3. evolucija menadzmenta.ppt
Post on 05-Dec-2015
290 Views
Preview:
TRANSCRIPT
www.singidunum.ac.yu
MENADŽMENT, MENADŽMENT, PRINCIPI, KONCEPTI I PROCESIPRINCIPI, KONCEPTI I PROCESI
PRVI DEO
POGLAVLJE II:
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
www.singidunum.ac.yu
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
Ne postoji ništa tako praktično kao dobra teorija.Kurt Lewin
Razlozi za pojavljivanje različitih teorija menadžmenta mogu se najbolje razumeti sa
stanovišta istraživanja različitih faktora koji deluju na njih u istorijskoj perspektivi
B. Mašić
Zašto proučavamo teoriju menadžmenta
Teorije nam omogućavaju:1. Da neprekidno učimo o svetu u kome živimo2. Stabilno stanovište da bismo razumeli naša iskustva.3. Da efikasno komuniciramo i tako ulazimo u sve kompleksnije odnose sa ljudima
www.singidunum.ac.yu
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
Snage koje uobličavaju menadžment teoriju
• Ekonomske snage
• Političke snage
• Tehnološke snage
• Društvene snage
www.singidunum.ac.yu
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
Harold Kunc – Džungla teorije o menadžmentu
• Harold Kunc – 6 pristupa 1961. godine
• Harold Kunc – 11 pristupa 1980. godine
• Vairih Kunc – 12 pristupa 1992
www.singidunum.ac.yu
EVOLUCIJA MENADŽMENTA
Za razvoj menadžmenta karakteristična su dva perioda:
rani menadžment - u kome se menadžment razvijao prevashodno kao praksa upravljanja ljudima, odnosno organizacijama imoderni menadžment - u kome se menadžment razvija i kao praksa i kao nauka.
www.singidunum.ac.yu
1. RANI MENADŽMENT
Menadžment kao praksa je vrlo star, dok je proučavanje menadžmenta kao naučne discipline relativno mlado. Kako navodi P. Drucker menadžment kao disciplina pojavio se tek posle II Svetskog rata.
P. DRUCKER: “ČESTO ME PITAJU KOGA SMATRAM NAJBOLJIM MEĐU NAJVEĆIM DIREKTORIMA. MOJ ODGOVOR GLASI: TO JE ONAJ ČOVEK KOJI JE SMISLIO, PROJEKTOVAO i SAGRADIO PRVE EGIPATSKE PIRAMIDE PRE VIŠE OD 4000 GODINA – I TA GRAĐEVINA JOŠ STOJI”
www.singidunum.ac.yu
KEOPSOVA PIRAMIDA:VISOKA 146,5m, STRANA KVADRATNE OSNOVE 230m. SASTOJI SE
OD 2.300.000 KAMENIH BLOKOVA PROSEČNE TEŽINE cca 6t.
KINESKI ZID:DUZINA 2.450km, VISOK 16m, ŠIROK 5-8m(III VEK PRE NOVE ERE)
KATEDRALE – CRKVE, itd.PRE INDUSTRIJALIZACIJE ORGANIZACIJE SU POSTOJALE KAO:
DOMAĆINSTVO. CRKVA, VOJSKA, DRŽAVA.
EGIPĆANI: • PODELA RADA• RASPON – OBIM MENADŽMENTA (Q10)• ODEĆA NADZORNIKA i RADA
1. RANI MENADŽMENT
www.singidunum.ac.yu
1. RANI MENADŽMENT
HUMURABIJE – vavilonski kralj (2123-2081 p.n.e) kodeks od 282 zakona (poslovne norme, ponašanje pojedinca, odnosi među ljudima, zaštita potrošaća)
KONFUČIJE - (551-479 p.n.e) etičko učenje i sistem vrednosti. Provera ljudi za poslove u državnoj upravi.
MOJSIJE - jevrejski vođa i zakonodavac (13 vek p.n.e) odredio je “Princip izuzetka” (“Management by exception”)
SOKRAT i ARISTOTEL – Grčka (privatna V.S., javni poslovi)
RIM i KATOLIČKA CRKVA, itd.
www.singidunum.ac.yu
1. RANI MENADŽMENT
MENADŽMENT U STAROM VREMENU (P.N.E.)Približnogodine
Individualne ili etničke grupe
Glavni doprinosu u menadžmentu
5000 P.N.E. SUMERI Korišten rukopis za vođenje zabilješki
4000 P.N.E. EGIPĆANI Prepoznate su potrebe za planiranjem, organizovanjem i kontrolisanjem
2700 P.N.E. EGIPĆANI Prepoznate su potrebe za poštenim ili fer plaćanjem u menadžmentu; Korištena terapija intervjua “Izjadati se, tj. skinuti teret sa prsa”
2600 P.N.E. EGIPĆANI Korištena je decentralizacija u organizaciji
2000 P.N.E. EGIPĆANI Prepoznali su potrebe za zahtevima u pisanoj formi; Koristili su savete zaposlene
1800 P.N.E. HAMURABI Korišteni su svedoci i pisani oblici za kontrolu; Utvrđivane su minimalne nadnice; Priznanje da odgovornost ne može biti preneta
1600 P.N.E. EGIPĆANI Korištena je centralizacija u organizaciji
1491 P.N.E. Hebreji (Jevreji) Koristili su koncepte organizacije; Skalarni princip (obim menadžmenta); Princip izuzetka
1100 P.N.E. Kinezi Prepoznali su potrebe za organizacijom, planiranjem, usmeravanjem i kontrolom
600 P.N.E. Nebuchadnezzar Koristio proizvodnu kontrolu i podsticajni sistem nadnica
www.singidunum.ac.yu
1. RANI MENADŽMENT
500 P.N.E. Mencius Prepoznao potrebe sa sistemima i standardima
Kinezi Prepoznali su principe specijalizacije
Sun Tzu Prepoznao potrebe za planiranjem, usmeravanjem iorganizacijom
400 P.N.E. Sokrat Proglasio je univerzalnost menadžmenta
Xenophon (Ksenofon)
Prepoznao je menadžment kao posebnu veštinu
Cyrus (Sajrus) Prepoznao je potrebu za ljudskim odnosima; Koristio
studije pokreta; Plan i manipulisanje materijalom
350 P.N.E. Grci Primenjivali su naučne metode; Koristili su metoderada i brzine
Platon Proglasio je princip specijalizacije
325 P.N.E. Aleksandar Veliki Koristio je kadrove
321 P.N.E. Kautilija – INDIJA Prepoznao nauku i veštine u državnoj upravi
175 P.N.E. Cato Upotrebljavao je opis poslova
50 P.N.E. Varro Upotrebljavao je specijalizaciju posla
www.singidunum.ac.yu
1. RANI MENADŽMENT
MENADŽMENT INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE
Osamnaesti vek je karakterističan po tome da je ljudskoj civilizaciji podario brojne inovacije koje su unapredile industrijsku proizvodnju u takvoj meri da je ovaj period nazvan industrijska revolucija. Industrijska revolucija, kojoj je glavni zamah dala masovna primena parnih mašina u industrijskoj proizvodnji, dovela je do brojnih promena u organizaciji i funkcionisanju proizvodnih firmi.
Među njima su najznačajnije: • mehanizacija radnih procesa, • povećavanje proizvodnih kapaciteta, • povećavanje (omasovljavanje) proizvodnje i povećavanje stepena
podele rada i • specijalizacije radnika.
Za menadžment industrijske revolucije karakteristična su dva primera:1) Livnica Soho i2) Nju Lanark.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
ŠKOLE MENADŽMENTA
Osnovna karakteristika menadžmenta dvadesetog i početka dvadeset prvog veka jeste nastanak i razvoj menadžmenta kao nauke.
Najčešće se koristi podela na sledeće škole:1. Klasična škola menadžmenta,2. Bihejvioristička škola menadžmenta,3. Kvantitativna škola menadžmenta,4. Integrativni pristup (sistemska, situaciona škola,
Teorija „Z“, izvrsnost u menadžmentu.5. Dinamično angažovanje nove teorije menadžmenta.
www.singidunum.ac.yu
2.1. KLASIČNA ŠKOLA MENADŽMENTA
Klasičnu školu menadžmenta čine sledeće teorije, odnosno škole:
1. Naučni menadžment,2. Administrativni menadžment i3. Birokratski menadžment.
NAUČNI MENADŽMENT
BIROKRATSKI MENADŽMENT
ADMINISTRATIVNI MENADŽMENT
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
2.1.1. Naučni menadžment
Korišćenje naučnih metoda kako bi se odredio najbolji način da posao bude urađen.
Frederik Tejlor (Frederick Winslow Taylor; 1856 - 1915) Taylor veći deo radnog veka proveo u kompaniji Midvale Bethleher Steel
Companies u Pensilvaniji. Kao inženjer mehanike, deklarisani kveker i puritanac, neprekidno se borio protiv nenefikasnosti radnika.
Tvorac 4 principa menadžmenta1. Razvijajte strategiju za svaki element rada pojedinca koja će da zameni
staro pravilo metode korišćenja palca.2. Izaberite , a potom vežbajte, učite i razvijajte radnika3. Svesrdno sarađujte s radnicima da bi ste osigurali obavljanje u
saglasnosti s već razvijenim naučnim principima.4. Podelite ravnomerno posao i odgovornosti između menadžmenta i
radnika, Menadžment preuzima na sebe sva poslove za koje radnici nisu kvalifikovani
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
FREDERICK WINSLOW TAYLORFREDERICK WINSLOW TAYLOR
ZNAČAJNI RADOVI:ZNAČAJNI RADOVI:1.1. SHOP MANAGEMENT (UPRAVLJANJE U POGONU)SHOP MANAGEMENT (UPRAVLJANJE U POGONU)2.2. THE PRINCIPLES OF SCIENTIFIC MANAGEMENT (OSNOVE NAUČNOG THE PRINCIPLES OF SCIENTIFIC MANAGEMENT (OSNOVE NAUČNOG MENADŽMENTA)MENADŽMENTA)
OSNOVNI PRINCIPI MENADŽMENTA SU:OSNOVNI PRINCIPI MENADŽMENTA SU:• NAUČNO ODREĐIVANJE NORMI – STANDARDANAUČNO ODREĐIVANJE NORMI – STANDARDA• NAUČNI IZBOR “PRVOKLASNOG RADNIKA”NAUČNI IZBOR “PRVOKLASNOG RADNIKA”• SAV UMNI RAD TREBA UKLONITI IZ POGONA SAV UMNI RAD TREBA UKLONITI IZ POGONA II OBAVLJATI GA OBAVLJATI GA U U
PLANSKOMPLANSKOM ODELENJUODELENJU• MENADŽERI TREBA DA SE BAVE “IZUZECIMA”. IZVEŠTAJI IZ KOJIH SEMENADŽERI TREBA DA SE BAVE “IZUZECIMA”. IZVEŠTAJI IZ KOJIH SE VIDE BITNA ODSTUPANJA OD PROSEKA STANDARDAVIDE BITNA ODSTUPANJA OD PROSEKA STANDARDA• KONTROLA RADA i IZVRŠENJA (VEZA TAČKA 4.)KONTROLA RADA i IZVRŠENJA (VEZA TAČKA 4.)• SISTEM DIFERENCIJALNE STOPE – SISTEM NAGRADASISTEM DIFERENCIJALNE STOPE – SISTEM NAGRADA• ““WORK STUDY”WORK STUDY” SU OSNOV POBOLJŠANJA MENADŽMENTA SU OSNOV POBOLJŠANJA MENADŽMENTA
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
FRENK (1868 – 1924) I LILLIAN (1878 – 1972) GILBRETHFRENK (1868 – 1924) I LILLIAN (1878 – 1972) GILBRETH
• Studija vremena i pokreta – analizirao pokrete radnika što Studija vremena i pokreta – analizirao pokrete radnika što je omogućavalo zaposlenima da na najbolji način obavljaju je omogućavalo zaposlenima da na najbolji način obavljaju radne operacijeradne operacije• Gilbretovi su sastavili listu od 17 osnovnih pokreta koji im je Gilbretovi su sastavili listu od 17 osnovnih pokreta koji im je pomogao da anliziraju radne zadatke u mnoštvu pomogao da anliziraju radne zadatke u mnoštvu porganizacija, a koriste se i danasporganizacija, a koriste se i danas• Gilbretovi su razvili tzv. “tropozicioni plan unapređenja” koji Gilbretovi su razvili tzv. “tropozicioni plan unapređenja” koji se koristi kao razvojni program zaposlenih i kao moralni se koristi kao razvojni program zaposlenih i kao moralni podsticajpodsticaj
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
HENRY GANTTHENRY GANTT (1861-1919): (1861-1919): POMOĆNIK TAYLOR-A RADIO NA UPRAVLJANJU VREMENA – POMOĆNIK TAYLOR-A RADIO NA UPRAVLJANJU VREMENA – KAKO SE POSAO OPERACIJA KRETAO OD POČETKA DO KRAJA. KAKO SE POSAO OPERACIJA KRETAO OD POČETKA DO KRAJA. TZV. TZV. GANTT-ov DIJAGRAM.GANTT-ov DIJAGRAM.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
Administrativni menadžment
HENRY FAYOLHENRY FAYOL (1841-1925) (1841-1925) OD RUDARSKOG INŽINJERA DO GENERALNOG DIREKTORAOD RUDARSKOG INŽINJERA DO GENERALNOG DIREKTORAPOZNATA KNJIGAPOZNATA KNJIGA: “GENERAL AND INDUSTRIAL MANAGEMENT”: “GENERAL AND INDUSTRIAL MANAGEMENT”1916.GOD.1916.GOD.
Fajol je bio prvi koji je izvršio klasifikaciju poslova preduzeća na grupe, odnosno na sledeće funkcije:
1. tehnička funkcija,2. komercijalna funkcija,3. finansijska funkcija,4. računovodstvena funkcija,5. funkcija sigurnosti i6. administrativna funkcija.
Fajol je zaključio da svi rukovodioci (obavljajući administrativnu, odnosno menadžersku funkciju), vrše sledeće aktivnosti:
1. predviđanje i planiranje2. organizovanje3. komandovanje4. koordinisanje5. kontrolisanje
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
CHESTER BARNARDCHESTER BARNARD (18 (188686-19-196161))
3 cilja organizacije:3 cilja organizacije:• Održavanje ravnoteže kompleksnih osobina u neprekidnom Održavanje ravnoteže kompleksnih osobina u neprekidnom menjanju sredine koja se sastoji od psihičkih, bioloških i menjanju sredine koja se sastoji od psihičkih, bioloških i socijalnih materijala, elemenata i pravaca;socijalnih materijala, elemenata i pravaca;• Istraživanje eksterne sredine i prilagođavanje;Istraživanje eksterne sredine i prilagođavanje;• Istraživanje i razumevanje funkcionisanja direktora na svim Istraživanje i razumevanje funkcionisanja direktora na svim nivoimanivoima
•Organizacije su sastavljene od podsistema u kojima postoje Organizacije su sastavljene od podsistema u kojima postoje po tri elementa:po tri elementa:• Volja za kooperacijuVolja za kooperaciju• SvrhaSvrha• KomunikacijaKomunikacija
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
Birokratski menadžment
BIROKRATIJA KAO IDEALAN ORGANIZACIONI MODEL:1. PODELA RADA: autoritet i odgovornost jasno definisati2. HIJERARHIJSKO USTROJSTVO POLOŽAJA ILI FUNKCIJA3. BIRANJE PLANOVA ORGANIZACIJE (zvanični ispiti i kvalifikacije)4. RUKOVODIOCE TREBA POSTAVLJATI, A NE BIRATI (izuzetak generala)5. ADMINISTRATIVNI RUKOVODIOCI TREBA DA RADE ZA PLATU6. RUKOVODILAC NE TREBA DA JE VLASNIK ORG. DELA7. RUKOVODILAC TREBA DA BUDE DISCIPLINOVANA i POD KONTROLOM PREMA UTVRĐENIM PRAVILIMA
MAX WEBERMAX WEBER (1864-1920) (1864-1920)
Max Weber je razlikovao tri tipa autoriteta:1. racionalno-pravni autoritet: autoritet koji je zasnovan na položaju
koji je određen odgovarajućim pravnim aktom,2. tradicionalan autoritet: autoritet koji proizlazi iz tradicije konkretnog
društva i3. harizmatski autoritet: autoritet koji je zasnovan na verovanja
sledbenika u harizmatsku moć vođe.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
BIHEJVIORISTIČKA ŠKOLA MENADŽMENTA
Bihejvioristička škola menadžmenta je škola koja promoviše tezu da su ljudi najznačajnija komponenta svake organizacije.
PREDISTORIJA BIHEJVIORISTIČKE ŠKOLE MENADŽMENTA
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
HOTORN EKSPERIMENTI
ELTON MAYO (1880-1949) ELTON MAYO (1880-1949) eksperimenti u Hawthorne pogonu Western Electric. 2 grupe radnica koje su radile na sklapanju telefonskih releja. Različite prostorije. Varira osvetljenje. Istraživanja 1924-1927.
E. Mayo: 1927. god. ZAKLJUČCI:Porasti produktivnosti i morala je posledica poboljšanja društvenih uslova i odnosa među ljudima, a ne nekog fizičkog faktora (jačina osvetljenja, vlažnost i sl.) Bitni su odnosi u grupi i usklađenosti interesa i menadžmenta.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
POKRET LJUDSKIH ODNOSA
DAUGLAS McGREGOR: TEORIJA X TEORIJA YDAUGLAS McGREGOR: TEORIJA X TEORIJA YTEORIJA X: ljudi su po svojoj prirodi indolentni, lenji, bez ambicija i odgovornosti zato je tejlorizam nužnost.TEORIJA Y: ljudi su motivisani, odgovorni i sposoni za razvoj. Zadatak menadžmenta je da razvije taj potencijal.
ABRAHAM MASLOV I HIJERARHIJA POTREBAABRAHAM MASLOV I HIJERARHIJA POTREBA• Ljudska motivacija je hijerarhija pet potreba u rasponu od najosnovnijih, fizioloških, do onih najviših, kao što je potreba za samopotvrđivanjem. • Jednom kada zadovolje svoje osnovne potrebe, ljudi tragaju za novim, komplikovanijim potrebama i teže ka njihovom zadovoljenju• Hijerarhija potreba obuhvata:
– fiziološke potrebe– potrebe za sigurnošću– socijalne potrebe– potrebe za priznanjem (poštovanjem)– potrebe za samoaktualizacijom
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
KVANTITATIVNA ŠKOLA MENADŽMENTA
Kvantitativna škola menadžmenta uključuje tri oblasti:1. menadžment nauku (Management Science),2. operativni menadžment (Operations Management) i3. menadžment informacioni sistem (Management Information
Systems).
Doprinos kvantitativne škole
• Oslanja se na čvrste i racionalne činjenice i formule, te je zbog toga pogodan menadžerima za planiranje, sistem za podršku u odlučivanju i kontrolu
• Matematički modeli , tehnike i računari su sve više prisutni u finansijskim analizama, istraživanjima tržišta idr.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
SISTEMSKA ŠKOLA MENADŽMENTA
• Organizacije je moguće posmatrati kao otvoreni sistem koji je u interakciji sa okruženjem u okviru kontinuiranog procesa transformacije resursnih inputa u autpute. Eksterno okruženje je kritičan element pri sagledavanju organizacije kao otvorenog sistema.
• Interno, organizacija predstavlja skup međupovezanih delova ili podsistema koji moraju funkcionisati usklađeno kako bi se ostvario opšti cilj.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
SITUACIONA ŠKOLA MENADŽMENTA
Autori situacione škole menadžmenta u centar pažnje uzimaju:
1. istraživanje situacije u kojoj funkcionišu organizacije, odnosno situacije u kojoj menadžeri obavljaju svoje funkcije i
2. definisanje upravljačkih akcija koje menadžeri treba da preduzmu respektujući performanse situacije.
Suština situacionog pristupa je da delovanje menadžera “zavisi” od situacije, što znači da se na različite situacije mora reagovati na različite načine. U tom smislu osnovu odlučivanja čini stav “sve zavisi” (it all depends), a treba ga shvatiti šire i kompleksnije.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
TEORIJA ZKARAKTERISTIKE Teorija A(merička) Teorija J(apanska) Teorija Z – američki
ideal
Trajanje zaposlenosti Kratko uglavnom ali različito
Životno vreme za muškarca
Dugo
Odlučivanje Individualno od strane menadžera
Konsenzus između mnogo
Konsenzus između više mogućnosti
Odgovornost Individualna Kolektivna Individualna
Ocena i promocija Brza i osnova uspeha Spora i u osnovi lojalnost je glavna
Spora i u osnovi lojalnost je glavna
Kontrolni sistem Formalno formulisan i napisan
Neformalan i ne
Eksplicitno
Neformalan, ali sa eksplicitnim standardima
Karijera Unutar specijalizovanih područja specijalizovana
Kretanje kroz mnogo područja
(nespecijalizovana)
Manje specijalizovana nego u teoriji A
Širina nadzorne brige Segmentiranja i fokusirana samo na uspeh
Za sve zaspolene i sve aspekte života
Za sve zaposlene i sve aspekte života (uključujući i njihove porodice)
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
"EXCELLENCE" U MENADŽMENTU
1) Sklonost ka akciji2) Prisnost sa potrošačima3) Autonomija i preduzetništvo4) Produktivnost kroz ljude5) Vrednosna energija6) Bavite se onim što najbolje znate7) Jednostavna forma8) Istovremeno "lagano-zategnute osobine
Jednostavna šema izvrsnosti
LIDERSTVO(MBWA)
LIDERSTVO(MBWA)
LJUDI
Bri
ga z
a po
troš
aće S
talne inovacije
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
DINAMIČKO ANGAŽOVANE: NOVE TEORIJE MENADŽMENTA
- Potreba za dinamičkim angažovanjem i odgovorima na nove menadžment izazove, kao i iniciranju kontinuieranih promena u sve globalnijoj poslovnoj sredini- Stoner, Frimman i Gilbreht – 6 tema u teoriji menadžmenta: nova organizaciona sredina, nova društvena odgovornost i etika, globalizacija i menadžment, stvaranje i ponovno stvaranje organizacije, kultura i polokulturalizam i kvalitet - Nove teorijske paradigme, novi koncepti i pristupi u menadžmentu: “organizacija koja uči”, “jezgro kompetentnosti”, menadžment znanja, “menadžment odnosa sa kupcima”, “downsizing”, “outsourcing” idr.
www.singidunum.ac.yu
2. ŠKOLE MENADŽMENTA
PITANJA ZA DISKUSIJU I VEŽBE
1. Kada se javlja menadžment kao praksa, a kada kao nauka?2. Koji principi Tejlorovog naučnog menadžmenta se i danas
primenjivi?3. Da li su principi Fajola danas primenjivi i koji?4. Objasnite suštinu svih škola menadžmenta i prodiskutujte sličnosti
i razlike.5. Sistemske škole: aktuelnost i perspektive?6. Koje su karakteristike japanskog, a koje američkog menadžmenta i šta je teorija Z?7. Era dinamičkog angažovanja: nove menadžment paradigme. O
čemu je reč?
Diskutujte!
top related