ammar - tehnologija plastičnosti

7/25/2019 Ammar - Tehnologija Plastinosti

1/20

INTERNACIONALNI UNIVERZITET U TRAVNIKU

MAINSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD

Naponsko deformacon odnos kod pros!ecan!a

pro"!an!a

MENTOR# prof$M%orad &o%!a'e()

&REDMET# Te*no%o+!a p%as,-nos,

STUDENT#Amar I"r)

Tra(nk . !an/ar 0123


2/20

SADR4A5

S,ranca

2$U(od$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$

$$$$$$$$$$$$$$6

0$Naponsk odnos pr pro"!an!/

pros!ecan!/$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$7

6$&rora-/n s%a pro"!an!a

pros!ecan!a8$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$9

:$Sman!en!e s%a pro"!an!a

pro"!an!a$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$ ;

7$A%a, sa


3/20

26$ &ros!eka) pro"o!cno>e(B

88$$$$$$$$$$$$ $$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$2:

2:$ Vode)a

p%o-a$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$23

27$L,era,/ra888888888888888888888888888888888

8888829

UVOD

Tipine operacije razdvajanja materijala pomou alata na presama su

svakako, prosjecanje i probijanje. Kod ovih operacija se materijal razdvaja

po zatvorenoj konturi. Kod prosjecanja je prosjeeno jezgro radni komad, a

ostatak trake je otpadak, a kod probijanja je probijeno jezgro otpadak.

Slika 1. Primjeri prosjecanja i probijanjaI prosjecanje, II probijanje

Alat za probijanje ili prosijecanje radi na istom principu kao i makaze, s

time da se ovdje materijal razdvaja po zatvorenoj krivulji, prema obliku

3


4/20

komada.

Prosjeka/probojac 1, koji se radi od legiranog alatnog elika, uvren je

unosau probojca/prosjekaa 4, na taj nain to mu je vrh raskovan. !a bi

se poveala povrina koja prenosi silu prosijecanja"probijanja i smanjio

povrinski pritisak, kaljeni prosjeka"probojac se ne naslanja direktno nagornju plou 6 #izra$enu od konstrukcionog elika%, nego na kaljenu

meuplou 5.&ijeli gornji sklop alata se najee povezuje zavrtnjima i

osigurava cilindrinim koiima. 'ornji dio alata je preko cilindrinog

rukaca ! spojen je sa pri"iskiaem prese #. (loa za stezanje je

zavrtnjima vezana sa pritiskivaem prese. )spadanje cilindrinog rukavca

se spreava zavrtnjem, osiguranim protunavrtkom.

Slika $. Primjer ala"a %a probijanje i prosijecanje

Ploa %a oenje &, vri razne *unkcije, kao to su+

'oenje prosjekaa 1 odnosno usmjeraanje (cen"riranje) gornjeg u

odnosu na donji dio ala"a,

'oenje "rake lima,

'skidanje odpadaka sa prosijekaa nakon %ar*ene operacije prosijecanja.


5/20

+raninik 11, u najednostavnijoj izvedbi, zavrtnjem je direktno vezan uz

prsten zaprosijecanje. Traka se pomjera u povratnom hodu prese, do

graninika za veliinu posmaka - #u smijeru strelice%.

Prs"en %a prosijecanje se radi od legiranog alatnog elika i nakon toga se

termiki obra$uje.onja ploa - se postavlja nas"e%nu plou 1 i

uvruje se najee pomous"e%aljki 1$ i%ar"njima 1& sa T glavom.

/ stolu prese postoje otvori predvi$eni za ispadanje jezgra #gotovih

komada% kod prosijecanja, odnosno otpatka kod probijanja. / procesu

probijanja odnosno prosijecanja mogu se uoiti 3 *aze. / poetku procesa

de*ormacije (I a%a),materijal je pod dejstvom pritiska prosjekaa izlo0en

optereenju na elastino savijanje, koje u nekom trenutku prerasta u

plastino savijanje, kombinovano sa istezanjem vlakana.

(ri daljnjem prodiranju prosjekaa u materijal (II a%a), nastaju po

prekoraenju granice gnjeenja znatnije de*ormacije ispod prosjekaa. /

stvari, u ovoj *azi se materijal savija i utiskuje u otvor prstena za

prosijecanje, tako da se sila koju prenosi prosjeka na materijalkoncentrie na granini prstenasti sloj materijala, izme$u reznih ivica

prosjekaa i prstena za prosijecanje. 1va koncentracija vanjskih sila

dovodi prstenasti sloj do plastine de*ormacije. lakna u ovoj *azi nisu jo

prekinuta, iako vec nastaje istiskivanje jezgre.

(ri daljnjem prodiranju prosjekaa u materijal (III a%a),usljed veoma male

du0ine prstenastog elementa koji se de*ormie, stepen de*o*ramcije

znatno prevazilazi dozvoljenu granicu. Tako dolazi do stvaranja prvihprskotina ispred reznih ivica i do konanog prekida materijala i istiskivanja

jezgre.


6/20

Slika &. 0a%e probijanja/prosijecanja kodnormalnog %a%ora I pra a%a, II druga a%a, III "rea a%a

1 ma"erijal lim, $ re%na ploa, & no2a/ala" %aprobijanje/prosjecanje 4 i%radak/o"padak

4ajvea relativna dubina prodiranja prosjekaa 5 kod kojeg dolazi do

razdvajanja materijala zavisi od+

vrste materijala 6 sa poveanjem tvrdoe pada vrijednost dubine

prodiranja.

debljine materijala 6 sa poveanjem debljine, tako$e, opada .

stanja reznih ivica alata 6 ukoliko su rezne ivice prosjekaa i prstena za

prosjecanje tupe, tada prosjeka mora da prodre dublje u materijal da bidoslo do razdvajanja istog.

eliina zazora bitno utie na kvalitet prosijeenog komada. Kod

normalnog zazora jezgro je bez grata #otrih ivica%. /koliko je zazor manji

od od normalnog, tada dolazi do gnjeenja dijela materijala izme$u reznih

ivica, pa se time dobija nekvalitetno jezgro sa iglama #gratom%, nastalih

gnjeenjem materijala.

NAPONSKI ODNOSI PRI PROBIJANJU I PROSIJECANJU

7ehanika procesa prosijecanja i probijanja, a posebno analiza naponskih

odnosa je vrlo va0na za postavljanje optimalnih uslova de*ormacije+ izbora

neophodnog intervala zazora izme$u prosjekaa i prstena za prosijecanje,

odre$ivanja sila prosijecanja, kvaliteta prosjeene povrine, vijeka trajanja

alata i tanosti proizvoda. / teoretskim raspravama do danas se iskljuivo

polazilo od toga da proces probijanja odnosno prosijecanja prema

8


7/20

klasi9kaciji naponskih odnosa spada u isto smicanje, to znai da u ravni

prosijecanja"probijanja nema normalnih napona. 7e$utim, novija

ispitivanja pokazuju da u ravni prosijecanja osim tangencijalnih napona

postoje i normalni naponi.

:isto smicanje kao naponsko stanje ima mjesta samo u poetku, i to kodprosijecanja bez zazora. / elementu napregnutog tijela javljaju se

normalni naponi u glavnim pravcima. 'lavni normalni naponi su po

apsolutnoj vrijednost me$usobno jednaki, samo su suprotnog smjera

#istezanje pritisak%.

/ rani odsijecanja,koja sa glavnim pravcima zaklapa ugao ; vladaju

najvei tangencijalni naponi i u toj ravni nema normalnih naprezanja.

(od uticajem dejstva alata #prosjeka,probojac%, prvo dolazi do sabijanja

materijala, zatim istezanja i istovremenog savijanja.


8/20

naponskog stanja mijenja i nalazi negdje izme$u istog smicanja i

svestranog istezanja.

Slika 4. 3aponski krugoi

PRORAUN SILA PROBIJANJA I PROSIJECANJA

/ proraunima koji se koriste u tehnikoj praksi od presudnog znaaja zaodre$ivanje sile probijanja i prosijecanja je maksimalna vrijednost napona

smicanja ili vrstoa smicanja . 4apon smicanja kod probijanja i

prosijecanja nije konstantna veliina, nego se mijenja u zavisnosti od

relativne dubine prodiranja prosjekaa"probojca, po odre$enim

zakonitostima u zavisnosti od vrste materijala i temperature de*ormacije.

Kod prosijecanja"probijanja u hladnom stanju sa porastom tvrdoe

materijala raste i vrijednost napona smicanja , dok relativna dubinasmicanja opada. Kod rada pri povienim temperaturama za odre$eni

materijal vrstoa smicanja opada, a relativna dubina smicanja raste sa

poveanjem temperature.

4ominalni naponi u momentu razdvajanja materijala+

vrstoaistezanja+ =

Fm#A =

d2

0

%m

A00

4

vrstoasmicanja+ =

Fm#A =ds %

m

A0

0


9/20

Am A0(1 m)

smicanje+

mst =

Fm

=

Fm

=

Fm

Am ds(s zot) A0(1ot)

gdje je+

Fm sila u momentu razdvajanja

m =

A0

Am

poprena kontrakcijaA0z

ot=ot relativna dubina

prosijecanja. S

m imst >mjer jeAm


10/20

eksploataciji% poveava za 3;B, tako da je stvarna sila u na osnovu kojese odre$uje presa+

FM =1,3F =1,3L s mN

SMANJENJE SILE PROSIJECANJA/PROBIJANJA

3mm bira seH=s i 8o

/koliko se izvode vee zakoenja,tada usljed velikih de*ormacija dolazi i

do krivljenja radnih komada,pa je nakon prosijecanja potrebno komaderavnati.


11/20

zaH=2s, k=0,20,4.


12/20

Slika 6. Primjer s"epenas"og i*esjenog ala"a1 srednji probojac, $ boni probojac, &

ploa %a probijanje, 4 dr2a lima, 5 opruga dr2aa, 6 gornja ploa,- lim

Posi(e"an(e/'o)i(an(e 'i 'o!ienim tem'eat%ama


13/20

lokalizaciju u alatu, elementi za povezivanje i centriranje dijelova alata.

e'o!i ,%ka!"i-

:epovi su elementi koji slu0e za privrivanje gornjeg dijela alata za

pritiskiva prese. 4ajee se izra$uju od elika :.;.

(ostoje sljedee vrste epova+

epovi bez osiguraa #koriste se kod alata sa vo$enjem%,

epovi sa osiguraem,

epovi sa vijencem #osiguravaju se ivijom ili vijkom%,

spojni epovi koji mogu biti sa vijka i sa vijkom #upotrebljavaju se kod

alata sa kuitima%.

C3


14/20

.on(a 'lo#a

'ornja ploa je element koji slu0i za privrivanje epa i pritiskaa prese

sa gornje strane i vezivanje i noenje me$uploe i nosee ploe sa donje

strane. (rimjenjuje se kod alata sa vodeom ploom i drugih alata, a

izra$uje se najee od elika :;,:; i :;;;. 1blik i dimenzije

ploe zavise od broja probojaca i prosjekaa te njihovog rasporeda.

!ebljina nosee ploe treba da bude C? mm za manje, odnosno 23 mm za

vee alate, odnosno prema du0ini navoja na epu. 1slone povrine gornje

ploe trebaju da budu bruene zbog zbog njihovog paralelnog plo0aja i

postavljanja ose epa pod uglom ;o.

/ gornjoj ploi izra$uje se otvor sa odgovarajuim navojem za ep. !a bi

se izbjeglo ekscentrino optereenje alata i njegovo brzo troenje, osa

otvora za ep mora biti postavljena u te0itu probijanja i prosijecanja. !a

bi se odredio centar pritiska, pored vrijednosti sila probijanja ) prosijecanja

mo0e se uzeti i obim kontura. Te0ite konture se odre$uje gra9kim ili

analitikim putem.

Slika !. Primjer i%gleda gornje ploe

Me%'lo#a

7e$uploa se postavlja izme$u gornje ploe i nosee ploe. 4jena uloga je

da prenese pritisak prese od epa na probojce i prosjekae i da sprijei

C


15/20

plastinu de*ormaciju na oslonim povrinama gornje ploe i epu, do koje

dolazi naroito ako su probojci"prosjekai manjeg prenika. 7e$uploa se

izra$uje od elika za poboljanje #:C3;%, ugljeninog alatnog elika

#:C?;% ili od elika za cementaciju #:C22;%, zatim se cementuje i kali na

tvrdou ; 6 DE&. 1blik i dimenzije me$uploe odre$uju se najee

prema obliku i dimenzijama gornje ploe. !ebljina me$uploe treba da

bude 3 FmmG za tanje limove koji se isijecaju, a za deblje limove treba da

bude ili 8 FmmG. 4a me$uploi se izra$uju samo otvori za vijke. eliina i

raspored otvora za vijke na me$uploi treba da da odgovara veliini i

rasporedu otvora za vijke na gornjoj ploi. 1slone povrine me$uploe se

nakon izvrene termike obrade trebaju brusiti, da bi se postigla potrebna

paralelnost.

Slika #. Primjer i%gleda meuploe

Nose0a 'lo#a

4osea ploa je donja ploa u gornjem podsklopu alata. 1na slu0i za

noenje i uvrivanje probojava i prosjekaa. )zra$uje se od elika :;,

:; ili :;8. 1blik i dimenzije nosee ploe odre$uju se prema reznoj

ploi. !ebljina ploe usvaja se od broja probojaca"prosjekaa i optereenja

alata, a obino se kree u granicama od C2 do 22 FmmG.

=a me$usobno stezanje ploa koje pripadaju gornjem dijelu alata u nosau

C


16/20

se izra$uju otvori sa odgovarajuim navojem, ili upusti za glave vijaka,

ukoliko je takvo rjeenje povoljnije. Easpored otvora za smjetaj probojaca

i prosjekaa mora biti kao i kod vodee i rezne ploe. !imenzije otvora se

izra$uju prema dimenzijama probojca i prosjekaa, sa tolerancijom izrade

D>.

Slika 1. Primjer i%gleda nosee ploe

< obzirom na udarno optereenje pri isijecanju i promjenu smjera dejstva

sile pri povratnom hodu #sila uslijed skidanja trake%,nije mogue osigurati

prosjeka i probojac u nosau uobiajnim presovanim sklopom.=bog toga

se na prosjekaima #probojcima% izra$uje proirenje sa jedne straneglava

no0a koja mora biti smjetena u nosau.

Pos(eka#i i 'o)o("i ,no&e!i-

(rosjekai i probojci predstavljaju najva0nije elemente gornjeg, pokretnog

dijela alata. 1ni izvode vertikalna kretanja gore 6 dolje i pri tome izvode

operacije probijanja ili prosijecanja na reznoj ploi. !imenzije i oblik rezne

C8


17/20

otrice prosjekaa i probojaca moraju odgovarati dimenzijama i obliku

izratka, odnosno moraju odgovarati konturama koje isijecaju. !a bi se

izbjegle horizontalne komponente sila, ose prosjekaa i probojaca moraju

biti upravne na povrinu izratka.

(rosjekai i probojci se izra$uju od alatnih ugljeninih i alatnih legiranih

elika, a ponekad se izra$uju i od tvrdog metala.To su uglavnom sljedei

elici+

H za manja optereenja i prostiji oblik konture+o :.C;,:.CC,:.C,:.C8,:.3?;

H za vea optereenja i slo0eniji oblik konture+o :.C;,:.8;,:.?;,:.>;,:.8;,:.83.

(rosjekai i probojci se obino kale do polovine du0ine, tako da gornji

dio zadr0ava

0ilavost. To je potrebno zbog eventualnih optereenja na savijanje,do kojih

mo0e doi. Tvrdoa donjeg dijela prosjekaa i probojaca nakon kaljenja

treba da iznosi 8; " 2 DE&. (oslije kaljenja eona rezna povrina se mora

obavezno brusiti da bi se izotrile rezne ivice,a po mogunosti,treba brusiti

sve bone povrine.

(rema namjeni no0evi mogu biti+ prosjekai, probojci, no0evi zaodsijecanje, uplji prosjekai i prosjekai za odre$ivanje koraka.(rosjekai i probojci mogu biti vrlo razliitog poprenog presjeka, to zavisi

od kon9guracije izratka. !u0ina prosjekaa i probojaca uzima se obino 8;

do >; FmmG, a po potrebi mo0e biti i vea ili manja.

Kod pro9lnih prosjekaa i probojaca glava se obino *ormira raskivanjem u

toplom stanju poslije kaljenja i bruenja. (rosjekai i probojci slo0enog

pro9la ne moraju imati pro9l po itavoj svojoj du0ini, ve ? do C2 FmmG sa

izlaznim radijusom #E% prema polupreniku glodala.

/koliko je oblik izratka slo0en, a mo0e se kombinovati iz vie prostih

oblika, tada se izra$uje viedijelni prosjeka i tada se dijelovi spajaju sa

odgovarajuom tolerancijom.

Eadi utede materijala, posebno kod velikih prosjekaa za otvorene alate,

prosjekai se izra$uju iz dva dijela. Eezni dio prosjekaa se izra$uje od

C>


18/20

alatnog elika, a gornji dio se izra$uje od konstrukcionog elika, te se ta

dva dijela vezuju vijcima.

Slika 1&. Prolni prosjekai

1krugli probojci ili prosjekai mogu biti izra$eni bez glave koja se

naknadno raskiva ili sa glavom to je ei sluaj. ema tanki probojci

prenika dI mmu du0oj eksploataciji su skloni lomljenju, pa stoga se

izvode sa ojaanjem. 1jaanje se mo0e izvesti tako da se probojac u

gornjem dijelu zadeblja ili se ojaa sa ahurom, ili sa ahurom i ivijom.

1jaanje donjeg dijela alata mo0e biti izvedeno sa jednim veim prelaznim

zaobljenjem, sa dva zaobljena ili sa prelazom pod uglom od 8;o.

Slika 15. 3o2ei %a odsijecanje i djelimino prosijecanje

C?


19/20

Slika 16. 7uplji prosjekai

1o$e0a 'lo#a

odea ploa predstavlja prvu gornju plou u donjem dijelu alata sa

vo$enjem. 4jen zadatak je da tano i sigurno pjedinano vodi svaki

probojac u odnosu na odgovarajui otvor u reznoj ploi, da nebi dolo donbjihovog nasijedanja i zaglavljivanja i da obezbijedi konstantan zazor

izme$u prosjekaa"probojaca i otvora u reznoj ploi.

odee ploe se izra$uju od ugljeninog i konstrukcionog elika

:.;,:.;8. =a jako otereene i slo0ene alate izra$uje se od :.C33; ili

:.C3;, te se kale na tvrdou ; do DE&.1snovne mjere vodee ploe

usvajau se na osnovu rezne ploe. !ebljina vodee ploe, za manje

probojce i prosjekae se usvaja C FmmG,a za vee probojce i prosjekae

2 FmmG.

odea ploa gotovo uvijek slu0i kao skida trake sa probojaca i

prosjekaa pri njihovom odizanju.1blik i dimenzije otvora za probojce i

prosjekae odre$uje se prema vodeem dijelu no0eva, a obino su isti kao

u noseoj ploi. 1vi otvori se izra$uju najee u toleranciji D>. / ploama

donjeg dijela alata pored otvora za vijke moraju biti i otvori za ivije, radi

boljeg centriranja otvora u vodeoj i reznoj ploi.

!a bi se smanjili trokovi izrade vodee ploe, naroito kada su probojci i

prosjekai komplikovanog oblika, manjeg optereenja,u vodeoj ploi se

izradi vei otvor jednostavnog oblika i zalije vie probojaca ili svaki

probojac pojedinano, legurom na bazi cinka.

Jiteratura

FCG 7usa9a .+ 1EA!A 7LTAJA (JA


20/20

7ainski *akultet 2.

F2G (lanak 7., iloti !., ujovi .+ TLD41J1')NA (JA

ammar - tehnologija plastičnosti

Documents