ALKOHOLNA PIA

PIVOPivo je ivena namirnica (tekui kruh ) i alkoholno pie koje se proizvodi u procesu alkoholnog vrenja iz slada, hmelja,vode i pivskog kvasca. Voda je glavni dio napitka. Slad se dobiva od itarica, najee od jema i daje pivu sastojke ekstrakta o kojem ovisi punoa okusa i koncentracija osnovnog ekstrakta piva. Hmelj konzervira pivo i daje mu ugodan miris i gorak ukus, dok pivski kvasac izaziva alkoholno vrenje u kome eer prelazi u alkohol i ugljini dioksid. Pivo je potpuno prirodan i bioloki uravnoteen proizvod, pa se s pravom smatra "tekuom hranom". Energetska vrijednost jedne litre standardnog piva odgovara energetskoj vrijednosti jedne litre punomasnog mlijekaKemijski sastav: bioloka voda: 90% etanol: 2-9% karbonatne kiseline ekstrakt slada B kompleks mineralne tvari ugljini dioksidUdio etanola ovisi o koncentraciji suhe tvari u sladu od koje je pivo proizvedeno i stupnju prevrenja. Ovisno o vrsti piva, udio alkohola moe biti razliit, tj. manji od 0,5% kod "bezalkoholnih" piva i vei od 8% kod jemenih vina. Lager piva sadre do 0,5% ugljinog dioksida, koji mu daje svjeinu, te bitno utjee na pjenuavost. Stabilnost pjene ovisi o koncentraciji i kemijskom sastava neprevrelog dijela ekstrakta, pa se piva s vie ekstrakta mahom jae pjene. Trajnost pjene ovisi o koliini i kemijskom sastavu ekstrakta i varira kod razliitih vrsta piva. Mjehurii ugljinog dioksida koji se diu s dna prema povrini pomau odravanju pjene. Ekstrakt piva preteno ine ugljini hidrati i manja koliina proteina, aminokiselina, glicerina i sastavnih dijelova hmelja. O sastavu ekstrakta ovisi punoa okusa piva. Kemijski sastav ekstrakta ne ovisi samo o vrsti slada, nego i o nainu proizvodnje sladila i voenja fermentacije, odnosno stupnja konanog prevrenja na kraju fermentacije.Temperatura dosta utjee na okus piva. to je hladnije, manja je i koliina ugljinog dioksida, samim tim manje je izraen okus i miris piva. Hladnije pivo utjee i na to da receptori okusa i mirisa u ustima i nosu izgube osjetljivost. Temperature na kojima se slue glavne vrste piva su: Pilsneri na 0C, Lageri od 5C do 9C, Aleovi od 7C do 11C, Stouti od 8C do 13C, Stari aelovi na sobnoj temperaturi.

.VINOVino je alkoholno pie, a moe biti i ivena namirnica ukoliko se koristi u umjerenim koliinama, uz obrok ili ako se radi o kvalitetnim vinima. Postoje razne vrste vina koje odraavaju raznolikost klime i tla na kojem su uzgojene razliite vrste vinove loze. Obino razlikujemo vina po boji: bijelo, ruiasto (roze) i crno (crveno) vino - a boju odreuje boja bobica groa uz proces proizvodnje vina. Ovisno o procesu u kome je proizvedeno, vino moe biti negazirano ili pjenuavo (gazirano), koje obino pogreno nazivamo ampanjac.Vinogradarstvo je grana poljoprivrede koja postoji od davnina,a kultura proizvodnje vina odrala se stoljeima. Proces proizvodnje vina je sljedei: Ubrano groe iz vinograda se prvo gazi tako da se iscijedi sok a kasnije se ljuska dijeli od tekuine (Ljuska se moe iskoristiti za pravljenje rakije ili sl.). Tekuina-"mot" (koja je veim postotkom eer) se ostavlja u bavama gdje na odreenoj temperaturi uz djelovanje kvaevih gljivica fermentira (dogaa se alkoholno vrenje ili fermentacija). Tako se eer pretvara u alkohol i tekuina postaje vino. Kemijski sastav : Bioloka voda: 90% etanol: 9-16% organske kiseline ( jabuna i vinska) neprevreli eeri vitamini minerali ugljini dioksid tanini

RAKIJARakija je estoko pie slino brandyju i votki, izraeno destilacijom fermentiranog voa, popularno meu balkanskim narodima. Sadraj alkohola obino iznosi oko 40%, ali domaa rakija moe biti jaa, od 50 do 60%. Prepeenica je dvostruko destilirana rakija, gdje sadraj alkohola nekad prelazi ak i 60%. Brlja je popularni naziv za jeftinu rakiju loe kvalitete. Rakija je u pravilu pie bez boje, osim kad joj se dodaju drugi sastojci. Neke vrste rakija se dre u drvenim bavama (od hrasta) zbog dodatne arome i zlatne boje.Vrste rakija: a) vone rakije b) rakije na bazi groa i vina c) itne rakije d) ostale rakije

LIKERLiker je slatko alkoholno pie esto obogaeno ukusom voa, biljaka,zaina, sjemena, korijenja, a ponekad i kremom. Rije liker potie od latinske rijei liquifacere to znai otopiti. Pod ovim se misli na otapanje tvari koje likeru daju ukus. Sadraj alkohola u njima je obino izmeu 15% i 40%. Spadaju u grupu estokih alkoholnih pia. U nekim dijelovima svijeta likeri se jo nazivaju i energetskim napicima. Dobivaju se mijeanjem prirodnih rakija s eerom, destiliranom vodom, prirodnim i umjetnim bojama, s mlijekom, okoladom, jajimaDijele se na: a) slatke, vone b) gorke, pelinkovac c) specijalni, punPrimjeri likera: Jagermeister, half, pelinkovac