Alii, Sadak i ahdanovi protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i bive Jugoslavenske Republike Makedonije

Alii, Sadak i ahdanovi protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i bive Jugoslavenske Republike MakedonijeGa Alii, g. Sadak i g. ahdanovi su 30. srpnja 2005. godine pokrenuli postupak pred Europskim sudom za ljudska prava protiv Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije, Slovenije i bive Jugoslavenske Republike Makedonije

Podnositelji zahtjeva navode da nisu u mogunosti podii svoju staru deviznu tednju sa svojih rauna iz podrunice Ljubljanske banke Ljubljana u Sarajevu i podrunice Investbanke u Tuzli.

2Prije raspada Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, ga Alii i g. Sadak poloili su devizna sredstva u tadanju Ljubljansku banku Sarajevo, a g. ahdanovi u tuzlansku podrunicu Investbanke. ini se da je saldo na njihovim raunima 4.715,56 njemakih maraka, 129.874,30 DEM odnosno 63.880,44 DEM. G. ahdanovi ima i 73 amerika dolara i 4 austrijska ilinga na svojim raunima. injenice

Komercijalno bankarstvo u SFRJ prije reforme iz 1989./1990. Osnovne banke, udruene banke i narodne banke Devizni tedni ulozi Sustav redeponiranja deviza Reforma komercijalnog bankarstva u SFRJ 1989./1990. Raspad SFRJ 1991./1992.

injenino stanjeBosna i Hercegovina

obveza vraanja stare tednje se zakonskim izmjenama prebacuje sa drave na entitete i obrnuto2006. godine ta obveza konano prelazi na dravu ( izriito iskljuena odgovornost za tednju u podrunicama Ljubljanske banke i Investbanke)

Status podrunice Ljubljanske banke Ljubljana u Sarajevu 1990. godine Ljubljanska banka Sarajevo je postala podrunica Ljubljanske banke Ljubljana1993.-2003. Ljubljanska banka Sarajevo

Status podrunice Investbanke u Tuzli podrunica bez pravne osobnosti u Srbiji je 2002. godine pokrenut steajni postupak protiv Investbankeinjenino stanjeHrvatskaje isplatila staru deviznu tednju u domaim bankama i njihovim inozemnim podrunicama, bez obzira na dravljanstvo tedieje vratila svojim graanima staru deviznu tednju koja je na njihov zahtjev bila prenesena iz zagrebake podrunice Ljubljanske banke Ljubljana u domae banke.nekolicina tedia je vodila postupka pred hrvatskim sudovima i dobili su povrat novca

Srbijaraspadom SFRJ stara devizna tednja u domaim bankama je ostala zamrznutaSrbija je 2002. godine pristala platiti staru deviznu tednju u domaim podrunicama domaih banaka svojih dravljana i dravljana drugih drava osim sljednica SFRJ2002. godine u Srbiji je pokrenut steajni postupak protiv Investbanketedie podnose zahtjev za isplatom u sklopu tog postupka

injenino stanjeSlovenija1991. godine preuzela jamstvo od SFRJ za staru deviznu tednju u domaim podrunicama svih banaka, bez obzira na dravljanstvo tedie1994. godine je restrukturirala Ljubljansku banku Ljubljana. Nova Ljubljanska Banka, preuzela je domau imovinu i obveze Ljubljanske banke Ljubljana ( stara banka zadrala je odgovornost za staru deviznu tednju )1997. godine svi postupci glede stare devizne tednje u podrunicama stare Ljubljanske banke su prekinuti do zavretka pregovora o sukcesijiSlovenski sud donosi presude staroj Ljubljanskoj banci kojim joj nareuje isplatu devizne tednje u svojim podrunicama u Zagrebu i Ljubljani

Biva Jugoslovenska Republika Makedonijaje vratila staru deviznu tednju u domaim bankama i lokalnim podrunicama inozemnih banaka, bez obzira na dravljanstvo tedia

injenino stanjeinjenino stanje

MJERODAVNO MEUNARODNO PRAVO I PRAKSAA) U ODNOSU NA SUKCESIJU DRAVATemeljno je pravilo da drave moraju zajedno sporazumno rijeiti sve vidove sukcesije.B) UGOVOR O PITANJIMA SUKCESIJE29.lipnja 2001.potpisan; stupio na snagu izmeu Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, Slovenije i bive jugoslavenske Republike Makedonije U skladu s lankom 4. Ugovora o pitanjima sukcesije, osnovan je Stalni zajedniki odbor visokih predstavnika drava sljednica za praenje uinkovite provedbe UgovoraC) MEUNARODNA PRAKSA U ODNOSU NA PACTUM DE NEGOTIANDO U MEUDRAVNIM PREDMETIMAObveza koja proizlazi iz pactum de negotiando, pregovaranja radi sklapanja ugovora, mora biti ispunjena u dobroj vjeri, u skladu s temeljnim naelom pacta sunt servanda.

etvrti odjel Europskog suda za ljudska prava je 11.10.2012. godine donio presudu kojom je utvrdio da su Srbija i Slovenija povrijedile l.1. Protokola 1. te lanak 13. Konvencije.

18. oujka 2013. na temelju zahtjeva Vlada Srbije i Slovenije, odbor Velikog vijea odluio je uputiti predmet Velikom vijeu. Povreda lanka 1. Protokola br.1. "Nitko se ne smije liiti svoga vlasnitva, osim u javnom interesu, i to samo uz uvjete predviene zakonom i opim naelima meunarodnoga prava. Prethodne odredbe, meutim, ni na koji nain ne umanjuju pravo drave da primijeni zakone koje smatra potrebnima da bi uredila upotrebu vlasnitva u skladu s opim interesom ili za osiguranje plaanja poreza ili drugih doprinosa ili kazni.Prava i slobode koje su bile prekenePovreda lanka 13. Konvencije"Svako ija su prava i slobode, priznata ovom konvencijom, naruena ima pravo na pravni lijek pred nacionalnim vlastima, ak i onda kada su povredu ovih prava i sloboda uinile osobe u vrenju svoje slubene dunosti.Prava i slobode koje su bile prekene Povreda lanka 1. Protokola br.1.

sve tuene drave, kao drave sljednice SFRJ, bi trebale izvriti povrat stare devizne tednje Argumenti aplikanataBosna i Hercegovinastara devizna tednja je pitanje graanskog pravasmatra u ovom predmetu odgovornima Srbiju i Sloveniju

Hrvatska je tvrdila kako Slovenija i Srbija trebaju biti odgovorne u ovom predmetu

Argumenti dravaSrbijau ovom predmetu smatra odgovornom Bosnu i Hercegovinupriznaje kako je uteevina g. ahdanovia bila zamrznutapoziva se na predmet Molnar Gabor protiv SrbijeArgmenti dravaSlovenijadevizna tednja je sukcesijsko pitanjesmatra odgovornom Bosnu i Hercegovinu s obzirom na naelo teritorijalnostiSlovenija smatra kako ne bi trebala biti smatrana odgovornom za dugove te banke samo zbog toga to je postala njezinim vlasnikom uslijed procesa sanacije poziva se na presudu Suda EFTA-eArgmenti dravaMakedonija

stara devizne tednje podnositelja zahtjeva pitanje graanskog prava ne postoji poveznica izmeu podnositelja zahtjeva i makedonskih vlastiArgmenti dravaPovreda lanka 13. KonvencijePodnositelji zahtjeva podnositelji zahtjeva iznijeli su tvrdnju kako nisu imali na raspolaganju uinkovito pravno sredstvo za svoje meritorne prigovore, bez izlaganja ikakvih pojedinosti Argumenti aplikanataSlovenija tvrdi kako su podnositelji imali na raspolaganju uinkovito pravno sredstvo: tubu protiv stare Ljubljanske banke pred slovenskim sudovima i tubu protiv stare Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima.

Druge tuene Vlade sloile su se kako podnositelji zahtjeva nisu imali uinkovitih pravnih sredstava na raspolaganju. Argumenti dravaPovreda lanka 1. Protokola br.1.

Ljubljanska banka Ljubljana i Investbanka ostale odgovorne za staru deviznu tednju u svojim bosanskohercegovakim podrunicama nakon raspada SFRJ

drava moe biti odgovorna za dugove trgovakog drutva u dravnom vlasnitvu, ak i ako je to drutvo zasebna pravna osoba

Stav sudaPovreda lanka 1. Protokola br.1.Sud se smatra kako je skladu s meunarodnim pravom o sukcesiji drava, naelo pravinog omjera prevladavajue je naelo u pogledu dugova dravaOvaj predmet od predmeta Malnor Gabor i presude suda EFTA-e.

Zakljuuje kako je dolo do povrede lanka 1. Protokola br. 1 od strane Slovenije u odnosu na gu Alii i g. Sadaka, kako je dolo do povrede tog lanka od strane Srbije u odnosu na g. ahdanovia, te kako nije dolo do povrede tog lanka od strane ijedne druge tuene drave. Stav sudaPovreda lanka 13. Konvencijetuba protiv stare Ljubljanske banke pred slovenskim sudovima nije uinkovito pravno sredstvo jer nijedna donesena presuda nije presuda izvrena tuba protiv stare Ljubljanske banke pred hrvatskim sudovima nije uinkovito pravno sredstvo jer banka nema imovine u Hrvatskoj iz koje bi se tedie isplatili

Veliko vijee zakljuuje, kako je dolo do povrede lanka 13. od strane Slovenije u odnosu na gu Alii i g. Sadaka, te od strane Srbije u odnosu na g. ahdanovia. Dodatno zakljuuje kako nije bilo povrede lanka 13. od strane ijedne druge tuene drave. Stav sudaPrimjena l. 46. Konvencijepilot presuda

Primjena l. 41. Konvencijesvaki od podnositelja ima pravo na 4000 EUR nematerijalne teteStav sudaUtjecaj presude na ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske