agroinfo pdf

Cijena - 12,00 kn

Gudovac probudio

stoarima nadu

U hvarskim vinogradima obitelji Plenkovi

Stare sorti jabuka

Slavonsko srijemski podolac

BROJ 34 2011.

MJESENIK ZA PRILAGODBU HRVATSKE i BOSANSKO HERCEGOVAKE POLJOPRIVREDE EUROPSKOJ UNIJI

TMZnanost i servis donose uspjeh

Poljodjelci,

U prodaju ove godine uvodimo jo jedan MAXIMUS hibrid uljane repice:

Novi ampion!

Selekcija na tolerantnost na stres i suu kod

Pioneer hibrida kukuruza omoguuje im da se vrlo

dobro odupru stresu sui.

To je primarna prednost Pioneer hibrida kukuruza

u odnosu na druge. To se vrlo lijepo moe vidjeti u

godinama kao to je to ova vrlo suna, 2011.

godina. Evo rezultata s jednog od ve odranih

Pioneer dana polja.

3 Broj 34 / 2011. EU agroinfo

IZME ME J E 4/5MEUREDNA KULTIVACIJA

Nemoj mene farbati

MOZAIK J 6

rEpOrtAA J 7/9 RATARSTVO I PROZVODNJA PENICE NA KRAJNJEM ISTOKU HRVATSKE NAPAENO SELO PONOSNO IZDIE IZ PEPELA

U Lovasu za 24 sata Valtra i Rapid 300 posijali 84,72 ha

AKtuAlnO J 10/12DW: EUROPSKA POLJA NA KOJIMA SE VIE NE PROIZVODI HRANA

Prljava strana iste energije

vInOgrAdArstvO J 13/15BELJE UVELO NAJSUVREMENIJU TEHNOLOGIJU U PROIZVODNJI VINA I PRERADI GROA

Iz Banovog brda izronila mega vinarija

vInOgrAdArstvO J 14/15HVARSKA OBITELJI PLENKOVI NEUMORNO IRI SVOJE VINOGRADE I PROIRUJE TRITA

Suncem okupani vinogradi Svete Nedjelje

AgrOglAs pOlJOprIvrEdnI sAvJEtnIK J 21/36

vOArstvO J 37/39REPORTAA:

Veieve jabuke su stare ali nisu ostarile

pOvrArstvO J 40/41PROIZVOAI KRUMPIRA ISTIU ZADOVOLJSTVO NJEMAKI SORTAMA

Solana poplavila hrvatska krumpirita

stOArstvO J 42/45IAKO NIJE POPULARNO HVALITI HRVATSKI STOARI IMAJU SE IME, VIDLJIVO JE BILO NA JESENSKOM SAJMU U BJELOVARU

Kravice iz nae talice

stOArstvO J 46/48STADO SLAVONSKO SRIJEMSKOG PODOLCA U MIRNOJ JESENSKOJ ISPAI U KOPAKOM RITU

Tihi i mirni uvari genetike

vInArstvO J 49/50VINAR NIJE LAKO BITI

Strojevi i naprave u podrumu

Eu J 53/54POSTOJE PRIJETNJE DA BI SE MOGAO REFORMIRATI SUSTAV SUBVENCIJA U EU

"Vrua bitka" oko novca za seljake

sadraj

4 www.agrohrvatska.hrEU agroinfo Broj 34 / 2011.

Ne moe kod nas da neto ne tima. I to tamo gdje se nitko nebi nadao. Odjednom u vrije-me sjetve nema sjemena jema ni za lijek. Nema pa nema. Na kraju ispalo da nema ni tritikalea. Netko e rei, pa ne-mojte sijati to. No, ima stoara kojima je upravo jeam i tritikale vana komponen-ta u smjesama. I u sve kalkulacije, ali i kva-liteta koju postiu u proizvodnji hrane za svoje svinje, ugraen je jeam proizveden na njihovim poljima i suen u njihovim ka-pacitetima, gdje je i skladiten. I vidi vraga. Proe i idealno vrijeme za sjetvu a jema nema. No, i tu treba veza. Pa na kraju pro-nau jeam, ali malo kasnije. Proizvoai su naviknuti da imaju problema, ali nikako ovako na mjestima gdje to oekuju.

Papirologija i administracija je inae re-doviti problem. Jedan brani par otkaz je u svojim tvrtkama dao jo prije dvije godi-ne i od onda su u akciji podizanja novog, suvremenog svinjca. Dvije godine treba jesti, grijati se, udisati zrak. Papir na papir.

I dok se nama vrijeme inilo da je prole-tilo, ipak nas je dotina gospoa pod-sjetila da je na prvi kontakt bio jo prije dvije godine i da samo ona i suprug znaju kako ive, i kako su ivjeli sve to vrijeme. I objekat je tu. Ide oprema, pa dok dou svinje, odnosno nazimice. A onda dok se ponu prasiti, pa dok prve prasce plasira-ju i naplate. Jo godina treba. Pa tko voli nek izvoli. Tu je i dvije godine poeka s otplatom. Ajde barem to. Meutim, neka netko kae da nismo u pravu. Pa ti objekti, te komunalije, papiri ine takvu farmu, da izrazimo se naim zdravo seljakim govo-rom svinjac,skuplji su barem 30 posto. Pa nema veze, sve e to narod pozlatiti. A tu se ipak misli na nae seljake i poljoprivred-nike. Rekli bi iaj ga.

Ajde to e nas oderati banke, ali i vla-stita administracija. Jedan na vrhunski svinjogojac podizao je farmu po uzoru na sve one to ih danas imamo po Austriji, Njemakoj i Danskoj. No, onda su mu oni koji te papire kontroliraju to vratili jer im

Nemoj mene farbatiPa ti objekti, te komunalije, papiri ine takvu farmu, da

izrazimo se naim zdravo seljakim govorom svinjac, skuplji su barem 30 posto. Pa nema veze, sve e to narod pozlatiti. A tu se ipak misli na nae seljake i

poljoprivrednike. Rekli bi iaj ga

MEUREDNA KULTIVACIJAneto nije bilo jasno. Zato na farmi u ela-boratu pie da treba hladnjak. I te dileje o kojima ovisi sudbina cijele jedne obitelji ne razumiju da friider na farmi nije za dr-anje piva, ve radi opreme i uvanja sje-mena. Ili tko me ne razumije sperme nera-stova. No, vratili su ovjeku cijeli elaborati nazad. Onda je on nazvao telefonom i po-jasnio, pa to i napisao i poslao elaborat nazad. Onda su opet mu vratili i rekli da za kupnju opreme u prostoriji za radnika i veterinara mora tono napisati dimenzije ormara, koje je marke i ponudu za kupnju takvog ormara. I onda je on uzeo metar i izmjerio sve to i napisao im. I onda ekao. Pa je na kraju sjeo u automobil i dok im mamu, maminu, nije u oi sve istresao nije im bilo jasno da ovjeka ne zajebavaju. I kada je sve bilo gotovo iz HBOR je dola specijalna komisija. Dolo je njih desetak

stranih strunjaka. Cijeli dan su se muvali po farmi. No, postavljali su takva pitanja koja su jasno dala do znanja da se dotina komisija, ije je miljenje zadnje, u svinjo-gojstvo razumije kao u lanjski snijeg, te kao slon u ronjenje u moru. I ne stide se ak i pitati gluposti. I zamislite kakav je to osjeaj kada ekate od takvih zeleno svije-tlo za poetak posla. I prolo je to. Farma danas postoji. Meutim, taj isti elaborat je htio koristiti i za drugu svoju farmu pored njega. I zamislite, taj projekat je odbaen samo pola godine nakon izgradnje ove. Sada da me vidite pitali bi me da li je o-vjek prolupao. Nije. Pa na seljak je nauio na sve to. A onda kada se on pokua u toj umi budalatina pokua snai jo e mu netko rei da je neto smuljao. Pa tjeraju nas da smuljamo. Pa mora makar izmisliti dimenzije ormara. Kada proe projekat i dobije novce za konanu realizaciju do-e u salon namjetaja po svoje ormare koje si mjerio. I tamo vie nema toga or-mara visine od 70 cm, ve samo onaj od 80 i tip koji ne odgovara prvoj ponudi ra-enoj prije dvije godine. I ve si napravio prekraaj i voljenu majicu zemlju poku-ao prevariti.

NEKI NOVI LJUDIImamo i jednu novu pojavu na naem po-ljoprivrednom nebu. Jedni su otili, dru-

glavni urednik,Damir rUKOVaNJSKi, mag.ing.agr.

IZME MEE


gih nema, negdje se pojave novi. Oito je recesija mnoge rasturila. I to se naalost radi o velikima koji su inili i znaili ne-to. Saga o akovtini je svima jasna. No, mnoge vie nismo vidjeli na sajmu u Bjelo-varu. Nema vie StepCO-a iz Velike Gorice. Nestao Stepani, pa ipak uskrsnuo kod prodavaa Massey Fergusona. Otamo je opet negdje u plinski posao otiao Zoran Mikulin. Taj je ovjek bio alfa i omega Ma-sseya u Hrvatskoj od same njegove poja-ve. Njegov je stav bio vaei za sve. Kada taj roeni trgovac nije uspio neto mnogo s Masseyom sumnjamo da e moi i ve spomenuti Stepani. Moda neto ne

tima ni sa samim brandovima kao to su Case, Steyr, Landini, McCormick. Mo-gli su ti proizvoai ovdje na nae trite dovesti i japanskog menaera da im pro-daje njihove marke traktora. On bi sirotan poludio. Izvrio bi hara kiri. Siromaak bi se vjerojatno ubio. to moe sam napra-viti. Pa godinama, i godinama na nekom podruju treba ulagati u promociju, rekla-mu, kvalitetne stavove i stvaranje javnog mnijenja. Kakav je sad posao pred novim

zastupnicima Case i Masseya. Crnaki. Ubitaan posao. Ni ne znaju to ih eka. A ako proizvoai tih maina ne misle uloiti bar pet puta vie sredstava u ovo trite, nikakav zastupnik ni strunjak za prodaju mehanizacije nee pomoi. Agro-nom d.o.o. iz Poege dobio je bez sumnje dobar brand. Case i Steyr. No, tu su ulaga-nja u servise, ljude, preuzeo je dobar dio kadra iz StepCO-a, ali i iz Novocommerca i Laterana. Da li e se to vratiti.

I da prodaja ovih strojeva poraste i 300 posto, teko da se tu moe nai raunica. A posebno ako te velike korporacije koje u svojim redovima imaju doktore znanosti

iz podruja promocije, marketina, sociolo-gije, obrade trita ne ubrizgaju ivu lovu rezultat e biti nikakav. Jedan je rekao da je to trite. Pa nije to samo tako. Kakva je to reklama za jedan Claas ove sve go-dine to je prolo s Eibl&Wondrakom, su-dovima, sporovima, promjenama kadra, rotiranja ljudi, ne povjerenja od strane na-ih seljaka. Marka kombajna Claas je neu-pitna. Ali kome se sada obratiti u sluaju kvara. Jo ako je garancija u roku. Opet

se javljati u Austriju. Pa malo sutra. Tko e biti hrabar ove godine kupiti kombajn od njih. Ii iz Osijeka u Nedelie. Glupost. To naeg ovjeka ne ferma dva posto.

Sociologiju, narav i obiaje naih ljudi treba znati. Kod naeg ovjeka treba doi njemu na noge, u dvorite, u seosku go-stionicu, ui u kuhinju i popiti rakijicu, te vruu crnu kavu. Onu tursku. Sa socom na dnu alice. I onda te procjeni i gazda, i ena, i njegova mama stara. I moe tek tada razmiljati neto mu prodati. On svo-ju kunu pet puta okrene u glavi prije li ju nekome da.I u startu misli kako je mogue da e ga prevariti. A kako to nisu znali u dosadanjem prodajnom predstavniku tako su i proli kako su proli. Povjerenje je velika stvar. Kako primjerice nekoga nagovoriti da vie ne uzima zatitna sred-stava od jednog Bayera, Basf, ili Singente, ve da ih uzme od jednog AM Agro iz gru-pe Agrimatco. Rije je o jednoj arapskoj tvrtki. Mijenjaju direktore, mijenjaju sta-vove a mora s njima raditi. Teko se po-vjerenje stie. Oni vie nemaju novaca ni za pretplatu za novine. Tu reu trokove. Pa ako neka velika tvrtka na tome moe rezati trokove, kako moe uspjeti na na-em tritu.

Teko e se na seljak odrei robe iz vicarske, Austrije ili Njemake, ili pak tvrtke iz USA. Ako ve hoe netko neto meu njima napraviti on mora napraviti deseterostruko vei napor od ovih tvrtki. Ima razloga i zato je na seljak nepovjer-ljiv i kod kupnje auta. Za njega je vabo, vabo. Mercedes je ono to on priznaje. Tako tko god u mehanizaciji eli sruiti stare, ve etablirane i pouzdane marke, osim rukava mora zasukati i dobrano svo-je novanike.

IZME MEE


Najuspjenija Buijada do sada!U Ivani-Gradu je odrana 7. Buijada koju je organizirala Udruga proizvoaa bui-nog ulja Hrvatske, a koja je okupila dese-tak eminentnih hrvatskih strunjaka na tom podruju. Plod te Konferencije koja je po prvi puta na jednom mjestu okupila ak 15 proizvoaa buinog ulja iz cijele zemlje je i Deklaracija kojom uljari od Vla-de i nadlenih institucija trae adekvatne zakonodavne i regulativne mjere koje bi doprinijele razvoju poljoprivrednih gos-podarstava koja uzgajaju bue i dovele do zatite regionalnog buinog ulja, do-bivanja oznaka izvornosti, oznaka zemljo-pisnog podrijetla, oznaka tradicionalnog ugleda poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda i sl. Ivan Grbi, predsjednik Udruge proizvoaa buinog ulja Hrvat-ske istaknuo je kako izvoz ulja u Hrvatskoj ima realnu ansu kako zbog toga to EU nema propisane kvote za izvoz bua, bu-inog ulja tako i zbog toga to kvaliteta bue, buinog ulja i kotica u Hrvatskoj je daleko bolja od Austrijskih jer Hrvatska ima kvalitetnije tlo i vie sunani dana to pogoduje proizvodnji. M.D.P.

Slabiji urod maslina

Ovogodinji urod maslina bit e manji od prosjeka, a glavni razlozi su ekstremna sua, napadi tetnika te proljetno promr-zavanje maslina. No najvie je tete pro-uzroila sua, jer maslina u takvim uvjeti-ma povlai vodu iz plodova koji se zatim smeuraju i na kraju otpadnu. Ipak, stanje u Hrvatskoj nije bilo svugdje jednako loe jer su u nekim podrujima bolji tereni i kva-litetnija zemlja te postoji navodnjvanje.

Farmers Weekly testiranje raspodjeljivaa gnojivaOve godine asopis Farmers Weekly oba-vio je testiranje raspodjeljivaa gnojiva. Testiranje je provedeno u nezavisnom laboratoriju kojeg su prihvatili svi proi-zvoai. U prilogu donosimo rezultate is-pitivanja kojima se tvrtka Bogballe moe ponovno pohvaliti. Rezultati testiranja pokazali su da Bogballe ima najveu pre-ciznost raspodjeljivanja ak i bez dodat-nog podeavanja. Koeficijent varijacije za vrijeme testiranja pokazao je zavidno nisku vrijednost od 3,7% dok je koeficijent varijacije za rad na uvratinama takoer pokazao najniu vrijednost od CT 16,6%. Kompletne rezultate pogledajte u prilogu na www.findri.hr

Milat - dosta ulja se uvoziVinko Milat, savjetnik ministra poljoprivre-de za podruje maslinarstva i vinogradar-stva te autor nedavno predstavljene knji-ge Maslina i maslinovo ulje, kae da je u Hrvatskoj vie od est milijuna stabala ma-sline na oko 20.000 hektara. Vinogradi su, usporedbe radi, zastupljeni na oko 15.000 hektara. Godinje se po stablu u Hrvatskoj proizvede prosjeno 10 kilograma ploda maslina tako da se dobije oko sedam mi-lijuna litara ulja. Prema toj raunici, uveze se jo oko milijun litara jer se godinje u Hrvatskoj potroi izmeu est i osam mi-lijuna litara ulja ili oko dvije litre po osobi. No, to je znatno ispod prosjeka u EU koji iznosi etiri i pet litara, istie Milat, s tim da se u Grkoj i panjolskoj troi i vie od 10 litara po stanovniku, a te su zemlje i ve-liki proizvoai.Dio proizvedenog ulja u Hrvatskoj se pro-daje legalno, dio se troi za osobne po-trebe, a dio se prodaje na pragu, na to svatko tko je proizvoa ima pravo. Oko 50.000 proizvoaa u obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvima potroi oko 40 litara ulja godinje za svoje potrebe, ili ukupno dva milijuna litara.

Nemamo dovoljno ulja za svoje potrebe i dosta uvozimo. elimo da se povrine pod maslinama jo poveaju kako bismo imali dovoljno svog ulja, objanjava Mi-lat. Zalihe ulja ove su godine prilino male pa je cijena tijekom godine bila u rasponu od 80 do 100 kuna za litru u Istri, u iben-skom i zadarskom kraju od 60 do 80 kuna, a junije u Dalmaciji od 50 do 60 kuna.

Antimast - dodatak ishraniNa tritu je sve prisutniji proizvod An-timast, Kui prometa d.o.o., dijetetski dodatak ishrani visokomlijenih krava koji slui kao preventiva opasnosti razvoja ma-stitisa (upale mlijene lijezde). Specifian sastav i forma (dakle uzimanje umjean u hranu) omoguavaju da alimentarnim pu-tem jaamo lokalnu otpornost mlijene lijezde. Podatak koji najbolje svjedoi o uinkovitosti Antimasta, osim poboljava-nja karakteristika mlijeka, je izrazito sma-njenje broja somatskih stanica u mlijeku (na nekim pokusnim farmama i do 60%). Vano je napomenuti injenicu da tijekom

davanja Antimasta nesmetano moete predavati mlijeko bez ogranienja, to pri-likom lijeenja naravno nije sluaj najvei gubitci u proizvodnji mlijeka.Naa preporuka o koritenju: - najvanije je zatititi mlijenu lijezdu u fazi kada su rizici i potencijalni mastitisi najskuplji to je faza poetka laktacije i naglog pove-avanja koliine mlijeka. Ukoliko se tada razvije mastitis, lijeenje je najtee a gu-bici od mlijeka koje ne smijete predati su izrazito visoki, istiu u Kui prometu. Zato Antimast treba poeti koristiti mini-malno 3-2 tjedna prije teljenja i kontinui-rano tijekom prvih 30-45 dana laktacije. Vrlo vano je drati se preporuene doze od 100 grama/kravi/dnevno. Mnogi prak-tini ogledi na velikim farmama pokazali su znaajna poboljanja kvalitativnih ali i kvantitativnih odlika mlijeka kada su tije-kom i ostalih faza laktacije koristili Anti-mast u istoj dozi. R.I.

MoZaIk


RATARSTVO I PROZVODNJA PENICE NA KRAJNJEM ISTOKU HRVATSKE NAPAENO SELO PONOSNO IZDIE IZ PEPELA

U Lovasu za 24 sata Valtra i rapid 300 posijali 84,72 ha

Rano jesensko popodne. Praina i vrui-na. 15. Listopada. Nai poljoprivrednici znaju da je to idealan rok za sjetvu kruari-ce. Penica tih dana idealno se prianja tlu. No, u kraju gdje Dunav ljubi nebo, i gdje ume posebno miriu ba u ovo doba go-dine penica se sije. I to stotinama godina. No, siju ju Lovaani. Ovo u ratu napaeno selo. Izrueno i opljakano, ubijenih mjeta-na ali ne i ponosa radi kao nikada do sada. Tu u naem kienom Srijemu jednostavno ljudi rade. Tu je i najsuvremenija tehnologi-ja. Pripredili su zanimljivu gospodarsku ak-tivnost i manifestaciju u suradnji s PZ Lovas i Arator d.o.o i s tvrtkom Poljoopskrba me-unarodna trgovina. Sa traktorima Valtra i Waderstadt sijaicom prikazali su kako se upotrebom vrhunske tehnologije moe si-jati 24 sata bez prestanka.

I dok naputamo selo put nas vodi u po-lje. U oranicu nadomak sela. Miris obanca, uznojena lica i ustrali serviseri iz PMT, zna-tieljnici kojima se nepce ve stezalo od ku-lenove seke kojom smo se okrepili ekajui da taj ljuti obanac konano bude gotov. Cilj je bio da kad krene, dan no, sjetva kasnije zavri to boljim rezultatom. Na traktorima Joystick, ekrani, kompjutori, desetine gum-bi. Laptom na automobilu i sjetva moe kre-

nuti. Sa Rapidom Waderstadt moete sijati sve od sitnozrnatih kultura kao to je trava do velikozrnatih kultura kao to su kukuruz, suncokret i mahunarke a promjena izme-u razliitih kultura zahtijeva samo laganu radnju. Jo jedna od njegovih prednosti je kapacitet sjetve koji je 2-3 puta vei nego sa preciznom sijaicom.

To je dijelom zbog velikog spremnika na Rapidu, a i zbog mogunosti sjetve pri visokim brzinama uz istovremeno odra-vanje jednake dubine sjemena. Ukupno je tijekom 24 sata posijano 84,72 ha. Triput je toeno gorivo. Prvi puta 225 litara, drugi 251, a trei puta 177 litara. Nakon zavret-ka natoeno je do epa kako je bilo i na poetku zbog lakeg mjerenja ukupne po-tronje. A potreeno je 653 litre. Sijane su tri sorte sjemena. Mira - za sjemensku proi-zvodnju i to u koliini od 300 kg/ham zatim Prima - 330 kg/ha, te Apache - 240 kg/ha. Tri palete Apachea (3750 kg) su u sijaicu

Voza koji je radio nonu je osim markira sijaice za kvalitetniji rad koristio i AGLeader GPS ureaj u traktoru. Traktor je stajao 5 minuta tijekom noi zbog izmjene pregorenog osiguraa te 10-ak minuta zbog podeavanja GPS-a

rEportaa

Valtra je radila svo vrijeme, a tijekom noi i uz pomo AG Leadera tvrtke Findri

Sinia Bonjak provjerava sijaicu


rEportaa

punjene runo iz vrea po 25 kg. Ostalo sjeme je u sijaicu ilo preko dvovisinske pretovarne prikolice. Za jedno punjenje sjemena iz dvovisinske prikolice je bilo po-trebno ispod 5 minuta, za puni spremnik sijaice u koji bi stalo cca 2400-2500 kg sje-mena. Punjenje Apachea iz vrea je trajalo vie od 15 minuta.

Uz 3750 kg Apachea, potroeno je 5700 kg Mire i cca 17 tona Prime. Sijano je na dubi-nu od 3-3,5 cm. Sijano je na jednoj tabli uku-pne veliine 86 ha meutim dio te table je namijenjen za pokuse pa je bilo nekih 74 ha posijano na toj tabli (640 m duine) i na dva manja komada od kojih svaki po 5 ha (cca 240 m duine svakih).

Sijano je po silanom kukuruzu dvaput tanjuranom (jednom nakon izvoenja teku-eg stajnjaka i jednom dan-dva prije sjetve) a na dva manja komada je gruberom pree-no repite. Tri vozaa su vozila od kojih su prvi i trei imali dobar uinak, srednji voza neto malo slabiji ali on je radio i jedno od ova dva manja polja.

Prvi voza je napravio cca 33 ha za 7 sati rada (od 08:00 do 15:00), drugi voza je na-pravio cca 18 ha za 7 sati rada (od 15:00 do 22:00) a trei voza je napravio preostalih 33,72 ha za 10 sati rada (nona smjena od 22:00 do zavretka sjetve u 08:00). Voza koji je radio nonu je osim markira sijaice za kvalitetniji rad koristio i AGLeader GPS ure-aj u traktoru. Traktor je stajao 5 minuta tije-kom noi zbog izmjene pregorenog osigura-a te 10-ak minuta zbog podeavanja GPS-a. Konani prosjek od 3,53 ha/h je postignut uz brzinu kretanja od 16-21 km/h, na pojedinim dijelovima i do 25 km/h. U sjetvi je koriten traktor Valtra T191h (snage 189 ks) sa udu-planim stranjim kotaima, sijaica Vader-stad Rapid RD 300C i AGLeader GPS ureaj. Sve u svemu, zadovoljni smo sa postignu-tim. Ve ove godine smo mogli prei 90 ha u 24 sata uz nekakve sitne ispravke propusta

Za cjelodnevni i cjelononi rad obanac je odlian izvor energije

Ukupno je tijekom 24 sata posijano 84,72 ha

Posljednji dogovor pred poetak Ova sijaica direktno sije bez potrebe da se prije toga ore

Valtra t serijeNova generacija Valtra T serije je dizaj-nirana kako bi zadovoljila sve Vae po-trebe. Nova T serija spaja tradicionalnu snagu Valtra traktora sa raznovrsnou Valtra la carte mogunosti narudbe traktora. Nova T serija koristi najnoviju tehnologiju koja ju ini liderom u svom segmentu. Sa novim mogunostima poveava se snaga i komfor a time se i produktivnost podie na vii nivo. Nova T serija nudi spektar mogunosti hidraulike i transmisije klasificiranih u tri serije: Classic, HiTech i Advance. Valtra la carte sistem mogunosti narudbe traktora nudi nebrojeno mnogo razliitih kombinacija oprema, alternativa i opcija.SisuDiesel motori su dizajnirani za upotrebu u zahtjevnom okruenju. To je mogue vidjeti u vrstoj strukturi, traj-nosti, pouzdanosti i ekstremno visokom obrtnom momentu. Svi traktori T serije su pogonjeni SisuDiesel motorima koji ukljuuju brojna usklaivanja za dalj-nja poboljanja startanja i smanjenje emisije ispunih plinova. Ta usklaiva-nja takoer poboljavaju tradicionalne kvalitete SisuDiesel motora koji su sada tii i jai nego ikad prije. Nova gene-racija Common Rail motora ukljuuje treu generaciju EUM-a (elektronsko upravljanje motorom) koju razvija SisuDiesel. EUM tehnologija omogua-va mnogo naprednih funkcija kao to su nizak ler gas (650 obr./min) kad su ukljuena runa konica i poveanje transportne brzine a to je dostupno na HiTech i Advance modelima.


rEportaa

no u usporedbi sa prologodinjih 65,59 ha u 24 sata ovo je ve sada veliki korak napri-jed. Zadovoljni smo sa postignutim i u neka-kvim buduim demonstracijama sjetve u 24 sata cilj nam je svakako prei granicu od 100 ha. Naravno, kako nije cilj samo posijati to vie nego i to kvalitetnije zato emo i prati-ti nicanje i rast penice te konani prinos sa polja koritenih za ovih 24 sata sjetve, ista-kao je Adam Dominkovi iz PMT-a.

Opina Lovas je pogranina opina, obu-hvaa dio uskog pojasa uz rijeku Dunav, koji na sjeveru rijekom, a na jugu kopnom grani-i sa Srijemom u Vojvodini. Ukupna duina graninog pojasa iznosi 12 km - 6 km rijekom Dunav i isto toliko kopnene granice. Na isto-ku Opina Lovas granii s Ilokom, na zapa-du s Vukovarom i Opinom Tompojevci te na jugu s Opinom Tovarnik. Opinu Lovas ine dva naselja: Opatovac i Lovas. Ukupna povrina opine iznosi 4.252 ha ili 42,52 km2. Prosjena nadmorska visina prostora opi-ne je 120 m.n.m. U klimatskom pogledu ovo je nizinski kraj s umjerenom kontinentalnom klimom, hladnim zimama i toplim ljetima.

Okosnicu gospodarskog razvoja u Opini Lovas inila je poljoprivredna pro-izvodnja. Budunost poljoprivredne pro-izvodnje su obiteljska gospodarstva i po-ljoprivredna poduzea, koja s vremenom trebaju formirati zaokruene cjeline, to znai u to veoj mjeri finalizirati svoju proizvodnju. Teite je na podizanju vie-godinjih nasada, to znaajno podupire Vlada Republike Hrvatske, ali i Vukovar-sko-srijemska upanija i Opina Lovas. Slijedom toga, Opina Lovas prodala je indi-vidualnim poljoprivrednim proizvoaima 156 ha dravnog poljoprivrednog zemljita. Vrlo bitno je i usvajanje te provoenje Pro-grama raspolaganja dravnim poljoprivred-nim zemljitem na podruju opine (povrat, zakup, prodaja i koncesija poljoprivrednih povrina), to je u najveem dijelu i realizi-rano. Vrlo veliki napori su uinjeni i da bi se realizirao projekt navodnjavanja, uz mogu-nost koritenja voda za intenzivnu poljopri-vrednu proizvodnju od strane poduzea i obiteljskih gospodarstava. Takoer, izvre-na je i izmjera dravnog poljoprivrednog zemljita, u svrhu povrata i prodaje zemlji-ta. Projekt je realiziran sredstvima Dravne geodetske uprave, Vukovarsko-srijemske upanije i Opine Lovas. U tijeku je i sana-cija dijela poljskih putova u blizini naselja, izgradnja otresita kao i ureenje kanalske mree III. i IV. reda. Takoer, aktivni su i pro-grami poticajnih mjera u poljoprivredi, koje zajedniki financiraju Vukovarsko-srijemska upanija i Opina Lovas. Znaajan napredak postignut je i u projektu podizanja viego-

dinjih nasada, u okviru kojeg je podignuto novih 70 ha vonjaka i vinograda.

P.Z.LOvas i aRatOR d.O.O. LOvasPoljoprivredna zadruga LOVAS djelu-

je od 1953.godine na podruju sela Lovasa i Opatovca. Zadruga je od svog osnutka bila nositelj gospodarskog i inog razvoja oba mje-

sta. Do 1991. g. zadruga biljei stalan rast kroz primjenu moderne tehnologije i agrotehnike u poljoprivredi na seljakim gospodarstvima. Na podruju opine Lovas individualni po-ljoprivredni proizvoai obraivali su 1.700 ha, a zadruga 1.200 ha. Zadruga ima vlastitu suaru, silose i skladita za 10.000 t itarica. Raspolagala je modernim strojevima i opre-mom s kojom je bilo mogue dati blagovre-menu i kvalitetnu uslugu poljoprivrednicima. Znatnim sredstvima zadruga je sudjelovala i u izradi komunalne infrastrukture i objekata od opeg znaaja u Lovasu i Opatovcu.

Srboetnikom agresijom 1991.g. zadru-ga je doivjela velika razaranja, ljudske gubit-ke. Unitena je gotovo sva imovina Zadruge, njive su zakorovljene, razruene stambene i gospodarske zgrade, opljakana imovina. est godina (1991. 1997.g.) Zadruga nije djelovala u svom sjeditu, a njeni djelatnici (82) i mjetani bili su u progonstvu diljem Hrvatske i svijeta. Mirnom reintegracijom 01. kolovoza 1997.g. s opinskom upravom vraa se i uprava Zadruge, te zapoinje po-vratak i obnova, a samim tim i povratak i ob-nova poljoprivrednih domainstava.

PZ LOVAS I OBITELJSKA GOSPODARSTVAPoljoprivredna zadruga Lovas danas po-sluje uglavnom usluno sa obiteljskim poljo-privrednim gospodarstvima. Kooperacija s poljoprivrednim proizvoaima, pored Lova-sa i Opatovca, proirila se na okolna mjesta Bapsku, arengrad i Mohovo. Zahvaljujui upravi drutva i timu strunjaka koji su nam pomogli, danas uspjeno posluje na oko 1200 ha povrina, a u tijeku je nastavak izgradnje farme za 400 muznih krava. Osnovna djelat-nost Drutva je poljoprivredna proizvodnja, a pored toga znaajno mjesto ima i stoarska, vinogradarska i voarska proizvodnja. Dru-tva zapoljavaju 48 djelatnika na neodreeno vrijeme, te 19 djelatnika na odreeno vrijeme.

Damir RUKOVANJSKI

rapid 300Rapid mehanike sijaice su u proizvod-nji od 1991. godine. Sijaice koriste dobro dokazan Rapidov sistem ulagaa koji su zasluni za tono ulaganje sjemena to je karakteristika svih Rapid modela. Sijaice dolaze u radnoj irini od 3 ili 4 m te sa ili bez mogunosti istovremene sjetve i ulaganja gnojiva. Prije sjetve tlo se konsolidira traktor-skim kotaima. Pivot packer na Rapidu osigurava da je ista rekonsolidacija napravljena i na prostoru izmeu traktorskih kotaa. Mogu kao dodatna oprema, pivot packer se sastoji od dva para pivotirajuih kotaa koja se vuku polugama hidraulike traktora i rade dva glavna posla: konsolidacija tla u centru sijaice

je poboljana predstavljajui tako ujednaenu povrinu u koju se moe sijati

radijus okretanja na uvratinama je znatno smanjen

Prednji dio sa alatima za obradu tla obrauje i ravno tla. Ovisno o potreba-ma moete izabrati izmeu tri razliita sistema, svaki posebno ili u kombinaci-ji: System Crossboard, System Agrilla, System Disc. System Crossboard se sastoji od dva reda ojaanih Crossboard lopatica koje mogu biti pridodane razliitim alatima ovisno o uvjetima. elini dio koji radi pod odreenim kutom prua agresivnu obradu tla. S obzirom da Crossboard lopatice ne izvlae kamenje iz tla, System Crossboard je pogodan za kamenite povrine i efikasno poravna-vanje povrine nakon oranja.

Bez raunala vie nema poljoprivrede


aktUaLno

Industrijska poljoprivreda pojam koji je sam po sebi proturjean i o tome bi se trebalo malo razmisliti. Meu ostalim pod ovim pojmom podrazumijeva se proi-zvodnja hrane bez seljaka, kojeg se moe u potpunosti ukloniti. Danas smo stigli tako daleko da moemo zamisliti polja na kojima se vie ne proizvodi hrana.

Poljoprivreda koja vie ne slui prozivod-nji hrane, ve agrar koji se orijentira samo na dobiti i pekulacijama koje od svega to je dobro ine loe: jelo, zatim sve manje plod-no tlo, ali i iste obnovljive izvore energije, primjerice fotovoltaik ili bioplin. Ovo su sve ee argumenti protivnika dananje poljo-privrede.

Ve se opirno raspravlajo o pitanju kako energija dobivena od vjetra naruava prej-zae ili kako guta resurse hrane. Sada je vrijeme progovoriti o poljima na kojima se proizvodi bioplin, na kojima se prerauje bi-omasa, drugim rijeima slama iz uzgajalita, sijeno i druge biljne komponente. Pogoni bi bili idalni za uklanjanje izmeta iz uzgajalita koja predstavljaju problem za takva podu-zea kao i za druge bioloke vrste otpada. Proizvedena energija mogla bi se potroiti na vlastitom imanju i poduzeu ili bi se pro-dala treima, to bi pak poboljalo prihode seljaka.

Meutim, sada u igru ulaze poslovni ljudi i ulagai koji miriu unosan posao i kojima je sasvim svejedno da li poljoprivredno do-bro proizvodi hranu jer u tom bi sluaju bi-oplin mogao postati mora. Upravo se to tre-nutno dogaa u dolini rijeke Po na sjeveru Italije u predjelu gdje je velika koncentracija poduzea koja se bave uzgojem ivotinja.

PROIZVODNJA ENERGIJE UMJESTO HRANEto se dogaa? Brojni poljoprivrednici koji se zbog ope krize nalaze u velikim pote-koama proizvode energiju umjesto hrane. Preciznije reeno, intenzivno uzgajaju kuku-ruz kako bi napunili postrojenje u kojem se proizvodi bioplin. Ulagai su im na pomoi. No ponekad ih oni iskoritavaju. Postoje poduzea koja plaaju poljoprivrednike za uzgoj kukuruza a ista poduzea proizvode i pogone za bioplin. Time poljoprivrednici po-

staju radnici u industrijskoj brani.Sve je poelo 2008.godine, kada je uve-

den novi zeleni poljoprivredni certifikat za pogone za proizodnju elektrine energije na bioplin dobiven iz biomase. Mali po-goni proizvodili su najvie jedan megawatt struje. Meutim jedan megawat nije malo. Posao se poeo razvijati, jer proizvoau se isplaivalo 28 centi po kilowat-satu (kWh), to je trostruka cijena elektrine energije prozvedene na konvencionalan nain.

Time je uz pomo dravnih subvencija, kojima treba dodati i poticaje iz Europske unije za prizvodnju kukuruza, izgradnja ve-likih i skupih (cijena i do etiri milijuna eura) pogona postala vrlo rentabilna, jer se tro-kovi za nekoliko godina amortiziraju. 2007.

u provinciji Cremona postojalo je samo pet takvih pogona, a danas ih ima 130. Procje-njuje se da za uzgoj kukuruza za bioplin ko-risti oko jedna etvrtina svih poljoprivrednih povrina. Do 2013.godine u Lombardiji se oekuje ukupno 500 pogona.

CRNO TRITE ZA ORGANSKI OTPADOkoli i poljoprivreda su u opasnosti. Sto-ga objavljujemo i nekoliko konstatatacija, o kojima piu i svjetske agencije. Kao prvo, odustaje se od proizvodnje hrane u korist proizvodnje energije. Drugo, monokulture intenzivnog uzgoja kukuruza tete poljopri-vrednim zemljitima. Jer su potrebne velike koliine kemijskog gnojiva i vode koja se uzima iz ionako zagaenih podzemnih voda

DW: EUROPSKA POLJA NA KOJIMA SE VIE NE PROIZVODI HRANA

prljava strana iste energije Talijanski poljoprivrednici koji pate od krize prelaze u velikom broju na intenzivnu sjetvu kukuruza kako bi proizvodili bioplin. No sada postaju i loptica kojom se poigravaju pekulanti, tvrdi se iz pokreta slow-food.


aktUaLno

ija razina stalno pada. Nedostatak rotaci-je dovodi do pada plodnosti tla i pogoduje irenju tetoina koje se moraju uklanjati koritenjem pesticida.

Tree, poljoprivrednici koji koriste kuku-ruz za proizvodnju energije mogu platiti za poljoprivredno zemljite i do 1.500 eura za hektar, to dovodi do nedozvoljene konku-rencije u odnosu na one koji tla koriste za uzgoj poljoprivrednih kultura za proizvodnju hrane. Isti problem postoji i kod fotovoltaik-parkova. Ponavljaju se iste pogreke.

etvrto, sami pogoni (primjerice za foto-voltaik) trebaju mnogo prostora, a kako bi se oni izgradili zasigurno se unitava dodat-no poljoprivredno tlo. Peto, ve se ire glasi-ne da postoji crno trite za organski otpad, primjerice iz klaonica, koji se ilegalno pro-daje za proizvodnju bioplina. Takav otpad nikada se ne smiju koristiti kao biomasa, jer se ostaci prilikom procesa fermentacije po-novno koriste kao gnojivo na polja i takava vrsta otpada zagadila bi ne samo okoli ve bi mogla proiriti i bolesti.

Radi se o problemu mjere. Zapravo pro-tiv bioplina i biomase nitko ne nema nita protiv. No ako se koriste u pekulativne svr-he i u velikim razmjerima, ako se u velikim koliinama uzgaja kukuruz, kako bi se njime punili pogoni za proizvodnju bioplina, tada e cijena za poljoprivredna zemljita rasti.,a sama tla e biti iscijeena, i tada treba ka-zati ne. Treba rei jasno i glaso ne, po-ruuju iz organizacije za slow-food.

Zasigurno se o ovim pitanjima mora ovih dana raspravljati i u Bruxellesu u okviru Za-jednike poljoprivredne politike (CAP). Pri-je ili kasnije ukinut e se poticaji. Pogoni za proizvodnju bioplina trn su u oku europske bolesne poljoprivrede i mogli bi agraru zadati smrtonosni udarac. Povratak e biti teak. Tla su neplodna i teko ih je spasiti, podzemne vode su zagaene, regeneracija iskljuena, a oni koji su se bavili razumnom

poljoprivredom, moraju se ukloniti pred ne-milosrdnom i bezobzirnom konkurencijom.

KUDA S VIKOM EKOLOKE STRUJE? Struja koju ovjek proizvede uz pomo ob-novljivih energija ima jedan nedostatak: teko ju je uskladititi. A to je nuno initi jer su obnovljive energije jako ovisne o vremen-skim prilikama.

as sija sunce, as pue vjetar. A ponekad ni jedno niti drugo. Za konstantnu opskrbu energijom iz obnovljivih izvora sve vanija postaje mogunost njezinog skladitenja. U njemakoj saveznoj pokrajini Rheinland-Pfalzu, u parku Morbach, predstavljeno je pilot-postrojenje koje bi trebalo rijeiti ovaj problem.

Nadu da emo se u velikoj mjeri moi op-skrbljivati energijom budunosti predstav-lja jedan jednostavni kontejner dimenzija 6x3x3 metra. U unutranjosti tog kontej-nera nalazi se mnotvo cijevi, a jedini zvuk koji iz njega dolazi je muklo itanje. Kontej-ner sam dobija struju iz mjeavine suneve

energije i energije vjetra. Ovom strujom prvo proizvodimo vodik. Onda jo trebamo ugljini dioksid kojeg na ovom mjestu dobi-jamo iz pogona za bioplin. Uzmemo vodik kojeg je proizvela struja i ugljini dioksid i iz te mjeavine pravimo metan, kojeg moe-mo pohraniti u mreu za zemni plin. Tako se i obnovljiva energija moe uskladititi...., objanjava ovaj postupak inenjer u Centru za istraivanje sunca i vodika Baden-Wr-ttemberga Ulrich Zuberbler.

Pri transformaciji ekoloke struje u metan gubi se treina koritene energije. Dobiveni metan je glavni sastojak zemnog (prirod-nog) plina. On moe, isto kao i zemni plin, sagorijevati u konvencionalnim industriji-skim elektranama i tako proizvoditi struju. U ovom procesu govorimo o postrujavanju. Postrujavanje metana je manje tetno po kli-mu nego kad se struja proizvodi uz pomo nekih drugih fosilnih energenata, poput pri-mjerice ugljena, objanjava ovaj strunjak.

U naelu radi se o zatvorenom krugu. Ako proizvedemo obnovljivi metan i onda


aktUaLno

Domai izvorni proizvodi od mesa odraz su negdanje organiziranosti ivota u Slavoniji u proizvodnom, socijalnom i vjerskom smislu. U njih su utkani iskustvo, znanje, obiteljski i drutveni odnosi, obiaji te dodiri sa svijetom. Sve se to slikovito odraava u izvornom nazivlju i rijeima to prate proizvodnju domaih izvornih proizvoda od mesa kao vii stupanj dostignua u proizvodnji i prehrani.

SLAVONSKI DOMAI KULEN I KOBASICEDr. sc. Antun Petrievi, dr.sc. Krsto Benevi,

dr.sc. Goran KuecII . dopunjeno i izmjenjeno izdanje

Izdava EU Agro Hrvatska, 31000 Osijek , Vij. Lipa 31

KNJIGA SLAVONSKI DOMAI KULEN I KOBASICE

Cijena 130,00 kn Narudbe na tel :

031/205-043, SMS: 092/2699-578,

e-mail: [email protected]

ga ponovno spalimo, oslobaamo ugljini dioksid kojeg emo pri proizvodnji novog metana ponovno trebati. A ugljini dioksid dobivamo od biljaka koje koristimo u po-gonu za bioplin ili ga uzimamo izravno iz atmosfere, kae Zuberbler.

VELIKI KORAK ZA TEHNOLOGIJUKoliina metana koja se uz pomo ovog pi-lot-pogona moe dobiti je dodue jo vrlo mala. No ako se ostvare elje investitora, ve bi za dvije godine bila mogua gradnja postrojenja jaine est megawatta. Znan-stvenici kau kako bi u idealnom sluaju ovakva postrojenja trebalo imati na mjesti-ma gdje postoje problemi da se uskladite velike koliine vika proizvedene struje.

Ukoliko bi se ova tehnologija pokazala uspjenom, to bi bio veliki korak na putu za opskrbu strujom iz 100 posto obnovljivih energija. Jer tada bi se energija dobivena iz vjetra ili od sunca uistinu mogla dugorono pohraniti. U Njemakoj npr. kapaciteta za

spremanje i raspodjelu zemnog plina ve ima, jer tu ima puno podzemnih spremita za njega, tzv. kaverni.

Trenutane metode koje se koriste za pohranjivanje obnovljivih energija ni u kom sluaju ne mogu pokriti potranju. Te se teh-nologije ograniavaju prije svega na crpne hidroelektrane, odnosno na velika umjetna jezera u kojima se na pritisak dugmeta pu-tanjem tekue vode moe uz pomo tur-bina proizvesti energija. Strunjaci samo u Njemakoj procjenjuju da su potrebe za po-hranjivanjem struje dobivene od obnovljivih energija otprilike izmeu 500 i 1.000 puta vee od kapaciteta koje danas imaju pum-pne elektrane.

Ipak, put do industrijske upotrebe ovog pilot-projekta je jo dug. Prije no to se 2013. bude otvorilo veliko postrojenje od est me-gawatta, koje bi trasformiralo ekostruju u metan, tehnologija se jo mora usavriti. Sto-ga znanstvneici ove godine planiraju izgradi-ti i isprobati jo dva velika pilot-postrojenja.

Alen Legovi /Nicolas Martin/ S. Kobeak, Od. ured.: S. Mati, D. Dragojevi

SNIMCI: D.RUKOVANJSKI


VInoGradarstVo

BELJE D.D. UVELO NAJSUVREMENIJU TEHNOLOGIJU U PROIZVODNJI VINA I PRERADI GROA SA SVOJIH 600-TINJAK HEKTARA

Iz Banovog brda izronila mega vinarija

Put nas je iz Osijeka vodio kroz polja Ba-ranje prekrivena kukuruzom. No, pred nama se pruala ta nadeloko poznata Ban-ska kosa. Ta prekrasna uzvisina, brdo, ili planina kako ju zovu Baranjci jednostavno vue. I kada na kraju stupi na nju sjeti se amerikih filmova i Kalifornijskih vinogra-da. Nepregledna polja kukuruza sada su izmjenila nepregledni vinogradi du plani-ne. Ona je uvijek obasjana suncem. I kada je na dnu Baranje i u podnoju oblano na planini je sunce. I upravo su iz toga razlo-ga tu bili vinograda i u rimsko doba. Vie je sunca na Banovu brdu nego li u mnogim podrujima na Jadranu. I sputajui se niz vinograde prema malom seocetu Kame-nac odjednom ti vinogradi izrode ogroman kompleks. Vina Belje koja se pruaju na tri hektara i obuhvaa glavni objekt vinarije, prijemni paviljon i pomone objekte. Iz ne-koliko kilometara udaljenog Suljoa vinarija se preselila na ovo mjesto. Suljo je u naro-du znano ime za Kneeve vinograde.

Novi vinski kompleks vrijednosti 20 mi-lijuna eura, koji su u rekordnom roku izgra-dili domai izvoai, otvorili su Ljerka Pulji, starija izvrna potpredsjednica Agrokora za strategijske poslovne grupe i Ivan Todori, predsjednik Nadzornog odbora Agrokora uz mnogo, doista mnogo gostiju. Ve pogle-dom na objekat jasno je da se radi o neemu jako velikom. No, ulaskom u vinariju stjee se dojam da tu stanu ne samo sva vina ovo-ga kraja, ve cijele zemlje, ali i okolnih zema-lja.

GORTANIJEVI INOKSIU novoj vinariji je instalirano 247 inoks spremnika, talijanske tvrtke Gortani, iji je ukupni kapacitet 8 milijuna litara vina. Pri-marna prerada se sastoji od tri linije prijema groa, tri odvajaa peteljki, etiri pree za groe Bucher Vaslin i 12 vinifikatora za proizvodnju crnih vina Gimar. U prostoru ci-jele nove vinarije osigurano je i odravanje stabilne temperature i vlanosti, to je izu-zetno vano za proizvodnju vina visoke kva-litete. Vrijeme dolaska groa iz vinograda u

podrum smanjeno je na minimum minimu-ma, a doprema maksimalno poboljana, to su znatne prednosti. Meu najsuvremenijim tehnolokim do-stignuima, kojima se vinarija odlikuje, po-sebno mjesto zauzima kontrolna soba i kontrolni monitori pomou kojih se obavlja potpuno kompjuterizirana i automatizirana kontrola prijema i prerade groa, te skladi-tenja vina.

S otvorenjem vinarije obiljeen je i poe-tak ovogodinje berbe groa koja je zapo-ela sa sortom chardonnay. Uspjenost ber-be na 583 hektara beljskih vinograda, osim klimatskih prilika, jami i smjetaj vinarije u samom srcu vinograda to e omoguiti

Ve pogledom na objekat jasno je da se radi o neemu jako velikom. No, ulaskom u vinariju stjee se dojam da tu stanu ne samo sva vina ovoga kraja, ve cijele zemlje, ali i okolnih zemalja. Meu najsuvremenijim tehnolokim dostignuima, kojima se vinarija odlikuje, posebno mjesto zauzima kontrolna soba i kontrolni monitori pomou kojih se obavlja potpuno kompjuterizirana i automatizirana kontrola prijema i prerade groa, te skladitenja vina

Sve je traenije crno vino


VInoGradarstVo

brzu i kvalitetnu dopremu groa na pre-radu, istiu u Belju. Ve od ove jeseni novi kompleks vina Belje bit e dostupan i za tu-ristike obilaske u kojima e posjetitelji imati prilike upoznati se s beljskim vinima iju je proizvodnju, prije vie od tristo godina, za-poeo princ Eugen Savojski.

NAGRADA U QUEBECUNagrada na ocjenjivanju u Quebecu dodat-no je priznanje za ovu izuzetnu graevinu iz beljskog podruma koja u svojoj ovogodinjoj kolekciji medalja ve ima srebro s Vinago-re 2011, bronanu medalju iz San Francisca 2011, zlatnu medalju i ampionsku titulu sa Bonavite 2011, bronanu medalju sa IWC-a u Londonu, te jo niz drugih nagrada i pri-znanja s internacionalnih i domaih ocjenji-vanja. Uz navedene nagrade, te visokih 90 bodova kojima ju je ocijenio svjetski poznati i priznati vinski kritiar Robert Parker, Grae-vinu 2009. iz Podruma Belje ine vrhunskim vinom ija su kvaliteta i izvrsnost prepozna-te i nagraene na svim ocjenjivanjima.S obzirom da Podrumi Belje posljednjih go-dina osvajaju nagrade i za svoja druga vina, svakako treba naglasiti i zasluenu titulu Vi-nara godine, dodijeljenu krajem prole godi-ne. Selections Mondiales des Vins smatra se

najveim natjecanjem vina koje se odrava u Sjevernoj Americi, a na ovogodinjoj manife-staciji sudjelovalo je 600-tinjak proizvoaa iz 32 zemlje.

Svijet u ai, prva specijalizirana revija za vino, gastronomiju i turizam svake go-dine, tradiocionalno u hotelu Antunovi, proglaava najboljeg vinara i najboljeg ku-hara godine. Ove godine u izuzetno jakoj konkurenciji vrsnih hrvatskih vinara titulu

vinara godine su osvojili Podrumi Belje pod vodstvom glavnog enologa g. Marijana Kne-evia.

Podrumi Belje najvei su hrvatski proi-zvoa groa i to iz vlastitih vinograda na podruju vinogorja Baranja unutar vinogra-darske podregije Podunavlje, u kojoj je uz-goj vinove loze poznat stoljeima, a ove su godine prepoznati i kao jedan od najnagra-ivanijih podruma u Hrvatskoj.

Podrumi Belje sa svojim vinima sudjelu-ju na svim znaajnim ocjenjivanjima vina u zemlji i inozemstvu, a samo u ovoj godini osvojeno je nekoliko prestinih meunarod-nih nagrada i priznanja od kojih se posebno istie zlatna medalja i regionalni trofej za Merlot 2008. na Decanteru, te izvrsna ocje-na svjetski poznatog i priznatog vinskog kritiara Roberta Parkera koji je Graevinu 2009. iz ovog podruma ocjenio s 90 bodova ta je najvia ocjena kojom je neko hrvatsko vino ocjenjeno.

Vinarija sagraena na povrini neto ve-oj od 10.000 etvornih metara kapaciteta je osam milijuna litara. U njoj je instalirano 247 inoks spremnika talijanske tvrtke Gorta-ni, od kojih je najvei kapaciteta 100.000 lita-ra. Tridesetogodinje iskustvo na podruju proizvodnje rezervara i sustava za proizvod-

More inox baava trtke Gortani

Impozantan pogled na vinariju Kre se stari i sade novi vinogradi


VInoGradarstVo

nju vina od inox-a i stalni trud uloen u istra-ivanju i razvoju novih proizvoda dovelo je do toga da GORTANI postane vodee poduzee u svom sektoru. U suvremenoj tvornici od preko 10.000 m2 (pokrivenih), sa najsuvremenijom opremom i najrazvijenijim softverima dostupnima na tritu, strunjaci GORTANI zadovoljavaju potrebe najpozna-tijih vinogradara.

Meu najsuvremenijim tehnolokim do-stignuima posebno mjesto zauzimaju kon-trolna soba i kontrolni monitori, pomou kojih se obavlja potpuno kompjutorizirana i automatizirana kontrola prijema i prerade groa te skladitenje vina. Vinarija je sagra-ena u nepunih godinu dana, a u njoj e za-vriti kompletan urod sa 600-tinjak hektara beljskih vinograda.

- Radili smo i na sadnji novih vinograda, tako da emo 2013. godine imati 610 hektara vinograda prosjene starosti devet godina - rekao Goran Pajni, predsjednik Uprave Be-lja d.d. koji je dodao i kako se kre stari i sade novi vinogradi.

- Beljska vinarija je paradigma naina Agrokorova rada. Primjenjujemo isti recept, a to je instaliranje vrhunske tehnologije koja s vrhunskim znanjem daje isto takve rezul-tate - istaknula Ljerka Pulji dodavi kako je to jedan od razloga to je Agrokor 28. naju-spjenija tvrtka u istonoj Europi i prva u ta-kozvanoj Adria regiji. Podsjetila je na izvrsnu vinogradarsku godinu, to je, uz najnoviju tehnologiju, preduvjet da beljska vina kao i svake godine zablistaju.

Time je Agrokor postao vodea kompani-ja u proizvodnji vina s priblino 20 milijuna li-tara godinje, s vinogradima u Istri, Mladini, na Peljecu, na ilokom podruju i u Baranji. Agrokor je kupio Belje prije nepunih est go-dina i otad ulagao u vinograde kako bi dobio vrhunsko groe.

POSEBNA LINIJA ZA BIRANA GROAGlavni enolog Vina Belja, Marijan Knee-

vi, proveo je uzvanike kroz novi podrum i pokazao im pree od 150 hektolitara te po-sebnu liniju za birana groa i za ispiranje

bobica posebne kvalitete, to je nazvao mali podrum u velikom. Spremnici za vino smje-teni su u dvostrukoj zoni grijanja i hlaenja, groe i vino pod zatitom su inertnog plina, a proizvodni postupak potpuno je automa-tiziran. Proizvodnjom se, dakle, automatski upravlja od primarne predaje groa u vino-gradu do stavljanja vina u boce.

U podrumu je i specijalizirani laboratorij za analizu groa i vina s najsuvremenijom enolokom opremom u svijetu kojom se kontroliraju svi parametri vani u proizvod-nji groa i vina. Punionica bi u novu vinariju trebala biti preseljena u veljai 2012. godine, a bit e kapaciteta 4.000 boca na sat. Berba groa 2011. na 583 ha beljskih vinograda e prema prvim pokazateljima biti izuzetna. Kako je istaknuo Baldo Mati, direktor PC Vinski podrumi Belje - Ovakva godina se do-gaa jednom u deset godina. Do sada su obrane gotovo sve bijele sorte chardonay, pinot bijeli, pinot sivi i muskat otonel, a ber-ba graevine je zapoela polovicom rujna.

tekst i slike: Damir RUKOVANJSKI

Trenutak kada se iz Gimbre prikolica istresa groe Prerada je krenula

Tu je skoro 600 hektara vinograda


Jematva je poela. A nas put vodi ponov-no kod Zlatana. U Svetu nedjelju. Put nas obavezno od Jelse do Svete Nedjelje vodi kroz jedinstveni tunel na svijetu. Naime, nebetoniranih svodova, uzak. U njemu se ne mogu mimoii dva auta. Tu ne moe ni vei kamion proi. Ne samo vei, nego i kad je kombi malo vii naie se na pro-blem. Uostalom, to je jedna prilino jaka granica koja odvaja jedno vinogradarstvo od drugog. Ono ekoloko i s junih padina otoka Hvara, od onog konvencionalnog i iz sredita otoka. Svako ima svoju prednost, ali ipak ono s padina prema Svetoj Nedje-lji, Zavali, Ivan Dolcu, Bojani Badu su ipak neto jedinstveno. Nevjerojatna koliina vjetra i sunca sa zemljom kakva je tamo daje uspjeh. A vlage nema, nema ni bolesti. Upravo to sunce i vjetar to uine na takav nain da nema potrebe ni za zatitom, pri-a nam Zlatan Plenkovi u svom restoranu u maloj luici u Svetoj Nedjelji. Svi su uli za to malo mjesto iskljuivo po Plenkoviu, po mnogima vodeem hrvatskom vinaru. Ali, doslovce je rije o selu vinogradara i turisti-kih djelatnika. I upravo je i to dobitna kom-binacija za turistiki uspjeh. Vino i more. A vino uva pod morem, sazrijeva i odleava duboko u kamenu. Na lokalitetima Sveta Nedjelja i Zavala, modernim pristupom, ali i uz uvaavanje tradicije, raaju se vina

suncem okupani vinogradi svete nedjelje

HVARSKA OBITELJI PLENKOVI NEUMORNO IRI SVOJE VINOGRADE I PROIRUJE TRITA

Svaki misli da je skupo dok ne doe i vidi gdje su ti vinogradi, komentira cijene vina s junih padina Hvara na domain. Sa njegovim sinom smo se popeli na vinograde iznad Sv. Nedjelju. Tu ovjek stvarno teko moe i stajati, a kamoli raditi. Ili smo terenskim vozilom, ali u datim trenucima mislio sam da emo se strmoglaviti niz padine. To su loze koje se obrauju samo runo i na velikim padinama pod tekim uvjetima

VInoGradarstVo

Sveta Nedjelja upravo je i poznata po vinogradima

Kod Makarske je 60 hektara novih vinogradaVinogradi su u pravilu ureeni i prekrasno odravani


obitelji Plenkovi, Podruje Svete Nedjelje carstvo je plavca malog, iznimne junodal-matinske autohtone crne sorte groa, to daje tamnocrveno, gusto, snano vino s naglaenom individualnosti. Zavala je pak sjajna oaza bijelih sorti groa, poput po-ipa, bogdanue, palarue, mekije, para i mukata.

Marina je otvorena jo 2002.godina. Osam godina smo se muili dobiti studiju utjecaja na okoli. Jo nemam pravomo-nu dozvolu, ali sad ekamo papire. Marina je smiljena kao zatita od mora za brodo-ve naih kooperanata. I od ove godine smo otvorili podrum. Bilo je teko odravati po-drum. Preko ovoga svega to vidite su zimi valovi prebacivali. Ovim novim molom smo sve te probleme rijeili. To je jedini podrum u svijetu koji je ispod mora, pria nam Zlatan Plenkovi sjedei s nama u hladovini iznad podruma.

No, ve due vremena obitelj Plenkovi ima vinograde i na drugim dijelovima nae obale. Veliki vinogradi su na podrujima Ma-

karske i ibenika. Sinovi vode proizvodnju kod ibenika. Na podruju iznad Makarske jo je ostalo za posaditi pet ili est hektara. Za sada je pod lozom plenkovievih 60 hek-

tara. Sinovi u ibenskom podruju vode 50-tak hektara vinograda. Preteito je i na tim lokacijama Plavac mali. ak nekih 60 posto. Sade dosta i sortu crljenak koje ga u Makar-skoj ima na devet hektara, dok je kod ibeni-ka nasaeno nekih 15 posto. Prema rijeima Zlatana dobar je i za mjeanje, ali ga oni od 2007.godine imaju istoga i takoer, kao i plavac, sazrijeva u drvenim bavama.

Svaki misli da je skupo dok ne doe i vidi gdje su ti vinogradi, komentira cijene vina s junih padina Hvara na domain. Sa njego-vim sinom smo se popeli na vinograde iznad Sv. Nedjelju. Tu ovjek stvarno teko moe i stajati, a kamoli raditi. Ili smo terenskim vozilom, ali u datim trenucima mislio sam da emo se strmoglaviti niz padine. To su loze koje se obrauju samo runo i na velikim padinama pod tekim uvjetima. Tu nema prskanja, gnojenja, sve je prirodno i ekoloki isto. I tu po trsu bude pola kilograma gro-a. I onda je normalno da ne moe biti jefti-na sirovina. Neemo sputati cijenu groa ako ne budemo morali sputati cijenu vina.

Zlatan Plenkovi - sirovina ne smije biti jeftina. Ovdje je mnogo ljudskog rada

Arhiva je takoer pod morem

Plenkovi mlai doveo nas je u vinograde iznad sv.NedjeljeU vinogradima na junim padinama. autor teksta nije se ba odluio ui meu same trsove. strmo je i za hodat, a kamoli za raditi

Vino odleava u drvetu u podrumu pod morem

VInoGradarstVo


Prodajemo jako dobro i dalje irimo proi-zvodnju. Svake godine irimo proizvodnju i do 30 posto. Neka trita smo jedva odra-vali jel nismo imali dovoljno vina kolika je po-tranja bila, istie Zlatan ija se vina prodaju i u Americi.

Sua na Hvaru je uvijek. Ali ove je godina bila ipak malo jaa. I moda je urod malo manji, ali kvaliteta je odlina. eer kod njih, u tim vinogradima, nije nikada u pitanju. Plenkovii odrede trenutak branja kada su eeri najbolji, a to isto rade i kod svojih ko-operanata.

Moemo ii i preko 16 alkohola ako tre-ba. Ako je potrebno i stanemo s berbom i nastavimo kada nam odgovara, istie na domain. Osvrnuo se i na navodnjavanje. On navodnjava u Makarskoj i ibeniku. No, u Svetoj Nedjelji ne navodnjavaju vinograde. U mladim vinogradima je poeljno dodavati vodu, ali poslije ne. U biti tko hoe moe ako moe to kontrolirano raditi zbog kvalitete, ali u ovom podruju to ne bi bila tako ispla-tiva investicija.

No, pravilo je i da 40 dana prije berbe se ne zalijeva. Dobro je da u to vrijeme ni kia ne pada. Navodnjavati se moe dok zrno raste. im pone arati vie se ne smije dodavati voda. Kod nas ara u srpnju. Neto pokusno imamo caberneta i merlota i on ranije crna. U sedmom i osmom mjesecu nitko ne ulazi u vinograde. Mi imamo puno sorata koje idu ranije. Poip i Crljenak, primjericu idu ranije, tako da u firmi imamo berbu preko dva i pol mjeseca. Neke parcele, za proek, beremo ak i u studenom. Dalmatinska bijela vina nisu znaila nita na tritu dok nije dola nova tehnologija. U dekanteru je Poip do-bio srebro. To je teko osvojiti. Kada takvu nagradu na dekanteru dobijete za bijelo vino onda se stvarno dobro osjeate. I danas mo-ramo priznati kako se bijela vina na Hvaru i u Makarskoj jako dobro pokazuju. Dekanter je

najprestinija ocjena vina u svijetu. I mi smo dobili zlata za crna vina. No ova srebra za bijela strano puno znae. Nismo se do sada puno bavili bijelim vinima. Poipa imamo u Makarskoj kao to sam rekao, ali i u Zavali 5,5 hektara. Zavala je dobra za bijela vina.

Na junim padinama Hvara, odnosno tim predjelima ne gnoje se vinogradi. Malo s ekolokim gnojivom. Tu su padine i do pre-ko 50 posto. Sve visi prema suncu. To je ka-meno tlo. Kroz njega voda brzo izlazi. To je jedinstven sluaj u svijetu.

To malo tko od vinara vjeruje. Pa kada dou iz Francuske, Kalifornije i tih zemalja sve su u udu. Sumnjaju u to. Definitivno u sv.Nedjelji nema potrebe za pricanjem. Ide-mo jedan do dva puta sa suhim sumporom. Vina radimo s prirodnim kvascima i kao kua smo poznati to je malo vie rizika i neisto-e u naim vinima i to ljudi znaju cijeniti. Isto

tako i na drugu stranu otoka uglavnom je Poip, ali ima neto i Maratine te Bogda-njue. To posebno preraujemo i bude vino fino, bijelo i ugodno vino.

U ovoj, danas ipak velikoj vinskoj kui i vinariji, imaju 57 zaposlenih na otoku, a uz to sezonski zaposle od svibnja do rujna jo nekoliko ljudi. Imaju u ibeniku 20 stalno uposlenih. Tu je jo i 80 familija od kojih uzi-maju groemo. I oni ive dijelom od njiho-va zajednikog rada.

Na podruju Svete nedjelje od mehaniza-cije ne radi gotovo nita. Tu je kramp i go-tovo. Posjeduju inae svu maineriju koja je potrebna za preradu kamena u plodno tlo i izgradnju puteva po vinogradima. U Makar-skoj su bili tereni na kojima su bili borovi.

Imamo dva buldoera, nekoliko bagera, etiri velika traktora od 200 do 300 konjskih snaga. Jedan je Fendt, a drugo su New Ho-llandi. Tri su New hollanda od 215 ks, i jedan od 300 ks. Imamo sadilicu i talijanske jahae koja ree i ide preko vinograda, a imamo mainu za branje. Imamo tri polovne i jed-nu novu. Imamo i beraicu i dvije prskalice za Makarsku i ibenik. Ni tamo ne treba mnogo prskati. Imamo i tri etiri gusjenia-ra koji mogu ii i na velikim padinama jedni su marke New Holland a druge Same. No, i to je sve u vinogradima na kopnu. Na Hvaru ne ide ni. U jednom dijelu moe se koristiti mali kultivator, ali samo u nekim djelovima. Ovi gusjeniari samo kultiviraju zemlju, a u Zavali se moe prskati i sumpor. Samo mi smo napravili preko 25 kilometara cesta i pribliili tako vinograde.

Naa sva crna vina idu u drvo, imamo pre-ko tisuu drvenih baava, a imamo i 8 vago-na velikih drvenih baava i vinifikatora. Sada radimo novu seriju drvenih baava. Pripre-mamo 200 malih baava i dva vinifikatora, te osam njih od pet tisua litara.

Damir RUKOVANJSKI

VInoGradarstVo

Zlatan Plenkovi i njegova obitelj intenzivnim vinogradarstvom i vinar-stvom poeli su se baviti 1985. godi-ne, da bi 1989. godine prodali prvu bocu vina, a danas su proizvodnju ve proirili na 400.000 butelja vina godinje, spravljenog iskljuivo od groa s june strane otoka Hvara, s njihovih, i vinograda kooperanata. Dobili su certifikat ekoloki istog proizvoda od Bioinspekta iz San Galena, ime su njihova vina postala i prva takva hrvatska vina. Cijela obitelj Plenkovi vezana je uz vino i turizam. Stariji sin Plenkovievih za-vrio je srednju poljoprivrednu kolu i studira Agronomiju u Zagrebu, a kerka je zavrila ekonomski fakultet, dok mlai sin takoer studira ekono-miju. Sinovi su se uhvatili i u kotac s podizanjem vinograda na prostoru Primotena.

Unutranjost restorana u sv.NedjeljiIz podruma je kroz debelo staklo pogled na podmorje

P EDT L

J M

R SAV

A O

FEND939 T

najv i erij

s i k r

a tritu

e sk tra

to n

PRODAJNO-SERVISNI CENTAR

ZA TRAKTORE

BELJE REMONT

Osjeka 4, 31300 Beli Manastir

tel. +385 31 790 340, fax. +385 31 790 373

PRODAJA:

tel. +385 31 790 346

mob. +385 91 1790 189

www.belje.hr

NOVO U PONUDI

U PONUDI NOVI FENDT SERIJE 800 VARIO PROFI

SERIJE 939 VARIO

Prodaja rabljene mehanizacije

Fendt serije 900 (300 KS, 240 KS)

Fendt serije 700 (165 KS)

modeli 819, 822, 824, 826 i 828

21Broj 25 / 2011. poljoprivredni savjetnik

BROJ 26 / 2011.

Kako do blagotvornog ulja

PROIZVODNJA ULJANIH BUNDEVA I ULJA

U usporedbu sa tikvino uljem, viu cijenu postiu samo ulja masline ekstra kvalitete i ponekad ulje od peninih klica. Sjetva se obavlja krajem travnja ili poetkom svibnja pnematskom sijaicom. Preporueni meuredni razmak je 140 a razmak u redu 70 cm. Povoljna je okolnost da uljana tikva u naim uvjetima nema ekonomski znaajnih bolesti, pa ni tetoina.

Posljednjih godina sve se vie iri uz-goj posebne forme obine tikve (Cucurbita pepo), koja se naziva uljana tikva i uzgaja se zbog sjemena bogatog uljem. Poznate su dvije forme uljane ti-kve: uljana tikva s ljuskom i uljana tikva-golica ije sjeme nije obloeno tvrdom ljuskom. Uljane tikve Olivija i Olinka s novosadskog instituta karakteriziraju visokim prinosom svjeeg ploda (40-50 t / ha) i suhog zrna (600-800kg/ha) te visokim sadrajem ulja u zrnu (45-47%), pie u jednom asopisu dr.Jano Berenji.

Ukoliko se teoretski prinos ulja uljane ti-kve-golice od oko 500 kg / ha usporedi s prinosom ulja drugih uljarica, vidi se da taj prinos znatno zaostaje npr.. u usporedbu s naom tradicionalnom uljanom biljkom - suncokretom. Imajui na umu da se u malim preaonama za dobivanje tikvinog ulja postiu manja iskoritenja (obino se od 100 kg zrna dobije oko 37 do 45 litara ulja), s hektara povrine se moe rau-nati oko 370 do 450 litara tikvinog ulja. Meutim, manji prinos ulja je adekvatno kompenziran viom cijenom tikvinog ulja

u usporedbu sa ostalim nerafiniranim uljima. Litra tog ulja na tristu Njemake iznosi oko 40 EUR. Cijene u Austriji pri kupnji od proizvoaa na licu mjesta su manja i kreu se od 15-20 EUR po litri. U usporedbu s tikvinim, viu cijenu postiu samo ulja masline ekstra kvalitete i pone-kad ulje od peninih klica. Iz navedenog proizlazi, da se bez obzira na injenicu, to se uljana tikva karakterizira relativno malim prinosom ulja po jedinici povrine, njeno uzgajanje je perspektivno zbog vi-soke cijene nerafiniranog tikvinog ulja.

www.agrohrvatska.hr22 poljoprivredni savjetnik Broj 25 / 2011.

Stoga bi bilo opravdano da se u budue proizvodnji uljane tikve, naroito uljane tikve-golice u istom usjevu ili kao meu-usjev posveti vea panja kod nas.

NIJE BILO PARCELE KUKURUZA BEZ TIKVE

Praksa uzgoja tikve kao meuuseva ranije je bila toliko rasprostranjena da i nije bilo parcele kukuruza bez tikve. Praksa meu-usjeva, istie dr.Jano Berenji, odnosno zdruenog usjeva kukuruza i tikve u po-sljednje vrijeme se ponovo prouava ne samo kod nas ve i u drugim zemljama. Uljana tikva-golica se uglavnom uzgaja u istom usjevu, za koju je razraena kom-pletna tehnologija proizvodnje. Sjetva se obavlja krajem travnja ili poetkom svib-nja pnematskom sijaicom. Preporueni meuredni razmak je 140 a razmak u redu 70 cm. Njega usjeva sastoji od meured-ne obrade i okopavanja, sve dok loze ne pokriju zemlju. Povoljna je okolnost da uljana tikva u naim uvjetima nema eko-nomski znaajnih bolesti, pa ni tetoina. Od bolesti treba spomenuti trule ploda (uzronik je antraknoza, Colletotrichum lagenarium) i viroze. Trule ploda je re-zultat prevelike koliine oborina u zavr-nom dijelu vegetacije. Mogue je samo preventivno tretiranje preparatima. Na alost, jedina mogunost tretiranja gu-stog usjeva tikve je iz zraka, aerotretira-njem. Viroze predstavljaju novo, opasno oboljenje uljane tikve, kae autor. Virusi koji napadaju uljanu tikvu sa sjemenom se ne ire. Zaraavanje vre lisne ui koje estice virusa prenose sa raznih korovskih i kultiviranih biljaka-domai-na. Tretiranje protiv lisnih ui daje samo djelomian rezultat. Krajnje rjeenje je u otpornim sortama na kojima se intenziv-no radi ne samo kod nas ve iu drugim zemljama. Imajui u vidu da se uljana ti-

kva u principu ne tretira nikakvim pesti-cidima, time se lako zadovoljavaju naela ekoloke proizvodnje tj.. da se proizvede sjeme uljane tikve bez ostataka kemika-lija. U cilju valorizaciju ove komparativne prednosti uljane tikve npr. na zapadnom tritu nije dovoljna sama injenica da se tijekom proizvodnje ne provode kemij-ske mjere zatite. U cilju ozvaniavanja ekoloke proizvodnje nephodno je da se proizvodnja odvija pod nadzorom slube ovlatene za izdavanje slubenog certifi-kata o ekolokoj proizvodnji o emu nai proizvoai esto nisu dovoljno informi-rani. Naknadna certifikacija proizvodnje nije mogua! etva uljane tikve i suenje zrna se obavlja na specifian nain.

HLADNO PREANO ULJE

Tikvino ulje (krivo nazvano buino ulje ili ulje bundevskih kotica opaska au-tora) dobiva se procesom hladnog cijeenja hidraulinim ili punim prea-ma, dakle bez uporabe kemikalija. Ulje se konzumira kao nerafinirano salatno ulje. Uljana tikva-golica je pogodnija za cijeenje ulja od one sa ljuskom jer daje vei prinos ulja a ovo ulje obino ima i vii sadraj vanih aktivnih tvari. Uljane pogae koje ostaju nakon preanja ulja iz sjemena tikve bogate su bjelanevinama. Meso tikve, zahvaljujui sadraju celulo-ze, posjeduje purgativno djelovanje tj.. ulogu ienja organizma od otpadnih tvari. Pored uloge ienja organizma, meso ploda tikve posjeduje i diuretino djelovanje, djeluje umirujue i olakava-jue. U zimskom periodu, zahvaljujui vitaminima i mineralima, poveava se otpornost organizma prema infekcijama, stjee se mentalna svjeina i vitalnost. Beta-karoten ispoljava antioksidativna svojstva ime se objanjava pretpostav-

ljeno antikancerogeno djelovanje mesa ploda naroito bundeve i muskatne, pa i uljane tikve. Za izravno konzumiranje obino koristi preno zrno sa ljuskom ali se ponekad, kao kuriozitet pri i zrno bez ljuske. Grickanje prenog zrna tikve (na-zvane sjemenke ili pice) je vrlo po-pularno na Balkanu iu bliskoistonim ze-mljama. Ritmino uzimanje zrna i njihovo grickanje smiruje ivce, a ukusno jezgra je hranjivo zbog bjelanevina, ulja balastnih i mineralnih materija koje se na ovaj nain unose u organizam. Zrno tikve je bosebno bogat izvor magnezija, fosfora, bakra, e-ljeza i mangana. Vaan sastojak zrna tikve su proteini. Zrno tikve sadri i odreenu koliinu E vitamina koji je poznati bioloki antioksidans. Cucurbitin i L-triptofan su dvije vane aminokiseline pronaene u proteinima zrna tikve. Cucurbitin pokazu-je anti parazitsku aktivnost u in vitro te-stu. Ovaj efekt je potvren u eliminiranju razliitih parazita i ljudskog organizma to se esto javlja u Aziji i Africi. Najee spominjano ljekovito svojstvo tikve je ve-zano za blagotvorno djelovanje tikvinog ulja pri regulaciji tegoba prouzrokovanih benignom hiperplazijom prostate (BHP). Radi se o vrlo frekventnom benignom tu-moru u mukaraca starijih od 50 godina, koji uzrokuje raznovrsnu urinarnu simp-tomatologiju. Bolest se lijei operativno ili konzervativno. Konzervativno lijee-nje se provodi razliitim lijekovima kao i pomonim ljekovitim sredstvima, gdje spada i tikvino ulje, pie dr. Berenji. Tikvi-no ulje za ovaj vid upotrebe se najee priprema od sjemena uljane tikve-golice. Pretpostavljeni najvaniji aktivni sastojci su fitosteroli. Delta-7-steroli se pripisuje posebno djelovanje na regulaciju tonusa muskulature mjehura i ublaivanje su-bjektivnih simptoma pri BHP.U cilju pre-vencije ili ublaavanja simptoma pri be-nignoj hiperplaziji prostate preporuuje se konzumiranje suhog sjemena uljane ti-kve-golicekoje se samelje, zasladi medom i tako troi. Postoje i gotovi biopreparata na bazi samljevenog sjemena tikve. Sli-an uinak postie i redovnim grickanjem presnog ili prenog sjemena uljane tikve sa ljuskom ili uljane tikve-golice. Ipak, najbolji efekti se postiu konzumiranjem tikvinog ulja. Ovo se moe ostvariti npr.. kao salatno ulje, ali iu savremenijem vidu terapeutske primenekapsuliranog tikvi-nog ulja komercijalni pripravci Granu-fink, Prostafink, Peponen, itd..). Tikvin ulju se pripisuje svojstvo jaanja potencije, ubrzavanja postoperativne re-kovascencije i poboljavanja opeg stanja organizma.


Grah ima kratku vegetaciju koja se od-vija u najtoplijem dobu godine kad je rast svih biljnih vrsta najintenzivniji. U usjevu graha treba biti uvijek prisutan jer se stanje mijenja iz dana u dan. Svaki dan zakanjenja u primjeni neke potreb-ne mjere njege znai mnogo kad je grah u pitanju, pie na jednom portalu dr.sc. Mirjana Vasi.

Posljednjih nekoliko godina ratari, a i ostali, stalno se ale na ekstremne vremenske uvjete. Ili je previe kie, ili ne padne ni kap, ili ima previe sunca i topline. Ova zima i proljee su donijeli ne-to novo - izuzetno hladno vrijeme koje se proteglo duboko u travanj. Zemlja dugo nije bila dovoljno topla, pa je vei-na proizvoaa, iako spremna za sjetvu, doekala uskrnje i prvomajske praznike sa sjemenom graha u vrei. Sjetva je ve-inom obavljana u dosta suho zemljite. Tri mjeseca nije bilo kie, ali je za grah na setvenoj dubini najee bilo dovoljno vode za nicanje, naravno tamo gdje su osnovna obrada i predsjetvena uraene kada i kako treba. Veina usjeva je sada u fazi od jednog do tri prava lista i svima koji nisu navodnjavani nedostaje voda i malo njege.

to uraditi ovih dana u usjevu graha? U mjere njege spadaju zatita od korova, bolesti i tetoina, odravanje povoljnog vodnog i zranog reima zemljita i pra-vilna prehrana. Kako i na koji nain to uraditi?

Od bolesti graha na prvom mjestu po vanosti i utjecaju na smanjenje prinosa, kako kod nas tako i u svijetu, svakako su bakterioze (plamenjaa graha i oreol-na pjegavost) istie dr.sc. Mirjana Vasi. Osim bakterioza na grahu se pojavljuju i mikoze i viroze, ali su manje znaajne. Na visokim temperaturama iu nedostatku padalina nije bilo znaajnije pojave bo-lesti, izuzev tamo gdje je upotrijebljeno zaraeno sjeme. Mrke mrlje na listu koje su primijeene u pojedinim usjevima naj-ee su mehanike ozljede ili posljedica dejstva previsokih temperatura. Dr.sc. Vasi kao kemijske mjere borbe protiv bakterioza koriste se antibaktericidna

sredstva za tretiranje sjemena i prepa-rati na bazi bakra za tretiranje usjeva. Usjev se obavezno tretira u fazi drugog pravog lista. Kasnija tretiranja ovise od vremenskih prilika. Ako su uvjeti povolj-ni za razvoj bolesti, prsanja se ponavlja-ju. Izbjegava se tretiranje u cvatnji zbog negativnog utjecaja na oplodnju. Usjev ne bi trebalo tretirati u najtoplijem i naj-sunanijem dijelu dana jer e nastati oe-gotine na biljkama. Da bi efekt tretiranja bio potpun, treba koristiti koliine vode dostatne da okupaju cijelu biljku, tako da se, dok grah raste, i neophodna koliina vode poveava. Kemijske mjere borbe najee nisu dovoljno uinkovite, pa to jo vie pojaava znaaj uporabe zdravog setvenog materijala.

Ako se grah uzgaja na irokorednom rastojanju, prvu kultivaciju, vanu za uni-tavanje korova i odravanje povoljnog vodnog, zranog i toplinskog reima u zoni korijena, treba obaviti do faze prva dva lista. To mora raditi izuzetno paljivo kako se ne bi povrijedile mlade biljice, a naroito plitak i njean korijenov sustav jer to moe mnogo produiti vegetaci-ju. Mnogo je preporuljivije prvo zatititi usjev bakrenim preparatom, pa ga onda kultivirati. Ovisno od stanja usjeva, mogu obavljati i naredne kultiviranja, ali plie nego prva i najdalje do faze cvjetanja. U vlaan usjev ne treba ulaziti ni radi kulti-

viranja ni radi drugih poslova zbog opa-snosti od irenja bolesti, prvenstveno bakterioza.

Poto je dugo bilo hladno a jo uvijek je suho, specifino je stanje s korovima. Mnogi nisu koristili herbicide, a od koro-va najvie ima travnih. U poniklom usjevu graha mogu se koristiti neki od herbicida protiv uskolisnih viegodinjih korova (Fusilade super, Targa i drugi), a nakon tretiranja ne treba obavljati meurednu obradu najmanje dva tjedna da bi herbi-cid najbolje djelovao. Za suzbijanje iro-kolisnih korova moe koristiti Basagran, posljednjih godina najee u kombina-ciji sa pivotom i to u koliini 0,2-0,4 l / h pivo + 1,5-2 l / h Basagrana. Izbor i vrijeme primjene hebicida ovise prvenstveno od sastava i dinamike korovske flore, a doza od tipa zemljita, klimatskih i vremenskih prilika. Na visokim temperaturama vea je osjetljivost graha na ove herbicide. Ka-renca za Basagran je 42 dana, a za pivot ak 63 dana, te ih treba upotrijebiti ubr-zo nakon nicanja graha, ai korova koji su osjetljiviji u mlaim fazama razvoja.

Od tetnika na grahu mogu javiti biljne ui (najee nisu ekonomski znaajne) i pasuljev iak. Tijekom vegetacije, to jest u cvatnji graha, mogue je tretiranje je tretiranje usjeva radi sprjeavanja razvo-ja ika, ali je ipak preporuljivija borba protiv ove tetoine u skladitima. Nakon

POVRTLARSTVO

Njega usjeva grahaOd bolesti graha na prvom mjestu po vanosti i utjecaju na smanjenje prinosa, kako kod nas tako i u svijetu, svakako su bakterioze


etve iak se u skladitima unitava po-uzdanije, ai sigurnije s gledita ouvanja okolia.

Nekoliko posljednjih godina velike tete napravile su gusjenice pamukom ili migracijske sovice - Heliothis arnige-ra. Gusjenice su ukaste, sitne i naliku-ju gusjenice kukuruznog plamenca koji, izgleda, takoer pravi ozbiljne tete na grahu. Za uinkovitu zatitu potrebno je uoiti gusjenice dok se hren vegetativnim dijelovima biljke. Treba ih traiti po cijeloj biljci i oko nje. Zatitu treba poeti na vri-jeme, dok se razviju odrasli i ne poloe jaja u mlade, tek zametnute mahune. Tre-tiranje usjeva treba obaviti pripravcima iz skupine piretroida, ili preparatima za bio-loku borbu na bazi Bacilus thuringiensis (Novodor i slini).

Najvee tete grahu nanose grinje - nevidljive, a lie na suu. Za razvoj im odgovara nedostatak padalina i viso-ke temperature. Tijekom vrelih godina 2000. i 2002. pojedini usjevi graha su bili potpuno uniteni. Prognoze su da e i ova godina biti takva. Znak da su grinje prisutne u usjevu je pojava srebrnastobe-lih pjega na licu lia, potom izboina, pa

utila i suenja prvo popis, a potom cijelih biljaka. esto se misli da je sve to poslje-dica sue. Za napad grinja karakteristino je da se iri po obodu parcele, i to iz za-korovljenih lenija. Za suzbijanje grinja mogu koristiti akaricidi koji su uinkoviti samo pod uvjetom da se napad uoi na vrijeme i odmah reagira. Efikasno je i za-lijevanje, ali ono je mogue samo ako se grah gaji u uvjetima navodnjavanja. Grah se neopravdano rijetko uzgaja u njavod-njavanju, iako na pravilno zalijevanje reagira znaajnim poveanjem prinosa. Stabilnost, visina i bolji kvalitet prinosa

opravdavaju dodatna ulaganja. Dovoljna su i manje koliine vode (20-30 mm) u kri-tinim fazama razvoja. Navodnjavanjem se moe intervenirati odmah nakon sje-tve radi breg i ujednaenog nicanja. U naim klimatskim uvjetima i ako je obrada zemljita bila adekvatna, to je izuzetno ri-jetko potrebno. Kritian period za vodom je u vrijeme intenzivnog formiranja lisne mase. ee je potrebna intervencija u momentu cvjetanja radi ouvanja vital-nosti polena, iga tuka i sigurnije oplod-nje. I u trenutku nalijevanja zrna obino se javlja potreba za dodatnom vodom. Potrebno je 3-5 zalijevanja tijekom vege-tacije graha - oko 30 mm vode u jednom zalijevanju. Neki proizvoai koriste zali-jevanje i da bi olakali etvu i dobili bolju kvalitetu zrna, pie na tom spomenutom portalu.

Sve napisano o mjerama njege jo jednom govori da je za zdrav usjev kao preventiva najvanije dobro gazdovanje: primjena pravilne agrotenike, odravanje putova, prilaza, kanala, a ne posezanje iskljuivo za kemijskim sredstvima borbe naknadno, kad se propusti ono osnovno i kad se teta ve pojavi.

NOVE TEHNOLOGIJE U PROIZVODNJI KRASTAVACA KORNION

Folija poveava prinos i do 30 postoNastiranje zemljita folijom i sjetva krastavca izvode se mehanizirano. Biljke krastavca zasejanog u dvostrukim redovima su vie izloene suncu, plodovi prispijevaju ranije i uniformniji su u odnosu na kuinu sjetvu u jednom redu to rezultira viim prinosom

Krastavac daje vrlo dobre rezultate pri sjetvi na tamnoj foliji. Osim ve nave-denog, folija osigurava veu temperaturu tla to sve ukupno poveava prinos za 30 posto, odnosno 80-100% ako se zaljeva sustavom kap po kap. Nastiranje zemlji-ta folijom i sjetva krastavca izvode se mehanizirano. Biljke krastavca zasejanog u dvostrukim redovima su vie izloene suncu, plo-dovi prispijevaju ranije i uniformniji su u odnosu na kuinu sjetvu u jednom redu to rezultira viim prinosom, pie u reviji Agronomska saznanja.

Proizvodnju krastavca korniona u nas karakteriziraju nezadovoljavajui prinosi u odnosu na agroekoloki uvjete podruja u kojima se ovo povre uzgaja. A trokovi proizvodnje, koji su zbog de-

likatne zatite, skupog hibridnog sjeme-na i rune berbe veoma skupi, nameu potrebu ostvarivanja visokih prinosa. Dominantni nain proizvodnje krastavca u nas je izravna sjetva, sa sporadinim pokuajima primjene nekih specijalnih agrotehnikih mjera, kao to je nastiranje zemljita mal papirom i polietilenskom folijom (plastinim filmom) ili vertikalni uzgoj uz odgovarajuu konstrukciju. Proi-zvodnja krastavca iz rasada i praktino se ne primjenjuje u praksi, a iroko se koristi za salatne staklenike sorte, piu autori teksta Prof. dr. Mihal urovka i Prof. dr. Anelko Bajkin.

NASTIRANJEM SE OLAKAVA BERBA

Nastiranje kao agrotehnika mjera u nas se ee upotrebljava pri proizvodnji ja-

goda, bostana ali u zadnje vrijeme iu pro-izvodnji paprike, paradajza, krastavaca, korniona ... Nastiranjem zemljita se po-stie jednostavnija berba, plodovi su i-i, iskljuuje se potreba za okopavanjem u redu a zemljite bolje uva prikupljenu vlagu. Nastiranjem se takoer izbjegava uporaba herbicida i time dobiva zdrav-stveno sigurnija hrana. Krastavac daje vrlo dobre rezultate pri sjetvi na tamnoj foliji. Osim ve navedenog, folija osigura-va veu temperaturu tla to sve ukupno poveava prinos za 30 posto, odnosno 80-100% ako se zaljeva sustavom kap po kap. Nastiranje zemljita folijom i sjetva krastavca izvode se mehanizirano. Biljke krastavca zasejanog u dvostrukim redovi-ma su vie izloene suncu, plodovi prispi-jevaju ranije i uniformniji su u odnosu na


UZGOJ POZNATE AMERIKE POSLASTICE

Specifinosti uzgoja borovniceBorovnica zahtijeva odgovarajuu sumu i raspored topline tijekom godine i vegetacijskog razdoblja. Visokoprinosne sorte borovnice podnose hladnou i do -28 C, pod uvjetom da su izdanci pokriveni snijegom

kuinu sjetvu u jednom redu to rezultira viim prinosom. Horizontalni uzgoj je tra-dicionalan iu njivskim uvjetima. Ne trai velika ulaganja i onemoguuje primjenu plodoreda, to je nedostatak vertikalnog uzgoja krastavca. Vertikalni uzgoj kra-stavaca korniona na otvorenom polju u naoj zemlji nije iroko zastupljen, iako su neki proizvoai prihvatili ovaj nain uzgajanja jo prije desetak godina. Ovaj nain uzgoja popraen je znanstveno-istraivakim pokusima Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Postoje razliiti oblici palirnog naina uzgoja krastav-ca, ali se u sutini razlikuju dva osnovna: ameriki i nizozemski.

a) Pri amerikom nainu uzgajanja no-sei stupovi postavljaju se na svaka etiri metra. Gornja ica razapinje se na 1,5 do 1,8 metara, a donja na 15 do 20 centime-tara. Vertikalne ice privruju se na svakih 20 do 25 centimetara za gornju i donju icu. Vrea se usmjeravaju prema gore du ice. Kada dostignu gornju icu, vezuju se i usmjeravaju dolje po ianoj strukturi. Kod vertikalnog uzgoja cilj da se dobiju biljke s povoljnim odnosom bilj-ne mase i plodova. To moe postii ukla-njanjem prve tri bone grane. Slijedee tri bone grane ostavljaju se na tri-etiri lista, istiu prof. dr. urovka i prof. dr. Bajkin,

b) Prema nizozemskoj tehnologiji kon-strukcija treba biti visine 1,8 do 2,0 me-tra. Postavlja se samo gornja ica, ao nju vezuju kanapi po kojima se vode biljke. Boni izdanci iznad zemlje do visine 30

centimetara uklanjaju. Kada biljke dose-gnu vrh konstrukcije, veu se i vode 30 do 40 centimetara vodoravno, a poslije se ostavljaju u slobodnom padu. Na taj nain se poveava prinos. Dosadanji re-zultati primjene ovog naina proizvodnje ukazuju na mnogobrojne pogodnosti (mr Stupavski), ali i na potrebu prethodnog ispitivanja u svakom agroekolokim po-druju, odnosno provjere prije uvoenja

u iroku proizvodnu praksu. Kao potpora biljkama koristi se kanap, kolevi au za-dnje vrijeme sve vie i mrea. Iznad pa-lira postavlja se mrea za zasenavanje kako bi zatitila biljke od visokih tempe-ratura.

urovka i Bajnik istiu da je u Rumunj-skoj u ogledima ustanovljeno da je kra-stavac iz izravne sjetve, uzgajan uz pot-poru, uz zakidanje bonih izdanaka do 30 centimetara, a ostalih na dva lista i ploda, u sklopu od 28.000 biljaka po hektaru, dao najvee prinose. Uzgoj uz potporu u nekim sluajevima udvostruava prinos u odnosu na uzgoj bez potpore, a ujed-no se znaajno smanjuje trule plodova, utvrdili su ameriki strunjaci. Bavei se ovom problematikom ustanovili su i da se na na krastavcu uzgajanom uz potpo-ru formira vie censkih cvjetova u odnosu na krastavac uzgajan na zemlji.

Unato relativno povoljnim uvjetima proizvodnja borovnice u naoj zemlji je zanemarljiva. Podizanjem novih nasa-da pored postojee, angairat se i nova radna snaga, ime e se povoljno djelova-ti na dopunsko zapoljavanje, ak i onih kategorija stanovnitva koje pripada ka-tegoriji uzdravane (djeca, starije osobe, umirovljenici). Veoma kvalitetan tekst objavljen je na jednoj internet stranici i kojega prenosimo u cjelosti.

Visokobunasta amerika borovnica

potjee iz SAD. U divljem stanju se pro-stire u istonom dijelu SAD-a (od Floride na jugu do Michigana na sjeveru). Dostie visinu od 3 do 4,5 m, a najbolje uspijeva na vlanim stanitima i veoj nadmorskoj visini. Zbog specifinosti korjenovog su-stava, vrlo je osjetljiva na suu. Prema po-sljednjim podacima visokobunasta bo-rovnica se u SAD-u uzgaja na povrini od oko 8500 ha, s godinjom proizvodnjom oko 50000 tona. Borovnica se na neto veim povrinama uzgaja i u Kanadi, Ni-

zozemskoj, Engleskoj, Novom Zelandu, Australiji, ileu, vicarskoj, Belgiji i Nje-makoj.

U naoj zemlji ima vrlo malo iskustava u uzgoju visokobunaste borovnice. Od 70-tih godina prolog stoljea do danas injeno je nekoliko pokuaja uvoenja u proizvodnju ove plemenite vone vrste. Unato relativno povoljnim uvjetima re-zultati su uglavnom bili nezadovoljava-jui, tako da je i interes proizvoaa bio zanemariv.


EKSPLOATACIJSKI VIJEK I DO 20 GODINA

S druge strane, podizanjem nasada bo-rovnice pored postojee, angaira se i nova radna snaga, ime e se povoljno djelovati na dopunsko zapoljavanje, ak i onih kategorija stanovnitva koje pripa-da kategoriji uzdravane (djeca, starije osobe, umirovljenici).

Intenzivna i profitabilna proizvodnja visokobunaste borovnice podrazumije-va redovitu i obilnu rodnost i visok kva-litet ploda, kao i znatno veu vrijednost proizvodnje u odnosu na druge trokove. S obzirom da eksploatacijski vijek plan-tano uzgojene borovnice iznosi 15 do 20 godina, a da podizanje zasada zahtjeva ulaganje velikih novanih sredstava, zbog ega je neophodno, prije otpoinjanja investicija izvriti detaljnu analizu agroe-kolokih i drugih uvjeta koji su relevantni za ovu proizvodnju na odreenom pro-storu. U narednom dijelu teksta emo se osvrnuti na limitirajue imbenike u uzgo-ju ovog voa.

Temperatura. Borovnica zahtijeva od-govarajuu sumu i raspored topline tije-kom godine i vegetacijskog razdoblja. Visokoprinosne sorte borovnice podno-se hladnou i do -28 C, pod uvjetom da su izdanci pokriveni snijegom. Meutim, ukoliko izdanci nisu pokriveni snijegom, mogu izmrznuti na temperaturama od -18 C i viim. Korijen je osjetljiviji i izmrza-va na temperaturi od -12 do - 14 C.

Da bi se cvatnja i drugi bioloki procesi normalno odvijali potrebno je da borov-nica proe tijekom zimskog mirovanja odreeno vrijeme na temperaturi nioj od 7,2 C (od 650 do 850 sati). Nakon razdoblja zimskog mirovanja, uzgojene sorte borovnice su relativno osjetljive na kolebljive zimske temperature, posebno ako temperatura varira izmeu +6 C u

toku dana i -7 C tijekom noi. Pozni pro-ljetni mrazevi po pravilu ne predstavljaju veu opasnost zbog toga to borovnica relativno kasnije cvijeta. Temperature utjeu i na normalo sazrijevanje plodova. Ovisno od sorte i temperature, borovnica sazrijeva od 50 do 90 dana poslije cvjeta-nja. Nie temperature i nedovoljna suma topline utjeu da plodovi neravnomjerno sazrijevaju ili da uope ne sazriju. Sorte borovnice su osjetljive i na visoke tem-perature (iznad 30 C) u tijeku vegetaci-je, posebno ako se javljaju u fenofazama cvatnje i sazrijevanja plodova i ako dulje traju. Toplinski udari, koji se na nekim lo-kalitetima mogu javiti u toplim i vlanim ljetima, mogu nanijeti izvjesne tete, pa ak i suenje borovnice.

TREBA DOSTA VLAGE

Optimalna usklaenost metabolitikih procesa se ostvaruje u uvjetima relativ-no toplijih dana a svjeijih noi, kada se proces disanja tijekom noi prekida, tako da biljkama na raspolaganju ostaje cje-lokupna koliina akumuliranih hranjivih tvari. Zbog toga su plodovi iz lokaliteta gdje vladaju ovakvi uvjeti neusporedivo ukusniji i kvalitetniji od onih gdje to nije sluaj.

Voda i vlanost vazduha.Za normalan razvoj, rodnost i postizanje optimalnih prinosa po jedinici povrine, potrebno je u nasadima borovnice tijekom vegetacije bude dovoljno vlage u tlu (75% -80%) i da prosjena relativna vlanost zraka bude 75 posto. Kritini periodi za vlagu kod borovnice su u fenofazi cvatnje (svibanj), rasta i zrenja plodova (lipanj, srpanj, na viim terenima i kolovoz) i obrazovanja rodnog potencijala za narednu godinu (kolovoz).

Intenzivna i visoko produktivna proi-zvodnja borovnice mogua je jedino u kra-

jevima s preko 800 mm vodenog taloga godinje, s tim da je vie od 50 posto istih pravilno rasporeeno tijekom vegetacij-skog razdoblja. Ukoliko su tjedne koliine oborina u tijeku vegetacije manje od 20 do 50 mm neophodno je izvriti navodnjava-nje. Karakteristian simptom nedovoljne koliine vlage je crvenilo lia. Uslijed sue mladari postaju slabi, slabije je zametanje plodova, a lie prijevremeno otpada. U ekstremnim sluajevima dolazi do suenja mladica, pa ak i itave biljke.

NE PODNOSI VIAK VLAGE U ZEMLJI

Do ove pojave relativno esto dolazi zbog specifinosti grae korjenovog sustava borovnice, koji je veoma plitak. Najvea masa korijena se nalazi na dubini od 15 do 40 cm. Na korenovom sustavu borovnice ne postoje korijenove dlaice (ile sisa-vice), ve se biljke obezbeuju vodom i mineralnim tvarima iz tla uz pomo spe-cifine mikorize (simbioza korjenovog sustava i nekih korisnih vrsta gljiva). U sluajevima zemljine i zrane sue, koje su uz to praene visokom temperaturom, korijenov sustav nije u mogunosti osigu-rati dovoljne koliine vlage pa dolazi do oteenja na biljkama. Borovnica takoer ne podnosi viak vlage u zemljitu. Razina podzemnih voda bi trebala biti najmanje 50 cm ispod povrine tla. Ukoliko se po-javi viak vode u zoni korijena odvija vie dana, odnosno ako ista ne otjee, moe doi do stvaranja nekih jedinjenja toksi-nih za biljku i povoljnih uvjeta za razvoj gljivinih bolesti uzronika truljenja kori-jena i izdanaka borovnice.

Svetlost.Visokobunasta borovnica je svetloljubiva biljka, ali podnosi i rijetku zasenu. Svjetlost kao klimatski faktor je veoma rijetko ograniavajui imbenik proizvodnje, osim ukoliko se zasadi ne podiu u neposrednoj blizini visokog ra-slinja ili uslijed neodgovarajue (preveli-ke) gustoe sklopa i odsustva primjene agro i pomotehnikih mjera. U uvjetima zasjene ne dolazi do obrazovanja rodnog potencijala, to dovodi do izostanka ili vrlo malog roda.

Zemljite. U odnosu na druge jagoda-ste vrste voa borovnica ima specifine zahtjeve prema zemljitu. Najvie joj od-govaraju laka, plodna (sa oko 5 - 7% humu-sa), rastresita i dobro propustljiva zemlji-ta. Optimalna kiselost (pH) tla se kree od 4,3 do 4,8 mada moe uspjevati i na tlima s kiselou od 4,0 do 5,2. Posebnu pozornost treba obratiti na prisustvo tru-lenica korijena viegodinjih kultura koje mogu izuzetno tetno djelovati na simbi-otsku mikorizu korijena borovnice.


PEDOLOKA ANALIZAPrisustvo obine (umske) borovnice je siguran pokazatelj povoljnosti nekog zemljita za uzgajanje visokobunaste borovnice. S obzirom da ova proizvodnja zahtijeva relativno male povrine, po-trebno je svaku parcelu briljivo odabrati i izvriti neophodnu pedoloko-agrohe-mijsku analizu.

Orografski imbenici. Visokobunasta borovnica moe uspjeno gajiti na manjim nadmorskim visinama, mada uspijeva i na veim, do oko 1.000 m. Vie joj odgovara-ju severniji (osojni) poloaji s blagim na-gibima i povoljnom zranom drenaom. Treba izbjegavati mikrodepresije (uvale), ravnice i poloaje koji su na udaru hlad-nih, jakih i suhih vjetrova. Obina borov-nica je prirodni pratilac borovih uma, pa je njihova blizina poeljna iu sluaju uzga-janja visokobunaste borovnice.

Sortiment i sadni materijal. Najvei broj sorti visokobunaste borovnice je samooplodan, ali se proizvoaima, radi sigurnije oplodnje preporua uzgoj neko-liko koje se meusobno mogu opraivati.Na izbor sorti utjeu sljedei imbenici: zahtjevi trita, rodnost, vrijeme sazrije-vanja i duina berbe, otpornost prema bolestima. Najbolje proizvodne rezulta-te ispoljavaju: Bluta (Bluetta), Blukrop (Bluecrop), Blurej (Blueray). Za podiza-nje plantanih zasada borovnice koristiti iskljuivo sadni materijal proizveden na neki od vegetativnih naina, u rasadnici-ma koji su pod stalnom kontrolom drav-nih ovlatenih institucija. Sadni materijal mora biti garantirane sortne istoe i besprijekornog zdravstvenog stanja (bez prisustva virusnih i drugih oboljenja, ne-matoda i grinja), odnosno mora posjedo-vati odgovarajui certifikat. U Republici Hrvatskoj se uglavnom moe nabaviti sadni materijal iz uvoza. Na tritu zema-lja s razvijenom kulturom uzgajanja viso-kobunaste borovnice se najee mogu nai dvije vrste sadnog materijala: kon-tejnerske sadnice i balirane (stegnute) sadnice. Kontejnerske sadnice se nalaze u odgovarajuim kontejnerima s veom ili manjom koliinom supstrata. Mogu se sa-diti tijekom itave vegetacije, od proljea do jeseni. Uz minimalnu njegu osiguran je 100%-tni prijem. Takoer, dobra osobina ovakvih sadnica je da se mogu transpor-tirati na velika rastojanja u duem vre-menskom roku bez opasnosti od suenja i oteenja. Balirane sadnice su stegnute u mreu u kojoj se nalazi mikorizni sup-strat. Mrea i supstrat se stavljaju nakon vaenja sadnice, prije isporuke. Obino su stare tri godine i bolje su razvijene od

kontejnerskih. Poslije sadnje mrea se vremenom sama raspada.

Sadnja borovnice. Borovnica se sadi na prethodno pripremljenom zemljitu. Umjesto klasine pripreme cijele povri-ne, danas se sve vie preporua sadnja u kanale (rovove), sadnja na gredicama (bankovima) i sadnja u iskopane jame.

PREDNOST JESENJOJ SADNJI

Jesenja sadnja ima niz prednosti, iz dva osnovna razloga: a) sadnice se tijekom zimskog odmora osigurati dovoljnim koli-inama vlage; b) biljke imaju raniji poetak vegetacije i bre se razvijaju. Zasadi viso-kobunaste borovnice podignuti u jesen, u prvoj godini po sadnji razvijaju snane izdanke, a ve u treoj godini mogu doni-jeti znaajnu koliinu roda ija vrijednost pokriva trokove tekue proizvodnje. Pri-je poetka sadnje, ukoliko u prethodnoj pripremi zemljita nisu unitene tetoine zemljita, potrebno je u otvorene brazde za sadnju staviti neki od zemljinih insekti-

cida poput: Forat G-5, Galation (Rovicid), Dotan i dr.., U propisanim koliinama. Zbog najboljeg isko

agroinfo pdf

Documents