INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIKSAOBRAAJNI FAKULTET

SEMINARSKI RADPREDMET: URBANIZAM I SAOBRAAJ

Student: Admir Hati Mentor: prof.dr. Sinan AlispahiBr.ind. S-45/14-I

SADRAJ

1. UVOD3OSNOVNI POKAZATELJI U OPINI CAZIN od 2012-2014 god.4Broj stanovnika41.1. Broj zaposlenih61.2. Broj motornih vozila71.3. Broj vozaa81.4. Vrste cesta i duina cestovne mree9ODRIVI RAZVOJ OPINE CAZIN101.5. Pojmovno odreenje odrivosti i odrivog razvoja101.6. Osnovna naela odrivog razvoja111.7. Odrivi razvoj opine Cazin-strateka platforma121.7.1. Pregled stanja u oblasti drutvenog razvoja121.7.2. Zatita okoline151.7.3. Ekonomija Opine-Budet171.8. Swot analiza Opine Cazin181.9. Prijedlog mjera za unaprjeenje21ZAKLJUAK22LITERATURA23

1. UVOD

Kroz seminarski rad bit e obraen Prostorni plan opine Cazin. Osnovni zadatak jest da se prikae odrivi razvoj opine Cazin.

Na osnovu prikupljenih podataka od zavoda za prostorno planiranje i zavoda za statistiku USK-a, analizirati stanje na podruju opine Cazin u periodu od 2012.-2014. godine.

Ovi pokazatelji ukljuuju:broj stanovnika,broj zaposlenih,broj motornih vozila,broj vozaa,vrsta ceste,Duina cestovne mree.

U sklopu odrivog razvoja opine bit e obraeni sljedei elementi: pojmovno odreenje odrivosti i odrivog razvoja,osnovna naela odrivog razvoja,odrivi razvoj opine Cazin,prijedlog mjera za unaprjeenje u opini Cazin.

Na kraju seminarskog rada uraen je Zakljuak svega navedenog, kao i koritena literatura prilikom same izrade rada.

2. OSNOVNI POKAZATELJI NA PODRUJU OPINE ZA PERIOD OD 2012-2014 GODINE

2.1. Broj stanovnika

Opinu Cazin ini 54 naseljena mjesta organizovana u 23 mjesne zajednice. Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine, opina je imala 63.406 stanovnika. Trenutni broj stanovnika je 62.748 Sa gustinom naseljenosti od 175 stanovnika/km opina Cazin se ubraja meu gusto naseljene opine kako u FBiH tako i u BiH.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku i prema raspoloivim podacima opinske administrativne slube, kao posljedica rata desile su se neznatne promjene u etnikoj strukturi stanovnitva. Promjene do kojih je dolo u starosnoj strukturi stanovnitva odnose se na smanjenje uea stanovnitva mlae ivotne dobi (do 14 godina starosti) u ukupnom stanovnitvu, te na poveanje udjela starijih od 65 godina. Raspoloivi podaci ukazuju da se opina nalazi ispod granice koja definie reproduktivnu sposobnost stanovnitva (25% stanovnitva do 14 godina starosti), obzirom da trenutni udio stanovnika do 14 godina starosti u ukupnom stanovnitvu iznosi 22%.

U tabeli broj 1. prikazan je broj stanovnika sa prateim dijagramom u periodu od 2012-2014 godine.

Tabela broj 1. Ukupan broj stanovnika u opini Cazin za period od 2012-2014 godine

GodinaBroj stanovnika

201262510

201362636

201462748

Ukupan broj stanovnika u 2014 godini je 62748, to je vie za 0,18 % ili 112 stanovnika u poreenju sa 2013-tom godinom, to i nije zabrinjavajua injenica. Ako psmatramo promjene po starosnoj strukturi najvee su se desile u razdoblju od 0-14 godina. U 2014 godini taj se broj smanjio za oko 5 % u odnosu na 2013 godinu. U sljedeoj tabeli prikazan je broj stanovnika po starosnoj strukturi.

Pratei dijagram broja stanovnika u opini Cazin od 2012-2014 godine

2.2. Broj zaposlenih

Ako opinu Cazin posmatramo sa gledita broja stanovnika i broja naseljenih mjesta, moe se utvrditi da opina Cazin nije napredna u podruju zapoljavanja, veliki broj stanovnika iz opine Cazin svoju priliku za poslom trai van BiH. Razlog takve pojave su ratna deavanja,koja su doprinijela unitenju mnogobrojnih tvornica koje je opina imala prije rata, a najvea teta u tome jest unitavanje velikog giganta Agrokomerca, koji je u opini Cazin u 90% naseljenih mjesta imao svoje postrojenje i zapoljavao stanovnitvo. Ostale firme koje su i opstale svoje poslovanje nisu mogle nastaviti nakon krize koja je pogodila EU. Vlada i vlast USK-a, se i ne trudi u stepenu poveanja zaposlenih to dovodi do toga da mladi ljudi moraju napustiti ovu opinu kako bih negdje drugo nali zaposlenje. U sljedeoj tabeli prikazan je broj zaposlenih i tu se najbollje vidi koliko je opina u zaostaku sto se tice zaposlenja stanovnistva.Tabela 3. Broj zaposlenih u opini Cazin, u posmatranom periodu (2012-2014 godine)

2012 godina5635

2013 godina5540

2014 godina5297

razlika 2013/2014 godina243

Analizirajui ovaj dijagram utvrujemo da Cazin stvarno ima mali broj zaposlenih u odnosu na ukupan broj stanovnika, i od 2010 pa i danas taj broj se konstantno smanjuje, to je veoma zabrinjavajua injenica. U odnosu na ukupan broj stanovnika u opini Cazin u 2014 godini zaposleno je samo 8 % stanovnitva u firmama, dok se ostali preteno bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Pratei dijagram broja zaposlenih u opini Cazin

2.3. Broj motornih vozila

U psljednje tri godine u opini Cazin biljei se konstantno poveanje broja motornih vozila. I ako je zaposlenost na slaboj razini svake godine je vei broj motornih vozila, a razlog tome jest zakon o uvozu vozila iz EU koji je kao olaksica uvoza pridonio tome da se u opinu Cazin godisnje uveze najvei broj vozila u USK. U sljedeoj tabeli prikazan je broj registrovanih vozila u opini Cazin u periodu od 2012 do 2014 godine.

Tabela 4. Broj registorvanih vozila u opini Cazin period 2012-2014 godine

2012 godina15200

2013 godina14800

2014 godina17000

razlika 2013/2014 godina2200

Iz dijagrama vidimo da je u 2014 godini povean broj movtornih vozila za 2200 u odnosu na prethodnu godinu,to u procentima iznosi 13%.

2.4. Broj vozaa

Ako posmatramo broj stanovnika opine Cazin koji imaju pravo na polaganje vozakog ispita, i isti broj stanovnika drugih opina u USK-u, moemo sa sigurnou rei da opina Cazin posjeduje najvei broj vozaa i svake godine taj broj raste. U sljedeoj tabeli prikazan je broj vozaa za period od 2012-2014 godine u opini Cazin.

Tabela 5. Broj vozaa u opini Cazin za period od 2012-2014 godine

201218900

201321000

201421700

razlika 2013/2014700

Za opinu Cazin je u 2014 godini izdato 700 vozakih dozvola vie u odnosu na 2013 godinu, ili procentualno 3,3 %.

Pratei dijagram broja vozaa u opini Cazin

2.5. Vrste cesta i duina cestovne mree

Ako uzmemo u obzir da je opina Cazin jedna od veih po povrini, dakle cine je 53 naseljena mjesta i 23 mjesne zajednice a ako znamo da je svako naselje povezano asfaltiranim cestama, kao i ostalim uslugama zakljuit emo da opina ima jako dobru razvijenu infrastrukturu,to je jako bitno za stanovnike opine.

Cestovna mrea sastoji se od: magistralnih puteva, regionalnih puteva, lokalnih puteva. Sve su kategorisani putevi, odnosno u 2014-toj godini dostignut je cilj da na opini nema Zemljanog ( makadamskog puta).

Duina puteva u opini Cazin:

Magistralni put M 4.2. duina 52 km

Regionalni put - duine 79 km

Lokalni put duine 103 km

Opina Cazin nema autoputeva i brzih cesta, iako postoje ideje da se napravi brza cesta koja bi povezivala Kladuu- Cazin-Biha, jer je poznato da se dva najvea granina prelaza sa RH nalaze u USK ( V. Kladua i Biha), a sve se prometuje preko opine Cazin, jer je jezgro odnosno centar i nalazi se izmeu dvije pomenute opine.

3. ODRIVI RAZVOJ OPINE CAZIN

3.1. Pojmovno odreenje odrivosti i odrivog razvoja

Znaenje pojma odrivi razvoj istovremeno je jednostavno i kompleksno. Jednostavno je jer se jednostavnim rijeima moe shvatiti kompletna filozofija koncepta odrivog razvoja: "Ne smijemo zaklati kravu od koje sutra oekujemo da nam daje mlijeko''.

Kompleksnost pojma odrivog razvoja dolazi do izraaja kad se shvati da njegova materijalizacija podrazumijeva promjenu ponaanja u svim segmentima ovjekova djelovanja, kad se shvati da se radi o temeljitoj reviziji i promjeni sustava.

Odrivi razvoj je mnogo vie od tehnokratskog pojma za inteligentno prerasporeivanje resursa, mnogo vie od pojmova Svjetska banka ili UN. Ova ideja e dobiti svoju pokretaku snagu onog trenutka kada se napravi novi civilizacijski nacrt, nacrt koji zapravo ve postoji u naoj tradiciji i u ljudskoj psihi. Tradicija i inovacija ne moraju predstavljati dvije sukobljene strane. Zajedniko razmiljanje o vrijednostima, idejama i snovima su vani kulturni resursi.

Odrivi razvoj moe se definirati kao spreavanje naruavanja prosjenog ivotnog standarda za budue generacije koji se ne moe postii sve dok se siromatvo izravno ne napadne, jer siromatvo i degradacija okolia idu jedno uz drugo.

Definiciju "odrivog razvoja" koja se najee upotrebljava dao je Lester Brown, osniva Worldwatch Instituta.

Ona je navedena i u izvjetaju "Our Common Future" Brundtlandove komisije:

"Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjice, a istodobno ne ugroava mogunost buduih generacija da zadovolje svoje potrebe."

Unato tome, znanstveni i politiki konsenzus o znaenju pojma odrivi razvoj, ne postoji.

Pojam odrivosti, koristi se u posljednje vrijeme u razliitom kontekstu. Tako se u literaturi mogu pronai slijedee formulacije: odrivi uspjeh, odrivi turizam, odrivi rast, odriva proizvodnja, odriva izvrsnost, i dr.

Svi ovi pojmovi opisuju fenomene na koje se primjenjuje filozofija koncepta odrivog razvoja.

3.2. Osnovna naela odrivog razvoja

Globalno prihvaeni principi odrivog razvoja, definirani su kroz Deklaraciju iz Rija i Agendu 21, Deklaraciju i Plan provedbe iz Johannesburga, kao i na principima Milenijske deklaracije UN (koji su pretoeni u Milenijske razvojne ciljeve). Ovi principi se saeto mogu prikazati na sljedei nain:

Integriranje pitanja okolia u razvojne politike; Internalizacija trokova vezanih za okoli (tj. prevonenje eksternih trokova degradacije okolia u interne trokove zaganivaa/korisnika) kroz provonenje principa zaganiva/korisnik plaa; Sudjelovanje svih drutvenih dionika u donoenju odluka kroz procese savjetovanja i dijaloga te stvaranje partnerstva; Pristup informacijama i pravosunu Generacijska i menugeneracijska jednakost (ukljuujui i rodnu ravnopravnost) i solidarnost; Princip supsidijarnosti (hijerarhije odnosno menuzavisnosti) izmenu lokalne i globalne razine; i Pristup uslugama i financijskim resursima koji su neophodni za zadovoljavanje osnovnih potreba.

Ovi principi predstavljaju prizmu kroz koju bi trebali biti sagledani postojei problemi i izazovi za odrivi razvoj pojedinih drava, odnosno okvir u kome su definirani ciljevi, zadaci i mjere za provoenje politika odrivog razvoja.

Polazei od gore-navedenog, odrivi razvoj podrazumijeva: Uravnoteen i pravian gospodarski razvoj koji se moe odrati u duem vremenskom razdoblju; Smanjenje siromatva, kroz osnaivanje siromanih i osiguranje njihovog boljeg pristupa neophodnim uslugama i sredstvima; Sudjelovanje svih zainteresiranih strana u procese odluivanja (nacionalne i lokalne vlasti, organizacije civilnog drutva, poslovni sektor, profesionalne organizacije, sindikati), uz promoviranje dijaloga i postizanje povjerenja kako bi se razvio drutveni kapital; Paljivo upravljanje i ouvanje (u najveoj moguoj mjeri) neobnovljivih resursa; Racionalna/odriva upotreba energije i prirodnih izvora (vode, zemljita, uma, itd.); Smanjivanje otpada, uinkovito sprijeavanje i kontrola zaganenja te smanjivanje na najveu moguu mjeru ekolokih rizika; Unaprijenenje sustava obrazovanja i zdravstva i poboljanja u pogledu ravnopravnosti spolova; Zatitu kulturnih identiteta, tradicije i nasljena.

3.3. Odrivi razvoj opine Cazin- Strateka platforma

Strategiju odrzivog razvoja opine Cazin izradio je Razvojni tim opine Cazin u okviru Projekta integrisanog lokalnog razvoja (ILDP), koji predstavlja zajedniku inicijativu vicarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u periodu januar decembar 2012. godine. Tehniku podrku Razvojnom timu u sklopu ovog projekta pruila je Razvojna agencija Eda.

Strategija integriranog razvoja 20122020. godine je kljuni strateko-planski dokument opine Cazin, koji treba da podstie budui rast i razvoj zajednice. Strategija razvoja obuhvata drutvenu, ekonomsku, okolinu kao i prostornu sferu. Strategija je izraena kao okvir za definiranje zajednikih ciljeva, podsticanja lokalnih snaga, ali i kao odgovor na izazove budueg razvoja opine i sveukupnog ivota u njoj. Kao takva, Strategija integriranog razvoja je u skladu sa strategijama i politikama na viim nivoima vlasti, i to prije svega sa nacrtom Razvojne strategije BiH 2008-2013, Strategijom socijalne ukljuenosti 2008-2013, ali i sa drugim sektorskim strategijama na dravnom, antitetskom i kantonalnom nivou.

3.3.1. Pregled stanja u oblasti drustvenog razvoja

Obrazovanje

Na podrucju opcine Cazin djeluje 16 obrazovnih ustanova i to jedna u oblasti predskolskog obrazovanja, 11 osnovnih i 4 srednje skole. Ove ustanove ukupno pohaa 9607 polaznika.

Djeije obdanite Hasnija Omanovi pohaa 125 djece u 5 odgojno obrazovnih grupa. Rad obdanita se odvija u dvije povezane zgrade koje imaju sve pratee prostorije potrebne za odvijanje djelatnosti.Obdanite posjeduje i prostrano dvorite sa rekvizitima za igru djece povrine 5000 m2, te terasu koja se ne upotrebljava zbog dotrajalosti ograde. Objekat je u prilino dobrom stanju. Stari dio zgrade se zagrijava centralnim grijanjem na lo ulje, a novi dio na el. Energiju.

Materijalno tehnika opremljenost obdanita je zadovoljavajua, ali je potrebno zanavljanje i dopunjavanje odreene opreme, namjetaja i didaktikih sredstava. U obdanitu ima 18 zaposlenih.Na podruju opine Cazin postoji 11 centralnih kola i 24 podrune kole.Na podruju opine postoje etiri srednje kole: Gimnazija, Medresa Demaludin ef. auevi, te I i II srednja kola Cazin.U ovoj kolskoj godini u srednje kole je upisano 2.301 uenika rasporeenih u 89 odjeljenja. Od ukupnog broja, za sticanje IV stepena strune spreme se koluje 1592 ili 69,19% uenika u 59 odjeljenja, dok se za sticanje III stepena strune spreme koluje 709 ili 30,81% uenika u 30 odjeljenje. Prosjean broj uenika po odjeljenju je 23,63 u odjeljenjima III stepena, odnosno 26,98 u odjeljenjima IV stepena.Uenici se koluju u 11 struka, a najvee interesovanje postoji za opu gimnaziju koju pohaa 417 uenika, te za sticanje zvanja ekonomskog tehniara (243 uenika), arhitektonskog tehniara (146) i elektrotehniara raunarske tehnike i automatike (126), sa IV stepenom sloenosti. Kada su u pitanju zanimanja III stepena sloenosti, najvei interes postoji za sticanje zvanja trgovca/prodavaa (101 uenika), frizera/vlasuljara (90) i zidara - fasadera - izolatera (77 uenika).

Kultura i sport

JU ''Dom kulture'' osnovana je 2001. godine. Prije toga se nalazila u sastavu Centra za informisanje, iz kojeg se formiraju dvije nove firme- JU ''Dom kulture'' i JP ''RTV Cazin''. U periodu 2005.-2006. Dom kulture je imao 413 m2 korisnog prostora u funkciji, da bi se 2007.godine prostor proirio za dodatnih 100 m2. Broj zaposlenih se kontinuirano kretao oko 10, sa povremenim zapoljavanjem radnika na odreeno u cilju obavljanja specifinih radnih zadataka. U svom sastavu Dom kulture ima i Narodnu biblioteku opremljenu sa oko 17.000 knjiga, to, prema usvojenim standardima, ne zadovoljava potrebe stanovnika opine. Jedno od znaajnih unapreenja u Narodnoj biblioteci je uvoenje COBBIS sistema, to znai uvezivanje baza podataka biblioteke grae po sistemu lociranja neophodne literature za svakog korisnika. Meutim, neophodna su dalja ulaganja u opremanje i osavremenjavanje gradske biblioteke.

U odnosu na 2013.godinu, budet ove ustanove se udvostruio i ima tendenciju blagog rasta iz godine u godinu. Bitno je napomenuti da se iz budeta Doma kulture finansira i najvei broj KUD-a, koji se takoe organizuju i naslanjaju na njegovu funkcionalnu infrastrukturu.U domen rada JU ''Dom kulture'' spada i staranje o nacionalnim spomenicima i kulturnoj batini na podruju opine Cazin, zbog ega raste vanost njenog funkcionalnog i finansijskog jaanja. Prethodna, 2013.godina, oznaila je promotivno i marketinko unapreenje u radu ustanove. Upostavljeni su kontakti sa eminentnim kulturnim djelatnicima i ustanovama u kulturi na teritoriji cijele BiH. Povean je broj kulturnozabavnih manifestacija na sveope zadovoljstvo graana.

Sportski klubovi udrueni su u Sportski savez koji trenutno broji 54 aktivne lanice, sa tendencijom poveanja. Sportski savez i njegove lanice koriste prostor JU ''Sportski centar'' Cazin koji ima 1.440 m2 korisnog prostora. Meutim, ovi kapaciteti ne odgovaraju potrebama i zahtjevima velikog broja sportskih kolektiva, koji egzistiraju na podruju opine Cazin. injenica je da ovi sportski kolektivi ostvaruju zavidne rezultate na svim nivoima takmienja, zbog ega opravdavaju i poveana izdvajanja iz budeta opine za njihove potrebe. U 2013.godini budet Sportskog saveza je iznosio 84.886,00 KM, da bi se 2014.godine sredstva poveala na 368.452,00 KM.

Takoe, dolo je do kvalitativnog unapreenja u razvoju ustanova i objekata ''slobodnog vremena''. Najvei dio ove infrastrukture se odnosi na sportska igralita mjesnih zajednica. Trenutno je samo 6 od 23 MZ bez ureenog igralita. U svim ovim projektima posebnu vanost igra samoinicijativnost graana, koji ulau najmanje 50% vlastitih sredstava. Svoje slobodno vrijeme stanovnitvo opine Cazin za sada ne moe ispunjavati u punom kapacitetu, zbog ega su neophodne inicijative i projekti za ureenje prostorija KUD-a, MZ-a, etalita, izletita i sl.

Iako su u ovoj oblasti ve postignuta znaajna unapreenja, veina kolskih objekata je dotrajala i zahtjeva rekonstrukciju ili izgradnju novih kolskih objekata, promjenu, odnosno dopunu kako osnovnih tako i pomonih nastavnih sredstava kako bi pruala kvalitetnije kolovanje i bolji uspjeh uenika. Ovaj strateki cilj podrazumjeva i modernizaciju sportskih i kulturnih objekata. Osim toga, bitno je obezbijediti kapacitete u ljudskim resursima koji e kvalitetno obavljati poslove u raznim oblastima kulturno-umjetnikog stvaranja i pripremati ovu djelatnost, za procese apliciranja prema fondovima EU koji e biti otvoreni za ovu oblast.

Zdravstvo i socijalna zatita

Na podruju opine Cazin u oblasti zdravstvene zatite djeluje jedan Dom zdravlja koji ima jednu slubu hitne pomoi, 7 timova porodine medicine, 14 podrunih ambulanti, savjetovalite za diabetes i savjetovalite za trudnice. Na podruju opine Cazin registrovano je pet javnih ljekarni i jedna privatna ljekarna. Strukturu osoblja u zdravstvenim ustanovama na podruju opine ine 6 ljekara ope prakse, 19 specijalista, 3 ginekologa, 7 stomatologa, 86 medicinska tehniara, 71 zaposleni ostalih struka. Ukupan broj lica koja imaju zdravstveno osiguranje iznosi 44.852.to se tie oboljevanja, kao najopasnije bolesti u opini Cazin, koje su dovele do smrtnih sluajeva registrovane su bolesti organa za disanje.Krajem 2009. godine broj registrovanih sluajeva respiratorne tuberkuloze na podruju opine Cazin je 67, a od toga je 49 novoregistrovanih sluajeva. Prosjena stopa ukupnog broja oboljelih od tuberkuloze na podruju opine Cazin je 10 sluajeva na 10.000 stanovnika to je vrlo visoka stopa i spada meu najvie u USK i FBiH. Incidencija tuberkuloze (novoregistrovani sluajevi ) kao i prevalencija (ukupan broj oboljelih od tuberkuloze) na opini je visoka kao i predhodnih godina i predstavlja jedan od znaajnijih zadataka u narednim mjerama zdravstvene zatite stanovnitva opine Cazin.Takoe je signifikantno oboljevanje od bruceloze. U toku 2008 i 2009. godine prijavljeno je 70 oboljelih oboljelih od bruceloze. U cilju suzbijanja ove bolesti na terenu se sprovode mjere nadzora koje obuhvataju : prijavljivanje, epidemioloko anketiranje i izvianje, seroloko ispitivanje krvi (Rose Bengal test) i RVK, hospitalizacija oboljelih, pojaan nadzor nad osobama koje su bile u kontaktu sa bolesnim ivotinjama, zdravstveno prosvjetni rad i razmjena informacija sa veterinarskom slubom.

Socijalna zastita ostvaruje se kroz rad JU Centar za socijalni rad ciji je osnivac Opcina.

Centar ima 12 zaposlenih ali pojavljuje se potreba za povecanjem broja zaposlenih u ovoj ustanovi.

Civilna zatita i sigurnost stanovnitva

Sluba za civilnu i protivpoarnu zastitu je smjestena u dvije zgrade Opinskog organa uprave, a vatrogasna jedinica je smjetena u Vatrogasnom domu. Sluba ima ukupno 21 zaposlenog. Za provoenje aktivnosti civilne zatite formirane su slube zatite i preduzeima i to: Sluba za medicinsku pomo u ZU Dom zdravlja, Sluba za snabdijevanje stanovnitva pitkom vodom u J.K.P. Vodovod, Sluba za istou i higijenu u J.K.P. istoa, Veterinarska sluba u J.P.Veterinarska stanica, i Sluba za zbrinjavanje ugroenog i stradalog stanovnitva u sklopu Opinske organizacije Crvenog kria. Najei oblici ugroavanja ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine na podruju opine Cazin su: poari, opasnosti od neeksplodiranih ubojnih sredstava i plavljenja.Evidentno je smanjenje broja poara u odnosu na prethodne godine, a razlog su neto povoljniji meteroloski uslovi, kao i pojaane aktivnosti na preventivnim mjerama zatite.U cijelom postratnom periodu jedna od teinih aktivnosti Slube za civilnu i protivpoarnu zatitu bila je sprovoenje operativnih i preventivnih mjera na zatiti stanovnitva od zaostalih neeksplodiranih eksplozivnih sredstava iz ratnog perioda.

3.3.2. Zastita Okoline

Vazduh

S obzirom da poslije rata veliki broj industrijskih preduzea ne radi, moe se rei da je danas kvalitet vazduha u odnosu na prijeratni period zadovoljavajui. Meutim, moe biti ponovno alarmantno, ako se ne budu preduzimale mjere na zatiti i ouvanju vazduha od djelovanja tetnih sastojaka. Zbog toga se namee, kao preventivan zadatak, izrada elaborata o usmjeravanju energije na podruju opine i cjelokupnog kantona. Izbor odgovarajueg goriva, ureaja i odgovarajue tehnologije, uz permanentan proces praenja stanja zagaenosti atmosfere, preduzimanje simultanih mjera na stalnom poboljanju, moe dati trajne rezultate, to je od posebnog znaaja za sve ivotne i radne manifestacije na podruju Opine.

Voda

Dominatan izvor zagaenja vodotoka su otpadne vode, ali i druge otpadne tvari. Na zagaenje vodotoka imaju utjecaja erozije, ispiranje tla, gnojita, hemijske supstance sa poljoprivrednih povrina, neistoe sa saobraajnih i drugih pogona i javnih povrina.Od pravilnog rjeavanja otpadnih voda Cazina i naseljenih mjesta, od koliine i kvaliteta kanalizacione mree i ureaja za preiavanje otpadnih voda u najveoj mjeri zavisi kvalitet vode u rijekama i kvalitet podzemnih voda. Kanalizaciona mrea je deficitarna u svim naseljima Cazinske opine, a ureaji za preiavanje otpadnih voda uglavnom nisu graeni. Sa stanovita zatite otvorenih i podzemnih vodnih tokova, kanalizaciona mrea i kontrolisano skupljanje pojedinanih izvora zagaenja i dovoenja istih u skupni ureaj za preiavanje je osnovni preduslov zatite.Sekundarni i tercijarni opinski centri, manja ruralna naselja na cjelokupnom podruju opine Cazin ne posjeduju kanalizacionu mreu. Industrijski pogoni po pravilu nemaju takoe svoje kanalizacione mree, niti ureaje za preiavanje industrijskih otpadnih voda. Ondje gdje postoje dijelovi kanalizacionog sistema, ne ostvaruju se zadovoljavajui efekti, jer su rjeenja parcijalna sa nizom direktnih ispusta u vodotoke.Najugroeniji dijelovi vodotoka su podruja oko naseljenih mjesta naroito nakon uputanja gradskih otpadnih voda u vodotoke. Ureaji za preiavanje otpadnih voda su skupi objekti sa uvoznom opremom.Njihovom finansiranju nuno je posvetiti panju. Konstrukciju finansiranja ureaja treba koncipirati tako da svi korisnici kanalizacione mree, shodno koliini otpadnih voda koje isputaju u kanalizacionu mreu, obezbjede adekvatnu finansijsku participaciju za izgradnju ureaja. Naroito industrijski pogoni, koji ne moraju posjedovati svoje ureaje, treba da obezbjede uslove za izgradnju zajednikog ureaja. Jasno utvrena politika gospodarenja vodnim resursima, zatita otvorenih i podzemnih vodotoka je bitna odrednica odrivog razvoja, te mora biti ukomponovana u razvojne planove zatite okolia.Regulacija ajinog potoka u gornjem gradu u Cazinu, regulacija rijeke Mutnice do aerodroma u oraliima, striktna zatita izvorita voda su aktivnosti koje treba prioritetno razmatrati. tednja pitke vode kod koritenja, izgradnja ureaja za recirkulaciju u radnim organizacijama, koritenje razliitih lokalnih izvora kod poljoprivrede i druge mjere su sastavni dio strategije gospodarenja vodnim resursima.

Zemljite

Poljoprivredna, naroito oranina zemljita su pod neposrednim utjecajem ljudi, koji svojim nesmotrenim djelovanjem esto obezvreuju i zagauju zemljita, a preko njih otvrene i podzemne vodne tokove.Nepravilna upotreba mineralnih ubriva uzrokuje zagaujue procese. Meutim, upotreba pesticida, insekticida i fundicida ako se vri bez nadzora strunjaka moe da predstavlja neposrednu opasnost za ljude i ivotinje. Zatitu zemljita neophodno je ostvarivati kroz paljiv rad na povrinskim i drugim kopovima, kako bi se sauvala bioloka produktivnost zemljita. Povrinske eksploatacije ljunka, pijeska, gline, dolomitne sitnjei moe ozbiljno da ugroava zemljine povrine. ovjekove nesmotrene aktivnosti kroz nekontrolisanu sjeu ume, nekontrolisano deponovanje materijala esto uzrokuje pojavu klizita, koja mogu da trajno upropatavaju znaajne zemljine povrine.

Upravljanje otpadom

U opini Cazin bi mora se hitno najvea panja usmjeriti na:- ukidanje nelegalnih deponija,- na postojeim legalnim deponijama, uspostaviti minimum uslova sanitarne deponije (ograda, vaga, pokrivanje otpada internim materijalom)- sa predstavnicima Kantona pristupiti neposrednim aktivnostima, izradi elaborata, rjeavanju upravljanja otpadom, kako bi se utvrdila organizacija i cijena rada za svaku opinu ili za nekoliko opina, ako se radi zajednika deponija,- pristupiti izradi projekta za postojee sanitarne deponije, odnosno rjeavati dugorono deponije na meuopinskom nivou,- organi opine Cazin moraju biti ne samo aktivni uesnici nego i pokretai procesa dugotrajnog rjeenja odstranjenja krutog otpada.

Uticaj okolisa na javno zdravlje

Postojanje divljih deponija na podruju opine; Ne postojanje sanitarnog odlagalita komunalnog otpada na teritoriji opine Cazin; Sadanje odlagalite otpada (jo uvijek) ne zadovoljava savremene eko standarde; Zbog nepostojanja svih zakonom propisanih uslova sanitarnog zbrinjavanja na postojeojlokaciji otpada kantonalna inspekcija moe zatvoriti postojee odlagalite; Needuciranost stanovnitva za razvrstavanje otpada u domainstvu i slaba informiranostgraana o prednostima sanitarnog odlaganja otpada; Nesistemsko zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (klaoniki, medicinski, graevinski, industrijskiotpad), te opasnog otpada (baterije, masti i ulja); Nedovoljna opremljenost preduzea sa mehanizacijom i opremom; Oko 27 % domainstava nije pokriveno uslugama odvoza otpada; Loa putna infrastruktura za postojee vozne jedinice; Nezadovoljavajui procent naplate komunalnih usluga; Sporost rjeavanje tubi za neplaanje komunalnih usluga od strane nadlenih sudova; Slabo funkcioniranje inspekcijskih slubi i komunalnih redara; Nedovoljna kultura korisnika usluga, te slaba svijest i neodgovornost granana; Nema podataka o kvalitativno-kvantitativnim karakteristikama otpada; Nema pretovarne stanice niti je rezervirana lokacija za njenu izgradnju; Neadekvatna sanacija prijanjih slubenih odlagalita komunalnog otpada (na kojima jezabranjeno dalje odlaganje).Iako podruje opine Cazin, sa svojim niskim umama, bogatstvom vodotokova, lijepom prirodom, u principu ima sve preduslove da se smatra zdravom i ekoloki istom sredinom, nekvalitetno ili nikako rijeena pitanja zatite okoline mogu dovesti do ugroavanja okolia.U tom smislu je strateka opredjeljenost opine da preduzme sve neophodne mjere na ouvanju i zatiti okoline.

3.3.3. Ekonomija Opcine Budzet Opcine

Evidentna je pozitivna tendencija kretanja deficita/suficita u posljednjih pet godina, gdje je iz milionskog deficita Opinski budet doveden do suficita.

U 2014. godini je zabiljeen pad ubiranja prihoda u odnosu na 2013. godinu iz razloga usporenja privrede u zemlji prouzrokovanoj posljedicama recesije.

Porez na imovinu je u 2014. godini ostvaren u iznosu 954.934,98 KM, a najznaajniju stavku ini porez na promet nepokretnosti koji je ostvaren u iznosu 629.701,90 KM ili 40,27% u odnosu na 2013. godinu (1.563.397,75 KM). Ovakvo znaajno smanjenje Poreza na promet nepokretnosti zasigurno je rezultat smanjenog obima privrednih aktivnosti to se odrazilo i na prometovanje nekretnina na podruju opine Cazin.Indirektni porezi (PDV) u 2014. godini su ostvareni u iznosu 5.120.116,06 KM i manje je za su 10,89% u odnosu na 2013. godinu (5.745.737,47 KM).Ovakvo ostvarenje indirektnih poreza je posljedica globalne krize i cjelokupnog smanjenja ubiranja prihoda na nivou BiH.Neporezni prihodi su u 20014. godini (1.444.032,14 KM) manji su u odnosu na 2013. godini (3.035.978,63 KM) u kojoj je iznos neporeznih prihoda porastao zbog prodaje opinske imovine u 2013. godini.Najslabija realizacija prihoda u kategoriji Neporeznih prihoda, koja je u cjelosti prouzrokovala nizak nivo realizacije ove grupacije prihoda je kod prihoda od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, patenata i autorskih prava ostalima kao i prihod od prodaje opinske imovine.

Uzimajui u obzir zaduenja za kreditna zaduenja i jednu datu garanciju Opina Cazin ima mogunost prema zakonskom ogranienju zaduiti se za dodatnih 3.5 miliona Eura. Na iznos mogueg novog zaduenja do 3.5 miliona Eura Opina Cazin je dobila potvrdu kreditne sposobnosti od strane Ministarstva finansija Federacije.

3.4. Swot analiza Opcine Cazin

SWOT analiza predstavlja most izmeu sadanjeg stanja, koje je utvreno analizom, i eljenogbudueg stanja koje se definie stratekim planom razvoja. Ovaj koncept nam daje sistematsku analizu prijetnji i prilika kao i njihovo usaglaavanje sa jakim i slabim stranama opine. SWOT analiza obezbjeuje informacije korisne za usklaivanje opinskih kapaciteta i sposobnosti sa okruenjem u kojem opina djeluje.Najvanije snage koje opini Cazin pruaju konkurentne prednosti, inei ovo podruje atraktivnim mjestom za ivot i poslovanje, su poduzetniki duh stanovnitva, velika dijaspora koja znaajno doprinosi jaanju trita i optoj finansijskoj situaciji, velika koncentracija trnih centara koji pokrivaju i regionalno trite. Ove snage bi trebalo maksimalno iskoristiti za razvoj opine u pravcu izgradnje Cazina kao otvorene, poduzetne lokalne zajednice, koja na optimalan nain spaja obiljeja tradicije i savremenih mogunosti, a u isto vrijeme neophodno je voditi rauna o ouvanju ivotne sredine u razvojnim procesima, ime bi se podigao ivotni standard stanovnitva.S druge strane, najvanije slabosti, prepreke ili ogranienja za privredni razvoj opine Cazin, su izrazito velika nezaposlenost, nizak stepen finalizacije u djelatnostima poljoprivrede i drvoprerade, prisustvo sive ekonomije i rada na crno i loe stanje komunalne i drutvene infrastrukture. Ove slabosti bi trebalo minimizovati ili, ako je mogue, potpuno eliminisati, kako bi se konkurentske prednosti iskoristile na najbolji mogui nain.Najvanije prilike, koja omoguava i olakava realizaciju razvoja konkurentskih prednosti opine Cazin, su regionalno otvaranje trita (bilateralni i multilateralni sporazumi) I znaajne investicije u najavi:auto put, magistralni put, obilaznica, gasovod. Ove, kao i druge prilike bi trebalo maksimalno iskoristiti kako bi se konkurentske prednosti iskoristile na najbolji mogui nain.Najvanije prijetnje za razvoj opine Cazin - politika nestabilnost u BiH i okruenju, nedovoljno stimulativan pravni i finansijski okvir u BiH koje odvraa strane ulagae i eventualno pogoranje ekolokih uslova, mogu dovesti do gubitka ili opadanja konkurentnosti, te privrednog i drutvenog razvoja uopte i ugroziti ostvarenje mogunosti koje stoje pred ovom opinom. Slino kao i slabosti, ove prijetnje bi trebalo minimizovati ili, ako je mogue, potpuno eliminisati.

1. Kako iskoristiti preduzetniki duh Cazina i razviti domae privredne kapacitete koji e plasirati svoje proizvode koristei postojee ve razvijene trgovinske tokove?2. Kako privui strane investitore koristei reputaciju regionalnog trgovinskog centra i veze i kapital dijaspore?3. Kako unaprijediti ekonomski i drutveni razvoj sela imajui na umu brojnost ruralnog stanovnitva, poljoprivredne i turistike potencijale?4. Kako unaprijediti kvalitet ivota po pitanju komunalne, obrazovne i zdravstvene infrastrukture i zastite zivotne sredine?3.5. Prijedlog mjera za unaprjeenjeNa slici broj 4. Prikazana je vizija opine Cazin za budui razvitak opine.

Slika broj 4. Vizija opine Cazin

Vizijom i strateskim ciljevima oblikuje se konkurentska pozicija, u kojoj je ugraeno stvaranje, i odravanje konkurentske prednosti, i zajednika perspektiva u kojoj je ugraeno naelo odrivosti. Ovi ciljevi predstavljaju prvu fazu transformacije u razvoju. Ovakvim ciljevima ostvaruju se glavni pravci u razvoju Opcine Cazin kao cjeline.

4. ZAKLJUAKNa osnovu cjelokupnog rada moe se primjetiti da je Opcina Cazin gusto naseljena Opcina koja, sa velikim brojem stanovnika, zauzima drugo mjesto u USK po broju stanovnika.Prije proteklog rata Cazin je bio jedan od najrazvijenijih gradova sto se tice privrede sa velikim brojem tvornica, ali nazalost ono sto je iza nas netreba spominjati vec moramo gledati u nasu buducnost i truditi se za buducnost generacija koje dolaze poslije nas, to ustvari i jest cilj odrzivog razvoja.Cazin danas ima malu stopu zaposlenosti, mladi sa diplomama su na zavodu za zaposljavanje dugi niz godina sto i nije dobar pokazatelj.Mnogi odlaze da traze svoju sansu negdje drugo, a nase vlasti to ne mogu ili nece da zaustave, da se potrude da ljudi rade u svom gradu odnosno Opcini.U Opcini imamo saobracajnu infrastrukturu, neko bi sa strane rekao dobru, ali moje misljenje je sasvim suprotno, jest da ima dosta asfaltiranih putnih pravaca ali isto tako svi ti pravci su slabe izrade gdje kolovozni zastor brzo propadne pa tako stoji dugi niz godina, narocito mislim na magistralnu cestu koja je srce Opcine i povezuje nas i sa ostalim gradovima i susjednom RH.Snadbjevanje vodom u Opcini je na zadovoljavajuem nivou, ali posto je vodovod star preko 30 godina misljenja sam da ce brzo poceti problemi jer je potrebna obnova.Kanalizacija postoji u malom dijelu grada.Sto se tice telekomunikacija Opcina je na tu u dobrom polozaju.Okolis s obzirom kako sad nema tvornica treba da je jedan od najnezagaenijih u Federaciji, ali nije tako zbog tga sto ljudi svojim nesmotrenim ponasanjem zagadjuju ololis, a svemu tome doprinose i deponije otpada koje nisu uredno rijesene, pa tone otpada istresaju se na povrsinu zemljista koje zagauje okolinu. Imamo i u MZ Trzac rudnik uglja koji se otvorio prije 8 godina, zemljiste se zapalilo i isparava se. Mjestani u toj MZ u pojedinim danima ne izlaze van, jer osjecaj kad se udise zrak u tom naselju je grozan, ali zasad nitko od nadreenih na to ne obraa paznju sto je jako lose za zdravlje ljudi koji tu zive.Ukratko takva je situacija u Opcini Cazin, sto se tice odrzivog razvoja, treba jos dugi niz godina raditi i stvarati strategije da se stanje poboljsa u svim pogledima koje odrzivi razvoj zahtjeva.5. LITERATURA

[1] Urbanizam i saobraaj-predavanja ''Internacionalni Univerzitet Travnik''[2] Strategija razvoja Opcine Cazin[3] Agencija za razmjenu podataka

6