73829746 vladimir poljak didaktika

7/21/2019 73829746 Vladimir Poljak Didaktika

http://slidepdf.com/reader/full/73829746-vladimir-poljak-didaktika 1/29

Vladimir Poljak- Didaktika

1. O PREDMETU I ZADACIMA DIDAKTIKE

- grč. poučaa!j" # ι σ κ ω

$-ε ι ν

%- taj naziv u pedag. terminologiju

uod" Ratk" i Kom"!&k' u 1(.&t, makar se ona kao ped. kategorija i funkcija pojavljuje s pojavom čovjeka (prvo direktno podučavanje usmenom predajom, a kad prirodno-radno iskustvo postane preveliko onda nastaju škole)

- )kola- prvo se bave sadržajem poučavanja, a ne i metodikom rada- razvoj proizvodnje iziskuje sve masovnije školovanje pa ono mora biti brže i

ekonomičnije- zato se nameće pitanje načina tj. vještine poučavanja i učenja (to se postavlja nastankom gra. klase i gra. društva)

- zato Ratk" 1*1+. predlaže ,j")ti!u poučaa!ja (kasnije to preuzima Kom"!&k' u“Velikoj didaktici” )- zato je !". st stoljeće didaktike što označava reformu škole usmislu didaktike kao vještine poučavanja

- #omensk$% def. didaktike% “opća vještina o tome kako valja poučavati svakoga u

svemu” (preširoko% obu&vatio i odgoj i obrazovanje što je područje pedagogije) - u knjizi je prvi razradio sistem i sadržajno odredio pojam didaktike - prvenstveno govori o školskom radu tj. nastavi jer se tu poučava

organizirano - on je aktualan do 1. &t- tada su s&vatili da je didaktika različita od

pedagogije- kraj"m 1. &t i poč. /0. &t didaktika ora!ičaa pr"dm"t !a područj" o2ra3oa!ja

(pedagogija je podjeljena na teoriju odgoja i na teoriju obrazovanja tj. didaktiku)- u prim d"&"tlj"4ima /0. &t didaktika više ne obu&vaća samo organizirano

obrazovanje (unutar škole) već se proširuje i izvan okvira redovite !a&ta",dopu!&ko o2ra3oa!j" (obrazovanje ne završava krajem školovanja) kao npr.

seminari, mediji,'-suvremena didaktika stoga uzima u obzir i &amoo2ra3oa!j"- i u dop. obrazovanju javlja se sličan program nastave (neko preuzima ulogu

učenika neko učitelja) zato poučavanje treba tumačiti kao raznovrsnu in*direktnu pomoć učenicima u učenju-5EDI67TVE6E 7U ZAKO6ITO7TI PROCE7AO8RAZOVA65A O7O8E (postoje razlike u sadržaju i načinu izvoenja, dobi učenika, psi&fiz sposobnosti, vremenskom trajanju,')

- +# (tad &eretici) didaktika je pri&vaćena na slaven. i german. području, dok u/-u i anglosaksoncima ne ( koriste naziv education koji znači i odgoj iobrazovanje, ko zamjena didaktici je ped. termin 9urri9ulum)

- pitanje didaktike europ. autori rješavaju njenom diferencijacijom% 1. & o23irom !ado2 (predškolska, osnovno*srednjo*visokoškolska, andragoška,'), /. & o23irom !a

i!t"ra9iju & druim 3!a!o&tima (filoz., psi&., kibernet., komunik., medijalna,algoritamska, teledidaktika, ergodidaktika,')- grafički prikaz didaktičke djelatnosti unutar pedagoške djelatnosti%

!



- d":i!i9ija (koja obu&vaća obrazovanje u cjelini bez obzira na brojne specifičnosti unjenoj diferencijaciji na brojne grane% “grana pedagogije koja proučava opće

zakonitosti obrazovanja” -opće zakonitosti% stalne uzročno-posljedične veze i odnosiu procesu stjecanja obrazovanja)

- kritika% !. da didaktika !" mo;" proučaati &amo o2ra3oa!j" kad j" !a&taa&ama po &"2i !"dj"ljii o2ra3o!o-odoj!i pro9"&

0. da j" o2ra3oa!j" pu!o )iri pojam od &i&t"mat&ko o2ra3oa!ja u)koli !a koj" &" 9"!trira didaktika

- pedagozi s druge strane u odnosu odgoja i obrazovanja govore o njima kaoordiniranim varijablama, a one su u stvari komplementarne i meusobno korelativne(jednako važne)

- u redovnoj se nastavi za vrijeme redovnog školovanja provodi najorganiziranije,najsistematskije i najintenzivnije obrazovanje, pa se ono prenosi i na dopunskoobrazovanje- osnovno područje didaktike jest proučavanje i otkrivanje zakonitostiobrazovanja ličnosti, bez obzira na to gdje se to obrazovanje vrši, jer su zakonitostiobrazovanje jedinstvene

- didaktika je &amo&tal!a !auka iako kor"&po!dira & druim 3!a!o&tima (filoz, psi&, logika, soc, antrop,') čijim se r"3ultatima kori&ti, a od neki& pr"u3ima&adr;aj" o2ra3oa!ja (školski predmeti)

/. PO5AM O8RAZOVA65A

- obrazovanje kao jedna od osnovni& pedagoški& kategorija i funkcija obu&vaća u sebi3!a!j" i &po&o2!o&ti (prema dimenzijama znanja i stupnju sposobnosti razlikuju sestupnjevi obrazovanosti ljudi)

- a% Z6A65E%

- def% sistem ili logički pregled činjenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti

koje je čovjek usvojio i trajno zadržao u svojoj svijesti

!. <I65E6ICE su konkretnosti, pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje čovjekupoznaje percepcijom

0. =E6ERA>IZACI5E (ili apstrakcija) su pojmovi, pravila, principi, metode,zakoni, definicije, zaključci, dokazi, kategorije, &ipoteze,'-ne spoznaju se percepcijom

- s obzirom na kvalitetu razlikujemo više stupnjeva znanja%a) 3!a!j" pri&j"4a!ja- najniža kvaliteta, čovjek se samo sjeća neki& sadržaja o

objektivnoj stvarnosti (nešto su učili ali se ne sječaju što) b) 3!a!j" pr"po3!aa!ja- identificira se pripadnost nekog sadržaja ali i& se ne zna

objasnitic) 3!a!j" r"produk9ij"- reprodukcija nekog sadržaja ali ga se ne s&vaćad) 3!a!j" op"rati!o&ti? op"rati!o 3!a!j"- sadržaj se zna i primjenjujee) kr"ati!o?&taralačko 3!a!j"- na temelju stečenog znanja čovjek stvara nova

- stjecanje znanja u didaktici se još zove materijalna strana obrazovanja

- 2% 7PO7O86O7TI%- def% kvaliteta ličnosti koja je tako formirana da uspješno obavlja neku djelatnost

0



(rad, aktivnost, funkciju

- u ovom pojmu obu&vaćene su + karakt"ri&tik"%!. &po&o2!o&t j" kalit"ta lič!o&ti (pripada samo čovjeku, ne niti mrtvoj materiji ni

nekim drugim bićima)/. &po&o2!o&t &" poka3uj" u dj"lat!o&ti čoj"ka

+. &po&o2!o&t &" od!o&i !a u&pj")!u ljud&ku dj"lat!o&t- s obzirom na različita područja ljudske aktivnosti razlikujemo različita područjaljudske sposobnosti%a% &"!3or!"?p"r9"pti!" &po&o2!o&ti- sposobnost osjetilnog doživljaja2% ma!ual!"? pr"ktič!" &po&o2!o&ti- aktivni odnos čovjeka prema konkretnoj

materiji i njenoj transformaciji9% &po&o2!o&t i3ra;aa!ja- geste, mimika, govor, pjevanje, slikanje, crtanje,

pisanje, čitanje,'d% i!t"l"ktual!"?m"!tal!" &po&o2!o&ti- drugi je naziv i!t"li"!9ija

- sposobnosti dijelimo s obzirom na organ% !. fizičke (putem vanjski& mišića) 0. mentalne (putem unutarnjeg

mišića-mozak)- uzimaju se u obzir i drugi organi, kako npr. govorni organ za razvijanje sposobnostiizražavanja (kombinacije čine cjelovitu ljudsku sposobnost)

- sposobnosti !i&u u!aprij"d do2i"!" ro@"!j"m-one se razvijaju-iako razvojsposobnosti ovisi o dispozicijama tj. !a&lj"@"!oj a!atom&ko-:i3iolo)koj &trukturičovjeka (u!utra)!ji :aktor) i o a!j&koj &r"di!i u kojoj čovjek živi i radi (a!j&ki:aktor)

- zadatak nastave je da posredstvom brojni& i raznovrsni& aktivnosti u mladojgeneraciji potpomaže i unaprijeuje razvoj sposobnosti

- razvijanje sposobnosti se u didaktici naziva :u!k9io!al!a &tra!a o2ra3oa!ja

- ljudsko o2ra3oa!j" &" uij"k poka3uj" u j"di!&tu 3!a!ja i &po&o2!o&ti (znanje je baza za nadgradnju sposobnosti

- s obzirom na sadržaj znanja i sposobnosti imamo različite vrste obrazovanja% op4"$u&mj"r"!o$ &p"9ijali&tičko$ kla&ič!o$ uma!i&tičko$ "ko!om&ko$ političko$prirodo3!a!&t"!o$ t"!ičko$B

+. O8RAZOVA65E I 6A7TAVA

- 1. AKTORI 6A7TAVE- 1 glavna čimbenika% a) !a&ta!ik - kvalificirani stručnjak koji poučavanjem učenika

organizira efikasan procs obrazovanja, pa i nastave u cjelini b) uč"!ik- stjecatelj obrazovanja samostalnim učenjem ili preko

profesora c) !a&ta!i &adr;aj- sadrži program obrazovanja

- ova 1 čimbenika čine didaktički trokut- ako fali koji, to nije nastava- od!o&i meu njima čine različite &i&t"m" !a&ta"

- /. ZADACI 6A7TAVE- nastava je proces, kretanje usmjereno na ostvarivanje odreeni& zadataka- rezultat je

novo stanje, ostvarenje neke nove kvalitete

1



- nastavni zadaci kao rezultati nastavnog procesa su trojaki%a) mat"rijal!i 3adatak !a&ta"- odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj

stvarnosti koja se proučava u nastavi pojedini& predmeta-didaktički mat"rijali3am% karakteristian za &taru )kolu do kraja 1. &t kad sesmatralo da je što više znanja dobro dapače poželjno (tjeralo se djecu da što više

memoriraju bespotrebne stvari- nastava je tada patila od tzv. l"k9io!i3ma tj.zadavanja lekcije u školi, memoriranje lekcije doma i provjeravanja te iste lekcijeu školi- to je uvjetovalo tzv. :ormali&tičko 3!a!j" (me&aničko memoriranje) tj.:ormali3am u 3!a!ju)- učenici se takvim znanjem nisu mogli okoristiti u životu,imaju znanje na stupnju reprodukcije, i to i& čini nesposobnima za život, :ali imprimj"!a 3!a!ja tj. op"rati!o 3!a!ja

b) :u!k9io!al!i 3adatak !a&ta" (formalni zadatak)- odnosi se na razvijanje brojni& i raznovrsni& ljudski& sposobnosti-senzorni&, praktični&, izražajni&,intelektualni& (njime se postiže razvijanje psi&ofizički& funkcija)- postizanje ovog je puno teže od a), bitan za ostvarivanje operativnog znanja-za to se zalažu predstavnici !o" )kol" &a prij"la3a 1. !a /0. &t-žele što veće

razvijanje psi&o-fiz. funkcija (time se stvara didaktički:u!k9io!ali3am?didaktički :ormali3am)- problem je u tome da da bi učenici razvijali te funkcije moraju imati neku pred&odno bazno znanje # i3 toa &" 3aključuj" da d.m. pojam o2ra3oa!ja&odi !a 3!a!j"$ a d.:. !a &po&o2!o&t-oa 2i da pra9a tr"2ala 2itikompl"m"!tar!a kao )to &u !"odojii 3!a!j" i &po&o2!o&t)

c) odoj!i 3adatak !a&ta"- nastava mora davati i odreene odgojne vrijednosti(moralne, estretske, fizičke, radne) pa je po tome nastava odgojno-obrazovni proces- ovo inače ne spada u didaktiku, ali daje potpuniji izgled

- +. VR7TA 6A7TAVE I 65IFOVA 8IT6A O8I>5EG5A

- kriteriji za vrste nastave (isprepliću se ti kriteriji, nastava je dijalektična)%a) &tupa!j )koloa!ja-osnovno*srednjo*visokoškolska nastava b) &tupa!j o2a"3!o&ti tj. do2roolj!o&ti-obavezna, izborna, fakultativna

-i32or!a !a&taa-uvodi se radi prikladnije diferencijacije u sadržaju obrazovanjas obzirom na interese učenika, u predlaganju izborni& predmeta mogu sudjelovatii učenici, ova nastava ima isti status ko redovna- :akultati!a !a&taa- nastava po principu dobrovoljnosti, nije obavezna(razlika naspram izborne n.)

c) proram&ka !amj"!a i &i&t"m i3o@"!ja-redovna, dopunska, dodatna, produžna, izvanredna

- r"do!a ili o2a"3!a !a&taa-najčešća, redovno školovanje u pojedinomstupnju školovanja, podjednako obavezna za sve polaznike, propisan program ivrijeme trajanja (to propisuje prosvjeta)

- dopu!&ka !a&taa- ide uz redovnu, za one učenike kojima ide teže, takvunastavu propisuje nastavničko vijeće, izvodi se izvan redovne nastave u školi

- produ;!a !a&taa- varijanta dopunske, organizira se na kraju godine nakonredovnog školskog rada, organizira ju nastavničko vijeće za one koji su pali izneki& predmeta, izvode ju isti nastavnici kod koji& su učenici pali, organizira se u

2



osnovnoj školi jer je ona obavezna - dodat!a !a&taa- za učenike koji imaju potrebu i interese za proširivanjem

znanja, zna biti dosta raznovrsna prema programu i načinu rada, organizira se samanjim ili većim grupama bez obzira na razrednu pripadnost, liberalan obliknastave od redovne, grupe dobijaju nazive mladi prirodnjaci, klub prijatelja

antike,'-interesne grupe, organizira ju nastavničko vijeće, a vode ju nastavniciili specijalizirani stručnjacid) dim"!3ij" !a&ta!o prorama-standardna, skraćena, proširenae) r"m"!&ka ko!9"p9ija o2rad" prorama-kontinuirana, tečajna, seminarskaf) tradi9io!al!i ili &ur"m"!i &i&t"m rada-tradicionalna, konzervativna,

petrificirana, suvremena, modernag) !a&ta!a opr"ma-kompjuterska, +34, satelitska, kibernetička, te&nološka&) &i&t"m rada !a&ta!ika-razredna, predmetna, timskai) 2rojča!" :orma9ij" uč"!ika-zajednička, frontalna, individualna, grupna, u

parovima j) domi!a9ija !a&ta!i m"toda- verbalna, demonstracijska, prektična,

instrukcijskak) karakt"r !a&ta!o rada-teorijska, praktična, proizvodnal) mj"&to i3o@"!ja-školska, terenska, u udruženom radum) !ači! komu!i9ira!ja !a&ta!ika i uč"!ika-direktna, indirektna, na daljinu

(dopisna)n) didaktički &i&t"m rada- &euristička, razvojna, programirana, egzemplarna,

problemska, mentorska, predavačka, kate&nička, majeutičkao) u!utra)!ja i!diiduali3a9ija rada-individualizirana, primjerena, elastična p) ra3!i &po3!aj!i i p&iolo)ki či!io9i- zavičajna. doživljajna, prigodna, dinamična

- postoji i nastava izvan škole (za nj&u isto vrijedi didak. trokut)%

a% t"čaj"i?&"mi!ari- može se održavati paralelno s redovitom nastavom, ali dakakoizvan nje (tečaj 5. križa, prve pomoći, seminar za mlade zadrugare666), nonajčešće se dogaa nakon završene redovne n. kao svojevrsno usavršavanje ilido*prekvalifikacija, organizatori nastave su radna poduzeća, škole, stručnadruštva,'imaju obavezne završne ispite

2% dopi&!a !a&taa- organizira se radi školovanja posredstvom dopisivanja, učenicise pismenim putem upoznaju s programom obrazovanja, i obaveze prema školiobavljaju pismenim putem, školovanje je ili općeobrazovno ili stručno, uspje&ovisi o samodisciplini učenika, profesori drže konzultacije (jedini način uspostaveodnosa profesora i učenika), ova nastava je dosta ekonomična, može obu&vatitimnogo učenika iz različiti& mjesta koliko udaljeni bili

9% t"l"i3ij&ka ili radio )kola- nastava s posredstvom radiotelevizijski& obrazovni&emisija

H. 7ADRGA5 O8RAZOVA65A

7



- propisuje se )kol&kim proramom i pla!om- budući da postoji razgranat sistem školovanja postoje i razne vrste nastavni& planova

i programa s obzirom na% r&tu )kol" #osnovna, srednje različiti& smjerova, više,fakulteti), )kol&k" ora!" (savezni, općinski, republički n. planovi), traja!j")koloa!ja (normalni i skraćeni n. planovi), potr"2" )koloa!ja :i3ički i p&iički

r"tardira!a dj"9"$ op&" o2ua4"!i &adr;aja (minimalni i ma8imalni n. planovi), !a9io!al!i &a&ta$ &p"9ijal!" 3adatk" koj" o2alja )kola u i&tra;ia!ju(eksperimentalne škole)

- A% 6A7TAV6I P>A6

- školski dokument u kojem se u obliku ta2"l" propisuju%!. odoj!o-o2ra3o!a područja (društveno, jezično-umjetničko, prirodno-

matematičko, redno-te&ničko, tjelesno-znanstveno, obrana-samozaštita), tj. predmeti koji će se obučavati u odreenoj školi

0. r"do&lij"d obučavanja ti& područja tj. predmeta po razredima ili semestrima1. tj"d!i 2roj &ati za odreeno područje tj. nastavni predmet

1. IZ8OR OD=O56O-O8RAZOV6IF PODRU<5A$ T5. 6A7TAV6IF PREDMETA

- jedan je od temeljni& problema u odreivanju sadržaja obrazovanja uopće- mijenja se tokom povijesti (mijenja se mišljenje što seve mladi naraštaj treba učiti)- izbor predmeta paralelan je sa razvojem znanosti (predmeti sadržavaju osnovna

znanja aktualni& znanosti)- 2r3i ra3itak 3!a!o&ti #di!amič!o&t% predstavlja pro2l"m jer se naučni sistemi

moraju stalno mijenjati9 3!a!o&ti &" di:"r"!9iraju !a ra!" (nekad je bila samo biologija a danas iz nje nastaju anatomija, fiziologija,..)

- znanost se u nastavni predmet transformira s obzirom na p&io:i3ičk" &!a" uč"!ika

(osnovna škola ima niži stupanj diferencijacie znanosti npr. priroda i društvo)- u izboru treba rukovoditi i nekim drugim p"dao)kim krit"rijima & o23irom !a

o&tar"!j" 3adatka o2ra3oa!ja$ op4"o2ra3o!o ili u&mj"r"!o- predmeti imajurazličiti status pa po tome dobivaju i nazive% glavni, sporedni, opći, obavezni,fakultativni, izborni, općeobrazovni, stručni, '-ovakva se podjela provodi !ako!o&!o!" )kol"

- nastavni predmeti imaju dvojaki naziv% 1. & o23irom !a !auč!o područj" koj"mpripadaju ili ra!i (kemija, analitička kemija) i /. &tatu&

- kada se pristupa analizi konkretnog nastavnog plana treba se ustanoviti%a% koj"m 3!a!&. području ili u;oj ra!i pripada pr"dm"t2% koj"m &tup!ju di:"r"!9ija9ij" odoara

9% koji ima &tatu&- teškoće u izboru imamo i radi &truč!o "oi3ma (svi misle da je nji&ova znanost bitnija- preopterećenje učenika)- rj")"!o oim po&tupkom% prvo provedena

globalna podjela sadržaja obrazovanja, dobija se obrazovna jezgra (odnosi se naredovnu nastavu), a zatim se dodaju izborni (od 4::. razreda-bira se jedan), fakultativni (ne obavezni, bilo bi dobro da i& se po&aa) predmeti, tečajevi i

izvannastavne slobodne aktivnosti (svi učenici, moraju imati najmanje jednu)9 uz ovu podjelu provedena je ra!ot";a i3m"@u i!t"ra9ij" i di:"r"!9ija9ij" !a&ta!i

;



&adr;aja (u mlaim razredima osnovne škole postoje ; osnovna predmeta, a kasnijese oni u višim razredima diferenciraju- iz prirode i društva nastaju npr. zemljopis i biologija)

/. RA7PORED PREDMETA U 6A7TAV6OM P>A6U

- predmeti su u nastavnom planu rasporeeni po razredima- poredak može biti%

a% &uk9"&i!i-znači da se prvo u potpunosti prouči jedan predmet, zatim drugi, itd.< -- takav raspored dominira do 1. &t- prema broju proučeni& predmeta se utvrivao stupanj školovanja (npr.&r"d!j"j"ko!i ,&"dam &lo2od!i j")ti!a-gramatika, retorika, dijalektika,aritmetika, geometrije, astronomija, glazba-tim i& se redom i učilo), takavraspored korist i #omensk$- pr"d!o&ti što se učenici koncentriraju u jednom razdoblju samo na jedno područje

- !"do&ta9i% 1. učenici uče )iroko područj" toga predmeta u odreenom stupnjuškolovanja što bi moglo biti pr"t")ko 3a !jiou do2

/. svaka znanost je vezana za druge znanost upravo preko objektivnestvarnosti u kojima one zajedno egzistiraju, pa zato !" mo;"mo j"d!u 3!a!o&t i&ključiti i proučiti j" u potpu!o&ti a da &" !"dotič"mo drui (npr. učiti fiziku bez znanja matematike)

+. ujedno učenje jedne stvari u dugom vremenskom intervaluuzrokuje mo!oto!iju

2% &imulta!i- istodobno proučavanje više predmeta-!"do&ta9i% učenici ne mogu svojim mentalnim snagama u svojoj svijestiistodobno obu&vatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati na nji&

9% kom2i!a9ija daju pr"dod!i- najbolje rješenje- kombinacija ima linijsko-spiralni raspored

+. 8RO5 T5ED6IF 7ATI

- broj sati tjedno nekog predmeta odreuje se prema njegovoj o2ra3o!oj i odoj!oja;!o&ti$ &lo;"!o&ti i t";i!i pr"dm"ta kao i ukup!om r"m"!&kom opt"r"4"!juuč"!ika

- 8% 6A7TAV6I PRO=RAM

- je školsko dokument kojim se propisuje op&"$ du2i!a i r"do&lij"d !a&ta!i&adr;aja (to su + o&!o!" didaktičk" dim"!3ij" o2ra3oa!ja)

- nastavnim programom propisuju se konkretni sadržaji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program ko!kr"ti3a9ija !a&ta!o pla!a

- nastvni je program opširniji od plana (nije u tablici ko ovaj već se nalazi na desecimastrana)

1. OP7E= I>I EK7TE6ZITET 6A7TAV6O= PRO=RAMA

"



- )iri!a 3!a!ja i &po&o2!o&ti koj" uč"!i9i moraju &t"4i u !a&tai poj"di!opr"dm"ta

- odnosi se na kvalitetu činjenica, generalizacija i aktivnosti koje učenici moraju steći(u tom se pogledu opseg usklauje & pro&tor!im =odnose se na predmete u kojimadominira proučavanje prostorni& odnosa>, r"m"!&kim =odnose se na predmete ukojima dominira proučavanje vremenskog raspona u povijesti>, 2rojča!im =odnose sena predmete u kojima dominira proučavanje brojevnog niza u matematici>,oka2ular!im =odnose se na predmete u kojima dominira proučavanje vokabular ustranom i materinskom jeziku> i dr . ko!9"!trima ili radiju&ima za postojeći razred

- ra3lika !auk" i pr"dm"ta l";i u ka!tit"ti či!j"!i9a i "!"rali3a9ija (niži stupanjškolovanja-manja kvantiteta, viši stupanj- veća kvantiteta, nauka znači najvećukvantitetu, a u predmetima se ta kvantiteta regulira s obzirom na razred,dob učenika istatus predmeta)

/. DU8I6A I>I I6TE6ZITET 6A7TAV6O= PRO=RAMA

- odr"@uj" du2i!u 3!a!ja i &tupa!j tj. kalit"tu &po&o2!o&ti- razlikujemo du2oka i por)!a ljudska znanja (reguliraju se du2i!om ra&čla!jia!ja

&adr;aja tj a!ali3om koja je ili općenita tj. makroa!ali3a ili duboka ili precizna tj.mikroa!ali3a)

- mikroa!ali3a !"ma d!a jer se znanost stalno širi- ali nastavni program to moradonekle regulirati (tu se pazi na intenzitet ili stupanj sposobnosti koje učenici mogusteći)

- intenzitet, kao i ekstenzitet odreuju !a&ta!i9i koji moraju biti &truč!ja9i u svom području, a ujedno i &po&o2!i

- na temelju formulacije teksta nastavnog programa treba najprije ustvrditi kojem užemznanstvenom krugu pripada taj n. sadržaj (ako tekst govori o grai cvijeta znači da se

radi o anatomiji bilja)- ponekad dolazi do premalog (nastava se čini lagana- to kasnije predstavlja problem

učenicima, ne mogu pratiti kasnije nastavu koja se nadovezuje, karakteristično za prelaz sa osnovne na srednju i srednje na fa8) ili prevelikog (nastava se teška)intenziteta- !ajid"al!ij" rj")"!j" j" propor9io!al!o )ir"!j" "k&t"!3it"ta &i!t"!3it"tom

+. REDO7>I5ED I>I 7TRUKTURA 6A7TAV6O= PRO=RAMA

- njime se odreuje kojim će se redom obraivati nastavni sadržaji pojedinog predmetau jednom razredu, pa i redoslijed tog predmeta u nekoliko razreda

- 1 načina rasporeda nastavni& sadržaja%

a) li!ij&ki ili &uk9"&i!i- tematika predmeta jednog razreda sukcesivno se niže jednaza drugom #1. t"ma→ /. t"ma → +. t"ma → itd.%- primjer% (za povijest)-prve zajednice, antičko ropstvo, feudalizam, burž.revolucije, monopolistički kapitalizam, imperijalizam')- teme se ne ponavljaju-loše66 za učenike radi stalnog novog gomilanja gradiva,ali najekonomičnija te&nika

?



- karakt. za srednje škole pa na više- u osnovnima to ne može biti jer stvaraklincima probleme oko s&vaćanja (problem proizlazi iz suprotnosti struktureznanosti i psi&ičke zrelosti učenika666-zato se vrši strukturiranje nastavni&sadržaja u sukcesivnom nizu kroz% 1. "tapu uo@"!ja od p&iolo)k" j"d!o&ta!o&ti do 3!a!&t"!" j"d!o&ta!o&ti i /. "tapu pr"la;"!ja od

3!a!&t"!" j"d!o&ta!o&ti do 3!a!&t"!" &lo;"!o&ti< sukcesivni raspored može biti% 1. &ila3!i =karakterističan kod niži& razreda, polazi se od onoga što jeučenicima psi&ički prisutupačnije silazno prema znanstvenoj jednostavnosti, npr.kad u prirodi i društvu se prvo uči o većim životinj. bićima, a zatim se prelazi na jednostanične organizme- po oom" &" !aj2olj" idi ra3lika pr"dm"ta od3!a!o&ti$ 3!a!o&t id" u &uprot!om &mj"ru> i /. u3la3!i = od znan. jednostavnosti na složenost< npr. od jednostanič. organizma prema sisavcima, aliu složenijoj verziji< dijal"ktički 3ako! ra3oj!o&ti kako imaju i3!a!o&ti>)- teško je za odrediti granicu silaznog na uzlazni raspored- !"do&ta9i jednosmjenost uzrokuje zaboravljanje gradiva jer se ono ne ponavlja

2% ko!9"!trič!i- nastavni se sadržaji iz razreda u razred rasporeuju u koncentričnim krugovima- širi krugovi predstavljaju više razrede koji obu&vaćaju tj. ponavljaju gradivo istetematike samo manjeg obujma niži& razreda (manji krugovi)- time je rješionedostatke linijskog rasporeda- radiju& kruga znači pro)iria!j" i produ2ljia!j" !a&ta!i &adr;aja slika666 ponavlja se iz pred&odnog razreda

proširuje se i produbljuje za tekući razred

- pr"d!o&ti ponavljanjem se obnavlja i bolje utvruje znanje- !"do&ta9i% gubi se vrijeme-neekonomičan

smanjuje se intenzitet sadržaja (ako se u srednjoj školi mora ponavljati gradivo osnovne, ili srednje na fa8u)- neke zemlje to prevladavaju na način da izostavljaju s vremenom uže krugove

9% kom2i!ira!i

- je kombinacija sukcesivnog i koncentričnog rasporeivanja - takav imamo i mi - krug se dijeli na kru;!" od&j"čk" (nastavni sadržaji tokom godine), oni se zatim

postavljaju u linijski slijed

slika666

H. 6AZIVI PO5EDI6IF DI5E>OVA 6A7TAV6O= PRO=RAMA

@



- didaktička terminologija (nazivi koji se upotrebljavaju u programu i njegovi sudijelovi)%

a) pr"dm"t!o područj"- relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta ( npr. u matematici predmetna su područja geometrija, aritmrtika,')- ona se mogu obraivati &imulta!o$ &uk9"&i!o ili !ai3mj"!9"

b) !a&ta!a 9j"li!a- kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominiraodreena središnja tematika prožeta nekom osnovnom idejom

c) !a&ta!a t"ma- pojam koji je po sadržajnom odreenju veoma nalik na nastavne, predmetne cjeline- razlike su s obzirom na opseg sadržaja (cjelina je šira od teme, odnosno cjelinaobu&vaća kompleksniju tematiku)- nije bitno odreivat granice izmeu cjeline i teme

d) !a&ta!a j"di!i9a- opseg nastavnog sadržaja odmjeren za jedan nastavni sat ilidvostruki sat (blok-sat)- sat traje 27 min

J. PROM5E6E 6A7TAV6O= P>A6A I PRO=RAMA

- budući da se s vremenom znanost usavršava, pojedini dijelovi programa zastarjevaju pa i& sr treba usavršiti, preraivati, aktualizirati

- povremeno veće ili manje promjene u nastavnom planu i programu !u;!" su i!ormal!", jer znače neprestano gibanje naprijed

- preraivanje mora biti% !. studijsko (treba se odrediti što je zastarjelo-poticaj daju#pro9"& pr"rad"% nastavnici, službeno-pedagoška služba,..)

0. zatim se treba okupiti stručnjake (nastavnici, pedagozi,')da stvore reviziju

1. oni sakupljaju potrebnu dokumentaciju (primjedbe

dobivene anketama, intervjuima,')2. primjedbe se studijski proučava

7. definira se koncepcija novoga nastavnog plana i programašto je temelj za izradu njegova nacrta

;. eksperimentalno se provjerava u eksper. školama-ustanovljava se adekvatnost i neadekvatnost, to zna trajatinekoliko godina (najadekvatnije da traje toliko kliko treba jednoj generaciji da završi školovanje)

". odreuje se definitivni plan i program ?. službeno se propisuje i dobija značenje službenog školskog

dokumenta

- usporedno s ovim procesom nastavnike treba upoznati s promjenama u protivnom inajbolji program može biti promašen

J. 7TRUKTURA 6A7TAV6O= PROCE7A

!A



- nastava je proces koji ima svoj tok$ kr"ta!j"$ traja!j"$ u3roč!o-po&lj"dič!upo"3a!o&t tj. 3ako!ito&t, itd., ali je taj proces na obrazovanju ličnosti veoma složen(ima svoju strukturu)

- krajnji 9ilj !a&ta"% o&tariti mat"rijal!"$ :u!k9io!al!" i odoj!" 3adatk"

pred&odi mu nastavni rad koji ima etape- koje su to "tap" radaB (različiti autori govore svako svoje)npr. Cerbart% jasnoća, asocijacija, sistem, metoda Deber% vanjski podražaj, primanje, izražaj Erick% predavanje, preraivanje, primjena,...

- za nijednu predloženu etapu se ne može reći da je kriva ili isključiva, a i teško je rećikoja je od predloženi& struktura najpri&vatljivija- !ij"d!a &" !" mo;" u3"ti kaou!i"r3al!a

- sreivanjem predloženi& etapa struktura može i& se kategorizirati%a) jedne se odnose na &p"9i:ič!" ora!i3a9ij&k" ili didaktičk" kompo!"!t"

!a&ta!o pro9"&a ( priprema, priprava, uvoenje, postavljanje problema,

prikupljanje materijala, obraivanje, izvoenje rada, uvježbavanje, ponavljanje,učvršćivnje, provjeravanje, ocjenjivanje) b) druge na &po3!aj!" (promatranje, mišljenje, razmišljanje, analiza, definiranje,

generaliziranje, pronalaženje, produbljivanje, pretpostavljenje, planiranje, ,sistem, sinteza, spoznavanje, sistematiziranje, usporeivanje, zaključivanje)

c) treće na p&iolo)k" ( asocijacija, doživljaj, izražaj, jasnoća, osmišljanje, predočavanje, primanje, uživljavanje, razumijevanje, primanje, ponuda)

d) a četvrte na m"todičk" "l"m"!t" ( izrada, izlaganje, korigiranje, raspravljanje,objašnjavanje, predavanje, prikazivanje, raspravljanje, razvijanje)

- &po3!aj!i$ p&iolo)ki i m"todički "l"m"!ti &u mikro"l"m"!ti u mikro&trukturipoj"di!" "tap" !a&ta!o pro9"&a$ pa &" 32o toa !" mou &matrati&amo&tal!im "tapama

- razlikujemo 0 vrste elemenata% !. lo2al!" ili makro"l"m"!t" ( njima seodreuju osnovne etape ili komponentenastavnog procesa)

0. mikrol"m"!ti (sastavni dijelovimakrostrukture pojedine etape)

- ra:iči prika3 &truktur" (ona je dodim"!3io!al!a tj. razgranata- jer neki sedijelovi !i;u u &uk9"&iji jedan nakon drugog, dok su drui &imulta!iF po tom sevidi da je nastava dinamičan, a ne statičan proces, zato i ne može postojati jednastandardna struktura)

- ovaj prikaz pokazuje dijelove koji se !i;u u &uk9"&iji (još se zovu o&!o!im "tapama !a&ta!o r"da ili o&!o!im

kompo!"!tama !a&ta!o po9"&a ( to su% pripr"ma!j" uč"!ika 3a !a&tau$ o2rada !oi !a&ta!i &adr;aja$ j";2a!j"$po!alja!j" i proj"raa!j"- znaju u nastavi imati i zbrčakan redosljed, ali se po logici ipak kreću ovim redom)

*. MATERI5A>6O- TEF6I<KA O76OVA 6A7TAVE

!!



- ova se osnova od!o&i !a upotr"2u mat"rijala-konkretnog i du&ovnog- na kojemu seosniva proces obrazovanja

- !a&taa &" !" mo;" i3oditi u pra3!om- zato mora od početka imati svojumatrerijalnu opremu

- vrste materijalne opreme%a) i3or!a &tar!o&t- objektivna stvarnost kao izvor za stjecanje znanja i

razvijanje sposobnosti

- kada učenici izlaze u prirodu (obj. stvarnost) učiti, ili dio te prirode unose uučionicu

- ona je !aj)iri i !aj"3akt!iji i3or 3!a!ja- od!o& uč"!ika pr"ma &tar!o&ti može biti promatrački, ali bolje je kad je aktia!

(neki praktični radovi u prirodi)- stvarnost škole mogu učenicima približiti izgradnjom akvarija, zookutića, terarija,

insektarija, rasadnika, školskog vrta, pčelinjaka, prometnog poligona, meteorološkestanice,...

- važna radi usvajanja činjenica, pa je zato ad"kat!i ili primar!i i3or 3a&po3!aa!j" či!j"!i9a b) !a&ta!a &r"d&ta- kao zamjena kada je izvorna stvarnost nedostupna za

neposredno proučavanje- ona su didaktički o2likoa!a i3or!a &tar!o&t- one su takoer važan izvor znanja i baza za razvijanje radne sposobnosti- nji&ova se rij"d!o&t po&ti;" didaktičkim o2likoa!j"m- vrste nastavni& sredstava%

a) i3ual!a- osnivaju se na id"o-kompo!"!ti< & o23iriom !a dim"!3ij"mogu biti trodim"!3io!al!a (prikazuje stvarnost u 1 dimenzije) ilidodim"!3io!al!a (prikazuje stvarnost u 0 dimenzije), a na didaktičku:u!k9iju$ &tatič!a (ona koja su u svojim dijelovima nepokretljiva) idi!amič!a (ona koja su u svojim dijelovima pokretljiva)

DVODIME6ZIO6A>6A TRODIME6ZIO6A>6A7TATI<6A - crteži

- slike- fotografije- dijagrami- grafikoni- karte (zemljopisne i dr.)- kartogrami- plakati- tablice (kronološke, i dr.)- dijapozitivi- dijafilmovi- itd.

- kolekcije (veoma brojne iraznovrsne)

- preparati (su&i i mokri)- modeli (statički)- reljefi- makete- itd.

DI6AMI<6A - aplikacije- dinamične slike (performirane slike

sa spiralom kao podlogom za postizanje dinamičnosti)

- film (element film)- televizijske emisije

- dinamički modeli- instrumenti- aparati- strojevi- računaljke- slagalice- globus- planetarij- itd.

!0



b) auditi!a- osnivaju se na audio-kompo!"!ti, služe kao slušni izvor znanja,to su zvučne snimke ljud&ko i3ra;aa!ja (verbalnog ili glazbenog-vokalnog ili instrumentalnog), &!imk" la&a!ja ;ioti!ja i ra3!i druiprirod!i to!oa snimljene na magnetofon, audio-vrpce ili cd-e, ovamoubrajamo i radio-emisije

c) audio-i3ual!a- imaju i audio i id"o kompo!"!tu i&tor"m"!o, to suzvučni filmovi i televizijske-emisijed) t"k&tual!a- t"k&to!i mat"rijal, kao udžbenici, slikovnice, članci, zbornici,

pravopisi, rječnici, leksikoni, enciklopedije, književna djela, itd.

c) t"!ička pomaala- to su oru@a 3a rad (šestar, kutomjer, trokut, stalci,mikroskop, plamenik, dijaprojektor, televizor, vješalice,')- treba razlikovati nastavna sredstva od pomagala- prva su &r"d&ta kao i3ori3!a!ja, a druga oru@a 3a rad- i&ti pr"dm"t mo;" j"d!om 2iti &r"d&to$ a drui put pomaalo (u fizici je poluga sredstvo jer je predmet proučavanja, a u te&ničkom je ona orue)

- pomagala pridonose razvijanju radni& sposobnosti učenikad) t"!ički ur"@aji- ur"@aji koji olak)aaju !a&tau, a nisu ni sredstva, ni

pomagala (npr. ureaj za vodu, plin, struju, zamračivanje prostorije, podizanje ispuštanje ploče,')- pridonose ekonomičnost nastave jer brzo stavljaju u funkciju pojedina nastavna sredstva ili pomagala

e) !a&ta!a t"!oloija- multim"dij&ki m"diji (npr. spajanje audio- i video-komponente u audio-video komponentu, ili dodavanje cd-a užbeniku=multimedijski udžbenik >)- spoj te&nologije i obrazovanja- konstruiranjem strojeva koji zamjenjuju čovjeka pri izvoenju nekeintelektualne aktivnosti (npr. kompjutora) proširila se misao o te&nologiji i na područje nastave- zamisao da se klasični didaktički trokut zamijeni didaktičkimč"t"rokutom (nastavnik-učenik-sadržaj-t"!ika)- te&nika preuzima dio funkcije nastavnika, on preuzima funkciju organizatoranastavne te&nologije- zaključak% id"mo pr"ma i!du&trijali3a9iji o2ra3oa!ja- vode se debate o tome

(. 7POZ6A56A 7TRA6A 6A7TAVE

- materijalno-te&nička strana nastave je osnova za nadograivanje procesa spoznavanja- nastava je proces spoznavaja jer u nastavi učenici stječu nove znanstvene spoznaje,

novo znanje- nastava je specifičan proces spoznavanja zbog čega se razlikuje od znanstvenog

procesa spoznavanja u metodološkom smislu-ra3lik"%1. 3!a!&t"!ik 3!a!&t. m"todoloijom dola3i do &po3!aja$ a !a&ta!ik

!a&ta!im m"todama odi uč"!ika do "4 otoi i&ti!a/. 3!a!&t"!ik id" !"&iur!im put"m dok !a&ta!ik &iur!im+. 3!a!&t"!iko rad j" duotraja!$ pu! o&9ila9ija i 3a&tra!jia!ja$ dok j"

!a&ta!iko pu!o kra4i

!1



H. 3!a!&t"!a pro2l"matika j" pu!o "k&t"!3i!ija i i!t"!3i!ija$ a !a&ta!i&adr;aji &u didakt. dim"!3io!ira!i

-sličnosti%1. 3aj"d!ički im j" :"!om"! &po3!aa!ja

- didaktika preuzima spoznajne elemente i3 !o&"oloij" (spoznajne teorije)- gnoseologija se grana na + pra9a%a) &"!3uali3am- stvarnost se može spoznati osjetilima b) ra9io!ali3am- stvarnost spoznaje samo ljudski razumc) pramati3am- praksa tj. rad je osnova cjelokupnog ljudskog spoznavanja

- sva tri pravca utječu na didaktiku- koji je najbolji način spoznajeB !aj2olj" j"kom2i!irati sva tri pa kada govorimo o spoznajnoj strani nastave imamo na umu primjenu spoznajni& funkcija- promatranja, mišljenja i prakse

1. PROMATRA65E

- def% je plansko, organizirano i rukovo!eno percipiranje (ono je viši stupanj

percipiranja)- &ako promatra!j" j" p"r9ipira!j"$ ali !" i o2rat!o (nastavnik može pokazivati

predmet da ga učenici percipiraju, ali ako tokom demonstracije rukovodi uspoznavanju osjetni& svojstava to znači da učenici promatraju taj predmet)

- učenici promatranjem za&vaćaju osjetnim organima mnoge osjetne kvalitet predmetai pojava

- o&j"t!a područja ili o&j"t!i modalit"ti su% vid, slu&,okus, nju&, toplina, dodir,&ladnoća, bol, položaj, kretanje, napor, te različiti organski osjeti (njime se spoznajurazličite osjetne kvalitete-boje, oblici, prostorne relacije i položaje, dimenzije,kretanje, itd.)

- u procesu nastave osobito je značajno vizualno i slušno osjetno područje

- prilikom promatranja moramo i verbalno izraziti osjetne kvalitete nji&ovimimenovanjem i tako razviti u učenika adekvatan vokabular

- što je bogatiji fond osjetni& podataka u učenika to je sigurnija baza za misaoni rad- osjeti su nam ograničeni pa se čovjek koristi različitim instrumentima- tu se radi o

tzv. po&r"d!om promatra!ju- instrumenti mogu biti% a% du2i!&ki-za upoznavanje mikrokozmosa (mikroskop) 2% mj"r!i- kojima se pomoću mjerila preti manifestacija neke

pojave (barometar) 9%r"ula9io!i- pomoću koje se regulira neka pojava, a zatim

mjeri učinak ljudske intervencije- promatranje može biti%

!. a% dir"kt!o 2% i!dir"kt!o0. s obzirom na traja!j"%

a% kratkotraj!o2% duotraj!o

1. s obzirom na i!?dir"kt!o o@"!j"%a% o@"!o2% &amo&tal!o

!2



2. s obzirom na "k&t"!3it"t o2ua4"!i podataka%a% dj"lomič!o2% potpu!o

7. s obzirom na &o9iolo)ku :orma9iju uč"!ika%a% poj"di!ač!o

2% rup!o9% kol"kti!o;. s obzirom na mj"&to promatra!ja%

a% u učio!i9i2% i3a! učio!i9"

- razvijanje sposobnosti promatranja se razvija samim promatranjem (treba učenicimašto više omogućavati da promatraju)

- promatranje je permanentan proces u nastavi- treba se neprestano primjenjivati usvim etapama nastavnog procesa kao svojevrsni mikroelement

/. MIL>5E65E

- mišljenjem se &po3!aju "!"rali3a9ij"$ op4"!ito&ti$ ap&trak9ij" (dok s promatranjem spoznaju činjenice)- osjetnu spoznaju treba povezivati sa misaonom(jedinstvo)

- razlika osjetne i misaone s.% druga spoznaje ono što prelazi granice osjetne datosti- mi)lj"!j" &" !" i3odi i3 &amoa &"2" !"o i3 o&j"t!" &po3!aj"- def% je psi"ički proces uspostavljanja veza i odnosa me!u sadržajima objektivne

stvarnosti - mišljenje je stoga i!t"l"ktual!a akti!o&t- organ intelektualne djelatnosti- mo3ak - elementi intel. aktivnosti su mi&ao!" op"ra9ij" (mi)lj"!j" j" !jio 32roj-mišljenje

i m.o su u dijalektičkom odnosu cjeline i dijela)- m. o. su% a!ali3ira!j"$ kla&i:i9ira!j"$ "!"rali3ira!j"$ pla!ira!j"$ &i&t"mati3ira!j"$

&i!t"ti3ira!j"$&uprot&talja!j"$ u&por"@ia!j"$ 3aključia!j"$ itd.- mi&liti 3!ači mi&ao!o op"rirati- r"3ultat mišljenja je &a4a!j" (razumijevanje, poimanje) različiti& veza i odnosa

proučavani& sadržaja i nji&ovi& generalizacija- m.o. se dijele na% a) op"ra9ij" upo3!aa!ja (npr. analiziranje) b) op"ra9ij" &tara!ja (npr. sintetiziranje)- & o23irom !a kalit"tu mišljenje može biti%

a) )a2lo!&ko- uspostavljaju se veze i odnosi po standardnoj šabloni b) r"produkti!o- reproduciraju se tue misli9% produkti!od) "!ijal!o-stvaralačko

- čovjek je danas konstruirao strojeve koji obavljaju misaone operacije brže i bolje odnjega-time se ubrzava ljudski intelektualni rad

1. PRAK7A

- def% je aktivan odnos čovjeka prema prirodi i društvu

- odnosi se na cjelokupnu ljudsku djelatnost (proizvodnu, pravnu, ekonomsku,umjetničku, političku, pedagošku, itd.)

!7



- povezana je s ostalim spoznajnim funkcijama- praksa kao spoznajna funkcija obu&vaća sve spoznajne karakteristike- i za društvenu praksu čovjeku je sagradio strojeve koji ga zamjenjuje u radu-

nadoknauje svoju ograničenost

UKRATKO

Promatra!j"m &" 3aa4a aj&ka poja!o&t &po3!aj!o trokuta.Mi)lj"!j"m &" 3aa4aju od!o&i m"@u poj"di!o&tima radi upo3!aa!ja 2iti o2j"kta.Prak&om ili akti!im od!o&om pr"ma o2j"ktu tra!&:ormira &" o2j"kt radi upo3!aa!ja !j"o"&truktur" i mij"!ja!ja.Promatra!j"m &" &po3!aj" !j"oa a!j&ka poja!o&t$ mi)lj"!j"m-2it &amo pro2l"ma$ prak&om-!j"oa ko!kr"t!a u!utar!ja &truktura radi mij"!ja!ja.

- skica spoznajnog trokuta%

. P7IFO>OLKA 7TRA6A 6A7TAVE

- rad u nastavi učenici i nastavnici doživljavaju subjektivno, tj. psi&ološki-intelektualnoi emocionalno

- i!t"l"ktual!i do;iljaji ID- kod učenika se odnose na angažman nji&ovi& intelekt. funkcija (percipiranje, predočivanje, mašta, pamćenje, mišljenje)

- "mo9io!al!i do;iljaji ED-njima se regulira odnos učenika prema nastavi i nji&ov stupanj aktivnosti ( da li im jenastav dosadna, zanimljiva, da li i& privlači ili odbija itd.)- stvara se psi&ološka atmosfera za rad , povoljna radna situacija kao preduvjet zaefikasan nastavni rad-odnos učenika prema nastavi je trojak%a) !"atia!- nastava odbojno djeluje na učenike, kao posljedicu ima slabu

aktivnost učenika i slab radni učinak u nastavi b) i!di:"r"!ta!- nema intenzivijed G/ i :/ pa je i to nepovoljna situacija za rad u

nastavic) po3itia!-aktivan odnos učenika prema nastavi, dobar radni učinak

- težina u stvaranju povoljne psi&ološke atmosfere u nastavu s obzirom na razvijanje poz. emocionalni& doživljaja jest u tome što je zakonitost pojave G/ drugačija isloženija od zakonitosti pojave :/ ( za :/ potrebno je samo prezentirati objekt, dokkod G/ nije moguće natjerati učenike da budu oduševljeni tim objektom- emocijamase ne može upravljati)

- emocije odreeni& kvaliteta su uvijek posljedica situacije u kojoj se ličnosti nalaze(konkretna situacija izaziva u ličnosti odreene G/ o kojima tada ovisi subjektivni

!;



odnos ličnosti prema toj situaciji )- svaka situacija izaziva odreene emocije (→G),situacija je uzrok, a emocija posljedica (uzroč-poslj. odnos tj. zakonitost)

- da pr"d3!aka &itua9ij" (9 i -) uzrokuju 9 i H emocije 7→ E (emocije kasnije djeluju di!amo"!o)-ovi su poželjni kad je u pitanju uspješna nastave,nastavnik predaje nastavne sadržaje kvalieteno, ne su&oparno i monotono, dodaje i svoj emotivni tonda tema ne bi bila preapstraktna

- - 7→ -E (emocije kasnije djeluju i!i2itor!o)- posljedice su mo!oto!ija ili do&ada ( def% odre!eni

#$ koji se kao specifična psi"ološka pojava uvjetuje jednoličnim načinom rada< aktiviraju se stalno jedni te isti centri u mozgu što uzrokuje zasičenost, nakon čega dolazi do kočenja ti& centara i učenikne prati k'.)

- da bi nastava bila zanimljiva u njenoj svakoj etapi treba postojati psi&ološkodoživljavanje (nastavnici trebaju motivirati učenika, potaknuti njegov : i G motor-:aktori 3a motia9iju mogu biti 1. a!j&ki ili "k&tri!3ički i /. u!utra)!ji ilii!tri!3ički

- osim o načinu rada nastavnika, psi&ološka strana nastave ovisi i o brojnim drugimčimbenicima, kao što su mat"rijal!o- t"!ička opr"ma$ 3dra&t"!o-iij"!&ki

uj"ti rada$ 3dra&t"!o i p&iičko &ta!j" uč"!ika$ itd.- za ostvarivanje psi&ološke strane nastave potrebno je poznavati psi&ologiju

. 6A7TAV6E METODE

- povezane su sa svim ostalim didaktičkim područjima, pogotovo s mater.-te&.,spoznajnom i psi&ološkom stranom nastave, ali i one imaju svoje specifično sadržajnoodreenje

- def% su načini rada u nastavi

- svaka metoda ima dvostrano značenje tj. 1. o!o koj" &" od!o&i !a !a&ta!ika i /.o!o koj" &" od!o&i !a uč"!ika

- one su sastavni dio nastavnog rada u svim dijelovima nastavnog procesa ( nastavnicii& uvode u svim etapama podučavanja od uvoenja do provjeravanja, a učenici i&cijelo to vrijeme koriste za stjecanje znanja)

- r&t" m"toda (redoslijed je po t";i!i)%

1. METODA DEMO67TRACI5E

- def% pokazivanje u nastavi svega onoga što je moguće perceptivno doživjeti

% najuže povezana s mat%te"& stranom nastave, primjenom nastavni" sredstava i

pomagala

- ovom se metodom perceptivno za&vaćaju dijelovi objektivene stvarnosti, pa se tim

načinom usvajaju činjenice- što se sve može demonstrirati%

a% d"mo!&trira!j" &tatički pr"dm"ta

- 1. d"mo!&trira!j" dj"li4a i3or!" mat"rij" u pli!oitom$ krutom i t"ku4"m&ta!ju (za demonstraciju koristimo pomagala)

- /. d"mo!&trira!j" :i!al!i proi3oda ljud&ko rada (razni predmeti od igle do

!"



nebodera) - često je neke predmete nemoguće demonstrirati radi veličine ili udaljenosti, pa

se zato koristimo mod"lima (didaktički preraen izvorni predmet u 1dimenzije) ti& predmeta ( dobro je kada ga je moguće rastavljati i sastavljati-djeca uče strukturu predmeta), nji&ovim &likama (dvodimenzionalni prikaz

predmeta) ili &"mat&kim 9rt";ima (pokazuju strukturu) - dobro je kom2i!irati &" tri m"tod" da bi učenici dobili što realističniju sliku - prilikom upoznavanja vanjske strane predmeta potrebno je opisivanje, a za

proučavanje strukture primjenjuje se objašnjavanje i obrazloženje- time jemetoda demonstracije po"3a!a &a m"todom u&m"!o i3laa!ja

- treba paziti da se na pretjera- ne treba se stvarati izložba predmeta na satu

2% d"mo!&trira!j" di!amič!i prirod!i pojaa

- def% d& koje se primjenjuje kada se proučavaju prirodni procesi koji u sebiobu"vaćaju dinamičnu strukturu

- kompliciranije od demonstriranja statički& fenomena- izvorna stvarnost, u kojima se zbivaju dinamični procesi ujedno je i pogodan izvor za

nji&ovo proučavanje (zato se organiziraju nastavne ekskurzije)- pojave u prirodi su ponekad nedostupne, npr. prostorno ili vremenski udaljene, itd-

nedostaci se nadoknauju "k&p"rim"!tom (umjetno stvaranje pojave radi

proučavanja), kod eksperimenta ne treba se nastavu tajmirati prema vremenu i mjestu pojavljivanja pojave, već je vrijeme regulirano, eksperiment se može ponoviti više puta da bi se odredili faktori koji utječu na pojavu< često nema dinamični& nastavni&sredstava (imaju me&anizme, mogu biti dvo*trodimenzionalna) za izvedbueksperimenta< kad ima nastavnog sredstva nastavnik se mora znati služiti njime

9% d"mo!&trira!j" akti!o&ti

- def% njome učenici upoznaju dinamičnu strukturu odre!enog rada - učenici uče kako da nakon demonstracije sami izvrše tu radnju- tzv. i!&truktira!j"- vrste ljudske aktivnosti%!. praktič!"- nastavnik demonstriranjem p.a. upoznaje učenike sa konkretnom

praktičnom radnjom i njenom strukturom (nastavnik prvo laganim tempomobrazlaže materijal nakojemradi i orue koje koristi, a zatim nakon što su s&vatilito brže ponavlja)

0. i3ra;aj!"- nastavnik pušta ploče, pokazuje slike, vodi na izložbe, sam pokazujeneke te&nike npr. slikanja, sviranja,'

1. &"!3or!"- nastavnik pri demonstraciji izražajni& aktivnosti upozorava nauočavanje specifične osjetne kvalitete

2. i!t"l"ktual!"- nastavnik pokazuje način izvoenja pojedini& intelektualni&operacija i radnje u cjelini< najteža demonstracija aktivnosti

- didaktičk" !apom"!" o primj"!i m"tod" d"mo!&tra9ij"

!?



- nastavnik mora odabrati adekvatne izvore na kojima će učenici uočavati činjenice- ova vrsta demonstriranja se povezuje s ostalim metodama (ispod navedene)- nastavnik postaje uzor za analogan samostalan rad učenika

/. METODA PRAKTI<6IF RADOVA

- još je zovu m"toda la2oratorij&ki radoa (lošiji naziv jer praksa ne mora biti samou labosu)

- def% praktični je rad aktivan odnos čovjeka prema materiji i prirodi uopće radi

njena mijenjanja ( način rada nastavnika i učenika na konkretnoj materiji)

- uj"ti 3a praktič!i rad

- !. mat"rija- najlakše je raditi sa materijom u krutom stanju 0. "!"rija ( me&anička = čovjek, životinj, prirodne sile> ili pogonska =stroj>) 1. ora! rada- ruka 2. oru@" 3a rad- zamjenjuje ruku jer je ona u nekim pogledima nesposobna, s

njima se stupa u složenije aktivne odnose

- &truktura praktič!o rada

- sastoji se od broja praktični& operacija (npr. brušenje, cjepanje, čupanje,')- da bi se u nastavi moglo pristupiti praktičnom radu potrebno je upoznati strukturu

radnje, tj, radnu u cjelini i njene dijelove tj. operacije

- pravilnost izvedbe operacije ovisi o prail!o&ti 3aata i pokr"ta rukom- didaktičk" !apom"!" o primj"!i m"tod" praktič!i radoa

- uvjeti za uspješno izvršenu metodu (npr. od papira na satu geometrije izraditi trokut)%1. po3!aati &oj&ta mat"rij"/. oda2rati potr"2!a oru@a i upo3!ati !jiou :u!k9iju+. upo3!ati &trukturu praktič!" rad!j" & o23irom !a r"d i 2roj prakt. op"ra9ija

- u nastavnom programu ova je metoda ili dir"kt!o (program te&ničkog) ili i!dir"kt!o(na biologiji se npr. pri opisu cvijeta može komotno samostalno inicirati npr. brojanje prašnika pincetom) !a3!ač"!a

- ove metode ima manje u društvenim predmetima, no u te&ničkim i prirodnim, alinema ni jednog predmeta gdje je ona u potpunosti isključena

- i ova je metoda povezana sa svim ostalim nastavnim metodama, izravno je vezana zam-t.stranu nastave

+. METODA CRTA65A? I>U7TRIRA6IF RADOVA

- def% je način rada nastavnika i učenika pri čemu se pojedini dijelovi nastavni"

sadržaja izražavaju crtežom

!@



- često se ova metoda sjedinjuje & m"todom pi&m"!i radoa (zajedno se zovumetoda grafički& radova)

- 9rta!j" kako !ači! i3ra;aa!ja

- crtanjem kao načinom rada se dobiva crtež koji je graen od 9rta ili li!ija (elementicrteža)- s obzirom na kombinaciju crta imamo razne vrste crteža s obzirom na%

a) op&" o2ua4"!i &adr;aj!i "l"m"!ata- detaljan, s&ematski, skica b) "liči!u u od!o&u pr"ma &tar!om o2j"ktu- umanjeni, povećani, istic) &tupa!j i3ra;aa!ja- kopiranje, precrtavanje, crtanje promatranjem,'d) !amj"!u- radi saopćavanja, dekoriranja, razonodee) domi!a9iju p&iičk" :u!k9ij"- 1 vrste% crtanje na temelju mašte, pamćenja i

promatranja- koriste se mat"rijali 3a 9rta!j" (tinta, papir, šk. ploča..)- može se crtati i u boji

(vjernije preslikana stvarnost)- psi&ofiziološka strana crtanja u nastavi%

a% prail!o promatra!j" o2j"kta 9rta!ja u &im !j"oim poj"di!o&tima i9j"li!i

2% 3adr;aa!j" &lik" u &ij"&ti #i3ual!o pam4"!j"%9% prij"!o& &lik" !a podlou

- organ za crtanje-ruka (vrši za&vate i pokrete- učenike treba upozoriti na različiteza&vate rukom prilikom pisanja u bilježnici i na ploči)

- crtanje se usavršava na likovnoj nastavi

- &adr;aj 9rta!ja u !a&tai

- crtanjem se izražavaju različiti nastavni sadržaji%

a) 9rta!j" ra:ički 3!akoa- jednoznačni, ugovoreni znakovi (npr. u zemljopisuznak pruge ili fizivi za voltmetar)

b) 9rta!j" ra:ički &im2ola- dok se a) odnosi na stvarni predmet i znak mu sliči, b) je znak za apstraktno i vizualno se ne vidi sličnost, mnogoznačni (ovisno odruštvu)

c) "om"trij&ki 9rt";- točno mat. odreend) ra:ičko prika3ia!j" ka!titati!i od!o&a- crtanje grafikona i dijagramae) &"mat&ko 9rta!j" pr"dm"ta- za upoznavanje psnovne strukture predmetaf) &"mat&ko 9rta!j" pro9"&a- npr. skica obrade informacije u kompjutorug) ilu&tra9ija :a2ul"- vlastiti doživljaj teksta% 9rta!j" !a t"m"lju promatra!j" i pr"dod;2" prirod!i pr"dm"ta

i% ko!kr"ti3a9ija ap&trak9ij"

- didaktičk" !apom"!" o primj"!i m"tod" 9rta!ja

- može se upotrijebiti u svakom šk. predmetu- uvjet je stjecanje vještine crtanja nastavnika i učenika- nastavnik se koristi ili gotovim crtežima ili svoje komponira- nevješti nastavnici precrtavaju crteže

0A



- korištenje projektora (crteži se percrtavaju na foliju)- crtanje po ploči olakšavaju trokuti, ravnala,'- nastavnik može i slobodno crtati (za onog koji nije na nastavi ti crteži će biti

bezvezarije), ali samo ako crtež dobro verbalno objasni

H. METODA PI7ME6IF RADOVA

- def. pisma% jest skup odre!eni" grafički" znakova ili slovima kojima se označuju

pojedini glasovni elementi ljudskog govora

- osnovni uvjet je savladavanje te&nike pisanja u prvom razredu IJ- metoda je dvostrana%

a% &tajali)t" !a&ta!ika- piše prije svega po ploči ( glavna i pomoćne na pokrajnim zidovima )- sadržajni dijelovi koje zapisuje na ploču% !a&lo !. j"di!i9"$a;!i poda9i(nazivi, imena ljudi, nepoznate riječi), 2it!i &adr;aj!i "l"m"!ti (podnaslovi,

natuknice, teze)- pisanje po ploči je ili &a;"to ili op)ir!o (rjee, ako se analizira gramatilka npr. pišu se cijele rečenice)- bitno je da je pregledno- nastavnik piše i izvan nastave- pripremni listići npr.

2% &tajali)t" uč"!ika

- vrste radova (po stupnju samostalnosti)%a% "3a!i?r"produkti!i pi&m"!i radoi

- odnose se na prepisivanje, učenici su vezani za tekst koji prepisuju2% polu"3a!i?polu&lo2od!i pi&m"!i radoi

- primjenjuju se kad je učenicima unaprijed dan neki odreeni sadržaj u nekom

izvoru znanja (tekstu, usmenom izlaganju, promatranju demonstriranog i dr.), aliim je dana soboda u pismenom izražavanju o tim sadržajima- vrste%!. diktat H ne odnosi se samo na učenje jezika0. dopu!jaa!j" i pro)iria!j" t"k&ta- u radnim bilježnicama+. pi&m"!i odoori !a pita!ja2. 2ilj")k" 3a ri"jm" pr"daa!ja-dominantno na višim stupnjevima

školovanja, upotreba kratica, selekcionira se sadržaj koi se bilježiJ. ko!9"ptira!j"

- vrste%a) do&lo!o ko!9"ptira!j"- doslovno ispisivanje dijelova teksta (citati),

dobra strana jer je to doslovan izvor, ali loša je što oduzima punovremena, iz teksta se treba selekcionirati razuman broj citata

b) do&lo!o ko!9"ptira!j" & kom"!tarom- citat 9 vlastiti komentar (znakaktivnog odnosa prema tekstu)

c) ko!9"ptira!j" para:ra3ira!j"m ili &lo2od!o ko!9"ptira!j"- slobodnije prepričavanje izvornog teksta, traži veći umni napor (treba se s&vatitimisao i onda je prepričati vlastitim riječima i napisati, treba se paziti da sene deformira izvorna misao)

0!



d) &a;"to ko!9"ptira!j"- pisanje u obliku teza, natuknica, napomena, podnaslova, grafički& znakova< brzo i ekonomično, s time da je u glavivećina sadržaja i da ga se razumije

e) mari!alij"- primjedbe na rubovima knjiga ili marginama, tu se ubrajaju i pocrtani dijelovi teksta, olakšavaju orijentaciju u knjizi, dopušteno samo u

vlastitoj knjizi9% &amo&tal!i pi&a!i radoi

- učenici slobodno biraju sadržaj tj. tematiku i slobodno se pismeno izražavaju- ipak trebaju paziti na%

a) &adr;aj!u &tra!u- dobar izbor teme b) l"k&ičko-&"ma!tičku &tra!u- dobar izbor riječic) ortora:&ku &tra!u- pravopisd) i3ra;aj!o-&tili&tičku &tra!u- stilski način pisanjae) kompo3i9ij&ku &tra!u- logično izlaganje sadržajaf) ra:ičku &tra!u- čitljivost

- po praktičnoj namjeni mogu biti dimenzionirani%a% &ki9"$ pla!oi$ !a9rti$ t"3"$ 3ada9i2% ola&i$ pri3!a!i9"$ mol2"$ pi&ma$ d!"!i9i$ i3j")taji9% r"porta;"$ prika3i$ o9j"!"d% r":"rati$ ra&pra"$ "la2orati"% k!ji;"!i radoi:% &tudij" i 3!a!&t"!i radoi

- s obzirom na način pismenog izražavanja razlikujemo%a% pripoij"da!j"2% opi&ia!j"9% para:ra3ira!j"d% i3j")taa!j""% i!t"rpr"ta9ija:% ra&pralja!j"% i dr.

J . METODA <ITA65A I RADA 6A TEK7TU

- bitno je da i nastavnici i učenici imaju tekstovni materijal- preduvjet je &aladaa!j" j")ti!" čita!ja- prednosti% pouzdan i stalan izvor znanja- nedostaci% nastava je loša ako nastavnik ne predaje nego većinom čita ( npr. Kalić 66)- r&t" čita!ja

a) :ram"!tar!o- najčešće na satu b) op)ir!o- domaći zadaci, čitanje lektire npr.c) la&!o i tio- a) je obično glasno, a b) je ti&od% polaa!o i 2r3o- ovisi o vrsti teksta, stupnju predznanja, smislu čitanja, vrstiškolovanja

- rad !a t"k&tu- sastoji se od nekoliko stupnjeva%

a) čita!j" #<%- samo čitanje

00



b) čita!j" mi&ao!a akti!o&t #< MA%- o sadržaju se i razmišlja ( tekst seanalizira, izdvajaju se važni dijelovi, nabrajaju se elementi, dijelovi sadržaja seusporeuju, generalizacije se konkretiziraju na primjerima, sadržaj se povezuje sanekim srodnim temama, na temelju izdvojeni& podataka se zaključuje i dokazuje,sadržaj se logički strukturira u jasan pregled, vrši se sintetiziranje s ocjenjivanjem

vrijednostiF potpu!o ra3umij"a!j" t"k&ta)c) čita!j" mi)lj"!j" i3ra;aa!j" #< MA AI%-učenici se nadopunjujuverbalnim, pismenim izražavanjem, crtežom, gestama, pokretima,'( aktivnoizražavanje)

d) čita!j" mi)lj"!j" i3ra;aa!j" promatra!j" # < MA AI 7A% -dodana senzorna aktivnost (učenik uočava vrstu tiska,')

"% čita!j" mi)lj"!j" i3ra;aa!j" promatra!j" praktič!i rad # < MA AI 7A PA%

- rad na tekstu je olakšan time što je t"k&t stalno prisutan, on je &tatiča!- didaktičko o2likoa!j" ud;2"!ika

-def. udžbenika% osnovna školska knjiga za pojedini predmet, pisana na temelju

nastavnog plana i programa, posebno didaktički oblikovana- dijelovi% !. pripr"ma!j" 3a !ou t"mu 0. didaktičko o2likoa!j" i i3laa!j" !oo &adr;aja (pravi omjer

činjenica i apstrakcija 9 slike) 1. t"k&t 3a j";2a!j"

2. po!alaj!j" &adr;aja 7. proj"raa!j"

*. METODA RAZ=OVORA

- def% je način rada u nastavi u obliku dijaloga izme!u nastavnika i učenika

(dijalo)ka ili "rot"mat&ka m"toda)

- &truktura ra3oora - sastoji se od 0 dijela ( ako nema jedan onda se radi o monologu)%

1. pita!j"- def% onaj dio verbalne formulacije kojim s čovjek obraća drugoj osobi sa željom

da u odgovoru dobije traženu informaciju

- provjeravanje se u nastavi temelji na njima (tzv. i&pit!a pita!ja)- u nastavi setrebaju izbjegavati fiktivna ili prividna pitanja- vrste%a) ap"r9"pti!o- traži se od sugovornika da iznese neke sadržaje koji se povezani sa

sadržajima naše svijesti b) alt"r!ati!a ili di&ju!kti!a- gdje je samo jedan odgovor točan

c) i!dir"kt!a- proizlaze iz izlaganja sugovornikad) j"d!o3!ač!a- jasna (koliko je visok 4elebitB)e) i)"3!ač!a- sadržajno nepreciznaf) ka"r3!au njima je obu&vaćena sadržajna pogreška ( Lašto se zemljopisni

posvojni pridjevi pišu velikim slovomB), u :M testovimag) ko!9"!tra9io!a- za produbljivanje nastavni& sadržaja&) kat"orička- počinju sa kakoB kadaB gdjeB 3koB JtoB nalizirajB /okažiBi) pomo4!a?dopu!&ka- ako nije dovoljno s&vatio pred&odni odgovor

01



j) ra3oj!a H za lakše logičko zaključivanjek% r"toričkal) &kra4"!a- traži se brz i kratak odgovor m) &u"&ti!a H u pitanju se sugerira odgovor n) i)"&truka N sjedinjuje više pitanja

/. odoor- prema vrsti pitanja odreuje se i odgovor - def% je saopćavanje, izlaganje, informiranje o odre!enom sadržaju

- o2li9i m"tod" ra3oora- vrste (po složenosti)

a) kat""tički o2lik ra3oora - nastao u sr. vijekovnim školama, pitanje i točnonabubani odgovo

b) &okrato&ka m"toda ra3oora H okrat osnovao majeutiku, alternativno pitanjekoje traži jedno rješenje (nastavnik to koristi pri uvoenju učenika u neku temu)

c) "uri&tički o2lik ra3oora H od r&emidove &eureke, kada učenici s&vaćajugeneralizacije i vode diskusije, ovo dominira na etapi obraivanja novi& nastavni&sadržaja i prilikom ponavljanja, konačni izvod generalizacije je spoznajna&eureka, ovaj oblik razgovora je tipičan način za induktivni put u nastavi

d) &lo2oda! o2lik ra3oora H u svakodnevnom životue) di&ku&ija - provedba demokratizacije sistema života i rada u školi, često u

seminarskom fakultetskom kolegiju uvjeti% a% po3!aa!j" dom"!" o kojoj &" oori 2% po&"2a! i!t"r"& 3a to područj"

9% i!t"l"ktual!a &po&o2!o&t d% &po&o2!o&t "r2al!o i3laa!ja "% po3iti!" karakt"r!" o&o2i!" di&kuta!ata (strpljivost)

- didaktičk" !apom"!" o primj"!i m"tod" ra3oora

- pri razgovoru mora biti atmosfera prisne susretljivosti ( da nastavnik ne zjaka okolo,vrijea učenika, kopa nos,')

- nastavnik nesmije natucati odgovor učeniku (La'za 'zagreb) ili neprestano ponavlajti odgovor (zvuči ko smiješna jeka)

- treba se učenike o&rabriti da postavljaju pitanja- pr"d!o&ti% nastavnik ima dobru orijentaciju koliko učenici prate- !"do&tatak % 1. u ra3ooru &udj"luju &amo doj" dok o&tali &amo prat" ( ne

kužimBBB kaj bi svi trebali pričat od jednomBB), /. m"toda ma!j" "ko!omič!a

(. METODA U7ME6O= IZ>A=A65A

- def% je način rad u nastavi kad nastavnik ili učenici verbalno izlažu neke dijelove

nastavnog sadržaja

- još se zove mo!olo)ka m"toda- upotrebljavala se usvim vremenima i svim sistemima nastave

02



- o2li9i m"tod" u&m"!o i3laa!ja

- s obzirom na karakter nastavni& sadržaja razlikujemo%a) pripoij"da!j"- def% je usmeno izlaganje o objektivnim doga!ajima i

subjektivnim doživljajima (je i3laa!j" !"k" :a2ul" koja može biti% 1. i&ti!ita$ /.i3mi)lj"!" !a t"m"lju ma)t"$ i +. r"produ9ira!" i3 drui i3ora kao npr. bajke, basne, anegdote, itd.)- može biti% a% op)ir!o i d"talj!o N "p&ko pripoij"da!j"

2% & "mo9io!al!im do;iljajima N lir&ko pripoij"da!j" 9% & 3apl"tima$ i!triama$ ra&pl"tima . dram&ko pripoij"da!j" d% kom2i!a9ija a%$ 2% i 9%

b) opi&ia!j" H def% o& ili deskripcija kao oblik usmenog izlaganja primjenjuje se

kad se žele verbalno izraziti različita vanjska svojstva objekata i pojava ("r2al!o &lika!j" ili :otora:ira!j")- razlikujemo% a% umj"t!ičko H koristi stilske figure, subjektivno, eksplikativno,

emocionalno, opisivač mora poznavatistilska sredstva izražavanja

2% 3!a!&t"!o H objektivno, točno, detaljno, opisivač moraznanstveno poznavati predmet koji opisuje

- razlikujemo opisivanje s obzirom na%a) domi!a9iju o&j"t!i podataka i3 poj"di!o o&j"t!o područja (vizualni&,

akustični&, itd.) b) &tatič!o ili di!amič!o &ta!j" o2j"kta opi&ia!ja- statično i dinamično o.c) & o23irom !a dir"kt!o promatra!j" ili !a t"m"lju pr"dod;2" - direktno i

indirektno o.d) k!ji;"!" &mj"ro" - realistički, naturalistički, romanistički o.e) itd.

9% o2ra3lo;"!j" H def% oblik metode u&i& pomoću kojeg se detaljnije upoznaju

odre!ene konstatacije o brojnim pojavama u objektivnoj stvarnosti, prirodnoj i

društvenoj (kad god se postavlja pitanje sa zaštoB)d% o2ja)!j"!j" H def ' najviši i najteži oblik metode usmenog izlaganja kojim se

koristimo za izlaganje apstrakcija i nepoznanica

- rezultat objašnjavanja je s&vaćanje (def% intelektualni fenomen vezan za rad

ljudskog mozga

- nastavnik prilikom verbalnog objašnjavanja apstrakcije mora primijenitimisaone operacije (analiziranje, izdvajanje, usporeivanje, itd.) i da posredstvomverbalnog izražavanja sadržaja i primjene svoji& vlastiti& misaoni& operacijaizaziva misaone operacije u mozgovima učenika)-ako se prilikom objašnjavanjane primjeni dovoljno misaoni& operacija posljedica će biti nerazumijevanje(učenici čuju nastavnika da govori, ali ne znaju o čemu)- postoji uzročno-posljedična veza izmeu nastavnikova objašnjavanja iučenikova s&vaćanja

- uspje&u objašnjavanja pridonose brojni izvori znanja i primjena ostali&nastavni& metoda

"% ra&u@ia!j" H još se naziva m"ditira!j" - def% je glasno operiranje, a primjenjuje se kad je čovjek stavljen u situaciju da

rješava težak problem koi još nije dovoljno izražen i proučen i za kojeg još nema

07



rješenja

- na višem stupnju školovanja, kada u skupu ljudi &omogeni& po znanju i intelekt.sposobnosti se glasno rasuuje tj. analizira problem (iznose se &ipoteze zarješavanje, projektira se put rješavanja, sreuju se postojeća iskustva u rješavanju)

- s obzirom na namjenu nastavni& sadržaja razlikujemo%

a) kra4" u&m"!" i3ja" H obavijest, poruka, poziv, proglas,' b) i3j")taa!j"?&aop4"!j" 9% o9j"!jia!j"d) oor H prigodni, oproštajni, pozdravni"% u&m"!o r":"rira!j"f) pr"daa!j" H popularno, znanstveno- popularno, znanstveno

- didaktičk" !apom"!" o primj"!i m"tod" u&m"!o i3laa!ja

- isto ima dvostrano značenje% s obzirom na nastavnika i s obzirom na učenika- već za vrijeme školovanja nastavnik se mora osposobiti za sadržajno točno i jezično

pravilno usmeno izražavanje (govorne kvalitete su važan čimbenik u nastavničkomzvanju)- ako je usmeno izlaganje vremenski dulje, trebaju se raditi pauze da bi učenici

(nji&ovo usvajanje vremenski nešto zaostaje) mogli pratiti izlaganje- usmena izlaganja drugi& osoba nastavni može pustiti na gramofon, kazetu, cd,'- i učenici u. izlažu, ali slabije kvalitete, i zato i& treba poticati%

a% "r2al!im impul&ima (odobravanjem- Nravo6, /obro6, osporavanjem- Oijetako6, izražavanjem sumlje- Oe bi& se mogao složiti6, upozorenjem-Pazi6,imperativom- Ipiši6 /okaži, izdvajanjem i naglašavanjem pojedine riječi izrazomčuenja, umetanjem razni& veznika kao poticaj da se nastavi izlaganje,')

2% impul&ima pokr"tima- npr. odobravanje glavom9% i3ra3om li9a - poticaji ne smiju biti pretjerani jer učenicima postaju smiješni, a ako i& uopće nemaučenik postaje destimuliran i sputavan u govoru radi nastavnikove nezainteresiranosti- učenik za dulji usmeni referat mora pripremiti skraćenu pismenu skicu izlaganja

- nastavnikovo izlaganje je najbolji uzor za slobodno izlaganje učenika

- MEU7O86I OD6O7 6A7TAV6IF METODA

- nastavni proces je složen, cjelovit i dinamičan, što se i odnosi i na nastavne metode%a) &lo;"!o&t-radi velikog broja metoda postoji još veći broj kombinacija što stvara

složenost strukture b) 9j"loito&t- metode se meusobno povezuju za vrijeme nastave i čine cjelinu-

povezivanje metoda može biti% 1. &imulta!o /. &uk9"&i!oc) di!amič!o&t- metode se neprestano izmjenjuju tokom nastave, to smjenjivanje mora

biti smisleno i svrsi&odno (treba odabrati najekonomičniju i efikasniju metodu za tajtip nastave)

10. IZVOE65E TOKA 6A7TAV6O= PROCE7A

0;



- struktura nastavnog procesa%

1. PRIPREMA65E I>I UVOE65E U<E6IKA U 6A7TAV6I RAD- zadatak pripreme je obaviti sve potrebne predradnje materijalno-te&ničkog,

spoznajnog, psi&ološkog, organizacijskog i metodičkog karaktera koje će pridonijetiuspješnom izvoenju glavnog dijela nastavnog rada (tj. trebaju se stvorit iobjektivniili vanjski uvjeti u učionici i subjektivni ili nutarnji uvjeti u učenicima)

- pripremanje ovisi o onome što iza toga slijedi ( da ne, nastavni bi uvod bios&ematiziran, stalno jednak i ne bi imao poantu)

- a% mat"rijal!o-t"!ička &tra!a pripr"ma!ja- pripremiti pomagala i nastavnasredstva, raspodijeliti učenike ako se radi samostalni rad, provjeriti funkcioniranjeureaja i me&anizama u učionici

2% &po3!aj!a &tra!a pripr"ma!ja- dati učenicima osnovne podatke o tome što ćeraditi, učiti

c) p&iolo)ka &tra!a pripr"ma!ja- motivirati učenike (uključiti nji&ov psi&ičkime&aniza (intelektualni i emocionalni) u funkciju)

- pripremanjem se treba prevladati indiferentan i negativan odnos učenika premanastavi

- sadržaj pripremanja je različit% oi&i o la!om dij"lu rada koji &lij"di (da li slijediobrada sadržaja, vježbanje, ponavljanje ili provjeravanje), pro!i9ljio&ti !a&ta!ika(npr. da ispriča anegdotu o toj temi, nešto iz povijesti, pusti audio vrpca, demonstriraeksperiment, korektira se domaća zadaća koja je ključna za glavni dio nastave,alternativna pitanja') i r"m"!u koj" &toji !a ra&polaa!ju

- moguće pogreške%a) !"ad"kat!o i !":u!k9io!al!o pripr"ma!j"- ako je tom što je nastavnik najavio

nejasno po sadržaju b) !"ad"kata! !ači! rada N ako nastavnik umori učenike već u samom uvodu da

i& ispituje nejasna pitanja i da taj razgovor dugo traje c) ako &" uo@"!j" !a&toji !ormirati !a &ta!dard!o rij"m"- ( 7 do !A min), ako

nastavnik skrati ili oduži uvod a da je to nepotrebno- 2it!o j" da pripr"ma!j" 2ud" r"m"!&ki )to kra4"$ ali 3ato )to ":ika&!ij" i":"kt!ij"

/. O8RADA 6OVIF 6A7TAV6IF 7ADRGA5A

- temeljna strukturna komponenta nastavnog procesa- zauzima 17Q nastavnog vremena odreenog nastavnim planom- "l"m"!ti &adr;aja koji &" od!o&" !a%

a) &po3!aj!u &tra!u !a&ta" promatranje, mišljenje, analiza, sinteza, s&vaćanje,

produbljivanje, razumijevanje, preraivanje, zaključivanje, itd. b) p&iolo)ku &tra!u !a&ta" asocijacija, doživljavanje, percipiranje, predočivanje,

uživljavanje, zornost, itd.c) m"todičku &tra!u !a&ta" izražavanje, izlaganje, izvještavanje, izrada,

korigiraje, objašnjavanje, predavanje, prikazivanje, itd.d) ora!i3a9ij&ku &tra!u !a&ta" podjela rada, podjela radni& grupa, itd- brojnost elemenata pokazuje složenost ovoga dijela strukture- elementi se stalno dodavaju popisu (didaktička analiza koja proučava ovu

0"



mikroanalizu traje i danas)

- pro9"& u&aja!j" 3!a!ja- osnovni je zadatak ovog dijela strukture- def% usvajanje odre!ene količine novi" činjenica i apstrakcija

- važno je da učenici u nastavi &tj"ču či!j"!i9" !a ad"kat!im ili primar!imi3orima znanja (izvori iz prve ruke) jer su činjenice učenicim onda evidentne,nesumljive, prezentne- "r2al!o i3laa!j" či!j"!i9a j" &"ku!dara! i3or

- spoznavanje činjenica na primarnim ili adekvatnim izvorima učenici intenzivnodoživljavaju (intel. i emoc)- takve su činjenice očite pa i& učenici lakše usvajaju ilako se o njima izražavaju

- u&aja!j" ap&trak9ija j" druačij"- potrebni su didaktički postupci, apstrakcijetreba s&vatiti posredstvom mišljenja tj. misaoni& operacija 9 moramo uzeti u obzir povezanost činjenica i apstrakcija

- pri proučavanju novi& n. sadržaja sa svr&om stjecanja znanja nastaju pogreške%a% ako &" uč"!i9ima pr"3"!tiraju !a t"m"lju promatra!ja &amo či!j"!i9"$ a !"

pr"la3i &" !a "!"rali3a9ij"2% ako &" i3lo;i pr"malo či!j"!i9ac) ako &" či!j"!i9" pr"3"!tiraju &amo !a &"ku!dar!im i3orima- uzrokiuje

verbalizam u nastavi, formalizam u znanju učenika, tzv. usvajanje ,mrtiči!j"!i9a$ , &ui či!j"!i9a$ ,k!ji)ko 3!a!ja

d% ako odajamo "!"rali3a9ij" od či!j"!i9a

- dim"!3io!ira!j" 3!a!ja

- odreivanje dimenzija znanja (isto kao i kod dimenzija sadržaja anstave jer nastavastvara znanje)

- vrste%a) "k&t"!3it"t 3!a!ja- pr"9i3ira ka!tit"tu či!j"!i9a i "!"rali3a9ija koj" uč"!i9i

moraju u&ojiti !a toj "tapi- znanje postaje usko, široko, siromašno, bogato- odreivanje omjera je složeno- omjer g. i č. nije !%! nego “nekoliko činjenica

za jednu generalizaciju” (npr. širenje materijala zagrijavanjem ima više primjerakoji se daju pokazati eksperimentom- ne treba pokazati 4G činjenice-neekonomično6- koliki je minimum činjenica potreban ovisi o vrsti generalizacije,njenoj težini, kvaliteti činjenica, izboru prim i sek izvora, dobi učenika, nji&ovomiskustvu, predznanju i ment. sposobnostima i dr.)

b) i!t"!3it"t 3!a!ja H po&ti;" &" a!ali3om tj ra&čla!jia!j"m !. &adr;aja (mikroi makroa!ali3a)- povećanjem stupnja analize povećava se i broj sadržajni&elemenata- intenzitet se odreuje prema &tup!ju )koloa!ja, ali &" po"4aa i u!utari&to &tup!ja )koloa!ja i3 ra3r"da u ra3r"d- osnovna pretpostavka je &truč!a kali:ika9ija !a&ta!ika (mora znati reguliratiintenzitet, ne davati prevelike analize u nižim razredima npr.)- intenzitet i ekstenzitet su proporcionalni

c) &i&t"m tj. &truktura 3!a!ja- po&ti;" &" loičkim &r"@ia!j"m . i č. prio2ra@ia!ju &adr;aja- č. i g. se !" mou i3lo;iti &imulta!o$ !"o u

0?



&uk9"&i!om r"du koji j" uj"d!o loički i prot";" & u odr"@"!om r"m"!ukoj" j" pr"di@"!o !. pla!om

- raduira!j" "tap" o2rad" !oi !a&ta!i &adr;aja

- tokom p. n. n. s 1 dimenzije znanja se stalno i!t"riraju i &i!ro!i3iraju, a time sestvara i graduliranje (def% postupno proširivanje znanja izlaganjem i usvajanjem

novi" č& i g& i istodobno njegovo postupno produbljivanje uz isto tako postupno

stvaranje logičkog pregleda tj& strukture

- prika3 &po3!aj!i kruoa%- prva slika pokazuje da učenik nije puno naučio, dok su druga i treća bolje

- &t"p"!iča&ti prika3 pro)iria!ja i produ2ljia!ja 3!a!ja%- prvi primjer pokazuje idealno graduiranje, drugi je preblagi (npr. kad nastavnik previše ponavlja pa rad

pati od tzv. pra3!o oda, a treći je prevelik radi prebrzog tempa rada i preveliki& skokova)

73829746 vladimir poljak didaktika

Documents