5. pilanara jugoistočne europe
TRANSCRIPT
zbornik radovaCONFERENCE WORKING PAPER
w w w . k o n g r e s - p i l a n a r a . c o m • w w w . s e e - s a w m i l l . c o m
KaKva je budućnost pilana?29. 10. 2014. - Slavonski Brod / Croatia
5. kongres pilanara jugoistočne europe5th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE
zbornik radovaCONFERENCE WORKING PAPER
w w w . k o n g r e s - p i l a n a r a . c o m • w w w . s e e - s a w m i l l . c o m
KaKva je budućnost pilana?29. 10. 2014. - Slavonski Brod / Croatia
5. kongres pilanara jugoistočne europe5th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE
� 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA
SADRŽAJ
Izdavač / Publisher:Centar za razvoj i marketing d.o.o.
Za izdavača / For Publisher:AnA DIjAn
Uredili / Editors:MArIjAn KAvrAnnElA KotUr
Adresa / Address:Kršnjavoga 1, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel.: +38� (0)1 �329 111Fax.: +38� (0) 1 �329 113E-mail: [email protected]
www.kongres-pilanara.com
Grafičko oblikovanje / Graphic Editor:robErt StUDEnI
tisak/Print: vjesnik
naklada/Copies: 300
listopad/october 201�
7 Uvodnik organizatora
9 Uvodnik projektnog tima
10 Očekivanja sudionika
14 Prof. dr. sc. - Franc Pohleven
- Centri prerade drva
20 Dalibor Hatić
- Razvojni izazovi na šumi baziranih sektora u 21. stoljeću
28 Dr.sc. Andreja Pirc Barčić
- Istraživanja i analize sektorskih pokazatelja u proteklom razdoblju
34 Doc. dr. Dominika Gornik Bučar
- Slovenska žagarska industrija aktivna v iskanju rešitev za dvig konkurenčnosti
42 Marijan Kavran, mag.oec., MBA
- Analiza prerade drva i pilanskih kapaciteta na području Gorskog kotara
62 Darko Biščan
Hrvatske šume
70 Domagoj Troha
- EU fondovi u šumarstvu
82 Mr. sc. Vedran Uran
- Financijski učinci male kogeneracije na biomasu el.snage 300 kWe
86 Goran Basarac
- Identificirana područja ulaganja unutar S3 strategija
92 Raoul Cvečić Bole, dipl. ing., MBA
- Drvni pelet - Prednosti korištenja OIE u javnim objektima
98 Prof. dr. sc. Goran Mihulja
- Poboljšanje obrazovnog sustava u drvnoj industriji
112 Prochrom comp d.o.o.
- Važnost oštrenja i pripreme alata u pilanama
124 Fill
- Lamella production proces
134 Muehbock
- Muehbock drying technology
142 Kohlbach
- Inteligentna i trajna rješenja za iskorištavanje energije iz biomase
144 Pregimex
- Wood - Mizer u Hrvatskoj
IMPRESSUM
�5th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE CONFERENCE WORKING PAPER
Poštovani sudionici Kongresa,
izuzetna mi je čast pozdraviti Vas ispred središnjeg sektorskog udruženja koje okuplja drvnu industriju u Hrvatskoj.
Ovo peto izdanje Kongresa predstavlja mali jubilej i drago mi je što je sektor uspio zadržati svoje tržišne pozicije i u jednom djelu izborili smo se za bolju poziciju unutar industrijske strategije.
Primarna prerada drva je važan dio drvne industrije i u današnje vrijeme uočavaju se znatne investicije u ovaj podsektor, kako u Hrvatskoj tako i u drugim zemljama jugoistočne Europe. To je jedan od najvitalnijih dijelova na šumi baziranog sektora o čemu svjedoči i česti slučajevi stranih investicija.
To je razumljivo, jer osim kvalitetne sirovine, regionalne pilane raspolažu sa znanjem, dugogodišnjom tradicijom, bogatim iskustvom i dobrom tržišnom pozicijom.
Sve to može biti još bolje valorizirano i naglašeno samo u slučaju ako se osigura pristup najmodernijim tehnologijama bez kojih će biti teško zadržati tržišne pozicije, posebice na složenim tržištima. Treba istaknuti da prilike na svjetskom tržištu idu u prilog onim dobavljačima koji nude drvni materijal na duži rok i uz postizanje dobre kvalitete. Prilike nisu idealne, međutim potražnja za nekim proizvodima ohrabruje pa se može zaključiti da pilanama u jugoistočnoj Europi predstoji izvjesna budućnost, iako ne treba smetnuti s uma stalne tržišne prijetnje koje proizlaze iz mikro i makro okruženja.
Svim sudionicima Kongresa želim uspješan rad.
S poštovanjem,
Darko ProdanPredsjednik Hrvatskog drvnog klastera
Darko Prodan Predsjednik
HRVATSKI DRVNI KLASTER.
UvoDnIK orGAnIZAtorA
8 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA
PODRŽAVAMO NOVU EU OKOLIŠNU I ENERGETSKU POLITIKU!Drvna industrija i šumarstvo su predvodnici zelene i CO2 neutralne ekonomije
Regija JIE zaista obiluje šumom, pa su sve odluke EU koje se tiču ili dodiruju drvo i njegovu preradu u našem stalnom fokusu. Prošli tjedan postignuti dogovor europskih čelnika oko klimatske i energetske politike i usvajanje paketa mjera za borbu protiv klimatskih promjena i za povećanje energetske sigurnosti predstavlja «vodu na mlin» okolišno prijateljskim industrijama poput na šumi baziranog sektora, koji troši tek 1% industrijske energije za svoju proizvodnju. Ta činjenica potvrđuje da postoji veliki potencijal rasta, koji se može i treba dugoročno iskoristiti, čime bi drvna industrija pa tako i pilane, iz «ružnog pačeta» postali zanosni labudovi nove ekonomije. Nije to samo matafora, nego i uistinu prava razvojna prilika, jer nam europski razvojni vjetrovi pušu direktno u «naša drvna jedra».
Novi ambiciozni okolišni planovi Europske unije zapravo favoriziraju i naglašavaju sve prednosti drvne industrije i šumarstva koji već desetljećima doprinose smanjenju stakleničkih plinova, povećavaju udjel obnovljivih izvora energije, budući da biomasa i drvna goriva druge generacije poput peleta postaju sve važnije gorivo na razini EU, a sve veća primjena pametnih drvnih proizvoda poput modernih prozora povećavaju energetsku učinkovitost zgrada.
Zbog svega navedenog može se zaključiti da drvo i šuma mogu dati veliki doprinos ispunjavanju najnovijih europskih ciljeva. Iako se radi o vrlo osjetljivim temama, EU je konačno obznanila da računa na domaće sirovine, koje će pomoći izgradnju konkuretnog i sigurnog energetskog sustava. Korištenje drva će osim povoljnih okolišnih učinaka osigurati energiju po dostupnim cijenama za sve potrošače, povećat će se sigurnost opskrbe energijom, smanjit će se ovisnost o uvozu energenata i otvorit mogućnosti za stvaranje novih «zelenih radnih mjesta», što sve korespondira sa mnogobrojnim projektima proizvodnje peleta ili proizvodnje električne energije iz drva kroz kogeneracijska postrojenja.
Hrvatska nije iskazala protivljenje novo usvojenoj politici smanjenja emisije stakleničkih plinova do 2030. za 40 posto i povećanje dijela obnovljivih izvora energije na najmanje 27 posto (za razliku od drugih zemalja istočne Europe), jer provođenje politike neće imati pogubni utjecaj na njenu industriju. Štoviše, nova politika je prilika da se prerada drva utka u temelje ekonomske politike svih zemalja, što do sada nije bio slučaj.
Kako bi se stanje što prije promjenilo, hrvatski drvoprerađivački sektor pokreće inicijativu za izradu akcijskog plana te drugih strateških dokumenata koji će uključiti drvo i drvne proizvode u poslovanje države, odnosno u zelenu javnu nabavu i nove programe energetske učinkovitosti. Drvoprerađivači namjeravaju domaću i europsku javnost sistematski upoznavati sa svojim pozitivim pokazateljima, razvojnim potencijalima te u konačnici postati vidljiviji, prisutniji i gospodarski relevantniji sektor.
Pilana je prva stepenica drvoprerađivačkog sektora i ako će se u njoj ostvarivati ciljevi europske okolišne politike i usput postići profitabilnost, onda će se to bez sumnje prenijeti u pripadajuće industrije i komplementarne djelatnosti koje generiraju puno veće prihode i važne društvene i socijalne benefite. Možemo reći da je Unija donijela politiku koja nam odgovara, a često smo bili svjedoci različitih propisa koji nam nisu išli na ruku.
Marijan Kavran Direktor
HRVATSKI DRVNI KLASTER.
UvoDnIK orGAnIZAtorA
95th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE CONFERENCE WORKING PAPER
OVOGODIŠNJI KONGRES PILANARA OBILJEŽAVA MINI JUBILEJ!
Nakon mjeseci priprema nalazimo se ponovno u Slavonskom Brodu, uz solidan broj sudionika iz različitih zemalja regije i EU. Ove godine imamo vrlo široku bazu tehnoloških sponzora, što će pilanama i drugim sudionicima biti važan priključak na glavne svjetske tehnološke trendove.
Činjenica da je u Hrvatskoj 48 posto teritorija pod šumom i da posjedujemo čak 400 milijuna m3 drvnih zaliha svrstavaju ovu granu u prioritetna gospodarska područja, koja mogu i moraju biti bazirana na domaćoj sirovini, pa se prisustvo Hrvatskih šuma koje gospodare s 78 posto ukupnih šuma nameće kao logičan poslovni potez organizatora. Tu su i državne šumarske tvrtke iz Srbije, Slovenije, BiH i Crne Gore, a predviđene teme pokušavaju dati ključne razvojne odgovore koji nezaobilazno uključuju sirovinska pitanja. O tome bi se također na Kongresu trebao potisati međudržavni sporazum između nadležnih tijela zemalja JIE.
EU fondovi i financiranja drvne industrije i pilanarstva nisu najbolje do sada obrađeni, pa se stalno otvaraju nove razvojne mogućnosti i stječu nova znanja o EU fondovima. Drvna industrija može na domaćoj sirovini graditi «pametne proizvode» koji će se dodatno unaprijediti suradnjom sa istraživačkim institucijama i europskim partnerima u programu Horizon 2020, koji je do sada ocjenjen kao EU program s premalo sektorskih sudionika iz zemalja JIE. S druge strane, drvna industrija svojim djelovanjem ostvaruje CO2 neutralan utjecaj na okoliš i snažno doprinosti smanjenju štetnih emisija u atmosferu. Ovaj sektor ne spada u kategoriju opasnih zagađivača, odnosno energetski intenzivnih industrija kojima je EU predvidjela obavezu uključivanja u ETS sustav trgovanja CO2 kvotama, pa će o tome i okolišnoj politici EU biti dosta govora na Kongresu.
Na kraju, treba još naglasiti druge važne teme Kongresa, te novitete koji se odnose na studijsku posjetu inozemnih sudionika u šume Slavonije. Drvni proizvodi imaju veliku sposobnost recikliranja i ponovne oporabe što je danas jedan od glavnih standarda u globalnom graditeljstvu, koje se bazira na prirodnim materijalima. Zbog toga je selekcija materijala u pilanama važan proces koji uključuje proces sušenja, obradu i transport do krajnjih korisnika, što su također važne teme i predmet prezentacija mnogih sudionika, većinom iz sveučilišnog miljea. Na razini EU glavni izvor OIE je drvna biomasa koja će do 2020. biti odgovorna za preko 40 posto proizvedene zelene energije. Pelet iz drva je jedan od najraširenijih globalnih drvnih goriva te omogućava znatne energetske uštede (povoljniji 30 posto od plina i 50 posto od nafte). Šira uporaba peleta u javnoj nabavi može umnogome utjecati na postizanje enegetskih ciljeva RH, o čemu će također biti dosta govora na 5. Kongresu pilanara jugoistočne Europe.
To su samo neki tematski naglasci, pa se iskreno nadamo da će sudionici Kongresa svojim interaktivnim djelovanjem otvoriti nova područja i mnogobrojna pitanja, odnosno vjerujemo da će više od 200 sudionika pronaći zadovoljavajuće odgovore.
PROJEKTNI TIM KONGRESASonja IštvanićRosana ŠimunovićNela Kotur
Sonja IštvanIć, RoSana šImunovIć, nela KotuR
PROJEKTNI TIM
UvoDnIK ProjEKtnoG tIMA
10 5. kongres pilanara jugoistočne europe ZBORNIK RADOVA
Dobro surađujemo s drvnom industrijom!
Sve nesuglasice koje smo imali uklonjene su i stvar su prošlosti zahvaljujući stalnome zajedničkom radu na utvrđivanju problematičnih točaka i njihovu rješavanju. Hrvatske šume uspješno su provele jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih tvrtki. S njima smo potpisali višegodišnje ugovore, pa se većina sirovine prodaje na domaćem tržištu. Izvoz trupaca u prvih devet ovogodišnjih mjeseci bio je samo jedan posto, i to one robe za koju kod nas nije bilo interesa. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da tako zaštitimo domaću drvnu industriju iako smo to možda učinili nauštrb većih prihoda, koje smo mogli ostvariti na međunarodnim nadmetanjima.
Zoran PavlovićKomercijalni direktorHrvatske šume d.o.o.
U prvih šest ovogodišnjih mjeseci izvoz hrvatske drvne industrije u Njemačku porastao je za 35,8 posto
Naša tvrtka je okrenuta prema izvozu, jer ako bi proizvodili sobe samo za domaće tržište, za tri bi mjeseca bile zadovoljene njegove potrebe. Prirodno je da težimo stranim tržištima iako se ondje borimo s najžeščom konkurencijom. Ondje bez «pametnih» i usavršenih proizvoda nemamo izgleda, pa kao i druge hrvatske tvrtke sami moramo ulagati u razvoj u primarne prerade do distribucije i nadgradnje. Tvin upravo ulaže trideset milijuna kuna u novu decimirnicu, numerički upravljanu tehnologiju koja je obvezatan standard za proizvodnju modernih proizvoda na drvnoj bazi.
Ivan ŠpoljarićPredsjednik UpraveTvin d.o.o.
oČEKIvAnjA SUDIonIKA
115th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE CONFERENCE WORKING PAPER
Međusobna suradnja u regiji JIE nema altarenative
Aktualna ekonomska situacija i izostanak dijaloga predstavnika vlasti i udruženja na svim nivoima u procesu donošenja odluka koje se tiču poslovanja drvoprerađivača, a time i materijalnog položaja i radnika u toj branši, utjecali su na drastično pogoršanje stanja u većini pilana u Srbiji. Tu je situacija vrlo slična u svim zemljama regije, a posljedice ekonomske krize po drvoprerađivačku branšu su znatno veće nego što su realno morale biti. Morali bi zajednički stvoriti više drvoprerađivačkih projekata koji se mogu natjecati na EU nivou.
Dragojlo BlagojevićGlavni urednikDrvo i tehnika, Beograd
Razina inovacija i istraživanja još uvijek nije na željenoj razini
Tvrtke premalo ulažu u razvoj, ali moglo bi ih se vrlo lako natjerati i motivirati na puno aktivniji pristup. Primjerice, vrlo brzo će biti dostupan novac iz europskih fondova, točnije iz programa Pametna specijalizacija čija je strategija upravo u izradi. Suradnja znanosti i gospodarstva je jedan od uvjeta za povlačenje tog novca, a ukupno bi u Hrvatskoj trebalo biti na raspolaganju oko šesto milijuna eura. Mi smo u proizvodnji prozora, vrata i parketa među najjaćim zemljama, no konkurentnost nam pada kad je riječ o proizvođačima namještaja a sva konkurentnost finale proizlazi iz efikasnosti pilana. Pilana je ključan proces transformacije sirovine koji mora biti precizno, brzo i učinkovito obavljen.
Prof.dr.sc. Darko Motik TajnikHrvatski drvni klaster
135th CONGRESS OF THE SAWMILL INDUSTRY OF SOUTHEAST EUROPE CONFERENCE WORKING PAPER
radovi, Proceedings