Kontrolna vje ba 1. Patent je isklju ivo pravo priznato za izum koji nudi novo rje enje nekog tehni kog problema. Patent se priznaje za izume koji se odnose na proizvod, postupak ili primjenu. Patent osigurava vlasniku isklju ivo pravo na izradu, kori tenje, stavljanje u promet ili prodaju izuma za ti enog patentom. Patent predstavlja vlasni tvo iju uporabu vlasnik mo e dopustiti drugim osobama na odre eno vrijeme davanjem licencije, ili ga u potpunosti prenijeti na druge osobe. Su tinski uvjeti koje neki izum mora zadovoljiti za priznanje patenta jesu novost u odnosu na postoje e stanje tehnike, inventivna razina (tj. neo iglednost) i industrijska primjenjivost (tj. prakti na primjenjivost u industrijskom opsegu).Da bi ostvario patentnu za titu za svoj izum, prijavitelj je u postupku za priznanje patenta du an otkriti tehni ke detalje svog izuma u opsegu koji omogu uje stru njaku iz predmetnog podru ja izradu ili upotrebu izuma. Takav opis izuma postaje, nakon odre enog propisanog perioda tajnosti, javno dostupan svim zainteresiranima. Drugim rije ima, patentni sustav predstavlja u stvari neku vrstu razmjene u kojoj izumitelj pristaje otkriti dru tvu pojedinosti svog izuma, kako bi se omogu io tehnolo ki napredak, u zamjenu za pravo isklju ivog raspolaganja tijekom odre enog razdoblja.

Primjer patenta u gra evinarstvu MONTA NA OPLATA ZA VERTIKALNE GRA EVINSKE KONSTRUKCIJE ZA MNOGOKRATNU UPOTREBU Broj prijave patenta: P920017A Datum prestanka vrijednosti: 22.02.2005 Datum podn. prijave: 21.02.1992. Datum objave patenta: 31.12.1997 Datum objave prijave: 30.06.1994

Eng. naziv: MULTIPLE USE PREFABRICATED FORMWORK USED IN VERTICAL ENGINEERING STRUCTURE Zastupnik: CPZ - CENTAR ZA PATENTE d.d., Kutinska 2, ZAGREB Izumitelj(i): 1.Nor i Zdenko, Fabkovi eva 14, 10430 Samobor

Ukupni fiksni tro kovi (n.j.)800 700 600 fiksni tro kovi 500 400 300 200 100 0 0 200 400 600 800 1000 koli ina ukupni fiksni tro kovi (n.j.)

Ukupni varijabilni tro kovi (n.j.)9000 8000 uk upni varijabilni tro kovi (n.j.) 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 0 200 400 600 800 1000 koli ina varijabilni tro kovi (n.j.)

2.4.3

METODE KALKULACIJE U GRA EVINARSTVU

Metode kalkulacije op enito, pa tako i u gra evinarstvu su priznati postupci kojima se utvr uju jedini ne cijene proizvoda i usluga. Postoje dvije osnovne metode kalkulacija, a to su: diviziona i dodatna kalkulacija. U osnovi diviziona kalkulacija zna i podjelu ukupnih tro kova na ukupnu koli inu proizvoda, da se dobiju tro kovi po jedinici proizvoda, pa se vi e primjenjuje u industriji gdje se proizvodi serija istih proizvoda, a ne kod gra enja objekata.

Kod gra enja objekata se primjenjuje dodatna kalkulacija gdje su krajnji proizvodi (objekti) razli iti i nezavisni pa se diviziona kalkulacija nikako ne bi mogla primjenjivati. Dodatna kalkulacija zove se tako jer se indirektni tro kovi na neki na in dodaju direktnim tro kovima Su tina je dodatne kalkulacije da se pojedina ni (direktni) tro kovi izra unavaju po jedinici proizvoda ili usluge, dok se op i (indirektni) tro kovi po odre enom klju u preraspodjeljuju na jedinicu proizvoda ili usluge.

METODE RASPODJELE OP IH TRO KOVA PO JEDINICI PROIZVODA ILI USLUGE U osnovi postoje dvije metode preraspodjele op ih tro kova na jedinicu proizvoda ili usluge: Metoda obra unskog faktora Metoda prodajne satnice Kod nas se vi e koristi metoda obra unskog faktora prema kojoj se op i tro kovi preraspodjuju tako da se tro kovi direktne radne snage mno e s obra unskim faktorom (faktorom poslovanja) f.

SHEMA PODJELE KALKULACIJAKALKULACIJE

DIVIZIONEPodjela ukupnih tro k. s koli inom proizvoda

DODATNEDirekt. tro .po jed. proiz Raspodjela op ih tro k. na jed. proizv. Ili uslug

Metod. obra .faktora

Metod. prodaj.satnice

Kako se izra una faktor cijene ko tanja? fck = (tro kovi faktora / pla e iz neposrednog rada) + 1 Tro kovi faktora su indirektni tro kovi.

Indirektni tro kovi u gra evinarstvu: A/ Tro kovi pripreme gra enja, pripremni radovi na gradili tu i raspremanja gradili ta B/ Tro kovi re ije gradili ta (in injeri, tehni ari, poslovo e, pomo ni djelatnici) C/ Tro kovi re ije uprave poduze a D/ Ostali indirektni tro kovi npr. revizije i vje ta enja

Kod nas se vi e koristi metoda obra unskog faktora prema kojoj se op i tro kovi preraspodjeljuju tako da se tro kovi direktne radne snage mno e s obra unskim faktorom (faktorom poslovanja) f.

U formuli to op enito izgleda ovako: Ck = A + B x fck A = direktni tro kovi materijala, rada strojeva i kooperantskih usluga B = tro kovi neposrednog rada f = faktor poslovanja ili obra unski faktor

Prodajna cijena razlikuje se od cijene ko tanja. Ona uklju uje i planiranu dobit. Kako se ra una prodajni faktor? fp = fck * kPD kPD = koeficijent planirane dobiti U praksi se vrijednost faktora kre e naj e od 2,0 do 5,0. e

Za svako pojedino gradili te trebalo bi utvrditi obra unski faktor! U praksi se esto obra unski faktor odredi za godinu dana!

Me utim, da bi se dobio prodajni faktor, tro kovima faktora treba pridodati planiranu dobit, izra unati prodajni faktor, te s njim izra unati prodajnu cijenu. Prodajna cijena ra una se po formuli: CP = A + B x fp

Napomena: Kod izrade jedini nih kalkulacija mi ne emo ra unati faktor, ve emo ga zadavati. Tako zadan faktor smatrat emo prodajnim faktorom. Faktor u firmi izra unavaju ekonomisti.

Obrazac za analize cijena po metodi obra unskog faktora__________________ Naziv poduze a _______________ Naziv gradili ta

Analiza jedini ne cijeneVrsta radova: Opis stavke: Broj stavke u tro kovniku:

A.

Materijal, sredstva i usluge

Br.

Normativ

Vrsta materijala

Normirana koli ina

Cijena

Ukupno

Ukupno A B. Tro kovi rada

Br.

Normativ

Struka i kvalifikacija

Normirana utro ak

Satnica

Ukupno

Ukupno B

Obra unski faktor f = Cijena = A + B x fDatum: Obra unao:

IZVORI PODATAKA ZA KALKULACIJE JEDINI NIH CIJENA

1. 2. 3. 4. 5. 6.

IZVORI NORMATIVAPUS iz projekta tehnologije za va nije standardne cikli ke strojeve N = 1 / UP GRA EVINSKE NORME (STARE i NOVE) STARE : Knjige od I-VII Za program mogu poslu iti knjige I i II (visokogradnja), te VI i VII (niskogradnja). NOVE: Za program knjige I (visokogradnja), VI i VII (niskogradnja). STANDARDNA KALKULACIJA jedna knjiga kojom su obuhva eni svi radovi NORMATIVI prof. Bu ara knjiga normativa kojom su obuhva eni naj e i gra evinski i obrtni ki radovi www. mamm.hr/resources/kran/BAZA.PDF INTERNE NORME gra evinskog poduze a

Usporedna tablica kvalifikacija radnika

PKR KVR VKR

I II III IV V VI VII VIII

IZVORI JEDINI NIH CIJENA RADA I MATERIJALA

BILTENI standardne kalkulacije koji izlaze kvartalno INTERNI CJENIK gra evinskog poduze a Pojedine cijene gra evinskog materijala mogu se na i i u knjizi prof. Bu ara Normativi

POSTUPAK KALKULACIJE Stavku projektantskog tro kovnika dopuniti tehnolo kim elementima koji utje u na visinu jedini ne cijene. (npr. vrsta stroja, vrsta materijala, vrsta oplate i dr.)

Prema dijelu A. obrasca za analizu jedini ne cijene izra unati tro kove materijala, strojeva i kooperantskih usluga. Pravila za dio A: Za sve strojeve za koje je u projektu tehnologije izra unat prakti ni u inak, taj prakti ni u inak treba koristiti za izra unavanje normativa stroja u analizi jedini nih cijena. Za strojeve za koje nije izra unat prakti ni u inak, koriste se drugi izvori normativa. Tro kovi strojnog rada ra unaju se preko obra unske satnice, a ne preko tro kova materijala i energije (stari na in) kako je to navedeno u starim GN, jer su u cijeni satnice sadr ani svi tro kovi rada stroja. Rad strojara nije sadr an u cijeni satnice i obra unava se posebno u dijelu B. Jedini ne cijene strojeva i materijala vade se iz Biltena standardne kalkulacije ili iz internih cjenika gra evinskog poduze a. e) Svi tro kovi pod A. se zbroje.

Prema dijelu B. obrasca izra unavaju se svi tro kovi ru nog rada. Kao izvori normativa koriste se svi standardni izvori. Jedini ne brutto satnice vade se iz Biltena standardne kalkulacije ili internih cjenika gra evinskog poduze a. Svi tro kovi pod B. se zbroje. Jedini na cijena gra evinskog rada (stavke) dobije se po formuli: PC = A + B x fp F je obra unski prodajni faktor gra evinskog poduze a.

Primjer kori tenja starih gra evinskih normi za strojni rad

Primjer kori tenja novih gra evinskih normi za strojni rad

Bilteni Standardne kalkulacije cijene materijala dio A i B

Cijene radne snage dio C

Cijene mehanizacije dio D