39/201818. srpnja 2018.

„Izazovi migrantske krize u europskom prostoru"

Bez cjelovitog razvoja, a to znaèi bez stvarne pomoæi

zemljama iz kojih ti ljudi dolaze, ovu se krizu neæe moæi

tako lako riješiti, poruèeno je na konferenciji za

novinare na kojoj su Izjavu predstavili predsjednik

Komisije Iustita et Pax ðakovaèko-osjeèki nadbiskup

Ðuro Hraniæ, tajnik Komisije prof. dr. Vladimir

Dugaliæ i èlan Komisije prof. dr. Davor Derenèinoviæ.

Cjelovit tekst izjave donosimo u rubrici Dokumenti.

Priopæenje sa 73. redovitog zasjedanje BK BiH

S biskupima se u Banjoj Luci susreo i apostolski nuncij

u BiH nadbiskup Luigi Pezzuto te su razmatrali

pronalaženje najboljih odgovora na aktualne

migracijske izazove, poèevši od onemoguæavanja

povratka prognanih i izbjeglih preko odlaska brojnih,

posebno mladih ljudi u inozemstvo do sve veæeg priliva

migranata iz dalekih zemalja - Sa zasjedanja

bosanskohercegovaèki biskupi uputili su poruku u

povodu predstojeæih izbora u BiH te pozvali sve koji se

nisu registrirali za izlazak na izbore da to uèine u

predviðenom roku

Nadbiskupu Devèiæu uruèeno visoko talijansko

državno odlièje

Odlièje Predsjednika Republike Italije „Ordine della

Stella d'Italia" rijeèkom nadbiskupu dodijeljeno za

višegodišnju zauzetost za vjernike talijanske

nacionalne manjine u gradu Rijeci.

Domovinske vijesti

Romska odgojna zajednica na Viru

Poreèka i Pulska biskupija donirala sanitetsko vozilo pulskoj Opæoj

bolnici

Svetkovina Majke Božje Bistrièke

„Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije"

Proslava zlatnog jubileja 15 milosrdnih sestara sv. Križa

Nadbiskup Puljiæ èestitao srebrnim momcima

Razrješenja i imenovanja u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji

Imenovanja i razrješenja u Dubrovaèkoj biskupiji

Imenovanja i premještaji u Rijeèkoj nadbiskupiji

Novi ekonom Dubrovaèke biskupije

Crkva u Hrvata

Nagradno putovanje za prvoplasirane ekipe iz osnovne i srednje škole

Misa na 75. obljetnicu muèenièke smrti vlè. Ante Dujloviæa

Doktorirao fra Mario Knezoviæ

Proslavljen zaštitnik Banjoluèke biskupije i katedrale

Inozemne vijesti

Nikaragva: Napadnuti biskup, kardinal i nuncij

Nadbiskup Moronta: Bit æemo glas najsiromašnijih i najmanjih

Misa zadušnica za kardinala Taurana

Papa imenovao predsjednike izaslanike za Sinodu o mladima

Papina poruka karipskoj mladeži

Nadbiskup Rugambwa: Ostanite ukorijenjeni u temeljnom poslanju

Crkve

Papa podijelio sakrament ženidbe u Vatikanu

Apel humanitarnih organizacija austrijskoj Vladi

Prilog dokumenti

Svi su krštenici glasnici evanðelja

Domovinske vijesti

Sprovod don Ivana MatijeviæaSalezijanac don Ivan Matijeviæ pokopan je u ponedjeljak 9.srpnja na zagrebaèkom groblju Mirogoj. Sprovodne obredevodio je salezijanski provincijal don Tihomir Šutalo uznazoènost velikog broja sveæenika, redovnica, brojne donIvanove rodbine i vjernika.Zagreb, 9.7.2018. (IKA) - Salezijanac don Ivan Matijeviæ,koji je umro 5. srpnja, pokopan je u ponedjeljak 9. srpnja nazagrebaèkom groblju Mirogoj. Sprovodne obrede predvodioje salezijanski provincijal don Tihomir Šutalo uz nazoènostvelikog broja sveæenika, redovnica, brojne don Ivanoverodbine i vjernika. Provincijal Šutalo rekao je da æe salezijanskoj zajednici ivjernicima smræu don Ivana nedostajati tri temelja njegovesveæenièke osobnosti: kristocentriènost, crkvenost i životdarovan za druge. Don Ivanovom smræu izgubili smo tragaèaljudskih duša, privoditelja ljudskih duša Bogu, nositeljaBožje ljubavi i Božjeg milosrða svakom èovjeku, rekao jeprovincijal. Na sprovodu je proèitano pismo suæuti i zahvalezagrebaèkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa kao igovor oproštaja vjernika iz Novog Mesta. U crkvi Svete Mati slobode na Jarunu don Ivanov najmlaðibrat, salezijanac sveæenik don Stjepan Matijeviæ, predvodioje misu zadušnicu.Don Ivan Matijeviæ roðen je 18. travnja 1947. uDevetinama, tada opæina Maglaj, danas Žepèe. Dvijenjegove sestre su èlanice družbe Klanjateljice Krvi Kristove,a don Ivan i najmlaði sin don Stjepan su sveæenicisalezijanci. Godine 1962. stupio je u sjemenište, 1972.položio doživotne zavjete, a za sveæenika je zareðen 1974. uZagrebu. Sveæenièku službu obavljao je kao kapelan uzagrebaèkom naselju Rudeš i u župi Uznesenja Marijina uRijeci, a zatim kao župnik u župi sv. Josipa u Rijeci. Kaodušobrižnik djelovao je i Nuernbergu, pa ponovno kaožupnik u Konèanici, u Belom Manastiru. Nakon teške bolestiodreðen je za duhovnika družbe Klanjateljice Krvi Kristoveu Ivaneèkom Vrhovcu. Od 2013. voditelj je Hrvatskekatolièke misije u Novom Mestu, a od 2015. je i župni vikaru župi Duha Svetoga na Jarunu gdje ga zatièe smrt.

Romska odgojna zajednica na ViruU organizaciji Odbora HBK za pastoral Roma od 4. do 10.srpnja na otoku Viru održana je škola djece Roma u tijekukoje je male sudionike primio zadarski nadbiskup ŽelimirPuljiæ, s njima se družio i slavio misu varaždinski biskupJosip Mrzljak, a posjetio ih je i veleposlanik Malteškog redaza Rome dr. Franz Salm-Reifferscheidt.Vir, 10.7.2018. (IKA) - U organizaciji Odbora HBK zapastoral Roma od 4. do 10. srpnja na otoku Viru održana ješkola djece Roma - Romska odgojna zajednica (ROZ). To jespecifièan oblik odgojne, vjerske i obrazovne djelatnosti kojise organizira za djecu Rome na podruèju Hrvatske biskupskekonferencije. Cilj je Romske odgojne zajedniceinterkulturalni odgoj i obrazovanje, uz uvažavanje kulturneposebnosti Roma u pastoralnom djelovanju, u funkcijioèuvanja nacionalnog identiteta Roma u Hrvatskoj. Realizaciji škole pridonijeli su profesori pedagogije,hrvatskoga i romskog jezika, povijesti, zemljopisa,psihologije, vjeronauka, razredne nastave, obiteljskemedicine, uz asistenciju 12 animatora od kojih osmeroanimatora Roma, a u školi je sudjelovalo 34 romske djece iz

nad/biskupija s podruèja Hrvatske biskupske konferencije:Ðakovaèko-osjeèke, Varaždinske, i Sisaèke. Voditeljicaprograma škole je tajnica Odbora za pastoral Roma HBK s.Karolina Miljak, a pedagoški voditelj i autor programaredoviti profesor na Filozofskom fakultetu dr. Neven Hrvatiæ.Djeca su takoðer sudjelovala u radionicama slobodnihaktivnosti po osobnom izboru: likovni, liturgija, ruèniradovi, te pod struènim vodstvom vlè. Ivice Maðera – èlanahrvatske sveæenièke nogometne reprezentacije – teoretski ipraktièno upotpunila i svoja nogometna saznanja, a posebnokada su gledali utakmicu Hrvatska-Rusija i zdušno navijalikao jedan. Tijekom održavanja Romske odgojne zajednicedjeca su posjetila kulturno-vjerske objekte i solanu u Ninu.Djecu je primio i predsjednik HBK zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ, koji je posvijestio brigu Crkve za pastoralromske populacije. Djeca su takoðer posjetila katedralu iostale kulturne i vjerske znamenitosti Zadra kao i morskeorgulje i pozdrav suncu.Sudionici ROZ-a dvaput su s profesorima sudjelovali ianimirali misu u župi sv. Jurja u Viru gdje je djecu s punosrca prihvatio župnik Tihomir Vulin sa svojim župljanima,koji su ih darivali poslasticama.Pri završetku boravka na Viru djecu je pohodio varaždinskibiskup i predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma JosipMrzljak. Biskup je predslavio misu u župnoj crkvi zajednosa svojim tajnikom vlè. Nikolom Tomaševiæem, domaæimžupnikom, s vlè. Damirom Slamekom, župnikom župeOrehovica i predsjednikom Povjerenstva za pastoral RomaVaraždinske biskupije, i vlè. Dragutinom Gorièancem koji jeautobusom svoje udruge Job dovezao djecu i cijelo vrijemeodržavanja ROZ-a boravio s djecom i organizatorima naViru: vozio je djecu u gore navedena mjesta, zajedno svjerouèiteljima Martinom Meštriæem i StjepanomMikuliæem i pripravio djecu za ispovijed i ispovjedio ih.Nakon mise uslijedio je završni program u kojem su djecaiznosila svoje radove te pjesmom, recitacijama i prozomdoèaravala ozraèje dana provedenih na Viru.Biskup Mrzljak dugo se zadržao s djecom u razgovoru,zanimao se za njihove životne situacije i dojmove koje je nanjih ostavio boravak na Viru, te svima u završnom programuuputio svoju pastirsku rijeè. Zahvalio je svima koji supridonijeli da se Romska odgojna zajednica održi te da se nataj naèin i u ljetnom razdoblju djeci ponudi kvalitetnavjerska, obrazovna i odgojna djelatnost koja æe obogatitisvakoga koji je u njoj sudjelovao.Na završnu veèer stigao je i dr. Franz Salm-Reifferscheidt,veleposlanik Malteškog reda za Rome na svjetskoj razini,koji s puno ljubavi prati Romsku odgojnu zajednicu, te setijekom završnoga programa obratio sudionicima ipredstavio programe koje realizira Malteški red naprostorima Europe.Na kraju su sva djeca dobila diplome za sudjelovanje u ROZ-i, a svi oni koji su omoguæili održavanje dotiène školezahvalnice i prigodne ruène darove koje su izradila samadjeca.

.

Domovinske vijesti ika

2 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Poreèka i Pulska biskupija donirala sanitetsko vozilopulskoj Opæoj bolniciDonacijom sanitetskog vozila, Poreèka i Pulska biskupijaomoguæila je svim pacijentima siguran i kvalitetan prijevozza potrebe lijeèenja ili dijagnostièke obrade, izmeðu dvijelokacije na kojima sada djeluje OB Pula.Pula, 11.7.2018. (IKA) - U krugu pulske Opæe bolniceobavljena je u srijedu 11. srpnja primopredaja i blagoslovnovog sanitetskog vozila koji je bolnici donirala Poreèka iPulska biskupija. Primopredaji su, meðu ostalima, nazoèiliporeèki i pulski ordinarij Dražen Kutleša, ravnateljica OBPula Irena Hrstiæ, istarski župan Valter Flego, pulskigradonaèelnik Boris Miletiæ, kancelar biskupije SergijeJeleniæ.Vozilo je blagoslovio o. Nikica Batista, samostanski vikar upulskom franjevaèkom Samostanu sv. Franje Asiškog.Na ovaj smo naèin htjeli pokazati našu solidarnost, ne samoovim projektom nego i sa svim drugim projektima kojezajedno provodimo na korist graðana ove Istarske županije,rekao je biskup Kutleša. „Ovo æe vozilo biti na korist svimgraðanima. Time želimo izraziti jednu solidarnost kaoèlanovi ovoga društva i uèiniti ono što možemo sa svojestrane. Bolnica i naše institucije ogledalo su sviju nas i mi sesvi trebamo za to brinuti. Moram priznati da bi mogli i više,nekada imam osjeæaj da se mi u Crkvi i u društvu višebrinemo za obnavljanje graðevina nego za ljude koji su upotrebi, na poseban naèin djeca i stariji, koji sunajugroženiji. Stoga mislim da je ovo jedan mali znaksolidarnosti s naše strane i nadam se da æe ih biti još",zakljuèio je biskup.Prema rijeèima glasnogovornika pulske Opæe bolnice ElvisaMorine ova donacija, vrijedna 286.000 kn, omoguæit æepacijentima kvalitetniji i sigurniji prijevoz izmeðu dvijelokacije na kojim djeluje pulska bolnica. Župan Flego izrazio je zadovoljstvo još jednim dobrimdjelom na dobrobit graðana i graðanki. Podsjetio je daŽupanija mnogo izdvaja za zdravstvo i za socijalnu skrb,dodajuæi kako mu je drago kada u tome nisu sami i kadanailaze na širom otvorena vrata Poreèke i Pulske biskupije.Župan je izrazio zahvalnost biskupu na donaciji vozila, ali ina suradnji u svim projektima koje zajedno razvijaju.„Uvjeren sam da æe u toj jednoj sinergiji biti još plodova naradost svih ljudi koji ovdje žive kao i onih koji Istruposjeæuju kao turisti", zakljuèio je župan Flego.Pulski gradonaèelnik pohvalio je tu hvalevrijednu donaciju.„Kada se sredstva upuæuju prema onima kojima je pomoæpotrebna, a to bolesnici zasigurno jesu, onda na tome trebazahvaliti", rekao je.Ravnateljica bolnice Irena Hrstiæ napomenula je kako je,kada se ukazala potreba, obzirom na prethodne donacije odbiskupije, najjednostavnije bilo zamoliti biskupiju i za tudonaciju. Istaknula je kako se pacijenti voze izmeðu dvijebolnièke lokacije u derutnim vozilima. Zahvalila je biskupuna raspoloživosti i otvorenosti kad god bolnica nešto zatraži.Pulska bi se bolnica trebala potpuno preseliti u nove prostorena lokaciji u Zagrebaèkoj ulici u narednih godinu dana.

.

Svetkovina sv. Benedikta kod zadarskih benediktinkiZadarska zajednica sa svojih sedamnaest redovnicanajstarija je zajednica u Hrvatskoj i druga najstarija ženskabenediktinska zajednica u svijetu.Zadar, 11.7.2018. (IKA) – Svetkovina sv. Benedikta,utemeljitelja Benediktinskoga reda i zaštitnika Europe,sveèano je proslavljena kod zadarskih benediktinki u srijedu11. srpnja. Ta je zadarska zajednica sa svojih sedamnaestredovnica najstarija zajednica u Hrvatskoj i druga najstarijaženska benediktinska zajednica u svijetu. Sveèano veèernje euharistijsko slavlje u benediktinskoj crkviSv. Marije predvodio je mladomisnik iz zadarske katedraleSv. Stošije Luka Šustiæ u zajedništvu s pristiglimsveæenicima koji su uvelièali slavlje zadarske redovnièkezajednice. U prezbiteriju tamošnje crkve okupile su sebenediktinke koje su predvodile liturgijsko pjevanje, asudjelovale su i u navještaju svetopisamskih tekstova iMolitvi vjernika. Uvodeæi u misno slavlje podsjetio je da Crkva slavi sv.Benedikta opata, zaštitnika Europe, koji je, kako je rekao,svojim životom i poslanjem ostvario životni cilj –povezanost s Bogom. Taj je svoj cilj ostvario preko gesla„Moli i radi" po kojemu žive i djeluju zadarskebenediktinke, poruèio je mladi sveæenik Šustiæ koji je prvosveæenièko zvanje iz katedralne župe sv. Stošije nakonšezdeset godina. U homiliji je ukazao na život sv. Benedikta i važnostnjegova redovnièkoga pravila „Moli i radi". Premda je bioroðen u bogatoj obitelji, nije mario za materijalno. Težio jeza trajnom sreæom koju je našao u Bogu. Nastojao je svojimživotom slijediti Božja pravila. Molitva i rad trebaju iæizajedno. Nema boljega životnoga puta od „moli i radi",poruèio je propovjednik. U tom kontekstu uputio je i na važnost Božjih zapovijedi zasretan ljudski život. Božje zapovijedi su besmrtna pravilakoja oblikuju naš život i djelovanje. Mudar èovjek ih neodbacuje i ne prezire. Nastoji svojim životom slijediti Božjapravila. I sveti Benedikt kojega slavimo slijedio je putposlušnosti Gospodinu. Oblikovao je svoj život premaBožjim pravilima i zakonima, rekao je mladomisnik.Osvrnuvši se na zajednicu zadarskih benediktinki, poruèio jekako grad Zadar može biti ponosan što u njemu postoje ižive osobe koje slijede primjere svetoga Benedikta. Možemobiti ponosni što u ovom našem gradu žive osobe premanjegovu redovnièkom pravilu, što se u ovom gradu i nadalješiri duh svetoga Benedikta, oca europske kulture i uljudbe.Vratimo se toj kulturi i uljudbi. Vratimo se toj svetoj baštini.Povjerimo Gospodinu svoju sadašnjost i buduænost, poruèioje, uz ostalo, u homiliji sveæenik Šustiæ. Na kraju misnogaslavlja podijelio je svoj mladomisnièki blagoslov prvoredovnicama toga samostana, a zatim okupljenimvjernicima. Jutarnje blagdansko misno slavlje u crkvi Sv. Marijepredvodio je proèelnik Teološko-katehetskoga odjelaSveuèilišta u Zadru dr. Elvis Ražov. Ženski benediktinski samostan Sv. Marije osnovan je 1066.godine na istoènoj strani nekadašnjega rimskoga foruma.Smatra se da su samostan osnovali benediktinci iz Sv.Krševana veæ prije 906. g., kad se spominje opatica Agape.Proživio je sva burna stoljeæa, a ratne 1943. godine porušenje do temelja za bombardiranja grada. Tadašnje redovnicepreselile su se u Nadbiskupsko sjemenište Zmajeviæ u kojemsu ostale sve do povratka u obnovljeni samostan 1970.godine.

Domovinske vijestiika

318. srpnja 2018. broj 39/2018

Biskup Mrzljak: Èestitamo na zajedništvu koje irezultira tim uspjesima!Varaždinski biskup Josip Mrzljak èestitao je 12. srpnjaizborniku Hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliæuiznimni uspjeh i plasman Hrvatske u finale Svjetskoganogometnog prvenstva u Rusiji.Varaždin, 12.7.2018. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak èestitao je izborniku Hrvatske nogometnereprezentacije Zlatku Daliæu iznimni uspjeh i plasmanHrvatske u finale Svjetskoga nogometnog prvenstva u Rusiji.U èestitki je istaknuo: „Ovih dana svi u Hrvatskoj, kao iHrvati izvan Domovine, pratimo sportske uspjehe Vas inaših nogometnih virtuoza. Èestitamo na tim velikimuspjesima, ali još više èestitamo na zajedništvu koje irezultira tim uspjesima. Posebno Vam zahvaljujem i èestitamna rijeèi, ali i životnom stavu: poniznost. To nije samokršæanska krepost, nego i opæeljudska – humana vrednota ukojoj èovjek prepoznaje samoga sebe, te vidi svoje ljudskedomete i talente, ali i nesavršenosti. Ponizan èovjek cijeni ipoštuje svaku ljudsku osobu. Upravo ponizni ljudi moguostvariti zajedništvo kakvo i Vi ovih dana pokazujete naradost mnogima u našem hrvatskom narodu. To Vašezajedništvo poticaj je i primjer kako se zajedno moguostvariti mnogi dobri planovi, želje, gotovo snovi. Èestitam cijeloj ekipi u Moskvi! Raduju se mnoga mjesta uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini koja su povezana sigraèima, ali i cjelokupnim stožerom. Raduje se Vaše Livno,a radujemo se i mi Varaždinci, želeæi Vam još puno uspjehana sportskom planu, ali još više u osobnom i obiteljskomživotu. Neka vas sve dobri Bog blagoslovi!"

Svetkovina Majke Božje BistrièkeU nacionalnom marijanskom svetištu u Mariji Bistricisredišnje euharistijsko slavlje 13. srpnja predvodio jesplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Osvrnuvši se naizazove i poteškoæe koje su pred obiteljima danas, posebnoje istaknuo demografska pitanja, beznaðe mladih, rodnuideologiju i pobaèaj.Marija Bistrica, 13.7.2018. (IKA) – Na svetkovinu MajkeBožje Bistrièke, u petak 13. srpnja, u nacionalnommarijanskom svetištu u Mariji Bistrici središnje euharistijskoslavlje predvodio je splitsko-makarski nadbiskup MarinBarišiæ. U homiliji nadbiskup Barišiæ osvrnuo se na izazove ipoteškoæe koje su pred obiteljima danas, od kojih je posebnoistaknuo demografska pitanja, beznaðe mladih, rodnuideologiju i pobaèaj. „Ponosni smo ove dane na uspjeh naše nogometnereprezentacije. Drago nam je to bilo vidjeti i èuti, to naspodiže, ujedinjuje. Igrali smo izvrsno. Što je finale? Finaleznaèi svršetak, kraj. Zar nismo mi i kao pojedinci, i kaoobitelji, i kao društvo u jednom finalu? Upravo s ovimpoteškoæama i izazovima. Važno je što æe biti u nedjelju uMoskvi, ali daleko je važnije za nas što æe biti na terenudoma, s ovim utakmicama koje su nam vrlo važne, sutakmicom demografskog pitanja, utakmicom pobaèaja,finalom s istospolnim brakovima, finalom, igrom s rodnomideologijom. Tu je pitanje još važnije 'utakmice'", rekao jenadbiskup. Govorio je i o nadolazeæem Treæem susretu hrvatskihkatolièkih obitelji u Splitu i Solinu. Istaknuo je da danas oobitelji svi govore, možda i previše, a možda bi trebalomanje govoriti i poèeti i djelovati. „Danas smo ovdjeokupljeni kao èlanovi velike obitelji Crkve i društva, ali ikao èlanovi svojih malih obitelji. Želimo Majku Marijuzamoliti da pretvori naše kuæe u domove, naše crkve i župe u

župnu zajednicu, naše društvo u humano i pravedno. I zatoovdje želimo osobno i zajedno zamoliti Majku Mariju: pratinas na našem zajednièkom putu prema Treæem nacionalnomsusretu hrvatskih katolièkih obitelji da bi to bio snažandogaðaj u ovom finalu i u svim finalima, i da možemo stvojom pomoæi i Isusovom prisutnošæu pobijediti", istaknuoje nadbiskup Barišiæ. Rijeè dobrodošlice brojnim hodoèasnicima te predvoditeljuslavlja na poèetku je uputio rektor svetišta preè. DomagojMatoševiæ.

Nadbiskupu Devèiæu uruèeno visoko talijansko državnoodlièjeRijeèkom nadbiskupu 13. srpnja uruèeno je visoko talijanskodržavno odlièje Predsjednika Republike Italije „Ordine dellaStella d'Italia" za višegodišnju zauzetost za vjerniketalijanske nacionalne manjine u gradu Rijeci.Rijeka, 13.7.2018. (IKA) – U Nadbiskupskom domu uRijeci u petak 13. srpnja rijeèkom nadbiskupu IvanuDevèiæu uruèeno je visoko talijansko državno odlièjePredsjednika Republike Italije „Ordine della Stella d'Italia"(Red zvijezde Republike Italije) za višegodišnju zauzetost zavjernike talijanske nacionalne manjine u gradu Rijeci. Ordenje rijeèkom nadbiskupu uruèio generalni konzul RepublikeItalije u Rijeci Paolo Palminteri. Palminteri je istaknuo da je rijeèki nadbiskup u svimsituacijama pružao konkretnu podršku vjernicima talijanskenacionalne manjine i dao veliki doprinos razvojuprijateljskih odnosa Hrvatske i Italije. Dodao je da mons.Devèiæa krasi širokogrudnost i tolerancija, a uz to je iskroman èovjek. Njegova karizma podsjeæa me na onu papeBenedikta XVI., rekao je generalni konzul.Nadbiskup Devèiæ kazao je kako je èuvši da æe mu bitiuruèeno to priznanje, najprije upitao razlog buduæi da uKatolièkoj Crkvi ne postoje razlike u pastoralnom odnosuprema vjernicima razlièitog nacionalnog identiteta. Drugimrijeèima, Crkva je poslana naviještati rijeè Božju svima i bitiu službi svim svojim vjernicima neovisno o njihovojteritorijalnoj, nacionalnoj ili drugoj pripadnosti. Podsjetio jena neraskidivu povezanost hrvatskih i talijanskih graðana ivjernika na podruèju grada Rijeke i Primorsko-goranskežupanije koja se oèituje na razlièitim poljima rada idjelovanja. Naime, na podruèju Rijeèke nadbiskupije djelujuneki sveæenici koji su porijeklom Talijani, ali i oni koji su seškolovali u Italiji, dobro se služe talijanskim jezikom i uvijeksu na pomoæi vjernicima koji su èlanovi talijanske zajedniceu Rijeci, bilo na naèin služenja misa u rijeèkoj katedrali ilinekog drugog oblika duhovno-pastoralnog rada s talijanskimvjernicima. Spomenuo je i talijanski katedralni zbor „CoroFedeli Fiumani" koji veæ godinama u rijeèkoj katedraliglazbeno animira misna slavlja na talijanskom jeziku i lijeposuraðuje s ostalim župnim zborovima u Rijeèkojnadbiskupiji, te dodao kako se suradnja Rijeèke nadbiskupijei Talijanske zajednice u Rijeci ne dogaða samo na liturgijsko-crkvenom planu nego i na širem kulturnom, kroz razlièitaglazbeno-kulturna dogaðanja koja se odvijaju u rijeèkojprvostolnici, kao i odgojno-obrazovnom polju na podruèjuvjerskog odgoja djece i mladih u èetiri osnovne i jednojtalijanskoj srednjoj školi, rekao je nadbiskup.„No, povezanost hrvatskog i talijanskog naroda, kao ipripadnika drugih nacionalnih manjina na ovom podruèjuima svoje duboke povijesne, društvene, kulturne i obrazovnekorijene. Upravo povezanost i meðusobni suživot graðanarazlièitih nacionalnosti èini ovaj grad toliko posebnim jer seu njemu konkretno živi razlièitost u jedinstvu i kojapridonose opæem identitetu ovoga Grada koji æe s pravom za

Domovinske vijesti ika

4 18. srpnja 2018. broj 39/2018

dvije godine nositi prestižnu titulu Europske prijestolnicekulture. U toj okolnosti još jednom zahvaljujempredsjedniku Republike Italije Sergiju Mattarellu,generalnom konzulu Palminteriju, Talijanskoj uniji izajednici Talijana grada Rijeke na uruèenju ovog vrijednogpriznanja meni i Rijeèkoj nadbiskupiji, i želim da i ugodinama koje su pred nama svi zajedno njegujemo onevrijednosti koje oplemenjuju i izgraðuju naš zajednièki životna dobrobit svih nas, našega grada i cijele županije."Rijeèki gradonaèelnik Vojko Obersnel èestitao jenadbiskupu Devèiæu i zahvalio Predsjedniku RepublikeItalije što je prepoznao rad rijeèkog nadbiskupa. Istaknuo jekako je priznanje došlo u prave ruke. Nadbiskup Devèiæ daoje puno izgradnji identiteta Rijeke kao grada u kojemu su svidobrodošli bez obzira na vjersku ili drugu pripadnost,poruèio je Obersnel.Dogaðaju su se odazvali ugledni gosti, predsjednikŽupanijske skupštine, generalni vikar Rijeèke nadbiskupije,rektorica Sveuèilišta u Rijeci, rektor katedrale Sv. Vida,poglavarica Družbe Presvetog Srca Isusova, ravnateljicaTalijanske škole, predsjednica zbora Coro Fedeli Fiumani,sveæenici koji pastoralno skrbe za vjernike talijanskenacionalne manjine, te drugi ugledni gosti.

„Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije"Izložbu koju je u povodu obljetnice djelovanja organiziralaVaraždinska biskupija u pavlinskom samostanu u Lepoglaviotvorio je 13. srpnja biskup Josip Mrzljak.Lepoglava, 13.7.2018. (IKA) - U pavlinskom samostanu uLepoglavi u petak 13. srpnja sveèano je otvorena izložba„Trag dobrote: 20 godina Varaždinske biskupije".Organizator izložbe je Varaždinska biskupija, a rijeè je oizložbi osmišljenoj, pripremljenoj i postavljenoj uz slavlje20. obljetnice Varaždinske biskupije koja je tijekomlistopada prošle godine bila postavljena u palaèi HerzerGradskog muzeja u Varaždinu. Nakon Varaždina, izložba opovijesti ali i sadašnjosti Varaždinske biskupije zimus jeoplemenila Muzej Meðimurja u Èakovcu, zatim u svibnju ilipnju Muzej grada Koprivnice, dok je lepoglavski samostanposljednja stanica te putujuæe tematske izložbe.U sklopu izložbe u 313 kataloških jedinica prikazani sunajvažniji dogaðaji iz povijesti, djelovanja i ustrojaVaraždinske biskupije. Predstavljena su i biskupijska blaga,liturgijsko ruho i posuðe, vrijedne knjige te biskupijskaizdanja. Izložba sadrži i multimedijske sadržaje popraæeneglazbenom podlogom mo Anðelka Igreca, poznatogavaraždinskog dirigenta, skladatelja i orguljaša, ujedno ivoditelja Ureda za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije. Na otvorenju izložbe bili su gosti iz društvenog, politièkog,vjerskog i kulturnog života ivaneèkog, lepoglavskog izagorskog kraja, ali i èitave Varaždinske biskupije, aposebno su pozdravljeni redovnici iz Olimja iz susjedneSlovenije. Izložbu je otvorio varaždinski biskup Josip Mrzljak, izrazivšizahvalnost i radost što je domaæin izložbe pavlinskisamostan, a istaknuo je i važnost prvog varaždinskogbiskupa Marka Culeja. „Biskup Marko bio je prvi i dao jetemelje Varaždinskoj biskupiji, mi nastavljamo njegovposao, ponajprije gradeæi živu Crkvu, a to smo svi mi.Dakako da Crkva ostavlja i svoje tragove, pa se nadam da æese nakon nas takoðer moæi pronaæi tragovi dobrote. Kao štobismo u ovom samostanu u kojem se nalazimo mogligovoriti o tragovima kulture, dobrote i kršæanstva, tako ijedna mlada biskupija ostavlja tragove, ne samo crkvene veæi na društvenom, kulturnom i drugom podruèju", poruèio je,izmeðu ostaloga, varaždinski biskup.

Uime domaæina prisutnima se obratio župnik župeBezgrešnog zaèeæa BDM u Lepoglavi mons. AndrijaKišièek. „Ova je izložba veoma pomno složena, a izložbeniprimjerci podsjeæaju nas na sve što se u biskupiji dogaðaloposljednjih 20 godina. Upravo taj trag dobrote, kao što kaže inaziv izložbe, zaživio je i u nama onda kada je ustanovljenaVaraždinska biskupija. Vjerujem da æe ono što je zapoèeto,biti i nastavljeno, te da æe se Bog proslavljati u našimdjelima da u srcima još više živimo svoju vjeru. Radujem seovoj izložbi", rekao je mons. Kišièek.Gradonaèelnik Lepoglave Marijan Škvariæ osvrnuo takoðerse na naziv izložbe, dodavši da dobrota cijelo vrijeme morabiti s nama i meðu nama. „Sve što radimo mora ostaviti nekitrag. Lepoglava i ovaj prostor takoðer su ostavili svoj trag.Ne samo na lokalnoj, veæ i na svjetskoj razini. GradLepoglava ima oznaku grada kulture i veoma bogatekulturno-povijesne baštine te je na UNESCO-voj listi.Prostor ovog samostana zaslužuje životnost i zajedništvo. Nesumnjam u to da æemo voljom Varaždinske biskupije,zalaganjem Grada Lepoglave, a vjerujem i Ministarstvakulture, ovdje imati Centar pavlina", poruèio jegradonaèelnik Škvariæ.Uime organizacijskog odbora izložbe govorila je voditeljicaBiskupijske knjižnice Irena Gotal. Iznijela je nekolikopovijesnih crtica o ustanovljenju i djelovanju Varaždinskebiskupije, te podatke o tome što se može vidjeti na izložbi.„Ovom izložbom željeli smo zaokružiti 20-godišnji rad idjelovanje biskupije, predstaviti sve èimbenike koji svojimradom i zalaganjem ostvaruju poslanje povjereno im odBoga. Taj put podijeljen po razlièitim djelatnostima koje sunastale i razvijale se kroz 20 godina prikazan jefotografijama i tekstom koje možete vidjeti na plakatima.Izloženi su i originalni službeni dokumenti ustanovljenjabiskupije te imenovanje njezinih biskupa, kao i predmetinastali u povodu toga za vjernike sjeverozapadne Hrvatskevažnog dogaðaja. Možete vidjeti i mali izvor blaga koji je uposjedu naše biskupije, od starih knjiga preko novih izdanja,sve do liturgijskog suða i ruha. Javnosti predstavljamo lik idjelo prvoga varaždinskog biskupa Marka Culeja, s kojimsmo krenuli u ovo 20-godišnje putovanje. Predstavljen je inaš sadašnji pastir mons. Josip Mrzljak, s kojim nastavljamotaj put. S njime se dalje okreæemo buduænosti te tražimopoticaj za još bolji i zauzetiji rad u vinogradu Gospodnjem.Nadam se da æete uživati razgledavajuæi ovu izložbu, kao štosmo i mi uživali prikupljajuæi i birajuæi predmete.Zahvaljujem svima koji su nam u tome pomogli; uLepoglavi je s nama bio Mirko Varoviæ kome se od srcazahvaljujem, a hvala i Skautima Varaždinske biskupije kojisu nam pomagali u postavljanju izložbe. Na iskazanompovjerenju, pomoæi i podršci veliko hvala mons. Kišièeku,gradonaèelniku Škvariæu i dogradonaèelniku HrvojuKovaèu", kazala je Gotal.Za glazbeno ozraèje na otvorenju izložbe pobrinuli su seuèenici Glazbene škole Varaždin Andreja Kundija (4.razred) i Petar Poljak (6. razred) koji su izveli dvije skladbena glasoviru.Nakon što je otvorio izložbu, mons. Mrzljak podijelio jenekoliko zahvalnica. Za pomoæ oko snimanja filma oVaraždinskoj biskupiji zahvalnicu su primile vjerouèiteljiceNataša Roginek i Silvija Èavlek te uèenici Sara Kelemen,Simon Kušter i Robert Blum, dok su zahvalnice za pomoæoko postavljanja izložbe primili gradonaèelnik MarijanŠkvariæ, župnik Andrija Kišièek, Mirko Varoviæ i voditeljicasveèanog otvorenja izložbe Stela Posavec.Izložbu su veæ prve veèeri razgledali brojni sveæenici,redovnici te vjernici Varaždinske biskupije, a svi koji to želemogu je besplatno razgledati do 20. kolovoza.

Domovinske vijestiika

518. srpnja 2018. broj 39/2018

Proslava zlatnog jubileja 15 milosrdnih sestara sv. KrižaSveèanu koncelebriranu misu u samostanskoj crkvi uÐakovu 14. srpnja s jubilarkama je slavio ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ.Ðakovo, 14.7.2018. (IKA/TU) – U tijeku sveèanekoncelebrirane mise koju je 14. srpnja u samostanskoj crkvimilosrdnih sestara sv. Križa u Ðakovu predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ samostanska zajednicaobilježila je zlatni jubilej 15 sestara. Slavljenice su s.Noemija Suèiæ, Tiborjanci, s. Božislava Tomaševiæ,Vidovice, s. M. Snježana Kmet, Poljanci, Oprisavci, s. IdaZdravèeviæ, Beketinci, Vuka, s. Palmira Zovkiæ, Privlaka, s.Agnezina Majdanèiæ, Ðakovo, s. M. Mihaela Kapelac,Prnjarovac, s. Pavla Barbariæ, Polje, Derventa, s. JulijaVeselovac, Sv. Ðurað, Podravski Podgajci, s. Lovorka Jukiæ,Vukovar, s. Roza Briševac, Nuštar, s. Antonija Kuliæ,Dugobabe, s. M. Bernardica Golubièiæ, Bošnjaci, s.Slavomira Cindriæ, Cerna te s. Beatrica Krstaèiæ (misionarkau Brazilu), Mundarije, o. Rab.Prije poèetka misnoga slavlja rektor samostanske crkve vlè.Zdenko Iliæ proèitao je imena slavljenica, kao i župa iz kojihpotjeèu, zahvaljujuæi Bogu za primjer ustrajnoga služenjatijekom 50 godina redovnièkih zavjeta. Slijedila je sveèanaprocesija, predvoðena nadbiskupom i sveæenicima, u kojojsu sestre jubilarke ušle u crkvu sa zapaljenim svijeæama.Okružene samostanskom zajednicom i sestrama pridošlim izokolnih mjesta, te brojnom rodbinom i uzvanicima, sestrejubilarke su nakon homilije obnovile svoje zavjete predvrhovnom poglavaricom s. Marijom Brizar, potvrðujuæiBogu svoju vjernost do kraja života. S. Marija njihove jezavjetne obrasce položila na oltar. Slavljenice su svoje Prvezavjete položile u godini kada je Hrvatska provincijamilosrdnih sestara sv. Križa obilježavala stotu obljetnicusvojih poèetaka u Ðakovu. U godini kada Provincijaobilježava 150 godina dolaska prvih sestara u Ðakovo,slavljenice zahvaljuju Bogu za 50 godina života pozavjetima u toj redovnièkoj Družbi.Tumaèeæi Matejevo evanðelje (11, 25-30): Hvala ti, Oèe, štosi ovo sakrio od mudrih i umnih, a objavio malenima…nadbiskup Hraniæ u homiliji je istaknuo da su „mudri iumni" oni koji nisu bili spremni prihvatiti Isusov navještaj ikoji su bili neosjetljivi za njegove rijeèi zbogsamodostatnosti, uskoæe pogleda i siromaštva duha. Istaknuoje zatim da su maleni oni koji se pred Bogom osjeæajuslabima i grešnima, koji priznaju svoju nedostatnost te suotvoreni za njegovu pomoæ i milosrðe. Zahvalio je potomsestrama jubilarkama što su tijekom svojega života htjelepripadati Isusovim siromasima i biti malene. To su ostvarileživeæi evanðeoske savjete siromaštva, poslušnosti i èistoæe.Ostale su vjerne Bogu i Crkvi, plivajuæi protiv struje i ondakada je bilo jako teško.Sveèanost slavlja uvelièao je samostanski zbor podravnanjem s. M. Svjetlane Paljuševiæ. Na kraju miseokupljeni su zajedno sa sestrama jubilarkama još jednomzahvalili Bogu za vjernost u njegovoj službi pjesmom TebeBoga hvalimo. Slavljenice su se zatim uputile u Dvoranu sv.Josipa, gdje su im sveæenici, zajedno s nadbiskupom isestrama poglavaricama, izrazili svoje èestitke. Potom su svizajedno pošli na Ljetnu terasu Centra Amadea na zajednièkodruženje s rodbinom i uzvanicima.Sveèanosti zlatnih zavjeta prethodile su duhovne vježbe kojeje vodio fra Robert Perišiæ, OFM, gvardijan i župnik župesv. Križa u zagrebaèkom Sigetu.

.

Biskup Paliæ otvorio proslavu blagdana GospeKarmelske u SelcimaNa uoènicu blagdana Gospe Karmelske, 15. srpnja,veèernjim misnim slavljem i prijenosom kipa iz stare crkveGospe Karmelske u novu Krista Kralja otvorena je proslavasvetkovine nebeske zaštitnice u Selcima na otoku Braèu.Naèelnik opæine u pozdravu je istaknuo: "Danas na krilimanaše nacionalne reprezentacije cijeli svijet zna za ovu našumalu plemenitu domovinu Hrvatsku".Selca, 15.7.2018. (IKA) – Na uoènicu blagdana GospeKarmelske, u nedjelju 15. srpnja, veèernjim misnim slavljemi prijenosom kipa iz stare crkve Gospe Karmelske u novuKrista Kralja otvorena je proslava svetkovine nebeskezaštitnice u Selcima na otoku Braèu. U predveèerje Marijinablagdana misu u crkvi Gospe Karmelske na selaèkoj Pjacislavio je hvarski biskup dr. Petar Paliæ. Na poèetkuliturgijskoga slavlja biskupa Paliæa pozdravio je selaèkižupnik Andro Ursiæ izrazivši radost zbog dolaska novogahvarskoga biskupa u tu župu Braèkoga dekanata. U homiliji se osvrnuo na svetopisamska èitanja 15. nedjeljekroz godinu. Ustvrdio je kako ona pomažu vjernicima udavanju odgovora na dva temeljna pitanja: Tko to smijepropovijedati i naviještati? Tko smije govoriti u Božje ime,te kako se to mora dogoditi da bi bilo djelotvorno. Podsjetio je na Drugi vatikanski sabor koji, kako je rekao,pomaže odgovoriti na pitanje o tome tko je sve pozvanproroèki djelovati. „Svi oni koji su kršteni, svi oni koji supotvrðeni, trebaju tu Isusovu poruku uèiniti vidljivom posvojim rijeèima i dijelima. Svi mi koji smo kršteni ipotvrðeni, pozvani smo i poslani biti Isusovi glasovi udanašnjem svijetu, svojim rijeèima i djelima", istaknuo jehvarski biskup. Pojasnio je kako se Bog u svojem djelovanjusluži i ljudima izvana. Èinjenica što smo upisani u maticikrštenih nije automatska ulaznica u nebo. Nebo trebazaslužiti, poruèio je mons. Paliæ. Govoreæi o naèinimadjelotvornoga propovjedanja i navještanja, podsjetio je naapostola Marka koji u evanðelju istièe da taj navještaj trebabiti jednostavan i ponizan. Prema tamošnjem obièaju na uoènicu Gospe KarmelskeGospin kip prenesen je zatim u sveèanom ophodu od starecrkve u novu na štovanje vjernicima. Vjerni narod u ophoduiskazivao je pjevanjem marijanskih pjesama svoju pobožnostprema Mariji koja u toj župi ima drevnu tradiciju. Gospinkip postavljen je u podnožje središnjega oltara, a župni zborKrista Kralja s nekoliko je pjesama najavio središnje slavljeu èast Mariji. Umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk pozdravio jeiz selaèke župne crkve novoga hvarskoga biskupa. "Dragibiskupe Petre, naše trootoèke biskupije Braèa, Hvara i Visa,iz svetišta Gospe Karmelske prenijeli smo dragi lik GospeKarmelske u novu crkvu Krista Kralja. Ta je crkva graðena isagraðena na uspomenu tisuægodišnjega hrvatskogkraljevstva. Pozdravljam vas uime nazoènih, cijele našežupe, i uime naše povijesti koja je vrlo zanimljiva po svojimdetaljima. U ovoj crkvi pred glavnim oltarom poèiva hvarskibiskup Andro Štambuk, u hvarskoj katedrali pokopan jehvarski biskup Celestin Bezmalinoviæ, a pozdravlja vasbiskup Slobodan koji je s prethodnom dvojicom iz ovogamjesta gdje se nalazite. S ponosom Vam želim istaknuti daovaj moj narod u Selcima voli i posebno poštuje dragiblagdan Gospe Karmelske. Ovo je narod koji voli Gospu. Ito me ohrabruje. To neka i vas ohrabri u pristupu narodu.Narod koji štuje Majku Božju ne može biti izgubljen. U tovjerujemo i to je nešto što nas drži", poruèio je biskupŠtambuk, zaželjevši da radost koju selaèki narod osjeæa uzblagdan Gospe Karmelske bude na radost i blagoslov novomhvarskom biskupu.

Domovinske vijesti ika

6 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Uime tamošnje opæine biskupa Paliæa na kraju je pozdravionaèelnik Ivan Marijanèeviæ. „Vjera i ljubav prema Majci nijenikada posustala. Selèani su uvijek bili superiorni, spremnina nemoguæe. Kako inaèe objasniti ovakvo zdanje u kojemse nalazite, koje su mukotrpno gradili i izgradili i ostavili unasljeðe naši preci. Ponosni smo na ljude koji su bilisposobni napraviti ovako nešto u nemoguæim uvjetima, uuvjetima u kojima nije bilo poželjno ni pogledati, a kamoligraditi novi hram Božji. Taj hram predstavljaju ljudi unjemu, njihove težnje i stremljenja, utkane u molitve,njihova vjera i ljubav, prvenstveno prema bližnjima, obiteljikoja je temelj svega, prema krvavoj i teško steèenoj slobodite Domovini koju danas na poseban naèin nosimo u srcu",istaknuo je naèelnik te braèke opæine.. U nastavku govora,izmeðu ostaloga, poruèio je: „Danas na krilima našenacionalne reprezentacije cijeli svijet zna za ovu našu maluplemenitu domovinu Hrvatsku. U ljudima je probuðenopomalo usnulo domoljublje. Danas nije strah iz punih pluæavikati: 'Ponosan sam što sam Hrvat', 'Ponosna sam Hrvatica',a da nas pritom nitko neæe nepravedno optužiti da smodesnièari ili nacionalisti. Još jednom se dokazalo i pokazaloda smo u ovakvim i sliènim situacijama svi mi zajedno siseljenom Hrvatskom kao jedno. Trebamo hraniti taj osjeæaj,biti ponosni, ponizni i èestiti kršæani, te uz pomoæ MajkeMarije vjerovati u bolje sutra". Na kraju uvodnoga slavlja hvarski biskup izrazio jezadovoljstvo što može prvo slavlje Gospe Karmelskeproslaviti u Selcima, u župi iz koje su trojica biskupa koji suupravljali mjesnom Crkvom i, kako je rekao, „uèvršæivalivjeru ovoga našega naroda". "Svjedoèimo svoju vjeru, svojuprivrženost nebeskoj Majci Mariji. Marija nas uvijekupuæuje Isusu jer je Isus poèetnik i dovršitelj naše vjere.Uèimo od Marije i molimo njezin zagovor da nas prati inadahnjuje na životnom putu", poruèio je Božjem narodu.

Nadbiskup Puljiæ èestitao srebrnim momcimaPredsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ u javljanju u specijalni programHrvatskoga katolièkog radija prikljuèio se brojnimèestitarima Hrvatskoj nogometnoj reprezentaciji zaostvareni uspjeh na Svjetskom prvenstvu rijeèima pohvale,èestitke i zahvale.Zagreb, 16.7.2018. (IKA) – Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ u javljanju uspecijalni program Hrvatskoga katolièkog radija prikljuèiose brojnim èestitarima Hrvatskoj nogometnoj reprezentacijiza ostvareni uspjeh na Svjetskom prvenstvu rijeèimapohvale, èestitke i zahvale.Nadbiskup je pohvalio izbornika Zlatka Daliæa, prateæistožer i srebrne momke koji su timski djelovali, Boguzahvaljivali za postignute rezultate i njegovali zajedništvokoje ih je dovelo do srebrnog finala. Èestitao je osobitoigraèima koji su dali sve od sebe kompetentno, s velikimžarom, žrtvom i naporom i osvojili simpatije ne samo svoganaroda nego i diljem svijeta.Nadbiskup im je zahvalio za nesebiènost u sportskomnatjecanju koju su poklonili navijaèima, svojoj domovini inarodu. Izrazio je i zahvalu za poruku važnosti zajedništvakako u sportu tako i kulturi i odgoju, kako u industriji,turizmu i politici tako i u svim segmentima društvenogživota. „Dao Bog da ta poruka urodi u buduænosti obilnimplodovima", rekao je predsjednik HBK. Zahvalio je našimnogometašima „za mjesec radosti i ponosa i probuðene nadei snove o kojima su i oni govorili i zato živjeli i kod nasprobudili snove kako samo u zajedništvu možemo ostvaritiolimpijski geslo da se može i više, i brže i bolje".

Biskup Križiæ na proslavi Gospe Ribarske u SenjuGospiæko-senjski biskup Zdenko Križiæ predvodio je sveèanumisu u ponedjeljak 16. srpnja u prigodi blagdana GospeKarmelske ili Ribarske kako ju nazivaju u Senju, èestitavšiblagdan kojega najviše slave ribari, pomorci i ljudi na moru.Senj, 16.7.2018. (IKA) - Gospiæko-senjski biskup ZdenkoKrižiæ predvodio je sveèanu misu u ponedjeljak 16. srpnja uprigodi blagdana Gospe Karmelske ili Ribarske kako junazivaju u Senju u koncelebraciji èlanova drevnogaSenjskog kaptola na èelu s prepoštom mons. MilomÈanèarom i domaæim župnikom Richardom Pavliæem ipredvoditeljem trodnevice dr. Josipom Bošnjakoviæem. Uz brojne domaæe vjernike misnom slavlju s kasnijomprocesijom ulicama drevnog Senja nazoèili su i hodoèasniciiz Ogulina, kao i senjski gradonaèelnik Sanjin Rukavica izamjenik Lièko-senjskog župana Vice Nekiæ. Biskup Križiæ èestitao je blagdan kojeg najviše slave ribari,pomorci i ljudi na moru koji su se utjecali Stella maris iliZvijezdi mora i zahvaljivali na svim njenim dobroèinstvima izaštiti. „Majko naše prošlosti, budi Majka naše sadašnjosti inaše buduænosti", molio je biskup Križiæ. Nakon mise bila je sveèana procesija ulicama drevnogabiskupijskog središta Senja s kipom Gospe Ribarske. Uzavršnoj molitvi ispred senjske katedrale predvodniktrodnevice, sveæenik Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije JosipBošnjakoviæ poruèio da je bilo lijepo biti svjedokom vjere ipobožnosti prema Majci Božjoj od Karmela. Prijeblagoslova biskup Križiæ zaželio je „da nas Marijinazvijezda vodi do našeg cilja".

Kardinal Bozaniæ: „Povratili ste nadu i donijeli radostsvojoj hrvatskoj domovini"Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ èestitao jeHrvatskoj nogometnoj reprezentaciji i izborniku ZlatkuDaliæu povijesni uspjeh hrvatskoga sporta.Zagreb, 16.7.2018. (IKA) – Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je èestitku Hrvatskoj nogometnojreprezentaciji i izborniku Zlatku Daliæu, prenosi Tiskovniured Zagrebaèke nadbiskupije. Tekst èestitke prenosimo ucijelosti: „Dragi hrvatski nogometni reprezentativci,cijenjeni izbornièe gospodine Zlatko Daliæu, struènisuradnici i èelnici Hrvatskoga nogometnog saveza! Kaodionik radosti, s posebnim osjeæajima zahvalnosti Bogu,izvoru svake dobrote i radosti, dok hrvatski narod uDomovini i širom svijeta slavi srebrno odlièje koje ste vi,pod jedinstvenim vodstvom svoga izbornika osvojili, od srcavam èestitam na ovom povijesnom uspjehu hrvatskogasporta. Pišem vam ovu èestitku ne samo zbog iznimnihpostignuæa na Svjetskome nogometnom prvenstvu u Rusiji.U svojim ste nastupima, ponašanju i izjavama oèitovali stavkoji može biti nadahnuæe svakomu èovjeku; stav ozbiljnepripreme, gorljivosti i nesebiènosti u nastupu te zahvalneponiznosti pred postignutim, prepoznajuæi zasluge svih kojipomažu da živi snaga zajedništva. Vi ste u ovome trenutku,nasuprot razoèaranja i razaranja jedinstva u hrvatskomdruštvu, primjer, posebno mladima, da je u svakom pozivupotrebno ulagati napore i razvijati spremnost na žrtvu, imatizanos iz kojega nièu zadivljujuæi plodovi. Dragi hrvatskinogometni reprezentativci, ako se ikada u vašem srcuprobudi zrnce tuge što niste podigli i donijeli zlatnuskulpturu namijenjenu prvaku, sjetite se da ste svojimsrebrom, svojim naporima i žrtvama, svojim zajedništvom iljubavlju podigli i donijeli Hrvatskoj puno veæu vrijednost:povratili ste nadu i donijeli radost svojoj hrvatskoj domovini.Unijeli ste svjetlo u srca tolikih ljudi u Hrvatskoj, Bosni i

Domovinske vijestiika

718. srpnja 2018. broj 39/2018

Hercegovini, kao i u hrvatskom iseljeništvu, te ih potaknulina dobro i obnovu zajedništva. Uz to, neprocjenjivo je to štoje vaš trud na ovome prvenstvu znaèio za bolje upoznavanjesvijeta s Hrvatskom.Jednako ste tako pokazali da povezanost ljubavi i zalaganjaèini velika djela. Bilo je divno osjetiti vaš stav skromnosti inesebiènosti koji je donosio bogate plodove, ne stavljajuæi uprvi plan svoje zasluge, nego doprinos i vrijednost drugih,povezujuæi duboki smisao, onaj do kojeg dopire vjera, zatimvažnost obitelji i dragocjenost žrtve za Domovinu. To jekljuè koji vidimo u svim hrvatskim pobjedama. To jehrvatski narod prepoznao u vašim nastupima i ponovnootkrio snagu nade. Hvala vam! Zazivajuæi Božji blagoslovna vas i vaše obitelji, molim Gospodina da vas èuva naputevima vaših života. Nastavite sjajiti vedrinom, jer ste namdarovali obilje radosti.Gospodin vas èuvao i pratio svojim blagoslovom, a BlaženaDjevica Marija, Kraljica Hrvata, bila vam trajnomZagovornicom. Srdaèno vas pozdravlja jedan od vaših navijaèa."

Nadbiskup Barišiæ: Želio bih da metodu uspjeha našihnogometaša primijenimo na svim poljima društvaSplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ komentirao je zaHrvatski katolièki radio osvajanje srebrne medalje Hrvatskenogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnomprvenstvu u Rusiji, rekavši da su radost i ponos zahvatilièitavu našu domovinu.Zagreb, 16.7.2018. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ komentirao je za Hrvatski katolièki radioosvajanje srebrne medalje Hrvatske nogometnereprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu uRusiji, rekavši da su radost i ponos zahvatili èitavu našudomovinu. „Hrvatska je postala jedno u svom broju, rodu ipadežu. To su nam priuštili naši divni deèki. Oni su zaslužilida ih doèekamo i da im zahvalimo na svemu što su pokazalii posvjedoèili. Posvjedoèili su nešto divno, a to jezajedništvo, sklad, odgovornost, trud, znoj, napor. Da je toput do uspjeha. Ne samo da smo to mi uoèili, to je uoèioèitav svijet. Postali smo miljenici svijeta. Približili smo svijetnama, a nas svijetu. Osobito smo razumjeli put uspjeha,žrtve, poniznosti. Upravu tu rijeè otkrili smo u sportu. To jekvaliteta kršæanska, redovnica, redovnika. Novost je da seponiznost otkrije u sportu, a to su otkrili naši igraèi i trener izato im zahvaljujem. Vidim u našoj reprezentaciji tolikoporuka", rekao je nadbiskup. Istaknuo je da je uspjeh naših nogometaša „radioaktivan",zahvatio je svijet, ali zahvaæa prije svega našu domovinu.„Taj uspjeh je na svoj naèin pun poruka nama svima, osobitodomovini da pokušamo vidjeti možemo li ovaj put uspjeha,njihovu metodu primijeniti na terenu doma. Želio bih danjihovu metodu uspjeha primijenimo na svim poljima našegdruštva, na gospodarskom polju, politièkom, kulturnom,zdravstvu, i na polju pastorala. Da se može više, zajedno,ponizno, skladno, uz napor i trud", poruèio je nadbiskupBarišiæ.Nakon izgubljene finalne utakmice s Francuzima, nadbiskupje rekao da nema razloga da budemo tužni i žalosni. „Tu jeradost i ponos. Više ponos nego radost. Radost nam je zamalo osiromašena. Ali, vjerujem da su naši srebrni momcibili bolji, da su zlatni. Èestitamo Francuzima, uz jedan 'ali'.Vjerujem da je naša radost zasluženija i èistija. Francuzi semogu radovati što su osvojili prvo mjesto, ali ostali su dužnipokazati na terenu da su bolji od nas. U ovom sluèaju boljisu izgubili a to smo mi", zakljuèio je nadbiskup Barišiæ.

Proslava Gospe Karmelske u Karmelu sv. Josipa uBreznici Ðakovaèkoj„Maleni hrvatski narod je ovih dana Božjom milošæupostigao veliki uspjeh u svijetu nogometa. A nama se danasnudi nešto još sitnije što možemo trajno nositi oko vrata kaoznak svojega predanja Bogu i saveza s Marijom – škapularili škapularska medaljica", poruèio je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ, predvodeæi misu uKarmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj.Breznica Ðakovaèka, 17.7.2018. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèki nadbiskup metropolit Ðuro Hraniæ predvodio je uKarmelu sv. Josipa u Breznici Ðakovaèkoj 16. srpnjaeuharistijsko slavlje u èast Gospe Karmelske. Uz nadbiskupaje oko oltara bilo devet sveæenika, od kojih je jedanovogodišnji mladomisnik, jedan ðakon te sveèana asistencijaod osam ðakovaèkih bogoslova.„Malen oblak bio je znak nade izraelskoga naroda. Malenaslužbenica Gospodnja se svojim „Fiat – neka mi bude"upisala u povijest spasenja. Maleni komad platna bio je znakopstanka i procvata Reda Šimunu Stocku. Maleni hrvatskinarod je ovih dana Božjom milošæu postigao veliki uspjeh usvijetu nogometa. A nama se danas nudi nešto još sitnije štomožemo trajno nositi oko vrata kao znak svojega predanjaBogu i saveza s Marijom – škapular ili škapularskamedaljica", rijeèi su mons. Hraniæa na poèetkueuharistijskoga slavlja, kojima je ukazao na glavnu misaodanašnjega slavlja: malenost i poniznost je ono što postiževelike stvari Božjom pomoæi.U homiliji nadbiskup Hraniæ podsjetio je kako Isus postavljanove kriterije oko toga što je pravo èovjekovo blaženstvo:dok ljudi gledaju na blaženstvo jedino kroz prizmuovozemnih uspjeha, blagostanja, prestiža, ugleda, Isusnaziva blaženijim one koji Božju rijeè slušaju i èuvaju je.„Marija je ta žena koja je slušala i èuvala Božju Rijeè. To sunjezine najveæe kreposti i to je vrijedno našega truda inasljedovanja. Otvoriti se i slušati Božju Rijeè je preduvjetspasenja kroz èitavu povijest. Po odustajanju od sebe i onogašto im se èinilo lakše i komotnije toliki su se ugraðivali upovijest spasenja i po njima je Bog mogao mijenjati našupovijest."Mons. Hraniæ je meðutim posvijestio svima i kako jeMarijino blaženstvo njoj donijelo i križ i poteškoæe u životu,a ne blagodati. Vjernièko povjerenje i predanje treba biti ionda kada je teško, kada Bog mijenja èovjekove planove,želje i oèekivanja. „Prihvaæanjem žrtve, poteškoæa,neuspjeha, razlièitih situacija koje nismo planirali, poputneplaniranog zaèeæa, se postaje nasljedovatelj BlaženeDjevice Marije. Puno puta bi lakše, komotnije prošli ako biostavili savjest po strani, no radi Boga biramo teži put."„Marija je najbolji primjer odustajanja od sebe, malenosti,prazna od sebe kako bi bila prepuna Božjega djelovanja unjezinom životu.", rekao je nadbiskup te pokazao kako se uživotu uvijek iznova potvrðuje zakonitost da je Božjedjelovanje najplodnije kada je èovjek spreman ostaviti sebe,kad je malen, jednostavan, slobodan od vlastite velièine isvoje volje. Kada se poput igraèa u nogometnoj ekipi poštujedruge, ne igra samoživo nego složno, cijeneæi druge i neslužeæi sebi i svojoj slavi nego afirmaciji onoga što èovjekanadilazi.Na kraju misnoga slavlja nadbiskup je još jednom govorio ovažnosti nošenja Gospina škapulara ili medaljice kao znakadopuštanja Bogu da od nas naèini prostor svojega djelovanjai ostvarenja Njegova Kraljevstva meðu ljudima. Èestitao jesestrama njihovu veliku svetkovinu i zahvalio im na njihovunastojanju, živeæi u Karmelu mjesne biskupije, da i one,darujuæi potpuno život Bogu u klauzuri samostana, dajuBogu prostor za djelovanje.

Domovinske vijesti ika

8 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Nakon sveèanoga nadbiskupova blagoslova svi prisutni suna njegovu molbu primili i mladomisnièki blagoslovprisutnoga koncelebranta vlè. Luke Ivkoviæa.Meðu pristiglim hodoèasnicima bila je i jedna skupina izSonte u susjednoj Vojvodini, predvoðena njihovimžupnikom Josipom Kujundžiæem i dekanom Apatinskogadekanata Jakobom Pfeiferom. Oni su nakon misnoga slavljau samostanskoj govornici obradovali nadbiskupa ikarmeliæanke otpjevavši nekoliko starih crkvenih pjesamakoje se na ikavici pjevaju u njihovu kraju. Nadbiskup jeizrazio zahvalnost i udivljenje nad èinjenicom kako su tepjesme ujedinile sve prisutne u duhu molitve i osjeæajuzajedništva kako meðusobno tako i s Bogom.Podnevno misno slavlje vodio je karmeliæanin iz splitskogKarmela o. Smiljo Brnadiæ, u koncelebraciji s prof. SlavkomPlatzom, vlè. Nikolom Grgiæem i vlè. Matejom Glavicom. Svetkovini je i ove godine prethodila trodnevna molitvenapriprava. Prvoga dana trodnevnice, 13. srpnja, na blagdanGospe Bistrièke, euharistijsko slavlje predvodio je prof. dr.sc. Ivica Raguž, dekan KBF-a u Ðakovu, drugi dan fraMartin Dretviæ, OFMConv, gvardijan u Vinkovcima, a treæidan p. Zdravko Kneževiæ, DI, superior u Osijeku.

Mateo Kovaèiæ za HKR: „Bog nam je dao ovaj uspjeh dase digne hrvatski narod"Sveèani doèek srebrnog nogometnog reprezentativca MateaKovaèiæa u župi sv. Antuna Padovanskoga u SesvetskimSelima zapoèeo je misom na kojoj je i sam nazoèio.Zagreb, 17.7.2018. (IKA) - Sveèani doèek srebrnoganogometnog reprezentativca Matea Kovaèiæa u utorak 17.srpnja u župi sv. Antuna Padovanskoga u Sesvetskim Selimazapoèeo je misom na kojoj je i sam nazoèio. Kovaèiæ je zaHrvatski katolièki radio izjavio da ništa drugo nije nioèekivao: „Ovo je moja župa, tu idem na misu, tu se družims ljudima, tu su mi svi. Zahvalan sam i ponosan za ovakavdoèek, trudit æu se i dalje ih èiniti ponosnim". U toj je župinogometaš odrastao, upoznao suprugu i tu gradi sve lijepeuspomene. Izjave naših reprezentativaca nakon utakmica uvijek susadržavale i zahvalu Bogu, za što Kovaèiæ kaže da nijeneobièno jer se kod Hrvata kad je dobro uvijek kaže „hvalaBogu". Istaknuo je da su u reprezentaciji sve vjernici, aizbornik to voli i podržava. „I nema ništa ljepšeg, jer Bognam je dao sve. Ovi uspjesi su èak i manje bitni, bitno dasmo živi i zdravi, a ostalo ako doðe – hvala Bogu. Ponosnismo što vjernici, što smo katolici, Bog nam je dao dabudemo viceprvaci svijeta i da u tome uživamo", sazahvalnošæu je rekao hrvatski reprezentativac. Kovaèiæ se osvrnuo i na doèek u Zagrebu, za koji je rekao daim je pokazao da su zapravo prvaci svijeta. „Kako su nasljudi doèekali, to je ludo, to nikad nisam u životu doživio,dao Bog da to još koji put doživimo. I dat æemo sve od sebeda to ponovno doživimo", posvjedoèio je srebrni nogometaši zakljuèio: „Držimo se zajedno, volimo se, grlimo, ljubav jenajvažnija. Bog nam je dao ovaj turnir da se malo dignehrvatski narod i nadam se da æemo u tom zajedništvu iostati". Dodajmo ovome i vijest koju je objavio Catholic newsagency da je Mateo Kovaèiæ srebrnu medalju sa Svjetskoganogometnog prvenstva posvetio sv. Antunu Padovanskom.Podsjetimo, zastavu svetišta u Sesvetskim Selima nosio je ikada je u Rusiji primao medalju.

.

Razrješenja i imenovanja u Poreèkoj i Pulskoj biskupijiOdlukom ordinarija Dražena Kutleše, Biskupski ordinarijatu Poreèu izdao je dekrete razrješenja i imenovanja, te noviraspored pastoralnih službi u Poreèkoj i Pulskoj biskupiji.Poreè, 17.7.2018. (IKA) - Odlukom ordinarija DraženaKutleše, Biskupski ordinarijat u Poreèu izdao je dekreterazrješenja i imenovanja, te novi raspored pastoralnih službiu Poreèkoj i Pulskoj biskupiji.O. Jeronim Vujiæ razrješuje se službe župnog vikara župe sv.Ivana Krstitelja u Puli. O. Nikola Rožankoviæ imenuje sežupnim vikarom župe sv. Ivana Krstitelja u Puli. Vlè. AnteMoèibob razrješuje se službe župnika župe sv. Agnezedjevice i muèenice u Medulinu i umirovljuje. Vlè. MilanMilovan razrješuje se službe župnika župe sv. Martinabiskupa u Ližnjanu i umirovljuje. Vlè. Ivan Štokoviærazrješuje se službe župnika župa Uznesenja BDM u Vrhu,sv. Križa u Draguæu i Presvetog Trojstva u Raèicama iumirovljuje. Vlè. Ivan Maciniæ razrješuje se službe župnikažupa sv. Šimuna i Jude apostola u Tinjanu i sv. Martinabiskupa u Bermu i umirovljuje. Vlè. Mladen Matikarazrješuje se službe župnog upravitelja župa sv. Šimuna iJude apostola u Tinjanu i sv. Martina biskupa u Bermu iimenuje se župnikom župa sv. Šimuna i Jude apostola uTinjanu i sv. Martina biskupa u Bermu. MladomisnikBartosz Pawlik imenuje se župnim vikarom župa sv. Nikolebiskupa u Pazinu, sv. Šimuna i Jude apostola u Tinjanu i sv.Martina biskupa u Bermu. Vlè. Marijo Žmak razrješuje seslužbe župnog upravitelja župa Uznesenja BDM u Vrhu, sv.Križa u Draguæu i Presvetog Trojstva u Raèicama. Vlè. IvanProdan razrješuje se službe župnog upravitelja župe sv.Martina biskupa u Ližnjanu.Vlè. Milan Zgrabliæ razrješuje se službe župnika župe sv.Martina biskupa u Svetom Lovreèu Pazenatièkom. Vlè.Matteo Baccani razrješuje se službe župnog vikara župaUznesenja BDM u Poreèu i sv. Martina biskupa u SvetomLovreèu Pazenatièkom i imenuje se župnim upraviteljemžupa Uznesenja BDM u Vrhu, sv. Križa u Draguæu iPresvetog Trojstva u Raèicama. Vlè. Hrvoje Okadarrazrješuje se službe župnika župa sv. Filipa i Jakova apostolau Filipani i Gospe od Zdravlja u Hreljiæima i imenuje sežupnikom župa sv. Agneze djevice i muèenice u Medulinu isv. Martina biskupa u Ližnjanu.Vlè. Geremia Massa razrješuje se službe župnika župaPresvetog Trojstva u Svetoj Nedelji Labinskoj, sv. Martinabiskupa u Svetom Martinu Labinskom i sv. Ivana i Pavlamuèenika u Šumberu i imenuje se župnikom župa sv. Filipa iJakova apostola u Filipani i Gospe od Zdravlja u Hreljiæima.Vlè. Mirko Vukšiæ imenuje se župnikom župa PresvetogTrojstva u Svetoj Nedelji Labinskoj, sv. Martina biskupa uSvetom Martinu Labinskom i sv. Ivana i Pavla muèenika uŠumberu.Mladomisnik Boško Èatlak imenuje se župnim vikaromžupa Roðenja BDM u Gornjem Labinu, sv. Barbare djevice imuèenice u Raši, Presvetog Trojstva u Svetoj NedeljiLabinskoj, sv. Martina biskupa u Svetom MartinuLabinskom i sv. Ivana i Pavla muèenika u Šumberu.Vlè. Josip Mašina razrješuje se službe župnog vikara župaUznesenja BDM u Poreèu i sv. Martina biskupa u SvetomLovreèu Pazenatièkom i imenuje se župnim upraviteljemžupa sv. Bartolomeja apostola u Roèu, sv. Kancija,Kancijana i Kancijanile muèenika u Lanišæu i sv. Jeronimaprezbitera u Humu.Vlè. Ivan Mlikota razrješuje se službe župnika župa sv.Lovre muèenika u Svetom Lovreèu Labinskom i sv. Lucijedjevice i muèenice u Skitaèi i imenuje se župnikom župe sv.Martina biskupa u Svetom Lovreèu Pazenatièkom. Vlè.Dariusz Szymanski razrješuje se službe župnika župa sv.

Domovinske vijestiika

918. srpnja 2018. broj 39/2018

Kvirika i Julite muèenika u Višnjanu, sv. Ivana Krstitelja uSvetom Ivanu od Šterne i sv. Jakova apostola u Baèvi iimenuje se župnikom župa sv. Lovre muèenika u SvetomLovreèu Labinskom i sv. Lucije djevice i muèenice u Skitaèi.Vlè. Karol Homieja razrješuje se službe župnog vikara župesv. Jurja muèenika i sv. Eufemije djevice i muèenice uRovinju i imenuje se župnim upraviteljem župa sv. Kvirika iJulite muèenika u Višnjanu, sv. Ivana Krstitelja u SvetomIvanu od Šterne i sv. Jakova apostola u Baèvi.Vlè. Želimir Bagavac razrješuje se službe župnog vikaražupa Marijina Uznesenja u Buzetu, Presvetog Trojstva uBrestu, sv. Roka u Èrnici, sv. Mateja apostola u Slumu i sv.Jurja muèenika u Sovinjaku i upuæuje se na studij duhovneteologije u Rimu.Vlè. Dalibor Pilekiæ razrješuje se službe župnika župa sv.Jeronima prezbitera u Humu, sv. Kancija, Kancijana iKancijanile muèenika u Lanišæu i sv. Bartolomeja apostola uRoèu i imenuje se župnikom in solidum župa MarijinaUznesenja u Buzetu, Presvetog Trojstva u Brestu, sv. Roka uÈrnici, sv. Mateja apostola u Slumu i sv. Jurja muèenika uSovinjaku. Vlè. Janez Barboriè, mladomisnik imenuje sežupnim vikarom župe Uznesenja BDM u Poreèu.Mladomisnik Damir Štifaniæ imenuje se župnim vikaromžupe sv. Jurja muèenika i sv. Eufemije djevice i muèenice uRovinju. Vlè. Goran Levak razrješuje se službevicekancelara Poreèke i Pulske biskupije i imenuje sekoordinatorom projekta izgradnje „Hospicija u Puli", župnimvikarom župe sv. Pavla apostola u Puli, zamjenikomravnatelja Sveæenièkoga doma „Betanija" u Puli i duhovnimpomoænikom u župi Vodnjan.Vlè. Mladen Pranjiæ imenuje se predstojnikom Ureda zaobitelj, vicekancelarom biskupije, ekonomom Biskupskogdoma i Ordinarijata u Poreèu, te pomoænikom u BUUK-u.Vlè. Pablo Rubio Barcia razrješuje se službe župnog vikaražupa sv. Pelagija muèenika u Novigradu i sv. IvanaKrstitelja u Dajli i stavlja se na raspolaganjeNeokatekumenskom putu.

Misa u povodu 306. obljetnice dolaska prvoga Štambukau SelcaU povodu obljetnice dolaska prvoga Štambuka u Selca naotoku Braèu u organizaciji Udruge „Štambuk" u suradnji stamošnjom opæinom, umirovljeni hvarski biskup SlobodanŠtambuk slavio je 17. srpnja misu za pretke u crkvi KristaKralja.Selca, 17.7.2018. (IKA) – U povodu 306. obljetnice dolaskaprvoga Štambuka u Selca na otoku Braèu u organizacijiUdruge „Štambuk" u suradnji s tamošnjom opæinom,umirovljeni hvarski biskup Slobodan Štambuk slavio je uutorak 17. srpnja misu za pretke u crkvi Krista Kralja. Namisi su se okupili Štambuci u znak molitve i zahvalnostiprema precima na svemu što baštine od njih kroz nešto višeod protekla tri stoljeæa. Misi su nazoèili predsjednik idopredsjednik te udruge Mario i Dario Štambuk i ostali izroda Štambuka. Pozdravljajuæi pristigle na misi zahvalniciporuèio je da je ona sjeæanje ne samo na preminuleŠtambuke, nego i poticaj na molitvu za žive da ih slijede inastave ono što su im njihovi prethodnici ostavili. Biskup Štambuk u propovijedi je približio okupljenima nekeod istaknutih osoba iz reda Štambuka koji su zadužili svojemjesto i narod. Poruèio je da je za kratkoga boravka u rodnojžupi u Selcima pohodio grobove nekih Štambuka i pogledaonatpise nad njihovim grobnim ploèama. Uvijek iznovapronalazim neke od njih èiji su natpisi glasni s obzirom nasvoj sadržaj. Svojim pohodom groblju htio sam ustvaripovezati ovu našu zemaljsku Crkvu s onom u vjeènosti.

Neka to bude jedno tijelo u shvaæanju životu, poruka da smojedni na druge oslonjeni, rekao je mons. Štambuk, istaknuvšikako su se preci iz reda Štambuka uzdali u Gospodina.Napomenuo je kako se posebno zaustavio nad grobombivšega župnika Slavka Štambuka koji je obnašao župnièkuslužbu za gradnje selaèke crkve, a koji je preminuo 1943.godine. Zbog velikoga i rastuæega broja ljudi, upravo je onpredložio gradnju nove crkve. Nad njegovim grobom stojinatpis „Molite i radite". Dragi moji Štambuci, molite i radite.To je poruka jednoga od slavnijih ljudi našega mjesta,naglasio je biskup. Uputio je, nadalje, na poruku „Sve štonije vjeèno, ništetno je" s groba istaknutoga SelèaninaVjenceslava Štambuka. Jedino vjeènost ima veliku cijenu.Sve što nije vjeèno, nema vrijednosti, poruèuje nam tajistaknuti laik, rekao je. U osvrtu na preminule Selèanine podsjetio je i na životsvojega oca Josipa koji je u crkvi djelovao kao zvonar i bioèovjek kojemu je vjera, kako je rekao, „bila pod kožom". Uzostale takoðer je zaslužan za dogradnju ove crkve, poruèio jebiskup Štambuk. Na kraju je istaknuo i grobni natpis „Tvojglas èekamo Gospodine da nas pozoveš". „Tko su ti kojièekaju glas? To smo svi mi koji èekamo poziv Gospodnji.Važno je da nas taj poziv zatekne spremne za blagoslovljenuvjeènost koju želimo našim pokojnima, ali i živima. Nekaovaj naš susret bude koristan za svakoga od nas. Pokojnimaneka je vjeèni mir u vjeènosti, a nama živima Gospodin daodovoljno mudrosti kako bismo život uskladili s Božjimželjama. To molimo, to ostvarimo", poruèio je u propovijediumirovljeni biskup. Na misi su pjevala selaèka djeca Katarina Nižetiæ, IvanBoškoviæ i Lea Nižetiæ, a pratila ih je s. Marija Kruna Grgat. Spomen na dolazak prvoga Štambuka na otok, JanaAntonina Standelperghera, zvanoga Stambucco, okupljeniŠtambuci nastavili su u Zorinu dvoru iz 1829. godine, uzprikaz rodoslovlja te projekciju fotografija i video zapisa. Programu je nazoèio i biskup Štambuk. U razgovoru snovinarom IKA-e, dopredsjednik Udruge dr. Dario Štambuk,zadužen za rodoslovlje, istaknuo je podatak da je do sada timprezimenom povezano 1950 ljudi, ukljuèujuæi i osobe kojesu ulaskom u obitelj preuzele to prezime. Prema rijeèimadopredsjednika, u Hrvatskoj sada živi oko šest stotinaŠtambuka, a otprilike isto toliko u dijaspori, s naglaskom naÈile i Argentinu. Podsjetio je pritom da je krajem svibnjauprilièen susret Štambuka i u Zagrebu s naglaskom napovezivanju mladih.

Imenovanja i razrješenja u Dubrovaèkoj biskupijiDubrovaèki biskup Mate Uziniæ potpisao je dekrete kojimase uvode neke promjene u pastoralnom djelovanju biskupije.Dubrovnik, 18.7.2018. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ potpisao je dekrete kojima se uvode neke promjene upastoralnom djelovanju biskupije. Don David Pahor razrješuje se službi župnog vikara užupama sv. Andrije i Velike Gospe u Dubrovniku te seimenuje upraviteljem župa sv. Vid, Trsteno i sv. Juraj,Osojnik. Don Jerko Ban razrješuje se službe upravitelja župesv. Jurja, Osojnik te se imenuje upraviteljem župa sv.Stjepana, Luka Šipanska i Velike Gospe, Suðurað. Imenujese i pastoralnim pomoænikom u Opæoj bolnici u Dubrovniku.Rektor dubrovaèkog sjemeništa i župni vikar u katedralnojžupi i župi sv. Andrije don Marin Luèiæ razrješuje se službepastoralnog suradnika u Opæoj bolnici u Dubrovniku.Generalni vikar Dubrovaèke biskupije don Hrvoje Katušiærazrješuje se službe upravitelja Biskupske kuæe u Gospinupolju i imenuje upraviteljem Biskupskoga doma u Gradu.Don Slavko Grubišiæ koji je veæ ranije napunio kanonsku

Domovinske vijesti ika

10 18. srpnja 2018. broj 39/2018

dob za umirovljenje, ali je zbog pastoralnih razloga bio ostaou službi, razrješuje se službe upravitelja župa sv. Stjepana,Luka Šipanska i Velike Gospe, Suðurað te se umirovljuje. Uskladu sa svojim moguænostima nastavit æe se i dalje kaoduhovnik brinuti za korisnike Doma za starije i nemoæneosobe „Domus Christi" u Dubrovniku i obnašati dosadašnjeslužbe rektora crkava u Gradu. Zlatomisnik don VojislavVlašiæ razrješuje se službe upravitelja župe sv. Vida, Trstenote se umirovljuje. S obzirom na to da je Franjevaèka provincija sv. Jeronima uDalmaciji i Istri odluèila povuæi franjevce iz samostanaGospe Delorite u Kuni èime se upravljanje župom VelikeGospe u Kuni vraæa Dubrovaèkoj biskupiji, fra Josip Vidasrazrješuje se službe župnika Velike Gospe u Kuni, a fraPetar Perkoviæ razrješuje se službe župnog vikara u istojžupi. Don Marinko Šljiviæ razrješuje se službe župnog vikarau župi sv. Mihovila, Lapad, u Dubrovniku te se imenujeupraviteljem Biskupske kuæe u Gospinu polju, a zbogodlaska franjevaca iz samostana na Kuni privremeno æeupravljati i župom Velike Gospe, Kuna. Nikola Živkoviæzbog obiteljskih razloga nije mogao nastaviti službu uDubrovaèkoj biskupiji te je po isteku ugovora o radurazriješen službe ekonoma kao i direktora biskupijskih tvrtkis ogranièenom odgovornošæu Benfortuna d.o.o. i Otok d.o.o. Trajni ðakon Tomislav Sikavica imenuje se ekonomomDubrovaèke biskupije i direktorom biskupijskih tvrtkiBenfortuna d.o.o. i Otok d.o.o.

Imenovanja i premještaji u Rijeèkoj nadbiskupijiIzdani dekreti o razrješenjima i imenovanjima na noveslužbe u Rijeèkoj nadbiskupiji. Ovog su srpnja desetoricasveæenika imenovana na nove službe, a preuzet æe ih tijekomkolovoza.Rijeka, 18.7.2018. (IKA) – Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæizdao je dekrete o imenovanjima na nove službi tepromjenama u župama. Ovog su srpnja desetorica sveæenikaimenovana na nove službe, a preuzet æe ih tijekom kolovoza. U rijeèku župu sv. Ivana Krstitelja na Škurinjama kaoupravitelj dolazi vlè. Mato Berišiæ koji stoga napušta svojedosadašnje župe Tršæe, Prezid, Èabar i Plešce. Vlè. SlobodanBunoza sa Škurinja odlazi na službu župnika župe sv. Nikolebiskupa u Rijeci. Dosadašnji tajnik nadbiskupa Devèiæamladomisnik Mario Frlan imenovan je župnim vikarom užupi Cernik. Iz Cernika u mirovinu ide mons. Petar Zeba, aupravljanje župe preuzima mr. Ðuliano Trdiæ na službi uKukuljanovu. Vlè. Ivica Klanac razriješen je službe župnika u Kraljevici, aostaje na službi župnika u Bakarcu. U Kraljevicu kaoupravitelj dolazi vlè. Matija Žugaj koji je time razriješenslužbe upravitelja župe Rukavac. Župnik Voloskog PetarBelaniæ upravljat æe stoga i župom Rukavac.Vlè. Marko Šariæ razriješen je službe kapelana za studente imlade te imenovan upraviteljem župa Hreljin i Zlobin. Vlè.Miroslav Pergl razriješen je službe župnika župa Hreljin iZlobin te imenovan župnim vikarom u župi Viškovo. Vlè.Marijan Žderiæ razriješen je službe župnog vikara u župiViškovo te imenovan župnim upraviteljem župa Tršæe iPrezid. Vlè. Marko Gregiæ razriješen je službe župnog vikarau župama Tršæe, Prezid, Èabar i Plešce te imenovanupraviteljem župa Èabar i Plešce. Dosadašnji župnik na Krnjevu župe sv. Nikole biskupa vlè.Marijan Benkoviæ zatražio je ekskardinaciju iz Rijeèkenadbiskupije te je razriješen službe.U promjene u obnašanju pastoralnih službi u Rijeèkojnadbiskupiji nisu ukljuèene možebitne izmjene u župamakojima upravljaju sveæenici redovnici.

Novi ekonom Dubrovaèke biskupijeTrajni ðakon Rijeèke nadbiskupije don Tomislav Sikavicapreuzeo je prošlog tjedna službu ekonoma Dubrovaèkebiskupije od dosadašnjeg ekonoma Nikole Živkoviæa.Dubrovnik, 18.7.2018. (IKA) - Trajni ðakon Rijeèkenadbiskupije don Tomislav Sikavica preuzeo je prošlogtjedna službu ekonoma Dubrovaèke biskupije oddosadašnjeg ekonoma Nikole Živkoviæa koji se zbogobiteljske situacije, a nakon isteka Ugovora o radu naodreðeno vrijeme, vraæa u Zagreb. Sikavica se prošle godinejavio na oglas za posao na radno mjesto ekonomaDubrovaèke biskupije i bio je jedan od kandidata u užemizboru izmeðu dvadeset prijavljenih. Sada, uz pristanakrijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa dolazi u Dubrovnik. Don Tomislav Sikavica roðen je 28. listopada 1974. godineu Rijeci. Nakon završetka Gimnazije Andrije MohorovièiæaRijeka upisuje fakultet ekonomije na Sveuèilištu u Rijeci, nakojem od 1993. do 1997. godine studira Poslovnuinformatiku. Od samog poèetka studija do 2004. godineradio je u raznim poduzeæima poslove programiranjaknjigovodstvenih aplikacija, te upravljanja procesimagraðevinske struke i stambenim fondovima. Teološkifakultet upisuje godine 2004., a po završetku studija 27.veljaèe 2010. zareðen je za trajnog ðakona Rijeèkenadbiskupije. U tom razdoblju volonterski je ukljuèen u radCaritasa i Teologije u Rijeci kroz voðenje savjetovanja ipomoæi u raèunalnim, raèunovodstvenim i poreznimprogramskim rješenjima. Nakon reðenja ukljuèen je u radureda pastoralnog vikara u rijeèkom Ordinarijatu i upravnovijeæe Doma za žene žrtve obiteljskog nasilja, a pastoralno jedjelovao u župama Rijeèke nadbiskupije i predavaovjeronauk u osnovnim i srednjim školama. Oženjen je i otacdvoje djece. Dosadašnji ekonom biskupije Nikola Živkoviækroz godinu dana rada u biskupiji svojom struènošæu,praktiènim vještinama i iskustvom znaèajno je pomogaoDubrovaèkoj biskupiji u refinanciranju njezinih obveza, kaoi procesu upravljanja i poslovanja. Zbog toga mu biskupijazahvaljuje i želi sve najbolje na novom radnom mjestu.

Misionarka i sestre iz Ugande u HrvatskojTijekom svog boravka u domovini s. Vedrana Ljubiæ sa s.Fedrickom Komugisha i s. Olivijom Tumushabe iz Ugandeposjetile su 18. srpnja Nacionalni misijski ured u Zagrebu iravnatelja Papinskih misijskih djela vlè. Antuna Štefana.Zagreb, 18.7.2018. (IKA) - Tijekom svog boravka udomovini s. Vedrana Ljubiæ, hrvatska misionarka u Ugandi,posjetila je 18. srpnja Nacionalni misijski ured u Zagrebu. Udruštvu s. Vedrane stigle su i s. Fedrick Komugisha i s.Olivia Tumushabe iz Ugande kojima je ovo prvo putovanjeu Europu. Zajedno sa sestrom Vedranom djeluju u Kampali,glavnom gradu Ugande, gdje su posveæene školovanju djecei mladih. Sestre Fedrick i Olivia posebno pomažudjevojkama koje nisu imale moguænost pohaðati školu da seosposobe za kuæne pomoænice kako bi mogle pronaæi plaæeniposao i osamostale se.Susret i razgovor s Nacionalnim ravnateljem Papinskihmisijskih djela vlè. Antunom Štefanom bio je prilika zarazmjenu informacija i iskustava te poticaj za nastavakdjelovanja ali i prilika da sestre zahvale svima koji ih pratemolitvom i pomažu djelovanje misionara. Sestre Fedrick iOlivia u Hrvatskoj su tek tri dana te su imale priliku osjetitiradost stanovnika na svakom koraku s obzirom da su i samesudjelovale u doèeku Vatrenih. Poruèile su da im se jakosviða Zagreb i stanovnici su izrazito srdaèni, a èestitale su ina uspjehu našoj reprezentaciji èiju utakmicu su gledale i,kažu, srèano navijale.

Domovinske vijestiika

1118. srpnja 2018. broj 39/2018

Crkva u Hrvata

Nagradno putovanje za prvoplasirane ekipe iz osnovne isrednje školeNakon Državnog natjecanja iz vjeronauka Nacionalnikatehetski ured Hrvatske biskupske konferencije organiziraoje nagradno putovanje u Albaniju i Makedoniju od 28. lipnjado 2. srpnja.Zagreb, 2.7.2018. (IKA) - Nakon provedenoga Državnognatjecanja iz vjeronauka Nacionalni katehetski uredHrvatske biskupske konferencije organizirao je od 28. lipnjado 2. srpnja nagradno putovanje u Albaniju i Makedoniju zatri prvoplasirane ekipe iz osnovne i srednje škole.Na putovanju su sudjelovale ekipe iz Osnovne škole AntunaAugustinèiæa iz Zaprešiæa, Osnovne škole AntunaMihanoviæa iz Slavonskog Broda, Osnovne škole Srdoèi izRijeke, Srednje škole Lovre Montija iz Knina, GimnazijeKarlovac i Gimnazije Pula, te mentori i èlanovi Državnogpovjerenstva za natjecanje.U skladu s temom ovogodišnjeg natjecanja „Kršæani na putudijaloga", imali su priliku pobliže upoznati duh i kulturupravoslavnih kršæana. Na putu do Albanije mladihodoèasnici zaustavili su se u Herceg Novom, rodnom gradusv. Leopolda Bogdana Mandiæa, apostola ekumenizma.Domaæin im je bio župnik don Niko Šošiæ, pastir malehrvatske dijaspore koja okuplja oko 1300 duša. Don Nikoosobito je nadahnuto pripovijedao o sv. Leopoldu „koji jebio malen rastom, ali velik duhom". Sljedeæa postaja na putubio je grad Perast, biser Boke kotorske, koji je svoje sinoveod davnina usmjeravao na more. To je grad koji se dièibogatom pomorskom tradicijom i svojim pomorcima,poznatima po vještini i hrabrosti. U svetištu Gospe odŠkrpjela domaæin im je bio upravitelj svetišta don SreækoMajiæ. U Kotoru su se vjerouèenici susreli s biskupom IlijomJanjiæem, a pred neraspadnutim tijelom bl. Ozane pomolilisu se sve duhovne i tjelesne potrebe. Posljednji grad u CrnojGori koji su posjetili bio je Budva.Na svetkovinu sv. Petra i Pavla vjerouèenici su posjetilicrkvu Sv. Franje u Skadru gdje ih je doèekao fra AleksanderTanushi, te ih upoznao sa stradanjem Albanaca, osobitokatolika, u doba komunistièkog režima na èijem je èelu biodiktator Enver Hoxha. Kako Crkva ne zaboravlja žrtvumuèenika, 5. studenoga 2016. godine u katedrali Sv.Stjepana u Skadru 38 albanskih muèenika proglašeno jeblaženima. Dvojica od njih pripadali su najstarijoj hrvatskojdijaspori na Kosovu: don Anton Muziæ i fra SerafinGlasnoviæ Kodiæ. Osmorici franjevaca, meðu kojima je i fraSerafin, posveæena je kapela uz crkvu Sv. Franje u kojoj su,spominjuæi se svih stradalnika u Albaniji, slavili misu. Odtrideset i osmero albanskih blaženika pronaðeni su posmrtniostaci samo njih desetorice. Hodoèasnici su se zaustavili i uTirani. Na putu prema Ohridu posjetili su crkvu Sv. Nauma,a potom razgledali i sam grad. U crkvi Sv. Æirila i Metoda isv. Benedikta doèekao ih je župnik Oliver Tantušev,grkokatolièki sveæenik, te predstavio crkvu i zajednicu kojase u njoj sabire, katolike istoènog i zapadnog obreda, tj.grkokatolike i rimokatolike.Put je nastavljen prema Skopju gdje su sudjelovali unedjeljnoj misi u tamošnjoj katedrali Presvetog Srca Isusova.Potom su se kratko susreli sa župnikom don DavoromTopiæem koji ih je upoznao s osnovnim podacima okatedrali, Katolièkoj Crkvi u Makedoniji i osobnimsvjedoèanstvom vjere. Takoðer su obišli središte grada,crkvu Sv. Klimenta Ohridskog, Muzej Majke Terezije,Kameni most, pravoslavnu crkvu Sv. Spasa, tvrðavu Kale,

Mustafa-pašinu džamiju i stari dio grada. Na povratku su posjetili i Beograd, te u pratnji struènogvodièa razgledali hram Sv. Save, jednu od najveæihpravoslavnih crkvi na svijetu.Pet dana provedenih na putu u upoznavanju pravoslavnihkršæana, ali i njihova odnosa prema katolicima kojipredstavljaju manjinu u svim zemljama koje su posjetili,obogatili su vjerouèenike. Prepuni dojmova i zahvalnostiprema svima koji su omoguæili to putovanje, te u nadi da æedijalog biti i njihova zadaæa i njihova prilika, po dolasku uZagreb oprostili su se zaželjevši jedni drugima puno uspjehana sljedeæoj Vjeronauènoj olimpijadi.

Misa na 75. obljetnicu muèenièke smrti vlè. AnteDujloviæaBanjoluèki biskup Franjo Komarica predvodio je 11. srpnjamisu u povodu 75. obljetnice muèenièke smrti mladogažupnika te župe vlè. Ante Dujloviæa za kojeg je Kongregacijeza proglašenje svetih, zajedno s još trojicom ubijenihsveæenika Banjoluèke biskupije, veæ dala odobrenje zapokretanje kauze za proglašenje blaženim i svetim.Gumjera, 11.7.2018. (IKA/KTA) - Na temeljima župnecrkve Uzvišenja sv. Križa u župi Gumjera u Prnjavorskomdekanatu u BiH slavljena je 11. srpnja koncelebrirana misa upovodu 75. obljetnice muèenièke smrti mladoga župnika težupe Ante Dujloviæa.Misu je predslavio banjoluèki biskup Franjo Komarica ukoncelebraciji s mons. Vladom Lukendom, župnikomprnjavorskim i upraviteljem Gumjere, mons. IvicomBožinoviæem, ekonomom Banjoluèke biskupije, ravnateljemKŠC-a „Blaženi Ivan Merz" te župnikom „svetišta MaleTerezije" u Presnaèama mons. Stefanom Dombajem, èlanomIstraživaèke komisije legnièke biskupije u istražnom procesuza proglašenje blaženim vlè. Ante Dujloviæa. Na misi susudjelovali i službeni predstavnici Istraživaèke komisije izPoljske te grupa vjernika hodoèasnika iz župa Prnjavor,Petriæevac, Banja Luka i Ivanjska. Na poèetku mise biskup je zahvalio Bogu i svim nazoènimašto može slaviti misu na istom mjestu gdje je ona slavljenakroz 43 godine postojanja župe. U propovijedi biskup Komarica je najprije podsjetio kako jeprije dva tjedna predslavio koncelebriranu misu u rodnojžupi vlè. Dujloviæa u povodu 104. obljetnice njegovaroðenja, te dodao: „Danas, u ovoj župi Gumjera osnovanojprije 115 godina, a opustjeloj prije 72 godine uslijednareðenog iseljivanja župljana poljskog porijekla u njihovumatiènu domovinu Poljsku, mi na temeljima ovdašnje župnecrkve slavimo takoðer misu u povodu roðenja za Nebomladog i poletnog župnika ove iste župe vlè. Ante."Pojasnio je kako su odseljeni poljski katolici tijekom svihdosadašnjih desetljeæa s velikom ljubavlju gajili uspomenuna svoga mladog župnika, ubijenog iz mržnje premaKatolièkoj Crkvi i evanðelju, a koji je svjesno i odluèno staou obranu Božjih zapovijedi i duhovnog dobra povjerenih muKristovih vjernika. O tome se mogao i sam temeljitoosvjedoèiti prilikom svojih - osobito posljednjih godina -pohoda župama brojnih iseljenih Poljaka iz Banjoluèkebiskupije.Biskup je naveo osnovne karakteristike života idušobrižnièkog, vrlo zauzetog i savjesnog djelovanja mladogžupnika Dujloviæa tijekom dramatiènog vremena u II.svjetskom ratu kada se sa svojim župljanima bio našao na

Crkva u Hrvata ika

12 18. srpnja 2018. broj 39/2018

teritoriju izmeðu partizana s jedne strane i èetnika s drugestrane. Biskup Komarica stavio je župnika Dujloviæa - uduhu poruke papa o muèenicima 20. stoljeæa - kao uzorpostojanosti svakog kršæanina u vjernosti Kristu i zadaæikoju dobije u Crkvi. Na kraju mise biskup je predmoliomolitve za sve preminule èlanove Gumjerske župe. Nazoènima se zatim obratio i mons. Dombaj, protumaèivšidosadašnji rad biskupijske Komisije i iznijevši dragocjenepodatke o svetaèkom životu mladog sveæenika Dujloviæa.Kongregacije za proglašenje svetih veæ je dala odobrenje zapokretanje kauze za ubijenog župnika Dujloviæa te za joštrojicu ubijenih sveæenika Banjoluèke biskupije s poèetkarata 1941. godine: župnika župe Drvar-Bosanski PetrovacMaximilijana Waldemara Nestora, župnika župe BosanskoGrahovo Juraja Gospodnetiæa i župnika župe Krnjeuša kodBosanskog Petrovca Krešimira Barišiæa.

Doktorirao fra Mario KnezoviæFra Mario Knezoviæ obranio je doktorsku disertaciju podnaslovom „Analiza i uloga komunikacijskih kanala uevangelizacijskome djelovanju Katolièke Crkve u Bosni iHercegovini", stekavši akademski naslov doktora znanosti izznanstvenog podruèja društvenih znanosti.Mostar, 14.7.2018. (IKA) - Fra Mario Knezoviæ, èlanHercegovaèke franjevaèke provincije, uspješno je obraniodoktorsku disertaciju pod naslovom „Analiza i ulogakomunikacijskih kanala u evangelizacijskome djelovanjuKatolièke Crkve u Bosni i Hercegovini". Rad je nastao podmentorstvom prof. dr. Danijela Labaša s Hrvatskih studijaSveuèilišta u Zagrebu. Obrana je održana na Filozofskomefakultetu Sveuèilišta u Mostaru u subotu 14. srpnja.Predsjednik povjerenstva ocjene i obrane rada je bio prof. dr.Igor Kanižaj s Fakulteta politièkih znanosti Sveuèilišta uZagrebu. Uz mentora treæi èlan povjerenstva je bio komentorprof. dr. Zoran Tomiæ, rektor Sveuèilišta u Mostaru. Obranaje bila uspješna, te je fra Mario Knezoviæ postao doktorznanosti iz znanstvenog podruèja društvenih znanosti,znanstvenog polja informacijske i komunikacijske znanosti,znanstvena grana odnosi s javnošæu. Rad je podijeljen u èetiri poglavlja: Kršæanstvo i KatolièkaCrkva u BiH, Evangelizacija i masovni mediji, Odnosi sjavnošæu i mediji, Rezultati istraživanja. Znanstveni rad jeobraðen na tri naèina: deskriptivni, empirijski i sintetièki. Udeskriptivnome dijelu obraðeni su svi dosadašnji dokumentiKatolièke Crkve o sredstvima društvenoga komuniciranja.Temeljito su obraðeni komunikacijski kanali na razinisveopæe Crkve, te oni na razini BiH. Ti komunikacijskikanali - mediji su podijeljeni u nekoliko skupina:elektronièki, tiskani, izložbeni, tranzitni, interpersonalni inovi mediji (Internet i društvene mreže). Kao temelj zaistraživaèki rad obraðena je prošlost i sadašnjost KatolikeCrkve u BiH. U empirijskom dijelu je na temelju stratificiranogauzorkovanja istraženo djelovanje Katolièke Crkve u BiH uširenju svoje poruke putem medija. Istraživanje jepodijeljeno u tri dijela: župe, pastoralni djelatnici (sveæenici)i službene institucije. Znanstvenom metodom je istraženokako komuniciraju župe u procesu evangelizacije i odnosimas javnošæu. Župe su podijeljene u tri stratuma: do 1000vjernika, od 1000 do 5000 vjernika i župe veæe od 5000vjernika. Istraženo je i kako pastoralni djelatnici (sveæenici)sudjeluju u medijskoj areni, kao i njihov angažman i bojaznina polju sredstava društvenog komuniciranja. Istraženo je idjelovanje i odnos službenih institucija s medijima.U sintetièkome dijelu analizirani su rezultati istraživanja natemelju kojih su iznesene pastoralne smjernice i preporuke

za djelovanje Katolièke Crkve na polju evangelizacije putemmedija.Povjerenstvo je istaknulo da je ovaj rad veliki doprinosznanosti, Katolièkoj Crkvi, ali i medijskoj sceni opæenito, jerne postoji ni jedna država na svijetu koja ima na ovakavsustavan i cjelokupan naèin istraženo i analiziranodjelovanje Katolièke Crkve na polju medija u službievangelizacije. Na temelju rada mogu se praviti pastoralniplanovi kako bi Radosna vijest došla putem novovjekepropovjedaonice (medija) do svakoga èovjeka.

Priopæenje sa 73. redovitog zasjedanje BK BiHSa zasjedanja u Banjoj Luci bosanskohercegovaèki biskupiuputili su poruku u povodu predstojeæih izbora u BiH tepozvali sve koji se nisu registrirali za izlazak na izbore da touèine u predviðenom roku.Banja Luka, 14.7.2018. (IKA/KTA) – U Biskupskomordinarijatu u Banjoj Luci održano je 13. i 14. srpnja 73.redovito zasjedanje Biskupske konferencije Bosne iHercegovine. Pod predsjedanjem vrhbosanskoga nadbiskupakardinala Vinka Puljiæa, predsjednika BK BiH, sudjelovalisu svi èlanovi BK BiH te delegat Hrvatske biskupskekonferencije križevaèki biskup Nikola Kekiæ i dopredsjednikSlovenske biskupske konferencije mariborski nadbiskupAlojzij Cvikl. S biskupima se susreo i apostolski nuncij u BiH nadbiskupLuigi Pezzuto koji je s pastirima mjesnih Crkava razgovaraoo pronalaženju najboljih odgovora na aktualne migracijskeizazove, poèevši od onemoguæavanja povratka prognanih iizbjeglih preko odlaska brojnih, posebno mladih ljudi uinozemstvo do sve veæeg priliva migranata iz dalekihzemalja, istièe se u priopæenju sa zasjedanja. U skladu sa smjernicama prefekta Kongregacije zaevangelizaciju naroda kardinala Fernanda Filonija i naprijedlog Misijske središnjice u BiH, biskupi su odluèiliproglasiti Misijsku godinu koja æe zapoèeti u listopadu 2018.godine i završiti misijskim mjesecom listopadom sljedeæe2019. godine. U vezi s Misijskom godinom uputit æe i svojuposebnu poslanicu. Saslušavši izvješæe predsjednika Organizacijskog odbora zapripravu Obiteljskog dana u BiH, u nedjelju 29. srpnja užupnoj crkvi Svete obitelji u Kupresu, biskupi su ponovnopozvali sve obitelji i sve druge vjernike da svojim dolaskomna to obiteljsko okupljanje iskažu zajedništvo u vjeri imolitvi.Biskupi su saslušali i Godišnje izvješæe o djelovanju CaritasaBiH i dijecezanskih Caritasa, te su informirani da je smanjenbroj donacija za karitativne aktivnosti zbog sve manjegzanimanja partnera i donatora za Bosnu i Hercegovinu.Raspravljali su i o pastoralnim izazovima u svjetlu sadašnjegdemografskog stanja Hrvata katolika u BiH te pozvali svedjelatnike u pastoralu da svojom zauzetošæu pomognuvjernicima pronaæi duhovni smisao i hrabrost za „ostanak naovim prostorima jer su jedino tu svoji na svome".Biskupi su upoznati s odlukom Kongregacije za ustanoveposveæenog života i Družbe apostolskog života da sesadašnji èlanovi trapistièkog samostana - nekoæ Opatije„Marija Zvijezda" u Banjoj Luci - povjeravaju brizi - osimGeneralnog opata Trapistièkog reda - takoðer i neposrednojbrizi i nadležnosti biskupa ordinarija Banjoluèke biskupije.Biskupi su uputili poruku èlanovima svojih biskupijskihzajednica u vezi s listopadskim Opæim izborima u Bosni iHercegovini te pozvali sve koji se nisu registrirali za izlazakna izbore da to uèine u predviðenom roku. Cjeloviti tekstPoruke donosimo u rubrici Dokumenti.

Crkva u Hrvataika

1318. srpnja 2018. broj 39/2018

Konferencija za novinare na kraju zasjedanja BK BiHZakljuèke 73. redovitog zasjedanja BK BiH i poruku uoèiOpæih izbora javnosti su 14. srpnja u Banjoj Luci predstavilipredsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljiæ i biskup domaæinFranjo Komarica.Banja Luka, 14.7.2018. (IKA/KTA) - Na kraju 73.redovitog zasjedanja Biskupske konferencije Bosne iHercegovine u subotu 14. srpnja u prostorijama Biskupskogordinarijata u Banjoj Luci održana je konferencija zanovinare na kojoj su o tijeku zasjedanja govorili vrhbosanskinadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, predsjednik BK BiH, ibanjoluèki biskup Franjo Komarica. Nakon što su medijskidjelatnici saslušali Priopæenje sa zasjedanja i porukubosanskohercegovaèkih biskupa uoèi Opæih izbora ulistopadu, kardinal Puljiæ i biskup Komarica kratko su seosvrnuli na radove zasjedanja BK BiH. Kardinal Puljiæistaknuo je da su radili vrlo intenzivno, razgovarali obrojnim vrlo važnim životnim pitanjima te bili jedinstveni uunutarcrkvenim stavovima kada je rijeè o pastoralnom radukao i u Poruci uoèi Opæih izbora u listopadu. Izrazio je naduda æe njihova poruka uoèi izbora „biti ohrabrenje ne samovjernicima katolicima nego i svim graðanima ove zemlje".Biskup Komarica kazao je da su „intenzivno radili svjesnisvoje odgovornosti i u Crkvi i društvu u duhu evanðeljaodnosno nauka Crkve, osobito socijalnog crkvenog nauka,kad su u pitanju naše biskupijske i župne zajednice i njihovoblagostanje koje je u velikom broju župa osobito Banjoluèkebiskupije i velike Vrhbosanske nadbiskupije doista udramatiènoj situaciji jer nema vjernika, jer se vjernici nisuvratili; nije im omoguæen održivi povratak". Podsjetio je dau više od 60 župa u entitetu RS živi jedva 5 posto odpredratnog broja katolika. Napomenuo je da je samo malidio domaæe i meðunarodne potpore za povratak predankatolicima te dodao da se uèvršæuje teški zloèin protivjednog domicilnog naroda i Katolièke Crkve, najstarijevjerske zajednice na tim prostorima, na što su biskupi punoputa upozoravali. „To je èinjenica; to znaju svi našipolitièari; svatko tko proðe ovim krajevima vidi da su praznasela, zarasli putovi, da se ne radi i ne gradi", kazao je biskupKomarica najodluènije odbacujuæi insinuacije njegovomhrvatskom narodu u BiH da njegovi èlanovi ne znaju gdje imje rodno mjesto, gdje su im župe i gdje su im korijeni. Dodaoje da su biskupi razgovarali o naèinu da pomognu uglavnomstarijoj populaciji koje je ostala ili se vratila na svojaognjišta. „Naši župnici trude se koliko mogu; skupljamomaterijalnu pomoæ po bijelome svijetu preko Caritasa i našihkaritativnih organizacija ne samo katolicima nego i mnogimnekatolicima. „Ne ostavljamo te siromašne ljude, ne samokatolike nego i druge koji kucaju na naša vrata i pokušavamoim pomoæi koliko nam je moguæe", rekao je biskupKomarica.Na pitanje što je mislio kada je u pozdravu na poèetkuzasjedanja BK BiH kazao da se, nakon izlaska izjednoumlja, uporno nameæe troumlje te da oni koji ne želemisliti i govoriti kao stranka na vlasti može dobiti èak i SMSporuku da æe ga progutati noæ, kardinal Puljiæ odgovorio jeda je problem što demokratsko razmišljanje nije zaživjelo ubazi, a ni u medijima. „Èim ne govoriš onako kako onioèekuju, odmah si neprijatelj", kazao je kardinal Puljiæ,dodajuæi da je potrebno razbiti stereotip navodnogneprijateljstva koje izlazi iz èinjenice da netko govoridrukèije. „Ovo je demokratsko vrijeme i smijemo razlièitomisliti, a ne protiv drugoga nego na naèelima koja su za opæedobro", rekao je kardinal Puljiæ. Na pitanje, oèekuju li daovakve poruke pošalju i predstavnici drugih vjerskihzajednica uoèi izbora u BiH, kardinal Puljiæ odgovorio je dabiskupi ne mogu ne samo predstavnicima i èlanovima drugih

vjerskih zajednica, nego èak ni svojim vjernicima nametatisvoje mišljenje nego samo ponuditi. Dodao je da biskupi,zapravo, ovom porukom pozivaju svoje vjernike da seukljuèe i iziðu na izbore, dok drugima mogu samo ponuditisvoje razmišljanje.

Biskup Komarica: Religija koja se ne brine za svijetpridonosi širenju bezvjerja u svijetuBanjoluèki biskup pozvao je 14. srpnja sve katolike, ali idruge koji to žele, a osobito one koji se kandidiraju zapredstojeæe izbore u BiH, da proèitaju knjižicu u izdanju BKBiH „Politika po mjeri èovjeka - Moralne vrijednosti inaèela kao temelj politièkog djelovanja prema socijalnomnauku Katolièke Crkve".Banja Luka, 14.7.2018. (IKA/KTA) - Na tiskovnojkonferenciji na kraju 73. redovitog zasjedanja Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine 14. srpnja u prostorijamaBiskupskog ordinarijata u Banjoj Luci banjoluèki biskupFranjo Komarica pozvao je sve katolike, ali i druge koji tožele, a osobito one koji se kandidiraju za predstojeæe izboreu Bosni i Hercegovini u listopadu, da proèitaju knjižicu uizdanju BK BiH „Politika po mjeri èovjeka - Moralnevrijednosti i naèela kao temelj politièkog djelovanja premasocijalnom nauku Katolièke Crkve".„Imajuæi u vodu predstojeæe izbore, može se vidjeti kakvipolitièari su potrebni ovoj zemlji - oni koji æe se brinuti zaopæe dobro, a ne samo za svoje uske osobne ili partijskeinterese. Oèito da ovdje nema politièke izobrazbe i kulturekod onih ljudi koji nose tako veliku odgovornost pogotovu ukontekstu zbivanja u okolnim državama u Europi. Akonemamo na terenu dobre igraèe, izgubit æemo i odnajslabijeg tima", upozorio je biskup Komarica.Rijeè je o ponovljenom izdanju te knjižice u kojoj je biskupKomarica u predgovoru, izmeðu ostalog, napisao: Sadržajove knjižice je ponuðen kao jedan skroman ali, nadam se,koristan priruènik za pravilno orijentiranje u javnom,politièkom i društvenom djelovanju u suvremenompluralistièkom društvu. Ujedno želi potaknuti - osobitomlade - na jaèe angažiranje na društvenom i politièkompodruèju. Namijenjena je našim sugraðanima, koji sedeklariraju kao vjernici - prvenstveno katolicima, ali idrugim kršæanima, te i pripadnicima drugih religija isvjetonazora. Kod nas je pod utjecajem donedavnogpolitièkog sistema još uvijek uvriježeno mišljenje kako sureligija i svijet dva potpuno odijeljena podruèja, koja nisu niu kakvom meðusobnom odnosu. Osobito ako je rijeè okršæanstvu, onda se nerijetko traži da se prakticiranjevjerskog uvjerenja odvija poglavito pa i iskljuèivo ubogoštovnim prostorima. Takozvana svjetovna podruèja(indoles seculares) ne trebaju biti ni pod utjecajem kao nitipod konkretnim oblikovanjem od strane kršæanske vjere,odnosno kršæanskih vjernika.Ima se dojam da se mnogi kršæani - nedovoljno pouèeni osvojoj ulozi u društvu i javnom životu - dragovoljno povlaèeu „sakristiju", tj. u bogoštovne prostore. Takav svoj postupakoni opravdavaju svojim uvjerenjem da se biti kršæanin svodiiskljuèivo na molitvu i bogoslužje, dok ozbiljan i zauzeti rad- iz svoje kršæanske vjere - na ureðenju društvenih odnosa ina zauzetoj brizi oko stvorenog svijeta ne smatraju zadaæomkoja je s njihovim kršæanskim identitetom nerazdvojnopovezana. Takvo mišljenje i ponašanje nužno dovodi do sveveæe dekristijanizacije današnjeg (suvremenog) svijeta, jerreligija koja se ne brine za svijet pridonosi širenju bezvjerjau svijetu. Te èinjenice mnogi – inaèe savjesni i revni –katolici u našoj sredini nisu u dovoljnoj mjeri svjesni,poruèio je biskup Komarica".

Crkva u Hrvata ika

14 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Proslavljen zaštitnik Banjoluèke biskupije i katedraleSveèano misno slavlje predvodio je 15. srpnja u banjoluèkojkatedrali predsjednik BK BiH kardinal Vinko Puljiæ, sasudionicima plenarnoga zasjedanja i više sveæenika, apropovijedao je domaæin biskup Franjo Komarica.Banja Luka, 15.7.2018. (IKA/KTA) - Zaštitnik Banjoluèkebiskupije i katedrale sv. Bonaventura proslavljen je 15.srpnja u banjoluèkoj katedrali sveèanom euharistijom koju jepredvodio predsjednik Biskupske konferencije Bosne iHercegovine vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ, spetoricom biskupa sudionika 73. redovitoga zasjedanja BKBiH i 25 sveæenika, a propovijedao je domaæin banjoluèkibiskup Franjo Komarica. U propovijedi je istaknuo da svaki Božji dar a osobito ovajnajveæi - žrtva iz ljubavi prema nama ljudima njegovautjelovljenog Sina, ujedno predstavlja za nas veliku obavezu,zadaæu koju imamo mi Kristovi sljedbenici, tj. kršæani. Našaje zadaæa nasljedovati Isusa Krista kao Istinu, Put i Život,dakle živjeti onako kako je to Isus èinio i kako on oèekuje dai mi èinimo s njim i za njega.Crkva, tj. mi kao zajednica Isusovih uèenika, slavimoeuharistiju, a euharistija izgraðuje Crkvu, tj. svakog od nas,poruèio je banjoluèki biskup. Da je to doista i moguæedokazala su bezbrojna naša kršæanska braæa i sestre,sljedbenici, uèenici i suradnici istog Isusa Krista, kao štosmo i mi. Meðu njima su se tijekom 20 stoljeæa povijestiCrkve istakli osobito oni, koje je Crkva podigla na èastoltara, kao svoje svece ili blaženike, da bi nama bilidragocjeni uzori i pomoænici da i mi pobijedimo u sebi i okosebe zlo, a afirmiramo i promièemo dobro.Meðu njima biskup Komarica istaknuo je sv. Bonaventuru,redovnika biskupa, kardinala i crkvenoga nauèitelja kojegaposebno slave i èlanovi Franjevaèkoga reda, kao svogadrugog utemeljitelja. Sv. Bonaventura živio je prije 750godina u Italiji. Završivši visoku filozofsku naobrazbu uParizu, stupio je u Franjevaèki red, bio izabran i za njegovogpoglavara te je tijekom svoje 17-godišnje ponizne inesebiène poglavarske službe, temeljito i dalekosežnoobnovio cijeli Red. Njegove èlanove, meðu kojima je biloodreðenih neslaganja glede ureðenja i organizacije života idjelovanja u Crkvi i društvu, upuæivao je na odmjerenost iduh meðusobne suradnje i sloge. Donio je i mnoge mudrezakone, naputke za plodni duhovni život, isticao važnostæudorednih kreposti, promicao znanost te razna apostolskadjela, istaknuo je biskup Komarica.Na Koncilu u Lyonu Bonaventura je 1274. igrao vrloznaèajnu ulogu i najzaslužniji je da su tada predstavniciIstoène Crkve s rimokatolicima potpisali zajednièko„Vjerovanje", èime je okonèan tragièni crkveni raskolizmeðu kršæanskog Istoka i Zapada. Na veliku štetu cijelogkršæanstva, ti koncilski zakljuèci koje su pravoslavniizaslanici donijeli sa sobom u Carigrad, tamo nisu biliprihvaæeni i sve do danas nije došlo do željenog i prijekopotrebnog ujedinjenja katolièkih i pravoslavnih kršæana. Natom Koncilu Bonaventura se razbolio i umro na današnji dan1274. - a bila je, kao i danas, nedjelja. Zbog sveukupnogvelikog djela kao i zbog brojnih pisanih teoloških i duhovnihspisa - Crkva ga je 1482. uvrstila meðu svece a 1588. meðunauèitelje, podsjetio je banjoluèki biskup.Vjernike je pozvao da se ugledaju u svjesnu i potpunuovisnost i naslonjenost na Božje darove i Božje vodstvo sv.Bonaventure, jer, „i mi, što jesmo i što možemo èiniti zaCrkvu, sve to jesmo jedino i iskljuèivo - uz pomoæ Božjemilosti". Osvræuæi se na protekla tri desetljeæa svogaaktivnog boravka meðu èlanovima Banjoluèke biskupijekoja mu je povjerena, biskup Komarica ocijenio je da meðunjima ima dosta toga od duhovne ostavštine sv.

Bonaventure. „Bilo je i ima meðu nama istinskogmirotvorstva, izbjegavanja svaðe i želje za osvetom,poštovanja ne samo katolièke braæe i sestara iz razlièitihžupnih ili redovnièkih zajednica i meðusobne solidarnosti,osobito u izuzetno dramatiènim ratnim i poratnim godinama,nego je bilo i ima i mnogo uoèljive spremnosti na praštanje ipomirenje pa i na djela ljubavi prema ljudima, pripadnicimadrugih Crkava i vjerskih zajednica, drugih naroda,svjetonazora, rasa i klasa. U toj hvalevrijednoj i Boguugodnoj praksi u vašem svakodnevnom životu bodrim vas dai ubuduæe ustrajavate", pozvao je biskup Komarica.Sve veæi broj èlanova i naše biskupijske zajednice osjeæa usebi poticaje Božjeg Duha, te sve ozbiljnije shvaæaju svojosobni kršæanski poziv i zadatak koji su dobili usakramentima svoga krštenja i krizme, dodao je biskup iprimijetio kako, nažalost, oni ne dobivaju ni uvijek ni onakokako to crkveni dokumenti predviðaju a oni trebaju,zatraženu i potrebnu pomoæ. „A gdje nema pravog vodstva uduhu naputaka Crkve, koju vodi Duh Sveti, lako se možedogoditi da pojedine crkvene zajednice i udruge našihvjernika laika ne budu - kako treba - otvorene prema drugim,sliènim ili drukèijim zajednicama ili udrugama, te drugimèlanovima župe ili biskupije, kojoj pripadaju - po svomroðenju ili mjestu življenja i djelovanja. Tada lako doðe dosuparništva i meðusobnog negativnog utjecanja, s obziromna ugled, utjecaj, moæ ili posjed. A to sve redovito završavau razaranju i uništavanju svih onih dragocjenih darova DuhaBožjega, koje su oni primili sa zadaæom da ih upotrijebemaksimalno savjesno i uèinkovito za dobro svoje i cijeleCrkve", upozorio je mons. Komarica.Podsjetio je na službeni nauk Crkve da Udruge ili zajednicevjernika-laika nisu same sebi cilj, nego moraju služitiispunjenju poslanja Crkve prema društvu u kojem Crkva živii djeluje. Njihova apostolska vrijednost ovisi o njihovojusklaðenosti s ciljevima i zadaæama mjesne Crkve, okršæanskom svjedoèenju i evanðeoskom duhu pojedinogèlana dotiène Udruge, zajednice ili duhovnog pokreta.U duhu Bonaventurina razboritog, smirenog i odluènognaèina djelovanja i voðenja Franjevaèkog reda i naša sebiskupijska zajednica, na èelu sa svojim sadašnjim a ibuduæim vodstvom, treba uvijek iznova truditi okoprepoznavanja znakova vremena i uvažavanja poticaja DuhaSvetoga. Treba u svojim redovima otvarati dovoljno mjesta imoguænosti svakome èlanu za njegovo svakodnevno plodnoživljenje i apostolsko djelovanje u duhu življenog evanðelja iu službi istinskog mira i opæeg dobra, zakljuèio je banjoluèkibiskup. Na kraju mise biskup Komarica zahvalio je svima zasudjelovanje te podsjetio na na molitvenu duhovnupovezanost koju je Banjoluèka biskupija ostvarila s potpunouništenom biskupijom Pyongyang. Kazao je da postoje vrlopozitivni znakovi približavanja dviju Koreja te potaknuo danastave moliti na tu nakanu. U tom duhu svi su izmolili„Molitvu sv. Franje za mir".Misno slavlje animirao je i župni zbor iz Pakraca koji sepridružio katedralnom banjoluèkom zboru pod ravnanjem s.Damjane Kovaèeviæ. Meðu koncelebrantima bio je isveæenik Banjoluèke biskupije don Ante Vidoviæ koji æeuskoro poæi na službu u Apostolskoj nuncijaturi u Sudanu.

.

Crkva u Hrvataika

1518. srpnja 2018. broj 39/2018

Biskup Komarica s gradonaèelnikom FazliæemBanjoluèki biskup i bihaæki gradonaèelnik na susretu 17.srpnja u Bihaæu posebnu pozornost posvetili su aktualnojsituaciji s migrantima, kojih je svaki dan sve više.Bihaæ, 17.7.2018. (IKA/ TABB) - Banjoluèki biskup FranjoKomarica prigodom svoga boravka u Bihaæu, èiji je „poèasnigraðanin", susreo se 17. srpnja zajedno sa svojimsuradnicima i s gradonaèelnikom mr. Šukretom Fazliæem.Osim razgovora o crkvenim institucijama na podruèju grada,posebnu pozornost posvetili su aktualnoj situaciji smigrantima, kojih je svaki dan sve više. Biskup je gradonaèelnika informirao kako su i biskupi nanedavnom zasjedanju u Banjoj Luci razmatrali tuproblematiku, koja postaje sve dramatiènija. Spomenuo jekako su se neke karitativne organizacije Katolièke Crkve izzemlje i inozemstva veæ ukljuèile u konkretnu pomoæmigrantima, ali je nužno potrebno da i „politièka strana - tj.država, entitet, kanton i grad" nužno uèine ono što je unjihovoj nadležnosti i dužnosti s obzirom na ovu velikuljudsku dramu, koja se svakim danom poveæava. Gradonaèelnik Fazliæ zahvalio je biskupu Komarici zainformacije kao i za podršku Katolièke Crkve, napomenuvšikako je upoznao kantonalne, entitetske, državne kao ipredstavnike meðunarodne zajednice da je grad Bihaæ nagranicama svojih moguænosti u pružanju pomoæi te kako sepribojava da bi situacija sa sve brojnim migrantima kojih veæima više od 4500 mogla izmaæi kontroli ukoliko se žurno odstrane svih razina vlasti - domaæe i stranih - ne pruži prava iuèinkovita strategija za zbrinjavanje migranata i dugoroènijerješavanje njihove nezavidne situacije.

Èestitka kardinala Puljiæa Hrvatskoj nogometnojreprezentacijiPovodom osvajanja srebrne medalje na Svjetskomnogometnom prvenstvu u Rusiji, Hrvatskoj nogometnojreprezentaciji èestitku je uputio i vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ. Vaša ujedinjena igra, skromnost isloga te upornost kao i èinjenica da ste u svojoj ljudskostiraèunali s Bogom, bilo je snažno nadahnuæe za sve struktureu hrvatskom narodu, ali i svim drugima koji su prepoznalivašu plemenitu poruku, istièe kardinal Puljiæ.Sarajevo, 18.7.2018. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ uputio je èestitku Hrvatskojnogometnoj reprezentaciji povodom osvajanja srebrnemedalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji.Èestitku kardinala Puljiæa prenosimo u cijelosti:„Dragi hrvatski nogometni reprezentativci i izbornièe ZlatkoDaliæu!Od samog poèetka Svjetskog prvenstva u nogometu,probudili ste pozitivnu energiju u javnosti voljom igrom izajedništvom. U nekoliko navrata javno sam Bogu zahvaliošto ste unijeli u javnost pozitivno ozraèje. Svojim odliènimigrama potisnuli ste u drugi plan vijesti o politièkim igramašto je ujedinilo ljude i ispunilo ih pozitivnim duhom iradošæu. Vaša ujedinjena igra, skromnost i sloga te upornostkao i èinjenica da ste u svojoj ljudskosti raèunali s Bogom,bilo je snažno nadahnuæe za sve strukture u hrvatskomnarodu, ali i svim drugima koji su prepoznali vašu plemenituporuku.Prateæi sav program doèeka i oduševljenog mnoštva, uoèiosam da se sav narod vama ponosi, i da ljudi iz raznih krajevatraže, je li netko od igraèa ili trenera s njima povezanživotom, roðenjem ili korijenima. Želim vam prenijeti dasam i ja osobno kao i hrvatski narod u Bosni i Hercegoviniponosan što su izbornik i nekolicina reprezentativaca rodom

ili korijenom iz ove zemlje. Dok proživljavamo depresivnojavno mnijenje, vratili ste narodu volju za životom pa jeponovno izazvan emocijama i oduševljenjem. Ne znamèemu bih se više divio: Vama igraèima s izbornikom na èeluili narodu koji vas je tako oduševljeno doèekao. Hvala Boguda ste svojom igrom, skromnošæu, zajedništvom i upornošæumom narodu vratili radost.Od srca èestitam svakom od vas, a posebno izborniku Zlatkukoji je u svojim istupima više puta, uz Republiku Hrvatsku,spomenuo i hrvatski narod u Bosni i Hercegovini, kao isvima koji su sudjelovali na Svjetskom nogometnomprvenstvu od struènih suradnika do cjelokupnog Hrvatskoganogometnog saveza.Želim svima vama obilje Božjeg blagoslova u životu i radu,posebno u izgradnji zajedništva i stvaranju ozraèja nesebiènesuradnje u našem narodu. Poseban Božji blagoslov neka vasprati u vašim obiteljima i zajednicama gdje živite, istaknuoje kardinal Puljiæ.

Crkva u Hrvata ika

16 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Inozemne vijesti

Nikaragva: Napadnuti biskup, kardinal i nuncijIspred bazilike Sv. Sebastijana u Diriambi u koju su sesklonili prosvjednici, paravojne skupine napale su 9. srpnjanadbiskupa Manague kardinala Leopolda Brenesa, biskupaSilvija Baeza i nuncija Waldemara Sommertaga, koji sudošli pružiti podršku mjesnim sveæenicima.Diriamba, 10.7.2018. (IKA) - Ispred bazilike Sv.Sebastijana u Diriambi u Nikaragvi napadnuti su 9. srpnjanadbiskup Manague kardinal Leopold Brenes, pomoænibiskup Silvio Jose Baez i apostolski nuncij WaldemarStanislaw Sommertag. Opkolile su nas gnjevne skupine kojesu željele uæi u baziliku, ranili su me u ruku, udarili u trbuh,istrgli mi biskupska obilježja i verbalno me napali. Dobrosam zahvaljujuæi Bogu. Bazilika je osloboðena zajedno sonima koji su bili tamo. Hvala svima na solidarnosti imolitvi, napisao je na Facebooku biskup Baez, prenosiVatican News. Njih trojica zajedno s drugim vjerskim službenicima došli supomoæi mjesnim sveæenicima koji su prihvatili skupinuprotivnika vlasti, sklonivši ih u baziliku. Deseci napadaèa inekoliko pripadnika paravojnih provladinih skupina, urlajuæi„ubojice" i „teroristi" na kardinala Brenesa i na skupinu kojaga je pratila, napali su vjerske službenike, ozlijedili biskupaBaeza u ruku i mons. Miguela Mantica u vrat. Napadnuto jei nekoliko novinara koji su bili u bazilici, te su im ukradenimobiteli i fotografski aparati.Kardinal Brenes, koji je ujedno i predsjednik Nikaragvanskebiskupske konferencije, rekao je novinarima da je bio sretanzbog uvreda, zbog svojih slabosti, zbog toga što je pretrpio,zbog progonstva koje je podnio, jer to je ono što je trpioKrist dodajuæi da „kada je èovjek najslabiji, tada je jak".Nikaragvanska biskupska konferencija u priopæenju je oštroosudila taj dogaðaj: „Crkva u Nikaragvi odbacuje i dubokožali zbog fizièkog i verbalnog napada na biskupe.Izaslanstvo biskupa ispunilo je poslanje Isusa Krista ostajuæiuz narod koji trpi, èineæi pastoralni posjet sveæenicima ivjernicima na podruèju koje je žrtva policije, paravojnihskupina i sukoba koji izazivaju smrt i bol.Nikaragvanski biskupi primili su izraze solidarnostiKostarikanske biskupske konferencije koja je predvoðenanadbiskupom San Josea Joseom Rafaelom Quirosom osudilaneprestanu represiju nikaragvanske Vlade nad svojimnarodom.Tijekom prošlog vikenda gradovi Diriamba i Jinotepe bili supoprište nasilnih napada interventnih policijskih jedinica iparavojnih skupina koji su prouzroèili najmanje 14 poginulihkojima treba pridružiti više od 300 ubijenih od poèetkauliènih prosvjeda prošlog travnja. Biskupi su kao posrednicitražili nove izbore. Predsjednik države Daniel Ortegaobjavio je da ne namjerava ponoviti izbore i na taj naèinzaustavio nacionalni dijalog koji je prethodno pokrenut kakobi se pokušali zaustavili prosvjedi.U korijenu nasilja je mirovinska reforma koju je predložilamarksistièka sandinistièka Vlada predsjednika Ortege i kojaje predviðala poveæanje doprinosa, te smanjenje mirovina uodnosu na prošlost. Premda je kasnije bila povuèena, mjeraje izazvala narodne prosvjede koji su jasno tražili ostavkuPredsjednika koji je na vlasti od godine 2006. nakon što jepromijenio Ustav ukidanjem ogranièenja od dvapredsjednièka mandata.

Nadbiskup Moronta: Bit æemo glas najsiromašnijih inajmanjihU Caracasu je predstavljeno pastoralno pismovenezuelanskih biskupa „U zajedništvu s rimskim biskupom iopæom Crkvom".Caracas, 10.7.2018. (IKA) – Na konferenciji za novinare uCaracasu predstavljeno je 10. srpnja pastoralno pismo „Uzajedništvu s rimskim biskupom i opæom Crkvom" koje suvenezuelanski biskupi objavili u pripremi za pohodapostolskim pragovima (ad limina apostolorum) od 4. do 17.rujna, prenosi Vatican News. „Bit æemo glas najsiromašnijih i najmanjih uvenezuelanskom društvu", rekao je novinarimapotpredsjednik Venezuelanske biskupske konferencijenadbiskup San Cristobala Mario Moronta, podsjetivši daposjet ad limina služi da bi ojaèao odgovornost pastira kaonasljednika apostola i da bude izraz zauzetosti svih katolika:biskupa, sveæenika, redovnika i vjernika laika.Pastoralno pismo predstavljeno je u sklopu plenarnogzasjedanja Venezuelanske BK koje je 8. srpnja zapoèelo uCaracasu. U njemu su biskupi potvrdili da æe susret s papomFranjom 10. rujna u Vatikanu biti trenutak bratskog dijalogao životu Crkve u svakoj dijecezi i o stanju u zemlji. Njemu injegovim najbližim suradnicima predoèit æemo volju zaslobodom, pravdom i mirom èitavog našeg naroda koji jepogoðen krizom koju proživljava naša zemlja. Zasigurno, bitæemo glas najsiromašnijega i najmanjega dijela našegavenezuelanskog društva, napisali su biskupi.Ne idemo kao turisti ili kao jednostavni dužnosnici, jer to jeodgovor na Božju milost kako bismo primili novo svjetlo zadobrobit našega pastoralnog djelovanja u koristvenezuelanskog naroda , priopæili su biskupi i istaknuli kakoæe svojim boravkom u Rimu moæi potvrditi zajedništvo spapom Franjom kojem zahvaljuju jer je uvijek pokazivaoozbiljnu i odluènu brigu za Venezuelu.Posljednja su dva posjeta ad limina venezuelanskih biskupaodržana godine 2002. sa svetim papom Ivanom Pavlom II. igodine 2009. s papom Benediktom XVI. Nakon devetgodina ta je tradicija nova prilika da se Papi iznesuzabrinutosti, tjeskobe, nade i želje našeg naroda i našeCrkve, oèekujuæi njegovo vodstvo, te pastoralnu i duhovnupratnju, zakljuèili su venezuelanski biskupi.

Peru: Biskupi potièu strukturne reformePeruanska biskupska konferencija u priopæenju 11. srpnjaosvrnula se na nove skandale u institucionalnom i politièkomživotu zemlje te poruèila da trenutaène prilike zahtijevajustrukturne promjene koje graðani èekaju veæ desetljeæima.Lima, 12.7.2018. (IKA) - Novi skandal u Peruu ukljuèujeinstitucionalni i politièki život. Neke audio-snimke raširilesu se medijima, a govore o uslugama, preporukama ipritiscima na istrage koje su u tijeku i optužuju tri èlananajviše Nacionalne sudbene vlasti i dva suca. Peruanskabiskupska konferencija na èelu s nadbiskupom TrujillaMiguelom Cabrejosom Vidarteom, osvrnula se na tadogaðanja u priopæenju 11. srpnja, a 12. srpnja u palaèiVlade sastali su se predsjednik Peruanske BK zajedno skardinalima Juanom Luisom Ciprianijom Thormeom iPedrom Berretom Jimenom s predsjednikom republikeMartinom Vizcarrom Cornejom, prenosio Radio Vatikan.U okviru institucionalne i moralne odgovornosti tepoštovanja dobrih sudaca svi imamo pravo znati je li ono što

Inozemne vijestiika

1718. srpnja 2018. broj 39/2018

su otkrile audio-snimke, koje se odnose na èlanoveNacionalne sudbene vlasti, iznimka ili otkrivaju ono što seopæenito dogaða u našem pravosudnom sustavu, istaknuli subiskupi u priopæenju, pojasnivši da govore kao pastiri igraðani. Istièu da nije rijeè o prijavljivanju jednog ili drugogsuca, nego o zaštiti ustanova i moralnih vrijednosti zemlje.Ako se ne razjasne èinjenice, naši æe graðani izgubitipovjerenje i poštovanje u pravosudne vlasti i njihoveustanove, a plodovi toga bit æe pogubni za demokratskisuživot naše zemlje, upozorili su peruanski biskupi.Smatraju da trenutaène prilike zahtijevaju strukturnepromjene koje graðani èekaju veæ desetljeæima. Zadaæa bitrebala biti osigurati da èlanovi najviše sudbene državnevlasti budu neprijeporni i neosporni struènjaci, te poboljšatiizbor sudaca i državnih pravobranitelja. U tom smislupodupiremo prijedloge za reformu pravosuða, a posebno onukoju je istaknuo Predsjednik Republike. Crkva æe uvijeksuraðivati za dobro zemlje, poruèili su biskupi u priopæenju.Papa Franjo je na susretu s državnim vlastimapredstavnicima graðanskog društva i Diplomatskim zborom19. sijeènja u Limi o korupciji rekao: „Koliko zla našimlatinoamerièkim narodima i demokracijama togblagoslovljenog kontinenta èini taj društveni 'virus'; ta jepojava zaraza koja se posvuda širi, a najviše štetisiromašnima i majci zemlji".

Misa zadušnica za kardinala TauranaKardinal Angelo Sodano predvodio je 12. srpnja u baziliciSv. Petra misu zadušnicu za predsjednika Papinskog vijeæaza meðureligijski dijalog kardinala Jean-Louisa Taurana.Vatikan, 12.7.2018. (IKA) - Dekan Kardinalskog zborakardinal Angelo Sodano predvodio je 12. srpnja u baziliciSv. Petra misu zadušnicu za kardinala Jean-Louisa Taurana,predsjednika Papinskog vijeæa za meðureligijski dijalog ikomornika Svete rimske Crkve, koji je preminuo u èetvrtak5. srpnja, u 75. godini nakon duge borbe s Parkinsonovombolešæu. Pogrebne obrede zakljuèio je papa Franjo, prenosiRadio Vatikan.U propovijedi je dekan Kardinalskog zbora istaknuo da jekardinal Tauran bio èovjek koji je hrabro služio Kristovojsvetoj Crkvi, unatoè teretu svoje bolesti. Kardinal Sodanokazao je da je tijekom dugogodišnjeg zajednièkog služenjaSvetoj Stolici bio svjedok velikog apostolskog duhapreminuloga kardinala te je napomenuo da æe se toga uvijeksjeæati sa zahvalnošæu.Kardinal Tauran bio je primjer sveæenika, biskupa, kardinalakoji je èitav svoj život posvetio služenju Crkvi, a uposljednje se vrijeme zalagao za dijalog sa svim ljudimadobre volje, rekao je kardinal Sodano i zakljuèio: „Na taj jenaèin kardinal Tauran živio rijeèi pastoralne konstitucijeDrugog vatikanskog sabora „Gaudium et spes": „Buduæi daje Bog otac poèelo i svrha svega, pozvani smo svi dabudemo braæa. I zato, pozvani tim istim ljudskim ibožanskim pozivom, možemo i moramo bez prevare upravom miru suraðivati na izgradnji svijeta" (GS, 92).Smræu kardinala Taurana Kardinalski zbor ima 225 èlanova,od kojih 124 imaju pravo glasa.

.

Papa imenovao predsjednike izaslanike za Sinodu omladimaPapa Franjo imenovao je 14. srpnja predsjednike izaslanikeza Biskupsku sinodu o mladima koja æe se od 3. do 28.listopada održati o temi „Mladi, vjera i razluèivanjezvanja". Èetvorica kardinala dolaze iz Iraka, Madagaskara,Mjanmara i Papue Nove Gvineje.Vatikan, 14.7.2018. (IKA) - Papa Franjo imenovao je 14.srpnja predsjednike izaslanike za Biskupsku sinodu omladima koja æe se od 3. do 28. listopada ove godine održatiu Rimu o temi „Mladi, vjera i razluèivanje zvanja", prenosiVatican News.Imenovani izaslanici su: patrijarh Kaldejske katolièke Crkvekardinal Louis Rafael Sako I., nadbiskup madagaskarskogagrada Toamasine kardinal Desire Tsarahazana, nadbiskupYangona u Mjanmaru kardinal Charles Maung Bo inadbiskup Port Moresbyja u Papui Novoj Gvineji kardinalJohn Ribat. Meðu zadaæama predsjednika izaslanika je da uime SvetogOca predsjedaju sinodalnim radovima i svaki dan seizmjenjuju u voðenju rada. Osim toga predsjednici izaslanicimogu odreðenim èlanovima dodijeliti posebne zadaæe kakobi skupština bolje mogla nastaviti s radom. Službapredsjednika izaslanika prestaje po završetku skupštine.

Kardinal Onaiyekan: Nigerijci izgubili povjerenje uPredsjednikaNadbiskup Abuje kardinal John Onaiyekan upozorio je da suNigerijci izgubili povjerenje u predsjednika MuhammaduaBuharija jer ne može jamèiti zaštitu života i vlasništva.Abuja, 14.7.2018. (IKA) - Nadbiskup Abuje kardinal JohnOnaiyekan upozorio je 14. srpnja da su Nigerijci izgubilipovjerenje u predsjednika Muhammadua Buharija i njegovuadministraciju, prenosi Vatican News. Kardinal je istaknuoda ne postoje naznake da je Buharijeva Vlada ozbiljna kad jerijeè o upravljanju i podržavanju temeljnog cilja vlasti,naime, zaštite života i vlasništva. Upozorio je da nijednavlast nema ispriku ne rješavati probleme s kojima se suoèavanigerijsko društvo i skupine ubojica ne bi smjele moæinekažnjeno ubijati ljude.Napomenuo je da samo ponavlja ono što je prije dva mjesecaporuèila Nigerijska biskupska konferencija nakon što suubijena dva katolièka sveæenika i 17 vjernika u saveznojdržavi Benue. Tom su prilikom nigerijski biskupipredsjedniku Buhariju poruèili da uzme u obzir ostavku zbograstuæeg broja ubojstava diljem zemlje.Kardinal Onaiyekan istaknuo je da nigerijski biskupi nesmatraju da je za to odgovoran Predsjednik, veæ da on neèini dovoljno kako bi zaštitio živote. A ako ne možeš štititiljudski život, što je prvotna dužnost vlasti, onda je oèito dane možeš obavljati posao, kazao je nadbiskup Abuje. Komentirajuæi pak bojazan da se državni aparat iskoristi zanamještanje izbora u 2019. godini te da se time suprotstavivolji naroda, kardinal je rekao da Nigerijci neæe toleriratinikakav oblik namještanja od strane sadašnje Vlade. Na upithoæe li èlanovi Nigerijske biskupske konferencije pozvativjernike da ne glasuju za predsjednika Buharija, s obziromna to da su biskupi izgubili povjerenje u njegovuadministraciju, kardinal je odgovorio da je sadašnjipredsjednik samo izrazio želju da se kandidira za drugimandat. Ako ga njegova stranka izabere za kandidata, ondaæemo se suoèiti s tim pitanjem, rekao je kardinal Onaiyekan,dodajuæi da obièno ne savjetuju vjernike kako glasati, no akonetko ne može zaštititi živote i vlasništvo, onda æe uodgovarajuæem trenutku Nigerijce podsjetiti na tu èinjenicu.

Inozemne vijesti ika

18 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Papina poruka karipskoj mladežiPapa Franjo uputio je video-poruku sudionicima Karipskihdana mladih koji se održavaju na Antilima o temi „Mladipreobražavaju karipsku obitelj". Ne možeš uèiniti ništa ni usadašnjosti ni u buduænosti ako nisi ukorijenjen u prošlosti,u svojoj povijesti, u svojoj kulturi, u svojoj obitelji, akonemaš u sebi duboke korijene, poruèio je Papa.Vatikan, 15.7.2018. (IKA) – U svojem projektu preobrazbekaripskog društva morate razumjeti sadašnjost kako biste seuhvatili u koštac s buduænošæu, nikada ne zaboravljajuæiprošlost, istaknuo je papa Franjo u video-poruci sudionicimaKaripskih dana mladih koji se održavaju na Antilima od 10.do 23. srpnja o temi „Mladi preobražavaju karipsku obitelj"u organizaciji Antilske biskupske konferencije. U središturadova skupa kojem je domaæin nadbiskupija Saint-Pierre iFort-de-France je razmišljanje o apostolskoj pobudnici„Amoris laetitia".Papa je u poruci potaknuo mlade da shvate sadašnjeokolnosti u kojima žive obitelji kako bi ih mogli preobrazitipogleda upravljena prema buduænosti, prije svega polazeæiod èetvrtog poglavlja posinodske apostolske pobudnice„Amoris laetitia", „srži" toga dokumenta, iz kojeg trebaizvuæi „smjernice kako bi se moglo iæi naprijed". U svojemprojektu preobrazbe karipskog društva morate razumjetisadašnjost kako biste se uhvatili s buduænošæu, nikada nezaboravljajuæi prošlost, istièe Papa u poruci. „Ne možešuèiniti ništa ni u sadašnjosti ni u buduænosti ako nisiukorijenjen u prošlosti, u svojoj povijesti, u svojoj kulturi, usvojoj obitelji, ako nemaš u sebi duboke korijene. Iz korijenati dolazi snaga da možeš iæi naprijed kroz život. Svi, i mi ivi, nismo nastali u nekom laboratoriju, imamo tu povijest,imamo korijene. I ono što èinimo, plodovi koje æemo dati,ljepotu koju æemo moæi stvoriti u buduænosti, proizlaze iz tihkorijena", istièe Papa u svojoj video-poruci.Papa traži od svih mladih da rade zajedno, uvjereni da„ljubav ima svoju snagu", da „ljubav nikad ne prestaje". Uvideo-poruci Papa se malo i našalio s mladima, postavivši impitanje jesu li oni „mladi koji su mladi" ili „mladi koji su veæostarjeli". Za velike izazove potrebna je naime „sva snagamladosti", istièe Papa. A od onih koji su veæ digli ruke odsvega, papa Bergoglio traži da zasuèu rukave i „poènu seboriti".

Papa: Sport potpomaže kulturu susretaU poruci objavljenoj prigodom seminara o sportu koji sekrajem kolovoza održava u Rio de Janeiru, Papa je izraziouvjerenje da sport nije samo oblik zabave, veæ prije svegasredstvo za podupiranje kulture susreta.Vatikan, 15.7.2018. (IKA) - U povodu seminara o temi„Sport kao sredstvo za humani, ekonomski i društvenirazvoj" koji u Rio de Janeiru 25. kolovoza zajednièkiorganiziraju Zaklada Getulio Vargas, Meðunarodninogometni savez (FIFA) i Meðunarodni centar za studije osporta (CIES), papa Franjo uputio je poruku, objavio jeVatican News. U poruci, koju potpisuje kardinal državni tajnik PietroParolin, Papa potièe organizatore i sudionike da „nastavepromicati sport kao vršenje kreposti koje pomaže cjelovitomrastu osoba u razvoju zajednice, u uvjerenju da sport nijesamo oblik zabave, veæ prije svega sredstvo za kulturususreta, bratstva i solidarnosti, sigurnog puta za izgraðivanjemirnijeg i pravednijeg svijeta".Seminar u Rio de Janeiru nadahnjuje se na konferenciji„Sport u službi humanosti" koju je u Vatikanu godine 2016.organiziralo Papinsko vijeæe za kulturu.

Mediji i migracijski fenomenU Stockholmu je od 13. do 15. srpnja održan Godišnji susretbiskupa i delegata odgovornih za pastoral migranatabiskupskih konferencija u Europi o temi „Pokret ljudi:migracijski val i vijesti. Dijalog i komunikacija za kulturususreta". Ne može se zagovarati obranu dostojanstva životamigranata i biti protiv obrane života ili obitelji; i obratno.Stockholm, 15.7.2018. (IKA) - Godišnji susret biskupa idelegata odgovornih za pastoral migranata biskupskihkonferencija u Europi održan je u glavnom gradu ŠvedskeStockholmu od 13. do 15. srpnja na poziv mjesnog biskupakardinala Andersa Arboreliusa, OCD, voditelja Odjela zamigracije pri Komisiji za socijalni pastoral Vijeæa europskihbiskupskih konferencija (CCEE), priopæio je Ured za medijeCCEE-a. Tema ovogodišnjeg susreta bila je „Pokret ljudi:migracijski val i vijesti. Dijalog i komunikacija za kulturususreta". Susretom su voditelji za pastoral migranata uEuropi htjeli produbiti odnos izmeðu migracijskog vala ipercepcije koju se u tome stvara u javnome mnijenju,oblikovanom komunikacijom koja ne promièe uvijek dijalogi kulturu susreta.Fenomen migracija nije samo ekonomski, socijalni,demografski, kulturni i politièki problem. Upravo zato što jepostao sve ispolitiziranija tema, samo preko komunikacijemožemo danas razumjeti razloge ovog globalnog pokretaljudi, prisutnost migranata i njihovu integraciju u europskadruštva, navodi se u priopæenju sa susreta. Kako možemokomunicirati, informirati ljude i pouèiti katolièke vjernikeispravnoj percepciji problema migracije? Kojim sesredstvima pritom služiti? Kako možemo svjedoèiti kolikose dobro èini u Europi takoðer preko Katolièke Crkve? Kakose boriti protiv brojnih „lažnih vijesti" koje se susreæe uvirtualnim prostorima i koje iskrivljuju stvarnost, pitanja su skojima se susreæu oni koji su zaduženi za pastoralnu skrb zamigrante katolièkih biskupskih konferencija u Europi.Migracijski fenomen na europskome kontinentu bio je i jošje uvijek blagotvoran za vjeru, jer mnogi kršæani koji sudošli iz Istoène Europe, Bliskog istoka ili Afrike saèuvali sui žive svoju vjeru u zemljama koje ih primaju, a koje suèesto obilježene snažnim procesom sekularizacije. S drugestrane, pogrešno upravljanje ili svjesna manipulacijamigracijskim fenomenom putem sredstava društvenekomunikacije èesto su dovodili do nesporazuma, pa èak ineprijateljskih stavova prema zajednicama koje primajumigrante, primijetio je dekan Fakulteta društvenihkomunikacija Papinskog sveuèilišta sv. Križa u Rimu prof.Jose Maria La Porte, uvodeæi u temu „Migracije i javnomnijenje: dinamika informiranja".Sudionici su naglasili da u dobu gospodarske krize ujavnome mnijenju raste percepcija da bi nacionalne vladetrebale prvenstveno voditi brigu o svojim graðanima umjestoo migrantima. U medijskim se raspravama o migracijskomfenomenu govori samo iz ekonomske ili politièkeperspektive, a rezultat toga je oèit: zaboravlja se naneotuðivo pravo na dostojanstvo svake osobe. K tome,mediji složenom pitanju pokreta ljudi ne pristupaju uvijek sodgovarajuæom struènošæu. Stoga, uloga komunikacije uizvješæivanju o pokretu ljudi u njegovim tragedijama, ali injegovoj ljepoti i bogatstvu, temeljna je zadaæa takoðerCrkve. U tome smislu sudionici su naglasili da je prijekopotrebno da oni koji su zaduženi za pastoralnu skrb zamigrante povežu pastoralnu službu s komunikacijom,ulaganjem u naobrazbu komunikatora i korištenje društvenihmedija, navodi se u priopæenju sa susreta pod naslovom„Inspiring changes: formirati, informirati i senzibilizirati opokretu ljudi".Preèesto se naime javlja opasnost od nekritiènog korištenja

Inozemne vijestiika

1918. srpnja 2018. broj 39/2018

kategorija „posuðenih" od drugih institucija ili drugihpodruèja kao što su politika, sociologija ili gospodarstvokoje izazivaju zbunjenost i strah. Nasuprot tome, govoriti naprikladan naèin o pokretu ljudi hitan je izazov koji zahtijevaobnovljenu predanost takoðer Crkve. To ne znaèi uvijekpoveæati javne intervencije ili nove medijske instrumente,veæ ponovno izraziti na jednostavan, ali jasan naèin naèelakoja su temelj djelovanja Crkve, kao što je dostojanstvosvake osobe. U vezi s tim, svjedoèanstvo Crkve bit æemnogo snažnije ako se u razlièitim pastoralnim podruèjimazaduženima za skrb za ljude bude svjedoèilo istu želju da sezaštiti osobu. Ne može se zagovarati obranu dostojanstvaživota migranata i biti protiv obrane života ili obitelji; iobratno, ne može se braniti život od trenutka zaèeæa doprirodnog kraja, a ne braniti život i dostojanstvo migranata,istièe se u priopæenju.U subotu 14. srpnja sudionici su se susreli s predstavnicimaŠvedskog Caritasa, ICMC-a i Odjela za migrante i izbjeglicevatikanskog Dikasterija za cjeloviti ljudski razvoj. Temasusreta bila je „Kako Crkva koristi medije kada govori omigracijama i kako Crkva odgaja i informira svoje vjernikeo migracijskom fenomenu".U Europi su nacionalni Caritasi stavili veliki naglasak nazajednièko i povezano zauzimanje, provodeæi iste medijskekampanje na raznim društvenim mrežama prilagoðenepojedinim državama. To je osobito vidljivo u kampanji#whatishome koja ima za cilj senzibilizirati korisnike dapostanu svjesni problema „doma" i zajedno djeluju.Zajednièko djelovanje, u suradnji s drugim stvarnostimacivilnog društva - ali bez dvosmislenosti - može imati važnuulogu u promicanju kulture susreta i ispravljanje pogrešneslike koju šire brojne „lažne vijesti" koje kruže internetom.Zajedno s predstavnicima Vatikana, prouèena je zatimobrazovna i evangelizacijska uloga djelovanja novogDikasterija. Obrazovanje i informiranje vjernika, tepromicanje suradnje meðu razlièitim crkvenim stvarnostimakoje djeluju na podruèju pastoralne skrbi o migrantima usredištu je njegova poslanja. Razlièitim iskustvima suradnjeDikasterij svjedoèi o tome kako je moguæe izgraðivatipozitivan stav. S druge strane, Meðunarodna komisija zakatolièku migraciju (ICMC) zauzeta je u promicanju, prekorazlièitih projekata diljem svijeta, smjernica koje je naznaèiopapa Franjo a koje su sažete u rijeèima „Prihvatiti, zaštititi,promicati i integrirati".Sudionici su imali priliku susresti se i s razlièitimzajednicama migranata s Bliskog istoka i Južne Amerike.Susret je zakljuèen u nedjelju 15. srpnja ujutro misnimslavljem u crkvi Sv. Eugenije u Stockholmu, na kojoj susudjelovali i predstavnici zajednice migranata, te posjetomopatiji Svete Brigite u Vadsteni.

Nadbiskup Rugambwa: Ostanite ukorijenjeni utemeljnom poslanju CrkveTajnik Kongregacije za evangelizaciju naroda nadbiskupProtase Rugambwa poruèio je 15. srpnja sudionicima 19.plenarnog zasjedanja Istoènoafrièkih biskupskihkonferencija u Addis Abebi da Crkve istoène Afrike morajubiti vjerodostojni svjedoci evanðelja promièuæi mir idruštveni sklad najprije u okviru svojih zemalja.Addis Abeba, 15.7.2018. (IKA) - Tajnik Kongregacije zaevangelizaciju naroda nadbiskup Protase Rugambwa pozvaoje 15. srpnja u Addis Abebi sudionike 19. plenarnogzasjedanja Istoènoafrièkih biskupskih konferencija(AMECEA) da ostanu ukorijenjeni u temeljnom poslanjuCrkve, prenosi Vatican News. Imajuæi na umu da se Crkveistoène Afrike moraju suoèavati s velikim izazovima poput

oružanih sukoba, podjela i kršenja ljudskih prava, nadbiskupRugambwa upozorio je da premda je suoèavanje s timizazovima bez sumnje dio cjelovite crkvene službenaviještanja evanðelja, to ih ne smije udaljiti od bitnogpoziva i poslanja nošenja evanðelja svijetu i voðenja ljudiKristu.Na društveni život najbolje se utjeèe odgojem iobrazovanjem zrelih kršæana koji su u stanju djelotvorno sesuoèavati s aktualnim izazovima s kojima se suoèavajuzemlje istoène Afrike. Crkve istoène Afrike moraju bitivjerodostojni svjedoci evanðelja promièuæi mir i društvenisklad najprije u okviru svojih zemalja. Etnièki sukobipodijelili su ne samo društvo u tim zemljama, nego isveæenike, vjerske ustanove, pa i biskupske konferencije. Tisu sukobi prouzroèili mnoge patnje i javne sablazni u nekimdijelovima Afrièkog kontinenta i oni su razlog zbog kojeg seCrkva u Africi osjeæa, više nego ikad, posebno odgovornalijeèiti te podjele, poèevši od sebe iznutra. Da bismonadvladali podjele, potrebno je prepoznati svoje razlièitostikao pozitivne te kao nešto što treba ljubiti i uèiniti ihplodnima, upozorio je nadbiskup Rugambwa. Podsjetio je nastupove na kojima treba graditi mir, a to su: poštovanjeljudskog dostojanstva, promicanje cjelovitog ljudskograzvoja, protivljenje utrci naoružanja, potporameðunarodnim organizacijama i oproštenje.Na kraju je podsjetio da æe se kanonizacija blaženog papePavla VI. održati u listopadu, a on je jedan od papa koji jeiskazao veliku ljubav prema Africi. Njegova æe sekanonizacija održati nekoliko mjeseci prije 50. obljetniceSimpozija biskupskih konferencija Afrike i Madagaskarakoji je on pokrenuo 1969. godine u Kampali.Dok nestrpljivo èekamo ta dva dogaðaja, pitam se je li tajsusret prikladan da ponovno razmotrimo poruku pape PavlaVI. Crkvi u Africi. Jedan od dragocjenih dokumenata kojimje izrazio svoju zabrinutost za Afriku je i apostolsko pismoAfricae Terranum iz godine 1967. u kojem je istaknuo onošto bi se moglo nazvati „mjesno vlasništvo razvoja". Pozvaoje takoðer Afrikance da pronaðu nove naèine kako bi postalimisionari, zakljuèio je tajnik Kongregacije za evangelizacijunaroda.

Papa podijelio sakrament ženidbe u VatikanuPapa Franjo u subotu je u Vatikanu vjenèao pripadnikaŠvicarske garde i njegovu izabranicu iz Brazila.Vatikan, 17.7.2018. (IKA) – Papa Franjo podijelio je usubotu 14. srpnja u crkvi Santo Stefano degli Abissini uVatikanu sakrament ženidbe, objavio je Vatican News.Brazilski sveæenik o. Renato dos Santos koji je trebaovjenèati jednog pripadnika Švicarske garde i njegovuizabranicu iz Brazila o tome nije ništa znao kao ni ostaliprisutni. Ušavši u sakristiju ondje je zatekao Papu koji ga jedoèekao s osmjehom na licu. „Nikada, ali baš nikada uživotu nisam mogao pomisliti da æu zateæi Papu u sakristiji",rekao je brazilski sveæenik u razgovoru za Vatican News.Iznenaðenje je bilo tako veliko, prisjeæa se nadalje sveæenik,da su se ljudi u crkvi pitali je li to doista papa Franjo. „Vidiosam ga kao pravog župnika koji se brine za svoje stado.Uvijek je to èinio", dodao je o. Renato.U središtu Papine homilije bile su tri rijeèi koje pomažuživjeti ženidbu u punini: zapoèeti, znati se zaustaviti ikrenuti iznova. To pokazuje, rekao je o. dos Santos, da jepapi Franji stalo do vrijednosti ženidbe. U njemu postoji taljubav prema sakramentu kojim zapoèinje obitelj i koji želistaviti Boga u središte, dodao je.

Inozemne vijesti ika

20 18. srpnja 2018. broj 39/2018

Apostolski nuncij u Nikaragvi uputio apel za mir„U ovom tragiènom trenutku želim izraziti takoðer uimeSvetoga Oca i Svete Stolice duboku zabrinutost zbogsituacije u kojoj se nalazi zemlja", istièe se u priopæenjuapostolskog nuncija objavljenom 17. srpnja.Managua, 17.7.2018. (IKA) - Apostolski nuncij u Nikaragvinadbiskup Waldemar Stanislaw Sommertag, uputio je uimepape Franje snažan apel za okonèanje nasilja koje u tojzemlji traje od 18. travnja, objavio je Vatican News. „U ovom tragiènom trenutku želim izraziti takoðer uimeSvetoga Oca i Svete Stolice duboku zabrinutost zbogsituacije u kojoj se nalazi zemlja", navodi apostolski nuncij upriopæenju objavljenom 17. srpnja. Istièe kako je„neprihvatljivo misliti da mrtvi i žrtve nasilja mogu riješitipolitièku krizu i jamèiti buduænost mira i blagostanja uNikaragvi". „Oplakujuæi sve mrtve i moleæi za njihove obitelji, svimsvojim ljudskim i duhovnim silama apeliram na savjest svijuda se postigne primirje i omoguæi nastavak pregovora inacionalni dijalog kako bi zajedno tražili prikladno rješenjeza rješavanje krize", napisao je nuncij povjeravajuæi na krajuNikaragvu Blaženoj Djevici Mariji.Više od 360 ljudi je izgubilo život u sukobu izmeðu snaganikaragvanskog predsjednika Daniela Ortege i oporbe kojatraži njegovu ostavku i ponovnu uspostavu demokracije uzemlji. Ni Katolièka Crkva u Nikaragvi nije pošteðenanasilja te je sve èešæe metom prijetnji i napada od stranesnaga sigurnosti. Nadbiskup Manague kardinal LeopoldBrenes, nuncij Sommertag i pomoæni biskup Manague,mons. Silvio Jose Baez napadnuti su 9. srpnja od aktivistabliskih vlastima.

Apel humanitarnih organizacija austrijskoj VladiŠest austrijskih humanitarnih organizacija, meðu kojima iAustrijski Caritas, uputili su austrijskoj Vladi apel dapreispita novu restriktivnu politiku prema migrantima itražiteljima azila.Beè, 18.7.2018. (IKA) – Šest austrijskih humanitarnihorganizacija, meðu kojima i Austrijski Caritas, uputili suaustrijskoj Vladi apel da preispita novu restriktivnu politikuprema migrantima i tražiteljima azila u razdoblju u kojem,meðu ostalim, znatno opada priljev migranata premaAustriji. Caritas, Diakonie, Amnesty International, Lijeènici bezgranica, austrijski Crveni križ i Volkshilfe u zajednièkom supriopæenju objavljenom 17. srpnja izrazili veliku zabrinutostšto trenutaèna austrijska politika azila „nije više upravljenazaštiti izbjeglica, veæ zaštiti granica". U apelu se traži solidarnost prema izbjeglicama i tražiteljimaazila na razini Europske unije. Premda je broj izbjeglica uèitavom svijetu u porastu, broj onih koji stižu u Europu iAustriju u znatnom je i stalnom opadanju, primjeæuje se upriopæenju. Organizacije traže od Austrije kao trenutaènepredsjedateljice Vijeæa EU-a da preuzme na sebeodgovornost za izbjeglice u Austriji i Europi, istièuæi kako je„odbijanje osoba koje traže zaštitu unutar europskih granicaneprihvatljivo". Organizacije pozivaju na pristup utemeljenna solidarnosti u kojem države koje se nalaze na vanjskimjužnim granicama EU-a neæe morati same podnositi sav teretodgovornosti prihvaæanja izbjeglica i migranata.

.

Poruke nade biskupa Venezuele na YouTubeuNa YouTube kanalu Venezuelske biskupske konferencijesvaki tjedan se objavljuje video-poruka nade venezuelskihbiskupa svom narodu.Caracas, 18.7.2018. (IKA) – Svaki tjedan video-porukanade jednog biskupa èitavom venezuelskom narodu,inicijativa je koja je 17. srpnja pokrenuta na Youtube kanaluVenezuelske biskupske konferencije, objavila je agencijaSIR. Ovog tjedna u rubrici pod naslovom „Glas nade"poruku nade uputio je biskup Puerto Ayacucha Jonny Reyes.„U krizi kao što je ova kroz koju prolazimo u našoj zemljinada smo mi, s veseljem, s oduševljenjem, s talentima kojenam je Krist dao. Zajedno možemo mnogo više uèiniti zanašu zemlju, zajedno možemo uèiniti da Venezuela ponovnooživi. Neka nas Bog nade blagoslovi i prati", glasi porukanade mons. Reyesa na YouTube kanalu Venezuelske BK.

Inozemne vijestiika

2118. srpnja 2018. broj 39/2018

Prilog dokumenti

Poruka biskupa BK BiH uoèi Opæih izbora u listopadu2018. godineBanja Luka, 14. srpanj 2018.U listopadu 2018. godine trebaju biti održani opæi izbori uBosni i Hercegovini. U povodu toga važnog dogaðaja, kaobiskupi Katolièke Crkve, svjesni društvene odgovornostisvih kršæana, i u skladu sa socijalnim naukom Crkve,podsjeæamo katolièke vjernike, da svi èlanovi Crkve, osimzakonskih obveza, imaju i moralnu odgovornost za društvo ukojemu žive.Iz te odgovornosti proizlaze stvarne obvezesvakoga katolièkog vjernika,da doprinosi poštovanjudostojanstva i prava svake ljudske osobe i napretkudruštvene zajednice. Istu moralnu obvezu imaju i svi drugigraðani Bosne i Hercegovine, koji su kao i katolici pozvanidati svoj doprinos stvaranju pravednih okolnosti i uvjeta,kako bi se sva otvorena pitanja mogla rješavati na pošten imiran naèin.Svoje društvene obveze i prava katolici vrše i ostvaruju narazlièite naèine i u razlièitim prilikama. Pri tomu, poznato je,da su opæi izbori u svakom demokratskom društvu vrlo važnii velika prilika za nov poèetak. Na njima biraèi imaju velikuodgovornost, jer izražavaju mišljenje i odluèuju, tko æe ih unarednom razdoblju zastupati u vlasti i brinuti se zanapredak društva. Katolièki vjernici pak znaju, da svojimglasom odluèuju takoðer, tko æe donositi odluke opoštovanju i provoðenju kršæanskih vrednota.U složenom društvu, kao što je Bosna i Hercegovina, morase poštivati dostojanstvo svakoga èovjeka i njegova prava,ukljuèujuæi i ono na održiv povratak, te graditi sloga,njegovati dijalog i dosljedno uvažavati razlièite narodne,kulturne, jeziène i vjerske posebnosti i identitete.Ako se to želi postiæi i podržavati spomenute vrednote, ondaiz politièkoga djelovanja trebaju nestati majorizacija ipreglasavanje. Jednako je neprihvatljivo, da se uparlamentarnoj praksi donose odluke od sudbinske važnosti iživotnog interesa bez veæine predstavnika jednoga naroda iprotiv njihove volje. U ratu smo govorili, da se sreæa jednogaèovjeka ne može graditi na nesreæi drugoga i da jedan narodne može do svoga napretka na štetu drugoga naroda, te idanas ponavljamo, da se sretna buduænost i boljitak Bosne iHercegovine ne mogu graditi na nesreæi i nijekanju bilokojega naroda. Uz to od posebne je važnosti, da se uprovedbi rezultata izbora dosljedno poštuje konstitutivnostsvakoga naroda na cijelom podruèju Bosne i Hercegovine,tako što æe izborni legitimitet biti pravilo predstavljanjanaroda. U protivnom, u društvu, koje drukèije primjenjujezakon,vlada nepravda i pravno nasilje èime zakon gubi svojosnovni smisao, koji se zove zaštita pravde. U tom smislu,zaista je neshvatljivo i neprihvatljivo neprovoðenjepravomoænih presuda mjerodavnih domaæih i stranih sudova,koje se tièu organizacije izbora i provedbe njihovih rezultatana opæoj i nekim lokalnim razinama.Bez obzira na brojne razloge za nezadovoljstvo i frustracijuzbog lošega stanja u Bosni i Hercegovini, koje predugo traje,mi Kristovi vjernici znademo, da smo svjedoci nade ipropovjednici Isusove Radosne vijesti, koja je lijek za svakološe stanje. To èinimo i svojim doprinosom za izgradnjuboljega društva. Stoga pozivamo katolike da, kao svjedocivjere i glasnici nade, odgovorno izaðu na naredne opæeizbore i po savjesti svoj glas dadnu onima, za koje smatraju,da æe poštivati naèela i odgovorno provoditi vrednotesocijalnoga nauka Katolièke Crkve. Uvjereni da sva ljudskanastojanja bez Božje pomoæi ne mogu postiæi željeni mir i

napredak u ovoj Zemlji, podsjeæamo katolike na njihovutrajnu obvezu moliti za sve koji obnašaju i koji æe obnašatiodgovorne službe u našem društvu s nakanom da ih vrše naopæe dobro svih.

Banja Luka, 14. srpnja 2018.Vaši biskupi

Svi su krštenici glasnici evanðeljaPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 15.srpnja 2018.Draga braæo i sestre, dobar dan!U današnjem se Evanðelju (usp. Mk 6, 7-13) pripovijeda oèasu u kojem Isus šalje Dvanaestoricu u misiju. Nakon što ihje pozvao jednog po jednog po imenu, „da budu s njime"(Mk 3, 14), da slušaju njegove rijeèi i promatrajuozdravljenja koja èini, sad ih ponovno okuplja oko sebe kakobi ih poslao „dva po dva" (6, 7) u sela koja je obilazio. To jesvojevrsna „praksa" za ono na što æe biti pozvani èinitisnagom Duha Svetoga poslije Gospodinova uskrsnuæa.Evanðeoski odlomak zadržava se na misijskom stilu koji semože sažeti u dvije toèke: poslanje ima središte i poslanjeima lice. Uèenik misionar prije svega ima svoje središte na koje sereferira, a to je Isusova osoba. U izvještaju se na to ukazujekorištenjem niza glagola koji imaju Isusa kao svoj subjekt:„dozva… ih", „dajuæi im vlast", „zapovjedi im", „poèe ihslati", (rr. 7.8.10), tako da je djelovanje Dvanaestorice natome putu nalik ižaravanju iz jednoga središta. Oni u svommisionarskom djelovanju donose svijetu Isusovu prisutnost injegova djela. To pokazuje da apostoli nisu imali ništavlastito za navijestiti, niti neke svoje sposobnosti zapokazati, nego govore i djeluju kao oni koji su „poslani",kao Kristovi glasonoše.Ta se evanðeoska zgoda tièe i nas: ne samo sveæenika, veæsvih krštenika koji su pozvani svjedoèiti Kristovo evanðeljeu razlièitim životnim sredinama i okolnostima. Za nas jetakoðer to poslanje autentièno jedino ako kreæe od svoganepromjenjivog središta a to je Isus. To nije inicijativapojedinaènih vjernika niti skupina, pa èak ni velikih udruga,nego je to misija Crkve koja je nerazdruživo sjedinjena sasvojim Gospodinom. Nijedan kršæanin ne naviještaevanðelje „od sebe", nego samo kao onaj koji je poslan odCrkve koja je poslanje primila od samoga Krista. Upravo naskrštenje èini misionarima. Kršæanin koji ne osjeæa potrebuda naviješta evanðelje, da naviješta Isusa, nije dobarkršæanin.Druga je osobina misionarskoga stila, tako reæi, lice koje sesastoji u siromaštvu sredstava. Njegova oprema odgovarakriteriju umjerenosti. Dvanaestorica, naime, imaju zapovijedda „ne nose ništa osim štapa: ni kruha, ni torbe, ni novca opojasu" (r. 8). Uèitelj želi da budu slobodni i laki, bezpotpora i usluga, da stavljaju svoju sigurnost u ljubav Onogakoji ih šalje, da im jedina snaga bude njegova rijeè koju idunaviještati. Štap i sandale su oprema hodoèasnika jer takvi suglasnici kraljevstva Božjeg: ne svemoæni menadžeri,nepomièni službenici ili dive na turnejama. Sjetimo se,naprimjer, ove biskupije koje sam ja biskup. Sjetimo senekih svetaca ove Rimske biskupije: svetog Filipa Nerija,svetog Benedetta Giuseppea Labrea, svetog Aleksija, sveteLudovice Albertini, svete Francesce Romane, svetogGašpara Del Bufala i mnogih drugih. Oni nisu bili službenici

Prilog dokumenti ika

22 18. srpnja 2018. broj 39/2018

ili poduzetnici, nego ponizni radnici Božjeg kraljevstva.Imali su to lice. I tom „licu" pripada takoðer naèin na koji æeporuka biti prihvaæena: može se, naime, dogoditi da ne buduprimljeni ili da ih ne poslušaju (usp. r. 11). I to jesiromaštvo: iskustvo neuspjeha. Odbacivanje Isusa i njegovoraspeæe predznak je sudbine njegovih glasnika. Samo akosmo sjedinjeni s Njim, umrlim i uskrslim, uspjet æemopronaæi hrabrost evangelizacije. Neka nam Blažena DjevicaMarija, prva uèenica i misionarka Božje rijeèi, pomognedonositi u svijet poruku evanðelja u poniznoj radosti kojazraèi, unatoè odbijanju, nerazumijevanju ili nevolji.

Izazovi migrantske krize u europskom prostoruIzjava Komisije Iustitia et Pax Hrvatske biskupskekonferencijeKomisija Hrvatske biskupske konferencije Iustitia et Pax dosada je veæ nekoliko puta progovorila o migrantskoj krizi iposljedicama koje ona izaziva, ne samo u našoj domovini iširem okruženju, nego i u cijeloj Europskoj uniji. Na osobitnaèin to smo uèinili u rujnu 2015. godine, kada smo naglasilida su uglavnom izostala strateška promišljanja o stvarnimuzrocima i naèinima rješavanja ove krize, kako na državnojtako i na europskoj i meðunarodnoj razini, premda je prihvati briga za izbjeglice u prvom redu odgovornost država ivlada, odnosno mjerodavnih državnih tijela. Premda se odtada do danas pomalo smiruje ratna situacija u Siriji, kao i nacijelom podruèju Bliskoga istoka, nastavlja se, iako umanjem broju, dolazak migranata na naše granice. Komisijastoga želi još jedanput svojim promišljanjima pridonijetisenzibiliziranju javnosti za ovaj problem te u duhuevanðelja, koje promièe pravdu i mir, uputiti na nekamoguæa rješenja kako bi se, prije svega, pomoglo ljudima upotrebi, a istodobno oèuvala nacionalna sigurnost te izbjeglimoguæi incidenti na našim granicama.

1. Migracije i seobe. Ove godine navršilo se pet godinaotkako je Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji – toju povijesti jedinstvenoj udruzi država, naroda i graðana,zajednici mira i solidarnosti. Kao punopravna èlanica temeðunarodne zajednice pozvana je dijeliti sve ono dobro, alii poteškoæe koje optereæuju tu zajednicu država. Naime,unatoè svim nastojanjima odgovornih, Europska unija jošuvijek nije pronašla pravi odgovor na dolazak migranata kojibježe pred ratnim strahotama i progonstvima, ali isiromaštvom i bijedom u pojedinim azijskim i afrièkimdržavama. Možemo stoga govoriti i o svojevrsnoj seobinaroda jer sadašnji val migracija, ponajviše izbjeglica sBliskoga i Srednjega istoka, ali i progonjenih kršæana iznaftom bogatih podruèja supsaharskih afrièkih zemalja teekonomskih migranata iz raznih dijelova svijeta, zapljusnuoje Europu.Taj priljev ljudi razlièitih nacionalnosti i svjetonazora donioje sa sobom i odreðene kulturološke izazove. U tom smisluzaokupljeni, prije svega, zaštitom vlastite sigurnosti ilitraženjem ekonomskih interesa, èesto ne vidimo u timnesretnicima ljudska biæa poput nas, nego tek strance drugevjere i kulture. Zaboravljamo, meðutim, da meðu njima ima imnoštvo bliskoistoènih i drugih kršæana, danasnajprogonjenijih vjerskih zajednica u svijetu, od kojih nekijoš uvijek govore jezikom kojim je zborio i naš Gospodin,Isus Krist. Zaboravljamo isto tako da je danas u svijetu, poprocjenama UN-a, 68,5 milijuna ljudi otjeranih sa svojihognjišta i iz domova. Od toga je broja 40 milijuna još unutarsvojih država, u izbjeglištvu ih je veæ 25,4 milijuna, a 3,1milijun drugih prognanika traži utoèište i azil u slobodnimzemljama svijeta.

2. Èetiri slobode EU-a i „zatvorenost životu". GraðaniRepublike Hrvatske i Europske unije znaju da se Unija dièi„slobodom kretanja" kapitala, robe, usluga i ljudi, ali i to dase te slobode odnose samo na Uniju kao cjelinu, auseljenièka politika ne spada u vlastite ovlasti Unije. Osimtoga, valja ovdje podsjetiti da su od tih èetiriju sloboda samodvije potpune – sloboda kretanja kapitala i robe, a dvijepotonje još uvijek kaskaju na pojedinim podruèjima.Meðutim, zbog podjele ovlasti u Europskoj uniji, koja je jošuvijek pretežito ekonomska integracija, moglo se dogoditi izbilo se da su zemlje poput Njemaèke smjele samostalno,prije tri godine, pozivati potencijalne useljenike bez ikakvaogranièenja i tako stvoriti kaos na „tranzitnom" europskomjugoistoku.To se dogodilo jer su Europljani opæenito, a mi Hrvatiosobito, sve manje „otvoreni životu" te se polako, volens-nolens, odrièu vlastite buduænosti. Europa sve brže stari pademografske procjene predviðaju da æe joj uskoronedostajati ljudi da osiguraju gospodarski rast i posebiceodrživost zdravstvenoga i mirovinskoga sustava. To nijesamo njemaèki problem, nego i hrvatski, a i baltièki italijanski i španjolski… i pred tim teškoæama Europska unijadanas traži naèin da utvrdi zajednièke kriterije useljenièkepolitike, ali i zaštite svojih vanjskih granica. Pred timpotrebama Unija je danas duboko podijeljena. S jedne straneèuju se glasovi ljudske i kršæanske brižnosti i poziva naljudska prava, s druge oni nacionalnih potreba i interesa, pa iegoizama, a s treæe strahova od ugrožavanja identiteta ivrijednosti ljudi i prostora, pa sve do „najezde terorista".Sred sadašnje medijske buke, populistièke uzbune i politièkedemagogije, ova izjava teži tek kršæanskomu i graðanskomubistrenju pojmova o pravu i interesima, kao i o identitetu ieuropskim vrijednostima.

3. Integracija ili asimilacija? Politièari su nas navikli da nasve teškoæe gledamo kroz „nacionalne interese", a ne krozkriterije prava i praviènosti. Ljudska su prava meðutim etièkii civilizacijski doseg kojemu su kršæanstvo i prosvjetiteljstvoudarili temelje, a naše su crkve od davnih vremena bileskloništa progonjenih i obespravljenih. Bila su „potrebna"dva velika svjetska rata i njihove strahote da kršæani, zajednos drugim borcima protiv triju totalitarizama dvadesetogastoljeæa, budu meðu zaèinjavcima prava na azil i dužnostizaštite prognanika, najprije naèelno, kroz Univerzalnudeklaraciju o pravima èovjeka UN-a (1948.), a zatimkonkretno kroz „ženevsku" Meðunarodnu konvenciju ostatusu izbjeglica (1951.) i zatim „Dublinsku uredbu"Europske unije (2013.), kao i pojedine smjernice EU-a.Meðunarodna konvencija, koju je ratificirala i RepublikaHrvatska, pruža stoga zaštitu osobama progonjenima zbograsne, vjerske, nacionalne i socijalne pripadnosti, kao ipolitièkoga mišljenja.Što se pak tièe onih koje su ratovi otjerali s njihovih ognjišta,meðunarodna zajednica mora poraditi na tome da im seomoguæi povratak. Ostaje ipak otvoreno pitanje kako tretiratione ljude kojima su prirodne kataklizme, a sutra æe to biti inepovratne klimatske promjene, onemoguæile život nanjihovoj djedovini? Drugim rijeèima, kad se radi oizbjeglicama od rata i prirodnih nepogoda, osobito onih kojitraže rada i kruha, ili boljega života izvan svoje domovinezbog siromaštva i bijede, o njima bi se Europljani trebalidogovarati i primati ih u skladu s moguænostima i potrebamapojedinih država èlanica. Ali i tu treba poštovati nekacivilizacijska i etièka naèela, kao npr. nerazdvajanje obitelji,nediskriminaciju na graðanskom planu te poticanje duhaaltruizma i solidarnosti.S druge strane, meðutim, od svih navedenih triju kategorija

Prilog dokumentiika

2318. srpnja 2018. broj 39/2018

valja zahtijevati i oèekivati poštivanje obièaja i vrijednostizemalja domaæina, a u isti mah olakšati i njihovo integriranjeu društvo organiziranjem teèajeva uèenja jezika teupoznavanje s vršenjem graðanskih dužnosti. Drugimrijeèima, nije ni dobro, a ni pravedno zahtijevati njihovu„asimilaciju", tj. napuštanje, u privatnoj sferi, obièaja, vjere,jezika… ali jest opravdano oèekivati i dobiti od njihpoštivanje zakona i graðanskoga reda u javnoj sferi. U tomsmislu, nisu prihvatljivi ilegalni prijelazi granica, osobitobez ikakvih dokumenata, jer ugrožavaju nacionalnisuverenitet, javni poredak i mir te sigurnost graðana, ali nirješenje koje bi vodilo stvaranju „rezervata" i getoizacijimigranata na rubovima (vanjskim ili unutarnjim) Europskeunije.

4. „Stranac bijah i /ne/primiste me" (Mt 25, 34-43). Predovaj nas izbor u posljednje vrijeme sve èešæe stavlja papaFranjo istièuæi taj kristovski imperativ u ova nemirna itjeskobna vremena. Na osobit naèin papa Franjo nasupozorava da ne smijemo ostati ravnodušni pred bijedom inesreæom osoba u potrebi. Što nam je dakle èiniti – kaoljudi, kršæani i graðani – i što je od svih alternativa stvarnoizvedivo? O tome, u jedinstvenom prostoru Europske unije ipodijeljenom svijetu, moramo razgovarati, i to što hitnije, jerod sadašnje migrantske krize do moguæih seoba naroda zbogklimatskih promjena ne æe proæi ni tek jedan naraštaj. Jesmoli svjesni da æe bez naše djelatne pomoæi i zauzimanja ostatisamo dva tragièna „rješenja" za ova mutna obzorja: ratovii/ili pandemije?Zato nam valja veæ sad poæi korak dalje od navedenoga,jednostavnoga razlikovanja prognanika od izbjeglica teekonomskih migranata, pa kao ljudi i kršæani, kao hrvatski ieuropski graðani, raspravljati i predlagati u okviru Europskeunije kako pomoæi da drugi ljudi u svijetu mognu ostati ili sevratiti u svoje domovine. Uz gospodarski, potrebno je usvijetu raditi na integralnom, cjelovitom razvoju kako bi sesprijeèili uzroci nasilnih migracija. Upravo na takav cjelovitirazvoj poziva papa Franjo koji je u tom smislu osnovao„Dikasterij za promicanje cjelovitoga ljudskoga razvoja"(17. 8. 2016.) unutar kojega djeluje i vatikanska Iustitia etPax. U tom je kontekstu velika uloga Europske unije koja sene smije zaustaviti na iskljuèivom povremenom darivanjuzemalja u razvoju, nego stvarnoj gospodarskoj pomoæi kojaæe ukljuèivati cjelovit razvoj pojedinih naroda, a sve to možebiti samo na obostranu korist.U ovom našem razmišljanju i izjavi ogranièili smo se naeuropsku dimenziju ovog problema jer vidimo da nas ondijeli, buduæi da s jedne strane prijeti miru i suživotu uuseljenièkim zemljama, a s druge raða sukobe i trvenjaizmeðu europskih država èlanica. Suzdržali smo se odgovora o hrvatskom iskustvu progonstava i izbjeglištva,migracija i neuspjelih povrataka, jer se o toj temi kanimosusresti i oglasiti zajedno sa sestrinskom Komisijom Iustitiaet Pax Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine.

U Zagrebu, 17. srpnja 2018.ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, predsjednikKomisije HBK Iustitia et Pax

Prilog dokumenti ika

24 18. srpnja 2018. broj 39/2018