350ki 02 2012.doc) - hzz.hr bilten_02_2012.pdf · profesionalne namjere učenika osmih razreda...

ISSN 1332-4489

AANNAALLIITTIIČČKKII BB II LL TT EE NN

Godina: XIII/2012. Broj: 2

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE

PODRUČNA SLUŽBA KRIŽEVCI

UREDNIŠTVO: Dražen Ištvanović e-mail: [email protected]

TEKST PRIPREMILI: Martina Majić

e-mail: [email protected] Valerija Kramar Mihalić

e-mail: [email protected]

IZDAVAČ: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Križevci Ulica kralja Tomislava 20

web – stranica: www.hzz.hr e-mail: [email protected]

Telefon 048 / 681 – 904 681 – 905 711 – 219 Fax 270 – 289

ZA IZDAVAČA: Jadranka Čapalija, prof. Pročelnica područne službe

SADRŽAJ:

1. Profesionalne namjere učenika osmih razreda osnovnih škola na

području Koprivničko-križevačke županije (Školska godina 2011./2012.) .......................................................................................................1

2. Profesionalne namjere učenika završnih razreda četverogodišnjih

srednjih škola na području Koprivničko-križevačke županije u školskoj godini 2011./2012. ............................................................................................16

ANALITIČKI BILTEN

1

HRVATSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE PODRUČNA SLUŽBA KRIŽEVCI

1. PROFESIONALNE NAMJERE UČENIKA OSMIH RAZREDA OSNOVNIH ŠKOLA NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE (ŠKOLSKA GODINA 2011./2012.)

1.1. UVOD

Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje već godinama surañuje sa školama na području naše županije. Učenicima završnih razreda nudimo stručnu pomoć pri izboru srednje škole te njihovog prvog zvanja.

Profesionalno usmjeravanje obuhvaća skup različitih aktivnosti koje pojedincima omogućuju utvrditi vlastite mogućnosti, kompetencije i interese u različito doba života, kako bi donijeli odluke o obrazovanju, osposobljavanju i zapošljavanju, te uspješno upravljali svojom profesionalnom karijerom. Unutar djelatnosti profesionalnog usmjeravanja učenicima se nudi:

- profesionalno informiranje - proces kojim se pojedinim skupinama učenika pružaju informacije značajne za donošenje odluka o odabiru zvanja, zanimanja i područja rada.

- profesionalno savjetovanje - podrazumijeva postupak tijekom kojega se na temelju prikupljenih relevantnih podataka (obrazovna povijest, sposobnosti, zdravstveno stanje, interesi, motivacija) pomaže učeniku definirati daljnje profesionalne aktivnosti.

Treću godinu zaredom, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdao je regionalnu brošuru

Kamo nakon osnovne škole?, koja na pregledan način pruža informacije o mogućnostima srednjoškolskog obrazovanja na području Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, Meñimurske, Varaždinske te Virovitičko-podravske županije. Osim informacija o obrazovnim programima, brošura nudi i informacije o tome kako prepoznati vlastite vrijednosti, interese i sposobnosti te kako odabrati buduće zanimanje, zatim informacije o učeničkim domovima, mogućnostima stipendiranja i zapošljavanja u navedenim županijama.

Anketiranje učenika osmih razreda u svezi njihovih profesionalnih namjera, provodili su stručni suradnici škola od prosinca 2010. godine do veljače 2011. godine. Na osnovi dobivenih i obrañenih podataka anketiranja, a s ciljem pružanja povratne informacije, prikazat ćemo dobivene rezultate, budući da interesi učenika predstavljaju relevantan faktor pri kreiranju upisa svake nove školske godine.

S obzirom da interesi učenika utječu i na to da se kroz obrazovni sustav u nekim zvanjima javlja suficit, a u drugima deficit – što nije sukladno gospodarskom razvoju, nije dovoljno samo uskladiti plan obrazovanja kadrova za pojedina zvanja s potrebama u gospodarstvu, već je potrebno putem adekvatnog informiranja i educiranja te različitim poticajnim mjerama razvijati interes mladih za tražena zanimanja i to obilascima poduzeća, predavanjima, video materijalima, stipendijama, kreditima i slično.

Jedan od načina na koji Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba Križevci to čini je i Sajam poslova, na kojem učenici imaju priliku upoznati regionalne poslodavce te dobiti uvid u odreñeno zanimanje i njegov položaj na tržištu rada. Takoñer, učenici osnovnih škola na Sajmu poslova mogu dobiti aktualne informacije o planovima upisa u narednu školsku godinu, budući da na Sajmu sudjeluju i srednje škole s područja Koprivničko-križevačke županije.

1.2. CILJ

Cilj ovog istraživanja je utvrditi relevantne pokazatelje profesionalnih namjera učenika osmih razreda osnovnih škola radi djelotvornijeg profesionalnog savjetovanja, te osigurati stručnu podlogu i procjenu realizacije plana upisa u srednje škole u idućoj školskoj godini.

ANALITIČKI BILTEN

2


1.3. PROBLEMI

S obzirom na cilj istraživanja, postavljeni su slijedeći problemi:

1. Utvrditi profesionalne namjere učenika osmih razreda na području Koprivničko-

križevačke županije. 2. Utvrditi koji oblik pomoći učenici traže od Odsjeka za profesionalno usmjeravanje kako

bi realizirali svoje profesionalne namjere. 3. Utvrditi utječe li razina obrazovanja roditelja na profesionalni razvoj učenika, odnosno

učenikov odabir škole. 4. Izdvojiti grupe učenika za daljnju obradu (učenici po prilagoñenom programu, učenici

po redovnom programu uz individualizirani pristup, učenici sa zdravstvenim teškoćama, neodlučni učenici i oni koji su zatražili savjet Odsjeka za profesionalno usmjeravanje, a učenici po posebnom programu obrañuju se nezavisno od anketiranja).

1.4. METODA

1.4.1. Sudionici

U istraživanju su sudjelovala 1334 učenika osmih razreda osnovnih škola s područja

Koprivničko-križevačke županije, odnosno s područja djelovanja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područne službe Križevci s Ispostavama: ðurñevac (N=313), Koprivnica (N=634) i Križevci (N=387); od čega 673 dječaka i 661 djevojčica.

1.4.2. Instrument

Anketa o profesionalnim namjerama učenika 8. razreda osnovne škole sastoji se

od dva dijela: prvi dio popunjavaju učenici, a drugi dio njihovi razrednici. Učenici se izjašnjavaju o svojim sociodemografskim karakteristikama (spol, dob,

mjesto prebivališta, škola, razredni odjel), školskom uspjehu u 6. i 7. razredu te očekivanom uspjehu u 8. razredu, svojim profesionalnim namjerama, teškoćama u donošenju odluke o izboru zanimanja te potrebi za stručnom pomoći pri izboru zanimanja.

Razrednici za svakog učenika odgovaraju na pitanja o eventualnim zdravstvenim ili razvojnim teškoćama, uključenosti učenika u neki od specifičnih nastavnih programa, potrebi učenika za savjetom stručnjaka za profesionalno usmjeravanje te upisuju podatke o stručnoj spremi i zaposlenosti učenikovih roditelja.

1.4.3. Postupak i obrada podataka

Anketiranje je provoñeno od prosinca 2011. do veljače 2012. godine, a učenike su

anketirali razrednici ili pedagozi i psiholozi njihovih škola. S obzirom na postavljene probleme istraživanja, obrada se bazirala na deskriptivnoj i diskriminativnoj statistici. Podaci su obrañeni računalnim statističkim paketom SPSS.

ANALITIČKI BILTEN

3


1.5. REZULTATI

1.5.1. Broj anketiranih učenika

Tablica 1. Pregled škola, ukupnog broja učenika i broja anketiranih učenika

Naziv škole Br. učenika 8. razreda

Br. anketiranih učenika

% anketiranih Udio u

uzorku (%) OŠ «Vladimir Nazor» Križevci 110 104 94,5 7,8 OŠ Ljudevita Modeca Križevci 126 119 94,4 8,9 OŠ Sv. Petar Orehovec 46 43 93,5 3,2 OŠ «Grigor Vitez» Sv. Ivan Žabno

72 72 100 5,4

OŠ Sidonije Rubido Erdödy Gornja Rijeka 33 32 96,7 2,4

OŠ Kalnik 17 17 100 1,3 Ukupno Ispostava Križevci 404 387 95,8 29 OŠ «Grgur Karlovčan» ðurñevac 114 100 87,7 7,5 OŠ Prof. F. V. Šignjara Virje 68 67 98,5 5 OŠ Kloštar Podravski 66 61 92,4 4,6 OŠ Molve 41 40 97,5 3 OŠ Ferdinandovac 30 30 100 2,2 OŠ „Ivan Lacković Croata“ Kalinovac 16 15 93,7 1,1

Ukupno Ispostava ðurñevac 335 313 93,4 23,5 OŠ «Braća Radić» Koprivnica 164 154 93,9 11,5 OŠ «ðuro Ester» Koprivnica 113 108 95,6 8,1 OŠ «A. N. Gostovinski» Koprivnica 123 114 92,7 8,5

OŠ Sokolovac 35 35 100 2,6 OŠ Legrad 16 16 100 1,2 OŠ „Prof. Blaž Mañer“ Novigrad Podravski

40 39 97,5 2,9

OŠ „Fran Koncelak“ Drnje 57 55 96,5 4,1 OŠ Koprivnički Bregi 25 25 100 1,8 OŠ Andrije Palmovića Rasinja 30 30 100 2,2

OŠ Gola 37 36 97,3 2,7 OŠ „Mihovil Pavlek Miškina“ ðelekovec 22 22 100 1,6

Ukupno Ispostava Koprivnica 662 634 95,8 47,5 Sveukupno PS Križevci 1401 1334 95,2 100

U Koprivničko-križevačkoj županiji osmi razred pohaña 1401 učenik. Od toga broja,

anketu su ispunila 1334 učenika ili 95,2%.

ANALITIČKI BILTEN

4


1.5.2. Profesionalne namjere učenika

1.5.2.1. Profesionalne namjere učenika na području PS KRIŽEVCI Grafički prikaz 1. Raspodjela ispitanika s obzirom na donesenu odluku o izboru zanimanja

neću nastaviti

školovanje0,2%

odlučio/la sam

67,6%

nisam još odlučio/la

32,2%

Većina učenika odabrala je svoje buduće zanimanje (902 učenika ili 67,6%), dok 429 učenika ili 32,2% još nisu odlučili što namjeravaju nakon osnovne škole. U ovoj je generaciji troje učenika izjavilo da neće nastaviti školovanje. Grafički prikaz 2. Raspodjela ispitanika koji su donijeli odluku o izboru zanimanja s obzirom na

vrstu izabrane škole

trogodišnje škole24%

četverogodišnje škole47%

gimnazije28%

umjetničke škole1%

Od ukupnog broja učenika koji su odlučili za koje se zanimanje žele školovati, struktura

profesionalnih namjera je slijedeća: Četverogodišnje škole izabrala su 417 učenika ili 46,2%, gimnazije 253 učenika ili 28%.

Trogodišnje škole izabralo je 216 učenika ili 23,9%. Od umjetničkih škola 16 je učenika (ili 1,7%) izabralo likovnu umjetnost i dizajn, dok je 12 učenika (1,3%) izabralo glazbenu umjetnost. Tablica 2. Prikaz rang liste biranih zvanja na području PS Križevci te broja zainteresiranih

učenika po Ispostavama

PS Križevci

Ispostava Koprivnica

Ispostava Križevci

Ispostava ðurñevac rang zvanje

Broj učenika 1. Opća gimnazija 181 94 52 35 2. Tehničar za računalstvo 59 21 15 23 3. Medicinska sestra/tehničar opće

njege 49 18 17 14

4. Kuhar 39 15 10 14 5. Upravni referent 36 18 10 8 6. Jezična gimnazija 35 28 2 5 7. Hotelijersko-turistički tehničar 32 15 14 3 8. Ekonomist 31 13 4 14 9. Vozač motornih vozila 30 7 4 19 Automehaničar 30 12 7 11

11. Prirodoslovno-matematička gimnazija

22 8 14 0

ANALITIČKI BILTEN

5


PS Križevci


Ispostava Križevci


Broj učenika Farmaceutski tehničar 22 12 5 5

13. Tehničar cestovnog prometa 20 2 17 1 14. Elektrotehničar 17 12 3 2

Poljoprivredni tehničar općeg smjera 17 4 10 3 Frizer 17 8 4 5

17. Komercijalist 16 0 16 0 Strojobravar 16 1 2 13

Likovna umjetnost i dizajn - Grafički dizajner - Dizajner odjeće - Dizajner unutrašnje

arhitekture

7 5 4

6 4 2

0 0 2

1 1 0

20. Četverogodišnja škola 15 12 3 0 21. Gimnazija za sportaše 14 12 2 0

Policajac* 14 5 5 4 23. Glazbena umjetnost 12 6 3 2 24. Fizioterapeutski tehničar 11 3 3 5 25. Veterinarski tehničar 9 2 5 2

Tehničar za mehatroniku 9 1 2 6 27. Prodavač 8 7 0 1 28. Poljoprivredni tehničar fitofarmaceut 7 1 6 0

Trogodišnja škola 7 6 0 1 30. Konobar 6 3 2 1

Stolar 6 4 1 1 Pomoćni kuhar 6 1 0 5

33. Turističko-hotelijerski komercijalist 5 0 5 0 Mehaničar poljoprivredne

mehanizacije 5 0 4 1

Zidar 5 1 3 1 36. Tehničar za željeznički promet 4 2 2 0

Šumarski tehničar 4 0 2 2 Kozmetičar 4 2 2 0 Slastičar 4 4 0 0

40. Tehničar za elektroniku 3 0 2 1 Instalater grijanja i klimatizacije 3 2 1 0 Grañevinski tehničar 3 0 0 3 Elektroinstalater 3 3 0 0 Prehrambeni tehničar 3 3 0 0 Dentalni tehničar 3 0 0 3 Mlinar 3 2 0 1 Pekar 3 2 1 0 Vodoinstalater 3 2 1 0

49. Medicinski kozmetičar 2 0 2 0 Fotograf 2 1 1 0 Tokar 2 1 0 1 Soboslikar-ličilac 2 2 0 0 Autoelektričar 2 0 2 0

54. WEB dizajner 1 1 0 0 Arhitektonski tehničar 1 1 0 0 Agroturistički tehničar 1 0 0 1 Strojarski tehničar 1 0 1 0 Obrañivač na NUAS 1 0 1 0 Tehničar zaštite osoba i imovine 1 0 1 0 Geodetski tehničar 1 0 1 0 Klasična gimnazija 1 1 0 0 Vojnik* 1 0 0 1

ANALITIČKI BILTEN

6


PS Križevci


Ispostava Križevci


Broj učenika Autolimar 1 1 0 0 Mesar 1 1 0 0 Elektroničar-mehaničar 1 1 0 0 Rukovatelj prehrambenim strojevima 1 1 0 0 Tesar 1 0 1 0 Krojač 1 0 1 0 Cvjećar 1 0 0 1 Keramičar 1 0 0 1 Plinoinstalater 1 0 1 0 Bravar 1 0 1 0 Prometnik 1 1 0 0 CNC operater 1 0 0 1 UKUPNO 898 498 276 223

*zanimanja koja ne postoje u redovnom srednjoškolskom sustavu obrazovanja

1.5.2.1.1. Izbor gimnazija

Učenici koji su izabrali gimnaziju najčešće se odlučuju za opći smjer (181 učenik), zatim slijede jezična (35 učenika), prirodoslovno-matematička (22 učenika), te gimnazija za sportaše (14 učenika). Jedan se učenik odlučio za klasičnu gimnaziju.

1.5.2.1.2. Izbor umjetničkih škola

Učenici koji su izabrali školovati se u nekoj od umjetničkih škola, najčešće se odlučuju za likovnu umjetnost i dizajn, koju je izabralo 16 učenika te glazbenu umjetnost, koju je izabralo 12 učenika. U području likovne umjetnosti i dizajna, 7 je učenika odabralo zvanje grafičkog dizajnera, 5 učenika odabrala su zvanje dizajnera odjeće, a 4 su učenika odabrala zvanje dizajnera unutrašnje arhitekture.

1.5.2.1.3. Izbor četverogodišnjih škola

Učenici koji namjeravaju upisati neku od četverogodišnjih škola najčešće biraju zvanje tehničar za računalstvo, za koje se opredijelilo 59 učenika, zatim slijedi zvanje medicinska sestra/tehničar opće njege za koje se opredijelilo 49 učenika te upravni referent kojeg je izabralo 36 učenika. Za hotelijersko-turističkog tehničara su se odlučila 32 učenika, a zvanje ekonomista 31 učenik. Zvanje farmaceutskog tehničara izabrala su 22 učenika, a 20 se učenika želi školovati za tehničara za cestovni promet. Po 17 učenika odabralo je zvanje elektrotehničara te poljoprivrednog tehničara općeg smjera, a 16 je učenika odabralo zvanje komercijalista. Za fizioterapeutskog tehničara želi se školovati 11 učenika, a po 9 je učenika odabralo zvanja veterinarskog tehničara i tehničara za mehatroniku. Zvanje fitofarmaceuta odabralo je 7 učenika, a zvanje turističko-hotelijerskog komercijalista 5 učenika. Po 4 su učenika izabrala zvanje tehničara za željeznički promet i šumarskog tehničara, a po 3 su učenika odabrala zvanja tehničar za elektroniku, grañevinski tehničar, prehrambeni tehničar te dentalni tehničar. Dva su učenika zainteresirana za zvanje medicinski kozmetičar, dok je po jedan učenik zainteresiran za zvanja WEB dizajnera, arhitektonskog tehničara, agroturističkog tehničara, strojarskog tehničara, obrañivača na NUAS, tehničara zaštite osoba i imovine te geodetskog tehničara. 15 je učenika označilo da se žele školovati u četverogodišnjoj školi, ali nisu naveli konkretno zvanje.

ANALITIČKI BILTEN

7


1.5.2.1.4. Izbor trogodišnjih škola

Kod trogodišnjih škola učenici najčešće biraju zvanje kuhar, njih 39, zatim slijede vozač motornih vozila te automehaničar koje je izabralo po 30 učenika. Za frizera se želi školovati 17 učenika, a za strojobravara 16 učenika. Za prodavača se želi školovati 8 učenika, a po 6 je učenika izabralo zvanje konobara, stolara te pomoćnog kuhara. Po 5 je učenika izabralo zvanje mehaničara poljoprivredne mehanizacije te zidara, a po 4 su učenika izabrala zvanja kozmetičar i slastičar. Po 3 su učenika izabrala zvanje instalatera grijanja i klimatizacije, elektroinstalatera, vodoinstalatera, mlinara i pekara, dok su po 2 učenika izabrala zvanja fotograf, tokar, soboslikar-ličilac te autoelektričar. Po jedan je učenik zainteresiran za zvanje autolimar, mesar, elektroničar-mehaničar, rukovatelj prehrambenim strojevima, tesar, krojač, cvjećar, keramičar, plinoinstalater, bravar, prometnik te CNC operater. 7 je učenika označilo da se želi školovati u trogodišnjoj školi, ali nisu naveli konkretno zvanje.

1.5.2.2. Prikaz profesionalnih namjera učenika na području Ispostave Križevci

Na području Ispostave Križevci, u trenutku anketiranja, bilo je neodlučno 109 učenika ili 28,1%. Od učenika koji su odabrali buduću školu, najveći se broj odlučuje za četverogodišnje škole, i to 155 učenika ili 55,7%, zatim za gimnazije 71 učenik ili 25,5%, a za trogodišnje škole 48 učenika ili 17,2%. Tri su se učenika odlučila za glazbenu umjetnost, a dva za likovnu umjetnost i dizajn (program dizajnera unutrašnje arhitekture).

Od 71 učenika s područja Ispostave Križevci koji su izabrali gimnaziju, 52 učenika odabrala su opći smjer, zatim slijedi prirodoslovno – matematička gimnazija za koju se odlučilo 14 učenika, a po 2 su učenika odabrala jezičnu gimnaziju te gimnaziju za sportaše.

Od 155 učenika s područja Ispostave Križevci koji žele nastaviti školovanje u nekoj od

četverogodišnjih škola, osim gimnazija, po 17 učenika odabrala su zvanja medicinska sestra/tehničar opće njege te tehničar cestovnog prometa. Za komercijalista se želi školovati 16 učenika, dok se za tehničara za računalstvo odlučilo školovati 15 učenika. Hotelijersko-turističkog tehničara odabralo je 14 učenika, a po 10 je učenika zainteresirano za upravnog referenta te poljoprivrednog tehničara općeg smjera. Poljoprivrednog tehničara fitofarmaceuta odabralo je 6 učenika, dok je po 5 učenika odabralo zvanja farmaceutskog tehničara, veterinarskog tehničara te turističko-hotelijerskog komercijalista. Takoñer je 5 učenika izjavilo da se želi školovati za zvanje policajac. Za ekonomista je zainteresirano 4 učenika, a po 3 su učenika zainteresirana za zvanja elektrotehničar i fizioterapeutski tehničar. Po dvoje je učenika zainteresirano za zvanja tehničar za mehatroniku, tehničar za željeznički promet, šumarski tehničar, tehničar za elektroniku te medicinski kozmetičar. Za ostala je zvanja zainteresiran po jedan učenik. Takoñer, tri su učenika označila da se žele školovati u četverogodišnjoj srednjoj školi, ali nisu naveli konkretno zvanje.

Na području Ispostave Križevci 48 učenika želi upisati neku od trogodišnjih škola, od čega 10 učenika favorizira zvanje kuhar. Zvanje automehaničar odabralo je 7 učenika, a po 4 su učenika odabrala zvanja vozač motornih vozila, frizer te mehaničar poljoprivredne mehanizacije. Tri su učenika odabrala zvanje zidar, dok su po 2 učenika odabrala zvanje strojobravar, konobar, kozmetičar te autoelektričar. Za ostala je zvanja zainteresiran po jedan učenik.

1.5.2.3. Prikaz profesionalnih namjera učenika na području Ispostave Koprivnica

Na području Ispostave Koprivnica, u trenutku anketiranja, bilo je neodlučan 234 učenik ili 36,9%. Od učenika koji su izabrali buduće zvanje, najviše se učenika odlučuje za gimnazije, točnije, 170 učenika ili 42,6%. Za četverogodišnje se škole odlučilo 158 učenika ili 39,6%, a trogodišnje škole je izabralo 90 učenika ili 22,5%. Umjetničke škole namjerava

ANALITIČKI BILTEN

8


upisati 18 učenika i to školu za likovnu umjetnost i dizajn 12 učenika ( 6 učenika za grafičkog dizajnera, 4 za dizajnera odjeće te 2 učenika za dizajnera unutrašnje arhitekture) te glazbenu umjetnost 6 učenika.

Od 142 učenika koji namjeravaju upisati gimnaziju, njih 94 se odlučilo za opći smjer, za jezičnu gimnaziju 28 učenika, za prirodoslovno-matematičku odlučilo se 8 učenika, a gimnaziju za sportaše želi upisati 12 učenika.

Od 158 učenika koji su odlučili upisati neku od četverogodišnjih škola, 21 učenik je

izabrao zvanje tehničara za računalstvo, a po 18 je učenika odabralo zvanja medicinska sestra/tehničar opće njege te upravni referent. Za ekonomista se želi školovati 13 učenika, dok je po 12 učenika zainteresirano za zvanja farmaceutskog tehničara te elektrotehničara. Pet je učenika navelo da se želi školovati za policajca. Za poljoprivrednog tehničara općeg smjera želi se školovati 4 učenika, a po 3 su učenika zainteresirana za fizioterapeutskog tehničara te prehrambenog tehničara. Po 2 su učenika odabrala zvanja tehničar cestovnog prometa, veterinarski tehničar te tehničar za željeznički promet. Za ostala je zvanja zainteresiran po jedan učenik, a 12 je učenika označilo da se želi školovati u četverogodišnjoj školi, ali nisu naveli konkretan smjer.

Na području Ispostave Koprivnica, meñu 90 učenika koji žele upisati neku od trogodišnjih škola, najpopularnije je zvanje kuhara, za kojeg se želi školovati 15 učenika. Za automehaničara se želi školovati 12 učenika, a za frizera 8 učenika. Po 7 je učenika odabralo zvanja vozač motornih vozila te prodavač, dok se po 4 učenika odlučilo školovati za stolara i slastičara. Po 3 su učenika zainteresirana za zvanja konobar i elektroinstalater, dok su po dva učenika odabrala zvanja kozmetičar, instalater grijanja i klimatizacije, mlinar, pekar, vodoinstalater te soboslikar-ličilac. Za ostala je zvanja zainteresiran po jedan učenik, a 6 je učenika označilo da se želi školovati u trogodišnjoj školi, ali nisu naveli konkretno zvanje.

1.5.2.4. Prikaz profesionalnih namjera učenika na području Ispostave ðurñevac

Na području Ispostave ðurñevac, u trenutku anketiranja, bilo je neodlučno 88 učenika ili 28,1%. Najviše učenika, njih 104 ili 33,2%, bira četverogodišnje škole. 78 učenika ili 24,9% odabralo je trogodišnju školu. Gimnaziju je izabralo 40 učenika ili 12,7%, a 4 su učenika izabrala umjetničke škole i to 2 učenika likovnu umjetnost i dizajn (1 učenik program grafičkog dizajnera, i 1 učenik program dizajnera odjeća) i 2 učenika glazbenu umjetnost.

Od 40 učenika koji žele nastaviti svoje školovanje u gimnaziji, njih 35 se odlučilo za opću gimnaziju, a za jezičnu gimnaziju 5 učenika.

Od 104 učenika koji su s područja Ispostave ðurñevac odlučili nastaviti školovanje u četverogodišnjoj školi, 23 su se učenika opredijelila za zvanje tehničar za računalstvo, a po 14 se učenika odlučilo za zvanje medicinska sestra/tehničar opće njege te ekonomist. Za upravnog referenta zainteresirano je 8 učenika, tehničara za mehatroniku izabralo je 6 učenika, a po 5 je učenika zainteresirano za zvanja farmaceutskog tehničara te fizioterapeutskog tehničara. Za policajca se želi školovati 4 učenika, a po 3 su učenika zainteresirana za zvanja hotelijersko-turističkog tehničara, poljoprivrednog tehničara općeg smjera, grañevinskog tehničara te dentalnog tehničara. Po 2 su učenika odabrala zvanja elektrotehničara, veterinarskog tehničara te šumarskog tehničara. Za ostala zvanja zainteresiran je po jedan učenik.

Od 78 učenika s područja Ispostave ðurñevac koji žele upisati neku od trogodišnjih škola, 19 se učenika odlučilo za zvanje vozač motornih vozila, 14 učenika za zvanje kuhar, a 13 učenika za strojobravara. Za automehaničara se želi školovati 11 učenika, a po 5 se učenika želi školovati za frizera te pomoćnog kuhara. Za ostala je zvanja zainteresiran po

ANALITIČKI BILTEN

9


jedan učenik, a jedan je učenik označio da se želi školovati u trogodišnjoj školi, ali nije naveo konkretno zvanje.

1.5.3. Teškoće učenika pri donošenju odluke o izboru zanimanja

Većina učenika smatra da im nije potrebna pomoć pri donošenju odluke o izboru

zanimanja. Takvo mišljenje ima 1071 učenik ili 80%, dok 273 učenika ili 20% smatraju da im je potrebna pomoć stručnjaka. Neovisno o iskazanoj potrebi za stručnom pomoći, mnogi su učenici označavali kako imaju odreñene teškoće pri donošenju odluke o izboru zanimanja. Tako 512 učenika ili 38,4% kaže da im je teško izabrati izmeñu nekoliko zanimanja koja ih podjednako privlače, 226 učenika ili 17% smatraju da nemaju dovoljno informacija o pojedinim zanimanjima, školama i programima obrazovanja, a 163 učenika ili 12% nisu sigurni jesu li dovoljno sposobni za pohañanje odreñenog obrazovnog programa.

1.5.3.1. Struktura potrebne stručne pomoći prema procjeni razrednika

Razrednici su pak procijenili da je savjet stručnjaka kod izbora zanimanja potreban za

čak 559 učenika (42%).

Što se tiče razloga potrebe za savjetom stručnjaka za profesionalno usmjeravanje, razrednici smatraju da je za 32,4% učenika razlog njihova neodlučnost, a zatim ističu slabe radne navike učenika, teškoće u učenju, (otežavajuće) obiteljske prilike, nerealna očekivanja djeteta, odnosno roditelja zdravstvene teškoće te darovitost djeteta.

Što se tiče vrste pomoći stručnjaka za profesionalno usmjeravanje, razrednici navode da su za 22,6% učenika potrebne samo pisane informacije o programima srednjih škola, zanimanjima i mogućnostima zapošljavanja, za 16,5% učenika su potrebne usmene informacije o tome kako odabrati školu i zanimanje, a za 12,6% učenika bilo bi potrebno savjetovanje uz provjeru sposobnosti i interesa psihologijskim testiranjem.

1.5.4. Povezanost pojedinih karakteristika anketiranih učenika i sociodemografskih

karakteristika njihovih roditelja s izborom škole kod učenika

1.5.4.1. Neke karakteristike anketiranih učenika

Od ukupno 1334 anketirana učenika, 673 je dječaka ili 50,4%, a 661 je djevojčica ili 49,6%. Tablica 3. Školski uspjeh

UKUPNO dječaci djevojčice

f % f % f %

Dovoljan (2) 19 1,4 16 2,4 3 0,4 Dobar (3) 320 24,0 218 32,4 102 15,4 Vrlo dobar (4) 546 40,9 275 40,8 271 41,0 Odličan (5) 446 33,4 162 24,1 284 42,9

OPĆI USPJEH VI. razred

NIJE UPISANO 3 0,2 2 0,3 1 0,15 Dovoljan (2) 34 2,5 26 3,8 8 1,2 Dobar (3) 433 32,5 284 42,2 149 22,5 Vrlo dobar (4) 483 36,2 211 31,3 272 44,1 Odličan (5) 381 28,6 150 22,3 231 35,0

OPĆI USPJEH VII. razred

NIJE UPISANO 3 0,2 2 0,3 1 0,15 Dovoljan (2) 21 1,6 18 2,6 3 0,4 Dobar (3) 247 18,5 179 26,6 68 10,3 Vrlo dobar (4) 545 40,9 274 40,7 271 41,0 Odličan (5) 518 38,8 200 29,7 318 48,1

OPĆI USPJEH VIII. razred (očekivani)

NIJE UPISANO 3 0,2 2 0,3 1 0,15

ANALITIČKI BILTEN

10


Uzimajući u obzir spol kao kriterij, pokazalo se da postoji statistički značajna razlika, odnosno učenice u prosjeku imaju bolji opći uspjeh i to u svim razredima (šesti, sedmi i osmi – očekivani uspjeh).

1.5.4.1.1. Pohañanje ostalih oblika nastave

Ukupno 29% učenika pohaña i dodatnu nastavu iz odreñenih predmeta. Učenici

najčešće pohañaju dodatnu nastavu iz engleskog jezika, hrvatskog jezika, matematike, povijesti i biologije.

Ukupno 25,7% učenika pohaña dopunsku nastavu iz pojedinih predmeta, a najčešće iz matematike.

Ukupno 44,5% učenika pohaña i izbornu nastavu, a gotovo polovica učenika kao izborni predmet uzima informatiku. Ukupno 8,3% učenika navelo je da se bavi nekim aktivnostima i izvan redovne nastave, a najčešće su navoñene aktivnosti glazbena škola te bavljenje sportom.

1.5.4.2. Povezanost stupnja obrazovanja roditelja s profesionalnim namjerama

učenika

U analizi stručne spreme roditelja anketiranih učenika uočeno je da su očevi nešto obrazovaniji od majki, no samo do razine srednje stručne spreme. Na razini više i visoke stručne spreme nema značajnih razlika.

Rezultati upućuju na povezanost stupnja obrazovanja roditelja i izbora srednje škole kod učenika. Učenici čiji roditelji imaju visoku i višu stručnu spremu, u najvećem postotku izabiru gimnazije. Učenici čiji roditelji imaju srednju stručnu spremu u najvećem postotku izabiru druge četverogodišnje škole, dok učenici čiji roditelji imaju nižu stručnu spremu u najvećem postotku izabiru trogodišnje strukovne programe.

1.5.5. Karakteristike učenika koji trebaju pomoć stručnjaka kod odabira zanimanja

Tablica 4. Karakteristike učenika koji smatraju da im je potrebna stručna pomoć kod odabira

zanimanja

KARAKTERISTIKE f % M 104 38,1 SPOL Ž 169 61,9

Dovoljan (2) 1 0,4 Dobar (3) 51 18,7 Vrlo dobar (4) 124 45,4

OPĆI USPJEH VI. razred

Odličan (5) 97 35,5 Dovoljan (2) 4 1,5 Dobar (3) 79 28,9 Vrlo dobar (4) 109 39,9

OPĆI USPJEH VII. razred

Odličan (5) 81 29,7

Više djevojčica (62%) nego dječaka (38%) smatra da im je potrebna stručna pomoć

kod odabira zanimanja. Školski uspjeh ove skupine učenika ne razlikuje se od uspjeha ostalih učenika, odnosno u šestom i sedmom razredu najveći broj učenika postigao je vrlo dobar uspjeh, a manji broj učenika postigao je odličan i dobar uspjeh, dok je najmanji broj učenika imao uspjeh dovoljan.

1.5.6. Neodlučni učenici

Opći uspjeh neodlučnih učenika u šestom razredu u najvećem je postotku vrlo dobar

(43,6%) i dobar (32,2%), odličan uspjeh imalo je 21,9% učenika, a uspjeh dovoljan ima 2,3%

ANALITIČKI BILTEN

11


učenika. U sedmom razredu najveći broj učenika ostvario je dobar uspjeh (176 učenika ili 41%), a zatim vrlo dobar uspjeh 35,7% učenika, a 18,4% učenika imalo je odličan uspjeh. Uspjeh dovoljan imao je 21 učenik ili 4,9%.

1.5.7. Učenici koji su uključeni u neki od izmijenjenih oblika školovanja

Ove školske godine osme razrede završava 98 učenika (7,3%) koji nastavu pohañaju

po nekom od izmijenjenih oblika školovanja. Redovni nastavni program uz individualizirani pristup pohaña 31 učenik ili 2,3%, prilagoñeni nastavni program iz pojedinih predmeta ima 20 učenika ili 1,5%, a prilagoñeni nastavni program iz svih predmeta ima 40 učenika ili 3%.

Od učenika koji nastavu pohañaju po redovnom programu uz individualizirani pristup, 24 su dječaka (77,4%), a 7 je djevojčica (22,6%). 12 učenika se školuje na području Ispostave Koprivnica, 10 učenika na području Ispostave Križevci, a 9 učenika se školuje na području Ispostave ðurñevac. Jedan učenik namjerava školovanje nastaviti u umjetničkoj školi, 4 učenika u četverogodišnjoj školi, a 10 učenika u trogodišnjoj školi. 15 učenika još nije odlučilo gdje će se dalje školovati. Pomoć pri donošenju odluke pri izboru zanimanja zatražila su 4 učenika.

Od učenika koji nastavu pohañaju po prilagoñenom programu iz pojedinih predmeta, 10 je dječaka i 10 djevojčica. 12 se učenika školuje na području Ispostave Koprivnica, 2 na području Ispostave Križevci, a 6 se učenika školuje na području Ispostave ðurñevac. 12 učenika još nije odlučilo gdje će se školovati nakon osnovne škole, dva su učenika odabrala neki od programa četverogodišnjih srednjih škola, dok je preostalih 6 učenika izabralo neki od programa u trogodišnjoj srednjoj školi. Pomoć u donošenju odluke pri izboru zanimanja zatražilo je 7 učenika.

Od učenika koji se školuju po prilagoñenom programu iz svih predmeta, 22 je dječaka (55%), a 18 je djevojčica (45%). 26 se učenika školuje na području Ispostave Koprivnica, 5 na području Ispostave Križevci, dok se 9 učenika školuje na području Ispostave ðurñevac. 18 učenika još nije odlučilo gdje će nastaviti svoje školovanje, jedan se učenik želi školovati u četverogodišnjoj srednjoj školi, a 19 se učenika želi školovati u trogodišnjoj školi, a tim da je najpopularnije zanimanje frizer. Pomoć u donošenju odluke kod izbora zanimanja zatražilo je 6 učenika.

1.5.8. Učenici s težim zdravstvenim teškoćama

Prema procjeni razrednika, u ovoj generaciji je 66 učenika s odreñenim zdravstvenim

teškoćama: 10 učenika sa slabijim kognitivnim razvojem, 8 učenika s epilepsijom, 8 učenika sa smetnjama dišnih organa i pluća, 7 učenika sa smetnjama govora, 4 učenika sa dijabetesom, 4 učenika s hiperaktivnošću, 3 učenika sa smetnjama srca i krvožilnog sustava, 3 učenika s poremećajima koncentracije, 2 učenika s oštećenjima lokomotornog sustava, 2 učenika s poremećajima u ponašanju, 2 učenika sa disleksijom i disgrafijom, 2 učenika sa psihičkim smetnjama, 2 učenika s kombiniranim smetnjama, 1 učenik sa smetnjama vida, 1 učenik sa smetnjama sluha, 1 učenik sa želučanim smetnjama, 1 učenik sa prekomjernom debljinom, 5 učenika s ostalim zdravstvenim smetnjama.

Gledano prema spolu, 39 učenika (59,1%) su dječaci, a 29 (40,9%) su djevojčice. 37 učenika se školuje na području Ispostave Koprivnica, 12 na području Ispostave Križevci, a 17 na području Ispostave ðurñevac.

Što se tiče profesionalnih namjera ove skupine učenika, one se ne razlikuju od namjera ostalih učenika, no učenici koji imaju teže zdravstvene teškoće imaju suženiji izbor mogućih budućih zanimanja te moraju pažljivije birati buduću školu i zvanje. Za gimnazije se odlučilo 4 učenika iz ove skupine, za četverogodišnje škole 7 učenika, a za trogodišnje škole 24 učenika. Neodlučnih učenika je 29 ili 44%.

Opći uspjeh u sedmom razredu kod učenika sa zdravstvenim teškoćama u 38% slučajeva bio je dobar, te u 38% slučajeva vrlo dobar; 13,6% učenika imalo je odličan uspjeh, dok su 6 učenika sedmi razred završili s uspjehom dovoljan.

ANALITIČKI BILTEN

12


1.6. RASPRAVA

Profesionalne namjere učenika osmih razreda osnovnih škola kontinuirano se prate već čitav niz godina.

Osnovni cilj praćenja profesionalnih namjera je utvrditi relevantne pokazatelje o profesionalnim namjerama učenika radi djelotvornijeg profesionalnog savjetovanja te osiguranja stručne podloge i procjene realizacije plana upisa za iduću školsku godinu.

Osim znanstvenih spoznaja, na osnovu dobivenih podataka izdvajaju se učenici za daljnju stručnu obradu (neodlučni učenici, učenici s teškoćama u razvoju, sa zdravstvenim teškoćama). Učenicima se nastoji pomoći u razvoju njihove karijere. To je kontinuirani proces, a upravo prva najvažnija odluka učenika je izbor srednje škole.

Stručna pomoć u donošenju odluke o daljnjem profesionalnom putu neke osobe jedna je od temeljnih funkcija Zavoda. Zbog toga jača značaj cjeloživotnog profesionalnog usmjeravanja kroz niz aktivnosti informiranja, savjetovanja, procjene kompetencija i slično, kao pomoć pojedincima u odabiru najprimjerenijeg programa obrazovanja i/ili zapošljavanja.

Početni korak u obradi rezultata predstavlja analiza broja učenika koji polaze osmi razred te je tako školske godine 2011./12. utvrñen ukupan broj od 1401 osmaša i 1334 anketirana učenika, što čini zadovoljavajućih 95,2%.

Odgovor na prvi problem govori o profesionalnim namjerama učenika osmih razreda na području Koprivničko-križevačke županije. Tako je utvrñeno da jedna trećina osmaša još uvijek nije odabrala svoje buduće zanimanje te su još uvijek neodlučni u odluci o odabiru srednje škole. Usporede li se ti podaci sa prošlogodišnjima, može se govoriti o nešto manjem postotku neodlučnih učenika (za 2,5%). Smanjenje broja neodlučnih učenika nastavlja se treću godinu zaredom, moguće zahvaljujući regionalnoj brošuri Kamo nakon osnovne škole? koja se izdaje već treću godinu, a cilj je jasno informiranje učenika o mogućnostima srednjoškolskog obrazovanja, dostupnosti učeničkih domova, stipendija i mogućnostima zapošljavanja na području Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorske, Meñimurske, Varaždinske i Virovitičko-podravske županije.

Grafički prikaz 3. Statističko praćenje broja neodlučnih učenika unazad nekoliko godina

0

10

20

30

40

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

%

Nadalje, podaci govore kako najveći broj učenika, točnije njih 46,2% svoje daljnje

školovanje namjerava nastaviti u nekoj četverogodišnjoj školi, a najzanimljivija zanimanja su im tehničar za računalstvo, medicinska sestra/tehničar opće njege te upravni referent. To su ujedno zanimanja koju već godinama učenici najviše preferiraju, uz poneke izmjene ranga pojedinog zanimanja. Zanimljivo je primijetiti kako interes za zvanje ekonomista lagano opada; prije dvije godine to je zvanje bilo prvo na listi najviše biranih zvanja, prošle godine je bilo treće na listi, a ove je godine čak na osmom mjestu rang liste.

Neki od programa gimnazija ove godine namjerava upisati nešto manje od trećine učenika, a najveći dio njih odabire opći smjer. U odnosu na prošlu godinu, bilježi se pad interesa za gimnazije za 6%.

Školovanje u trogodišnjim školama namjerava nastaviti 24% učenika pri čemu, kao i prošlih godina, najveći interes pokazuju za zanimanja kuhar, vozač motornih vozila i automehaničar.

Vrlo mali broj učenika namjerava se upisati u umjetničke škole, njih 2%, a najveći dio njih planira se baviti likovnom umjetnošću i dizajnom. Ovako mali postotak zanimanja za

ANALITIČKI BILTEN

13


umjetničke škole ne začuñuje, obzirom na svijest o niskoj mogućnosti zapošljavanja s takvim zanimanjima.

Zanimljivo je pogledati i kretanje učeničkih interesa za pojedine vrste škola tijekom zadnjih nekoliko godina, stoga je na slijedećem grafikonu prikazano statističko praćenje profesionalnih namjera učenika tijekom proteklih deset godina.

Grafički prikaz 4. Statističko praćenje profesionalnih namjera učenika osmih razreda tijekom

zadnjih deset godina

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

50

2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

%

GIMNAZIJE ČETVEROGODIŠNJE ŠKOLETROGODIŠNJE ŠKOLE

Iz grafikona je vidljivo kako interes za četverogodišnje škole ove godine lagano raste,

dok interes za gimnazije lagano pada. Takoñer, moguće je primijetiti kako se zainteresiranost za trogodišnje škole unazad par godina u pravilu ne mijenja.

Kada se govori o profesionalnim namjerama učenika osmih razreda ovisno o pojedinom području Koprivničko-križevačke županije (koprivničkom, križevačkom i ñurñevačkom) moguće je primijetiti kako meñu njima nema neke znatne razlike. Točnije, podaci su gotovo identični prošlogodišnjima te nema većih promjena, pa tako učenici s ñurñevačkog područja ponovno pokazuju nešto veći interes za trogodišnje škole nego gimnazije.

Drugim postavljenim problemom utvrñeno je koji oblik pomoći učenici traže od Odsjeka

za profesionalno usmjeravanje kako bi realizirali svoje profesionalne namjere. Tako je moguće primijetiti kako 80% učenika smatra da im pomoć Odsjeka nije potrebna, dok petina učenika koji smatraju da im je potrebna pomoć, najveći dio njih (38,4%) kaže da im je teško izabrati izmeñu nekoliko zanimanja koja ih podjednako privlače, 17% učenika smatraju da nemaju dovoljno informacija o pojedinim zanimanjima, školama i programima obrazovanja, 12% učenika nisu sigurni jesu li dovoljno sposobni za pohañanje odreñenog obrazovnog programa. Moguće je primijetiti kako razrednici u puno većoj mjeri smatraju da bi učenicima trebala pomoć stručnjaka. Oni procjenjuju da 42% osmaša treba pomoć Odsjeka, a najvećim dijelom zbog neodlučnosti učenika, slabih radnih navika ili pak teškoća u učenju, ali i zbog (otežavajućih) obiteljskih prilika te nerealnih očekivanja djeteta, odnosno roditelja. Takoñer, razrednici smatraju da bi većini učenika odabir srednje škole olakšale pisane informacije o programima srednjih škola, zanimanjima i mogućnostima zapošljavanja, dok bi nekima trebale usmene informacije o tome kako odabrati školu i zanimanje, manjem dijelu osmaša bilo bi potrebno savjetovanje uz provjeru sposobnosti i interesa psihologijskim testiranjem.

Slijedeći analizirani problem vezan je uz utvrñivanje odnosa izmeñu razine obrazovanja i zaposlenja roditelja te profesionalnog razvoja učenika, odnosno odabira srednje škole. Dobiveni podaci u skladu su s očekivanjima temeljenima na prošlogodišnjim podacima, a govore da će se učenici češće odlučiti za gimnazije ukoliko su im roditelji više ili visoko obrazovani, za četverogodišnje škole ukoliko im roditelji imaju srednju stručnu spremu, a češće se pak odlučuju za trogodišnje strukovne programe ukoliko su djeca roditelja sa nižom stručnom spremom.

ANALITIČKI BILTEN

14


Utvrñena je i razlika po spolu kad se kao kriterij uzme opći uspjeh, odnosno učenice u prosjeku imaju bolji opći uspjeh i to u svim razredima (šesti, sedmi i očekivani uspjeh u osmom razredu).

Posljednji problem predstavlja izdvajanje pojedinih kategorija učenika za daljnju

obradu. Tako su izdvojeni prvenstveno oni neodlučni učenici, učenici koji su zatražili savjet Odsjeka za profesionalno usmjeravanje, učenici po prilagoñenom programu, redovnom programu uz individualizirani pristup te učenici sa zdravstvenim teškoćama.

Pokazalo se da u promatranoj generaciji osmaša postoji 66 učenika sa težim zdravstvenim teškoćama, pri čemu 39 dječaka i 29 djevojčica. Skoro polovina (44%) ovih učenika još je uvijek neodlučna po pitanju odabira srednje škole, a većina onih koji su odabrali buduću školu, odabrala je trogodišnju srednju školu.

Slijedeća izdvojena skupina osmaša su učenici uključeni u izmijenjene oblike školovanja, kojih ove godine ima 98. Redovni nastavni program uz individualizirani pristup pohaña 31 učenik, prilagoñeni nastavni program iz pojedinih predmeta ima 20 učenika, a prilagoñeni nastavni program iz svih predmeta ima 40 učenika.

Pokazalo se da su u ovoj generaciji učenika osmih razreda 273 učenika kojima je potrebna pomoć stručnjaka pri odabiru srednje škole, od čega je nešto više djevojčica nego dječaka.

Što se pak tiče neodlučnih učenika, ove školske godine u vrijeme anketiranja takvih je bilo 429, a najveći postotak (36,6%) nalazi se na koprivničkom području.

Izrada ovog materijala predstavlja samo jednu od aktivnosti Odsjeka za profesionalno

usmjeravanje kojom nastojimo intenzivirati suradnju korisnika naših usluga (obrazovni sustav, nezaposleni, poslodavci), a sve u cilju ostvarivanja realnih mogućnosti za kvalitetnije zapošljavanje.

Ponuda i potražnja radne snage na tržištu rada osnova je na kojoj se bazira informiranje i savjetovanje učenika pri donošenju odluke o upisu u srednju školu ili odabiru fakulteta.

Upravo je cilj profesionalnog informiranja pružiti učeniku pravodobne i cjelovite obavijesti o svim relevantnim činjenicama u krugu njegova profesionalnog interesa (obilježja posla, uvjeti, potrebne osobine), a savjetovanje pridonosi usklañivanju učenikovih profesionalnih interesa s njegovim znanjem, posebno sa sposobnostima, vještinama i vrijednostima. Ono pridonosi osvješćivanju vlastitoga «ja», vlastitih mogućnosti s jedne strane, i, s druge strane, pronalaženju područja u kojemu pojedinac može te svoje potencijale «pretvoriti» u profesionalan izbor.

Zbog toga nije svrha školovati učenike isključivo prema stanju na tržištu rada, već im pomoći analizirati i sistematizirati sve relevantne faktore koji se nalaze u osnovi njihove, vjerojatno najvažnije, odluke tijekom budućeg profesionalnog razvoja, a zadatak svih tržišnih aktera naše županije je da im svojim racionalno planiranim aktivnostima pomognu pri donošenju odluke.

ANALITIČKI BILTEN

15


1.7. ZAKLJUČCI 1. Dvije trećine učenika osmih razreda na području Koprivničko-križevačke županije odlučili

su gdje se dalje žele školovati. U najvećem broju učenici su izabrali školovanje u četverogodišnjoj strukovnoj školi, zatim gimnaziji, trogodišnjoj školi, dok je manji broj učenika izabrao umjetničku školu. Najčešće birana zanimanja četverogodišnjih programa obrazovanja su: tehničar za računalstvo, medicinska sestra/tehničar opće njege, upravni referent, hotelijersko-turistički tehničar, ekonomist, farmaceutski tehničar, tehničar za cestovni promet, a najčešće birana zanimanja trogodišnjih programa obrazovanja su: kuhar, vozač motornih vozila, automehaničar, frizer, strojobravar, prodavač. Jedna trećina učenika je neodlučna u pogledu izbora budućeg zanimanja.

2. Potrebu za stručnom pomoći pri izboru zanimanja percipiralo je 20% učenika. Neovisno

o iskazanoj potrebni za stručnom pomoći, mnogi učenici doživljavaju odreñene teškoće pri izboru budućeg zanimanja, a najčešće imaju teškoće izabrati izmeñu podjednako privlačnih zanimanja. Razrednici su procijenili da je savjet stručnjaka potreban za 42% učenika, najčešće zbog neodlučnosti, slabih radnih navika te teškoća u učenju. Smatraju da su većini učenika potrebne pisane i/ili usmene informacije o odabiru škole i zanimanja.

3. Utvrñeno je da razina obrazovanja roditelja utječe na odabir srednje škole kod učenika.

Djeca obrazovanijih roditelja u većoj mjeri izabiru gimnazije i četverogodišnje škole, dok djeca niže obrazovanih roditelja u većoj mjeri izabiru trogodišnje škole.

4. U ovoj generaciji učenika, 32% učenika je neodlučno u pogledu izbora budućeg

zanimanja, a 20% učenika smatra da im je potrebna pomoć stručnjaka pri donošenju odluke o izboru zanimanja. 7% učenika nastavu pohaña po nekom od izmijenjenih oblika školovanja; redovni nastavni program uz individualizirani pristup pohaña 2,3% učenika, prilagoñeni nastavni program iz pojedinih predmeta 1,5% učenika, a prilagoñeni nastavni program iz svih predmeta 3% učenika. Učenika sa težim zdravstvenim teškoćama ima 66.

ANALITIČKI BILTEN

16


2. PROFESIONALNE NAMJERE UČENIKA ZAVRŠNIH RAZREDA ČETVEROGODIŠNJIH SREDNJIH ŠKOLA NA PODRUČJU KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE U ŠKOLSKOJ GODINI 2011./2012.

2.1. SAŽETAK

Kako bismo imali uvid u buduću ponudu mladih kadrova na tržištu rada naše županije, i

ove smo školske godine, u suradnji sa svim srednjim školama na području Koprivničko-križevačke županije, proveli Anketu o profesionalnim namjerama učenika završnih razreda četverogodišnjih srednjih škola. Iz Ankete smo dobili uvid u namjere nastavka školovanja ili zapošljavanja naših maturanata, te eventualne nedoumice oko istoga.

Istraživanje je provedeno krajem 2011. godine, odnosno početkom 2012. godine, putem anketnog upitnika čiji su jedan dio ispunili učenici, a drugi dio razrednici.

Najveći dio, gotovo polovica od ukupno 731 ispitanika, odnosno maturanata četverogodišnjih smjerova srednjih škola Koprivničko-križevačke županije, se planira visoko obrazovati, iako u trenutku ispunjavanja ankete nisu odlučili na kojem studiju. Od učenika koji su odlučili što će studirati, maturanti gimnazija iskazuju najveći interes za studij medicine, prava, kineziologije i psihologije, dok maturante četverogodišnjih strukovnih škola najviše zanimaju studij ekonomije, učiteljski studij, te studiji sestrinstva, elektrotehnike, kineziologije i prava. Manje od desetine maturanata je još uvijek neodlučno u pogledu svojih profesionalnih planova. Mali udio maturanata, koji čine učenici strukovnih škola, se nakon završetka srednje škole planira zaposliti.

Stručnu pomoć savjetnika za profesionalno usmjeravanje, vezano za odluku o nastavku obrazovanja ili zapošljavanju, treba oko trećine učenika i to pretežno u obliku informacija o studiju, fakultetima, te mogućnostima zapošljavanja.

Prateći trendove u profesionalnim namjerama maturanata unazad nekoliko generacija, primjećujemo kako je studij ekonomije uvijek bio najzastupljeniji u izboru maturanata, iako se kroz promatrane generacije interes za njega značajnije smanjuje. 2.2. UVOD

Odsjek za profesionalno usmjeravanje i obrazovanje Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje, Područne službe Križevci, ostvaruje dugogodišnju suradnju sa svim osnovnim i srednjim školama na području Koprivničko-križevačke županije. Osim stručne pomoći učenicima završnih razreda osnovnih škola prilikom izbora njihovog prvog zvanja, najveći naglasak u našem radu stavljamo na pravovremeno i točno informiranje i savjetovanje maturanata, kako bi izabrali studij primjeren svojim sposobnostima, interesima, te budućim mogućnostima zapošljavanja.

Kako bi saznali koje su stvarne namjere daljnjeg nastavka školovanja ili zapošljavanja, te koje su eventualne nedoumice oko istoga, i ove smo školske godine proveli Anketu o profesionalnim namjerama učenika završnih razreda srednje škole. U samom provoñenju ankete uvelike su nam pomogli razrednici i stručni suradnici škola, na čemu im i ovom prilikom zahvaljujemo. 2.3. CILJ I PROBLEMI

Cilj ovog istraživanja je utvrditi relevantne pokazatelje profesionalnih namjera učenika

završnih razreda četverogodišnjih srednjih škola radi praćenja trendova u profesionalnim interesima, dobivanja uvida u buduću ponudu mladih kadrova na tržištu rada naše županije,

ANALITIČKI BILTEN

17


te djelotvornijeg profesionalnog usmjeravanja, s krajnjim ciljem smanjenja nesklada ponude i potražnje na tržištu rada. 2.3. METODA

U istraživanju je sudjelovao 731 učenik završnih razreda iz svih četverogodišnjih

srednjih škola na području Koprivničko-križevačke županije, od čega 269 (36,78 %) učenika gimnazijskih programa, te 462 (63,2 %) učenika raznih četverogodišnjih strukovnih programa. Ukupan uzorak je sačinjavalo nešto više djevojaka (58,41 % ili 427 učenica) nego mladića (41,59 % ili 304 učenika).

Anketa o profesionalnim namjerama učenika završnog razreda srednje škole je instrument koji se sastoji od dva dijela: prvi dio popunjavaju učenici, dok na pitanja u drugom dijelu odgovaraju njihovi razrednici.

Istraživanje je provedeno krajem 2011. godine, odnosno početkom 2012. godine, a proveli su ga razrednici ili stručni suradnici pojedinih škola. 2.4. REZULTATI I RASPRAVA

U tablici 1. možemo vidjeti detaljnu raspodjelu anketiranih učenika s obzirom na

obrazovne programe koje završavaju u šk. god. 2011./2012.

Tablica 1. Raspodjela ispitanika s obzirom na pohañanu školu i smjer/zanimanje

ANKETIRANI UČENICI

NAZIV ŠKOLE SMJER/ZANIMANJE

BR. UČENIKA

ZAVRŠNIH RAZREDA

N % UDIO U

UZORKU

Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva ðurñevac Opća gimnazija 52 52 100 7,11

Opća gimnazija 98 Prirodoslovno-matematička

gimnazija 17

Jezična gimnazija 19

Opća gimnazija za sportaše

9

Gimnazija ''Fran Galović'' Koprivnica

UKUPNO 143 143

100 19,56

Opća gimnazija 55 Prirodoslovno-matematička

gimnazija

19 Gimnazija Ivana

Zakmardija Dijankovečkoga Križevci

UKUPNO 76 74

97,37 10,12

UKUPNO GIMNAZIJSKI PROGRAMI

271 269 99,26 36,78

Elektrotehničar 39

Tehničar za računalstvo

27 Obrtnička škola Koprivnica

UKUPNO 71 66

92,96 9,03

Ekonomist 54 Upravni referent 26

Hotelijersko-turistički tehničar 23 Prehrambeni tehničar 21

Medicinska sestra/ tehničar 32 Farmaceutski tehničar

29

Srednja škola Koprivnica

UKUPNO 191 185

96,86 25,31

Poljoprivredni tehničar opći 15 Poljoprivredni tehničar

fitofarmaceut 19

Mljekarski tehničar 3

Srednja gospodarska škola Križevci

Veterinarski tehničar

21

85,29 7,93

ANALITIČKI BILTEN

18


ANKETIRANI UČENICI

NAZIV ŠKOLE SMJER/ZANIMANJE

BR. UČENIKA

ZAVRŠNIH RAZREDA

N % UDIO U

UZORKU

Ukupno 68 58

Komercijalist 34 Tehničar cestovnog prometa

22

Srednja škola ''Ivan Seljanec'' Križevci

Ukupno 63 56

84,13 7,66

Tehničar za elektroniku 20 Tehničar za računalstvo 30 Tehničar za mehatroniku 15

Ekonomist

32

Strukovna škola ðurñevac

Ukupno 99 97

97,98 13,27

UKUPNO ČETVEROGODIŠNJI STRUKOVNI PROGRAMI

492 462 93,9 63,2

UKUPNO KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA 795 731 91,95 100

2.4.1. Profesionalne namjere maturanata gimnazijskih programa

Od ukupno 271 učenika četvrtog razreda gimnazije, Anketu o profesionalnim

namjerama je ispunilo njih 269, odnosno 99,3 %, kako vidimo iz tablice 1., od čega njih 143 pohaña Gimnaziju ''Fran Galović'' u Koprivnici, 76 Gimnaziju Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima, a 52 Gimnaziju Dr. Ivana Kranjčeva u ðurñevcu.

Upitani o svojim profesionalnim namjerama nakon završetka gimnazije, maturanti se izjašnjavaju kako vidimo u grafičkom prikazu 1. Ako promotrimo ukupne brojke, ali i one po pojedinim školama i smjerovima, primjećujemo kako maturanti ovogodišnje generacije gimnazijalaca u najvećem broju navode da planiraju studirati, ali ne znaju što (ukupno 118 učenika ili 43,9 %), zatim da namjeravaju studirati točno odreñeni studijski smjer (ukupno 115 učenika ili 42,8 %). Nadalje, ukupno 22 učenika ili 8,2 % planiraju studirati jedan od dva navedena studija, dok daljnjih 12 učenika ili 4,4 % navodi tri ili više studija koji im dolaze u obzir. Naposljetku, jedan učenik (0,4 %) nije uopće odlučio što će u profesionalnom smislu nakon srednje škole, a jedan (0,4 %) se planira baviti igranjem nogometa.

Grafički prikaz 1. Profesionalne namjere maturanata gimnazija s obzirom na školu i usmjerenje

koje završavaju u šk. god. 2011./2012.

ANALITIČKI BILTEN

19


Od ukupnog broja maturanata gimnazija koji su naveli jedan ili više izbora željenih fakulteta, visokih učilišta ili studija, u narednim redcima smo izdvojili njihov prvi izbor. Primjećujemo kako meñu ponudom studija, maturanti gimnazija u većem broju namjeravaju upisati studij medicine (14 učenika), prava (12 učenika) ili kineziologije (9 učenika). Meñutim, kada analiziramo izbor fakulteta, primjećujemo da je na prvom mjestu Filozofski fakultet na kojem jedan od studijskih smjerova planira upisati 31 učenik. Obzirom na najveću ponudu studijskih smjerova upravo na tom fakultetu, kao i najveći interes učenika unazad više godina za društveno-humanističko područje, navedeni nalaz ne začuñuje.

U provedenoj anketi, maturanti su imali priliku i napisati je li im potrebna bilo kakva stručna pomoć u odluci što će u profesionalnom smislu nakon završetka gimnazije. Oko trećine maturanata se izjasnilo da treba pomoć stručnjaka za profesionalno usmjeravanje (35,3 %), s nešto manjim udjelom u prirodoslovno-matematičkim usmjerenjima koji su po samom sadržaju programa već usmjereni na širok spektar prirodnih i tehničkih znanosti. Oko polovice učenika u jezičnoj gimnaziji traži spomenutu pomoć (47,4 %), vjerojatno zbog nesigurnosti pri odabiru studija zbog velike zastupljenosti jezika u dosadašnjem obrazovanju koji ih usko profiliraju u svega nekoliko studijskih smjerova u kojima se možda ne pronalaze. Veća je potreba uza profesionalnom pomoći i općem odjeljenju za sportaše (44,4%), obzirom na zahtjevnost usklañivanja sportskih i akademskih obaveza. Meñu navedenim vrstama ili oblicima pomoći, maturanti najviše trebaju informacije o studiju, njihovoj ponudi, sadržaju i uvjetima upisa (26,39 %), te informacije o mogućnostima zapošljavanja završetkom pojedinih fakulteta ili visokih učilišta (21,56 %). 2.4.2. Profesionalne namjere maturanata četverogodišnjih strukovnih programa

Od ukupno 492 učenika završnih razreda četverogodišnjih strukovnih škola u

Koprivničko-križevačkoj županiji, Anketu o profesionalnim namjerama je ispunilo njih 462, odnosno 93,9 %, kako vidimo iz tablice 1.

U tablici 1. takoñer vidimo i profile maturanata. Njih 169 (36,6 %) završava jedan od smjerova u širem polju ekonomije, 153 učenika (33,1 %) završava jedno od tehničkih zanimanja, 82 učenika (17,7 %) završavaju zanimanje iz biomedicinskog i zdravstvenog područja, dok njih 58 (12,6 %) završava zanimanje u biotehničkom području.

Upitani o svojim profesionalnim namjerama nakon završetka srednje škole, maturanti su se izjasnili kako vidimo u grafičkom prikazu 2. Nešto manje od polovice njih planira studirati, ali još uvijek ne znaju što (184 učenika ili 39,8%), dok njih 130 (28,1%) zna točno što želi studirati. Daljnjih 62 učenika (13,4%) nisu uopće odlučila što žele, njih 46 (10 %) se planira zaposliti. 37 učenika (8%) navode nekoliko izbora studija koje će probati upisati, dok 3 učenika (0,6%) planiraju nešto drugo – odlazak u vojsku, te studij uz rad.

Možemo primijetiti da, slično kao i proteklih godina, maturante strukovnih usmjerenja

u većem broju privlači studiji ekonomije (15 učenika), potom učiteljski studij (11 učenika), studij sestrinstva (10 učenika), elektrotehnike (9 učenika), te kineziologije i prava (8 učenika). Iako u manjem broju nego gimnazijalci, maturanti strukovnih škola se često odlučuju i na neki od smjerova na Filozofskom fakultetu (10 učenika).

ANALITIČKI BILTEN

20


Grafički prikaz 2. Profesionalne namjere maturanata četverogodišnjih strukovnih škola u šk. god. 2011./2012.

Vrlo slično maturantima gimnazija, i u strukovnim školama oko trećine maturanata treba pomoć stručnjaka za profesionalno usmjeravanje (31,2 %). Navedena potreba je najizraženija u programu veterinarski tehničar, vjerojatno iz razloga što se radi o teže zapošljivom zanimanju koje je za nastavak školovanja dosta usko profilirano, pa učenici koji nemaju interes za daljnje školovanje na polju veterine se nalaze u odreñenoj nedoumici. Program mljekarski tehničar pohaña svega 3 učenika koji se nisu izjasnili da trebaju pomoć. Meñu navedenim vrstama ili oblicima pomoći, maturanti najviše trebaju informacije o studiju, njihovoj ponudi, sadržaju i uvjetima upisa (25,1%), te informacije o mogućnostima zapošljavanja završetkom pojedinih fakulteta ili visokih učilišta (14,9%). 2.4.3. Usporedba profesionalnih namjera ovogodišnjih maturanata s istima prošlih

generacija

U dosadašnjoj analizi smo raščlanjivali profesionalne namjere maturanata na one

učenika gimnazija, koji završavaju najzahtjevnije srednjoškolske programe koji ih prvenstveno pripremaju za nastavak školovanja i čijim završetkom ne stječu konkretno zanimanje, te na one učenika strukovnih četverogodišnjih škola završetkom kojih učenici stječu svoje prvo zanimanje u odreñenom području. Meñutim, kako bismo usporedili namjere ovogodišnjih maturanata s istima prošlih generacija, promatrat ćemo njihove rezultate skupno.

Najveći dio ovogodišnjih maturanata planira studirati (618 učenika ili 84,54%), a meñu njima veći dio njih još odlučuje koje studijsko usmjerenje ih zanima (373 učenika ili 60,4%). Ako navedeni nalaz usporedimo s rezultatima prošle tri generacije, primjećujemo da je broj maturanata koji namjeravaju studirati svake godine sličan, preko 80 % i varira u tek nekoliko postotnih poena, a broj maturanata koji žele studirati, ali u vrijeme anketiranja ne znaju reći konkretno koji studij ih zanima se kreće oko polovice i u blagom je porastu, vjerojatno iz razloga što učenici izborom predmeta na državnoj maturi odreñuju što će moći, odnosno neće moći upisati, a polaganje različitih predmeta na različitim razinama je potrebno za upis pojedinih studija, i to se u svakoj novoj generaciji ponešto mijenja, tako da odluka o izboru zahtjeva sve više vremena i razmišljanja.

U tablici 2. možemo vidjeti koji to studiji zanimaju naše maturante u ukupnom broju. I ove godine vidimo da prednjače studiji ekonomije i prava, zatim studij kineziologije i učiteljski studij, potom studij medicine, te elektrotehnike, psihologije i sestrinstva.

ANALITIČKI BILTEN

21


Tablica 2. Prvi izbor fakulteta/ visokog učilišta/ studija svih maturanata u šk. god. 2011./2012.

RANG FAKULTET/ VIOKO UČILIŠTE/ STUDIJ BR. UČENIKA UDIO UČENIKA

(%)

EKONOMIJA 20 6,4 1.

PRAVO 20 6,4

KINEZIOLOGIJA 17 5,4 2.

UČITELJSKI STUDIJ 17 5,4

3. MEDICINA 14 4,5

ELEKTROTEHNIKA 11 3,5 4.

PSIHOLOGIJA 11 3,5

5. SESTRINSTVO 10 3,2

FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE 8 2,6

FAKULTET ZA MENADŽMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

8 2,6 6.

RAČUNARSTVO 8 2,6

7. STROJARSTVO 7 2,2

ARHITEKTURA I URBANIZAM 6 1,9

FARMACIJA 6 1,9

FIZIOTERAPIJA 6 1,9

MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA 6 1,9

8.

POLITOLOGIJA 6 1,9

AGRONOMSKI FAKULTET 5 1,6 9.

INFORMATIKA 5 1,6

FILOZOFSKI FAKULTET 4 1,3

GEODEZIJA 4 1,3

GEOGRAFIJA 4 1,3

LOGOPEDIJA 4 1,3

10.

ODGOJITELJSKI STUDIJ 4 1,3

ANGLISTIKA 3 1,0

BIOLOGIJA 3 1,0

DENTALNA MEDICINA (STOMATOLOGIJA) 3 1,0

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA 3 1,0

FRANCUSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 3 1,0

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTET 3 1,0

KEMIJA 3 1,0

MEHATRONIKA 3 1,0

POVIJEST 3 1,0

RADIOLOGIJA 3 1,0

SIGURNOST I ZAŠTITA 3 1,0

ŠUMARSTVO 3 1,0

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA U BJELOVARU 3 1,0

11.

VISOKO GOSPODARSKO UČILIŠTE U KRIŽEVCIMA 3 1,0

ANGLISTIKA I KOMPARATIVNA KNJIŽEVNOST 2 0,6

ANGLISTIKA I KROATISTIKA 2 0,6

12.

DIZAJN GRAFIČKIH PROIZVODA 2 0,6

ANALITIČKI BILTEN

22


RANG FAKULTET/ VIOKO UČILIŠTE/ STUDIJ BR. UČENIKA UDIO UČENIKA

(%)

GERMANISTIKA 2 0,6

GRAðEVINARSTVO 2 0,6

KROATISTIKA 2 0,6

MATEMATIKA 2 0,6

NOVINARSTVO 2 0,6

POMORSKI FAKULTET 2 0,6

PREHRAMBENA TEHNOLOGIJA 2 0,6

PRIRODOSLOVNO-MATEMATIČKI FAKULTET 2 0,6

RADNA TERAPIJA 2 0,6

REHABILITACIJA 2 0,6

RUDARSKO-GEOLOŠKO-NAFTNI FAKULTET 2 0,6

SOCIJALNI RAD 2 0,6

VELEUČILIŠTE VERN 2 0,6

VETERINARSKA MEDICINA 2 0,6

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI – NASTAVNIČKI ODSJEK

1 0,3

ANGLISTIKA I ANTROPOLOGIJA 1 0,3

ANGLISTIKA I FILOZOFIJA 1 0,3

ANGLISTIKA I PEDAGOGIJA 1 0,3

ANGLISTIKA I ŠPANJOLSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST 1 0,3

DIZAJN 1 0,3

EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI FAKULTET 1 0,3

EKOINŽENJERSTVO 1 0,3

ETNOLOGIJA I KULTURNA ANTROPOLOGIJA 1 0,3

FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI 1 0,3

FILOZOFIJA 1 0,3

FIZIKA 1 0,3

GEOLOGIJA 1 0,3

GERMANISTIKA I LINGVISTIKA 1 0,3

GITARA 1 0,3

KEMIJA I BIOLOGIJA 1 0,3

KOMUNIKOLOGIJA 1 0,3

KRIMINALISTIKA 1 0,3

KROATISTIKA I KOMPARATIVNA KNJIŽEVNOST 1 0,3

KROATISTIKA I POVIJEST 1 0,3

MATEMATIKA I FIZIKA 1 0,3

MENADŽMENT TURIZMA I SPORTA 1 0,3

ODRŽAVANJE RAČUNALNIH SUSTAVA 1 0,3

PEDAGOGIJA 1 0,3

POLICIJSKA AKADEMIJA 1 0,3

13.

POVIJEST I ARHEOLOGIJA 1 0,3

UKUPNO 313 100,0

ANALITIČKI BILTEN

23


Usporedbu namjere upisa odreñenih fakulteta, visokih učilišta i studija u sedam generacija maturanata donosimo u tablici 3. Možemo primijetiti, u odnosu na prošlu godinu, blagi porast interesa za studije elektrotehnike i agronomije, te blagi pad interesa za studije ekonomije, dentalne medicine (stomatologije), medicine, muzičke akademije i strojarstva. Varijacije su u svega nekoliko postotnih poena. U promatranim generacijama, studij ekonomije je uvijek bio najzastupljeniji u izboru maturanata, bilo zbog srodnog osnovnog zvanja, blizine studija u Bjelovaru i Koprivnici ili širine radnih mjesta za koja magistar ekonomije konkurira. Zanimljivo je primijetiti upravo u tom polju trend pada interesa maturanata kroz generacije, što je najvjerojatnije povezano sa situacijom u gospodarstvu i činjenicom da je veliki dio nezaposlenih osoba obrazovan upravo u polju ekonomije, što se i kroz medije dosta ističe, pri čemu je percepcija da je lakše doći do posla drugim kadrovima, kojih je u pravilu manje.

Namjera zapošljavanja nakon završetka srednje škole je takoñer kroz generacije prilično postojana i kreće se izmeñu 5-7%, uz manje varijacije, te se za taj izbor u pravilu opredjeljuju učenici strukovnih škola. Takoñer, broj učenika koji u vrijeme testiranja još nisu donijeli odluku o svom profesionalnom putu se u promatranim generacijama kreće oko 10%, uz manja odstupanja. To se dijelom odnosi na učenike slabijeg školskog uspjeha koji nisu sigurni imaju li primjerene ocijene i dovoljno znanja i motivacije za nastavak obrazovanja ili pak na učenike koji nemaju financijske ili druge uvijete za to.

A

NA

LIT

IČK

I B

ILT

EN

24

HR

VA

TS

KI Z

AV

OD

ZA

ZA

PO

ŠLJA

VA

NJE

PO

DR

UČ

NA

SLU

ŽB

A K

RIŽ

EV

CI

Tab

lica 3

.

Usp

ore

db

a n

am

jere

up

isa

od

reñ

en

ih f

aku

lteta

, vis

okih

učiliš

ta i s

tud

ija u

sed

am

gen

era

cij

a m

atu

ran

ata

ŠK

OL

SK

A G

OD

INA

FA

KU

LT

ET

/ V

IOK

O U

ČIL

IŠT

E/

ST

UD

IJ

05

./0

6.

N (

%)

06

./0

7.

N (

%)

07

./0

8.

N (

%)

08

./0

9.

N (

%)

09

./1

0.

N (

%)

10

./1

1.

N (

%)

11

./1

2.

N (

%)

Ind

eks

u o

dn

osu

na

p

reth

odn

u

go

din

u

(%)

AG

RO

NO

MIJ

A

19

(5

,5)

9 (

1,3

) 1

7 (

4,1

) 2

6 (

6,5

) 9

(2

,6)

1 (

0,3

) 8

(2

,6)

2,3

A

NG

LIS

TIK

A

8 (

2,3

) 1

4 (

3,7

) 1

1 (

2,7

) 9

(2

,3)

* 8

(2

,7)

3 (

1,0

) -

1,7

A

RH

ITE

KT

UR

A I

UR

BA

NIZ

AM

7

(2

) 1

(0

,3)

6 (

1,4

) 4

(1

,0)

11

(3

,2)

5 (

1,8

) 6

(1

,9)

0,1

B

IOL

OG

IJA

0

5

(1

,3)

2 (

0,5

) 4

(1

,0)

8 (

2,3

) 2

(0

,7)

3 (

1,0

) 0

,3

DE

NT

AL

NA

ME

DIC

INA

(S

TO

MA

TO

LO

GIJ

A)

0

3 (

0,8

) 3

(0

,7)

3 (

0,8

) 4

(1

,2)

10

(3

,4)

3 (

1,0

) -

2,4

EK

ON

OM

IJA

7

6 (

21

,9)

44

(1

1,7

) 7

1 (

17

,5)

53

(1

3,4

) 5

0 (

14

,5)

28

(9

,7)

20

(6

,4)

- 3

,3

EL

EK

TR

OT

EH

NIK

A

18

(5

,2)

11

(2

,9)

11

(2

,9)

9 (

2,3

) 1

5 (

4,3

) 1

(0

,3)

11

(3

,5)

3,2

F

AK

UL

TE

T O

RG

AN

IZA

CIJ

E I

IN

FO

RM

AT

IKE

0

1

7 (

4,5

) 1

3 (

3,2

) 1

3 (

3,3

) *

10

(3

,4)

8 (

2,6

) -

0,8

FIZ

IOT

ER

AP

IJA

0

3

(0

,8)

0

7 (

1,8

) *

0

6 (

1,9

) 1

,9

GE

RM

AN

IST

IKA

8

(2

,3)

5 (

1,3

) 2

(0

,5)

3 (

0,8

) *

3 (

1)

2 (

0,6

) -

0,4

G

RA

ðE

VIN

AR

ST

VO

4

(1

,1)

4 (

1,0

) 4

(1

,0)

13

(3

,3)

3 (

0,9

) 4

(1

,4)

2 (

0,6

) -

0,8

IN

FO

RM

AT

IKA

9

(2

,6)

1 (

0,2

) 4

(1

,0)

8 (

2,0

) *

2 (

0,7

) 5

(1

,6)

0,9

K

INE

ZIO

LO

GIJ

A

12

(3

,5)

11

(2

,9)

12

(3

,0)

17

(4

,3)

14

(4

,1)

14

(4

,8)

17

(5

,4)

0,6

K

RIM

INA

LIS

TIK

A

4 (

1,2

) 4

(1

,1)

8 (

1,9

) 1

0 (

2,5

) 1

6 (

4,6

) 5

(1

,8)

1 (

0,3

) -

1,5

K

RO

AT

IST

IKA

5

(1

,4)

6 (

1,6

) 9

(2

,2)

5 (

1,3

) *

5 (

1,8

) 2

(0

,6)

- 1

,2

ME

DIC

INA

1

3 (

3,7

) 6

(1

,6)

13

(3

,2)

11

(2

,8)

14

(4

,1)

20

(6

,9)

14

(4

,5)

- 2

,4

ME

NA

DŽ

ME

NT

0

2

(0

,5)

8 (

1,9

) 1

3 (

3,3

) *

1 (

0,3

) 0

-

0,3

M

UZ

IČK

A A

KA

DE

MIJ

A

3 (

0,8

) 2

(0

,5)

1 (

0,2

) 2

(0

,5)

3 (

0,9

) 9

(3

,1)

1 (

0,3

) -

2,8

N

OV

INA

RS

TV

O

4 (

1,2

) 9

(2

,4)

3 (

0,7

) 3

(0

,8)

4 (

1,2

) 4

(1

,4)

2 (

0,6

) -

0,8

O

DG

OJI

TE

LJS

KI

ST

UD

IJ

5 (

1,4

) 6

(1

,6)

3 (

0,7

) 7

(1

,8)

5 (

1,4

) 0

4

(1

,3)

1,3

P

OL

ITO

LO

GIJ

A

4 (

1,1

) 8

(2

,1)

8 (

1,9

) 7

(1

,8)

3 (

0,9

) 3

(1

) 6

(1

,9)

0,9

P

OV

IJE

ST

3

(0

,8)

5 (

1,3

) 1

0 (

2,4

) 5

(1

,3)

1 (

0,3

) 3

(1

) 4

(1

,3)

0,3

P

RA

VO

2

6 (

7,6

) 3

1 (

8,3

) 2

4 (

5,9

) 2

0 (

5,1

) 2

1 (

6,1

) 1

7 (

5,9

) 2

0 (

6,4

) 0

,5

PR

EH

RA

MB

EN

A T

EH

NO

LO

GIJ

A

4 (

1,2

) 4

(1

,1)

10

(2

,4)

10

(2

,5)

4 (

1,2

) 7

(2

,4)

2 (

0,6

) -

1,8

P

RO

ME

T

7 (

2)

8 (

2,1

) 9

(2

,2)

3 (

0,8

) 5

(1

,4)

4 (

1,4

) 1

(0

,3)

- 1

,1

PS

IHO

LO

GIJ

A

7 (

2)

13

(3

,5)

18

(4

,4)

11

(2

,8)

11

(3

,2)

6 (

2,1

) 1

1 (

3,5

) 1

,4

RA

ČU

NA

RS

TV

O

5 (

1,4

) 5

(1

,3)

3 (

0,7

) 5

(1

,3)

5 (

1,4

) 4

(1

,4)

8 (

2,6

) 1

,2

SE

ST

RIN

ST

VO

0

3

(0

,8)

7 (

1,7

) 3

(0

,8)

9 (

2,6

) 8

(2

,7)

10

(3

,2)

0,5

S

OC

IJA

LN

I R

AD

0

5

(1

,3)

1 (

0,2

) 6

(1

,5)

10

(2

,9)

1 (

0,3

) 2

(0

,6)

0,3

S

TR

OJA

RS

TV

O

3 (

0,8

) 4

(1

,1)

10

(2

,4)

5 (

1,3

) 4

(1

,2)

13

(4

,5)

7 (

2,2

) -

2,3

T

UR

IZA

M

7 (

2)

11

(2

,9)

2 (

0,5

) 2

(0

,5)

5 (

1,4

) 1

(0

,3)

0

- 0

,3

UČ

ITE

LJS

KI

ST

UD

IJ

18

(5

,2)

24

(6

,4)

17

(4

,2)

24

(6

,1)

23

(6

,7)

19

(6

,5)

17

(5

,4)

- 1

,1

ANALITIČKI BILTEN

25


2.5. ZAKLJUČAK Upitani o svojim profesionalnim namjerama, maturanti ovogodišnje generacije

gimnazijalaca u najvećem broju navode da planiraju studirati, ali ne znaju što, zatim da namjeravaju studirati točno odreñeni studijski smjer, potom da planiraju studirati jedan od dva ili više navedenih studija, dok jedan učenik nije odlučio što će u profesionalnom smislu nakon srednje škole, a jedan se planira baviti igranjem nogometa.

Od ukupnog broja maturanata gimnazija koji su naveli jedan ili više izbora željenih fakulteta, možemo primijetiti kako meñu ponudom studija, maturanti gimnazija u većem broju namjeravaju upisati studij medicine (14 učenika), prava (12 učenika) ili kineziologije (9 učenika). Meñutim, kada analiziramo izbor fakulteta, primjećujemo da je na prvom mjestu Filozofski fakultet na kojem jedan od studijskih smjerova planira upisati 31 učenik.

Što se tiče potrebe za pomoći stručnjaka za profesionalno usmjeravanje, oko trećine maturanata gimnazije ju smatra potrebnom, pri čemu se ona najviše odnosi na informacije o studiju, njihovoj ponudi, sadržaju i uvjetima upisa, te informacije o mogućnostima zapošljavanja završetkom pojedinih fakulteta ili visokih učilišta.

Maturanti četverogodišnjih strukovnih škola su istaknuli ponešto drugačije profesionalne namjere u odnosu na maturante gimnazija. Nešto manje od polovice njih planira studirati, ali još uvijek ne znaju što, dok njih 130 zna točno što želi studirati. Daljnjih 62 učenika nisu uopće odlučila što žele, njih 46 se planira zaposliti. 37 učenika navode nekoliko izbora studija koje će probati upisati, dok 3 učenika planiraju nešto drugo – odlazak u vojsku, te studij uz rad.

Možemo primijetiti da, slično kao i proteklih godina, maturante strukovnih usmjerenja u većem broju privlači studiji ekonomije (15 učenika), potom učiteljski studij (11 učenika), studij sestrinstva (10 učenika), elektrotehnike (9 učenika), te kineziologije i prava (8 učenika). Iako u manjem broju nego gimnazijalci, maturanti strukovnih škola se često odlučuju i na neki od smjerova na Filozofskom fakultetu (10 učenika).

Vrlo slično maturantima gimnazija, i u strukovnim školama oko trećine maturanata treba pomoć stručnjaka za profesionalno usmjeravanje. Meñu navedenim vrstama ili oblicima pomoći, maturanti najviše trebaju informacije o studiju, njihovoj ponudi, sadržaju i uvjetima upisa, te informacije o mogućnostima zapošljavanja završetkom pojedinih fakulteta ili visokih učilišta.

Ako navedene nalaze usporedimo s rezultatima prošle tri generacije, primjećujemo da je broj maturanata koji namjeravaju studirati svake godine sličan, preko 80 % i varira u tek nekoliko postotnih poena. U odnosu na prošlu godinu, primjećujemo blagi porast interesa za studije elektrotehnike i agronomije, te blagi pad interesa za studije ekonomije, dentalne medicine (stomatologije), medicine, muzičke akademije i strojarstva. Varijacije su u svega nekoliko postotnih poena. U promatranim generacijama, studij ekonomije je uvijek bio najzastupljeniji u izboru maturanata, iako se kroz promatrane generacije on značajno smanjuje.

Namjera zapošljavanja nakon završetka srednje škole je takoñer kroz generacije prilično postojana i kreće se izmeñu 5-7%, uz manje varijacije, te se za taj izbor u pravilu opredjeljuju učenici strukovnih škola. Takoñer, broj učenika koji u vrijeme testiranja još nisu donijeli odluku o svom profesionalnom putu se u promatranim generacijama kreće oko 10%, uz manja odstupanja.

350ki 02 2012.doc) - hzz.hr bilten_02_2012.pdf · profesionalne namjere učenika osmih razreda...

Documents