31782 me i predavanje 1

predavanje 1 Meunarodna ekonomija I 2015/'16. 1

MEUNARODNA EKONOMIJA I

Prof. dr. sc. Draen Derado


UVOD

1. MEUNARODNA TRGOVINA a) Teorija meunarodne trgovine (motiv i koristi od trgovine)

Koje zemlje razmjenjuju koju robu, s kojom zemljom, u kojim koliinama i uz koje uvjete?

b) Politika meunarodne trgovine (poveanje koristi od trgovine) Koja se ogranienja koriste u meunarodnoj trgovini?

2. MEUNARODNE FINANCIJE - bilanca plaanja

Kako se postie ravnotea bilance plaanja? - devizni teaj

Kako devizni teaj utjee na meunarodnu konkurentnost zemlje (u izvozu)?


UVOD

RAZMJENA MEUNARODNA TRGOVINA

iri pojam ui pojam

RAZMJENA dio procesa drutvene reprodukcije

PROIZVODNJA RASPODJELA RAZMJENA POTRONJA

dobro x

partner A partner B

dobro y


UVOD

UVJETI NASTUPANJA RAZMJENE

NUNI UVJET RAZMJENE (2 partnera, 2 dobra)

Svaki od partnera treba prvo zadovoljiti svoju potrebu za dobrom kojega on sam

proizvodi (npr. x), tako da mu svaka dodatna jedinica tog dobra u potronji donosi

sve manju korist (subjektivna teorija vrijednosti); stoga, on je spreman viak

vlastite proizvodnje proizvoda x razmjenjivati za proizvod y kojim obiluje drugi

partner.

DOVOLJNI UVJET RAZMJENE (oekivana korist od razmjene)

Partner A treba eljeti proizvod y, a partner B treba eljeti proizvod x, tj. granina

korisnost proizvoda y za partnera A treba biti vea od granine korisnosti proizvoda

x, dok za partnera B granina korisnost od x treba biti vea od granine korisnosti

od y.


UVOD

PODJELA RADA

(preduvjet razmjene)

SPECIJALIZACIJA: porast proizvodnosti rada;

nii trokovi proizvodnje;

nie cijene proizvoda;

vea konkurentnost

RAZMJENA: - sa detaljnijom specijalizacijom rastu proizvodnost rada i korist od razmjene;

- rast ivotnog standarda i kvalitetnije zadovoljavanje potreba


UVOD

ODNOS UNUTARNJE I VANJSKE TRGOVINE

UNUTARNJA TRGOVINA VANJSKA TRGOVINA

stupanj (ne)mobilnosti proizvodnih faktora

razliiti monetarni sustavi

formalno-pravne i politike granice (razliiti pravni i ekonomski sustavi)

visina transportnih trokova


UVOD

RAVNOTEA U UVJETIMA ZATVORENE I OTVORENE EKONOMIJE

zatvorena ekonomija otvorena ekonomija

p p

Q Q

S S

D

E pE

QE

p1

p2

S D

D

p1

p2

S D

EX

IM

ravnotea se ostvaruje u uvjetima

oscilacija cijena:

a) viak ponude nad potranjom pad cijena

b) viak potranje nad ponudom rast cijena

ravnotea se ostvaruje bez oscilacija

cijena:

a) viak ponude nad potranjom izvoz

b) viak potranje nad ponudom uvoz


TEORIJE MEUNARODNE TRGOVINE

MERKANTILIZAM

1400.-1800.

ne predstavlja pravu teoriju meunarodne trgovine, ali je znaajan zbog razvoja i primjene brojnih mjera politike meunarodne trgovine

OBILJEJA: snana intervencija drave u gospodarstvu putem mjera ekonomske politike (poljoprivredna politika, industrijska politika, politika cijena i kamatnjaka, politika pomorstva, politika meunarodne trgovine)

MERKANTILIZAM zaeci suvremenog protekcionizma

OSNOVNI CILJ EKONOMSKIH AKTIVNOSTI: stjecanje bogatstva (plemeniti metali zlato, srebro) i moi

OSNOVNI CILJ MEUNARODNE TRGOVINE: poveanje bogatstva i moi putem neto-priljeva zlata i srebra (EX>IM)

meuovisnost: BOGATSTVO i MO


MERKANTILIZAM

ZAKLJUAK: zbog ograniene koliine plemenitih metala u svijetu, poveanje bogatstva jedne zemlje mogue je jedino pod uvjetom smanjivanja bogatstva druge zemlje

Za merkantiliste trgovina nije obostrano korisna, ve korist pripada samo onoj zemlji koja ostvaruje vei izvoz od uvoza roba, tj. vei priljev od odljeva zlata i srebra.


MERKANTILIZAM

POLITIKA MEUNARODNE TRGOVINE ukljuivala je konkretne mjere pomou kojih je zemlja trebala osigurati neto-priljev zlata i srebra (suficitnu bilancu vanjske trgovine) i to:

1. MJERE OGRANIAVANJA UVOZA:

a) carine (zatita domaeg gospodarstva + fiskalni prihod)

b) necarinske mjere (kvantitativna ogranienje kvote, zabrane uvoza, kontrole plaanja, itd.)

2. MJERE POTICANJA IZVOZA:

a) izvozne subvencije (npr. povrat poreza, povoljni krediti i sl.)

razlozi ograniavanja uvoza i poticanja izvoza:

- jaanje konkurentnosti domae industrije argument mlade industrije


MERKANTILIZAM

3. MJERE OGRANIAVANJA IZVOZA:

a) zabrane izvoza (sirovina, proizvodnih faktora obrazovane radne snage i kapitala, proizvoda niske dodane vrijednosti)

razlozi ograniavanja izvoza:

- poveanje ponude sirovina, proizvodnih faktora i poluproizvoda na domaem tritu omoguava: nie cijene inputa, nie trokove proizvodnje, nie cijene outputa, veu meunarodnu konkurentnost kao preduvjet poveanja izvoza proizvoda vie dodane vrijednosti

- poveana ekonomska aktivnost u zemlji (zapoljavanje radne snage, razvoj financijskog sustava i sl.)

- poveanje jedinine vrijednosti izvoza u odnosu na jedininu vrijednost uvoza


TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

Adam Smith (1723. 1790.)

najznaajnije djelo: Istraivanje prirode i uzroka bogatstva naroda, 1776. (An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations)

Najvaniji zakljuci vezani uz problematiku meunarodne trgovine:

1. maksimalna efikasnost trita u alokaciji resursa

2. kritika merkantilizma

3. specijalizacija prema principu vee efikasnosti u proizvodnji

apsolutne prednosti - jedna od prvih i najutjecajnijih ideja u povijesti

ekonomske misli prema kojoj slobodna trgovina izmeu zemalja dovodi do

podjele rada i specijalizacije i koristi u vidu rastue efikasnosti u proizvodnji



1. maksimalna efikasnost trinog mehanizma u alokaciji oskudnih resursa iskljuuje svaki oblik dravne intervencije u gospodarstvu (osim investiranja u strateki vane djelatnosti za koje ne postoji privatni interes poduzetnika)

Smith govori o podudarnosti interesa poduzetnika i cijelog drutva u ostvarivanju njihovih ekonomskih ciljeva:

a) poduzetnik ostvaruje efikasnu upotrebu resursa u cilju maksimiziranja profita i na taj nain doprinosi maksimiziranju drutvenog blagostanja

b) postoji unutarnja snaga ekonomskog sistema koja usmjerava resurse u tono odreene (efikasne) primjene



2. kritika merkantilistikih stavova o meunarodnoj trgovini:

a) bogatstvo drutva lei u upotrebnim vrijednostima, a ne u akumuliranju plemenitih metala i dragocjenosti

(Smith promatra proizvodnju kao preduvjet trgovine.)

b) trgovina jami korist svim sudionicima (obostrana korist)

c) slobodna trgovina jami maksimalnu korist (laissez faire)

Ipak, u Smithovom radu postoje i iznimni sluajevi u kojima se predvia koritenje odreenih mjera ograniavanja trgovine (npr. vojna industrija).



3. specijalizacija prema principu vee efikasnosti u proizvodnji

svaki pojedinac (ili zemlja) specijalizirati e se u onoj proizvodnji u kojoj ima odreene prednosti koje proizlaze iz vee efikasnosti upotrebe resursa (proizvodnih faktora)

Smith: tehnoloke razlike izmeu zemalja, koje se oituju kroz razlike u efikasnosti proizvodnje, predstavljaju pokretaku snagu meunarodne trgovine; ako se neko dobro moe jeftinije proizvesti u inozemstvu, nego u zemlji (oportunitetni troak), tada je za promatranu zemlju uputnije uvesti to dobro iz inozemstva, te na taj nain poveati svoje blagostanje.

Na taj nain Smith povezuje uvjete proizvodnje u zemlji sa koristima od meunarodne trgovine i tvrdi da optimalna alokacija resursa (efikasna upotreba proizvodnih faktora) u uvjetima slobodne trgovine jami maksimalnu korist od meunarodne razmjene.



APSOLUTNE PREDNOSTI odreene su:

1. prirodnim uvjetima (npr. klima) i

2. steenim uvjetima (tehnologija, znanje i vjetine)

APSOLUTNE PREDNOSTI jedna zemlja proizvodi odreeni proizvod uz nii

troak u odnosu na drugu zemlju



ANALIZA APSOLUTNIH TROKOVNIH PREDNOSTI

model: 2 (zemlje: A, B) x 2 (proizvodi: x, y) x 1 (proizvodni faktor: L)

pretpostavke:

a) konstantni prinosi na obujam;

b) savrena konkurencija;

c) radna teorija vrijednosti:

- rad kao jedini proizvodni faktor, - vrijednost proizvoda odreena je brojem uloenih sati rada;

d) potpuna mobilnost proizvodnih faktora u zemlji;

e) proizvodi na tritu razmjenjuju se s obzirom na trokove proizvodnje (broj uloenih sati rada):

p=jTP (cijena proizvoda jednaka je jedininim trokovima proizvodnje) p trina cijena odreena putem odnosa ponude i potranje

jTP ovise o nivou tehnologije i cijenama proizvodnih faktora


TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI EFIKASNOST se moe izraziti kao: 1. utroak proizvodnog faktora (rada) po jedinici proizvoda (npr. 5L/1Q) poveanje efikasnosti = minimiziranje utroka proizvodnog faktora (po jedinici

outputa) 2. koliina proizvoda po jedinici utroenog proizvodnog faktora (rada), (npr. 1Q/5L = 0,2Q/1L) poveanje efikasnosti = maksimiziranje koliine proizvodnje (po jedinici inputa)

Primjer: EFIKASNOST izraena kao koliina proizvoda po jedinici utroenog rada poetno stanje

proizvod

Q/L

max.

zemlja

ukupno

A

B

x

10

2

12

y

2

6

8



APSOLUTNE PREDNOSTI zemlja A efikasnija je (ostvaruje viu produktivnost rada) u proizvodnji proizvoda x u odnosu na zemlju B, dok je zemlja B efikasnija (ostvaruje viu produktivnost rada) u proizvodnji proizvoda y u odnosu na zemlju A

APSOLUTNE PREDNOSTI proizlaze iz razlika u tehnologiji (proizvodnim funkcijama) izmeu zemalja A i B

Promjena naina izraavanja specijalizacije

proizvod

L/Q

min.

zemlja

ukupno

A

B

x

0,1

0,5

--

y

0,5

0,17

--



SPECIJALIZACIJA PREMA SMITHU U SKLADU SA PRINCIPOM

APSOLUTNIH PREDNOSTI

Ako jedna zemlja proizvodi odreeni proizvod efikasnije (jeftinije) nego neka

druga zemlja, tada se za nju kae da ima apsolutne prednosti u proizvodnji toga

proizvoda; ona e se specijalizirati u proizvodnji toga proizvoda, a potrebe za

proizvodom kod kojega nema apsolutne prednosti zadovoljavati e iz uvoza.

odnosi razmjene u autarkiji

zemlja A 10x=2y 1x=0,2y (1x=1/5y) (1L)

zemlja B 2x=6y 1x=3y (1L)

obostrano korisna meunarodna razmjena (1:1) zemlja A eli troiti 2y (1L) i uvozi iz B 2y (0,33L) (1/3L) < (1L)

zemlja B eli troiti 2x (1L) i uvozi iz A 2x (0,2L) (1/5L) < (1L)


Prednosti specijalizacije u skladu sa principom apsolutnih prednosti:

vea proizvodnja,

vea razmjena i

vea potronja (vee blagostanje).


31782 me i predavanje 1

Documents