3/201119. sijeènja 2011.

Karadinal Bozaniæ primio premijerku Kosor

Razgovarali o pripravama za pohod pape

Benedikta XVI. Hrvatskoj

Papa Ivan Pavao II. bit æe proglašen blaženim

Obred beatifikacije u Vatikanu 1. svibnja 2011., na

Drugu vazmenu nedjelju - Nedjelju božanskog

milosrða, pod predsjedanjem pape Benedikta XVI.

"Drinske muèenice" uskoro blaženice

Priznato muèeništvo redovnica Družbe kæeri Božje

ljubavi, koje su ubijene iz mržnje prema vjeri u Bosni i

Hercegovini izmeðu 15. i 23. prosinca 1941.

Dani biskupa Ivana Antunoviæa 2011.

U sklopu Dana u Subotici održan tradicionalni

"Razgovor" Katolièkog instituta za kulturu, povijest i

duhovnost "Ivan Antunoviæ" koji je ove godine bio

posveæen obitelji

Ustanovljen prvi osobni ordinarijat za pridošle iz

anglikanskoga zajedništva

Benedikt XVI. imenovao prvim ordinarijem Keitha

Newtona, jednoga od trojice bivših anglikanskih

biskupa, koji su istoga dana zareðeni za sveæenike

Bog – èovjekov supatnik

Donosimo cjelovit tekst Poruke pape Benedikta XVI. za

Svjetski dan bolesnika 2011.

Domovinske vijesti

Sastanak Pododbora za sadržaje pripremnog razdoblja i program uoèi

euharistijskog slavlja s papom Benediktom XVI.

Nagrada Osoba dijaloga – osoba godine posthumno Željku Mardešiæu

Meðuvjerski blagoslov škole u Gunji

Otvorena Godina Ruðera Boškoviæa

Pismo roditeljima o vjerskom odgoju djece

Rijeka: FSR otvara prvu socijalnu samoposlugu

Pohod zadarskoga gradonaèelnika benediktinkama

"Stilovi roditeljskog odgoja i njihov utjecaj na dijete"

Završena proslava sv. Stošije

Koncert za obnovu doma za trudnice u Karlovcu

Caritas Varaždinske biskupije priredio susret s roditeljima petero i

više malodobne djece

Ðakonsko reðenje fr. Sreæka Koralije

Hodoèasnièko spomen slavlje u Gvozdanskom

Održana 11. sjednica Središnjeg pripremnog povjerenstva Druge

sinode Zagrebaèke nadbiskupije

Nadbiskup Srakiæ primio u posjet izaslanstvo Gardijske oklopno-

mehanizirane brigade HKV-a

Zapoèeo ekumenski hod zagrebaèkim crkvama

Inozemne vijesti

Predsjednik Papinskog vijeæa Cor unum boravio na Haitiju

Ekumenski susret u Vatikanu

Papa primio zaèetnike i èlanove Neokatekumenskog puta

Umro armenski katolièki patrijarh Kasparian

Prilog dokumenti

Originalni nauk Katarine Genovske o èistilištu

Samo jedna obitelj

Domovinske vijesti

266. put proslavljena zavjetna misa grada KoprivniceKoprivnica, 9.1.2011. (IKA) - 266. godinu za redomKoprivnièanci su na nedjelju krštenja Gospodnjeg, 9.sijeènja, slavili zavjetnu misu koja se održava u spomen napobjedu nad Turcima. Preði stanovnika Koprivnice željeli subiti u zaštiti i milosti Gospodnjoj te su se zavjetovali upravokako bi prestali zlo, ratovi i ubijanja tog vremena. Starizapisi kažu da, u vrijeme zavjeta, Koprivnièanci nisu tražilimržnju i osvetu prema Turcima nego poštovanje tog naroda,ali istodobno i prestanak zla, bijesa, mržnje i ubojstava.Ovogodišnje slavlje u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskogpredvodio je vlè. Nenad Piskaè, župnik župe bl. MajkeTerezije iz Starigrada, a koncelebrirali su dekanKoprivnièkoga dekanata mons. Leonard Markaè te svižupnici koprivnièkih župa. Vlè. Piskaè u homiliji je govorioo problematici povjerenja u Boga i Crkvu Kristovu. Uzapisima koji govore o danima zavjeta Koprivnièanaca stojikako su gotovo svi stanovnici grada u to doba bili prisutni natoj zavjetnoj misi. Premda je crkva i ove godine bila priliènopopunjena, Koprivnièanaca ima daleko više. Zato se vlè.Piskaè zapitao "gdje je danas grad Koprivnica, koliko sedanas slavi Isusova ljubav u ovome gradu i koliko se danasèvrsto vjeruje u to Kristovo otajstvo?"Danas mnogi kršæani i sami katolici govore protiv Boga."Danas, više nego ikad u povijesti, kršæani su pozvani branitièvrstoæu svoje vjernosti i pripadnosti Gospodinu Isusu.Današnji moderni svijet prožet je duhom bezboštva. Taj duhzahvaæa i mnoge kršæane i zato se nemojmo èuditi što semnogi katolici protive Bogu i Crkvi Kristovoj", istaknuo jevlè. Piskaè i pozvao vjernike: "Zato budite èvrsti u vjeri,nepokolebljivi, kao što su bili naši preði. Da i životommožemo potvrditi taj svoj krsni savez s Bogom. Samo natakav naèin bit æemo spašeni od velikih nevolja i pošasti kojeprijete ovome svijetu". Zavjetno sveèano misno slavlje grada Koprivnice, na kojemse okupilo mnoštvo graðana, pjevanjem su uzvelièali ièlanovi Hrvatskoga seljaèkog pjevaèkog društva "Podgorac"iz Zagreba (Graèani). Nakon mise na novom Trgu sv.Antuna HSPD "Podgorac" izveo je još nekoliko poznatihnarodnih pjesama.

Blagoslov Katolièke osnovne škole u ŠibenikuŠibenik, 10.1.2011. (IKA) – Prvoga dana drugogapolugodišta uèenici i djelatnici Katolièke osnovne škole uŠibeniku okupili su se na blagoslovu škole i školskezajednice. Obred blagoslova predvodio don Roko Glasnoviæ,povjerenik za obitelj Šibenske biskupije, u nazoènostišibenskog biskupa i osnivaèa škole Ante Ivasa, don BožeŠkembera, ravnatelja Katolièkog školskog centra, i donDarka Poljaka, mjesnog župnika. Obraæajuæi se uèenicima,biskup im je proèitao zanimljivu prièu o trojici sinova. Udijalogu s biskupom Ivasom uèenici su pokazali koliko supozorno slušali i razumjeli njezinu poruku. Ni nastavnoosoblje nije ostalo uskraæeno za biskupovu prièu ouèiteljièinoj ruci. Nakon molitve za sve uèenike, djelatnike iroditelje don Roko je blagoslovio svaki razredni odjel ukojima su ga doèekivali uèenici s uèiteljicama, kao i ostaleprostorije škole. Uèenici su nakon blagoslova imali prilikuza razgovor s biskupom Antom Ivasom.

Predstavljanje monografija o djelovanju sestaraPresvetog Srca Isusova u NeussuNadbiskup Devèiæ zahvalio redovnicama za trag dobrotekoji su ostavile ne samo u Neussu, nego i drugdje gdje sudjelovale, a pogotovo u Rijeci, gdje je Družba osnovana iima sjedišteRijeka, 10.1.2011. (IKA) - Sestre Presvetog Srca Isusova izRijeke u 40 godina rada sa starijim i nemoænim osobama uNjemaèkom gradu Neussu ostavile su neizbrisiv trag iudarile temelje prijateljstva dvaju gradova koje još uvijektraje. Na predstavljanju monografije o 40 godina djelovanjasestara u Neussu 10. sijeènja u Dvorani Nadbiskupskogadoma u Rijeci sudjelovali su bivši dogradonaèelnik NeussaPeter Söhngen, rijeèki gradonaèelnik Vojko Obersnel ipredstavnici Grada Rijeke, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, tesestre i brojni njihovi podupiratelji."U ovoj monografiji upisan je mali dio onoga što su sestreèinile. Djela ljubavi ostala su zapisana u vjeènosti, u Božjemsrcu. Iz te je ljubavi prema Bogu i bližnjemu nastalo velikoprijateljstvo dvaju gradova", rekla je u pozdravu vrhovnaglavarica s. Felicita Špehar.Nadbiskup Devèiæ zahvalio je redovnicama za trag dobrotekoji su ostavile ne samo u Neussu, nego i drugdje gdje sudjelovale, a pogotovo u Rijeci gdje je Družba osnovana i imasjedište.Gradonaèelnik Rijeke podsjetio je da je karitativnodjelovanje sestara potaknulo rast iznimnog prijateljstvanjemaèkog i hrvatskog grada. Uz brojna gostovanja idruženja razlièitih generacija i društava, grad Neuss velikimje i brojnim humanitarnim akcijama pritekao u pomoæHrvatskoj i gradu Rijeci u doba Domovinskog rata.Dvojeziènu hrvatsko-njemaèku monografiju o 40-godišnjemdjelovanju sestara priredila je s. Dobroslava Mlakiæ, apredstavili su je dr. Marija Turk i Peter Söhngen. U njoj je objašnjeno kako su i zašto na poziv iz Neussasestre otišle u Njemaèku i tamo preuzele brigu za Dom zastarije i nemoæne, kako su djelovale, održavale kontakte sHrvatskom i pomagale u doba Domovinskog rata, te zbogèega nakon 40 godina odlaze iz Neussa.Dogradonaèelnik Söhngen bio je njihov dugogodišnjisuradnik te je na predstavljanju monografije potvrdiovrijedan rad sestara, istaknuvši kako je posebno ponosan naprijateljstvo dvaju gradova koje iz toga niknulo. "Puno se toga promijenilo u ovih 40 godina, ali za to smovrijeme svi doprinijeli onomu što se zove ujedinjena Europa.Želim i nadam se da æe ta ideja živjeti i u buduænosti", rekaoje Söhngen.S. Dobroslava podsjetila je na osnivaèicu Družbe MarijuKrucifiksu Kozuliæ èije postulate o karitativnom djelovanjusestre i danas slijede, a u tijeku je kauza za njezinubeatifikaciju. U glazbenom dijelu programa nastupile su uèenice Glazbeneškole Ivana Matetiæa Ronjgova u Rijeci i Ženskogauèenièkog doma Marije Krucifikse Kozuliæ.

.

Domovinske vijesti ika

2 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Prva sjednica Povjerenstva za obitelj Zadarskenadbiskupije u novom sastavuZadar, 10.1.2011. (IKA) - Prva sjednica Povjerenstva zaobitelj Zadarske nadbiskupije u novom sastavu održana je uponedjeljak 10. sijeènja u župnom uredu Bezgrešnog zaèeæaBDM na Puntamici u Zadru, pod vodstvom don EmilaBilavera, povjerenika kojem je dosadašnji mandat produženna još pet godina. Zadarski nadbiskup Želimir Puljiæimenovao je izmijenjeni sastav Povjerenstva s èlanovimakoji su obavljanjem svoje profesije ukljuèeni u pastoralobitelji. Zamjenik predstojnika je don Mario Sikiriæ, a ostalièlanovi su: crkveni pravnik don Zdenko Miliæ, psihologinjedr. Mira Klarin i Ana Uranija, socijalna radnica MirjanaTadiæ, ginekolog Dominik Rukavina, braèni parovi Martina iIvan Šimuniæ, Marijana i Davor Ukaloviæ, Ljilja i MladenKlanac, Marija Špoljariæ iz udruge Pro vita te Neda Trtanj izZajednice obitelji s èetvero i više djece Zadar. Na susretu serazmatrala provedba kateheza Ureda HBK za obitelj užupama i dekanatima Zadarske nadbiskupije, program teèajapriprave za brak 2011. g., susret obitelji Zadarskenadbiskupije i odlazak u Zagreb na susret s papomBenediktom XVI. Istaknuta je i potreba aktivnije suradnje sudrugama Pro vita, Zajednicom obitelji s èetvero i višedjece, Obiteljskim savjetovalištem zadarskog caritasa iostalima koji pomažu trudnice, siromašne uèenike i studente.Pozdrave i blagoslov svima je poželio nadbiskup Puljiæ saželjom da u radu promièu vrednote obitelji i otvorenostiživotu, a pomoæ u tom rastu može biti i sudjelovanje uobiteljskim školama te prouèavanje i promicanje katolièkognauka o braku i obitelji.

Sastanak Pododbora za sadržaje pripremnog razdoblja iprogram uoèi euharistijskog slavlja s papom BenediktomXVI.Zagreb, 11.1.2011. (IKA) - U sklopu priprema za pohodpape Benedikta XVI. Republici Hrvatskoj, u utorak 11.sijeènja održan je u prostorijama Tajništva Hrvatskebiskupske konferencije u Zagrebu prvi sastanak Pododboraza sadržaje pripremnog razdoblja i predprogram uoèieuharistijskog slavlja s papom Benediktom XVI. na Danobitelji 2011. godine. Sastanku je predsjedao predsjednik Vijeæa HBK za obiteljkrèki biskup Valter Župan, a uz zamjenika generalnogtajnika HBK vlè. Fabijana Svalinu, na sastanku jesudjelovalo svih petnaest èlanova Pododbora, sveæenika ivjernika laika iz raznih hrvatskih biskupija, koji su aktivni uobiteljskom pastoralu. U prvom dijelu sastanka biskup Župan pojasnio je zadaæePododbora s naglaskom na dva glavna podruèja:osmišljavanje duhovnih i konkretnih sadržaja vezanih uzpripremu za pohod Svetog Oca Hrvatskoj, a koji æe bitipredloženi pojedinim biskupijama, te osmišljavanje ipriprema programa uoèi euharistijskog slavlja sa SvetimOcem na Hipodromu u nedjelju 5. lipnja. Voditelj UredaHBK za obitelj dr. Petar Krešimir Hodžiæ predstavio jeprethodno pristigle radne materijale s prijedlozima èlanovavezanima uz zadaæe Pododbora. Na sastanku je dogovorennaèin rada Pododbora, utvrðene su smjernice za izradupredprograma prije mise s Papom te su uoblièene osnovneodrednice koje æe biti predložene za provoðenje nanacionalnoj razini u pripremi za pohod Svetoga Oca našojDomovini.

.

Nagrada Osoba dijaloga – osoba godine posthumnoŽeljku MardešiæuSplit, 12.1.2011. (IKA) - Na posljednjoj sjednici VijeæaHrvatske akademske udruge Split èlanovi su jednoglasnoodluèili da se nacionalno odlièje Osoba dijaloga – osobagodine za 2010. godinu dodijeli pokojnom Željku Mardešiæu/Jakovu Jukiæu/. U obrazloženju nagrade navodi se da,premda pravnik po formalnom obrazovanju, ŽeljkoMardešiæ je ipak glavninu svojeg djelovanja posvetiofenomenologiji religije. Premda je njegov znanstveni opusfascinantan (6 knjiga, 138 znanstvenih radova, 270 èlanaka,sudjelovanje na brojnim okruglim stolovima i tribinama)Osobom dijaloga za 2010. a u povodu pete obljetnicenjegove smrti, proglašen je zbog njegova dugogodišnjegstrpljivog i kontinuiranog zalaganja za dijalog: meðukatolicima, katolika s drugim kršæanima, s pripadnicimarazlièitih religija kao i s ateistima. Željko Mardešiæ isticao jei važnost razumijevanja kulture moderniteta i ostvarenjadijaloga s tom kulturom u duhu ideja Drugog vatikanskogkoncila: "Ako kršæani ne uspiju u koncilskoj obnovi Crkve,mogu se lako pretvoriti – i protiv svoje želje – u bojovnusektu i nepodnošljivu skupinu èudaka", istièe se uobrazloženju.

Drugi susret kršæanskoga akademskog krugaTema je bila "Duh i misao Željka Mardešiæa"Zagreb, 12.1.2011. (IKA)- Drugi susret kršæanskogakademskog kruga o temi "Duh i misao Željka Mardešiæa"održan je 12. sijeènja u prostorijama Hrvatskog katolièkogalijeènièkoga društva u Praškoj ulici u Zagrebu.Tom prilikom nastavljen je projekt koji je zapoèeo prijeBožiæa 2010. godine, kojim se nastoji izbjeæi Mardešiæevaidolatrizacija, ali se svakako želi dosegnuti, proniknuti unjegov duh. Voditelji susreta bili su akademik Ivan Supièiæ idr. Tonèi Matuliæ koji su skup zapoèeli nastavkom na prvidio izlaganja o Mardešiæevu tekstu "Politièki dualizam ikoncilsko kršæanstvo". Željko Mardešiæ bio je intelektualac, znanstvenik, ali ivjernik, kršæanin, koji je ostavio za sobom bogatoznanstveno djelo prožeto duhom, istaknuo je dr. Matuliæ. Unastavku izlaganja nastojao je doprijeti do suštineMardešiæeva djela o koncilskom kršæanstvu. Napominje daje taj rad nastao iz nepodnošljivog tereta koji stvaraju razdoriu našem suvremenome hrvatskom društvu. Mardešiæ je želiootkriti uzroke prokletstva takvoga stanja u hrvatskoj zbilji,ali ne kao putokaz politièarima nego da bi vjernicimapokazao gdje se nalaze izvori tih razdora. Njegov radpomaže otkrivanju prave rastrganosti hrvatskog katolièkogbiæa i pruža mu ruku da ga izvede na put izlaska.Sljedeæi Mardešiæev tekst "Politièke religije i novomirotvorstvo" je logièan slijed prethodnoga teksta te se vrlodobro naslanja na isti. Premda je djelo vrlo kratko i sažeto, usvojih pet toèaka je kondenzirao duboke misli. U tom djeluMardešiæ tvrdi da se pred kušnjama i napastima valjapostaviti dubljom vjerom te daje bitne odrednice. Smatra daje ideologizacija kršæanstvu donijela nenadoknadivu sramotui poraze, te je dovelo do vjerskih sukoba, ratova i razdora.Kvaliteta kršæanstva ne postoji bez kvalitete èovjeka. To jefundamentalno i od temeljne važnosti, istaknuto je na susretu.Kršæanski akademski krug nastavit æe svoja promišljanja oMardešiæevim djelima kroz još dvadesetak susreta. Susretiæe se održavati srijedom u 17 sati u istim prostorijama.

.

Domovinske vijestiika

319. sijeènja 2011. broj 3/2011

Predstavljena knjiga "Rabin razgovara s Isusom"Nitko Uèitelju iz Nazareta nije pristupio s toliko iskrenogdivljenja i poštovanja, a prema kršæanima pokazao tolikorazumijevanja kao NeusnerZagreb, 12.1.2011. (IKA) – Knjiga Jacoba Neusnera "Rabinrazgovara s Isusom" objavljena u nakladi Kršæanskesadašnjosti predstavljena je u srijedu 12. sijeènja u dvorani"Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.Papa Benedikt XVI. rekao je da je ta knjiga u posljednjihdeset godina od najviše vrijednosti za dijalog sa židovskomzajednicom, rekao je zamjenik ravnatelja KS-a don AntonŠuljiæ. Dr. Adalbert Rebiæ istaknuo je da je autor knjige rabin JacobNeusner (1932.) danas jedan od najplodnijih pisaca struènihdjela o židovstvu, a ovim djelom želi rasvijetliti razlike zbogkojih kršæani vjeruju u Krista i Radosnu vijest. Kao osnovuuzima Evanðelje po Mateju, jer je to najžidovskije evanðelje.Rabin Neusner èvrsto vjeruje da je Isus doista rekao ono štoje Matej naveo. Uzima Isusa ozbiljno, kao što ga uzimaju ikršæani vjernici. Rabin Neusner ne želi raspravljati s neèijimtuðim Isusom, nego Isusom kršæana vjernika koji uevanðeljima susreæu osobu Isusa Krista utjelovljenoga SinaBožjega, rekao je dr. Rebiæ te istaknuo kako autor tomknjigom želi postiæi cilj, a to je da kršæane uèiniti boljimkršæanima, Židove boljim Židovima, te im otkriti crterazlièitosti otvarajuæi tako meðureligijskom dijalogu novi,miroljubivi put. Tu Neusner istièe pravila koja vrijede u tomdijalogu. Obje strane moraju govoriti o istoj temi, trebajuostati u okvirima poznatoga. Drugo, svaka strana u raspravimora priznavati integritet druge strane, i naposljetku svakastrana u raspravi duguje poštovanje drugoj strani, pojasnio jedr. Rebiæ. Rabin dr. Kotel Da-Don osvrnuo se na povijest židovsko-kršæanskog dijaloga te je istaknuo kako je za razliku odmnogih drugih knjiga iste tematike, ova knjiga poèelajednom drugom vrstom rasprave. Rijeè je o raspravi siskrenom namjerom istraživati istinu, rekao je rabin teupozorio kako se èini da Neusner nastoji na vrlo posebannaèin dotaknuti konfliktna podruèja izmeðu dvije religije,podruèja na kojima su drugi vodili ratove i na kojima jepuno ljudi izgubilo život. Priznaje da ne može raspravljatiprotiv vjere osoba koje vjeruju u Isusa. Stoga on tvrdi da æeraspravljati s Isusovim rijeèima, kako su one prenesenenama u Evanðelju po Mateju. Neusner pokušava na poseban naèin pokazati razlike udijalogu izmeðu kršæana i Židova, jer se samorazumijevanjem tih razlika može angažirati u pravomdijalogu, istaknuo je Kotel Da-Don. Glavni inicijator izdanja dr. Ivan Dugandžiæ primijetio je da,premda su se u sklopu židovsko-kršæanskoga dijalogaposljednjih pedesetak godina za rijeè javljali mnogidobronamjerni židovski autori, nitko Uèitelju iz Nazaretanije pristupio s toliko iskrenog divljenja i poštovanja, aprema kršæanima pokazao toliko razumijevanja kao Neusner.Zato, prema njegovu mišljenju, knjigu treba prihvatiti s istotako iskrenim stavom. "Premda je sasvim jasno rekao zaštone može slijediti Isusa iz Nazareta, rabin Neusner kao Židovkojemu je Tora sve, ipak ga ne odbacuje i ne prezire.Štoviše, on kaže da cijeni, i zato se s Isusom rastajeprijateljski. To je, mogli bismo reæi, Neusnerov sasvimpraktièan doprinos pravome dijalogu. Kad u dijalogushvatimo da ne možemo dijeliti vjeru svoga sugovornika, tonije razlog da ga odbacimo, veæ da imamo razumijevanja zanjegove razloge, svjesni da je èovjek uvijek veæi i važniji odtih razloga na koje se poziva, kao što je uostalom i Isus veæiod onoga što je izrekao i što je o njemu napisano, a što mikršæani prihvaæamo u daru vjere", zakljuèio je dr. Dugandžiæ.

Meðuvjerski blagoslov škole u GunjiGunja, 12.1.2011. (IKA/TU) – Uèenici i djelatnici OŠAntun i Stjepan Radiæ iz Gunje 12. sijeènja primjerom supokazali Europi i svijetu da katolici, muslimani i pravoslavnimogu zajedno moliti i udijeliti blagoslov. Stipica Mišura,ravnatelj te gunjanske osnovne škole, u kojoj djeca pohaðajuvjeronauk katolièke, pravoslavne i islamske vjeroispovijesti,ponukan uspješno realiziranim projektom "Milijun djecemoli zajedno za jedinstvo i mir" Meðunarodnoga katolièkogdjela Papinskog prava "Kirche in Not" dogovorio je dakatolièki župnik Mato Matasoviæ, glavni imam – hodža IdrizBešiæ i protojerej Predrag Azap blagoslove školu, uèenike idjelatnike. Svaki od vjerskih dužnosnika molio jeblagoslovnu molitvu karakteristiènu za njegovuvjeroispovijest i blagoslovio 412 uèenika, 55 djelatnika teroditelje koji su se zatekli u školi. Prvi takav meðuvjerskiblagoslov oduševio je prisutne te se nadaju da æe to postatitradicija škole jer uèenici triju vjeroispovijesti zajedno uèe, asada se pokazalo da mogu zajedno i moliti jer su jednaškolska obitelj.

Predstavljena knjiga Francisca Fernandeza-CarvajalaSplit, 13.1.2011. (IKA) – "Razgovarati s Bogom. Meditacijeza svaki dan u godini, sv. IV." naslov je knjige FranciscaFernandeza-Carvajala, koja je predstavljena na konferencijiza novinare 13. sijeènja u prostorijama Verbuma u Splitu. Oknjizi su govorili Miro Radalj i mr. Petar Balta, direktor iglavni urednik Verbuma. U èetvrtomu svesku meditacijaèitatelja se vodi kroz prvih šest tjedana liturgijskogavremena kroz godinu. Za svaku od 6 nedjelja donesene su trirazlièite meditacije koje slijede tri ciklusa crkvene godine:A, B i C. Francisco Fernandez-Carvajal tom je knjigom daoizvanrednu potporu osobnoj molitvi: zbirku razmatranja kojaimaju ishodište u dnevnom misnom èitanju, tj. u biblijskimtekstovima Staroga i Novoga zavjeta, a obiluju navodima izkršæanske predaje, prije svega iz djela crkvenih otaca, tenavodima duhovnih klasika i poznatih suvremenih duhovnihpisaca. Jasnim i pristupaènim jezikom, taj niz meditacijanamijenjen je svim kršæanima i prati njihov unutarnji putobiènih ljudi, vjernika laika, koji žive u razlièitim životnimokolnostima.

Formacijski susret za izvanredne služitelje prièesti uZagrebaèkoj nadbiskupijiZagreb, 13.1.2011. (IKA) - Drugi formacijski susret zaizvanredne služitelje prièesti u pastoralnoj godini 2010/2011.održan je u èetvrtak 13. sijeènja u Nadbiskupijskompastoralnom institutu u Zagrebu. Na susretu se okupilo 29izvanrednih služitelja prièesti koji dolaze iz župa Zagrebaèkenadbiskupije. Na poèetku susreta nazoène je pozdraviozagrebaèki pomoæni biskup Ivan Šaško, zahvalivši im nadolascima na formacijske susrete. Ujedno je predstavio ipozdravio gosta predavaèa na tom susretu profesora naKatolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebudr. Antona Tamaruta. U predavanju "Euharistija – dogmatskivid" dr. Tamarut istaknuo je da je "Euharistija Oèev dar,gozba zajedništva u kojem se okupljeni oko stola hranimoTijelom Kristovim i Rijeèju Božjom, gozba u kojoj Isusdolazi sa svojom žrtvom i križem te ona nije bilo kakavsusret nego sveta gozba u koju Krist dolazi. Euharistija jeokupljanje Njemu u spomen, a realizira se kroz obredlomljenja kruha". Susretu su pridonijeli i izvanrednislužitelji, upotpunivši ga razmišljanjima i pitanjima.

Domovinske vijesti ika

4 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Otvorena Godina Ruðera BoškoviæaDubrovnik, 13.1.2011. (IKA) - Prva tribina ciklusa "Ususretsv. Vlahu" održana u èetvrtak 13. sijeènja u dvorani IvanaPavla II. u samostanu sv. Klare u Dubrovniku bila jeposveæena dubrovaèkom znanstveniku isusovcu RuðeruBoškoviæu u povodu 300. obljetnice njegova roðenja.Središnje popularno-znanstveno predavanje "Mašta i znanostu svemiru" održao je znanstveni savjetnik u Institutu RuðeraBoškoviæa u Zagrebu i predsjednik Hrvatskogaastronomskog društva dr. Slobodan Danko Bosanac. Timpredavanjem otvorena je Godina Ruðera Boškoviæa koju jetog dana proglasila Vlada Republike Hrvatske. O životnom putu Ruðera Boškoviæa na tribini je govorioisusovac Pero Nikoliæ. Istaknuo je kako se Ruðer rodio uobitelji koja je dala veliki doprinos hrvatskoj kulturi i podrugim njezinim èlanovima. Ruðer je roðen 18. svibnja1711. godine u Dubrovniku kao sedmo dijete majke PaveBettere i oca Nikole Boškoviæa. Majèina obitelj vuèepodrijetlo iz Italije, a oèeva iz Orahovog Dola u istoènojHercegovini. Školovao se u Dubrovniku, a s èetrnaest i polgodina otišao je u Rim kako bi stupio u Družbu Isusovupoput starijeg brata Bara. Za sveæenika je zareðen 1740.godine, postao je profesor na Rimskom kolegiju, te je pisao iobjavljivao znanstvene rasprave iz astronomije, mehanike,matematike, optike, i sl. Postajuæi poznat po svojojstruènosti u ondašnjim znanstvenim krugovima putuje pocijelom svijetu držeæi predavanja, obavljajuæi mjerenja ibaveæi se istraživaèkim radom. Ukidanje Družbe Isusove odstrane pape Klementa XIV. 1773. godine Ruðeru je teškopalo jer je ostao bez reda kojemu je pripadao. Nastavio sebaviti znanstvenim radom, te je umro u Milanu 13. veljaèe1787. godine. Veliki opus Ruðera Boškoviæa bio je posveæen istraživanjusvemira, a njegova velièina upravo je u tome što je zakongravitacije poopæio na svu materiju, istaknuo je dr. Bosanac.Govoreæi o odnosu mašte i znanosti, predavaè je ustvrdio damašta postavlja pitanja, a znanost ide istraživati kako na tapitanja dati odgovore. Istaknuo je kako je znanost primarnometoda, a ne toliko sveukupno znanje. Objašnjavajuæisimboliku koju je èovjeèanstvo oduvijek davalo nebeskimtijelima i pojavama, dr. Bosanac istaknuo je kako suznanstvena istraživanja posljednjih stoljeæa u velikom dijelupokazala da je istina o tim tijelima drugaèija te tako raspršilailuzije koje su ljudi imali. Tako da se danas primjerice znada je Sunce, simbol snage i nade, izuzetno opasno, punoeksplozija i nimalo miroljubivo. Suoèeno s gubitkom iostalih iluzija o svemiru èovjeèanstvo još nema odgovor napitanje koje mašta postavlja: Zašto je svemir toliko velik, anaš život ogranièen na Sunèev sustav? Prvoj tribini nazoèili su i ovogodišnji festanjuli VlahoKulišiæ i Nikola Miloslaviæ s mons. Tomom Luèiæem,rektorom crkve Sv. Vlaha. Voditelj tribine bio je ravnateljdubrovaèke klasiène gimnazije mr. don Bernardo Pleše. Predavanje na tribini "Ususret sv. Vlahu" bilo je istodobnozavršetak dvodnevnog projekta "Noæ pod zvijezdama uDubrovniku" koji je u Godini Ruðera Boškoviæa organiziralaBiskupijska klasièna gimnazija "Ruðera Boškoviæa"uDubrovniku u suradnji s Institutom Ruðera Boškoviæa uZagrebu, Gradom Dubrovnikom i Hrvatskim astrofizièkimdruštvom. Tijekom dviju noæi, 12. i 13. sijeènja, uDubrovniku su, na Brsaljama i Trgu oružja, bili postavljeniteleskopi kroz koje su graðani Dubrovnika mogli promatratinoæno nebo. U èetvrtak 13. sijeènja teleskopi su po danu bilipostavljeni na Stradunu pa su svi znatiželjnici moglipromatrati Sunce, a za uèenike dubrovaèkih srednjih škola istudente dr. Bosanac je u dvorani Ivana Pavla II. održaopredavanje o tajni gravitacije.

Pismo roditeljima o vjerskom odgoju djeceÐakovo, 13.1.2011. (IKA/TU) - Katehetski ured Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, Povjerenstvo za predškolski vjerskiodgoj, uputilo je roditeljima s podruèja grada Osijeka"Pismo o vjerskom odgoju njihove djece", svjesni njihovaneotuðivog i prvotnog prava te dužnosti odgoja djeteta,istaknuvši da Crkva s dubokim poštovanjem gleda na trud iozbiljnu zauzetost u brizi za njihov cjeloviti život, svjesna dasve što èine, èine samo iz ljubavi prema svom djetetu.Upravo iz dubokog poštovanja prema svjedoèanstvu vašekršæanske vjere, a ispunjavajuæi trajni nalog koji je Isusostavio Crkvi, rijeèima: 'Pustite djeèicu neka dolaze k meni;ne prijeèite im jer takvih je kraljevstvo Božje!' (Mk 10, 14),Crkva je u Republici Hrvatskoj, u svjetlu naèela o vjerskojslobodi, katolièkim roditeljima omoguæila pravo na vjerskiodgoj djece u predškolskim ustanovama. Takav predškolskiodgoj želi senzibilizirati dijete za njegovu duhovnudimenziju, kao potrebu koja ga èini osjetljivim za otkrivanje,primanje i oblikovanje njegova života u odnosu prema sebi,drugim ljudima te na poseban naèin prema Bogu. U takoizreèenom cilju vjerskoga odgaja Crkva vidi moguænostpodrške vama, dragi roditelji, u nastojanju oko prenošenjakršæanske vjere i cjelovitoga odgoja vašeg djeteta.Na poseban se naèin kao Crkva obraæamo vama, dragiroditelji s podruèja grada Osijeka i njegove okolice! Toèinimo u ozraèju otajstava u kojima slavimo 'dijete, vjeènogaMesiju, koji se uvijek vraæa meðu ljude kako bi ih vodio ukraljevstvo Božje' (R. W. Emerson). Zadaæu naviještanjanjegova kraljevstva Crkva želi ispuniti na prikladan naèin i uokviru predškolskoga vjerskog odgoja u vrtiæima gradaOsijeka. Kako bi to uspjela na kvalificiran i vjerodostojannaèin, vjerski odgoj u djeèjim vrtiæima provode ondje veæzaposlene odgojiteljice, koje su bile spremne uz svoj redovitiprofesionalni rad i obiteljske obveze proæi propisanodoškolovanje te koje su na temelju uspješno završenogdoškolovanja i preporuke svojih župnika dobile biskupovmandat. Buduæi da su odgojiteljice u vjeri veæ zaposlene udjeèjim vrtiæima, osiguranje vjerskog odgoja u predškolskimustanovama ne donosi dodatno financijsko optereæenje ni zaosnivaèe predškolske ustanove, ni za roditelje koji za svojudjecu izabiru vjerski odgoj. Nadamo se da æe i ovi preduvjetiolakšati vašu odluku te da æete s Crkvom, koja organizirapredškolski vjerski odgoj, zajedno hoditi na putu razvojavjere vašeg djeteta, koje 'Gospodin blagoslivlja dok na njpolaže ruke' (usp. Mk 10, 16)."U Pismu roditeljima, odnosno skrbnicima, dani su napucikako ostvariti pravo na vjerski odgoj djece u vrtiæu. U njimastoji da roditelji, odnosno skrbnici, pri upisu u predškolskuustanovu imaju pravo tražiti vjerski odgoj za svoje dijete(bez obzira bila im ta moguænost pri upisu izrièito ponuðenaili ne). Da bi vrtiæ osigurao vjerski odgoj djetetu, potrebno jeda roditelji, odnosno skrbnici, o tome daju ravnateljupredškolske ustanove svoju pisanu izjavu, èime ovlašæujupredškolsku ustanovu za vjerski odgoj vlastitoga djeteta iistodobno od nje traže vjerski odgoj za svoje dijete.Predškolski vjerski odgoj provodi se, za sada, u tri vrtiæa usastavu Predškolskog centra Osijek: Djeèjem vrtiæu"Josipovac", Djeèjem vrtiæu "Jaglenac" i Djeèjem vrtiæu"Jelenko" te u Katolièkom djeèjem vrtiæu "Marija Petkoviæ".Provoðenje vjerskog odgoja naèelno je moguæe i u svimostalim djeèjim vrtiæima u sastavu Predškolskog centraOsijek ukoliko potreban broj roditelja ondje zatraži vjerskiodgoj za svoju djecu.U pojašnjenju naèina provoðenja vjerskog odgoja u djeèjimvrtiæima, roditeljima je istaknuto kako je vjerski odgoj jednaod sastavnih dimenzija života i odgojnog rada u predškolskojustanovi, a ostvaruje se kroz igru i prožimanje duhovnom

Domovinske vijestiika

519. sijeènja 2011. broj 3/2011

dimenzijom svih djelatnosti koje se provode u vrtiæu (glazba,likovni izrièaj, scenski prikaz, pokret, pisana rijeè...).Takoðer je istaknuto kako vjerski odgoj nipošto neiskljuèuje, nego pretpostavlja prisutnost i njegovanje i svihostalih dimenzija odgoja te ne dovodi u pitanje drugeprograme koje provodi predškolska ustanova. Dakle, akoroditelji za dijete izaberu vjerski odgoj, ono æe se u vrtiæubaviti i sportom, uèiti strane jezike, njegovati svoje posebnedarove (veæ prema tome što vrtiæ nudi i može ponuditi), aliæe u sve to biti integriran i odgoj za ljudske i kršæanskevrijednosti."Dijete je spontano, otvoreno religioznosti i nadnaravnojdimenziji te po svojoj naravi sposobno za iskustvo Boga.Ono ima sposobnost èuðenja i divljenja. Mašta, intuicija,znatiželja i spontanost potièu i omoguæuju djetetu stvaranjeautentiènog odnosa s Bogom. Dijete ima pravo na cjelovitodgoj, a roditelji na slobodu misli, savjesti i vjere te na odgojdjece u skladu s vlastitim uvjerenjima", objašnjava Pismosmisao predškolskog odgoja djece.Zadaæe predškolskog odgoja su sljedeæe: pomoæi djetetu daraste u povjerenju u samoga sebe, razvijajuæi tako svojuosobnost; zadovoljiti djetetovu potrebu za pripadanjem iljubavlju te na temelju toga iskustva upuæivati ga na odnos,susret i autentièno približavanje Bogu; odgajati dijete zaodgovorno ponašanje u svijetu koji ga okružuje; pobuðivatidjeèje èuðenje i divljenje u stvorenom svijetu te iskrenu iduboku radost pred Stvoriteljem svega svijeta; razvijatiosjeæaje povjerenja, zahvalnosti, darivanja, suosjeæanja isuradnje s bližnjima; osigurati djetetu kvalitetu življenja,razvijajuæi temeljne i bitne odrednice ljudskog bitka: ljepotu,istinu i dobrotu; pomoæi djetetu u uspostavljanju autentiènihodnosa s drugima koji su razlièiti te mu omoguæiti da igromdoživljava i upoznaje temeljne poruke Evanðelja. Pismo roditeljima podijeljeno je svim obiteljima s podruèjagrada Osijeka tijekom blagoslova kuæa.

Sjednica Povjerenstva za ekumenizam i dijalog PožeškebiskupijePožega, 14.1.2011. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegipod predsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæa održana je14. sijeènja prva sjednica novog saziva PovjerenstvaPožeške biskupije za ekumenizam i dijalog. Povjerenstvotvore sveæenici iz gradova gdje katolici žive s pripadnicimadrugih kršæanskih Crkava i zajednica: Matija Jurakoviæ,Pakrac – voditelj Povjerenstva, Perica Matanoviæ - NovaGradiška, Branko Gelemanoviæ - Daruvar i VladimirŠkrinjariæ – Slatina. Biskup je u pozdravu istaknuo znaèenjeIsusove velikosveæenièke molitve "Da svi budu jedno" ivažnost njegovanja odnosa poštovanja i zajedništva premasvima koji vjeruju u istog Gospodina. Spomenuo je duhovniekumenizam, odnosno molitvu kao dušu nastojanja okojedinstvo kršæana, jer nas ona usmjerava prema Bogu, kojijedini može prosvijetliti ljudska srca i pokrenuti savjesti dadjeluju u skladu s njegovim naumom jedinstva i mira.Istaknuo je kako je takva molitva osobito potrebna na našimprostorima koji pamte teške rane nedavnih ratnih sukoba ikoje jedino Bog može izlijeèiti. Potom su utvrðene zadaæePovjerenstva i naèin njegova djelovanja te se razgovaralo oprogramu Svjetske molitvene osmine, moguænostimamolitvenih programa u pripravi za svetkovinu Pedesetnice teo odreðenim ekumenskim pitanjima pastoralne naravi,vezanima za mješovite ženidbe, župnu katehezu i sprovode.Zakljuèeno je da æe se na prijedlog slavonskog episkopaSave nastojati uskoro organizirati susret predstavnikasveæenika dviju Crkava.

Rijeka: FSR otvara prvu socijalnu samoposluguRijeka, 14.1.2011. (IKA) - Socijalno ugroženim osobamaživot æe biti bar malo olakšan jer æe dio namirnica potrebnihza normalan život moæi dobiti u socijalnoj samoposluzi kojaæe svoja vrata otvoriti sredinom veljaèe ove godine.Inicijator i realizator toga vrijednog projekta je Franjevaèkisvjetovni red iz Rijeke, kojemu je prostore, osamdesetakèetvornih metara na rijeèkoj tržnici na Brajdi, ustupio Odjelza zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke, a police jednarijeèka tvrtka. Namirnice i higijenske potrepštine prikupljajuse pomoæu donacija pravnih i privatnih osoba, a kadasamoposluga bude otvorena, u njoj æe raditi volonteririjeèkog Prihvatilišta "Ruže sv. Franje", koje veæ èetirigodine vode èlanovi FSR-a te korisnici Prihvatilišta kojimaæe rad u samoposluzi biti važan oblik resocijalizacije, rekaoje jedan od inicijatora Siniša Puciæ. Na ideju se došlo u rujnuprotekle godine kada je FSR u povodu Dana borbe protivsiromaštva za listopad organiziralo akciju prikupljanjanamirnica, a u koju su se ukljuèile gotovo sve rijeèkeosnovne i srednje škole. "Broj onih koji su tada došli popomoæ u improviziranu samoposlugu na Brajdici pokazao jekako je Rijeci potrebna ovakva samoposluga", istièe Puciæ idodaje kako æe se pomoæ dijeliti transparentno po modelubodova koje æe Centar za socijalnu skrb u Rijeci dostavitivoditeljima samoposluge, kao i popis obitelji koje æe moæikoristiti istu. Brojke su do sada pokazale da je rijeè o oko800 osoba kojima je potrebna pomoæ u vidu osnovnihnamirnica za normalan život. Socijalna samoposluga ureðujese na adresi Brajda 5.ž, a potporu joj je pružilo Ministarstvozdravstva i socijalne srbi u vidu suglasnosti kojom se FSRomoguæava trajno provoðenje humanitarne pomoæi,zahvaljujuæi èemu æe trgovina moæi raditi svakodnevno. IzFSR-a poruèuju kako æe im dobro doæi donacija polica, inajavljuju moguæu suradnju s jednom organizacijom uHrvatskoj pomoæu koje æe nabavljati namirnice. Uzimajuæi uobzir brojku nezaposlenih koja je u neprekidnom porastu uPrimorsko-goranskoj županiji, takva samoposluga brojnimobiteljima pomoæi æe u preživljavanju, istièe Puciæ, dodajuæikako se svi donatori mogu javiti na broj telefona: 098 562058.

Supetar: Izložba kamenih zvonikaSupetar, 14.1.2011. (IKA) - U Galeriji "Ivan Rendiæ" uSupetru na Braèu u petak 14. sijeènja otvorena je jedinstvenaizložba zvonika izraðenih od braèkog kamena pod nazivom"Slušajte ih kako zvone" Josipa Radiæa iz Puèišæa. Rijeè je ošest replika braèkih i inih crkava i zvonika. Izložbu suotvorili Gita Dragièeviæ, ravnateljica knjižnice i galerije, idon Stanko Jerèiæ, generalni vikar Hvarsko-braèko-viškebiskupije. Meðu izloženim radovima posebno se istièekampanel župne crkve u Ložišæima, izraðen po originalnimnacrtima Ivana Rendiæa, nestora hrvatskoga kiparstva iz1886., koji se èuvaju u Rendiæevoj spomen zbirci. Struènjacismatraju da je rijeè o najljepšem zvoniku na hrvatskimotocima. Za izradu tog zvonika trebalo je dva i pol mjesecaili 400 radnih satu, kazao je autor Josip Radiæ. Na izložbi supredstavljeni i zvonici splitske katedrale Sv. Dujma, crkve uMeðugorju te braèki kampaneli iz Puèišæa, Selaca i GornjegHumca. Zvonici nisu samo vjerski simboli, nego svjedoèe kulturu igraditeljsko umijeæe jednog naroda ili jedne sredine, kazaoje don Stanko Jerèiæ, istaknuvši koliko je ljubavi, strpljenja ivještine utkano u svaki zvonik, u svaku crkvu te spomenuoprvu koju je Radiæ izradio i koja je takoðer izložena - CrkvaKrista Kralja u Selcima. Radovi samoukog Josipa Radiæanalaze se i u Rimu, Vatikanu, Japanu te drugim zemljama.

Domovinske vijesti ika

6 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Sveèanom Veèernjom poèela svetkovina sv. StošijeZadar, 14.1.2011. (IKA) - Svetkovina ranokršæanskemuèenice sv. Stošije, zaštitnice Zadarske nadbiskupije inaslovnice zadarske katedrale, poèela je u petak 14. sijeènjasveèanom Veèernjom koju je u katedrali Sv. Stošijepredvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Propovijedaoje poreèko-pulski biskup Ivan Milovan, a u slavlju jesudjelovao i kotorski biskup Ilija Janjiæ, uz brojne sveæenike,bogoslove i sjemeništarce, redovništvo i vjerni puk. "Krist æe proæi stradanje, patnju i smrt, no Oèevom snagomæe uæi u slavu uskrsnuæa", rekao je mons. Milovan,istaknuvši da su Stošija i sveti muèenici u Kristu otkrilisvjetlo života, radost, snagu, prijatelja i spasitelja. Vjeromkoja u njih nije bila samo na usnama nego im je prožimalacijelo biæe, oni su za nj svjedoèili djelima, životom. Uprogonu i pred izazovom odreknuæa oni su izgorjeli kaokometa, baklja. Ostali su stameni, èvrsti, ustrajni, predani uruke Oèeve, ljubeæi i opraštajuæi", rekao je mons. Milovan.Veliko Dioklecijanovo progonstvo, kad je muèeništvo 304.g. podnijela i sv. Stošija, prijetilo je samim uništenjemCrkve. No, ostvarilo se da je krv muèenika postala sjemenovih kršæana, rekao je biskup, dodavši da je i 20. st. Crkvidalo nebrojene muèenike i svjedoke vjere od kojih su brojniproglašeni blaženima i svetima.Meðu svjedocima vjere blista i lik sluge Božjeg MiroslavaBulešiæa, istarskog sveæenika kojeg su u dobi od 27 godinaubili komunisti na krizmi u Lanišæu u Istri 1947. g. BiskupMilovan izrazio je nadu u njegovu skoru beatifikaciju. "Takomlad a tako duhovno zreo. Do kraja zauzet u pastoralnomradu i brizi za sve ljude. Uvijek promišljen i razborit uodlukama i odnosima, ali dosljedan i hrabar, spreman unatoèprijetnjama ustrajati do kraja. U propovijedi na Božiæ 1944.g. je rekao: "Nièeg se ne bojim jer znam da u svemu èinimsvoju dužnost. Miran sam pred Bogom i ljudima. Znajte daæu se uvijek držati vjere i svoga poštenja koje neæu prodatiza nikakvu zemaljsku cijenu. Bez straha æu kazati svakomešto je pošteno. Tim æu naèelima uvijek živjeti. A to suKristova naèela. Kuda i kako je on išao, onuda i onako idemi ja", podsjetio je na Bulešiæeve rijeèi mons. Milovan. Uduhovnom dnevniku 1944. g., u teškoj situaciji stradanjanevinih ljudi, tri fronte, tri vojske, prijetnji koje je osobnoprimao, zapisuje: "Moj Bože, što se to dogaða... Ako mehoæeš sebi, evo me pripravna. Moj život ti sasvim darujemza svoje stado. Uz tvoju milost i ako me ti uèiniš dostojnim,ne bojim se muèeništva veæ ga žudim. Neka bude voljatvoja". "U sluzi Božjem don Miru vidimo jasan odgovor napitanja o sveæeniku. Bio je svjestan svog poziva i dubokodirnut èinjenicom da ga je Bog izabrao. Nije se zbog svogzvanja uzdizao u oholost nego je gajio poniznost koja jeprerastala u požrtvovnost. Bolno je doživljavao ratnastradanja pa je u svoju duhovnost ugradio svijest oprolaznosti ljudske velièine. Rado je i puno èitao. Bio jeèovjek velike ljubavi prema Crkvi. Iz duboke pobožnostiproizlazila je njegova smirenost pa je osloboðen straha odsmrti èesto ponavljao 'Samo jedanput æe se umrijeti'.Obrazac njegove nepopustljivosti prema komunizmu ineprihvatljivim ponudama za kršæanstvo odražavao je stavbl. Alojzija Stepinca, glede nastojanja da se Crkva odvoji odSvete Stolice", rekao je mons. Milovan. Nadbiskup Stepinaci Miroslav Bulešiæ poznavali su se i osobno. KardinalStepinac bio je dobrotvor Miroslava dok je bio u Rimu nastudiju; u njemu je uoèio vrijednog sveæenika. Iz kuænogpritvora u Krašiæu 1953. g. Stepinac je napisao: "S velikomboli saznao sam, nakon svog dolaska iz tamnice, da je ubijenvlè. gospodin Bulešiæ, taj mladi, dobri i idealni sveæenik. Toubojstvo neæe donijeti blagoslova ubojicama niti onima podèijim su direktivama izvršili to gadno ubojstvo". "Prolazio je

don Miro i kroz svoje duhovne krize i teškoæe, kako svjedoèinjegov posljednji zapis u duhovnom dnevniku iz srpnja1947. g.: "Proživljavam veliku nutarnju krizu, što me èinineraspoloženim i žalosnim. Kome da povjerim svojepoteškoæe? Samo tebi, moj Bože, samo tebi, Marijo". Iupravo u trenutku kad mu se èinilo da ima najmanje snage,Bog mu je dao svoju snagu. Okrutno se ubojstvo takoprometnulo u slavu pobjede a Miroslav Bulešiæ ovjenèan jepalmom muèeništva", rekao je mons. Milovan. Na zidu ipodu župne kuæe u Lanišæu ostao je trag njegove muèenièkekrvi, ali još dublji trag ostao je živjeti u ljudima. U narodu ježivio glas o njegovoj svetosti. Mons. Milovan poželio je dataj sluga Božji i današnjim generacijama sveæenika i svihvjernika bude uzor žive vjere, ustrajnosti, požrtvovnosti usluženju ljudima, hrabrosti i predanja Bogu do kraja.

Pohod zadarskoga gradonaèelnika benediktinkamaGradu i svima koji u njemu žive redovnice su poželjelenapredak i blagostanjeZadar, 14.1.2011. (IKA) - "Dobro formirana i odgojenabenediktinka mora imati poštovanje prema gradskim ocimau sredini u kojoj služi, razvijati suradnièki odnos i osjeæaj zasvoju biskupiju i grad", rekla je opatica Anastazija Èizmin upetak 14. sijeènja u sveèanoj dvorani samostana benediktinkisv. Marije u Zadru na susretu sa zadarskim gradonaèelnikomdr. Zvonimirom Vranèiæem, koji tu najstariju hrvatskuredovnièku zajednicu tradicionalno svake godine pohodi upovodu proslave sv. Stošije, èije ime opatica Anastazija nosi.Benediktinke su poželjele gradskim vlastima i suradnicimamudrost uma, spremnost volje i blagost srca, mir i uspjeh uradu. "Svaka benediktinka u sebi nosi povezanost sbiskupijom i gradskim poglavarima. Benediktinke žive sljudima svoga grada i mole za ljude na vlasti. Crpimo poukuod sv. Pavla koji govori da se mora moliti za crkvene idržavne poglavare. Jer što su više podržani molitvom, boljemogu djelovati, biti više odgovorni, širiti pozitivne vrednoteu prilog životu, obitelji, kulturi. U našim starim zapisimavidi se da se oduvijek molilo za nositelje vlasti. To jesastavni dio našeg djelovanja", rekla je opatica. Gradu isvima koji u njemu žive poželjele su napredak i blagostanje,uz Stošijin zagovor da obitelji budu kolijevka života, vjere iboljeg sutra. "To je naša èestitka, želja i odraz onoga štodnevno radimo za vas, grad, Hrvatsku i cijeli svijet", rekla jeopatica Èizmin koju je gradonaèelnik darovao i radomBogorodica na staklu J. Botterija. Dr. Vranèiæ izrazio jedivljenje višestoljetnom djelovanju samostana i koludrica,èuvarica kulturne baštine, zahvalivši im na tome i namolitvama za grad i one koji ga vode. Koliko benediktinke uklauzuri 'dišu' s cijelom domovinskom Crkvom potvrðuje iporuka è. m. Anastazije "Ženite se, raðajte djecu i šaljite ihda služe Bogu". "Hrvatska se sprema za doèek Pape iNacionalni dan obitelji. I mi molimo za tu nakanu. Što æemobez obitelji? Ako nema djece nema ni koludrica, biskupa,sveæenika ni gradonaèelnika", rekla je opatica, poželjevši daiz obitelji u njihov samostan pristigne i novopridošlakandidatica. Trenutaèno je u samostanu sv. Marijedevetnaest benediktinki, a posljednja je ušla u samostan1994. g. U veljaèi æe doživotan zavjet položiti još jednakoludrica, no sestre bi voljele nove snage. "Velika obitelj ulaikatu i samostanu puno znaèi, jer ako ne bude benediktinki,ne znam kuda æemo krenuti", izrazila je ljudsku brigu è. m.Anastazija. Susret u znaku pažnje spram duhovnog životagrada, iskazivanja uzajamnog poštovanja i podrške, istaknuoje veliku ulogu samostana koji èuva dragocjenu hrvatskumaterijalnu i nematerijalnu baštinu, a koludrice su izvele iprigodne gregorijanske korale.

Domovinske vijestiika

719. sijeènja 2011. broj 3/2011

Karlovac: Biskup Jezerinac predvodio misu u povoduobilježavanja Dana meðunarodnog priznanja RHKarlovac, 15.1.2011. (IKA) – Vojni ordinarij Juraj Jezerinacpredvodio je u subotu 15. sijeènja u župnoj crkvi PresvetogSrca Isusova u Karlovcu misno slavlje u povoduobilježavanja Dana meðunarodnog priznanja RepublikeHrvatske. Danas se spominjemo 19. obljetnice uspostaveslobodne i neovisne države Hrvatske. Svaki spomen na tajèin budi u nama zahvalnost dobrome Bogu, ali i svimaonima koji su tome pridonijeli, posebno hrvatskimbraniteljima, kako mrtvima tako i živima. Dužna zahvalnostupuæena je i prvom predsjedniku i vrhovnom zapovjednikuOružanih snaga RH dr. Franji Tuðmanu. U homiliji je biskuppostavio i pitanje: "Kako dalje", podsjetivši pritom na rijeèikardinala Franje Kuhariæa da smo priznanjem Hrvatskeprestali biti anonimni, postali subjekt meðunarodnog prava imeðunarodnih odnosa te konaèno zemlja koja nakon tolikihvjekova, smije i može iznijeti pravu istinu o sebi, tumaèitisvoju povijest, zahtijevati svoja prava i graditi svojedostojanstvo. Na tom priznanju svakako treba zahvaliti iSvetoj Stolici, posebno papi Ivanu Pavlu II., ondašnjemhrvatskom vrhovništvu, institucijama znanosti, kulture,politike i gospodarstva te svima koji su se svojim znanjem iiskrenim rodoljubljem zauzimali za pobjedu pravednosti imira, osobito hrvatskim iseljenicima. Sada imamo Hrvatsku.Nastala je, nažalost, uz velike žrtve hrvatskih oèeva imladiæa, žena i djevojaka. Njih više od petnaest tisuæa.Slijedi nam ne manje važan zadatak: kako urediti zemlju daona bude zemlja prava, slobode, dostojanstva èovjeka,iskustva mira za sve svoje graðane. Posve nam je jasno da senijedna zemlja ne može obnoviti bez sudjelovanja svihsvojih graðana. I ovu zemlju Hrvatsku možemo promatratikao veliki i dragocjeni mozaik, sastavljen od mnoštvarazlièitih kamenèiæa ugraðenih u velièanstveni mozaiknjezinog graðanskog bogatstva. A da bi mozaik bio štoljepši, svaki je kamenèiæ na svojem mjestu, razlièit oddrugoga i zato doista dragocjen u toj mozaiènoj cjelini, rekaoje biskup, te podsjetio kako je u svojoj Božiænoj poruciistaknuo važnost duhovne obnove svih i to kakopojedinaèno, tako u cjelini. Jasno nam je da, ako želimodobro sebi i svome hrvatskom narodu, prioritet treba stavitina moralno-odgojno podruèje, osnažujuæi uloguodgovornosti. Drugog puta za promjenu i boljitak ove zemljenema, upozorio je biskup Jezerinac. Današnja obljetnicameðunarodnog priznanja Republike Hrvatske treba svratitinašu pozornost na prošlost. Ali nas ne smije zadržati uprošlosti. Ona nas okreæe k buduænosti kao novoj šansi da sejoš više priklonimo vlastitoj obnovi, kako bi RepublikaHrvatska mogla živjeti u svojim graðanima. Za nas vjernikenema pravog rodoljublja i napretka bez pravog kršæanskogživota, bez žive vjere, bez zauzete duhovne obnove uvlastitom osobnom i društvenom životu. Na nama je da todanas prepoznamo i pretoèimo u djelo. Svako odgaðanje jepogubno za osobe pojedinaèno, ali i za cijelu zajednicu idruštvo. Hrvatsku su stvorili njezini hrabri i mudri sinovi.Nemojmo im uskratiti to priznanje i zahvalnost. Nezaobiðimo one koji su svojim odlukama i vodstvomodluèivali i upornim radom i nadom stvarali njezinojedinstvo i ozraèje solidarnosti. Kao graðanin ove zemlje ipastir Vojne biskupije, veselim se zajedno s vama današnjemdanu i svima vama èestitam 19. obljetnicu uspostaveslobodne i neovisne države Hrvatske! Neka ju dobri Bogèuva, štiti kao i sve njezine graðane, rekao je na krajupropovijedi biskup Jezerinac.Misno slavlje pjevanjem je uvelièala Klapa "Sveti Juraj".

Prijepodnevno misno slavlje na svetkovinu sv. StošijeZadar, 15.1.2011. (IKA) - Popjevkom veselom blagdanobjavite, Stošiju blaženu, Zadrani, èastite, tim je uvodnimstihom iz Stošijina himna puk Zadarske nadbiskupijepozdravio svoju zaštitinicu i zagovornicu koju kao uzvišenures grada i nadbiskupije èasti 12 stoljeæa. Sveèanoprijepodnevno misno slavlje u katedrali Sv. Stošije u Zadrupredvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. U homiliji jeistaknuo Pavlov usklik "Tko æe nas rastaviti od Božje ljubaviu Isusu Kristu?" koji je dosljedno u životu primijenila i sv.Stošija, te je Bogu pjevala za vrijeme muèenja. Stošija je kaoosobita Božja izabranica ušla i u molitvu Prvog Rimskogkanona. Svoja je dobra nesebièno dijelila siromasima,njegovala je bolesne i bodrila klonule, podsjetio jenadbiskup Puljiæ. Istaknuo je kako je uvjerenje da je nevolja,progonstvo, pogibao niti ikoji stvor neæe rastaviti od Kristaposvjedoèila pred prefektom Ilirika Probom. Na ispitivanju uzatvoru predbacio joj je da ispovijeda vjeru u Galilejca, dapomaže utamnièene kršæane i uèvršæuje u vjeri. "Na sve teprigovore ona bez straha odgovara: 'Jest, pazila sam ih kozjenicu oka i ako bi koga uhvatila malodušnost hrabrila samga; ako je tko bio tužan tješila sam ga. Cjelivala sam nogenevoljnima kako izmoreni i iscrpljen ne bi klonuli'. Kaonagradu za takva djela osuðena je na smrt i spaljena nalomaèi 25. prosinca 304. g. Poput Isusa, koji je prošaozemljom èineæi dobro, Anastazija je shvaæala kako jemilosrðe izrièaj najuzvišenije ljubavi prema bližnjem. Sv.Stošija je izvrstan primjer takvog sebedarja", rekao jenadbiskup Puljiæ. Sv. Stošija je poticaj i za stjecanjemudrosti. Mudrost je Božji dar, rekao je nadbiskup, apoèetak mudrosti je strah Božji. Nadbiskup Puljiæ podsjetioje i na povijesni datum 19. obljetnice meðunarodnogpriznanja RH, rekavši da na taj spomen naviru sjeæanja nanaše teške dane stradanja, ali u duši odzvanjaju i divne scenenaših molitvenih skupova i pjesama koje smo tih danaupuæivali prema nebu, Europi i svijetu. Nadbiskup jeistaknuo aktualnost sadržaja od Stošijina do našeg vremena ustihovima proèitanog Psalma 126 koji je hodoèasnièkapjesma povratnika iz sužanjstva: "Kad Gospodin vraæašesužnjeve sionske, bilo nam je ko da snivamo. Meðupoganima tad se govorilo, silna im djela uèini Gospodin". Mismo Davidove prozbene psalme uèinili svojima, prilagodiliih našim potrebama i vapajima. Ne treba se èuditi štopovratnici iz sužanjstva na muke i probleme s kojima su sesusretali sad gledaju drugim oèima. Oni koji siju u suzama,žanju u pjesmi; zato su radosni i vraæaju se noseæi snopljesvoje", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši Augustinovu misao:psalmi su evanðelje Isusa Krista prevedeno u hvalu, zahvalu,molbu i pomirbu. Na svetkovinu sv. Stošije mons. Puljiæuvodno je rekao: "Danas je s nama, siguran sam, i mojpredšasnik Ivan, koji je prošle godine u katedrali sveèanoslavio s vama; ali Božjim planom pozvan je da slavi u nebu.Siguran sam da je sad s nama, sa svim drugim dragimpredšasnicima koji su ovdje ostavili vidnog traga - i radujuse u nebu zajedno sa Stošijom, jer vide, vjera u Zadru živi". Prošle godine u homiliji slavlja zaštitnice koju je doživljavaotako blisko da ju je zvao "Naša Stoša", mons. Ivan Prenðapoželio je: "Budimo dosljedni, ne dajmo se nièim zbuniti.Ali tada dolazi križ, dolazi trpljenje, patnja. U povijestikršæanstva to se plaæalo i životom. Ali muèenici su bilihrabri jer su znali da položiti život za svoje nutarnjeuvjerenje, za svoju vjeru, znaèi živjeti - znaèi položiti život,ali niknuti novom slavom. A to je proslava u Bogu kojièovjeka uzdiže do tolike svetosti da ne može ni zamisliti. Ikaže mu 'Tko mene poštuje, poštovat æe ga moj Otac; knjemu æemo doæi i kod njega se nastaniti'".

Domovinske vijesti ika

8 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

"Stilovi roditeljskog odgoja i njihov utjecaj na dijete"Varaždin, 15.1.2011. (IKA) - Struèni skup za odgajateljice uvjeri i odgajateljice na teološko-katehetskom doškolovanju spodruèja Varaždinske biskupije, u organizaciji Katehetskogureda i Agencije za odgoj i obrazovanje, s temom "Stiloviroditeljskog odgoja i njihov utjecaj na dijete", održan je 15.sijeènja u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra uVaraždinu. Predstojnik Katehetskog ureda vlè. mr. DamjanKoren pozdravio je sve nazoène, meðu kojima je uz 50-akokupljenih odgajateljica i predavaèe - Brankicu Blaževiæ,višu savjetnicu za vjerski odgoj djece predškolske dobi priNKU HBK, prof. dr. Vladimira Grudena, poznatogpsihoterapeuta, Gordanu Barudžija, višu savjetnicu zavjeronauk u školi pri AZOO, bio i varaždinski biskup JosipMrzljak. Biskup je ohrabrio odgajateljice da ustraju u svojimnaporima i nastojanjima da u povjerenoj im djeci usaðujukršæanske vrednote, koje su oèito zapostavljene u današnjemdruštvu. Pohvalio je i organizatore za profesionalnu skrb oodgajateljicama u vjeri, kao i na izboru teme i predavaèa. U predavanju "Odgojni putovi" prof. Gruden istaknuo je daje odgoj specifièna meðuljudska društvena pojava kojaomoguæuje povijesni kontinuitet društvenog života, kao iprenošenje i unapreðivanje kulturnih tekovina kroz niznaraštaja. Svaki odgojitelj / odgajateljica treba u osobnomživotu postiæi moralnu i duhovnu vrijednost, kako bi to istomogao prenositi djeci koju odgaja. Naglasio je da uvijektrebaju biti svjesni da nisu "prvi" odgojitelji, te da zapravosamo nadograðuju obiteljski odgoj. Nabrojio je nekeprepoznatljive karakteristike ravnodušnog, popustljivog,autoritativnog i demokratskog odgoja, kojima se dijete možekrivo usmjeriti u život. Da bi odgojitelj "bio i ostao na visinizadatka", treba se trajno usavršavati i tako zadržatikontinuitet promjene, u sebi treba "izgraðivati" raj, na što jepozvan svaki pojedinac. U tom je kontekstu prof. Grudenparafrazirao papu Benedikta XVI., koji je rekao da su pakao,èistilište i raj subjektivni doživljaji izvan prostora i vremena– u nama. O vjeènosti, koja je izvan vremena, ne može seraspravljati u vremenu i prostoru. U drugom dijelu susretaviša savjetnica Brankica Blaževiæ u izlaganju "Obitelj i vrtiæu zajednièkom ostvarivanju odgojnih ciljeva" istaknula jeneprocjenjivu važnost roditeljskog odgoja djece uobiteljskom ozraèju. Dijete tijekom odrastanja uèipreuzimati odgovornost za svoje interese i postupke tepostaje društveno odgovorno – priznaje druge i njihove željei potrebe. Jedna je od zadaæa vrtiæa, koji provodi Programkatolièkog vjerskog odgoja, pronaæi naèine kako pomoæiobiteljima da se dijete razvije u sretnu, zadovoljnu,odgovornu i socijalno kompetentnu osobu. Navodeæi mnogeprimjere iz prakse katolièkih vrtiæa grada Zagreba, u kojimaje ona pedagog, ponudila je modele rada i s djecom i sroditeljima za "ozdravljenje" odnosa u obitelji. Tako je npr.predložila neke aktivnosti s djecom i roditeljima izpriruènika "Njihovo je kraljevstvo nebesko" (moji roditelji ija radimo zajedno, igre u obiteljskom centru, moj tata imama u vrtiæu, proslava roðendana, likovne radionice…).Zakljuèila je da i roditelji trebaju biti aktivni sudionici uvrtiæu kao posredovatelji zajednièkih vrijednosnih normi.Tako æe dijete u ozraèju odgojnih sastavnica na socijalnom,psiho-pedagoškom, fizièkom i duhovnom podruèju rasti irazvijati svoje potencijale i osobnost, a roditelji æe vrtiædoživjeti kao partnera u zajednièkom odgoju njihova djeteta.Na kraju su viša savjetnica Barudžija i mr. Koren zahvalilipredavaèima na korisnim izlaganjima, te odgajateljicepozvali da svi zajedno porade na izgradnji "raja u sebi", kaoi da izneseno prihvate i provode u svom osobnom iprofesionalnom životu.

Završena proslava sv. StošijeZadar, 15.1.2011. (IKA) - Svetkovina sv. Stošije, zaštitniceZadarske nadbiskupije i naslovnice zadarske katedrale,zakljuèena je veèernjim koncelebriranim slavljem u katedraliSv. Stošije u Zadru koje je 15. sijeènja predvodio poreèko-pulski biskup Ivan Milovan. Domaæin zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ pozdravio je sudjelovanje biskupa koji sukoncelebrirali: splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ,šibenski biskup Ante Ivas, gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ, bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak ikotorski biskup Ilija Janjiæ. Uz brojan puk koji je moliozagovor svoje zaštitnice pred njenim moæima u mramornomsarkofagu sv. Stošije u sjevernoj pokrajnjoj laði katedrale, umisi su tradicionalno sudjelovali i vjernici iz Šibenskebiskupije. "Muèenici su èuðenje u svijetu. Svojomspremnošæu da i život žrtvuju bez fanatizma, dapaèe, uljubavi prema Bogu, èovjeku i progoniteljima, muèeniciprovociraju, 'bodu oèi'. Provocira njihova ljubav, hrabrost,vjernost, ljubav, opraštanje", istaknuo je biskup Milovan,dodavši da su kod smrti istarskog sveæenika Mire Bulešiæaneki bogoslovi svjedoèili kako su tom smræu bili uèvršæeni usvom zvanju k sveæeništvu. "Primjer muèenikaprogoniteljima ne da mira i èesto ih dovodi obraæenju, kaošto se dogodilo sv. Pavlu nakon Stjepanova muèeništva",rekao je mons. Milovan, istaknuvši da je muèenik kršæaninkoji svega sebe ulaže u to da iskaže pred svima kako sevjerom i ljubavlju povezao s Kristom; poistovjeæuje sebe sKristom i svoj život s njegovim životom. "Èine to usvakodnevnim djelima pravde, istine i ljubavi, a uizvanrednim prilikama, pred izazovima da se odrekne Krista,svoje savjesti, svoje duše, muèenik daje i najveæesvjedoèanstvo krvlju", istaknuo je biskup Milovan. Štovanje starokršæanske muèenice Stošije živo je kroz svupovijest Crkve do danas. Mons. Milovan podsjetio je namuèenike iz vremena najveæeg progona kršæana u Rimskomcarstvu, u vrijeme Dioklecijana. Uz Stošiju, 304. g. muèenaje i slavna sv. Eufemija koja se èasti u Istri; biskup jepodsjetio da su poèeci starodrevnih biskupija na jadranskojobali nastalih u prvim stoljeæima Crkve utemeljeni nasvjedoèanstvu vjere davnih muèenika: sv. Mavro u Poreèu,sv. Vid u Rijeci, sv. Kvirin na Krku, do Dujma, Vlaha iTripuna na jugu. Progoni Crkvu prate sve do danas. Crkva jesveta, katolièka, apostolska, ali i muèenièka, rekao je mons.Milovan, upitavši: tko je mogao misliti da æe tek 20 .st.brojem muèenika nadmašiti èak i progone iz rimskog doba. ICrkva u Hrvatskoj u tom je vremenu posvjedoèila životnostsvoje vjere, osobito po bl. Alojziju Stepincu, istaknuo jemons. Milovan. "U svijetu gdje prevladava razmišljanje iponašanje 'Ne talasaj', u svijetu sivila gdje je moda živjeti pozakonima moralnog relativizma, hedonizma, sebiènosti ineosjetljivosti za druge, prihvaæanja novog poganstva ugledanju na život, brak i obitelj - u takvom svijetu svakodosljedno življenje i svjedoèenje vjere doista provocira. Alito jest poziv i zadaæa kršæana u svijetu: biti svjetlo, sol ikvasac", rekao je mons. Milovan, dodavši da je dnevno,nekrvno, tzv. bijelo muèeništvo, kad se primjerom životasvjedoèe vrednote poštenja, rada, solidarnosti, ljubavi izajedništva obitelji, zauzimanje za opæe dobro, strpljivost uteškoæama i podnošenje životnih križeva s Kristom. "Usvijetu sekularizacije kršæani su pozvani na dosljedniježivljenje vjere, svjedoèenje primjerom života onoga svjetlakoje po vjeri imamo u srcu, ali je èesto premalo vidljivo unašem ponašanju. Muèenici su divan primjer dosljednogživljenja po vjeri, svjedoèenja vjere ne tek rijeèima negodjelom, životom", istaknuo je mons. Milovan. U tome cijelotijelo Crkve ima veliku zadaæu i poslanje. "U današnjemsekulariziranom društvu osobitu važnost ima baš

Domovinske vijestiika

919. sijeènja 2011. broj 3/2011

svjedoèanstvo rijeèi i života vjernika laika; i to u životnojsredini gdje je koga providnost postavila: u gospodarstvu,politici, kulturi, zdravstvu, medijima, prosvjeti. To jespecifièno poslanje koje vjernici laici imaju u Crkvi i svijetu.Kako je dobro i blagotvorno imati na što više mjesta, nasvim razinama, što više ljudi koji ne misle prvenstveno naosobnu korist i probitak, nego im je svagdje sveto poštovanjeistine, dobrote, pomirenja ljubavi prema Bogu i èovjeku",poruèio je biskup Milovan. Muèenik je svjedok vjere. Uvjeri, Bogu je našao bolji temelj za svoju egzistenciju; temeljkoji trajno ostaje i nitko ga ne može oteti. "Vjera životu dajenovi temelj, novi oslonac, novo, èvrsto tlo pod nogama.Sloboda od navezanosti na materijalno došla je do izražajakod tolikih muèenika i kršæana koji su iz ljubavi premaKristu sve napustili, da bi drugima donijeli Kristovu vjeru iljubav. Zahvaljujuæi tim osobama koje su živo susrele Krista,rodila se nada u srcima onih koji su ranije živjeli u tami ibeznaðu. U svijetu u kojem smo kao pojedinci, Crkva inarod stalno izloženi stresovima svih vrsta, a ima onih kojise trude da stresova bude što više, presudno je imati u srcunadu. Potrebno je svakog dana vježbati se u kreposti nade, ikad puno toga izgleda beznadno. Nada se prvenstveno trebaoslanjati na Boga koji jedini pomaže da i u mraènimvremenima vedro gledamo naprijed. U koncentracijskomlogoru u Auschwitzu sv. Maksimilijan Kolbe bio je nositeljnade", rekao je biskup Milovan, istaknuvši: Božji ljudi suuvijek i svugdje nositelji nade koja se hrani rijeèju Božjom,sakramentima i molitvom. Biskup je poželio da sv. Stošijabude zagovornica naše ustrajnosti i vedrijeg hoda naprijed usvjetlu njene muèenièke, slavne vjere. U svjetlu Nacionalnogdana obitelji u Zagrebu, rekao je da su svi pozvani poraditi užupama na promicanju vrednota braka i obitelji. Crkva seosjeæa odgovornom u radu na oèuvanju braka i obitelji kaotemeljne jezgre; to je dio poslanja koje joj je Krist povjeriojer je obitelj temelj društva s ljudskim licem. Mons. Milovanpodsjetio je na rijeèi Ivana Pavla II. da buduænostèovjeèanstva ide preko obitelji i da obitelji našeg vremenamoraju pronaæi novi zamah. I papa Benedikt XVI. upozorioje da Europa više neæe biti Europa ako se u njoj izgubi pravismisao za brak. Snaga za takvo svjedoèenje može biti samoživa, osobna molitva i euharistija, istaknuo je biskupMilovan. Na svetkovinu sv. Stošije predvodio je iprijepodnevno misno slavlje u župi sv. Stošije u Biogradu.

Koncert za obnovu doma za trudnice u KarlovcuU Rijeci održan prvi Beba rock festivalRijeka, 15.1.2011. (IKA) - Na jedinstvenoj koncertnojlokaciji, na brodu "Nina 2" usidrenom u rijeèkoj luci usamom centru grada na Rjeèini, tristotinjak mladih zabavljalisu se 15. sijeènja na prvom humanitarnom koncertu "Bebarock festival". Cilj festivala bio je prikupljanje novèanihsredstava za sanaciju štete koju je nedavna poplava uèinilaDomu "Obitelj sv. Josipa" u Karlovcu, prvoj otvorenoj kuæiu RH u kojoj su smještene odbaèene mlade trudnice isamohrane majke s djecom, istièu organizatori koncertaGordan Cenèiæ i Elvis Ponjeviæ, dodajuæi kako su se te ženesuprotstavile pritisku svojih oèeva, muževa ili partnera daizvrše pobaèaj. Trenutaèno se u Domu nalazi èetrdesetakkorisnica koje su pomoæ zatražile od Centra za neroðeniživot "Betlehem" koji vodi o. Marko Glogoviæ, zahvaljujuæikojem su im osigurani pristojni uvjeti za život i skrb odjetetu. Pozivu organizatora za prvi "Beba rock fetival"odazvali su se bendovi "Effatha", "Ben Hur", "Kristina","Zakon neba", "Ruiz" i legenda duhovne glazbe ÈedoAntoliæ, koji su tri sata zabavljali tristotinjak mladihokupljenih na brodu. Prikupljeno je oko 7000 kuna.

Caritas Varaždinske biskupije priredio susret sroditeljima petero i više malodobne djeceVaraždin, 15.1.2011. (IKA) - Oko 150 èlanova obitelji kojeimaju petero i više malodobne djece okupilo se natradicionalnome božiæno-novogodišnjem susretu uVaraždinu koji je 15. sijeènja organizirao CaritasVaraždinske biskupije. Caritas Varaždinske biskupije imaevidentirano gotovo 250 obitelji koje dva puta godišnjepoziva na susrete posveæene prigodnim temama iz podruèjaobiteljskog života, te ih ujedno daruje obiteljskim paketima sodjeæom, hranom i potrepštinama. Okupljene u dvoraniBiskupskog ordinarijata pozdravili su predsjednikBiskupijskog Caritasa mons. Ivan Godina, te varaždinskibiskup Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskoga Caritasa, kojije istaknuo da Crkva želi svjedoèiti i živjeti zajedništvo ikaritativnu, odnosno djelotvornu ljubav, a na osobit naèin toje pozvana èiniti onima koji su toga potrebni, a to su djeca imnogoèlane obitelji. Da je za Crkvu važna obitelj kojusmatra temeljnom i svetom u kršæanskom životu, svjedoèi idolazak pape Benedikta XVI. u Hrvatsku upravo u prigodiNacionalnog dana obitelji, rekao je biskup Mrzljak. Pozvaoje obitelji da sudjeluju u pripremi te da osobno posvjedoèekako živjeti zajedništvo i prihvaæati svaki život. Zahvalio jena dolasku okupljenim roditeljima te im èestitao na hrabrostikojom prihvaæaju novi život u svojim obiteljima,djelatnicima Biskupijskog Caritasa na organizaciji susreta ipružanju sveukupne duhovne i materijalne pomoæi, te svimdonatorima koji nesebièno preko Caritasa darivaju pomoæpotrebitima. Kazavši da susreti s njima dva puta godišnjesvjedoèe kako ima mnogo obitelji koje su spremne imati iviše djece nego što je to danas uobièajeno, biskup je poruèiokako njihov primjer kao svjedoèanstvo potièe i ohrabrujedruge obitelji da se ne boje života. Svima je u ovoj godinizaželio puno Božjeg blagoslova. U nastavku je o temi"Nasilje u obitelji" govorio Robert Èusek, dipl. defektolog –socijalni pedagog, ravnatelj Obiteljskog centra Varaždinskežupanije koji suraðuje s Biskupijskim Caritasom. Uvodno jeistaknuo kako se žrtve nasilja i drugih vrsta zlostavljanjamogu naæi u obiteljima bez obzira na to koliko imaju djeceili kojeg su socijalnog statusa. Podsjetio je kako je potrebnoimati nultu toleranciju na nasilje te sve sukobe i poteškoæerješavati nenasilno, ali i reagirati ukoliko se nasilje izlostavljanje dogaða nekome u blizini. U bilo kakvomnasilju u obitelji žrtve su uvijek (i) djeca, kazao je Èusek.Nasilje u obitelji definirao je kao skup ponašanja kojem jecilj kontrola nad drugim osobama, a za kontrolu se koristisila, zastrašivanje i manipuliranje. Takvo ponašanje unutarobitelji, koje nije preduvjet za pravilan suživot, ne možedovesti do zdrave zajednice i zdravog društva, kazao jedodavši da je obiteljsko nasilje podloga za sve druge vrstenasilja. Pritom je istaknuo da je psihološko nasilje temelj zasve druge oblike nasilja, poput fizièkog, spolnog iekonomskog. Na kraju je dotaknuto i pitanje fizièkogkažnjavanja djece, koje nije prikladno i dopušteno ni ukojem sluèaju, pa ni u odgojnu svrhu. Okupljene je na krajupozdravio ravnatelj Biskupijskog Caritasa mr. Ante Šola kojije istaknuo kako su u ovim osobito teškim godinama znatneteškoæe upravo pred višeèlanim obiteljima. StogaBiskupijski Caritas pomoæ posebno usmjerava na obitelji sviše djece. Svake godine pomogne se preko svih odjelaBiskupijskog Caritasa nekoliko tisuæa obitelji uVaraždinskoj biskupiji. Potaknuo je obitelji da se u sluèajupotreba obrate Biskupijskom Caritasu. Zahvalio je svima nadolasku, osobito obiteljima iz Molva koje su stigleorganiziranim prijevozom autobusom. Nakon susretaobiteljima su darovani paketi s hranom i potrepštinamaprikupljeni od više donatora.

Domovinske vijesti ika

10 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Biskup Gorski na proslavi sv. Anastazije u SamoboruSamobor, 16.1.2011. (IKA) - U Samoboru je u subotu 15. inedjelju 16. sijeènja proslavljen blagdan sv. Anastazijemuèenice – zaštitnice samoborske župe. Proslava je zapoèelau subotu 15. sijeènja, kada se kalendarski slavi sv.Anastazija. Središnje liturgijsko slavlje toga dana predvodioje vlè. Konrad Žižek, župnik u zagrebaèkoj Utrini, anekadašnji župnik u Domaslovcu – župi osnovanoj 2002.godine izdvajanjem iz župe Samobor. Vanjska proslava nastavljena je u nedjelju 16. sijeènja. Namisi s djecom, koju je predvodio samoborski kapelan VladoLetinèiæ, propovijedao je Nikola Jurkoviæ, ðakon na službi užupi sv. Petra apostola u Zaprešiæu. Središnje misno slavlje,zajedno s više sveæenika iz Samoborsko-okiækoga iSvetonedeljskoga dekanata, predvodio je zagrebaèkipomoæni biskup Mijo Gorski, koji je nakratko (1997. -1998.) bio i župnik u Samoboru. Biskupa je na poèetkupozdravio samoborski župnik Vlado Bogdan. U propovijedibiskup Gorski istaknuo je da je važno upoznati Isusa, ali nekao povijesnu osobu, nego kao Boga i Spasitelja, jer se samoiz dubokog poznanstva raða prijateljstvo i vjernost. Iz takvogodnosa Isus postaje osoba za koju se isplati umrijeti.Anastazija je to spoznala i nije joj bilo važno što æe reæidrugi. Kako bi mi, kršæani, živjeli kad bismo se bojali Bogakako se bojimo javnog mijenja? – pitanje je koje je biskuppostavio vjernicima. Na misi su se okupili i gradonaèelnikSamobora Krešo Beljak, dogradonaèelnici, predsjednikGradskog vijeæa, ravnateljice i ravnatelji samoborskihosnovnih i srednjih škola, te glazbene škole i škole stranihjezika, predsjednici i dopredsjednici mjesnih odbora spodruèja župe, predsjednici samoborskih bratovština,èlanovi ekonomskog i pastoralnog vijeæa i drugih živihkrugova koji djeluju u župi, te Udruga sv. Izidora seljaka izDomaslovca, èiji èlanovi su uljepšali slavlje narodnimnošnjama. Pjevanje je predvodio zbor mladih, podravnanjem Ivana Gajšaka.

Cres: Zahvalna misa za dobar urod maslina"Trebamo biti zahvalni Bogu za to veliko bogatstvo koje namje dao", istaknuo mons. Mladen MrakovèiæCres, 16.1.2011. (IKA) - Župljani Cresa zahvalili su na misiu nedjelju 16. sijeènja za ovogodišnji dobar urod maslina. Upropovijedi je creski župnik mons. Mladen Mrakovèiægovorio o tri zaziva "Evo!" kojima vjernici pokazuju svojuodanost. Prvi je "Evo dolazim, Gospodine, vršiti voljutvoju!" koji mora biti iskren, od srca jer jedino tada vrijedi.Molitva zahvalnica od srca draža je Bogu od velikihžrtvenika, od vanjskih znakova, provoðenja zakona i propisaiz obièaja. Drugi je "Evo Jaganjca Božjeg", kojim je IvanKrstitelj prepoznao Isusa, a farizeji ga nisu prepoznali jernisu imali oèi vjere. "Treæi je 'Evo dolazim Gospodine danaszahvaliti za urod maslina!' zbog kojeg smo danas ovdje",rekao je mons. Mrakovèiæ i podsjetio na simboliku masline imaslinovog ulja koje se u liturgiji koristi u èetiri sakramentaza pomazanje, kako bismo imali snage vršiti volju Božju.Istaknuo je da mnogi nemaju taj dar koji imaju Cresani i zatotrebaju biti svjesni i zahvalni Bogu za to veliko bogatstvo. Uprikaznoj procesiji vjernici su prinijeli darove zemlje, odpovræa preko raznog voæa, do granèice masline i posude smaslinovim uljem.Na Cresu ima oko 300 tisuæa stabala maslina, od èega seredovito obraðuje nešto više od treæine. Prema najavama izPoljoprivredne zadruge "Cres" koja posjeduje suvremenuuljaru i preraðuje masline iz creskih maslinika, ova æegodina biti rekordna – preradit æe se oko 1200 tona maslina.

Ðakonsko reðenje fr. Sreæka KoralijeZagreb, 16.1.2011. (IKA) - Fr. Sreæko Koralija, OP, primioje red ðakonata, polaganjem ruku zagrebaèkog pomoænogbiskupa Valentina Pozaiæa u nedjelju 16. sijeènja u crkviKraljice svete Krunice u Zagrebu, objavljeno je na straniciHrvatske dominikanske provincije. U prigodnoj homilijibiskup Pozaiæ ohrabrio je fr. Sreæka da "bude prorok svomenarodu, da mu donosi rijeèi koje æe znaèiti svijetlost i spas,nadu i vjernost". Istaknuo je da "poziv nema granica niogranièenja, ni u vremenu ni u prostoru", potièuæi fr. Sreækada vjerno nasljeduje Isusa Krista te da "zajedno s njime nosii dovršuje njegovo djelo". Fr. Sreæko Koralija roðen je 6. listopada 1986. godine uVirovitici od oca Branislava i majke Marije. Osnovnu školupohaðao je u Virovitici, a srednju školu i sjemenište uNadbiskupijskom sjemeništu na Šalati u Zagrebu.Dominikanskom redu pristupio je godine 2005., a nakonzavršene godine novicijata u Dubrovniku položio je svojeprve zavjete. Studij je zapoèeo na Katolièkomebogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a nastavio ga i završio uFribourgu (Švicarska) gdje je trenutaèno na postdiplomskomstudiju. Sveèane zavjete položio je u Dubrovniku 2010.godine.

Škola animatora za èlanove FRAMA-eSinj, 16.1.2011. (IKA) - U organizaciji Splitsko-dubrovaèkoga podruènog vijeæa Franjevaèke mladeži natemu "Gospodin mi je dao braæu" u Sinju je od 14. do 16.sijeènja održana škola animatora za FRAMA-e Splitsko-dubrovaèkoga i Zadarsko-šibenskoga podruènog bratstva.Na ovogodišnjoj školi animatora, zajedno s duhovnimasistentima fra Franom Doljaninom, koji obnaša dužnostpredsjedatelja podruènih duhovnih asistenata, fra DamiraÆire Æikare i fra Miljenka Vrabeca sudjelovalo je pedesetakframaša koji su pristigli iz mjesnih bratstava FRAMA-e:Drniš, Imotski, Knin, Metkoviæ, Podbablje, Proložac,Runoviæi, Sinj, Split - Gospa od Pojišana, Split - Gospa odzdravlja, Split - Sv. obitelj, Šibenik - Meterize, Šibenik -Šubiæevac, Šibenik - Varoš, Vinjani i Vrgorac. Na poèeku susreta u petak 14. sijeènja okupljene su kratkopozdravili podruèna predsjednica Ana Mikuliæ, duhovniasistent mjesnog bratstva Sinj fra Tino Labroviæ i podruèniduhovni asistent fra Frano Doljanin. Program je nastavljenpokornièkim bogoslužjem, prigodom za ispovijed teeuharistijskim slavljem koje je predvodio župnik župe Gospeod Pojišana-Split i podruèni duhovni asistent fra MiljenkoVrabec. U subotu 15. sijeènja, nakon molitve Jutarnje i pozdravagvardijana fra Bože Vulete, na temu "Služba animatora"predavanje je održala podruèna voditeljica formacije PerinaGraniæ. Na istu temu bio je i rad po skupinama.Prijepodnevni dio programa završio je razgledavanjemsamostanskog muzeja koji je framašima pokazao fra MirkoMariæ. Nakon toga molitvu krunice i euharistijsko slavlje naGradu predvodio je župnik župe Gospe Sinjske fra NikicaAjduèiæ. U propovijedi je ukratko protumaèio povezanostTvrðave i svetišta Èudotvorne Gospe Sinjske. Potom suframaši nazoèili predavanju "Tijek susreta", a zatim i radupo skupinama te plenumu. Treæeg dana Škole, u nedjelju 16. sijeènja, nakon molitveJutarnje i doruèka uslijedio je Lectio divina te sudjelovanjena župnoj misi, a program je završio plenumom i sastankomvoditelja formacije iz svih mjesnih bratstava.

Domovinske vijestiika

1119. sijeènja 2011. broj 3/2011

Hodoèasnièko spomen slavlje u GvozdanskomGvozdansko, 16.1.2011. (IKA) - U crkvi Sv. apostola Filipai Jakova u Gvozdanskom, podno ruševina staroga grada ukojemu su prije 433 godine izginuli branitelji te utvrde važneza obranu Hrvatske, sisaèki biskup Vlado Košiæ predvodio je16. sijeènja euharistijsko slavlje u koncelebraciji s gospiæko-senjskim biskupom Milom Bogoviæem, župnikomGvozdanskog Stjepanom Filipcem i sisaèkim katedralnimžupnikom Antunom Senteom. Okupljenim braniteljima,predstavnicima udruga proizišlih iz Domovinskog ratapredvoðenima dr. Zvonimirom Šeparoviæem, predsjednikomHrvatskoga žrtvoslovnog društva, te brojnim vjernicimabiskup Košiæ istaknuo je kako se žele ponovno spomenutinaše slavne povijesti jer od nje možemo puno nauèiti i zanaše "ovdje i sada". Upravo su tu Hrvati branili svojudomovinu, i istodobno branili i Europu te dobili naziv"Antemurale christianitatis – predziðe kršæanstva", što su imga dali sami rimski pape. Sisaèki biskup istaknuo je sliènostiizmeðu stradanja u toj utvrdi i Vukovara 1991. Tri mjesecatrajala je opsada Gvozdanskoga, tri mjeseca neprijatelji sujurišali na Vukovar. Turaka bijaše 5 tisuæa, a branitelja uGvozdanskom svega 3 stotine. Bio je omjer dakle više nego15 na jednoga. U Vukovaru je taj omjer bio još veæi – 20 najednoga: na 4 tisuæe branitelja nasrtalo je više od 80 tisuæanapadaèa. I palo je Gvozdansko i pao je Vukovar. Ali, poputSigeta te su bitke slomile napadaèe i njihovu silu. Hrvatskisu branitelji radije ponosno svi pali u obrani Domovine negoda se sramotno predaju tuðincu. To je bila moralna iduhovna pobjeda", istaknuo je biskup Košiæ te upitao što midanas možemo nauèiti od branitelja Gvozdanskoga? Kadgledamo kako se postupa prema braniteljima Vukovara, ali ine samo Vukovara, kako se ne vrednuje pravedna obranaDomovine i ono što se krvlju branilo ni za što predaje onimakoji ne mogu prihvatiti i cijeniti ono što je oduvijek naše,pitamo se: Imamo li dovoljno ponosa, možemo li bitidostojniji potomci naših slavnih predaka? Trebamo bitiponosni jer mi smo pobjednici, poruèio je sisaèki biskup.Istaknuo je kako danas naša borba u prvom redu treba bitiborba za cjelovitu istinu koja je naše pravo i najbolje oružje.Nitko nije ovlašten da prešuæuje istinu ni za koji tobože višicilj, da na lažima stvara privid dobrih odnosa, a previðaistinu. Drugo oružje, kojim nam se valja danas boriti i takoèuvati i unaprjeðivati slobodu, jest: pravda. Pravda nije ninova ni stara, nije na prodaju i ne podliježe mišljenjimanikakvih politièkih arbitara kojima je prije svega stalo dozadovoljenja vlastitih politièkih interesa. Pravda je datisvakome što mu pripada, ni više ni manje. Stoga ona morabiti norma za sve, ili je uopæe nema. Isus Krist rekao je:"Blago gladnima i žednima pravednosti, oni æe se nasititi",istaknuo je biskup Košiæ u homiliji. Na kraju misnog slavlja biskup Bogoviæ pozvao je okupljenena stvaranje mreže kojom æe biti povezana sva mjestahrvatskih stradanja, koja bi imala svoje sjedište na Krbavi priSvetištu hrvatskih muèenika. Upravo su prve kršæanskezajednice èuvale uspomene svojih muèenika, te drugimzajednicama prenosile hrabro svjedoèenje u muèenièkomsmrtima. Upravo je na taj naèin u Rimskome Carstvu pa idrugim krajevima ispletena muèenièka mreža što jepridonijelo širenju kršæanstva. Ne možemo u borbi smoænicima ovoga svijeta nametnuti naše potrebe i èuvatisvoju nezavisnost. Ali, poput prvih kršæana, stvaranjemmreža svih hrvatskih muèeništava možemo puno togauèiniti, istaknuo je gospiæko-senjski biskup i pozvao sve dase od Gvozdanskog uèini nešto što æe biti poznato svakomeHrvatu, i u svijetu.

Duhovne vježbe za žene i majke s djecom u ÐakovuKroz duhovni program prošlo je 25 sudionica iz Ðakova,Kuševca, Mikanovaca, Voðinaca, Županje, Bošnjaka,Ivankova, Vukovara i Ðurðevca, a meðu njima bilo je ipetero majki s djecomÐakovo, 16.1.2011. (IKA/TU) – "Dajte nam od svoga ulja!"bila je tema duhovnih vježbi za žene i majke s djecom kojesu u organizaciji Doma duhovne pomoæi sestara sv. Križaodržane od 13. do 16. sijeènja u kuæi za duhovne obnove"Betanija" u Ðakovu. Kroz duhovni program prošlo je 25sudionica iz Ðakova, Kuševca, Mikanovaca, Voðinaca,Županje, Bošnjaka, Ivankova, Vukovara i Ðurðevca, a meðunjima su bile i majke s djecom.Posebnost duhovnih vježbi bio je manji broj sudionica, što jeomoguæilo osobnije sudjelovanje u danima protkanimsabranošæu, mirom, predavanjima, molitvom èasoslova,klanjanjem Presvetom sakramentu, prigodom za sakramentispovijedi te zajednièkim misnim slavljima. Voditeljica s. Ksenija Majstoroviæ, dugogodišnja katehistica,uspjela je sudionicama približiti blago vjere koje sumeðusobno dijelile poput "kapljica ulja". Shvatile su kolikoima toga što je vrijedno upoznati i ugraditi u svoj život, kakobi to kasnije mogle dijeliti sa svojim ukuæanima. Rad je biodinamièan i plodan, a euharistijska slavlja obogaæivala su ikroz homilije misnika, meðu kojima je bio ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ. Biskup se zadržao urazgovoru sa sudionicama te im pružio ohrabrenje i potporu.Organizirani program i skrb za djecu vodila je s. MarijaKlara Klariæ uz pomoæ volontera.

Održana 11. sjednica Središnjeg pripremnogpovjerenstva Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupijeKardinal Bozaniæ zahvalio i odao priznanje dr. Markiæu zavoðenje i koordinaciju pripremnog razdoblja Sinode tepredstavio novoimenovanog tajnika Sinode dr. Denisa BariæaZagreb, 17.1.2011. (IKA) - Pod predsjedanjem zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u ponedjeljak 17.sijeènja održana je u prostorijama Nadbiskupskog duhovnogstola u Zagrebu jedanaesta, ujedno zakljuèna sjednicaSredišnjeg pripremnog povjerenstva Druge sinodeZagrebaèke nadbiskupije. Uz kardinala, sjednici suprisustvovali pomoæni biskupi zagrebaèki Valentin Pozaiæ,Ivan Šaško, Mijo Gorski te ostali èlanovi Povjerenstva sdosadašnjim tajnikom dr. Tomislavom Markiæem inovoimenovanim tajnikom dr. Denisom Bariæem.Nakon pozdravnog kardinalova govora, dosadašnji tajnik dr.Markiæ okupljenima je podnio izvještaj o pripremnomrazdoblju Druge sinode Zagrebaèke nadbiskupije. U svomizlaganju dr. Markiæ prikazao je dosadašnji tijek pripremeSinode te predstavio sabrane rezultate pripremnog razdobljaSinode. Kardinal Bozaniæ zahvalio je i odao priznanje dr. Markiæu zavoðenje i koordinaciju pripremnog razdoblja Sinode tepredstavio novoimenovanog tajnika Sinode dr. DenisaBariæa koji je kardinalu zahvalio na ukazanom povjerenju tega zamolio "da i nadalje zdušno koristi svaki trenutak zaspomen Sinode naše mjesne Crkve, ne samo u službenomnauèavanju, veæ i u svakoj prigodi susreta i razgovora svjernicima koji su svojim životom i radom dubokoukorijenjeni u našu puku svakodnevicu i koji æe biti jedan odsmjerokaza ka odvijanju Sinode".Kao planove za predstojeæe razdoblje kardinal je istaknuodonošenje Statuta Sinode, izbor èlanova Sinode te izradutemeljnog radnog dokumenta (Instrumentum laboris) Sinodekoji æe biti polazište za sinodske rasprave.

Domovinske vijesti ika

12 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Susret kardinala Bozaniæa i predsjednice Vlade RHRazgovarali su o pohodu pape Benedikta XVI. HrvatskojZagreb, 17.1.2011. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ i predsjednica Vlade Republike HrvatskeJadranka Kosor susreli su se u ponedjeljak 17. sijeènja uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu, a tijekom susretarazgovarali su o pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj.Osvrnuvši se na do sada uèinjene korake u pripremi Papinapohoda, bilo je rijeèi i o predstojeæim zadacima.Predsjednica Vlade upoznala je kardinala sa stanjemzavršnih pregovora o ulasku u Europsku uniju te ogospodarskim, socijalnim i demografskim projektima VladeRepublike Hrvatske. Na susretu je bilo rijeèi i o aktualnimpitanjima od posebne važnosti za graðane RepublikeHrvatske. Kardinal Bozaniæ zahvalio je predsjednici Vladena naporima što ih u svojoj odgovornoj službi ulaže nadobrobit graðana Hrvatske, navodi se u priopæenju VladinogUreda za odnose s javnošæu i Tiskovnog ureda Zagrebaèkenadbiskupije.

Biskup Škvorèeviæ izrazio solidarnost s Hrvatimapogoðenim poplavom u AustralijiPožega, 17.1.2011. (IKA) - Prigodom teških poplava uAustraliji požeški biskup Antun Škvorèeviæ poslao je pismovoditelju Hrvatskoga katolièkog centra u Brisbaneu fraNikici Zlatuniæu, s izrazima solidarnosti sa svim Hrvatima idrugima koji su pogoðeni tom prirodnom katastrofom. "Utijeku nedavnoga pastoralnog pohoda australskim Hrvatimaproboravio sam nekoliko dana i u Hrvatskom katolièkomcentru u Brisbaneu. Susreo sam brojne vjernike u crkvi i unjihovim domovima. Duboko su me dirnule njihove radosti inade o kojima su mi pripovijedali i koje su mi ostale upamæenju i u srcu. Minulih dana, dok su nabujale vodestrahovitom snagom plavile i uništavale mnoge kuæe i drugadobra diljem Queenslanda, posebno kad su se slile uBrisbane, dijelio sam tjeskobu i žalost, bio u molitvi s Vama,svim hrvatskim vjernicima i drugim stradalnicima. I ovimputem svjedoèim svoje suosjeæanje, molitvenu povezanost isolidarnost sa svima koje je pogodila nevolja. Neka Bogutjehe unese u sva preplašena srca svoj mir i pomogne da sepotporom i razumijevanjem plemenitih ljudi što prije obnovisve ono što je uništeno. U nadi brzog oporavka od posljedicapoplave ostajem s Vama u molitvi za sve Hrvate uQueenslandu – uz srdaèan i bratski pozdrav u Gospodinu",napisao je biskup Škvorèeviæ.

Nadbiskup Srakiæ primio u posjet izaslanstvo Gardijskeoklopno-mehanizirane brigade HKV-aÐakovo, 18.1.2011. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ primio je 18. sijeènja uNadbiskupskom domu u Ðakovu brigadnoga generalaMladena Mikolèeviæa i vojnog kapelana Alojza KovaèekaGardijske oklopno-mehanizirane brigade Hrvatske kopnenevojske. Brigadni general Mikolèeviæ nadbiskupa je posjetiouime svojih vojnika, èasnika i doèasnika te je izložio njihovrad i aktivnosti. Spomenuo je veliki broj ljudi koji sudjelujuu mirovnim misijama te meðunarodnim, nacionalnim ilokalnim hodoèašæima. Istaknuo je i sudjelovanje usvakodnevnom životu graðana pomažuæi opæinama igradovima od posebne državne skrbi. General Mikolèeviæ inadbiskup Srakiæ izrazili su obostranu želju za daljnjomsuradnjom te se složili kako je u tjeskobnim vremenimadanašnjice ljudima neophodna duhovna snaga koja daje naduu bolje sutra.

Zapoèeo ekumenski hod zagrebaèkim crkvamaPrva postaja bila je crkva Sv. Roka, a domaæini su bilirimokatolièka župa sv. Blaža i Makedonska pravoslavnaCrkvaZagreb, 18.1.2011. (IKA) – Ekumenski hod po crkvamagrada Zagreba u povodu Molitvene osmine za jedinstvokršæana koja se ove godine održava pod geslom "Bijahupostojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenjukruha i molitvama" zapoèeo je u utorak 18. sijeènja. Prvapostaja bila je crkva Sv. Roka, a domaæini su bilirimokatolièka župa sv. Blaža i Makedonska pravoslavnaCrkva. Uvodeæi u molitvu, predsjednik Povjerenstva zaekumenizam i dijalog Zagrebaèke nadbiskupije i župnikžupe sv. Blaža, na èijem se podruèju nalazi kapelica Sv.Roka, mons. Zvonimir Sekelj istaknuo je kako timzajedništvom idu na poèetak onoga jedinstva i molitve, tj.apostolskog nauka kako bi osjetili osobu Isusa Krista. "Onneka nas ujedini te neka nam to bude polazište našegaotkucaja srca jednih prema drugima i zajedništva", rekao jemons. Sekelj. "Èast mi je i duhovna radost da možemo prviputa i mi, Makedonska pravoslavna Crkva biti suorganizatorekumenske molitve. Okupili smo se u kapelici koja je živisvjedok ekumenizma", rekao je protojerej Kirko Velinski tepodsjetio kako je godine 1995. kardinal Franjo Kuhariæ daotu kapelicu na korištenje makedonskim vjernicima. U molitvi su sudjelovali i predstavnik Srpske pravoslavneCrkve protojerej stavrofor Marinko Juretiæ, predstavnikBugarske pravoslavne Crkve protojerej Emil CenovAngelov, generalni vikar Evangelièko-luteranske CrkveBranko Beriæ, pastor Branimir Buèanoviæ iz Kršæanskereformirane Crkve, glavni tajnik Saveza baptistièkih Crkavau RH Željko Mraz, kao i tajnik Povjerenstva za ekumenizami dijalog Zagrebaèke nadbiskupije dr. Zvonimir Kureèiæ. Na kraju molitve vjernici su dali svoj prilog za gradnju crkveza vjernike Makedonske pravoslavne Crkve.

Zagreb: Susret gradonaèelnika Bandiæa i biskupaKomariceZagreb, 18.1.2011. (IKA) - Zagrebaèki gradonaèelnik MilanBandiæ susreo se 18. sijeènja u zgradi Gradske uprave sbanjoluèkim biskupom i predsjednikom Biskupskekonferencije BiH Franjom Komaricom, s kojim je, meðuostalim, razgovarao o položaju Hrvata u BiH i problemima skojima se susreæu, priopæeno je iz Ureda gradonaèelnika. Biskup Komarica zahvalio je gradonaèelniku na otvorenostiprema problemima bosanskohercegovaèkih Hrvata, naposjetima podrške Plehanu, Ceru, Bijelom Brdu, BanjojLuci, na zauzimanju da se njihov položaj u BiH, odnosnoRepublici Srpskoj poboljša u svakom pogledu. Pozvavšigradonaèelnika da uskoro doðe u Banja Luku, istaknuo jetakoðer, važnost podrške onima koji imaju želju i voljuvratiti se na svoja ognjišta u Republici Srpskoj.

Domovinske vijestiika

1319. sijeènja 2011. broj 3/2011

Crkva u Hrvata

Hrvatski misionar o stanju na poplavljenom podruèjuBrisbaneaBrisbane, 13.1.2011. (IKA) – Australsku državuQueensland pogodile su katastrofalne poplave, a premadostupnim podacima, kako javlja voditelj HKM Brisbane iGold Coast "Alojzije Stepinac" fra Nikica Zlatuniæ, èlanFranjevaèke provincije Bosne Srebrene, 15 osoba jepoginulo a 68 ih se smatra nestalima. Prema njegovimsaznanjima, nitko od Hrvata koji žive u tome podruèju nijemeðu stradalima.Od Božiæa su padale obilne kiše, pa rijeke nisu mogle primititoliku kolièinu vode. Najprije je bio pogoðen središnjiQueensland, a onda jugoistoèni dio gdje se nalazi Brisbane,glavni grad države, kao i ostali okolni gradovi Ipswich,Maburg, tj. cijela dolina Lockyer Valley. Buduæi se Brisbanenalazi na ušæu rijeke Brisbane, u koju se slijevaju sve rijekeiz zaleða, nivo rijeke je svakim danom rastao, pa se ponovioscenarij iz 1974 godine, istièe fra Nikica za IKA-u.Napominje, kako je nesretna okolnost i ta da se umjetnojezero, koje je zapravo i bilo stvoreno nakon poplave 1974.da se zadržavaju opasne kolièine vode, prepunilo, te seuslijed sigurnosnih razloga voda morala ispustiti što jedodatno podiglo razinu u rijekama. Voda se poèela izlijevatiu srijedu, potopivši dijelove grada Rocklea, Graceville,Rosallie, Goodna, kao i neke dijelove samoga centra grada,najbliže rijeci. Sve to je rezultiralo ogromnom štetom,velikim brojem evakuiranih, opustošenim kuæama. Takoðerje opustošena dolina Lockyer Valley koja je snabdijevacijelu Australiju povræem. Opasnost još nije prošla, a predsvima je veliki zadatak: obnova za koju se prognozira da bimogla trajati i dvije godine. Premijerka te države Ana Blighusporeðuje ovo s poslijeratnom obnovom. Pomoæ se sakupljana sve strane, pa je do sada sakupljeno oko 30 milijunadolara, a vjerojatno i više, jer se ljudi solidariziraju, nudesvoje kuæe, primaju ugrožene, istièe voditelj HKM uBrisbaneu, koja ove godine obilježava pedeset godinapostojanja."Što se tièe naše misije i Hrvata, od kojih veæina živi uBrisbaneu i Gold Coastu; a jedna veæa skupina na sjeveruQueenslanda, koliko sam uspio saznati, nitko nije nastradao,no zasigurno ima onih koji su izgubili imovinu. Mi æemoèim prije putem naših medija i u crkvi objaviti kontakte iorganizirati pomoæ potrebnima", izjavio je za Informativnukatolièku agenciju fra Nikica Zlatuniæ.

"Drinske muèenice" uskoro blaženicePriznato muèeništvo redovnica Družbe kæeri Božje ljubavi,poznatijih kao Drinske muèenice, koje su ubijene iz mržnjeprema vjeri u Bosni i Hercegovini izmeðu 15. i 23. prosinca1941.Vatikan, 14.1.2011. (IKA) – Papa Benedikt XVI. tijekomaudijencije u koju je 14. sijeènja primio proèelnikaKongregacije za proglašenje svetih kardinala Angela Amatadao je odobrenje Kongregaciji da odobri Dekret omuèeništvu službenica Božjih Marije Jule Ivaniševiæ(svjetovnog imena Kata Ivaniševiæ), s. Marije BernadeteBanje (svjetovnog imena Terezija Banja), s. Marije KrizineBojanc (u svijetu Josipa - Jožefa - Bojanc), Marije Antonije(svjetovnog imena Josipa - Jožefa - Fabjan) i MarijeBerchmane (svjetovnog imena Carolina Anna Leidenix),priopæio je Tiskovni ured Svete Stolice. Rijeè je oredovnicama Družbe kæeri Božje ljubavi, poznatijima kao

Drinske muèenice, koje su ubijene iz mržnje prema vjeri uBosni i Hercegovini.Pet sestara podnijelo je muèeništvo izmeðu 15. i 23. prosinca1941. Èetnici su 11. prosinca 1941. opkolili njihov samostan"Marijin dom" na Palama i pod pucnjavom ih nasilno odveliu smjeru Goražda a kuæu opljaèkali i zapalili. Njihov križniput po hladnoæi i snijegu, uz preslušavanja i ispitivanja,prijetnje i vrijeðanja, vodio ih je prvo do Carevih Voda iSjetline, gdje je 76-godišnja starica s. Berchmana, shrvanaod puta i svih dogaðanja, odvojena od ostalih sestara izadržana. Sestre Jula, Krizina, Antonija i Bernadeta stigle suu Goražde 15. prosinca 1941. popodne i smještene su uvojarnu na drugi kat. Iste veèeri razulareni su èetnici upijanom stanju provalili sestrama u sobu i s neèistimnamjerama nasrnuli na njih. U obrani svoga ljudskogdostojanstva i zavjetovane èistoæe sestre su se otrgle iz rukusvojih napadaèa i jedna za drugom iskoèile kroz prozor.Èetnici su meðutim jurnuli dolje pred vojarnu te veæozlijeðene sestre noževima usmrtili i bacili u rijeku Drinu,koja je nekoliko dana kasnije odnijela njihova tijela.S. Berchmana ostala je desetak dana u Sjetlini i vidljivo seoporavljala. Zatim je, kako je reèeno, trebala poæi u Goraždek ostalim sestrama, koje su veæ bile ubijene. Dva su jeèetnika odvezli na sanjkama. Koèijaš je po povratku rekaosestrama da je dobro stigla, a jedan od njih oko vrata je imaonjezinu krunicu. Zapisano je da je ubijena 23. prosinca 1941.Vrhbosanski nadbiskup metropolit kardinal Vinko Puljiæ,dobivši potrebno dopuštenje od Kongregacije za proglašenjesvetaca, 4. prosinca 1999. izdao je dekret o pokretanjuDijecezanskog postupka za njihovu beatifikaciju. Nakon štoje proces uspješno okonèan, sva potrebna dokumentacijapredana je Kongregaciji za kauze svetaca.

Dani biskupa Ivana Antunoviæa 2011.U sklopu Dana održan tradicionalni Razgovor Katolièkoginstituta za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ"koji je ove godine bio posveæen obiteljiSubotica, 17.1.2011. (IKA) - Dani velikana hrvatskognaroda i bunjevaèkog roda biskupa Ivana Antunoviæa ovegodine zapoèeli su u nedjelju 9. sijeènja sveèanom misom ukatedrali-bazilici Sv. Terezije u Subotici o 123. obljetnicinjegove smrti. Misu je predvodio proèelnik Izdavaèkogodjela Katolièkog instituta za kulturu, povijest i duhovnost"Ivan Antunoviæ" mons. Andrija Anišiæ. On je u propovijedipodsjetio na misao biskupa Ivana Antunoviæa o braku iobitelji. Antunoviæ je obiteljski život smatrao "temeljemCrkve i domovine i svete majke Crkve". A Bog je "temelj ikruna obitelji" i bez njega nema opstanka i napretka obitelji.Na misi je pjevao katedralni zbor "Albe Vidakoviæ" podravnanjem s. Mirjam Pandžiæ.Dani biskupa Ivana Antunoviæa nastavljeni su u ponedjeljak17. sijeènja 19. razgovorom Katolièkog instituta za kulturu,povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ". Razgovor je održan usubotièkom "Katolièkom krugu" a okvirna temaovogodišnjeg "Razgovora" bila je "Bez obitelji nemabuduænosti". Tom temom Institut je htio dati svoj prinosobilježavanju Godine obitelji u Subotièkoj biskupiji ali ipripremi za pohod pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, jer seoèekuje da æe veliki broj vjernika Subotièke biskupijehodoèastiti u lipnju u Zagreb na susret s Papom. Susret je zapoèeo pjesmom u èast Svetoj obitelji koju suotpjevali združeni zborovi župe Marije Majke Crkve i

Crkva u Hrvata ika

14 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Collegium musicum catholicum pod ravnanjem MiroslavaStantiæa. Uslijedila je recitacija pjesme AlekseKokiæa"Bunjevci biskupu Antunoviæu" koju je recitiralastudentica Nevena Mlinko. Pozdravnu rijeè sudionicima"Razgovora" uputio je uime organizatora mons. dr. AndrijaKopiloviæ, predsjedavajuæi Instituta. Predavanje na temu održao je proèelnik Obiteljskog vijeæaSubotièke biskupije preè. Franjo Ivankoviæ. U kratkimnatuknicama iznio je što o braku i obitelji govore suvremenidokumenti Crkve, a potom je rijeè predao braènim parovimaKatici i Pavlu Ivankoviæu i Danici i Marinku Milinko, kojisu govorili o svom životu u braku i obitelji. Oni su praktiènivjernici, aktivni èlanovi svoje župne zajednice a snagu inadahnuæe crpe iz zajednice braènih susreta, a Danica iMarinko su zajedno s Franjom i aktivni u biskupijskomvijeæu za Apostolat obitelji. Oni su svjedoèili dubokovjernièki a na momente dirljivo o poteškoæama i ljepotisvoje braène ljubavi koji osnažen sakramentom ženidbe,praæen molitvom i sakramentskim životom postaje milosnimizvorom istinske sreæe. Iz istog milosnog izvora izrastaobitelj kao "mala Crkva" koja onda može biti svjetlo i onimakoji Krista još nisu upoznali. Nakon svjedoèenja braènih parova uslijedio je razgovor natemu susreta. Voditeljica veèeri Katarina Èelikoviæ ustvrdilaje kako je poticaj za temu ovogodišnjeg razgovora meðuostalim bila i duboka kriza institucije braka i obitelji a nakonsvjedoèenja koja smo èuli dobili smo drugu sliku braka iobitelji – braka i obitelji koji su skladni i radosni, rekla jeÈelikoviæ. Na kraju susreta mons. Anišiæ podsjetio je da se "Razgovor"kao tradicionalno okupljanje Hrvata Bunjevaca dogaðauvijek o obljetnici smrti biskupa Ivana Antunoviæa. Temaovogodišnjeg Razgovora bila je u potpunosti na crti onogašto je upravo biskupu Antunoviæu bilo na srcu: odgajatimlade da bi ostvarili braène i obiteljske zajednice koje moguosigurati opstanak i napredak povjerenog mu stada i narodaza èiji boljitak je on uložio i istrošio sav svoj život. Potom je proèitao Priopæenje u predstojeæem popisustanovništva koje æe u Republici Srbiji biti u jesen. Upriopæenju se poziva Hrvate – Bunjevce i Šokce da se napredstojeæem popisu stanovništva u Srbiji izjasne kao Hrvati,jer su jezik, kultura i obièaji Bunjevaca i Šokaca, ma gdjeoni živjeli, sastavni dio hrvatske kulture, i kao katolici."Slobodno i ni od koga ometano iskazivanje nacionalne ivjerske pripadnosti smatramo presudnim za ostanak iopstanak bunjevaèkih i šokaèkih Hrvata na ovim prostorima.Stoga se kao politièki, kulturni i vjerski predstavnicihrvatskog naroda ograðujemo od svakog politiziranja imanipuliranja ovom izjavom. Želeæi svim graðanima kojiobitavaju u Srbiji da se mogu slobodno upisati u popisstanovništva, ostajemo uz svoj narod, štiteæi njegovatemeljna prava", navodi se u priopæenju.Mons. Anišiæ pozvao je predstavnike hrvatskih udruga kao isve prisutne da prihvate spomenuto priopæenje jer od brojapripadnika hrvatskoga naroda na tom popisu uvelike æeovisiti i njegova buduænost u Republici Srbiji.

Crkva u Hrvataika

1519. sijeènja 2011. broj 3/2011

Inozemne vijesti

Austrijska BK objavila statistiku za prošlu godinuBeè, 11.1.2011. (IKA) - Broj katolika u Austriji neznatno jepao u 2010. godini, objavila je agencija Kathpress. Iznepotpunih i neslužbenih statistika, koje je objavilaAustrijska biskupska konferencija za proteklu godinu,ukupan broj katolika u toj zemlji bio je 5,45 milijuna. Uodnosu na godinu 2009., kada je službeno bilo 5.530.000katolika, to predstavlja pad za oko 1,4 posto. Glavni uzrok jepoveæanje broja onih koji napuštaju Crkvu, potaknutiuglavnom skandalima koji je potresaju. U 2010. godini87.393 vjernika službeno je istupilo iz Katolièke Crkve, štoje znatno poveæanje u odnosu na 53.269 osoba koje su Crkvunapustile 2009. Tijekom protekle godine Crkvi je pristupilaili se u nju vratila 4091 osoba, dok se u 2009. godini brojèlanova Crkve poveæao za 4650.Austrijska biskupska konferencija ove je godine prvi putobjavila, zajedno s nepotpunim podacima za 2010., i iscrpneslužbene crkvene statistike za 2009. godinu. Prema timpodacima broj sveæenika koji djeluju u Austriji u 2009.blago se poveæao, tj. s 4072 u 2008. narastao je na 4144. Napoveæanje je utjecao porast broja redovnièkih sveæenika s1489 (2008.) na 1611 (2009.), dok je broj dijecezanskihsveæenika (2158) i sveæenika iz inozemnih biskupija kojidjeluju u Austriji (375) ostao jednak. Iz godine u godinuraste i broj stalnih ðakona (u 2008. bilo ih je 580, a u 2009.ukupno 607), a slièno vrijedi i za redovnike (s 475 broj sepoveæao na 498). Broj redovnica, meðutim, smanjio se sa4621 (2008.) na 4548 (2009.). Broj župa (3081) i ostalihdušobrižnièkih središta (1285) ostao je nepromijenjen.Pastoralna djelatnost bilježi samo neznatne promjene u 2009.u odnosu na 2008., ali statistike pokazuju smanjenje brojavjernika volontera koji pomažu u pripremi djece i odraslih zasakramente.

Nadbiskup Mamberti susreo se s egipatskomveleposlanicomVatikan, 11.1.2011. (IKA) - Sveta Stolica potpuno se slažesa zabrinutošæu egipatske Vlade glede nastojanja da seizbjegne širenje sukoba i napetosti zbog vjerskih razloga,izjavio je 11. sijeènja tajnik Vatikanskoga državnog tajništvaza odnose s državama nadbiskup Dominique Mambertinakon susreta s egipatskom veleposlanicom pri SvetojStolici. Nadbiskup se s egipatskom veleposlanicom sastao,kako izvještava amerièka katolièka novinska agencija CNS,nekoliko sati nakon što ju je egipatska vlada odluèila pozvatina konzultacije u Kairo nezadovoljna Papinim rijeèima onedavnom napadu na kršæane u toj zemlji i pozivomvlastima da zaštiti kršæansku manjinu.

Novi rektor Papinskog zavoda Germanicum etHungaricumMuenchen, Rim, 12.1.2011. (IKA) – Isusovac o. BenediktLautenbacher (55) novi je rektor Papinskoga zavoda"Germanicum" u Rimu. Na tome æe mjestu, kako je objavilanjemaèka isusovaèka provincija, naslijediti o. FranzaMeuresa (59) koji je zavod vodio od 2005. godine. Papinski zavod Germanicum et Hungaricum utemeljen je1552. godine i od poèetka ga vode isusovci. Trenutaèno se uZavodu nalazi osamdesetak studenata iz brojnih biskupija izsrednje i istoène Europe, meðu kojima i iz hrvatskihbiskupija.

Predsjednik Papinskog vijeæa Cor unum boravio naHaitijuVatikan, 12.1.2011. (IKA) – Godinu dana nakon užasnogpotresa koji je Haiti bacio na koljenja, a u kojem je poginulooko tristo tisuæa osoba, u Haitiju je stanje još uvijek vrlodramatièno. Na obljetnicu potresa predsjednik Papinskogavijeæa Cor unum kardinal Robert Sarah na zaravni ispredporušene katedrale u Port-au-Princeu predvodio je 12.sijeènja euharistijsko slavlje, prenio Papinu poruku,blagoslov i solidarnost. Sveti Otac ohrabrio je Haiæane,zajamèio svoju molitvu, poglavito za preminule u potresu, tepotaknuo nadu u naroèito teškim okolnostima. Vrijeme je,istièe Sveti Otac, za obnovu, ne samo materijalnih strukturanego i ponajviše graðanskog, društvenog i vjerskog suživota.Papa je poželio da narod prednjaèi u izgradnji sadašnjosti ibuduænosti, raèunajuæi s meðunarodnom pomoæu, koja je,kako je rekao, u kojoj je došla do izražaja velikavelikodušnost kroz ekonomsku pomoæ i dragovoljce pristigleiz mnogih država.Povjeravam vas zagovoru Naše Gospe od brze pomoæi,zaštitnici Haitija, koja nije, siguran sam, ravnodušna premavašim molitvama. Neka Bog blagoslovi sve Haiæane, kaže seu zakljuèku Papine poruke. Papa je istoga dana imenovaomons. Guirea Poularda novim nadbiskupom glavnoga gradaHaitija, a njegovim pomoænim biskupom imenovao jedosadašnjeg katedralnog župnika i ravnatelja Caritasa mons.Ericka Toussainta, obojica su se istaknuli u zbrinjavanjubeskuænika i siromaha. Predsjednik Papinskoga vijeæa, kojije uz Papinu poruku donio i njegov novèani prilog za obnovuškola i crkvi, susreo se s redovnicama koje su u potresuizgubile petnaest susestara.

Venezuelanski biskupi oštro kritizirali predsjednikaChavezaBiskupi u novim zakonima uoèavaju korake u smjeruuspostave totalitarnog sustavaRim, Caracas, 14.1.2011. (IKA) – Biskupska konferencijaVenezuele oštro je kritizirala predsjednika Hugu Chaveza,jer mimo deklarirane volje graðana Vlada i Narodnaskupština pokušavaju uspostaviti "socijalistièki totalitarnisustav", piše misijska agencija "Misna". Država ne smijepreuzeti "potpunu kontrolu nad životima graðana" i stvoritisebi uvjete za trajne i neogranièene ovlasti. Biskupipredbacuju "staroj" Narodnoj skupštini što je u posljednjimtjednima prethodne godine i poèetkom sijeènja 2011.,završavajuæi svoj mandat, usvojila mnoge zakone kojipovrjeðuju graðanska prava. Vlada je svoju tada još uvijekpostojeæu dvotreæinsku veæinu iskoristila za provoðenje ionih dijelova ustavnih reformi koje je stanovništvo veæodbacilo referendumom od 2. prosinca 2007.Konkretno, po zakonu donesenom u prosincu predsjednikuje odobreno da smije još 18 mjeseci provoditi svoje posebnei proširene ovlasti. Time Vlada sada ponovno pokušavaostvariti svoje neustavne ideje. To je "neprihvatljivozanemarivanje volje naroda". Dodatne ovlasti danepredsjedniku nemaju nikakve veze s tobožnjom svrhomzakona, da bi se navodno što prije obnovila infrastrukturazemlje, uništena jakim kišama. Vlada na taj naèin dobiva"izvanrednu moæ", a djelokrug rada nove Narodne skupštinebit æe posve sužen, upozoravaju biskupi.

Inozemne vijesti ika

16 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Papa Ivan Pavao II. bit æe 1. svibnja proglašen blaženimObred beatifikacije, kako je priopæio proèelnik Tiskovnogureda Svete Stolice, održat æe se u Vatikanu na Druguvazmenu nedjelju odnosno Nedjelju božanskog milosrðaVatikan, 14.1.2011. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je14. sijeènja u audijenciju proèelnika Kongregacije zaproglašenje svetih kardinala Angela Amata, priopæio jeTiskovni ured Svete Stolice. Tijekom audijencije Papa jeovlastio spomenuti dikasterij da proglasi dekret o èudu kojese pripisuje zagovoru sluge Božjega Ivana Pavla II. (KarolWojtyla). Taj èin zakljuèuje postupak koji prethodi Obredubeatifikacije koji æe se, kako je takoðer u zasebnompriopæenju izvijestio proèelnik Tiskovnog ureda SveteStolice o. Federico Lombardi, održati u Vatikanu 1. svibnja2011., na Drugu vazmenu nedjelju odnosno Nedjeljubožanskog milosrða, pod predsjedanjem pape BenediktaXVI.Kauza za proglašenje blaženim i svetim, uz posebno Papinodopuštenje, zapoèela je prije nego što je proteklo pet godinaod smrti sluge Božjega Ivana Pavla II., kako to zahtijevajupostojeæe norme. Razlog te iznimke je veliki glas svetosti,koji je papa Wojtyla uživao još za života, u èasu smrti tenakon smrti. U svemu ostalom se tijekom postupka ucijelosti pridržavalo opæih kanonskih uredbi vezanih uzpostupke za proglašenje blaženih i svetih.Od lipnja 2005. do travnja 2007. proveden je dijecezanskidio postupka u Rimskoj biskupiji kao i drugim biskupijamau kojem je provedena istraga o životu, krepostima i glasusvetosti te èudesima. Pravnu ispravnost kanonskih postupakaKongregacija za kauze svetaca priznala je posebnimdekretom 4. svibnja 2007. U lipnju 2009., nakon što suprouèili pripadajuæi Positio, devet savjetnika teologa togadikasterija dali su svoje pozitivno mišljenje o herojskimkrepostima sluge Božjega. Nakon što su u studenome istegodine pozitivni sud o istom Positio dali kardinali biskupiKongregacije za kauze svetaca, 19. prosinca 2009. papaBenedikt XVI. dao je odobrenje da se proglasi Dekret oherojskim krepostima. U pogledu beatifikacije sluge Božjega Ivana Pavla II.,postulatura kauze predstavila je Kongregaciji za kauzesvetaca ozdravljenje "od Parkinsonove bolesti" s. MarieSimon Pierre Normand, redovnice francuske družbe Institutdes Petites Soeurs des Maternites Catholiques.Kao i obièno opsežni Akti kanonske istrage, koja jeregularno voðena, zajedno s podrobnim lijeènièko-pravnimvještaèenjem, predani su 21. listopada 2010. Lijeènièkomvijeæu dikasterija za kauze svetaca da o njima daju svojznanstveni sud. Njegovi struènjaci, nakon što su prouèili suobièajenom temeljitošæu svjedoèanstva iznesena tijekompostupka te èitavu dokumentaciju, izjasnili su se u prilogznanstvenoj neobjašnjivosti toga ozdravljenja. Teolozisavjetnici, nakon što su dobili uvid u zakljuèke lijeènika,pristupili su 14. prosinca 2010. donošenju teološkog sudatoga sluèaja i, jednoglasno, priznali kako je do èudesnogozdravljenja došlo zahvaljujuæi zagovoru sluge BožjegaIvana Pavla II.Konaèno, 11. sijeènja 2011., održana je redovna sjednicakardinala i biskupa Kongregacije za kauze svetaca, koji sujednoglasno iznijeli pozitivan sud, smatrajuæi kako jeozdravljenje s. Marie Pierre Simon, jer ga je Bog izveo naznanstveno neobjašnjiv naèin, èudesno te da se dogodilonakon utjecanja zagovoru pape Ivana Pavla II., èijem sezagovoru s pouzdanjem utjecala ne samo spomenutaredovnica veæ mnogi drugi vjernici.

Progon kršæana u IrakuMünchen, 14.1.2011. (IKA) - Iraèki arhiðakon EmanuelYoukhana, koordinator kršæanske organizacije za pomoæSjevernom Iraku "CAPNI", pozvao je Zapad i iraèku Vladuda progon kršæana u Iraku nazovu pravim imenom. Kršæaneu Iraku napada se sustavno i protjeruje ih se iz zemlje,izjavio je 14. sijeènja meðunarodnoj organizaciji za pomoæ"Kirche in Not" u Münchenu sveæenik asirske Crkve.Nasuprot tome, iraèka Vlada tvrdi da nasilje "nije usmjerenosamo protiv kršæana, nego protiv svakog èovjeka". A metanapada bili su nedvojbeno kršæani. Osobito daljnja progresivna islamizacija društva kršæanetjera da èine i ono što ne bi htjeli. Tako veæ danas mnogekršæanske žene samo s velom smiju izlaziti iz svojihdomova, jer društveni je pritisak na njih prevelik. Takoðer,nedavno je Glazbeni fakultet Sveuèilišta u Bagdaduzatvoren, jer glazba „ne ide skupa sa šerijatom". Visokimuslimanski duhovni voðe traže da se na sveuèilištimastudente odvaja od studentica. Zbog takvih ogranièavanjamnogi kršæani samo misle kako æe pobjeæi, istaknuo jeYoukhana. Prije je u Iraku živjelo više od milijun kršæana, adanas ih još samo 300.000. Svakoga tjedna zrakoplovi izBagdada za Bejrut puni su putnika kršæana. Mnoge obiteljiodjednom odluèuju sve ostaviti i pobjeæi, istièe arhiðakon.

Brazil: Crkva poziva na solidarnostBiskup Petropolisa u crkvenim objektima otvorio skloništaza stradaleBrazilija, 14.1.2011. (IKA) – Brazilska Crkva pozvala jecijelu zemlju na solidarnost sa žrtvama prirodne katastrofekoja je ovih dana pogodila Brazil. Filippo Santoro, biskuppoplavama najteže pogoðene regije Petropolisa, odmah je ucrkvenim objektima otvorio skloništa za stradale. Poplave suu Brazilu uobièajene u sijeènju i veljaèi, no ove su godineobilne padaline prouzroèile ujedno i aktiviranje nekolikoklizišta, što je pak lanèanom reakcijom izazvalo smrtonosnulavinu drveæa, kuæa, i odlomljenog stijenja. Biskup Santoropoziva na potporu i pomoæ spasiocima, na prikupljanjepomoæi za stradalnike, kao i na darivanje krvi, jer postojiopasnost da se rezerve u pretrpanim bolnicama uskoropotroše. U sljedeæim danima oèekuje se još više padalina, amnoga mjesta u regiji zbog klizišta su i dalje odsjeèena odostatka svijeta. Prema posljednjim podacima zbog poplave ježivote izgubilo više od 500 osoba, što bi tu prirodnukatastrofu moglo uèiniti jednom od najgorih u toj zemlji.

Novo vodstvo Papinske akademije za znanostiVatikan, 15.1.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI. imenovaoje 15. sijeènja švicarskoga mikrobiologa i genetièaraWernera Arbera (81) predsjednikom Papinske akademije zaznanosti. U toj je službi naslijedio talijanskoga fizièaraNicolu Cabibba, preminuloga u kolovozu. Nobelovac,protestant, prof. Werner Arber èlan je te Papinske akademijeod godine 1981. Do svoga umirovljenja 1998. predavao jemikrobiologiju na Sveuèilištu u Baselu. Akademija za znanosti savjetodavno je tijelo Pape i SveteStolice za pitanja suvremenih istraživanja, a okupljaosamdesetak meðunarodno uglednih struènjaka sa svihznanstvenih podruèja, meðu kojima nisu samo katolici.

.

Inozemne vijestiika

1719. sijeènja 2011. broj 3/2011

Otvorena 82. sudska godina u VatikanuVatikan, 15.1.2011. (IKA) – Misnim slavljem koje je ukapeli Uprave Države Grada Vatikana služio Papin državnitajnik kardinal Tarcisio Bertone, te izlaganjem promicateljapravde Nicole Picardija, 15. sijeènja otvorena je 82. sudskagodina sudskih tijela u Vatikanu. Prof. Picardi posebno jegovorio o nedavnim novim pravilima povezanima s pranjemnovca, te istaknuo razvoj od "državnog aparata" u "pravnudržavu", prenosi Hrvatski program Radio Vatikana. Kardinal Bertone u propovijedi je istaknuo da je Zakonsvjetiljka koja osvjetljava moralni obzor èovjeka. Èovjek seostvaruje kroz Zakon, u slobodi. Zakon stoga nije iznad ilinasuprot èovjeka, nego u njegovu srcu. Napomenuvšinadalje da se iznad svakoga ljudskog zakona – bio onpravedan ili nepravedan, jasan ili zamršen – nalazi Božjizakon, kardinal je primijetio da nezakonitost proizlaziponajviše iz nedostatka morala po istini. Moralnost je ta kojaèini odgovornim i obvezuje na poštovanje zakona, ali ako sene izabere moral koji polazi od istine utisnute u svakomèovjeku, pada se u subjektivistièki moral. On pak kaomjerilo ima pojedinca i njegovu potpunu sloboduodreðivanja zakonitoga i nezakonitoga, pravednoga inepravednoga, a takvo postavljanje, koje pojedincu dajepotpunu slobodu, ide protiv Božjega nacrta, upozorio jePapin državni tajnik. Važna je zadaæa kršæanske zajednicekoja je pozvana pouèavati Božjemu zakonu, Božjimzapovijedima. U današnjoj zamršenoj kulturi koja èestozbunjuje, primjeæujemo da se Crkvi priznaje sposobnost ipouzdanost za rijeèi ohrabrenja i nade, primijetio je kardinalte podsjetio na encikliku Caritas in veritate, u kojoj papaBenedikt XVI. istièe da Crkva treba ispuniti poslanje istine,u svako doba i u svakoj prilici, i to za društvo koje je pomjeri èovjeka, njegova dostojanstva, i njegova zvanja.

Benedikt XVI. primio policijske djelatnikeVatikan, 15.1.2011. (IKA) - Papa Benedikt XVI.tradicionalno je na poèetku godine primio 15. sijeènjapolicijske djelatnike zadužene za javni red oko Vatikana i naTrgu Sv. Petra, na èelu sa šefom talijanske policije inaèelnikom policijske uprave zadužene za sigurnostVatikana. Èestitajuæi svima novu godinu, Papa je zahvaliona zauzimanju i struènosti djelatnika i policajaca, koji poput"anðela èuvara" danju i noæu bdiju nad Vatikanom, jamèeæihodoèasnicima potrebnu sigurnost. Vaše je zanimanje doistaosjetljivo, zahtijeva strpljivost, ustrajnost, požrtvovnost isusretljivost. Rijeè je o vrlo korisnoj službi za mirno isigurno obavljanje duhovnih i vjerskih obreda, naroèito naTrgu Sv. Petra, istaknuo je Benedikt XVI., prenosi Hrvatskiprogram Radio Vatikana.Neka vaša prisutnost u srcu kršæanstva, kamo stižu mnoštvahodoèasnika da se sretnu s Petrovim nasljednikom i pohodegrobove apostola, u svakome sve više potièe nakanu daobnavljate duhovnu dimenziju života i produbljujete svojukršæansku vjeru, svjedoèeæi je radosno dosljednimponašanjem. U božiænome razdoblju, koje je veæ završeno,liturgija nas poziva da prihvatimo Rijeè, koja je od poèetka uOèevu krilu a koju nam je on darovao, objavljujuæi njezinolice u liku djeteta. On je vjeèni koji ulazi u vrijeme i ispunjaga svojom puninom; On obasjava i prosvjetljuje one kojižive u tminama; On je Sin Božji koji svijetu donosi spas.Uvijek ga s pouzdanjem i radošæu primimo! Marija nam gapokazuje, a ona kao brižna majka bdije i nad nama. Èesto seobraæajte njezinu majèinskom zagovoru i povjerite joj 2011.godinu, da svima bude vrijeme nade i mira, zakljuèio jeBenedikt XVI.

Ekumenski susret u VatikanuVatikan, 15.1.2011. (IKA) - Primajuæi 15. sijeènja posebnoekumensko izaslanstvo iz Finske, koja prigodom blagdanasv. Henrika obièno hodoèasti u Rim, papa Benedikt XVI.uputio im je rijeèi zahvale na produbljivanju luteransko-katolièkih odnosa, posebno nakon sporazuma gledeopravdanja. To je posebno važno za bolje shvaæanje poslanjaCrkve, napose biskupa, istaknuo je Papa. Potom ih jepotaknuo na molitvu, uoèi skore molitvene osmine zajedinstvo kršæana, istièuæi kako je na nama da žarko molimoznajuæi da je to u prvom redu djelo Božje, djelo DuhaSvetoga. No, u tom nas djelu Bog želi za suradnike, da seostvari njegova želja da svi budu jedno, rekao je Papa,prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.

Ustanovljen prvi osobni ordinarijat za skupinu pastora ivjernika pridošlih iz anglikanskoga zajedništvaVatikan, 15.1.2011. (IKA) - Kongregacija za nauk vjereustanovila je 15. sijeènja prvi osobni ordinarijat za skupinupastora i vjernika pridošlih iz anglikanskoga zajedništva, aželjni su "uæi u potpuno i vidljivo zajedništvo s KatolièkomCrkvom", prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.Istodobno je papa Benedikt XVI. imenovao prvimordinarijem Keitha Newtona, jednoga od trojice bivšihanglikanskih biskupa, koje je istoga dana u katolièkojkatedrali u Westminsteru predsjednik Engleske biskupskekonferencije nadbiskup Vincent Nichols zaredio zasveæenike. Osobni ordinarijat je kanonska struktura kojaomoguæuje skupni pristup svim bivšim anglikancima punomzajedništvu s Katolièkom Crkvom, zadržavajuæi svojevrsnuanglikansku baštinu, kako predviða apostolska konstitucijaAnglicanorum Coetibus, koju je papa Benedikt XVI. 4.studenoga 2009. odobrio da pastorima i skupinamaanglikanskih vjernika, oko pedeset biskupa i više stotinavjernika, omoguæi potpuno i vidljivo jedinstvo s KatolièkomCrkvom. Novosnovani ordinarijat stavljen je pod zaštitu bl.kardinala Johna Newmana, a svrha mu je èuvati anglikanskeèasne liturgijske, duhovne i pastoralne tradicije u sklopuKatolièke Crkve, te omoguæiti novim skupinama vjernika injihovih pastora cjelovito ukljuèenje u Katolièku Crkvu.Propisi nove strukture, odnosno osobnoga ordinarijata, uskladu su "sa zauzimanjem za ekumenski dijalog, koji je inadalje prioritet Katolièke Crkve", potvrðeno je izKongregacije za nauk vjere.

Izjava prvog ordinarija Osobnoga ordinarijata zaEnglesku i WalesLondon, 16.1.2011. (IKA) – U povodu uspostave Osobnogaordinarijata za Englesku i Wales, i imenovanja za njegovogaprvog ordinarija, vlè. Keith Newton objavio je priopæenje ukojemu je istaknuo da u primanju u Katolièku Crkvu ne vidiradikalni prekid, nego dio hodoèašæa vjere koje je zapoèelonjegovim krštenjem. Još od mladenaèke dobi želio sam imolio za jedinstvo s Katolièkom Crkvom, a objavljivanjeapostolske konstitucije "Anglicanorum Coetibus" pružilo jemoguænost za ostvarivanje tog sna, istaknuo je ordinarij, aprenosi Radio Vatikan. Napomenuo je da mu je KatolièkaCrkva u Velikoj Britaniji, kao i u Rimu, pružila ohrabrenje utoj odluci, zahvalio za bezbrojne rijeèi i geste dobrodošlicebrojnih njezinih èlanova.

.

Inozemne vijesti ika

18 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Indijski kardinal traži veæe poštovanje vjerskih pravaNew Delhi, 17.1.2011. (IKA) – Indijski kardinal TelesphorePlacidus Toppo pozvao je vlasti u New Delhiju da višepozornosti posvete zaštiti vjerskih prava u toj zemlji. Indijane može postati prava demokratska zemlja ako se u svimnjezinim dijelovima ne poštuju vjerska prava graðana,upozorio je nadbiskup Ranchija, istièuæi da pravo naslobodno ispovijedanje vjere i sloboda savjesti stoje utemeljima demokracije. Takoðer je podsjetio na èlanak 25indijskoga ustava jamèi vjerska prava kao temeljna. Kardinalje izrazio zabrinutost da fundamentalistièke snage u Indijižele osporiti to pravo.

Papa primio zaèetnike i èlanove Neokatekumenskog putaVatikan, 17.1.2011. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je17. sijeènja u dvorani Pavao VI. u Vatikanu zaèetnikeNeokatekumenskoga puta Kika Arguella, CarmenHernandez i o. Maria Pezzija, te putujuæe skupine odgovorneza Neokatekumenski put u više od 120 država. S njima jebilo 78 rektora sjemeništa Redempotoris Mater, mnogisveæenici i sjemeništarci, misionarske obitelji i misionarskezajednice te vjerouèitelji iz Rima i cijele pokrajine Lazio.Sveti Otac je rekao, kako prenosi Hrvatski program RadioVatikana, da Neokatekumenski put više od èetrdeset godinapridonosi oživljavanju i uèvršæivanju kršæanske inicijacije požupama i biskupijama, pogodujuæi postupnom i korijenskomotkrivanju bogatstava krštenja, pomažuæi da se kušabožanski život zapoèet Gospodinovim utjelovljenjem.Neokatekumenski put je Božji dar Crkvi, na raspolaganju jebiskupa za kršæansku inicijaciju i trajni odgoj u vjeri, kazaoje Benedikt XVI. dodajuæi da æe on, kao što je govorio slugaBožji papa Pavao VI. "moæi u današnjim kršæanskimzajednicama obnoviti zrelost i produbljivanje, što se u prvojCrkvi ostvarivalo u razdoblju pripreme za krštenje". Podsjeæajuæi na konaèno odobravanje StatutaNeokatekumenskog puta, Papa je istaknuo da je prošlih danaodobren i Katehetski direktorij. Crkva je uNeokatekumenskom putu prepoznala poseban dar DuhaSvetoga koji se ukljuèuje u sklad crkvenoga tijela. Potièemvas da u tome duhu uvijek težite dubljem zajedništvu spastirima i svim sastavnicama partikularnih Crkvi. Bratskoje zajedništvo meðu Isusovim uèenicima najveæesvjedoèanstvo imenu Isusa Krista, istaknuo je Benedikt XVI.Izražavajuæi zadovoljstvo što danas može poslati u misijeviše od dvjesto novih obitelji u razne dijelove svijeta,potaknuo ih je da njihova vjera, koju su primili na dar, budeljudima putokaz prema nebu. Papa je takoðer izraziozadovoljstvo što æe poslati 13 novih skupina "missiones adgentes" u sekularizirane sredine raznih država i u krajevekamo još nije dospjela Kristova poruka. Papa im je poželioda uvijek sa sobom osjeæaju nazoènost uskrslog Gospodina,potporu brojne braæe kao i Papine molitve. Pozdravljajuæi rektore sjemeništa, brojne sveæenike isjemeništarce, rekao je da su oni poseban i rjeèit znakplodova dobra koji se raðaju iz otkrivanja milosti vlastitogakrštenja. Obraæajuæi se pak gradskim i pokrajinskimskupinama, potaknuo ih je da svoje moguæe patnje pridružeKristovu trpljenu na križu i njegovoj želji da se doðe domnoge braæe udaljene od vjere i istine, kako bi ih se priveloOèevoj kuæi, kazao je Benedikt XVI. dodajuæi da se poslanjeCrkve ne može smatrati neèim sporednim u životu Crkve.Cijeli je Božji narod misionarski, a po krštenju su svi kršæaniobvezni naviještati evanðelje, zakljuèio je Benedikt XVI.

Egipat: smrtna kazna za ubojstva koptskih kršæanaKairo, 17.1.2011. (IKA) – Zbog napada na koptske kršæaneu Egiptu je jedna osoba osuðena na smrt. Prema izvještajuaustrijske tiskovne agencije (APA), a pozivajuæi se nasudske izvore, sud æe iduæeg mjeseca izreæi kazne i protivdruge dvojice okrivljenika koji su poèetkom sijeènja usrednjoegipatskom gradu Nag Hamadiu ubili šest kršæanskihvjernika i jednog stražara muslimana. Tri muškarca optuženasu za ubojstva i za ugrožavanje nacionalne sigurnosti, jer supucajuæi strojnicama iz automobila ubili pripadnikekršæanske manjine dok su izlazili iz crkve nakon polnoæke. U meðuvremenu poglavar Kopta u Njemaèkoj biskup AnbaDamian zatražio je veæa prava za kršæane u Egiptu. Do sadasu tretirani "kao graðani drugoga ili treæeg reda", upozorio jebiskup. Koptska manjina u islamskom Egiptu nema nikakvihpolitièkih ambicija. Ona samo zahtijeva svoje pravo na život.Nadalje, koptski biskup priželjkuje "kršæanski savez" protiv"neprekinutog niza nasilja", jer inaèe koptska manjina "neæejoš dugo poživjeti". Naime, prije samo dva tjedna i bombašsamoubojica raznio se ispred koptske crkve u Aleksandriji,usmrtivši pritom 21 osobu. Najnovije napade opisao je kao"napade na korijene kršæanstva". Posljednjih godina sveuèestalije su protukršæanske parole u egipatskim džamijama.O tome svjetska javnost do sada nije ništa znala. Poželjno bibilo da razumni muslimani doðu do rijeèi i da stupe udijalog. Tek to bi omoguæilo kršæanima i muslimanima dazajedno postanu "glasnici mira". Biskup Damian ujedno jezahvalio i za solidarnost ostalih vjerskih denominacija ireligija nakon višekratnih napada na njegovu Crkvu u Egiptu.

Umro armenski katolièki patrijarh KasparianBeirut, 18.1.2011. (IKA) – Nekadašnji armensko-katolièkipatrijarh Jean-Pierre XVIII. Kasparian preminuo je unedjelju 16. sijeènja u 83. godini života, objavio jevatikanski dnevnik "Osservatore Reomano". PatrijarhKasparian bolovao je od Parkinsonove i Alzheimerovebolesti i posljednje dane života proveo je bolnici u Beirutu.Misa zadušnica slavit æe se u subotu u armenskoj katedrali uBeirutu, a patrijarh æe biti pokopan u armenskom katolièkomsamostanu Bzommar u okolici libanonskoga glavnog grada. Pokojni patrijarh vodio je Armensku katolièku Crkvu, kojaje od 18. stojeæa u jedinstvu sa Svetom Stolicom i ima oko540 tisuæa vjernika, od 1982. do 1998. godine.

Slovaèki ministar vanjskih poslova Papi predao poziv daposjeti SlovaèkuPovod Papina posjeta je 1150. obljetnica dolaska sv. Æirilana podruèje današnje SlovaèkeBratislava, 18.1.2011. (IKA) - Slovaèki ministar vanjskihposlova Mikulas Dzurinda u tijeku radnog posjeta Vatikanupredao je papi Benediktu XVI. službeni poziv predsjednikaIvana Gašparoviæa da posjeti njegovu zemlju sljedeæe godineili tijekom 2013. Glavni povod je 1150. obljetnica dolaskamisionara sv. Æirila na podruèje današnje Slovaèke. Toèandatum Papina posjeta utvrdit æe se u narednim mjesecima.Sve je sada, istièe Dzurinda, "u rukama Pape i njegovihsuradnika". Slovaèka biskupska konferencija, èiji je pozivpredan Vatikanu još protekle godine, predložila je da to budeod 3. do 5. srpnja 2012., jer 5. srpnja je blagdan sv. Æirila iMetoda. Kao èetiri mjesta posjeta biskupi navode "glavnigrad Bratislavu, biskupiju Zilina u kojoj ni jedan papa jošnije bio, zatim Prešov kao grkokatolièko središte i Nitru,gdje bi se održalo glavno misno slavlje", istièeglasnogovornik Slovaèke BK Jozef Kovacik.

Inozemne vijestiika

1919. sijeènja 2011. broj 3/2011

Prilog dokumenti

Bog – èovjekov supatnikPoruka pape Benedikta XVI. za Svjetski dan bolesnika 2011."Njegovom se modricom izlijeèiste" (usp. 1 Pt 2, 24).Draga braæo i sestre, na liturgijski spomen Gospe Lurdske,koji se slavi 11. veljaèe, Crkva predlaže slaviti Svjetski danbolesnika. Ta proslava, prema želji èasnog sluge BožjegaIvana Pavla II., zgodna je prigoda da se razmišlja o tajnitrpljenja i, prije svega, da se naše zajednice i graðanskodruštvo uèini osjetljivijima prema bolesnoj braæi i sestrama.Ako je svaki èovjek naš brat, utoliko više oni koji su slabi,koji trpe i koji trebaju skrb moraju biti u središtu našepažnje, kako se nitko ne bi osjetio zaboravljenim imarginaliziran; naime "mjera èovjeènosti se odreðuje naosnovu toga kako se društvo i pojedinac odnose prematrpljenju i onima koji trpe. Društvo koje ne uspijevaprihvatiti one koji trpe i ne pridonosi stvaranju ozraèja ukojem æe njegovi èlanovi dijeliti tuðu bol i duboko suosjeæatis onima koji trpe okrutno je i neljudsko društvo" (Enc. Spesalvi, 38). Neka inicijative koje æe se organizirati upojedinim biskupijama u prigodi toga Dana budu poticaj daskrb za one koji trpe bude djelotvornija, takoðer uperspektivi sveèane proslave, koja æe se 2013. održati umarijanskom svetištu u Altöttingu u Njemaèkoj.

1. Još uvijek pamtim trenutak u kojem sam, tijekompastoralnog pohoda Torinu, imao priliku zadržati se urazmišljanju i molitvi pred Torinskim platnom, pred onimtrpeæim licem koje nas poziva razmišljati o Onome koji jeponio na sebi trpljenje ljudi svih vremena i svih mjesta,takoðer naša trpljenja, naše teškoæe, naše grijehe. Koliko jesamo vjernika u tijeku povijesti prošlo pokraj togapogrebnog platna, u kojem je bilo umotano tijelo raspetogèovjeka, koje u svemu odgovara onome što nam Evanðeljagovore o Isusovoj muci i smrti! Njegovo promatranje pozivarazmišljati o onome što piše sveti Petar: "njegovom semodricom izlijeèiste" (usp. 1 Pt 2, 24). Božji je Sin trpio,umro, ali je uskrsnuo i upravo zato te rane postaju znaknašeg otkupljenja, oproštenja i pomirenja s Ocem; one,meðutim, postaju takoðer kamen kušnje za vjeru uèenika i zanašu vjeru: svaki put kada Gospodin govori o svojoj muci ismrti, oni ne razumiju, odbacuju, protive se. Za njih, kao i zanas, trpljenje ostaje uvijek bremenito tajnom, teško ga jeprihvatiti i ponositi. Dvojica uèenika na putu za Emaus bilisu ožalošæeni zbog dogaðaja koji su se zbili tih dana uJeruzalemu i tek kada im se Uskrsli pridružio na putu oèi imse otvoriše te poèeše na te dogaðaje gledati drugim oèima(usp. Lk 24, 13-31). Apostol Toma takoðer pokazuje da muje teško vjerovati u put otkupiteljske muke: "Ako ne vidimna njegovim rukama biljeg èavala i ne stavim svoj prst umjesto èavala, ako ne stavim svoju ruku u njegov bok, neæuvjerovati" (Iv 20, 25). Ali pred Kristom koji pokazuje svojerane, njegov se odgovor pretvara u dirljivu ispovijest vjere:"Gospodin moj i Bog moj!" (Iv 20, 28). Ono što je ranije bilanepremostiva prepreka, jer je znak prividnog Isusovaneuspjeha, postaje, u susretu s Uskrslim, dokaz pobjednièkeljubavi: "Samo Bog koji nas ljubi do te mjere da na sebepreuzima naše rane i našu bol, osobito onih nevinih, dostojanje vjere" (Poruka Urbi et orbi, Uskrs 2007.).

2. Dragi bolesnici i patnici, upravo po Kristovim ranamamožemo vidjeti, oèima nade, sva zla koja muèe èovjeka. Isussvojim uskrsnuæem nije uklonio trpljenje i zlo iz svijeta, aliih je suzbio u korijenu. Nadutoj sili zla suprotstavio je

svemoæ svoje ljubavi. Pokazao nam je, dakle, da je put mira iradosti Ljubav: "kao što sam ja ljubio vas tako i vi ljubitejedni druge" (Iv 13, 34). Krist, pobjednik smrti, živ je meðunama. I dok sa svetim Tomom i mi govorimo: "Gospodinmoj i Bog moj!", slijedimo našeg Uèitelja u raspoloživostiutrošiti život za našu braæu (usp. 1 Iv 3, 16), postajuæiglasnici radosti koja se ne plaši boli – uskrsne radosti.Sveti Bernard kaže: "Bog ne može patiti, ali možesuosjeæati". Bog, utjelovljena istina i ljubav, htio je trpjeti zanas i s nama; postao je èovjekom da može patiti zajedno saèovjekom, na stvaran naèin, u tijelu i krvi. U svako jetrpljenje, dakle, ušao Onaj koji dijeli i podnosi trpljenje; usvakom se trpljenju širi con-solatio, utjeha ljubavi Boga kojidijeli èovjekove patnje kako bi ponovno svanula zvijezdanade (usp. enc. Spe salvi, 39).Vama, draga braæo i sestre, ponavljam tu poruku, da budetenjezini svjedoci svojim trpljenjem, svojim životom i svojomvjerom.

3. Upiruæi svoj pogled prema susretu u Madridu u kolovozu2011. prigodom Svjetskog dana mladih, želim uputititakoðer posebnu misao mladima, osobito onima koji živeiskustvo bolesti. Èesto patnja, Isusov križ ulijevaju strah, jerkao da su negacija života. Zapravo je rijeè o neèem potpunosuprotnom! Križ je Božji "da" èovjeku, najviši i najsnažnijiizraz njegove ljubav i izvor iz kojeg izbija život vjeèni. IzIsusova probodenog srca potekao je taj božanski život. SamoOn je kadar osloboditi svijet od zla i uèiniti da porastenjegovo Kraljevstvo pravednosti, mira i ljubavi kojem svitežimo (usp. Poruka za Svjetski dan mladih 2011.). Dragimladi, nauèite "vidjeti" i "susresti" Isusa u euharistiji, gdje jeprisutan na stvaran naèin za nas, do te mjere da je postaohranom kojom se hranimo na našem životnom putu, ali gaznajte prepoznati i služiti mu takoðer u siromašnima,bolesnima, u braæi koja trpe i koja su u nevolji, koja trebajuvašu pomoæ (usp. isto, 4). Svima vama, bolesni i zdravi,ponavljam poziv da gradite mostove ljubavi i solidarnosti,kako se nitko ne bi osjeæao osamljenim i napuštenim, veæbliskim Bogu i dijelom velike obitelji njegove djece (usp.Opæa audijencija, 15. studenoga 2006.).

4. Promatrajuæi Isusove rane naš se pogled upravlja knjegovu Presvetom Srcu, u kojem se Božja ljubav oèituje unajvišem stupnju. Presveto Srce je raspeto Srce, s bokomkojeg je probo maè iz kojeg teku krv i voda (usp. Iv 19, 34),"simbol sakramenata Crkve, da se svi ljudi, privuèeniSpasiteljevu Srcu, s radošæu napajaju na nepresušnom izvoruspasenja" (usp. Rimski misal, Predslovlje svetkovinePresvetog Srca Isusova). Osobito vi, dragi bolesnici, osjetitiblizinu toga Srca punog ljubavi i crpite s vjerom i radošæu iztoga izvora, moleæi: "Vodo iz prsiju Kristovih, operi me.Muko Kristova, okrijepi me. O dobri Isuse, usliši me. Usvoje rane sakrij me" (Molitva svetog Ignacija Loyole).

5. Na kraju ove moje poruke za iduæi Svjetski dan bolesnika,želim izraziti svoju ljubav svima i svakome, osjeæajuæi sedionikom patnji i nada koje živite svakodnevno u jedinstvu sKristom raspetim i uskrslim, da vam on dadne mir iozdravljenje srca. Neka zajedno s njim uz vas bdije DjevicaMarija, kojoj se s pouzdanjem obraæamo zazivima Zdravljebolesnih i Utjeha žalosnih. Podno križa za nju se ostvariloŠimunovo proroštvo: njezino je majèinsko srce probodeno(usp. Lk 2, 35). Iz ponora svoje boli, kojom je sudjelovala u

Prilog dokumenti ika

20 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

boli svoga Sina, Marija je osposobljena prihvatiti novoposlanje: postati Kristovom majkom u njegovim udovima. Uèasu križa, Isus joj prikazuje svakog od svojih uèenikagovoreæi joj: "Evo ti sina" (usp. Iv 19, 26-27). Majèinskosuosjeæanje prema Sinu postaje majèinsko suosjeæanje premasvakom od nas u našim svakodnevnim trpljenjima (usp.Homilija u Lurdu, 15. rujna 2008.). Draga braæo i sestre, na ovaj Svjetski dan bolesnika pozivamtakoðer vlasti da ulažu sve veæe energije u zdravstvenestrukture koje æe biti pomoæ i potpora onima koji trpe,osobito najsiromašnijima i najpotrebitijima, i, okreæuæi se umislima svim biskupijama, upuæujem srdaèan pozdravbiskupima, sveæenicima, posveæenim osobama,sjemeništarcima i bogoslovima, zdravstvenim djelatnicima,dragovoljcima i svima onima koji se s ljubavlju posveæujubrizi i ublažavanju rana svakog bolesnog brata i sestre, ubolnicama ili ljeèilištima, u obiteljima: znajte na licimabolesnih uvijek vidjeti lice nad licima – Kristovo lice.Svima jamèim svoj spomen u molitvi, dok svimapodjeljujem posebni apostolski blagoslov.Iz Vatikana, 21. studenoga 2010., blagdan Krista Kraljasvega stvorenjaPapa Benedikt XVI.

Originalni nauk Katarine Genovske o èistilištuPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 12. sijeènja2011.Draga braæo i sestre, danas vam želim – nakon KatarineSienske i Katarine Bolonjske – govoriti o još jednoj sveticikoja nosi ime Katarina: rijeè je o Katarini Genovskoj, koja jepoznata nadasve po svojem viðenju èistilišta. Tekst kojiopisuje njezin život i misao objavljen je u tome ligurijskomgradu 1551.; podijeljen je u tri dijela: Životopis,Dimostratione et dechiaratione del purgatorio – poznatiji kaoRasprava – i Dijalog izmeðu duše i tijela. Na sastavljanjutoga teksta posljednji je radio Katarinin ispovjednik,sveæenik Cattaneo Marabotto.Katarina se rodila u Genovi 1447. kao posljednja od petorodjece; veæ u najranijoj dobi ostala je bez oca, GiacomaFieschija. Majka, Francesca di Negro, pružila je djecitemeljiti kršæanski odgoj, tako da je starija od dviju kæeripostala redovnica. U šesnaestoj godini Katarinu su dali zaženu Giulianu Adornu, èovjeku koji se, nakon raznihiskustava u trgovini i vojevanju na Bliskom istoku, vratio uGenovu da se oženi. Braèni život nije bio lak, takoðer zbogmuževog karaktera, koji se odao kocki. I sama se Katarinaisprva predala svjetovnom životu u kojem, meðutim, nijeuspjela naæi radost. Nakon deset godina takvog života u srcejoj se uvukao duboki osjeæaj praznine i gorèine.Obraæenje je zapoèelo 20. ožujka 1473., zahvaljujuæijedinstvenom iskustvu. Otišavši jednom prilikom u crkvuSv. Benedikta i samostan Gospe od Milosti, kako bipristupila ispovjedi, i kleknuvši pred sveæenika, "primila je –kako piše – ranu na srcu, od neizmjerne Božje ljubavi", stako jasnim viðenjem svojih bijeda i svojih mana i,istodobno, Božje dobrote, da je gotovo od toga izgubilasvijest. Dirnuli su je u srce ta spoznaja same sebe, života kojije vodila i Božje dobrote. Iz toga iskustva se rodila odlukakoja je usmjerila cio njezin život: "Ne dam se više svijetu, nedam se više grijehu" (usp. Vita mirabile, 3rv). Katarina jetada pobjegla, ne dovršivši ispovijed. Vrativši se kuæi, ušla jeu najskrovitiju odaju i dugo plakala. U tome trenutku je uduhu pouèena molitvi i spoznala Božju neizmjernu ljubavprema njoj grešnici. Bilo je to duhovno iskustvo koje nijeuspijevala izraziti rijeèima (usp. Vita mirabile, 4r). U toj jojse prigodi ukazao trpeæi Isus, koji na sebi nosi križ, što je

èest motiv u ikonografiji svetice. Nekoliko dana kasnijevratila se k sveæeniku da konaèno izvrši dobru ispovijed. Tuje zapoèeo onaj "život èišæenja" koji joj je, tijekom dugograzdoblja, dao kušati stalnu bol zbog poèinjenih grijeha ipotaknuo je da si nameæe pokore i žrtve da pokaže Bogusvoju ljubav.Na tome putu, Katarina se sve više približavala Gospodinu,sve dok nije ušla u ono što je ona nazvala "ujedinjenimživotom", to jest odnosom dubokog jedinstva s njim. UŽivotopisu piše da je njezin život vodila i da ju je u duhupouèavala sama slatka ljubav Boga, koji joj je davao sve štoje trebala. Katarina se tako potpuno predala u Gospodinoveruke da je živjela, gotovo dvadeset i pet godina – kao što onasama piše – "bez posredovanja bilo kojeg stvorenja, samome Bog pouèavao i vodio" (Životopis, 117r-118r), jaèanaprije svega stalnom molitvom i svetom prièešæu koju jeprimala svakoga dana, što je bilo sasvim neuobièajeno unjezino doba. Tek æe joj mnogo godina kasnije Gospodindati sveæenika koji æe se brinuti za njezinu dušu.Katarina se uvijek uporno protivila povjeravati i javnogovoriti o svojem iskustvu mistiènog zajedništva s Bogom,prije svega zbog duboke poniznosti koju je osjeæala predGospodinovom milošæu. Samo Njemu u slavu i zato da možekoristiti duhovnom putu drugih odluèila je ispripovjediti onošto joj se zbivalo u duši, poèevši od trenutka njezinaobraæenja, koji je njezino izvorno i temeljno iskustvo.Mjesto njezina mistiènog uzdizanja bila je bolnica uPammatoneu, najveæi bolnièki kompleks u Genovi, kojeg jevodila i èiji je bila pokretaè. Ondje se oko nje oblikovalaskupina sljedbenika, uèenika i suradnika, koje je privukaonjezin vjerski život i njezina ljubav. Sam njezin suprug,Giuliano Adorno, bio je time oduševljen u tolikoj mjeri da jeprekinuo sa svojim raskalašenim životom, postao franjevaèkitreæoredac i preselio se u bolnicu da pomaže supruzi.Katarina je dvorila bolesne sve do završetka svogazemaljskog života, 15. rujna 1510. Od obraæenja do smrtinije bilo izvanrednih dogaðaja, ali dva su elementakarakterizirala cio njezin život: s jedne strane mistiènoiskustvo, duboko jedinstvo s Bogom, koje je doživljavalakao zaruènièku vezu i, s druge, pomaganje bolesnima,organiziranje bolnice, služenje bližnjemu, osobitonajpotrebitijima i napuštenima. Ta dva pola – Bog i bližnji –potpuno su ispunila njezin život, proveden praktièki unutarzidova bolnice.Dragi prijatelji, ne smijemo zaboraviti da što više ljubimoBoga i što smo ustrajniji u molitvi, toliko æemo više uspjetidoista ljubiti one koji nas okružuju, koji su nam blizu, jeræemo biti kadri vidjeti u svakoj osobi lice Gospodina, kojiljubi bez granica i razlika. Mistika ne stvara distancu oddrugoga, ne stvara apstraktni život, veæ radije približavadrugome, jer se poèinje gledati i djelovati Božjim oèima isrcem.Katarinina misao o èistilištu, po kojoj je osobito poznata,sažeta je u posljednja dva dijela knjige koju smo na poèetkuspomenuli: Raspravi o èistilištu i Dijalogu izmeðu duše itijela. Važno je primijetiti da Katarina, u svojem mistiènomiskustvu, nije nikada imala posebne objave o èistilištu i odušama koje se ondje èiste. Ipak, u spisima nadahnutima nanašoj svetici postoji središnji element i naèin na koji ga onaopisuje ima originalne znaèajke u odnosu na njezino doba.Prvo originalno obilježje odnosi se na "mjesto" èišæenjaduša. U njezino doba ono se prikazivalo u prvom redu uzpomoæ slika vezanih uz prostor: imalo se pred oèimaodreðeni prostor gdje bi se nalazilo èistilište. Kod Katarine,meðutim, èistilište nije predstavljeno kao neki predio uutrobi zemlje: to nije izvanjska, veæ unutarnja vatra. To jeèistilište: unutarnji plamen. Svetica govori o putu èišæenja

Prilog dokumentiika

2119. sijeènja 2011. broj 3/2011

duše koji vodi prema punom zajedništvu s Bogom, polazeæiod vlastitog iskustva duboke boli zbog poèinjenih grijeha, uusporedbi s Božjom beskrajnom ljubavlju (usp. Vitamirabile, 171v). Èuli smo kako je u èasu obraæenja, u kojemje iznenada osjetila Božju dobrotu, Katarina oæutjelabeskrajnu distancu vlastitog života od te dobrote i plamenakoji gori u njoj. A to je plamen koji èisti, to je nutarnjiplamen èistilišta. I ovdje postoji originalna crta u odnosu namisao njezina doba. Naime, naša svetica ne polazi odprekogrobnog života da opiše muke èistilišta – kao što je tobilo uobièajeno u to doba a možda i danas – da bi zatimpokazala put èišæenja ili obraæenja, veæ polazi od vlastitogduhovnog iskustva svoga života na putu prema vjeènosti.Duša – kaže Katarina – kada doðe pred Boga još je uvijekvezana uz želje i kaznu koju je zaslužila grijehom i to jojonemoguæuje uživati blaženo gledanje Boga. Katarina kažeda je Bog tako èist i svet da duša okaljana grijehom ne možeboraviti u prisutnosti Božjeg velièanstva (usp. Vita mirabile,177r). Osjetimo i mi koliko smo daleko, koliko smoispunjeni tolikim stvarima, tako da ne možemo vidjeti Boga.Duša je svjesna Božje beskrajne ljubavi i savršenepravednosti i, kao posljedica toga, trpi jer nije odgovorila naispravan i potpun naèin na tu ljubav i upravo sama ljubavprema Bogu postaje plamen, sama je ljubav èisti od njezinihnatruha grijeha.Kod Katarine se opaža prisutnost teoloških i mistiènih izvoraiz kojih je bilo uobièajeno crpiti u njezino doba. Tu seosobito nalazi slika – tipièna za Dionizija Areopagitu –zlatne niti koja povezuje ljudsko srce sa samim Bogom.Kada je Bog oèistio èovjeka, on ga veže s vrlo tankimzlatnom niti, koja je njegova ljubav i privlaèi ga k sebi takosnažnom ljubavlju da èovjek ostaje kao "savladan ipobijeðen i sav izvan sebe". Tako èovjekovo srce postajepreplavljeno Božjoj ljubavlju, on postaje jedina vodilja,jedini pokretaè njegova života (usp. Vita mirabile, 246rv).Tu situaciju uzdizanja prema Bogu i napuštanja njegovevolje, izraženu u slici niti, Katarina koristi da izrazidjelovanje Božjeg svjetla na duše u èistilištu, svjetla koje jeèisti i uzdiže prema sjaju Božjih blistavih zraka (usp. Vitamirabile, 179r).Dragi prijatelji, sveci, u svojem iskustvu jedinstva s Bogom,postižu neko tako duboko "spoznanje" Božjih otajstava, ukojem se ljubav i spoznaja toliko meðusobno prožimaju dapomažu samim teolozima u njihovu znanstvenom radu, to jeona intelligentia fidei, intelligentia otajstava vjere, stvarnoprodubljivanje otajstava, na primjer što je èistilište.Sveta nas Katarina svojim životom uèi da što više ljubimoBoga i ulazimo u prisnost s njim u molitvi, toliko se on višedaje spoznati i užiže u našem srcu plamenom svoje ljubavi.Kada piše o èistilištu, svetica nas podsjeæa na temeljnu istinuvjere koja postaje za nas poziv da molimo za pokojne dauzmognu prispjeti blaženom gledanju Boga u opæinstvusvetih (usp. Katekizam Katolièke Crkve, 1032). Usto,ponizno, vjerno i velikodušno služenje koje je sveticapružala tijekom cijelog svog života u bolnici u Pammatoneuje svijetli primjer ljubavi za sve i posebni poticaj za ženekoje daju temeljni doprinos društvu i Crkvi svojimdragocjenim djelovanjem, obogaæeno njihovomtankoæutnošæu i pažnjom prema najsiromašnijima inajpotrebitijima. Hvala!

.

Samo jedna obiteljPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 16.sijeènja 2011.Draga braæo i sestre! Na ovu nedjelju pada Svjetski danselilaca i izbjeglica, koji nas svake godine poziva razmišljatio iskustvu tolikih muškaraca i žena, kao i tolikih obitelji,koji napuštaju svoju zemlju u potrazi za boljim uvjetimaživota. Ta je migracija katkad dragovoljna, a katkad,nažalost, prisilna zbog ratova ili progona i èesto se zbiva –kao što znamo – u dramatiènim okolnostima. Zato je, prije60-ak godina, ustanovljeno Visoko povjerenstvo Ujedinjenihnaroda za izbjeglice. Na blagdan Svete Obitelji, odmahnakon Božiæa, podsjetili smo se da su i Isusovi roditeljimorali pobjeæi iz svoje zemlje i skloniti se u Egipat, kako bispasili život svoga djeteta: Mesija, Božji Sin, je bioizbjeglica. Crkva, oduvijek, doživljava u svojoj srediniiskustvo migracije. Ponekad, nažalost, kršæani se osjeæajuprisiljenima napustiti, s bolom u duši, svoju zemlju,osiromašujuæi tako zemlje u kojima su živjeli njihovi preci.S druge strane, dragovoljna seljenja kršæana, uvjetovanihraznoraznim razlozima, iz jednoga grada u drugi, iz jednezemlje u drugu, s jednoga kontinenta na drugi, prilike su dase Božja rijeèi sve snažnije širi i daju da svjedoèanstvo vjereu veæoj mjeri kruži u Kristovom mistiènom tijelu, kroznarode i kulture, i dopire do novih granica, novih sredina."Samo jedna obitelj": tako glasi tema Poruke koju samuputio za današnji Dan. Ta tema pokazuje svrhu, cilj velikogputovanja ljudskog roda kroz stoljeæa: oblikovati jednuobitelj, naravno sa svim razlièitostima kojima je obogaæena,ali bez barijera, priznavajuæi se meðusobno braæom. Ovakokaže Drugi vatikanski koncil: "Svi su… narodi jednazajednica; imaju isti iskon jer je Bog sav ljudski rod nastaniopo svoj površini zemaljskoj" (Dekl. Nostra aetate, 1). Crkvaje, kaže nadalje Koncil, "u Kristu na neki naèin sakramentodnosno znak i sredstvo najprisnijeg sjedinjenja s Bogom ijedinstva cijeloga ljudskog roda" (Konst. Lumen gentium,1). Zato je od temeljne važnosti da kršæani, premda suraspršeni u èitavom svijetu i, stoga, razlièiti po kulturama itradicijama, budu jedno, kao što to želi Gospodin. To jesvrha Molitvene osmine za jedinstvo kršæana, koja æe seodržati narednih dana, od 18. do 25. sijeènja. Ove godineona se nadahnjuje na ulomku iz Djela apostolskih: "Bijahupostojani u nauku apostolskom, u zajedništvu, lomljenjukruha i molitvama" (Dj 2, 42). Osmini za jedinstvo kršæanaprethodi, sutra, Dan židovsko-kršæanskog dijaloga: rijeè je ovrlo znaèajnom dogaðaju, koji doziva u svijest važnostzajednièkih korijena koji ujedinjuju Židove i kršæane.U obraæanju Djevici Mariji molitvom Angelusa povjerimonjezinoj zaštiti sve selioce i sve one koji se zauzimaju upastoralnom radu meðu njima. Neka nam Marija, MajkaCrkva, izmoli da napredujemo na putu prema punomjedinstvu svih Kristovih uèenika.Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, kao što znate 1. svibnja æu imati radostproglasiti blaženim slugu Božjega papu Ivana Pavla II.,moga ljubljenog prethodnika. Izabrani datum je vrloznakovit: bit æe to Druga vazmena nedjelja, koju je on samproglasio Nedjeljom Božjeg milosrða, i uoèi koje je završiosvoj zemaljski život. Svi oni koji su ga poznavali, svi onikoji su ga cijenili i ljubili radovat æe se sa Crkvom zbog togadogaðaja. Sretni smo!Želim zajamèiti svoj posebni spomen u molitvi puèanstvimaAustralije, Brazila, Filipina i Šri Lanke, koja su nedavnopogoðena razornim poplavama. Neka Gospodin primi dušepokojnika, dadne snage onima koji su bili prisiljeni napustitisvoje domove i podupre nastojanje onih koji se trude ublažititrpljenja i nevolje.

Prilog dokumenti ika

22 19. sijeènja 2011. broj 3/2011

Prilog prikazi

"Molitveni predah"Knjiga dr. Nike Biliæa u izdanju "Teovizije"Iz tiska je izašla knjiga isusovca i biblièara dr. Nike Biliæa"Molitveni predah" u izdanju "Teovizije". Knjiga je nastalaiz kraæih molitava na koje su se okupljali studentiFilozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Za tu jeprigodu nastalo pedesetak molitvenih tekstova koji sunajèešæe meditacija nad dnevnim liturgijskim tekstovima –èitanjima iz Svetoga pisma. Nakon uvodne molitve DuhuSvetomu, tekstovi su podijeljeni na "Jutarnje molitve" i"Pred licem Svevišnjega". Na kraju knjige je Biblijskokazalo u kojemu se može pronaæi o kojima se odlomcimaSvetoga pisma radi, dok Liturgijsko kazalo govori o kojemse liturgijskom dijelu godine radi. Knjiga "Molitveni predah"bogato je grafièki opremljena fotografijama iz prirode, izSvete zemlje te iz svetišta Majke Božje Bistrièke. (ika-mp/sp)

Zbornik "Dan Klanjateljica"Klanjateljice Krvi Kristove regije Zagreb objavile su zbornik"Dan Klanjateljica (1834. – 2009.)" u spomen na proslavu175. obljetnice utemeljenja Družbe i 130. obljetniceprisutnosti na prostorima republika Hrvatske i BiH. U uvoduregionalna poglavarica s. Cecilija Milkoviæ istièe kako su uprvom dijelu zbornika sabrani koraci pripreme, prigodnaizdanja, korespondencija i ostalo što je prethodilo proslavi uBanjoj Luci 6. ožujka 2010. U drugom dijelu prikazana jesama proslava s programom, tekstovima, izlaganja,govorima i slavlje euharistije dok posljednji dio obuhvaæaodjeke nakon proslave u srcima i medijima. Na krajuzbornika objavljen je popis sudionica slavlja. Dodatakzborniku je kronologija povijesti Družbe i Regije kojapoèinje s godinom 1822. kada je roðena Marija TeresiaWeber, utemeljiteljica Klanjateljica Krvi Kristove uSteinerbergu. Tu je i popis oduzete imovine regiji Zagreb od1945. godine do danas, te adresar i popis èlanica popojedinim samostanima. (ika-mb/kj)

Poezija koja se ne pjevaZbirka pjesama fra Stanka Duje MijiæaHrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualacaobjavila je zbirku pjesama "Poezija koja se ne pjeva" èiji jeautor èlan Provincije fra Stanko Duje Mijiæ. Zbirka jepodijeljena na tri dijela. Prvi dio "Dani" obuhvaæa pjesmenastale od 1961. do 1963. godine, a tematski su najveæimdijelom vezane uz promišljanje o Kristu i njegovoj ljubavi,ali i njegovoj žrtvi na Golgoti, i sve to povezano sa životomobiènog smrtnika. Drugi dio "Sutoni" obujmom je najmanji,ali sadržajem nosi možda i najjaèu poruku, tj. svijest vlastitenemoæi. Do izražaja dolazi autorov vapaj Gospodinu,poglavito u pjesmi "Ne mogu", gdje èitamo "tvoji mi putipostadoše blato i što nekad gledah ushiæenog srca postade mikamen spoticanja... oprosti, ne mogu, ne mogu Kriste". No,na kraju dolazi Kristova rijeè ohrabrenja "ja tebe izabrah išaljem: rod svoj donesi. I kliktat æeš radosno mogu, mogu,mogu!" Posljednji dio "Jutra" donosi smirenje duše nakon"bure", a autor pjeva i o blizini Boga kojega prepoznaje ubližnjem i kojem je spreman služiti "ja pjevam o tebi jarazmišljam o tebi o, èovjeèe, brate patnièe, da tvoji danipatnje postaju moj radni dan... jedina moja briga kako Bogadati". (ika-mb/sa)

Starozavjetni prorociIz tiska je izišlo drugo preraðeno i prošireno izdanje knjige"Starozavjetni proroci" koje je u Kršæanskoj sadašnjostiBožo Lujiæ objavio 2004. godine. Ta je knjiga, prema suduhrvatskih biblièara, najeminentniji govor o starozavjetnimprorocima, a osim poznatih i opæeprihvaæenih znanstvenihpolazišta, nudi i neke nove, izvorne poglede naproblematiku. Rijeè je o sustavnome i temeljitomeznanstvenom teološkom djelu koje je napisano jasno ipregledno, a u kojem je autor bio pred teškim zadatkom dadvadesetak starozavjetnih proroka ne prikaže shematski,stereotipno i šablonski. Buduæi da je u tome poslu uspio naizvrstan naèin, ova knjiga formata 17 x 24 cm na 575stranica predstavlja izvanredno uspjelo biblijsko udžbenièkodjelo u kojem je na najvrsniji naèin donesena sinteza likova itematike. Gdje je bilo potrebno, autor je analizirao,usporeðivao, suprotstavljao, produbljivao i sažimao kako bijasno i vjerno prenio poruku izabranoga proroka. Božo Lujiæu Kršæanskoj je sadašnjosti do sada objavio devet knjigauglavnom biblijske tematike. Profesor je biblijskih znanostina KBF-u u Zagrebu i na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu.(ika-tm/kj)

Zbornik Kaèiæ: Fra Andrija Kaèiæ Miošiæ u AmericiFranjevaèka provincija Presvetog Otkupitelja – Split tiskalaje dvobrojni zbornik "Kaèiæ" za 2007. i 2008. godinu,naslovljen "Fra Andrija Kaèiæ Miošiæ u Americi". Zbornikdonosi materijale sa znanstvenih skupova o fra AndrijiKaèiæu Miošiæu, o 300. obljetnici roðenja i krštenja,održanih u Torontu 27. studenoga i Bostonu 7. prosinca2004. godine. U povodu predstojeæeg slavlja velikog jubileja– 300. obljetnice divne i velièanstvene obrane Sinja 1715.godine, koju su izvojevali junaèki hrvatski braniteljiohrabreni molitvom i zagovorom Majke od milosti,uredništvo je kao doprinos pripremama za slavlje "Velikogajubileja" u drugom dijelu zbornika objavilo neke tekstovekoji æe pomoæi da se bolje osmisli slavlje i priredi sadržajni ibogatiji program "Velikoga sinjskog jubileja" 2015. godine.(ika-il/kj)

Meðunarodni katolièki festival filma i multimedijeTradicionalni XXVI. meðunarodni katolièki festival filma imultimedije održat æe se od 1. do 5. lipnja u GraduBezgrešne Niepokalanowu u Poljskoj. Festival organiziraKatolièka filmska udruga "Sv. Maksimilijan Kolbe" isamostan franjevaca konventualaca u Niepokalanowu.Ovogodišnji Festival je u posebnom znaku Godine sv.Maksimilijana Kolbea, koju je u povodu 70. obljetnicenjegove smrti proglasio poljski Senat. Stoga je geslofestivala "Sv. Maksimilijan - zaštitnika novih medija", kao itema 44. dana društvenih komunikacija koji je u 2010.godini održan s temom "Sveæenik i pastoral digitalnogasvijeta: nova obavijesna sredstva u službi Rijeèi". Radovi uvidu igranog, dokumentarnog ili amaterskog filma, radijskeemisije, kao i televizijske emisije edukativnog sadržaja,multimedijski program, te internetske stranice mogu seprijaviti na festival do 31. sijeènja. Graðu za natjeèajpotrebno je dostaviti u 5 primjeraka (DVD, VCD ili CD).Više o samom festivalu, uvjetima sudjelovanja, te prijavnicamože se proèitati na internetskoj adresi:http://www.festiwalniepokalanow.pl. (ika-mb/kj)

Prilog prikaziika

2319. sijeènja 2011. broj 3/2011

Istina je simfonièna. Vidovi kršæanskog pluralizmaKršæanska sadašnjost objavila knjigu Hansa Ursa VonBalthazaraKršæanska sadašnjost objavila je knjigu Hansa Ursa VonBalthazara "Istina je simfonièna. Vidovi kršæanskogpluralizma". Autor te knjige, jedan od vodeæih teologa 20.st., imao je raznovrsno i vrlo opsežno podruèje teološkogzanimanja, a glavno mu je djelo trilogija u 15 svezaka: Slava(teološka estetika), Teodramatika (teološka dramatika) iTeologika (teološka logika). U djelu pokazuje kako je kršæanska istina simfonièna, što seèini jednom od važnijih suvremenih kršæanskih postavki.Simfonija nipošto ne znaèi slatkastu harmoniju beznapetosti. Velika je glazba uvijek dramatièna i neprekidno jeskupljanje i razrješavanje napetosti, a disonanca nijekakofonija. Polazeæi od toga uvida pisac u prvome dijeluknjige niže vidove teološkoga pluralizma, dok u drugomedijelu polazi od uvida da raznolikost uvijek proizlazi izjedinstva. Samo jedinstvo uvijek opravdava raznolikost pasve raznolikosti uvijek mogu biti integrirane u svoj iskon –jedinstvo. (ika-mp/kj)

Mrežna stranica Ars celebrandi o liturgiji i crkvenojglazbiNova mrežna stranica Zadarske nadbiskupije na adresiwww.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hrArs celebrandi naziv je nove mrežne stranice Zadarskenadbiskupije posveæene liturgiji i crkvenoj glazbi na adresiwww.arscelebrandi.zadarskanadbiskupija.hr, a stranicu æe semoæi otvoriti i preko poveznice na službenoj internetskojstranici Zadarske nadbiskupijewww.zadarskanadbiskupija.hr. Sadržaj stranice èineliturgijski prilozi, promišljanja, dokumenti i notografijakojima se želi izaæi ususret svima koji sudjeluju ubogoslužju. Ars celebrandi ureðuje ravnatelj i dirigentKatedralnog zbora sv. Stošije Žan Moroviæ u suradnji sLiturgijskim povjerenstvom Zadarske nadbiskupije. Pod temom "Ex chatedra" mogu se proèitati misli kardinalaJosepha Ratzingera o novoj i staroj liturgiji (èlanak jeobjavljen u Hrvatskoj književnoj reviji "Maruliæ", br.1/2007.). Buduæi da crkvenu baštinu Zadarske nadbiskupijevelikim dijelom èini glagoljaštvo, pod temom "Glagolitica"želi se održati i njegovati spomen na glagoljaško bogoslužjekao jedinstvenu pojavu u kulturi hrvatskog naroda i uKatolièkoj Crkvi uopæe. O toj temi piše prof. filozofije ietnologije Livio Marijan, suradnik HAZU-a u projektu"Glagoljaško pjevanje Zadarske nadbiskupije", opisujuæi tajjedinstveni sluèaj na Zapadu, da jedna mjesna Crkvarimskog obreda nije upotrebljavala latinski jezik, što jespecifiènost glagoljaškog bogoslužja u hrvatskimbiskupijama Jadrana. Podnaslovi su još Musica sacra,Propria Sanctorum, a kod promišljanja æe se objavljivatipromišljanja papa, zadarskih nadbiskupa te vrijedni prilozisveæenika i laika o liturgici i liturgiji. Na stranici se možepreuzeti Božiæni kantual, Proprij sv. Stošije, Prva veèernja iDevetnica u èast sv. Stošije. Uz Proprij, u njemu se nalazemisna èitanja, molitva vjernika, predslovlje te sveèaniblagoslov. Urednik stranice Žan Moroviæ poziva zainteresiranesveæenike i crkvene glazbenike da struènim prilozimasudjeluju u kreiranju sadržaja stranice te se tako svi pridružezajednièkom ostvarenju gesla stranice "Svim srcem slavimoBoga". (ika-ig/kj)

Natjeèaj za Krapinafest 2011.Franjevaèki samostan Krapina i zbor mladih Bolji svijetraspisali su natjeèaj za nove skladbe za 15. festival duhovneglazbe Krapinafest 2011. Skladba treba biti kršæanskogduhovnog karaktera s jasnom vjernièkom porukom i utrajanju (dužini) do 3.30 minuta. Prijava treba sadržavatidemo-snimku skladbe, tekst skladbe, notni zapis osnovnemelodijske linije skladbe s potpisanim tekstom i napisanimakordima, biografiju izvoðaèa, imena (s potpisima) autoraskladbe – tekst, glazba i aranžman, kontakt osobu, adresu,broj telefona, e-mail, web. Natjeèaj je otvoren do 31. ožujka,studijske snimke predaju se do 30. travnja, a festival æe seodržati 29. svibnja. Radove treba slati poštom na adresuFranjevaèki samostan Krapina (za festival), Samostanska 3,49000 Krapina. Kontakt e-mail je krapinafest@gmail.com.(ika-kj)

Prilog prikazi ika

24 19. sijeènja 2011. broj 3/2011