2_slozeno gibanje
TRANSCRIPT
Ploča rotira oko normale na svoju ravninu po zakonu φ(t) = 0,5πt2. U ploču je urezan
žljeb po kojem se giba kuglica po zakonu s(t) = πt2. Gibanje počinje iz prikazanog
položaja. Treba odrediti veličinu i smjer brzine i ubrzanja kuglice za trenutak t = 1 s od
početka gibanja. Prikazati položaj točke i sve vektore crtežom. R = 2 m.
ODREðIVANJE POLOŽAJA ZA t1=1 s:
PRIJENOSNO GIBANJE
- rotacija ploče oko točke A
1
21
1( )2 2
za t s
PR PR
tt rad
π πϕ ϕ=
= → =
RELATIVNO GIBANJE
Relativno gibanje kuglice zadano je prirodnim načinom, odnosno po trajektoriji (kružnica), uz
skalarnu funkciju gibanja s(t).
1 12 2
1( ) 1 mza t s
REL RELs t t sπ π π== → = ⋅ =
Da bi se odredio položaj kuglice za prijeñeni put s(t1)=s1, izračunat će se opseg kružnice po
kojoj se kuglica relativno giba:
1
2 2 2 4 m
m4
REL
o R
os kuglica je prešla četvrtinu opsega
π π π
π
= = ⋅ ⋅ =
= = −
Na slici je prikazan položaj za t = 1 s. Ploča
se zarotirala za kut φPR = π/2 rad oko točke
A, dok se kuglica u žljebu prešla je put od
π m po obodu kružnice.
Nakon što se odredi položaj ploče i kuglice,
mogu se odrediti vektori brzina i ubrzanja
za prikazani položaj.
PRIJENOSNO GIBANJE
Ako zaustavimo gibanje kuglice u žljebu (relativno gibanje), kuglica će vršiti samo prijenosno
gibanje. U zadatku, prijenosno gibanje je rotacija ploče oko točke A po zakonu φ(t) = 0,5πt2.
Budući da se radi o rotaciji vektori će se odrediti u polarnom koordinatnom sustavu.
1
1
1
21
1
1
1
1 2
1
( )2 2
( ) /
( ) /
za t s
PR PR
za t sPRPR PR
za t sPRPR PR
tt rad
dt t rad s
dt
dt rad s
dt
π πϕ ϕ
ϕω π ω π
ωε π ε π
=
=
=
= → =
= = → =
= = → =
Za odreñivanje vektora brzina potrebno je znati da je brzina okomita na radijvektor položaja
točke. Za prijenosno gibanje rotacija se vrši oko točke A, tako da radijus rotacije za dani trenutak
iznosi 10R , vektor brzine okomit je na radijus.
1 1
1 1 1
1
1
10 2 10 18.87 /
3 1cos sin
10 10
cos sin
3 12 10 2 10
10 10
6 2
PR PR
PR PR PR
PR
PR
v R m s
v v i v j
v i j
v i j
ω π
α α
α α
π π
π π
= = =
= =
= − +
= − +
= − +
� ��
� ��
� ��
Kod rotacije (i općenito kod krivolinijskog gibanja) ubrzanje je prikazano s tangencijalnom i
normalnom komponentom. Tangencijalno ubrzanje T
PRa leži na pravcu okomito na radijvektor
položaja kao i vektor brzine PRv , a komponenta normalnog ubrzanja N
PRa usmjerena je prema
središtu rotacije.
2
1 1
1 1 1
1
10 2 10 19.87 /
3 1cos sin 2 10 2 10
10 10
6 2
T
PR PR
T T T
PR PR PR
T
PR
a R m s
a a i a j i j
a i j
ε π
α α π π
π π
= = =
= − + = − +
= − +
� � � ��
� �
�
( ) ( )
2 2 2
1 1
2 2
1 1 1
2 2
1
2 2
1 1 1
2 2
1
10 2 10 62.42 /
1 3sin cos 2 10 2 10
10 10
2 6
6 2 2 6
2 6 6 2
N
PR PR
N N N
PR PR PR
N
PR
T N
PR PR PR
PR
a R m s
a a i a j i j
a i j
a a a i j i j
a i j
ω π
α α π π
π π
π π π π
π π π π
= = =
= + = +
= +
= + = − + + +
= − + +
� � � ��
� ��
� � � �� � �
� ��
RELATIVNO GIBANJE
Gibanje kuglice u pomičnom koordinatnom sustavu je relativno. U ovome zadatku, gibanje
pomičnog sustava je rotacija ploče ABCD, a gibanje unutar tog pomičnog sustava je rotacija
kuglice po kružnici polumjera R (gibanje kuglice u žljebu) i ono predstavlja relativno gibanje
kuglice.
Relativno gibanje zadano funkcijom s(t) =πt2
– prirodni način zadavanja
Za relativno gibanje trajektorija je kružnica radijusa R (žlijeb) i za položaj u trenutku
t1=1s vektor brzine leži na pravcu tangente na kružnicu polumjera R u promatranom
položaju, a usmjeren je prema pravilu desne ruke (vektorski produkt), što je u ovom
slučaju smjer negativne osi x.
1 1
1
1
( ) 2 2 /
2 /
za t sRELREL REL
REL
dsv t t v m s
dt
v i m s
π π
π
== = → =
= −�
�
Na slici su prikazani vektori ubrzanja. Tangencijalna komponenta ubrzanja za ralativno
gibanje T
RELa leži na tangenti na tajektoriju (na istom pravcu kao i RELv ), dok je normalna
komponenta N
RELa usmjerena prema središtu rotacije, a to je za relativno gibanje točka S.
2 22
2
1 1
2
1 1 1
42 2
2
2 2
2 2
T NRELREL REL
T N
REL REL
T N
REL REL REL
dv va a
dt R
a i a j
a a a i j
ππ π
π π
π π
= = = = =
= − =
= + = − +
� �� �
� �� � �
APSOLUTNO GIBANJE
Za materijalnu točku koja vrši složeno gibanje, apsolutno gibanje točke odreñuje se vektorskim
zbrojem prijenosnog i relativnog gibanja.
Ukupna vrijednost brzine kuglice za trenutak u t1=1 s jednaka je vektorskom zbroju brzina
prijenosnog i relativnog gibanja:
( )
2 2
2 6 2
8 2
64 4 2 17 25.9 /
APS REL PR
APS
APS
APS APS
v v v
v i i j
v i j
v v m s
π π π
π π
π π π
= +
= − + − +
= − +
= = + = =
� � �
� � �
�
� ��
�
Kada je prijenosno gibanje rotacija, tada imamo i coriolisovo ubrzanje koje se odreñuje iz
vektorskog produkta:
22 2 0 0 4
2 0 0
COR PR REL
i j k
a v jω π π
π
= × = = −
−
�� �
��� �
Ukupna vrijednost ubrzanja odredi se zbrajanjem vektora:
( ) ( )
( ) ( )
2 2 2 2
1 1 1 1
2 2
1
1
2 2 2
1 1
2 2 2 6 6 2 4
2 8 4 2
5.39 45.76
( 5.39) 45.76 46.07 /
APS REL PR COR
APS
APS
APS APS
a a a a i j i j j
a i j
a i j
a a m s
π π π π π π π
π π π π
= + + = − + + − + + −
= − + +
= − +
= = − + =
� � � � �� � � �
� ��
� ��
�
PRIJELAZ S PRIRODNOG NA POLARNI NAČIN ZADAVANJA RELATIVNOG
GIBANJA
Zadatak se može riješiti tako da se i relativno gibanje analizira u polarnom koordinatnom
sustavu što je pogodno jer je trajektorija kružnica. Ishodište polarnog sustava za relativno
gibanje postavlja se u središte kružnice S.
2
2( )( )
2 2
RELREL
s t tt t
R
π πϕ = = =
1
1
1
12
1
1
1
1 2
1
( )2 2
( ) /
( ) /
za t s
REL REL
za t sRELREL REL
za t sRELREL REL
t t rad
dt t rad s
dt
dt rad s
dt
π πϕ ϕ
ϕω π ω π
ωε π ε π
=
=
=
= → =
= = → =
= = → =
Na slici je prikazano odreñivanje položaja
kuglice za φREL=π/2.
Dalje se vektori brzine i ubrzanja odreñuju po pravilima za polarni koordinatni sustav.
1 1
1
2
2
REL REL
REL
v R
v i
ω π
π
= =
= −�
�
1 1
1
2 2
1 1
2
1
2
1 1 1
2
2
2
2
2 2
T
REL REL
T
REL
N
REL REL
N
REL
T N
REL REL REL
a R
a i
a R
a j
a a a i j
ε π
π
ω π
π
π π
= =
= −
= =
=
= + = +
��
��
� �� � �