2.armatura cjevovoda

Tehnologija strojarskih instalacija

2.ARMATURA CJEVOVODA

OSNOVNE ZNAČAJKE I PODJELA

Armatura je dio cjevovoda koji služi otvaranju, zatvaranju ili namještanju željenih vrijednosti protoka, a može biti :

a) armatura za otvaranje i zatvaranje protoka

I. armatura cjevovoda ( zaporni i prigušni elementi )II. izlijevna armatura ( armatura trošila )III. sigurnosna armatura

b) armatura za namiještanje vrijednosti protoka regulacijska armatura

Armatura se uvijek u pravilu izrađuje od materijala otpornih na koroziju :

- legura bakra i cinka (lijevani ili gnječeni mjed)- legura bakra,cinka i kositra (crveni lijev)- nehrđajučeg čelika- polimernih materijala

I. ARMATURA CJEVOVODA

Armatura cjevovoda u vodovodnoj instalaciji služi za otvaranje ili zatvaranje, odnosno za namještanje (smanjenje ili povećanje) protoka vode kroz cijev te obuhvaća razne zaporne organe i prigušne elemente.S obzirom na izvedbu i djelovanje može se podijeliti na :

- ventile- zasune- slavine- zaklopke

document.doc Stranica 1 od 12


Sl.1 Osnovna armatura cjevovodaVENTILI

Ventilima se regulira protok fluida dizanjem odnosno spuštanjem ventilnog tanjura (pladnja) po pravcu protoka.Prema svrsi ventili se dijele na :

- zaporne (prolazne)- zaporno-regulacijske- odbojne- zaporno-odbojne- sigurnosne- redukcijske

Značajka je svih ventila što se ventilni tanjur spušta okomito na ravninu sjedala.Po tom se oni razlikuju od ostalih naprava za reguliranje protoka.Ventili se priključuju za cjevovod prirubnicama (Sl.1) i navojnim priključcima s unutarnnjim ili vanjskim navojem (Sl.2).Izuzetak su oni ventili koji se na jednoj strani spajaju prirubnicama, a na drugoj navojnim priključkom, kao i ventili koji se zavaruju na cjevovod.Obvezan smjer strujannja fluida označen je na vanjskoj strani kućišta ispupčenom strelicom.

Glavni dijelovi ravnog zapornog ventila su :

- kućište K- poklopac P- vreteno V- ventilni tanjur T- sjedalo S- brtvenica B- matica M- jaram J

Sl.1 Ravni zaporni ventil



Sl.2 Ravni zaporni ventil s navojnim priključkom

Sl.3 Razni oblici kućišta ventila

ZASUNI

Zasuni su regulatori protoka kod kojih se zaporna ploča giba usporedno s otvorom sjedala, tj okomito na pravac protoka.Zbog ravnog prolaza fluida gubici su na izlazu iz zasuna neznatni, što je naročito važno kod zasuna za visoke tlakove i velike brzine.

Sl.4 Zasun



Glavni dijelovi zasuna prikazanog na slici br 4 su :

kućište K, zaporna ploča Pl, brtvenica B,poklopac Po, sjedala S, tuljci T,vreteno V, matica M, prsten Pr.

S obzirom na oblik kućišta (pogled odozgo), zasuni su :- plosnati (a)- ovalni (b)- okrugli (c)

a) b) c)

Sl.5 Oblici kućišta zasuna

Zasuni se priključuju na cjevovod prirubnicama, navojem ili zavarivanjem.Zasuni se izrađuju za nazivne tlakove jednake kao i ventili.Radni tlak ovisi o temperaturi fluida i određen je vrstom zasuna.

SLAVINE

Slavine su najjednostavniji regulatori protoka.S obzirom na pravac protjecanja fluida, postoje :

- ravne slavine (Sl.7)- kutne slavine (Sl.8)- trokrake slavine (Sl.9)



Slavine se priključuju na cjevovod prirubnicama te vanjskim ili unutarnjim navojem.Glavni su dijelovi slavine kućište i kugla (ili čep).Kugla se zakreće oko svoje osi za 900.Nepropusnost se postiže finom obradbom brtvenih površina i pritezanjem kugle u kućištu.Slavine se primjenjuju za protok tople i hladne vode, morske vode, stlačenog zraka, ulja itd., tlaka do 160 N/cm2 i temeperature do 225 0C.

Sl.7 Ravna slavina

Sl.8 Kutna slavina

Sl.9 Trokraka slavina



Materijali za izradu slavina :

- kućište (sivi lijev, kovani čelik, nerđajući čelik otporan na kiseline)

- kugla (temper lijev, mjed, bronca)- čep (nerđajući čelik)

Sl.10 Kuglasta slavina



Tablica 1 Osnovne zančajke armature cjevovoda

II. IZLJEVNA ARMATURA

Izljevna armatura je dio vodovodne instalacije čije je zaporno tijelo u normalnom stannju u zatvorenom položaju i služi za konačnu potrošnju, odnosno uzimanje vode iz instalacije pri čemu se zaporno tijelo dovodi u otvoren položaj.U izljevnu armaturu se ubrajaju :

- sanitarna ventilska armatura- sanitarna mješajuća armatura- hidrantska armatura

Sanitarna ventilska armatura postavlja se samo na jedan vod,(samo hladne ili samo tople vode) i uključuje razne vrste ventila (kutni,ravni,izlazni itd.).

Sanitarna mješajuća armatura se najčešće priključuje na oba voda (hladne i tople vode) te služi za mješanje njihovih struja u odgovarajućem omjeru, kako bi se postigla željena temperatura vode. Obuhvaća mješalice i slavine umivaonika,bidea,sudopera,kada,tuševa i drugih sanitarnih elemenata.

Hidrantska armatura je dio protupožarnog sustava građevine i predstavlja mjesto spajanja vodovodne i protupožarne.Prema izvedbi, hidranti mogu biti :

- stojeći- ukopani - zidni

III. SIGURNOSNA ARMATURA

Sigurnosna armatura je dio vodovodne instalacije koji automatskim djelovanjem (otvaranjem ili zatvaranjem, odnosno



smanjenjem ili povećanjem protoka) sprječava odstupanja od neke zadane pogonske veličine kao što su protok, tlak, brzina ili smjer strujanja.Tlačno sigurnosni ventil za zatvorene zagrijače vode u pravilu se pojavljuje u membranskoj izvedbi (Sl.2) i obvezni su za sve sustave za zagrijavanje vode, osim za protočne zagrijače nazivnog volumena manjeg od 3l.

Sl.11 Membranski sigurnosni ventil za zagrijače vode

Nekoliko je osnovnih smjernica smjernica koje se trebaju poštovati kod njihove ugradnje :

- sigurnosni ventili ugrađuju se isključivo u vod hladne vode (tj.dovod do zagrijača)

- između sigurnosnog ventila i zagrijača ne smije biti nikakva zaporna armatura ili suženi dio instalacije.

Sigurnosni ventili za zagrijače vode su tvornički namješteni za potrebni tlak djelovanja što se mora vidjeti na njihovoj natpisnoj pločici.Odabiru se prema pogonskom tlaku instalacije.Najveći tlak u vodu hladne vode mora biti barem za 20% manji od tlaka djelovanja (tablica 2), a ako je veći, treba ugraditi redukcijski ventil.

Tablica 2. Primjer odabira tlaka djelovanja sigurnosnog ventila

Sigurnosni ventili (plinske instalacije)

U plinskim se instalacijama mogu naći četiri osnovne vrste sigurnosnih ventila :

- sigurnosni zaporni ventil- sigurnosni odušni ventil- termički zaporni osigurači- brzozatvarajući ventil



Sigurnosni zaporni ventil (SZV)

Sigurnosni zaporni ventili (SZV) služe za automatsko zatvaranje protoka plina u slučaju odstupannja tlaka plina od vrijednosti određene područjem djelovanja (aktivacije) ventila.Ventili se ponovo mogu otvoriti samo ručno.Pri njihovom odabiru treba odrediti :

- tip- nazivni otvor i priključni tlak- najveći dopušteni tlak u plinovodu- tlačno područje isključivanja

Sigurnosni zaporni ventil postavlja se neposredno ispred regulatora tlaka i uobičajeno mu je nazivni otvor jednak onome kod regulatora.

Sl.12 Sigurnosni zaporni ventil

Sigurnosni odušni ventil (SOV)

Sigurnosni odušni ventili služe za ispuštanje plina u atmosferu (okolicu) u slučaju porasta tlaka u plinskoj instalaciji kao posljedica propuštanja SZV-a ili regulatora tlaka u zatvorenom polažaju.Kada u plinskoj instalaciji tlak plina padne ispod najvećeg dopuštenog,SOV se zatvara automatski.Sigurnosni odušni ventil (SOV) se uvijek ugrađuje iza regulatora tlaka.



Sl.13 Sigurnosni odušni ventil

REGULACIJSKA ARMATURA

Regulacijska armatura u vodovodnim instalacijama uglavnmom obuhvaća samo redukcijski ili ventil za sniženje tlaka čiji je zadatak dovođenje tlaka u instalaciji na željenu vrijednost neovisno tlaku u dijelu instalacije prije njega.Njegovo se djelovanje osniva na načelu ravnoteže sila za što služi posebni sustav opruge i membrane na koju djeluje tlak vode pri protjecanju, pri čemu se pomoću vijka može manjestiti protusila opruge koja odgovara izlaznoj vrijednosti tlaka (Sl.3).Najviši ulazni tlak iznosi 25 bar, dok se izlazni u pravilu može namještati u području između 1,5 i 6 bar.

Sl.14 Djelovanje redukcijskog ventila



Sl.15 Ugradnja redukcijskog ventila ovisno o potrebama korisničkog sustava

FILTRI

Filtri su dio vodovodne instalacije koji služe za zadržavanje čvrstih čestica iz vode čime se mogu spriječiti pogonske smetnji i povećati kakvoća vode.Na svkom se filtru mora nalaziti oznaka na kojoj stoji :

- naziv proizvođača- predviđeni smjer strujanja- donja i gornja granica veličine čestica koje se mogu

nahvatati- sposobnost odvajanja, odnosno karakteristika filtra

Osnovne veličine kojima se opisuje djelovanje filtra su donja i gornja granica veličine čestica.Donja granica znači mogućnost zadržavanja najmanje 10% čestica točno te veličine, a gornja mogućnost zadržavanja najmanje 90% čestica te veličine.Omjer donje i gornje granice naziva se sposobnošću odvajanja.

Nekoliko osnovnih smjernica kojih se valja pridržavati pri ugradjni filtra :



- ugradnja se mora provesti prije prvog punjenja instalacije- priključne dimenzije filtra trebaju odgovarati dimenzijama

cjevovoda na koje se postavljaju- filtar se u pravilu ugrađuje iza vodomjera, pri čemu se

ispred njega još može ugraditi protupovratni ventil (kao zaštita vodoopskrbne mreže od djelovanja vode iz kućne instalacije), a iza njega redukcijski ventil.

Sl. 16 Ugradnja filtra na početku kućne vodovodne instalacije


2.armatura cjevovoda

Documents