· 29. na temelju èlanka 25. statuta koprivnièko - krievaèke upanije («slubeni glasnik...

29.

Na temelju èlanka 25. Statuta Koprivnièko -kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijska skupština Koprivnièko - kri�evaèke�upanije na 8. sjednici odr�anoj 14. lipnja 2006.donijela je

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP)

Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeza razdoblje 2006.-2013. godine

I.

Donosi se Regionalni operativni program (ROP)Koprivnièko - kri�evaèke �upanije za razdoblje 2006.-2013. godine.

II.

Od 10 originalnih primjeraka Programa iz toèke I.tri primjerka se èuvaju u Struènoj slu�bi �upanije, asedam primjeraka u Centru za poduzetništvoKoprivnièko - kri�evaèke �upanije.

III.

Sa�etak Regionalnog operativnog programaobjavit æe se u «Slu�benom glasniku Koprivnièko -

kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKA SKUPŠTINAKOPRIVNIÈKO - KRI�EVAÈKE �UPANIJE

KLASA: 302-01/06-01/30URBROJ: 2137-10-06-1Koprivnica, 14. lipnja 2006.

PREDSJEDNIK:Milivoj Androliæ, v.r.

REGIONALNI OPERATIVNI PROGRAM (ROP)

Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeza razdoblje 2006.-2013. godine

(SA�ETAK)

Regionalni operativni program-ROP Koprivnièko-kri�evaèke �upanije izraðen je u skladu s postupkom istandardima koji se primjenjuju u EU-u, a osnovni ciljbio je da se po prvi puta osmisli sveobuhvatan i cjelovitrazvojni �upanijski plan kojim se ustanovljuju i utvrðujuvizija, strateški ciljevi, prioriteti, mjere i razvojniprojekti, te da se stvori osnova koja mo�e dobroposlu�iti za usmjeravanje razvojnih aktivnosti naprioritete razvoja u �upaniji, na ono što je najva�nijeza razvoj, ono što mo�e «povuæi» razvojne procese.

Jedan od ciljeva bio je uspostavljanje i izgraðivanjepartnerstva, odnosno sudjelovanje javnosti uupravljanju �upanijskim i lokalnim razvojem. Kljuènedionike (stakeholder) u razvoju �upanije nastojalo seupoznati sa smislom, va�nošæu i ostvarivanjem

SLU�BENI GLASNIKKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

2006.

KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKA �UPANIJAAKTI �UPANIJSKE SKUP[TINE

BROJ: 7 - Godina XIV. Koprivnica, 16. lipnja 2006. ISSN 1333-6398

partnerstva u tom razvoju.Nadalje, kroz izradu ROP-a, va�an cilj je i

podizanje sposobnosti za upravljanje razvojem,sposobnosti za identificiranje, pripremanje i izradurazvojnih intervencija, programa i projekata te zanjihovo vrednovanje. Takoðer, cilj je bio prvi put stvoritiinformacijsku osnovu za sve najva�nije razvojneprojekte u �upaniji.

Za buduæi razvoj Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeROP je posebno va�an jer:

• utvrðuje viziju, strateške ciljeve, prioritete,programe i projekte za cijelu �upaniju;

• daje osnovu za usmjeravanje razvojnih projekata�upanije, gradova i opæina;

• stvara preduvjete da se razvojni projekti gradovai opæina, ako su s njim usuglašeni, kandidiraju zafinanciranje sredstvima EU-a, programa hrvatskihdr�avnih institucija i fondova te privatnih ulagaèa;

• omoguæuje lakše usuglašavanje i povezivanjerazvojnih projekata gradova i opæina i njihovuuèinkovitiju provedbu;

• pridonosi jaèanju meðu�upanijske,prekograniène i meðuregionalne suradnje u realizacijizajednièkih razvojnih projekta;

• daje osnovu za privlaèenje interesa investitora iostvarivanje javno-privatnog partnerstva.

Regionalni operativni program (ROP) Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (KK�) izradila je �upanijskaradna grupa, u suradnji s Regionalnim partnerskimodborom. Nositelj izrade ROP-a bio je Centar zapoduzetništvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije (CZPKK�) u suradnji sa struènjacima Instituta zameðunarodne odnose (IMO) iz Zagreba, a premametodologiji koju je preporuèilo nadle�no Ministarstvomora, turizma, prometa i razvitka RH.

Prema usvojenoj metodologiji, Regionalnioperativni program Koprivnièko kri�evaèke �upanije(ROP KK�) sadr�ava:

• osnovnu analizu stanja na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije;

• SWOT analizu (analiza razvojnih snaga, slabosti,moguænosti i prijetnji);

• �upanijsku razvojnu viziju i strateške ciljeve; • strategija razvoja odnosno prioriteti i mjere; • analizu usklaðenosti ROP-om odreðenih

ciljeva/prioriteta/mjera s nacionalnim razvojnimciljevima i razvojnim ciljevima i naèelima EU-a;

• analizu razvojnih projekata i projektnih idejaprikupljenih u prvom pozivu za kandidiranje projekataza mre�u projekata ROP-a;

• predviðanja razvojnih uèinaka primjene ROP-a; • plan provedbe predlo�ene strategije s

institucijama zadu�enim za provedbu predlo�enihaktivnosti te opis provedbenih mehanizama;

• metodologiju za praæenje i vrednovanje provedbepredviðenih aktivnosti s indikatorima uspješnostiostvarivanja postavljenih ciljeva.

Osnovna analiza daje pregled stanja, trendova,problema i potreba KK�-a, strukturirano u sljedeæaèetiri osnovna podruèja:

• prirodni resursi, okoliš i infrastruktura; • gospodarstvo (struktura gospodarstva, analiza

va�nijih gospodarskih sektora, prostorni rasporedgospodarskih djelatnosti, vanjskotrgovinskarazmjena, ulaganja, zapošljavanje);

• društvene djelatnost (obrazovanje, zdravstvo,socijalna skrb, kultura,) i

• podruèje upravljanja razvojem (civilno društvo,meðu�upanijska, prekogranièna i meðuregionalnasuradnja).

SWOT analizom utvrðene su sljedeæe razvojnesnage, slabosti, moguænosti i opasnosti KK�-a.

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE« 16. lipnja 2006.Stranica 874 - Broj 7

SNAGEPRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA• Povoljan geoprometni polo�aj - prometno

meðunarodno i nacionalno kri�ište, blizina dr�avnegranice

• Velike rezerve pitke vode• Termalni izvori za proizvodnju energije, nalazišta

nafte i plina • Bogati resursi tehnološkog drveta • Dobra ekološka oèuvanost - jedinstvena prirodna

baština uz rijeku Dravu, u podruèju Kalnika iBilogore te pješèanih staništa

• Bogata kulturna baština; kolijevka naivne umjetnosti,brojni sakralni objekti, oèuvani narodni obièaji

• Dobra elektroenergetska infrastruktura

SLABOSTIPRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ, INFRASTRUKTURA• Vodoopskrba ne zadovoljava potrebe stanovništva i

s 36% pokrivenosti ispod je dr�avnog prosjeka (70%) • Nedostaju dvije za �upaniju va�ne prometnice (2

brze ceste); neodgovarajuæi standard postojeæecestovne infrastrukture (20% cesta je neasfaltirano,loše stanje postojeæih asfaltiranih cesta)

• Nedovoljna istra�enost i iskorištenost prirodnihresursa (geotermalni izvori, nafta, plin)

• Neadekvatno gospodarenje-istra�enost i naèiniskorištenja mineralnih sirovina

• Neadekvatno gospodarenje otpadom i neadekvatnaodvodnja i proèišæavanje otpadnih voda

• Izlo�enost prostora razlièitim oblicima zagaðenosti idevastiranja

• Neadekvatno vrednovanje i korištenje kulturnih i • prirodnih resursa za razvoj kulture, turizma i

gospodarstva u cjelini

»SLU�BENI GLASNIK KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE«16. lipnja 2006. Broj 7 - Stranica 875

GOSPODARSTVO• Razvijena preraðivaèka industrija - prehrambena i

farmaceutska; nekoliko jakih «lidera»• Kvalificirana radna snaga i menad�ment u

preraðivaèkoj industriji• Dinamièan razvoj malog i srednjeg poduzetništva -

rast broja obrta i malih trgovaèkih društava, rastudjela u ostvarenom ukupnom prihodu, porast brojazaposlenih

• Stabilno i kontinuirano kreditiranje poduzetnikaputem poduzetnièkih programa

• Razvijena poduzetnièka infrastruktura• Dobra raspolo�ivost prostora u poduzetnièkim

zonama za nove investicije• Tradicija i znanje u razvoju stoèarstva i porast broja

komercijalnih farmi

DRUŠTVENE DJELATNOSTI• Dobra osposobljenost nastavnog kadra u osnovnom

i srednjem obrazovanju • Tradicija i izvrsnost u obrazovanju u poljoprivredi - • Visoko gospodarsko uèilište i Srednja gospodarska

škola u Kri�evcima • Postoji osnova za razvoj visokog školstva -

sveuèilišni i struèni studij u Koprivnici i Kri�evcima• Pilot-projekt reforme zdravstva - definirani ciljevi i

programi za poboljšanje zdravstvene usluge• Stvoreni uvjeti za uvoðenje kvalitetnijih zdravstvenih

usluga na nov naèin (izgradnja i opremanjezdravstvenih objekata)

UPRAVLJANJE RAZVOJEM• Dobra suradnja �upanijske uprave s jedinicama

lokalne samouprave• Uspješno planiranje, programiranje i upravljanje

razvojnim projektima ostvaruje se u dijelu uprave• Kontinuirano jaèanje civilnog sektora; jaèanje

nevladinih udruga i udru�enja u socijalnimaktivnostima, kulturi, zaštiti okoliša i sportu

GOSPODARSTVO• Nepovezanost malog i srednjeg poduzetništva

meðusobno i s velikim gospodarskim subjektima • Nedovoljna usmjerenost malog i srednjeg

poduzetništva na tehnološki razvoj i inovacije • Nepostojanje potpornih institucija za tehnološki

razvoj u malom i srednjem poduzetništvu • Stagnacija i zaostajanje u razvoju drvno-

preraðivaèke industrije • Nedovoljna iskorištenost kapaciteta u poljoprivredi -

usitnjeni posjedi uglavnom bez navodnjavanja,prevladavajuæa staraèka poljoprivredna obiteljska

• gospodarstva, neadekvatna statusna iorganizacijska

• forma uz naglašen nedostatak specijalizacije i • rajonizacije• «Odljev mozgova» i mlaðeg stanovništva

DRUŠTVENE DJELATNOSTI• Neuravnote�enost ponude i potra�nje na tr�ištu rada

(strukturna nezaposlenost)• Velik udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih

osoba • Neusklaðen sustav obrazovanja sa potrebama

gospodarstva• Nedostatak programa i institucija za cijelo�ivotno

obrazovanje• Nedostatni prostorni kapaciteti i opremljenost u

srednjem i osnovnom školstvu• Zdravstvena usluga na podruèju �upanije nije

integrirana i nema informatièku podršku; nemasustava upravljanja kvalitetom u zdravstvenoj usluzi

• Neadekvatna usluga prema hitnom pacijentu• Nedostatna palijativna skrb, nema zdravstvenih

programa za kroniène bolesnike• Manjak kulturnih institucija i odgovarajuæih kadrova,

osobito u ruralnim sredinama• rend «starenja» �upanije - rast udjela stanovništva

starije dobi

UPRAVLJANJE RAZVOJEM• Neuravnote�en regionalni razvoj; dijelovi �upanije

zaostaju u razvoju • Jaka podjela izmeðu grada i sela; velike razlike u

standardu �ivota i moguænostima privreðivanja• Nedostatna ulaganja u jaèanje sposobnosti za

upravljanje regionalnim i lokalnim razvojem


MOGUÆNOSTI

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA

Iskorištavanje sve veæih moguænosti nacionalnihprograma, programa EU-a i drugih programa teprivatnih sredstava

za:• izgradnju sustava vodoopskrbe, odvodnje i

navodnjavanja • bolje vrednovanje i korištenje geoprometnog

polo�aja-izgradnju brzih cesta, izgradnju drugog�eljeznièkog kolosijeka i intermodalnog terminala

• kvalitetnije vrednovanje i poboljšanje sustavagospodarenja mineralnim sirovinama

• poboljšanje sustava gospodarenja otpadom• razvoj i korištenje obnovljivih izvora energije• korištenje prirodne i kulturne baštine za razvoj

turizma .

GOSPODARSTVOIskorištavanje sve veæih moguænosti nacionalnihprograma, programa EU-a i drugih programa teprivatnih sredstava za:• jaèanje konkurentnosti i rast izvozno orijentiranih

proizvodnji u preraðivaèkoj industriji• povezivanje gospodarskih subjekata • jaèanje poduzetnièke i tehnološke infrastrukture • stvaranje slobodne zone • specijalizaciju i komercijalizaciju primarne

poljoprivrede, jaèanje komercijalnih proizvoðaèa

DRUŠTVENE DJELATNOSTIIskorištavanje sve veæih moguænosti nacionalnihprograma, programa EU-a i drugih programa teprivatnih sredstava za:• poboljšanje uvjeta za odr�avanje nastave u

osnovnom i srednjem školstvu - izgradnja iopremanje objekata

• usklaðenje obrazovnog sustava s potrebamagospodarstva

• jaèanje sustava visokoškolskog obrazovanja putempovezivanja sa susjednim �upanijama

• promicanje i poboljšanje sustava cjelo�ivotnoguèenja

• integraciju zdravstvene usluge za hitnog pacijenta,palijativnu skrb i kroniènog bolesnika

• uvoðenje sustava upravljanja kvalitetom uzdravstvenoj usluzi

UPRAVLJANJE RAZVOJEMIskorištavanje sve veæih moguænosti nacionalnihprograma, programa EU-a i drugih programa teprivatnih sredstava za:• poboljšanje sposobnosti za upravljanje razvojem - ·• osnivanje razvojne agencije

PRIJETNJE

PRIRODNI RESURSI, OKOLIŠ I INFRASTRUKTURA• Nastavljanje i poveæavanje oneèišæavanja na

uzvodnim podruèjima Drave - neodgovarajuæeproèišæavanje voda i zbrinjavanja otpada

• Nastavak i jaèanje uzurpiranja prostora suprotnorazvojnim interesima i interesima stanovništva zbognepoštovanja zakona i neadekvatnih propisa ipritisaka izvan �upanije

GOSPODARSTVO• Jaka i sve veæa konkurencija proizvoðaèa iz EU-a u

poljoprivredi, preraðivaèkoj industriji i trgovini• Izostanak ili spora provedba Nacionalne politike

konkurentnosti • Izostanak uèinkovitog nacionalnog programa

potpore proizvodnim investicijama i zapošljavanju• Jaèanje odljeva struènih i visok obrazovanih kadrova• Ponuda i dolazak jeftinije radne snage iz susjednih

Dr�ava

DRUŠTVENE DJELATNOSTI• Nerješavanje neusklaðenosti obrazovnog sustava

srednjoškolskog obrazovanja s potrebamagospodarstva za kadrovima

• Dr�avni nacionalni obrazovni program ne odra�avajuspecifiènosti regija

UPRAVLJANJE RAZVOJEM• Zadr�avanje postojeæe fiskalne politike, koja

usporava i koèi lokalne investicije i razvoj • Neprovoðenje ili usporavanje procesa

decentralizacije sredstava dr�avnog proraèuna u koristregionalnih proraèuna i financiranja lokalnog razvoja


• razvoj prekograniène i meðu�upanijske suradnjeradi tehnološkog razvoja, pristupa tr�ištu,organizacije, upravljanja i jaèanja ljudskih resursa

• poboljšanje uvjeta za privlaèenje izravnih stranih idomaæih ulaganja u poduzetnièke zone

• jaèanje kapaciteta i infrastrukture civilnog društva zasudjelovanje u razvoju �upanije

• jaèanje kapaciteta za korištenje sredstava fondovaEU-a za financiranje razvojnih projekata.

• Neadekvatno okru�enje i potpora razvoju civilnogdruštva

Temeljeno na zakljuècima osnovne i SWOTanalize, Radna grupa i Partnerski odbor definirali susljedeæu razvojnu viziju KK�-a, kojom se onaopredjeljuje za naèela odr�ivog razvoja, odnosnorazvoja koji tra�i sklad i sinergiju izmeðugospodarske, ekološke i društveno-socijalne razvojnedimenzije.

VIZIJA: «Koprivnièko-kri�evaèka �upanijaekološki je oèuvan prostor s razvijenomprometnom i komunalnom infrastrukturom,

konkurentnim gospodarstvom i visokim �ivotnimstandardom»

Polazeæi od Vizije, isti dionici (Radna grupa,Partnerski odbor) odredili su èetiri glavna/strateškarazvojna cilja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije, apotom i prioritete kojima æe se postupno ostvarivaticiljevi, odnosno mjere kojima æe se ostvarivatiprioriteti. Tako definirana hijerarhija sastoji se od 4strateška cilja, 18 prioriteta i 52 mjere, koji sustrukturirano prikazani u sljedeæoj tablici.

STRATEŠKI CILJ

I. KONKURENTNOGOSPODARSTVO

PRIORITETI

1. Osuvremenjivanje irazvoj proizvodnihindustrijskih granadjelatnosti

2. Razvoj konkurentneprimarne poljoprivrede

3. Razvojna potpora malomi srednjem poduzetništvu

4. Informatizacijagospodarstva i okru�enja

5. Usvajanje standarda inormi EU-a

6. Razvoj selektivnih oblikaturizma

MJERE

1. Potpora rastu izvozno orijentiranih i drugihproizvodnji kroz korištenje inovacija, novihtehnologija i suvremene organizacije

2. Formiranje slobodne zone 3. Osnivanje Razvojne agencije4. Razvoj tehnološke infrastrukture radi kreiranja

novih proizvoda i usluga veæe dodane vrijednosti 5. Poticanje poslovnog povezivanja gospodarskih

subjekata unutar �upanije i meðu susjednim�upanijama

6. Marketinška potpora razvoju gospodarstva

1. Udru�ivanje poljoprivrednika2. Okrupnjivanje posjeda3. Potpora specijalizaciji i jaèanju komercijalnih

proizvoðaèa u poljoprivredi4. Izgradnja sustava navodnjavanja

1. Stavljanje u funkciju poslovnih zona2. Jaèanje poduzetnièke infrastrukture3. Razvoj financijskih instrumenata za potporu

gospodarskih aktivnosti

1. Razvoj e-regionalne i lokalne uprave2. Jaèanje uporabe IT u poslovnom komuniciranju i

poslovanju

1. Tehnièka potpora uvoðenju standarda i normi EU2. Uvoðenje sustava ispitivanja i praæenja kvalitete

proizvoda i usluga

1. Unapreðenje postojeæih turistièkih proizvoda2. Razvoj novih turistièkih proizvoda


STRATEŠKI CILJ

II. RAZVOJPROMETNE IKOMUNALNEINFRASTRUKTURE

III. JAÈANJELJUDSKIHRESURSA IPODIZANJEDRUŠTVENOGSTANDARDA

PRIORITETI

7. Razvoj i korištenjeobnovljivih izvoraenergije

1. Izgradnja prometneinfrastrukture

2. Razvoj komunalneinfrastrukture

3. Razvoj prostorno-planske dokumentacije

1. Upravljanje znanjem zarazvoj ljudskih resursa

2. Razvoj �upanijskogtr�išta rada

3. Unapreðenje zdravljastanovništva

4. Aktivna populacijskapolitika i unapreðenjeobiteljskog �ivota

5. Poboljšanje socijalnihuvjeta

6. Razvoj civilnog društva

MJERE

1. Istra�ivanje i korištenje geotermalne energije2. Istra�ivanje iskoristivosti bioplina3. Istra�ivanje i korištenje biomase

1. Izgradnja brzih cesta: brza cesta Gradec - maðarska granica i Podravska brza cesta

2. Razvoj �eljeznièkog prometa3. Razvoj ostalih oblika prometne infrastrukture

1. Izgradnja sustava vodoopskrbe2. Izgradnja sustava odvodnje i proèišæavanja

otpadnih voda3. Uspostavljanje sustava gospodarenja otpadom4. Plinofikacija �upanije5. Istra�ivanje i korištenje podzemnih bazena pitke

vode - potencijalnih vodocrpilišta

1. Katastarska izmjera prostora2. Izrada ortofoto snimaka prostora3. Izrada geografskog i zemljišno-informacijskog

sustava (GIZIS)

1. Izgradnja i opremanje objekata u školstvu 2. Unapreðenje i poticanje školovanja struènih

kadrova prema potrebama gospodarstva3. Razvoj visokoškolskih obrazovnih programa4. Poboljšanje sustava cjelo�ivotnog uèenja5. Upravljanje razvojem, prekogranièna i

meðu�upanijska suradnja

1. Razvoj partnerstva gospodarstva, školstva iinstitucija za zapošljavanje

2. Jaèanje lokalnih inicijativa za zapošljavanje

1. Poveæanje dostupnosti primarne zdravstvenezaštite

2. Poticanje preventivnih programa za zaštitu zdravlja3. Informatizacija zdravstvenog sustava4. Potpora športsko-rekreacijskim sadr�ajima i

objektima

1. Osiguranje financijske potpore roditeljima i djeci 2. Porast dostupnosti jaslica i vrtiæa

1. Dostupnost domova, prihvatilišta2. Društvena integracija socijalno ugro�enih grupa 3. Poboljšanje uvjeta rada centara za socijalnu skrb

1. Jaèanje kapaciteta civilnog društva za sudjelovanjeu razvoju �upanije

2. Promoviranje i osna�ivanje volonterskog rada

Svaka pojedina mjera dodatno je razraðena takošto se definiraju njen operativni cilj,sadr�aj/provedbene aktivnosti te dionici odgovorni zaprovedbu.

Komparativnom analizom potvrðena je visokarazina usklaðenosti razvojne vizije, ciljeva, prioriteta imjera s nacionalnim ciljevima i programima, kao ionima Europske unije.

Regionalni operativni program ostvarivat æe se upojedinaènim projektima za èije æe voðenje bitizadu�en javni sektor. U vezi s tim provedene suaktivnosti prikupljanja projekata i projektnih prijedlogate definirani kriteriji njihova odabira. Svi razvojniprojekti koje je �upanija zaprimila putem javnogpoziva ili izravnom komunikacijom s dionicima nalazese u bazi projekata. Projekti odabrani za provedbukroz ROP u skladu su, odnosno predstavljajuoperacionalizaciju definiranih ciljeva, prioriteta imjera.

Prvim «pozivom za iskazivanje interesa»prikupljeno je ukupno 487 projektnih prijedlogaPrema broju projekata, dominiraju projektni prijedlozi,no prema ukupnom proraèunu, dominiraju projektièija je priprema u tijeku (veæi broj kapitalnihinfrastrukturnih projekata, koji ili veæ neko vrijemeèekaju provedbu, ili se pripremaju u okviru recentnihinicijativa s dr�avne razine).

S obzirom na to da je jedna od osnovnih ulogaROP-a upravo strateško usmjeravanje iusustavljivanje parcijalnih razvojnih inicijativa, odizrazitog je znaèaja trajno praæenje, analiziranje ipoticanje usklaðenosti projektnih prijedloga s ROP-om prepoznatim i odreðenim razvojnim prioritetima.

Velike oscilacije broja i ukupnog proraèunaprojekata prema ROP-om odreðenim prioritetimasugeriraju da je potrebno informirati razvojne dionikeo deficitarnim podruèjima djelovanja, a s ciljemskladnijeg razvoja po svim utvrðenim prioritetima.Posebno je to va�no s obzirom na èinjenicu da suanalizom utvrðena postojeæa i planirana ulaganja uvrlo va�no podruèje razvoja komunalne i prometneinfrastrukture, višestruko veæa od postojeæih iplaniranih ulaganja u ostvarivanje strateških ciljeva

unapreðenja konkurentnosti gospodarstva (cilj 1) ijaèanja ljudskih resursa (element cilja 3). Kaonaroèito prijedlozima projekata deficitarni, a za razvojizrazito znaèajni prioriteti istièu se: Osuvremenjivanjei razvoj proizvodnih industrijskih grana djelatnosti(11), Razvoj �upanijskog tr�išta rada (32), Razvojcivilnog društva (36).

Kriterije odabira projekata pripremili su Radnagrupa i Partnerski odbor. Oni ukljuèuju: usklaðenost sciljevima i prioritetima postavljenim u ROP-u, to jestrelevantnost projekta; te razinu pripremljenostiprojekta s obzirom na cjelovitost dokumentacije ispremnost za provedbu, pri èemu prema stupnjuspremnosti za provedbu razlikujemo sljedeæe èetirikategorije projekata: projekti spremni za provedbu -sve potrebne dozvole su dobivene, završena jeprocjena izvedivosti, dobivena je pozitivna ocjena;projekti koji zahtijevaju cjelovitu procjenu izvedivosti -projekti koji mogu imati pozitivnu predstudijuizvedivosti, ali za koje nedostaje detaljan planimplementacije i/ili procjena troškova i koristi (cost-benefit analiza); projekti za koje nema predstudije,poèetnog opisa ulaganja i okvirne procjene uèinakaprojekta; projektne prijedloge - projektne ideje kojetek treba razviti u projekte. U prvoj fazi provedbeROP-a podr�at æe se provedba dobro pripremljenihprojekata, s kompletiranom dokumentacijom oisplativosti i opravdanosti, te æe se pomoæi detaljnijarazrada projekata koji su u nekoj od ranijih fazaspremnosti za provedbu ako se ocijeni da se radi orelevantnim i obeæavajuæim prijedlozima. S obziromna kriterij relevantnosti, prednost æe imati projekti kojipridonose ispunjenju više od jednog ROP-omodreðenog prioriteta.

Napokon, da bi se osigurala uspješna provedbaprojekata i ukupnoga ROP-a, ROP-om se definira iplan njegove provedbe, to jest identificirani su svinjegovi osnovni elementi:

• provedbene institucije i mehanizme • pribavljanje sredstava i financiranje • postupci za praæenje i vrednovanje projekata i


STRATEŠKI CILJ

IV. ODR�IVOKORIŠTENJEPRIRODNIH IKULTURNIHDOBARA IOKOLIŠA

PRIORITETI

1. Oèuvanje opæekorisnihfunkcija prirode

2. Oèuvanje kulturnebaštine i poticanjekulturnog stvaralaštva

3. Oèuvanje okoliša

MJERE

1 Oèuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti2. Poticanje i promicanje zaštite prirode

1. Izrada sveobuhvatne valorizacije kulturnopovijesnihvrijednosti

2. Poticanje i razvoj kulturnog stvaralaštva

1. Uspostava sustava kontinuiranog monitoringasastavnica okoliša

2. Obrazovanje o odr�ivom razvoju i zaštiti okoliša

programa • procedure za redovno a�uriranje ROP-a i baze

projekata; te • prvi sljedeæi koraci u provedbi ROP-a.

Konkretnije, dok su glavni nositelji provedbeROP-a �upanijska skupština i �upanijskopoglavarstvo, najva�niju operativnu ulogu uprovedbi imat æe Jedinica za provedbu projekata,odnosno buduæa razvojna agencija.

Opæenito postoji potreba za znatnijiminstitucionalnim jaèanjem i podizanjemosposobljenosti za upravljanje razvojem.Konkretnije, nu�no je sustavno uvoðenje efikasnogupravljanja i praæenja dobivenih sredstava kao iprovedbe razvojnih projekata.

Izrada ROP-a, prvog integralnog strateškograzvojnog dokumenta te vrste u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, predstavlja ujedno procesuèenja koji æe se nastaviti i tijekom provedbe ROP-a. Provedbom ROP-a javni æe sektor putempredlo�enih prioritetnih projekata omoguæiti i poticatirazvoj privatnog sektora i civilnog društva kako bimogli uèinkovitije pridonositi gospodarskom rastu ipromicanju razvoja demokratskog civilnog društva.Pri tome æe se i sam javni sektor mijenjati, tj. nastatæe institucionalno jaèanje koje æe omoguæiti i�upaniji i njenim JLS da efikasno i efektivnoupravljaju svojim razvojem i kontinuirano revidiraju ipoboljšavaju Regionalni operativni program.

ROP æe pridonijeti i uspješnijem natjecanju zafinancijska sredstva iz raznih potencijalnih izvora(ukljuèujuæi Vladu Republike Hrvatske, Europskukomisiju i brojne bilateralne i multilateralne izvorefinanciranja), jer �upanija s ROP-om dobiva dobrostrukturiran razvojni plan, prikladan zapredstavljanje potencijalnim izvorima financiranja.

Predlo�ene procedure praæenja i vrednovanjaimaju va�nu ulogu u osiguravanju kako efikasnostitako i trajne prilagoðenosti/a�urnosti ROP-a uokru�enju koje se stalno mijenja. Redovitovrednovanje samog ROP-a predviðeno je za svakedvije godine. Praæenje ROP-a kao cjeline dio jesustava praæenja i vrednovanja u kojem postoje ikomponente kojima se prate pojedini projekti teprogrami kojima se ostvaruju pojedine mjere i sl.Projekti i njihove faze prate se, vrednuju i adaptivnoupravljaju u kraæim intervalima.

Buduæi da je ROP opæi okvir razvoja kojim seprocjenjuju svi drugi razvojni projekti i prioriteti,izrazito je va�no osigurati proceduru za provedbuizmjena i dopuna kako bi ROP ostajao relevantan iusklaðen sa stajalištima i struènim mišljenjemkljuènih dionika.

Kao primjerena, predla�e se sljedeæa«dvorazinska» procedura:

1. Godišnja revizija / praæenje napretka. Treba jeizraditi u vrijeme utvrðivanja �upanijskog proraèunaza iduæu godinu. Potrebno je ispitati svaki segmentkoji se odnosi na ciljeve i prioritete (mjere, projekte,odnosno predviðene rezultate) ROP-a kako bi seocijenio napredak i utvrdila uspješnost projekata.Potrebno je potkrijepiti prijedloge izmjena, a zatimse godišnja kontrola podnosi Partnerskom odboruradi usuglašavanja i odluke. Partnerski odbor mo�ezatra�iti pojašnjenja i prirediti preporuke za�upanijsku skupštinu kako bi se na vrijeme mogaokorigirati proraèun za iduæu godinu.

2. Dvogodišnje vrednovanje. Naroèito se trebausredotoèiti na rezultate projekata s obzirom naupotrijebljena sredstva. Radi se o formalnomprocesu koji æe obavljati Centar za poduzetništvoKK�-a (to jest, buduæa razvojna agencija), èiji æestruènjaci utvrðivati uspješnost projekata, njihovuuèinkovitost, relevantnost i razvojne uèinke.Izvještaj æe se podnositi Partnerskom odboru, anjegova ocjena bit æe javno dostupna.

Slu�benom odlukom Skupštine predlo�ene seizmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali iskljuèivo natemelju preporuke Partnerskog odbora.

Na opisani naèin rezultati æe biti javno dostupni,a odluèivanje transparentno, ROP æe se stalnorazmatrati, a�urirati i poboljšavati, a razvojno æe separtnerstvo širiti i uèvršæivati.

U provedbi ROP-a slijede ovi koraci:

• Definiranje prioritetnih projekata u Partnerskomodboru

• Zadu�ivanje Centra za poduzetništvo (buduæerazvojne agencije KK�-a) za provedbu projekata

• Pru�anje tehnièke pomoæi za provedbu ROP-a;podr�avanje jaèanja sposobnosti Centra zapoduzetništvo KK�-a (pru�anje pomoæi putemStrategije regionalnog razvoja RH i drugihprograma) u njegovu prerastanju u Razvojnuagenciju KK�-ate za provedbu konkretnihzadaæa/projekata: u procesima upravljanjaprovedbom ROP-a; u privlaèenju sredstava zapredlo�ene projekte; u pripremi projektnedokumentacije; te u provedbi praæenja i vrednovanjauspješnosti projekata;

• Nadzor nad pripremom projekata od straneCentra za poduzetništvo (buduæe razvojne agencije)

• Priprema prvog kruga studija izvedivosti• Poèetak provedbe prioritetnih projekata• Trajno a�uriranje, analiza i upravljanje bazom

projekata.


30.

Na temelju èlanka 12. stavka 3. Zakona oustanovama («Narodne novine» broj 76/93, 29/97. i47/99) i èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke�upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i 12/05)�upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke �upanijena 8. sjednici odr�anoj 14. lipnja 2006. donijela je

O D L U K U o izmjeni Odluke o osnivanju �upanijske upraveza upravljanje �upanijskim i lokalnim cestama

Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

Èlanak 1.

U Odluci o osnivanju �upanijske uprave zaupravljanje �upanijskim i lokalnim cestamaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 1//97, 2/99. i10/05) èlanak 4. mijenja se i glasi:

«Sjedište �upanijske uprave za ceste je uKri�evcima, Ulica Ivana Zakmardija Dijankoveèkog3.»

Èlanak 2.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKA SKUPŠTINAKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE


PREDSJEDNIK: Milivoj Androliæ, v.r.

31.

Na temelju èlanka 18. stavka 2. Zakona o lovstvu(«Narodne novine» broj 140/05) i èlanka 25. StatutaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. -proèišæeni tekst i 12/05) �upanijska skupštinaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije na 8. sjedniciodr�anoj 14. lipnja 2006. donijela je

O D L U K U o izmjenama Odluke o ustanovljenju

zajednièkih otvorenih lovišta

Èlanak 1.

U Odluci o ustanovljenju zajednièkih otvorenihlovišta («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke�upanije» broj 15/95. i 14/96), (u daljnjem tekstu:Odluka) èlanak 2. toèke od 1 do 6 mijenjaju se unazivu i glase:

Zajednièko otvoreno lovište broj: VI/102 - «ÐURÐEVAC 1»,

Zajednièko otvoreno lovište broj: VI/103 - «ÐURÐEVAC 2»,

Zajednièko otvoreno lovište broj: VI/104 - «KOPRIVNICA 1»,

Zajednièko otvoreno lovište broj: VI/105 - «KOPRIVNICA 2»,

Zajednièko otvoreno lovište broj: VI/106 - «KOPRIVNICA 3,

Zajednièko otvoreno lovište broj:VI/101 - «KRI�EVCI».

Èlanak 2.

Ovlašæuje se Odbor za statut i poslovnik�upanijske skupštine Koprivnièko-kri�evaèke�upanije da izradi i objavi proæišæeni tekst oveOdluke.

Èlanak 3

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od danaobjave u «Slu�benom glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».





32.

Na temelju èlanka 42. stavka 2. Pravilnika outvrðivanju zona sanitarne zaštite izvorišta («Narodnenovine» broj 55/02) i èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 8. sjednici odr�anoj 14. lipnja 2006.donijela je

R J E Š E NJ Eo osnivanju Struènog povjerenstva za pripremu

Odluke o zonama izvorišta «Lipovec» uKoprivnici i imenovanju predsjednika i èlanova

I.

Rješenjem o osnivanju Struènog povjerenstva zapripremu Odluke o zonama izvorišta «Lipovec» uKoprivnici i imenovanju predsjednika i èlanova (udaljnjem tekstu: Rješenje) osniva se Struènopovjerenstvo za pripremu Odluke o zonama izvorišta«Lipovec» u Koprivnici (u daljnjem tekstu: Struènopovjerenstvo)

II.

U Struèno povjerenstvo imenuju se:

1. DAMIR RUK, dipl. ing., «Komunalac» d.o.o., Koprivnica, predsjednik Struènog povjerenstva,

2. Ðurðica Marasoviæ, dipl. ing., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnogagospodarstva, Uprava vodnoga gospodarstva,za èlana,

3. BLA�ENKA LUKŠIÆ, dipl. ing., Ured dr�avne uprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, Slu�ba za prostorno ureðenje,zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove, za èlana,

4. IVAN DERGEZ, dipl. ing., Ured dr�avne uprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, Slu�ba za gospodarstvo, Vodopravni inspektor, za èlana,

5. �ELIMIR PEKAŠ, dipl. ing. geol., Hrvatske vode, Sektor za korištenje voda u Zagrebu, za èlana.

III.

Zadaæa Struènog povjerenstva je:- da izradi Odluku o zonama izvorišta «Lipovec» u

Koprivnici, koju æe donijeti �upanijska skupštinaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije. Prije donošenjaOdluke potrebno je provesti sve prethodnevodoistra�ne radove (prva faza istra�ivanja), te æe sena temelju prve faze istra�ivanja izraditi prijedlogzaštitnih zona, a ukoliko je potrebna i druga faza

istra�ivanja, naruèitelj vodo-istra�nih radova i«Hrvatske vode» dati æe prijedlog potrebnih aktivnostiza drugu fazu istra�ivanja. Prije same izrade Odlukepotrebno je naruèiti izradu konaènog elaboratazaštitnih zona izvorišta koji treba sadr�avati sve toèkepredviðene èlankom 6. Pravilnika.

- da odgovorno i savjesno izvrši povjerene imzadaæe.

- da navedene zadaæe obavi do 31. prosinca 2006.godine.

IV.

Struène i administrativno-tehnièke poslove zaStruèno povjerenstvo obavljati æe Upravni odjel zagospodarstvo i komunalne djelatnosti Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

V.

Ovo Rješenje objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




33.

Na temelju èlanka 42. stavak 2. Pravilnika outvrðivanju zona sanitarne zaštite izvorišta («Narodnenovine» broj 55/02) i èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 8. sjednici odr�anoj 14. lipnja 2006.donijela je

R J E Š E NJ Eo izmjeni Rješenja o osnivanju i imenovanjuStruènog povjerenstva za pripremu Odluke o

zonama izvorišta «Ivanšèak» u Koprivnici

I.

U Rješenju o osnivanju i imenovanju Struènogpovjerenstva za pripremu Odluke o zonama izvorišta«Ivanšèak» u Koprivnici («Slu�beni glasnikKoprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 10/02) toèka II.mijenja se i glasi:


U Povjerenstvo imenuju se:

1. DAMIR RUK, dipl. ing. biol., Gradsko komunalno poduzeæe «Komunalac» d.o.o. iz Koprivnice, za predsjednika,

2. LEONARD SEKOVANIÆ, dipl. ing. grað.,Hrvatske vode Zagreb, Vodnogospodarski odjelza vodno podruèje sliva Drave i Dunava Osijek, Vodnogospodarski odsjek Vara�din, za èlana,

3. BLA�ENKA LUKŠIÆ, dipl. ing. arh., Ured dr�avne uprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj�upaniji, Slu�ba za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko - pravne poslove, za èlana,

4. ÐURÐICA MARASOVIÆ, dipl. ing. grað., Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoggospodarstva, Uprava vodnog gospodarstva,Zagreb, za èlana,

5. IVAN DERGEZ, Vodopravni inspektor, Ured dr�avne uprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj�upaniji, Slu�ba za gospodarstvo, za èlana,

II.

Ovo Rješenje objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




34.

Na temelju èlanka èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 8. sjednici odr�anoj 14. lipnja 2006.donijela je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izvješæa o izvršenju radova iz

Plana upravljanja lokalnim vodama u 2005. zaslivno podruèje «Èesma-Glogovnica» Bjelovar

I.

Prihvaæa se Izvješæe «Hrvatskih voda» Zagreb,Vodnogospodarske ispostave «Èesma-Glogovnica»Bjelovar o izvršenju radova iz Plana upravljanjalokalnim vodama za slivno podruèje «Èesma-

Glogovnica» Bjelovar u 2005. godini.

II.

Ovaj Zakljuèak objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».




35.

Na temelju èlanka èlanka 25. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijska skupština Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na 8. sjednici odr�anoj 14. lipnja 2006.donijela je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izvješæa o izvršenju radova izPlana upravljanja lokalnim vodama za slivno

podruèje «Bistra»Ðurðevac na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u 2005. godini

I.

Prihvaæa se Izvješæe «Hrvatskih voda» Zagreb,Vodnogospodarske ispostave «Bistra» Ðurðevac oizvršenju radova iz Plana upravljanja lokalnimvodama za slivno podruèje «Bistra» Ðurðevac napodruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u 2005.godini.

II.






35.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 18. sjednici odr�anoj 29.svibnja 2006. donijelo je

P R O G R A M industrijske proizvodnje povræa - navodnjavanjeotvorenog poljoprivrednog zemljišta na podruèjuKoprivnièko-kri�evaèke �upanije u 2006. godini

OPÆI DIO

I.

Programom poticanja industrijske proizvodnjepovræa-navodnjavanje otvorenog poljoprivrednogzemljišta na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeu 2006. godini (u daljnjem tekstu: Program) ureðuje sepoticanje industrijske proizvodnje povræa-navodnjavanje otvorenog poljoprivrednog zemljišta napodruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije krozsubvencije.

II.

Korisnici subvencije za industrijsku proizvodnjupovræa s navodnjavanjem na otvorenom poljoprivrednom zemljištu mogu biti

Fizièke i pravne osobe upisane u Upisnikpoljoprivrednih proizvoðaèa, s prebivalištem odnosnosjedištem u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji.

III.

Svrha poticanja industrijske proizvodnje povræa s navodnjavanjem na otvorenom poljoprivrednom zemljištu

S obzirom da se zanemarivo male površine nalazepod industrijskom proizvodnjom povræa snavodnjavanjem na otvorenom poljoprivrednomzemljištu potrebno je kroz sustav subvencioniranjapotaknuti ovakvu proizvodnju i usmjeriti je uopremanje sustavom za navodnjavanje na otvorenompoljoprivrednom zemljištu. Opremanje sustavom zanavodnjavanje poveæati æe se proizvodnja kakokvalitativno tako i kvantitativno za industrijsku preradupovræa slijedeæih kultura: grah, grašak, mrkva,paprika, paradajz, krastavci, cikla i zelje.

IV.

Naèin i iznos subvencije za industrijsku proizvodnju povræa s navodnjavanjem na otvorenom poljoprivrednom zemljištu

U 2006. godini poticati æe se na minimalnojpovršini od 0,5 ha industrijska proizvodnja povræa-navodnjavanje na otvorenom poljoprivrednomzemljištu na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke�upanije. Subvencija æe se isplaæivati u 15% iznosuod vrijednosti sustava za navodnjavanje u 2006.godini, a najviše do 10.000,00 kuna po jednomkorisniku.

Sredstva za provedbu Programa rasporeðena su uProraèunu Koprivnièko-kri�evaèke �upanije za 2006.godinu na razdjel VI, glava II, skupinu 3, podskupinu35, odjeljak 352, broj konta 3523 u iznosu od200.000,00 kuna.

V.

Provedba industrijske proizvodnje povræa s navodnjavanjem na otvorenom poljoprivrednom zemljištu

1. �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije objaviti æe Javni poziv zapoticanje industrijske proizvodnje povræa snavodnjavanjem na otvorenom poljoprivrednomzemljištu (u daljanjem tekstu Javni poziv);

2. Upravni odjel za gospodarstvo i komunalnedjelatnosti Koprivnièko-kri�evaèke �upanije izraditi æeprijedlog Rješenja o subvencioniranju industrijskeproizvodnje povræa s navodnjavanjem na otvorenompoljoprivrednom zemljištu, za korisnike iz Javnogpoziva;

3. Rješenje o subvencioniranju industrijskeproizvodnje povræa s navodnjavanjem na otvorenompoljoprivrednom zemljištu donosi predsjednik�upanijskog poglavarstva Koprivnièko-kri�evaèke�upanije na temelju kojeg æe Upravni odjel za financijei proraèun Koprivnièko-kri�evaèke �upanije izvršitiisplatu subvencije podnositeljima zahtjeva-korisnicima subvencije.

VI.

Mjerila i kriteriji koje moraju zadovoljiti podnositelji subvencije

1. Pravne i fizièke osobe, podnositelji zahtjeva zasubvenciju, moraju se baviti proizvodnjom povræa, imoraju imati prebivalište odnosno sjedište napodruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije.

2. Subvencionirati æe se troškovi kupnje novogsustava za navodnjavanje u iznosu od 15%, a


AKTI �UPANIJSKOG POGLAVARSTVA

maksimalno 10.000,00 kuna po korisniku nabavnevrijednosti sustava za navodnjavanje.

3. Potrebno je prilo�iti raèun o kupnji sustava zanavodnjavanje.

4. Podnositelj zahtjeva mora biti upisan u Upisnikpoljoprivrednih proizvoðaèa.

5. Zahtjev za subvencioniranje industrijskeproizvodnje povræa s navodnjavanjem na otvorenompoljoprivrednom zemljištu podnosi se jednomgodišnje.

6. Potvrda Hrvatskih voda o plaæenim obvezamapo osnovi slivne vodne naknade do 31. prosinca2005. godine.

VII.

Dokumentacija

1. Obrazac zahtjeva «subvencioniranjeindustrijske proizvodnje povræa»;

2. Kopija raèuna o kupnji sustava zanavodnjavanje na otvorenom poljoprivrednomzemljištu;

3. Kopija rješenja Upisnika poljoprivrednihgospodarstava;

4. Potvrda Hrvatskih voda o plaæenim obvezamapo osnovi slivne vodne naknade do 31. prosinca2005. godine.

5. Dokaz o vlasništvu poljoprivrednog zemljišta,posjedovni list ili zemljišno-knji�ni ulo�ak odnosnoUgovor o višegodišnjem zakupu poljoprivrednogzemljišta.

VIII.

Ovaj Program objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO - KRI�EVAÈKE �UPANIJE

KLASA: 320-01/06-01/20URBROJ: 2137-12-06-2 Koprivnica, 29. svibnja 2006.

PREDSJEDNIK:Josip Frišèiæ, oec., v.r.

36.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko -kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05), �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko -

kri�evaèke �upanije na 18. sjednici odr�anoj 29.svibnja 2006. donijelo je

P R O G R A M poticanja osiguranja usjeva i

višegodišnjih nasada na podruèju Koprivnièko-kri�evaèke �upanije

I.

Programom poticanja osiguranja usjeva ivišegodišnjih nasada na podruèju Koprivnièko -kri�evaèke �upanije u (daljnjem tekstu: Program)utvrðuju se uvjeti i postupak odobravanja sredstavaza potporu (subvenciju) osiguranja usjeva ivišegodišnjih nasada od moguæih šteta uslijedelementarnih nepogoda poljoprivrednimproizvoðaèima na podruèju Koprivnièko - kri�evaèke�upanije u 2006. godini, te naèin njihovog korištenja.

II.

Potpora (subvencija) osiguranju podrazumijevadodjelu nepovratnih sredstava osiguranicima izProraèuna Koprivnièko - kri�evaèke �upanije za 2006.godinu do ukupno osiguranog iznosa za 2006. godinuod 300.000,00 kuna.

III.

Korisnici

Potporu osiguranju mo�e ostvariti obiteljskopoljoprivredno gospodarstvo upisano u Upisnikpoljoprivrednih gospodarstava, trgovaèko društvo,obrt i zadruga u svojstvu osiguranika za svojuproizvodnju osiguranu policom osiguranja od štetaukoliko ispunjava slijedeæe uvjete:

- da je podnositelj zahtjeva upisan u Upisnikpoljoprivrednih gospodarstava, odnosno da jedjelatnost pravne osobe poljoprivredna proizvodnja

- da se prebivalište, odnosno sjedište, te mjestoosigurane proizvodnje nalazi na podruèju �upanije, (udaljnjem tekstu: �upanija),

- da je polica osiguranja usjeva i/ili višegodišnjihnasada zakljuèena u razdoblju od 01. sijeènja 2006.godine do 31. listopada 2006. godine.

IV.

Svrha Programa osiguranja usjeva i višegodišnjih nasada

Svrha Programa je potaknuti poljoprivredneproizvoðaèe na osiguranje poljoprivredne proizvodnje


na vlastitom poljoprivrednom zemljištu s ciljemminimaliziranja iznosa šteta uslijed moguæihelementarnih nepogoda, posebno tuèe ipoplave.Smanjenje ukupnih troškova osiguranja zaosiguranike realizira se putem Pravilnika o izmjenamai dopunama Pravilnika o ostvarenju prava na potporu,osiguranja od moguæih šteta proizvodnji upoljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, («Narodnenovine» broj 185/04), (u daljnjem tekstu: Pravilnik), zasve poljoprivredne proizvoðaèe na nacionalnoj razini.

�upanija sudjeluje u sufinanciranju premijeosiguranja, na naèin da osiguraniku po pojedinojzakljuèenoj polici osiguranja, sufinancira iznos najvišedo 25% troška plaæene premije osiguranja, ali ne višeod 10.000,00 kuna odnosno premije po skupnoj policiosiguranja, utvrðene na osnovu zbroja iznosa premijaviše osiguranika bez obzira na osigurani rizik za koji jesklopljena polica osiguranja, na regionalnoj razini.

Osiguranik, odnosno korisnik potpore neovisno okorištenju potpore sukladno Pravilniku istu mo�ekoristiti, kako putem podnošenja zahtjeva sukladnoovom Programu, tako i prema sliènim programima kodjedinica lokalne samouprave ukoliko su usvojeni.

V.

Maksimalni i minimalni iznos potpore(subvencije) prema programu

Subvencionirana potpora dijela premije osiguranjapo polici osiguranja ostvaruje se nakon cjeloviteisplate ugovorene ukupne premije u iznosu do 25%,odnosno, najmanji iznos subvencije je 300,00 kuna, anajviši iznos 10.000,00 kuna za pojedinu fizièku,odnosno pravnu osobu u tijeku 2006. godine, bezobzira na iznos osnovice ukupno sklopljenih policaosiguranja i visine ukupne premije po pojedinomosiguraniku.

VI.

Postupak ostvarivanja potpore(subvencije)

Postupak ostvarivanja subvencije poticanjuosiguravanja usjeva i višegodišnjih nasada provodi setemeljem usvojenog Programa, a nakon objavljivanjaJavnog poziva za poticanje osiguranja usjeva ivišegodišnjih nasada na podruèju Koprivnièko -kri�evèke �upanije (u daljnjem tekstu: Javni poziv),koji se objavljuje u Glasu Podravine i Prigorja,Podravskom listu i na web stranici �upanije.

Javni poziv sadr�i:- naziv tijela koje objavljuje javni poziv,- predmet javnog poziva,- uvjete za odobrenje potpore osiguranju,

- rok podnošenja zahtjeva - podatke o dokazima o ispunjavanju uvjeta za

dodjelu poticaja osiguranju.Javni poziv je otvoren do 15. studenog 2006.

godine.Zahtjevi korisnika koji udovoljavaju uvjetima iz

èlanka 6.ovog Programa, biti æe realizirani po izradiRješenja o isplati subvencije za osiguranje i ovjeriistog od Predsjednika �upanijskog poglavarstva, teisplaæeni putem Upravnog odjela za financije iproraèun Koprivnièko - kri�evaèke �upanije iskljuèivona �iro raèun podnositelja zahtjeva.

VII.

Dokumentacija

Zahtjeve za potporu (subvenciju) osiguranjukorisnici podnose Upravnom odjelu za gospodarstvo ikomunalne djelatnosti �upanije na propisanomobrascu koji je sastavni dio ovog Programa, azaprimaju se od dana objave Javnog poziva do 15.studenoga 2006. godine, odnosno do iskorištenjasredstva sukladno Programu. Ukoliko se osiguranasredstva iskoriste ranije od 15. studenog 2006. godinena web stranici �upanije objaviti æe se informacija oistom, te se naknadno prispjeli zahtjevi više neæerazmatrati.

Uz zahtjev za odobrenje potpore (subvencije)osiguranju prila�e se:

1. Dokaz da je podnositelj zahtjeva upisan uUpisnik poljoprivrednih gospodarstava;za pravneosobe statusni dokument-obrtnica, rješenjetrgovaèkog suda.

2. Ovjerena kopija zakljuèene police osiguranja;3. Potvrdu osiguravajuæeg društva s kojim je

sklopljena polica, potpisanu od osobe ovlaštene zazastupanje, da je ugovaratelj osiguranja izvršio isplatupolice;

4. Dokaz da nema dugovanja po osnovi zakupa ilikoncesije dr�avnog poljoprivrednog zemljišta, ukolikose na istom odvija poljoprivredna proizvodnja koja jepredmet osiguranja;

5. Dokaz da su podmirene obveze za slivnu vodnunaknade na poljoprivredno zemljište obraèunate do31.12.2005.godine;

6. Preslika posjedovnog lista na kojem je osiguranusjev, odnosno višegodišnji nasad.

Nepotpuni zahtjevi neæe se razmatrati.

VIII.

Po okonèanoj realizaciji Programa Upravni odjelza gospodarstvo i komunalnu djelatnost saèiniti æeIzvješæe o Programu poticanja osiguravanja usjeva i


višegodišnjih nasada na podruèju Koprivnièkokri�evaèke �upanije i podnijeti ga �upanijskompoglavarstvu Koprivnièko - kri�evaèke �upanije nausvajanje.

IX.

Ovaj Program objaviti æe se u «Slu�benomglasniku Koprivnièko - kri�evaèke �upanije».

�UPANIJSKO POGLAVARSTVOKOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKE �UPANIJE

KLASA: 320-01/06-01/03URBROJ: 2137-12-06-1Koprivnica, 29. svibnja 2006.


37.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 3/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 18. sjednici odr�anoj 29.svibnja 2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko utvrðivanju punktova posebnog de�urstva u

djelatnosti opæe/obiteljske medicine izdravstvene zaštite djece predškolske dobi

I.

U djelatnosti opæe/obiteljske medicine izdravstvene zaštite djece predškolske dobi zapodruèje Koprivnièko-Kri�evaèke �upanije utvrðuje sepotreba za dva punkta posebnog de�urstva i to nasljedeæim lokacijama:

- prostorijama Doma zdravlja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u Koprivnici na adresi Trg Dr.Tomislava Bardeka 10,

- prostorijama Doma zdravlja Koprivnièko-kri�evaèke �upanije u Kri�evcima na adresi TrgSvetog Florijana 12.

II.

Ovaj Zakljuèak objavit æe se u «Slu�benom

glasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije».


KLASA: 510-03/06-01/04URBROJ: 2137-11-06-2Koprivnica, 29. svibnja 2006.


38.

Na temelju èlanka 43. Statuta Koprivnièko-kri�evaèke �upanije («Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanija» broj 03/02. - proèišæeni tekst i12/05) �upanijsko poglavarstvo Koprivnièko-kri�evaèke �upanije na 19. sjednici odr�anoj 16. lipnja2006. donijelo je

Z A K LJ U È A Ko prihvaæanju Izmjena i dopuna Plana

poduzetnièkih zona Koprivnièko-kri�evaèke�upanije za razdoblje od 2004. - 2007. godine

I.

Prihvaæaju se Izmjene i dopune Planapoduzetnièkih zona Koprivnièko-kri�evaèke �upanijeza razdoblje 2004. - 2007. godine KLASA: 300-01/06-01/35, URBROJ: 2137-12-06-2.

II.

Izmjene i dopune Plana poduzetnièkih zonaKoprivnièko-kri�evaèke �upanije za razdoblje 2004. -2007. godine sastavni su dio ovog Zakljuèka i nalazesu u prilogu.

III.






ISPRIKA: Odluka o donošenju Prostornog planaureðenja Opæine Drnje objavljena u «Slu�benomglasniku Koprivnièko-kri�evaèke �upanije» broj 6 od 12.svibnja 2006. godine ponovno se objavljuje u cijelosti,buduæi da je u broju 6 objavljena s pogreškama.

11.

Na temelju èlanka 24. Zakona o prostornomureðenju («Narodne novine» broj 30/94, 68/98, 61/00,32/02. i 100/04) i èlanka 26. Statuta Opæine Drnje(«Slu�beni glasnik Koprivnièko-kri�evaèke �upanije»broj 1/06) po pribavljenoj suglasnosti Ureda dr�avneuprave u Koprivnièko-kri�evaèkoj �upaniji, Slu�be zaprostorno ureðenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo iimovinsko-pravne poslove, KLASA: 350-01/06-01/05,URBROJ: 2137-03-06-2 od 20. o�ujka 2006. godine,Opæinsko vijeæe Opæine Drnje na 17. sjednici odr�anoj9. svibnja 2006. donijelo je

O D L U K Uo donošenju Prostornog plana ureðenja

Opæine Drnje

I. OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.

(1) Odlukom o donošenju Prostornog planaureðenja Opæine Drnje (u daljnjem tekstu: Odluka)donosi se Prostorni plan ureðenja Opæine Drnje (udaljnjem tekstu: PPUO), koji je izradila tvrtka «Urbia»d.o.o. iz Èakovca.

Èlanak 2.

(1) Prostorni plan ureðenja Opæine Drnje sastavnije dio ove Odluke, a sastoji se od tekstualnog igrafièkog dijela.

(2) Tekstualni dio sadr�i:

I. Obrazlo�enje:

1. Polazišta2. Ciljevi prostornog razvoja i ureðenja3. Plan prostornog ureðenja

II. Odredbe za provoðenje

(3) Grafièki dio sadr�i:

Kartografske prikaze:1. Korištenje i namjena površina /mj 1:25 000/

2. Infrastrukturni sustavi /mj 1:25 000/3. Uvjeti korištenja, ureðenja i zaštite prostora /mj

1:25 000/4. Graðevinska podruèja /mj 1:5 000/4.1. Naselja Drnje i Botovo i izdvojena podruèja u

kontaktnom prostoru naselja4.2. Naselje Torèec i izdvojena podruèja u

kontaktnom prostoru naselja4.3. Izdvojena podruèja uz jezero Šoderica -

graðevinske zone i eksploatacijska polja4.4. Izdvojena podruèja - graðevinske zone i

eksploatacijska polja

Grafièki prilozi - kartogrami /mj 1:50 000/:1. Teritorijalno - politièki ustroj2. Administrativna sjedišta i razvrstaj dr�avnih i

�upanijskih cesta3. Sustav središnjih naselja i razvojnih središta4. Infrastruktura4.1. Pošta i telekomunikacije4.2. Energetski sustav4.2.1. Plinoopskrba4.2.2. Elektroenergetika4.3. Vodnogospodarski sustav4.3.1. Korištenje voda i odvodnja otpadnih voda4.3.2. Ureðenje vodotoka i voda5. Postupanje s otpadom

II. ODREDBE ZA PROVOÐENJE

1. UVJETI ZA ODREÐIVANJE NAMJENAPOVRŠINA NA PODRUÈJU OPÆINE DRNJE

Èlanak 3.

(1) Površine Opæine Drnje se, prema namjeni inaèinu korištenja, razgranièavaju na temeljuvrednovanja prirodnih obilje�ja prostora i prostornihpotencijala stvorenih ljudskim aktivnostima.

(2) Vrsta i razina ljudske aktivnosti u prostoruodreðuje slijedeæe osnovne kategorije prostornihjedinica:

- naselja,- izdvojena podruèja gospodarskih ili društvenih

djelatnosti, te graðevina i ureðaja infrastrukture ikomunalnih servisa,

- kultivirane predjele i - prirodne i prirodi bliske predjele.(3) Kategorija pojedine prostorne jedinice osnova

je za utvrðivanje namjene i korištenja površina.

Èlanak 4.

(1) Razmještaj i velièina površina, prema namjeni inaèinu korištenja, prikazani su na kartografskom


OPÆINA DRNJEAKTI OPÆINSKOG VIJEÆA

prikazu br. 1. - «Korištenje i namjena površina», umjerilu 1:25.000.

(2) Namjena pojedine zemljišne èestice je funkcijalokacije, a odreðuje se temeljem namjene podruèja ukojoj se zemljišna èestica nalazi.

(3) Korištenje predstavlja specifiènu karakteristikupojedine zemljišne èestice ili èitavog podruèja,obzirom na posebna obilje�ja, moguænosti gradnje,ureðenja i obvezu zaštite.

Èlanak 5.

(1) Naselja su prostorne strukture namijenjeneizgradnji graðevina i ureðenju površina za osiguranjestanovanja i spojivih gospodarskih i društvenihdjelatnosti, ovisno o velièini i znaèaju pojedinognaselja u sastavu Opæine.

(2) Naselja se od okolnog prostora razgranièavajugranicama graðevinskog podruèja naselja, unutarkojih se razlikuju izgraðena podruèja i površine zarazvoj.

(3) Na podruèju Opæine Drnje nalaze se sljedeæanaselja:

- Drnje, koje je ujedno središte opæine,- Botovo, koje je fizièki spojeno s opæinskim

središtem,- Torèec, ruralno naselje specifièno po oèuvanosti

ruralnih tradicijskih obilje�ja i- izdvojena graðevinska podruèja namijenjena

stanovanju:- grupe stambenih èestica uz dr�avnu cestu D 20

izmeðu Drnja i Torèeca,- grupe stambenih èestica uz �eljeznièku postaju

Botovo i- bespravno izgraðeno stambeno podruèje,

jugoistoèno od Botova, kojeg naseljava romskapopulacija, a koje se ovim planom legalizira kaograðevinsko podruèje iz socijalnih razloga.

Èlanak 6.

(1) Izdvojena podruèja gospodarskih ili društvenihdjelatnosti, odnosno graðevina i ureðaja infrastrukturei komunalnih servisa su prostorne cjeline izvannaselja, namijenjena ureðenju zemljišta i/ili gradnjigraðevina za obavljanje djelatnosti koje nisu spojivesa stambenom funkcijom naselja ili im je lokacijauvjetovana drugim osobinama prostora (korištenjemresursa, prometnom pogodnosti, obvezom sanacije idrugo).

(2) Izdvojena podruèja gospodarskih djelatnosti napodruèju Opæine su:

- za iskorištavanje mineralnih sirovina - šljunka ipijeska /oznaka E3/:

- postojeæe eksploatacijsko polje Keter, najezeru Šoderica,

- postojeæe eksploatacijsko polje Mlað, istoènood Botova,

- planirano eksploatacijsko polje Mladje, ju�no

od jezera Šoderica, kao proširenje postojeæegeksploatacijskog polja Keter,

- planirano eksploatacijsko polje Mlað 1,istoèno od Botova, na lokaciji napuštenogeksploatacijskog polja Auto - put i

- planirano eksploatacijsko polje Autoput,jugoistoèno od Botova, kao legalizacija

odobrenog istra�nog prostora;- za istra�ivanje mineralnih sirovina - šljunka i

pijeska /linijska crtkana oznaka/:- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijsko

polje Mladje, ju�no od jezera Šoderica- podruèje unutar i uz planirano eksploatacijsko

polje Mlað 1, istoèno od Botova - za gospodarsku, prete�ito proizvodnu namjenu:

- postojeæa gospodarska zona za proizvodnjugraðevnog materijala ju�no od Torèeca splaniranim proširenjem /oznaka I1/,

- postojeæa gospodarska zona uzeksploatacijsko polje Keter /I1/,

- planirana gospodarska zona uzeksploatacijsko polje Mlað1 /I1/

- planirana gospodarska zona za razvoj malogpoduzetništva, istoèno od Botova /oznaka I1, I2/,

- za poslovnu namjenu - postojeæa zona uz�eljeznièku postaju Botovo /oznaka K/

- za ugostiteljsko - turistièku namjenu - planiranazona uz jezero Šoderica /oznaka T2/ i

- za poljoprivredne djelatnosti /oznaka PG/:- postojeæe izdvojeno poljoprivredno

gospodarstvo uz dr�avnu cestu D20 i- podruèje izdvojene stambene èestice na lokaciji

�idovaroške luke i okolni kontaktni prostorkojeg je moguæe prenamijeniti i urediti kaopoljoprivredno gospodarstvo za uzgoj �ivotinja.

(3) Izdvojeno podruèje društvenih djelatnosti jepodruèje lovaèkog doma istoèno od Botova na lokacijiMlað /oznaka R6/.

(4) Izdvojena podruèja graðevina i ureðajainfrastrukture ili komunalnih servisa su površinelociranja ureðaja i graðevina nu�nih za funkcioniranjeprometnih i infrastrukturnih sustava ili sustavakomunalnih servisa, a koje zauzimaju veæe površineizvan naselja i to:

- postojeæe groblje izvan graðevinskog podruèjanaselja - groblje uz Drnje /oznaka - simbol groblja/,

- postojeæa površina transformatorske staniceDrnje /oznaka IS1/,

- postojeæe �eljeznièke stanice Drnje i Botovo/oznaka - simbol �eljeznièke postaje/,

- planirani kolodvor Novo Drnje, s pripadajuæimureðajima i graðevinama, /oznaka - simbol�eljeznièkog kolodvora i IS2 - površina za razvojservisa/,

- površina potrebna za formiranje graðevneèestice ureðaja za proèišæavanje otpadnih voda,

- moguæa planirana graðevina - akumulacija HENovo Virje /linijska oznaka moguæe površine za razvojakumulacije/


- druge površine za formiranje graðevnih èesticagraðevina prijenosnih infrastrukturnih sustavadr�avne, �upanijske ili gradske razine (trafostanice,mjerne redukcijske stanice, crpne i prepumpnestanice i slièno, za koje se unutar planskog razdobljamo�e pojaviti potreba.

(5) Izdvojena podruèja gospodarskih ili društvenihdjelatnosti, graðevina i ureðaja infrastrukture ilikomunalnih servisa se od okolnog prostorarazgranièavaju granicama izdvojenog podruèja.

(6) Izdvojena podruèja su prostori namijenjeniureðenju površina, te uvjetno i gradnji graðevina,iskljuèivo u funkciji osnovne djelatnosti, odnosnoizuzetno i za kompatibilne prateæe djelatnosti, a uvjetiureðenja površina i gradnje odreðeni su za svakopojedinaèno izdvojeno podruèje:

- za izdvojena podruèja gospodarskih djelatnosti upoglavlju 3.2.1. ove Odluke

- za izdvojeno podruèje društvenih djelatnosti upoglavlju 4.2.1. ove Odluke i

- za izdvojena podruèja graðevina i ureðajainfrastrukture ili komunalnih servisa u poglavlju 5. oveOdluke.

(7) Zahvati u prostoru koji se unutar izdvojenihpodruèja izvedu suprotno namjeni pojedinogizdvojenog podruèja i uvjeta odreðenih za ureðenje tihpodruèja, smatraju se bespravnom izgradnjom, aodnos prema takvim zahvatima odreðuju posebnipropisi koji reguliraju postupanje s bespravnomizgradnjom.

Èlanak 7.

(1) Kultivirani predjeli su podruèja izvan naselja,namijenjena obavljanju aktivnosti koje se temelje nakontroliranom korištenju resursa tla za djelatnostipoljoprivrede i lovstva, te moguæih prateæih funkcijakao što su stanovanje u sklopu obiteljskogpoljoprivrednog gospodarstva te turizma u seljaèkomdomaæinstvu.

(2) Kultivirane predjele èini:- poljoprivredno tlo iskljuèivo osnovne namjene

podijeljeno u dvije vrijednosne skupine - vrijednoobradivo tlo /oznaka P2/ i ostalo obradivo tlo /oznakaP3/,

- èestice trajnih nasada, koja se pod uvjetimaodreðenim u poglavlju 3.2.2., èlanku 125. ove Odlukemogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla,

- graðevinske èestice izdvojenih poljoprivrednihgospodarstava, koja se pod uvjetima odreðenim upoglavlju 3.2.2., èlancima 126. i 127. ove Odlukemogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla,

- èestice za ekstenzivni uzgoj �ivotinja, koje se poduvjetima odreðenim u poglavlju 3.2.2., èlanku 128.ove Odluke, mogu formirati unutar površinapoljoprivrednog tla

- èestice lovaèkih remiza, koje se pod uvjetimaodreðenim u poglavlju 3.2.2., èlanku 129. ove Odlukemogu formirati unutar površina poljoprivrednog tla

iskljuèivo osnovne namjene, te šumskih površinaukoliko je to dozvoljeno šumskom gospodarskomosnovom,

- dijelovi prostora poljoprivrednog tla iskljuèivoosnovne namjene, koji se mogu urediti za rekreativnei sportske aktivnosti, bez dugotrajnog ili znaèajnogutjecaja na prostor i to poljski putovi, staze, prosjeci,mostovi i druge servisne površine primarno ureðivaneza potrebe obavljanja poljoprivredne proizvodnje.

(3) Uvjeti za korištenje i ureðenje površina, tegradnju graðevina, iskljuèivo u funkciji pojedinedjelatnosti navedene u prethodnom stavku, odreðenisu:

- u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti temoguæih prateæih sadr�aja, u poglavlju 3.2.2., a

- u svrhu rekreativnih i sportskih aktivnosti, upoglavlju 4.2.2. ove Odluke.

(4) Izuzetno od poljoprivredne namjene kultiviranihpredjela, na površinama poljoprivrednog tla mogu seizdvajati površine za prenamjenu obradivog tla iformiranje graðevnih èestica u svrhu gradnje:

- cestovnih i �eljeznièkih prometnica, te graðevinaprijenosnih infrastrukturnih i hidromelioracijskihsustava, predviðenih ovim PPUO-om ili prostornimplanovima širih podruèja, prema uvjetima iz poglavlja5. ove Odluke.

- u skladu s toèkom 3.4.6. Prostornog plana�upanije, benzinskih postaja i kamionskih parkirališta,prema uvjetima iz poglavlja 5. ove Odluke.

(5) Osim zahvata navedenih u stavku 4 ovogèlanka, na podruèjima kultiviranih predjela, nisudozvoljeni drugi zahvati koji mijenjaju poljoprivrednunamjenu tla ili smanjuju njegovu proizvodnu kvalitetu,u skladu s èime NIJE DOZVOLJENO:

- formirati graðevne èestica za gradnju kompleksasolarnih kolektora i vjetrenjaèa, graðevina zaproizvodnju drvenog ugljena - tzv. „ugljenica»,ureðenje stoènih sajmova, izvedbu skladištagraðevnog materijala, betonara i autootpada (prematoèki 3.4.6. Prostornog plana �upanije),

- vršiti iskop koji nema poljoprivrednu namjenu,- asfaltiranje, betoniranje, navoz, razastiranje ili

nabijanje razlièitog dovezenog materijala po površinipoljoprivrednog tla,

- ograðivanje površina koje nisu ureðene kao trajninasadi, èestice ekstenzivnog uzgoja �ivotinja, èesticelovaèkih remiza ili graðevne èestice formirane u svrhunavedenu stavcima 2. i 4. ovog èlanka,

- drugi zahvati koji dovode do smanjenja kvalitetepoljoprivrednog tla osnovne namjene ili njegoveprenamjene.

Èlanak 8.

(1) Prirodni predjeli su podruèja izvornihekosustava.

(2) Prirodi bliski predjeli su prostori na kojima je,pod utjecajem ljudske aktivnosti došlo do promjeneizvornih ekosustava, ali se one ogranièenjem u


korištenju i mjerama zaštite odr�avaju na minimalnojrazini.

(3) Prirodnim i prirodi bliskim predjelima smatrajuse:

- površine gospodarskih šuma /oznaka Š1/,- površine šuma posebne namjene /oznaka Š3/,- vodene površine /oznaka V/:

- rijeke Drave- jezera Šoderica,- vodene površine bara i mrtvica na prostoru

sjeveroistoèno od Botova i toka Drave,- vodena površina moguæe planirane

akumulacije za HE Novo Virje,- potoci i regulirani vodotoci i njihovi inundacijski,

odnosno kontaktni prostori /linijska oznaka/.(4) Aktivnosti na podruèjima prirodnih i prirodi

bliskih predjela ogranièavaju se na djelatnostšumarstva, vodoprivrede, lovstva i rekreacije, a zaiznimno dozvoljeno ureðenje površina uvjeti suodreðeni:

- u svrhu obavljanja gospodarskih djelatnosti upoglavlju 3.2.3. ove Odluke, a

- u svrhu rekreativnih aktivnosti u poglavlju 4.2.3.ove Odluke.

(5) Na podruèju prirodnih i prirodi bliskih predjelanisu dozvoljeni zahvati koji mijenjaju namjenu površina,niti gradnja graðevina, osim izuzetno gradnje:

- prometnica i graðevina prijenosnihinfrastrukturnih i hidromelioracijskih sustava, samoukoliko su predviðene ovim PPUO-om ili prostornimplanovima širih podruèja,

- neasfaltiranih prilaznih putova za šumskegospodarske jedinice, ukoliko je to predviðenošumskom, gospodarskom osnovom podruèja,

- neasfaltiranih prilaznih putova za odr�avanjehidromelioracijskog sustava, ukoliko je to predviðenovodnogospodarskom osnovom podruèja,

- lovaèkih èeka i hranilišta, izraðenih od drveta,ukoliko je to predviðeno lovnogospodarskomosnovom podruèja.

Èlanak 9.

(1) Linijski infrastrukturni i energetski sustavi kojiprolaze ili se planiraju izgraditi na podruèju Opæine,usklaðuju se s osnovnim namjenama prostora, nanaèin da što manje narušavaju osnovne namjeneprostora, posebno graðevinska podruèja naselja iizdvojena podruèja, obradive površine, te osobineprirodnih i prirodi bliskih predjela.

2. UVJETI ZA UREÐENJE PROSTORA

2.1. GRAÐEVINE OD VA�NOSTI ZA REPUBLIKU HRVATSKU I KOPRIVNIÈKO-KRI�EVAÈKU �UPANIJU

Èlanak 10.

(1) Graðevine od va�nosti za Republiku Hrvatskuodreðene su zakonskim propisima o odreðivanjugraðevina od va�nosti za Republiku Hrvatsku iProgramom prostornog ureðenja Republike Hrvatske,a graðevine od va�nosti za Koprivnièko-kri�evaèku�upaniju (u daljnjem tekstu: �upanija), Prostornimplanom �upanije i studijama infrastrukturnih sustava�upanijske razine, usvojenim od strane �upanijskeskupštine.

Èlanak 11.

(1) Ovim PPUO-om utvrðuju se slijedeæi zahvati uprostoru od va�nosti za Republiku Hrvatsku i �upanijukoji su preuzeti kao obveza iz planova širih podruèja,a nalaze se ili su planirani na prostoru Opæine Drnje.

2.1.1. Zahvati u prostoru od va�nosti za Dr�avu

- odr�avanje i unapreðenje postojeæe dr�avneceste D20 - Hodošan (D3) - Prelog - Donja Dubrava -Ðelekovec - Drnje (D4(1),

- odr�avanje i unapreðenje postojeæe dr�avne cesteD41 - GP Gola - Koprivnica - Kri�evci - Sesvete (D3),

- odr�avanje postojeæe magistralne �eljeznièkepruge MG 1 Botovo - dr�avna granica - Koprivnica -Dugo selo - Zagreb Glavni kolodvor -Karlovac - Rijekas pripadajuæim graðevinama i ureðajima i njenounapreðenje predviðenom izgradnjom drugogkolosijeka,

- izgradnja kolodvora Novo Drnje s pripadajuæimgraðevinama i ureðajima,

- izgradnja planiranog dalekovoda DV 2 x 400 kVDrava (Koprivnica) - Krndija,

- moguæa planirana graðevina - akumulacija HENovo Virje,

2.1.2. Zahvati u prostoru od va�nosti za �upaniju

- postojeæe �upanijske i lokalne ceste spripadajuæim graðevinama i ureðajima, koje povezujunaselja dviju ili više jedinica lokalne samouprave (�C2090, �C 2091, �C 2114 i LC 26017)

- planirani magistralni vodovod s pripadajuæimgraðevinama,

- planirani sustavi za odvodnju otpadnih voda iureðaji za proèišæavanje otpadnih voda s pripadajuæimispustima u recipijente, te

- eksploatacijska polja i istra�ni prostori mineralnihsirovina - šljunka i pijeska - postojeæa i planirana.

(2) Lokacije i trase postojeæih i planiranihinfrastrukturnih graðevina od va�nosti za Dr�avu i�upaniju, odreðene su aproksimativno ukartografskim prikazima br. 1. «Korištenje i namjenapovršina» i br. 2. «Infrastrukturni sustavi», u mjerilu


1:25 000, a toène lokacije i trase planiranih graðevinautvrðuju se idejnim rješenjem u postupku izdavanjauvjeta gradnje.

(3) Granice površina za eksploataciju i istra�ivanjemineralnih sirovina polja odreðene su precizno nakartografskim prikazima s katastarskom podlogom, umjerilu 1:5000.

Èlanak 12.

(1) Postojeæi koridori dr�avnih, �upanijskih ilokalnih cesta se zadr�avaju.

(2) Zaštitni pojas dr�avnih cesta iznosi 25,0 m,�upanijskih cesta 15,0 m, a lokalnih 10,0 m, mjerenoobostrano od vanjskog ruba zemljišnog pojasa ceste.

(3) Rekonstrukciju postojeæih dr�avnih, �upanijskihi lokalnih cesta unutar naselja, potrebno je izvesti nanaèin da se izvedbom pješaèkih i biciklistièkih staza, upravilu odvojeno od kolnika zaštitnim zelenimpojasom, poveæa sigurnost svih sudionika u prometu.

(4) Na dr�avnoj cesti D20 potrebno je dugoroènoizvesti prijelaz preko �eljeznièke pruge u dvije razine ito kao podvo�njak.

(5) Izgradnja kolodvora Novo Drnje planira se nanaèin da se os kolodvora predvidi na cca 1,15 km odpostojeæe postaje Drnje.

(6) Unutar pojasa od postojeæih slu�benih mjestaDrnje i Botovo rezervira se prostor za izgradnju 3kolosijeka, radi èega se ovim PPUO-om osiguravakoridor za izgradnju navedenog u širini od minimalno50,0 m, odnosno 25,0 m na svaku stranu od osipostojeæe pruge.

(7) Odašiljaèe mobilnih telekomunikacijskihsustava potrebno je grupirati na naèin da se na istimlokacijama postave ureðaji više raznovrsnihoperatera, a mo�e ih se postavljati na obradivom tlu iliunutar gospodarskih zona, uz potrebno ishoðenjemišljenja od strane nadle�nog Konzervatorskog odjelau odnosu na moguæe narušavanje vizura na kulturnadobra.

Èlanak 13.

(1) Odstupanja od planiranih trasa ili novi koridorikoji nisu utvrðeni ovim PPUO-om, te zahvati nazamjeni ili rekonstrukciji postojeæih graðevina moguse dozvoliti, ukoliko su definirani prostornimplanovima širih podruèja i na naèin da se zadovolje:

- ogranièenja korištenja prostora odreðenaprostornim planom šireg podruèja,

- ogranièenja koja uvjetuju postojeæe infrastrukturnegraðevine dr�avne, �upanijske i lokalne razine,

- tehnièka ogranièenja uvjetovana konfiguracijomterena,

- mjere zaštite prirode, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti, odreðene u poglavlju 6. oveOdluke,

- mjere spreèavanja negativnog utjecaja naokolinu, odreðene u poglavlju 8. ove Odluke.

2.2. GRAÐEVINSKA PODRUÈJA NASELJA

Èlanak 14.

(1) Graðevinska podruèja naselja su površineunutar obuhvata granica graðevinskih podruèjanaselja i izdvojenih graðevinskih podruèja naselja.

(2) Granice graðevinskih podruèja naselja,detaljno su odreðene na kartografskim prikazima 4.1.- 4.3. «Graðevinska podruèja», na katastarskimkartama u mjerilu 1:5 000.

(3) Granice graðevinskih podruèja u pravilu suodreðene granicama katastarskih èestica, trasamaputova, granicama inundacijskih pojaseva vodotoka,te dubinom pojasa izgradnje graðevnih èestica unutarpostojeæe graðevne strukture, ovisno okarakteristiènoj matrici naselja.

Èlanak 15.

(1) Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanjagraðevnih èestica u naselju mo�e se obavljati samounutar graðevinskog podruèja naselja, odnosnoizdvojenog graðevinskog podruèja naselja.

(2) Nova graðevna èestica ne mo�e se formiratiunutar inundacijskog pojasa vodotoka, odnosnounutar pojasa od 20,0 m, mjereno od osi vodotoka.

(3) Vodotokom se u smislu prethodnog stavkasmatraju potoci i regulirani kanali hidromelioracijskogsustava, a posebno potok Gliboki i pritoke, koji teku ukontaktnom prostoru naselja.

(4) Vodotokom se u smislu prethodnog stavka nesmatraju:

- ulièni (putni) jarci za odvodnju oborinskih vodajavnih prometnica,

- otvoreni kanali za odvodnju oborinskih vodanaselja,

- zacijevljeni kanali koji èine ili su planirani kaodijelovi sustava odvodnje otpadnih sanitarno-fekalnihili oborinskih voda naselja.

Èlanak 16.

(1) Uvjeti za ureðenje prostora i gradnju graðevinaunutar graðevinskih podruèja naselja, odreðuju se naosnovu lokacije èestice unutar naselja, odreðenuprema kartografskim prikazima 4.1 - 4.3«Graðevinska podruèja naselja», i ove Odluke zaprovoðenje i to u odnosu na:

- pripadnost pojedinoj funkcionalnoj zoni,- pripadnost podruèju pojedine matrice naselja

(stambene matrice ili druge posebne graðevnematrice naselja),

- znaèaju predmetnog ili kontaktnog prostora uodnosu na kulturnu ili prirodnu baštinu i

- moguæ nepovoljni utjecaj planiranog zahvata naokolinu.


Èlanak 17.

(1) Podruèja ovim PPUO-om predviðena za razvojnaselja, koja se koriste u svrhu djelatnosti biljnepoljoprivredne proizvodnje, trebaju se, do ureðenja uskladu s namjenom planiranom prostornim planovima,i dalje koristiti na takav naèin.

(2) Legalno izgraðene graðevine, za obavljanjedjelatnosti, koje prema ovom PPUO-u nisukompatibilne funkcionalnoj zoni naselja unutar koje seobavljaju ili posebnim uvjetima zaštite krajobraznih,prirodnih ili kulturno-povijesnih vrijednosti, premapoglavlju 6. ove Odluke, dugoroèno se trebajuizmjestiti u primjerene funkcionalne zone, a doizmještanja se mogu se i dalje koristiti za navedenunamjenu, te ih je moguæe graðevinski sanirati unu�nom obimu, pod uvjetom da im se ne poveæavapovršina i volumen, ne poveæava kapacitetproizvodnje i ne mijenja tehnologija obavljanjadjelatnosti.

(3) Površine prirodnih ili prirodi bliskih predjelaunutar naselja, a posebno šume, vodotoci i njihovikontaktni prostori, koje se ovim PPUO-om planirajuzadr�ati ili revitalizirati, smatraju se ureðenim u smisluoèuvanja prirodnih obilje�ja, te se ne mogu ureðivati udruge svrhe i na naèine koji bi narušili prirodnaobilje�ja prostora.

2.2.1. Uvjeti odreðivanja namjene graðevina

Èlanak 18.

(1) Osnovna graðevina (ili graðevina osnovnenamjene) je graðevina èija je namjena identiènanamjeni graðevne èestice, a odreðuje se:

- prema namjeni funkcionalne zone unutar koje segraðevna èestica nalazi

- ili je sadr�aja kompatibilnih s prete�itomfunkcijom zone, odreðenih u poglavlju2.2.2._èlancima 28. - 40. ove Odluke.

(2) Prateæom graðevinom smatra se graðevina:- koja se na graðevnoj èestici gradi uz graðevinu

osnovne namjene,- èija namjena i površina su odreðene vrstom

dozvoljenih prateæih djelatnosti, ovisno o prete�itostifunkcionalne zone naselja unutar koje se graðevnaèestica nalazi, prema poglavlju 2.2.2._èlancima 28. -40 ove Odluke.

(3) Pomoænom graðevinom smatra se graðevinakoja je kao samostojeæa ili u kompleksu smještena naistoj graðevnoj èestici kao i graðevina osnovnenamjene i s njom ili s prateæom graðevinom èinifunkcionalni sklop.

Èlanak 19.

(1) Stambenom graðevinom smatra se graðevinanamijenjena stalnom ili povremenom stanovanju, a

mo�e biti individualna ili višestambena.(2) Individualna stambena graðevina je graðevina

s najviše 3 stambene jedinice.(3) Višestambena graðevina je stambena

graðevina s više od 3 stambene jedinice.

Èlanak 20.

(1) Gospodarskom graðevinom smatra segraðevina koja slu�i za obavljanje gospodarskihdjelatnosti - proizvodnih, uslu�nih, trgovaèkih,komunalno-servisnih i ugostiteljsko - turistièkih, amo�e biti:

- gospodarska graðevina za tihe i èiste djelatnosti,- gospodarska graðevina za buène i/ili potencijalno

opasne djelatnosti i- gospodarska graðevina poljoprivrednih

djelatnosti s negativnim utjecajem na naselje.

(2) Gospodarskom graðevinom za tihe i èistedjelatnosti smatra se graðevina za obavljanjedjelatnosti:

- financija, tehnièkih i poslovnih usluga iinformacijskih djelatnosti (uredi),

- obrtnièkih usluga (frizerske, krojaèke,postolarske, fotografske, autoelektrièarske radionice,autopraonice i slièno),

- trgovaèkih i skladišnih prostora za trgovinu iskladištenje proizvoda koji ne utjeèu poveæanjezagaðenja zraka ili uzrokuju pojave koje mogu ugrozitiljude i okolni prostor, kao što su po�ari ili eksplozije,

- turistièkih i ugostiteljskih djelatnosti bez sadr�ajakoji utjeèu na poveæanje razine buke ili zagaðenjaokoline (hoteli, pansioni, kavane, caffe barovi i slièno),

- kiosci do 12,0 m2, za obavljanje djelatnostijednostavnih trgovaèkih i ugostiteljskih usluga, premaposebnom propisu,

- obavljanje biljne poljoprivredne proizvodnje(rasadnici, staklenici, plastenici i slièno),

- skladištenje i/ili preradu poljoprivrednihproizvoda, osim prerade mesa (sortirnice, pakirnice,vinarije, uljare i slièno),

- mini mljekare, kapaciteta do10.000 l/dnevno,- mini pekare, površine do 150,0 m2 i- graðevine drugih gospodarskih djelatnosti koje

ne utjeèu na poveæanje buke i zagaðenja zraka i neuzrokuju pojave koje mogu ugroziti ljude i okolniprostor.

(3) Gospodarskom graðevinom za buène i/ilipotencijalno opasne djelatnosti smatra se graðevina:

- za industrijsku ili obrtnièku proizvodnju ilipreradu, osim primarne poljoprivredne proizvodnje(klanje �ivotinja, prerada mesa, ribe, te �ivotinjskihostataka, proizvodnja hrane, piæa, tekstila, ko�e,stakla, metala, proizvodnja proizvoda od tekstila,ko�e, stakla, metala, drveta, kamena, proizvodnjakemijskih, betonskih, opekarskih, elektriènih ielektronièkih proizvoda i slièno.)


- tehnièkih servisa (automehanièarske,autolimarske, strojobravarske, klesarske i limarskeradione, kovaènice i slièno),

- graðevinarstva (armiraèke, tesarske, stolarske isliène radionice),

- rudarstva (pogoni za preradu i skladištenjemineralnih sirovina),

- trgovaèki i skladišni prostori za trgovinu iskladištenje proizvoda koji mogu potencijalno utjecatina poveæanje buke i zagaðenja zraka ili uzrokovatipojave koje mogu ugroziti ljude i okolni prostor, kaošto su po�ari ili eksplozije, (trgovine i skladišta hrane,hladnjaèe, silosi, sušare, trgovine plinom i slièno).

- prijevoza i/ili komunalnih djelatnosti (kamionskaparkirališta, graðevine za skupljanje i selektiranjeneopasnog komunalnog i tehnološkog otpada,sajmišta i slièno),

- ugostiteljske djelatnosti, uslijed èijeg obavljanjapotencijalno dolazi do poveæanja razine buke (discoklubovi, noæni barovi i slièno),

- graðevine drugih gospodarskih djelatnosti kojese mogu obavljati unutar naselja, ali mogupotencijalno utjecati na poveæanje buke i zagaðenjazraka ili uzrokovati pojave koje mogu ugroziti ljude iokolni prostor, kao što su po�ari ili eksplozije, a zaspreèavanje kojih je potrebno provoditi dodatne mjerezaštite.

(4) Gospodarskom graðevinom poljoprivrednihdjelatnosti s negativnim utjecajem na naselje smatrase graðevina:

- za uzgoj �ivotinja, èijom izgradnjom se ukupnepovršine za dr�anje �ivotinja na èestici poveæavajuiznad 100,0 m2 i kapacitirana do 30 uvjetnih grla,

- za sila�u stoène hrane površine iznad 100,0 m2.

Èlanak 21.

(1) Uvjetnim grlom smatra se �ivotinja te�ine 500,0kg i obilje�ava koeficijentom 1.

(2) Sve vrste stoke i peradi svode se na uvjetnagrla primjenom slijedeæih koeficijenata:

(3) Za �ivotinje koje nisu sadr�ane u tabeli izstavka 2. ovog èlanka, koeficijent se odreðuje kaokvocijent prosjeène te�ine odrasle jedinke izra�enekilogramima i broja 500.

(4) Velièina (kapacitet) graðevine za uzgoj�ivotinja odreðuje se na temelju dozvoljenog broja�ivotinja izvedenog iz broja uvjetnih grla i posebnihpropisa (pravilnika) koji normiraju potrebnupovršinu za uzgoj pojedine jedinke, ovisno o vrsti�ivotinje.

(5) U postupku utvrðivanja uvjeta za dr�anje�ivotinja potrebno je ishoditi posebne veterinarskeuvjete, a kojima se odreðuju specifièna ogranièenja nabroj �ivotinja ovisno o vrsti, moguænost dr�anjarazlièitih vrsta �ivotinja na istom prostoru ili potrebneudaljenost graðevina za dr�anje �ivotinja odstambenih zona.

Èlanak 22.

(1) Graðevinom društvenih djelatnosti smatra segraðevina za obavljanje djelatnosti uprave,pravosuða, odgoja, obrazovanja, zdravstva, socijalneskrbi, kulture, zabave, sporta, rekreacije, vjerskihfunkcija, javnog djelovanja graðanskih skupina isliènih djelatnosti, a dijele se na:

- graðevine za društvene djelatnosti javnogsektora, kojima u cilju odr�anja i razvoja zajednice,posredno ili neposredno gospodare tijela vlasti(graðevine javnog sustava odgoja i obrazovanja,ambulante, graðevine za obavljanje upravnih funkcijai drugo) i

- graðevine za društvene djelatnosti u tr�no -gospodarskom sustavu, kao graðevine društvenenadogradnje, kojima gospodare druge pravne ilifizièke osobe (graðevine za obavljanje djelatnostipredškolskog odgoja, dopunskog odgoja, dopunskogobrazovanja, skrbi za stare i/ili nemoæne osobe islièno).

(2) Za graðevine javnog sektora PPUO-m seosiguravaju površine unutar zona centralnih idruštvenih funkcija.

(3) Za graðevine društvenih djelatnosti u tr�no -gospodarskom sustavu PPUO-om se omoguæavagradnja unutar naselja.


Èlanak 23.

(1) Poslovnom graðevinom smatra segospodarska graðevina za tihe i èiste djelatnosti i/iligraðevina društvenih djelatnosti u tr�išno-gospodarskom sustavu.

(2) Stambeno - poslovnom graðevinom smatra segraðevina u kojoj su objedinjene funkcije stambene iposlovne graðevine.

Èlanak 24.

(1) Pomoæne graðevine koje slu�e redovnojupotrebi stambene graðevine su gara�e, alatnice,najviše jedno tenis igralište po graðevnoj èestici,najviše jedan bazen površine do 60,0 m2 po graðevnojèestici (sve vodene površine veæe od 4,0 m2 sesmatraju bazenom), fontane (vodene površine dubinedo 80,0 cm), vrtni paviljoni i sliène graðevine.

(2) Pomoæne poljoprivredne graðevine bez izvorazagaðenja su kolnice, sjenici, spremištapoljoprivrednih strojeva i proizvoda, staklenici,plastenici i sliène graðevine, koje se mogu graditi nagraðevnoj èestici unutar stambene zone uz osnovnustambenu ili stambeno - poslovnu graðevinu.

(3) Pomoæne poljoprivredne graðevine s izvoromzagaðenja su graðevina za sila�u stoène hranepovršine do 100,0 m2 i graðevine za uzgoj �ivotinja uukupnoj neto površini svih jedinica do 100,0 m2 poèestici, (staje, svinjci, peradarnici, kuniænjaci i sliènegraðevine), koje se, neovisno o moguænosti gradnjegospodarskih graðevina za uzgoj �ivotinja premastavku 4, èlanka 20. ove Odluke, mogu graditi nagraðevnoj èestici unutar stambene zone individualnegradnje, uz osnovnu stambenu ili stambeno -poslovnu graðevinu.

(4) Pomoæne graðevine koje slu�e redovnoj upotrebigospodarskih graðevina su graðevine koje se nagraðevnoj èestici mogu graditi izvan osnovnog korpusagospodarske graðevine, a mogu biti nadstrešnice za

· 29. na temelju èlanka 25. statuta koprivnièko - krievaèke upanije («slubeni glasnik...

Documents