· -plan- 1 po@e[ko-slavonski slu@beni glasnik 3.1. prikaz prostornih struktura `upanije u odnosu...

-Plan- 11

PO@E[KO-SLAVONSKI SLU@BENI GLASNIK

3.1. Prikaz prostornih struktura ùpanije u odnosu na 3.1. Prikaz prostornih struktura ùpanije u odnosu na stanje i razvojna opredje l jenja ùpani je i stanje i razvojna opredje l jenja ùpani je i

DràveDràve Poè{ko-slavonska ùpanija nalazi se na sjeveroisto~nom dijelu Republike Hrvatske.

Susjedne ùpanije su: Sisa~ko-moslava~ka na zapadu, Bjelovarsko-bilogorska na sjeverozapadu, Viroviti~ko-podravska na sjeveru, Osje~ko-baranjska na istoku i Brodsko-posavska na jugu.

Prema prirodno-geografskoj regionalizaciji @upanija pripada panonskoj megaregiji i to slavonskom gromadnom gorju, te svojim zapadnim dijelom zavali sjeverozapadne Hrvatske.

Zna~a j ke s t ruk tu re p ros to rnog ra z vo j a @upan i j e Zna~a j ke s t ruk tu re p ros to rnog ra z vo j a @upan i j e P ro s t o r n i r a zm j e { t a j g r adova i v a `n i j i h na se l j aP ro s t o r n i r a zm j e { t a j g r adova i v a `n i j i h na se l j a (op}inskih sredi{ta) - nositelja razvitka,

je dobrim dijelom povoljan i daje dobru osnovu po l i c en t r i ~ nog r a z v o j a po l i c en t r i ~ nog r a z v o j a @upanije. • Ru r a lRu r a l n i p r o s t o r i s e l on i p r o s t o r i s e l o -obiljeàvaju vi{egodi{nji depopulacijski procesi, ratna

razaranja, ali i utjecaj urbanizacije koja donosi usitnjavanje posjeda, neprimjerenu izgradnju i velike promjene krajobraza.

Revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva i sto~arstva, u tim }e predjelima biti vrlo kompleksan i zahtjevan proces koji bi trebao rezultirati boljom za{titom i o~uvanjem zdravlja ljudi i stanja prostora, stvaranjem pretpostavki za standard ìvljenja primjeren vremenu. Bez poticajnih mjera s dràvne i ùpanijske razine te forsiranog razvoja nije realno o~ekivati zna~ajnije promjene u kra}em vremenskom razdoblju.

Gospod a r s t v oGo s pod a r s t v o je najve}im dijelom vezano uz gradove i ve}a naselja (op}inska sredi{ta), a prostorni preduvjeti, uz uvaàvanje ekolo{kih na~ela i primjenu suvremene tehnologije, nisu ograni~avaju}i �~imbenik za njegov razvoj.

Kap i t a l n a i n f r a s t r u k t u r aKap i t a l n a i n f r a s t r u k t u r a nije na onom stupnju koji je potreban za gospodarski razvoj�@upanije i kao preduvjet napretka ona zahtijeva nova ulaganja i usavr{avanja.

S obzirom na poloàj @upanija je izvan glavnih prometnih cestovnih pravaca, stoga je nu`no potrebno definirati strate{ke cestovne koridore brzih cesta te ih usvojiti na svim razinama do razine vlade RH i zapo~eti aktivnosti oko realizacije tih planova u skorije vrijeme. @upanija je tako|er izvan glavnih �èljezni~kih koridora. Razvoj �èljeznice zastoje, pa je nu`no usvojiti koncept usavr{avanja postoje}ih pravaca i koridora njihovim dovo|enjem u stanje i standarde sukladne europskim standardima izgradnje.

Elektroenergetski sustav je povezan postoje}im dalekovodnim pravcem Ernestinovo-Tumbri, ali ga treba nadograditi planiramin pravcem u istom koridoru.

Sustav odvodnje otpadnih voda nije cjelovito definiran i znatno zaostaje u odnosu na sustav javne vodoopskrbe. Sustav zbrinjavanja otpada nije ustrojen na na~elima suvremenih organizacijskih i tehnolo{kih dostignu}a, stoga treba obratiti posebnu pozornost na taj problem iako se na unapre|enju tehnolo{kog pristupa ovoj problematici kontinuirano radi.

Od p r i r odn i h r e su r s a sp r i r odn i h r e su r s a s t r a t e { k u v a ` no s tt r a t e { k u v a ` no s t ima izgradnja akumulacija na rijeci Orljavi kod naselja Kamenska, kao budu}eg zan~ajnog spremi{te pitke vode Poè{tine. U podvarijanti ra~una se i s potrebama gradova Pakraca i Lipika te okolnih naselja. S obzirom na njen poloàj u prostoru �@upanije nu`no je istodobno planirati i provoditi kompleksne mjere za{tite. Za{tita svih vodonosnika na podru~ju @upanije zahtijevat }e, uz ve}�donesene administrativne mjere (odluke o zonama sanitarne za{tite), i dono{enje novih, provedbu niza operativnih zahvata, od izgradnje sustava kanalizacije i zbrinjavanja otpada do ograni~enja uporabe kemijskih sredstava u poljoprivredi.

P r i r odna i ku l t u r noP r i r odna i ku l t u r no -- p o v i j e s n a ba { t i n apo v i j e s n a ba { t i n a @upanije je vrlo vrijedna i raznolika. S obzirom na raspoloìve vrijednosti i mogu}nosti nije dovoljno iskori{tena, a glede potreba za{tite dijelom se ocjenjuje ugroènom. Ona predstavljaju potencijal koji bi se u visokorazvijenom urbanom okruènju trebalo znatno bolje iskoristiti (kontinentalni turizam i rekracija).

22 -Plan-


Za { t i t a p r o s t o r a i o ko l iZ a { t i t a p r o s t o r a i o ko l i { a{ a mora se proìmati s razvojnim odre|enjima, kako bi ùpanijski prostor i nadalje zadrào osobine o~uvanog prirodnog i kultiviranog krajobraza.

U tom smislu nu`no je nagla{eno {tititi podru~je Parka prirode Papuk. Za{tita nije samo u funkciji o~uvanja zdravog okoli{a ve} ona funkcionalizira ukupnost

prostora, ~uva biosferu i sna`no utje~e na razvoj tercijarnih dijelatnosti.

3.2. Organizacija i osnovna namjena te 3.2. Organizacija i osnovna namjena te kor i{tenje prostorakor i{tenje prostora

Organizacijom i osnovnom namjenom kori{tenja prostora odre|uje se pripadnost prostora temeljnim sustavima kao {to su:

• zone urbanih povr{ina (stanovanje, centralne i ostale javne funkcije, zone {porta i rekreacije, industrije),

• zone poljoprivrede, • zone {umskih povr{ina, • zone vodnih povr{ina, • zone infrastrukturnih povr{ina te • ostale povr{ine.

Osnovnom namjenom prostora odre|uju se i osiguravaju povr{ine za daljnji razvoj Osnovnom namjenom prostora odre|uju se i osiguravaju povr{ine za daljnji razvoj naselja, djelatnosti i infrastrukturnih sustava, usugla{avaju�se potrebe raznih korisnika, uz naselja, djelatnosti i infrastrukturnih sustava, usugla{avaju�se potrebe raznih korisnika, uz nastojanje da se o~uvaju prirodna i kulturnonastojanje da se o~uvaju prirodna i kulturno --povijesna obilje`ja i š{to manje narupovijesna obilje`ja i š{to manje naru{i prirodna {i prirodna r a v n o t e ` a .r a v n o t e ` a .

Osnovna namjene povr{ina nastala je i utvr|ena kao rezultat spoznaja o prostoru i analiza postoje}ih stanja, valorizacijom postoje}ih planova i izvje{}a o stanju u prostoru, obilaskom terena kao i konzultativnim sastancima sa stru~nim licima koja rade i djeluju u prostoru. S oS o bzirom da se prostorni plan za podru~je @upanije radi u mjerilu 1:100.000 bzirom da se prostorni plan za podru~je @upanije radi u mjerilu 1:100.000 osnovna namjena povr{ina ima usmjeravaju}eosnovna namjena povr{ina ima usmjeravaju}e -- razvojni karakter, iz ~ega proizlazi potreba razvojni karakter, iz ~ega proizlazi potreba razgrani~enja pojedinih namjena u prostornim plarazgrani~enja pojedinih namjena u prostornim pla novima ure|enja gradova i op}ina novima ure|enja gradova i op}ina ( PPUO /G ) .( P PUO /G ) .

Prostornim planom @upanije nastoji se sa~uvati sklad prirodnih datosti i ljudskih intervencija (koji je jo{ uvijek relativno dobar) te mogu}nost da se osiguraju svi preduvjeti za {to kvalitetniji gospodarski i dru{tveni razvoj. Naravno da se tada mora planom teìti k pomirenju razli~itih interesa iznalaze}i kompromisna rje{enja, uskla|uju}i ih s razvojnim potrebama te obvezama za{tite prirodne i kulturno-povijesne osnove.

Osnovnom namjenom povr{ina utvr|uju se lokacije za odre|ene djelatnosti i odre|uju prioriteti.

Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi ra~una o osnovnoj namjeni prostora i Prilikom lociranja u prostoru obvezno je voditi ra~una o osnovnoj namjeni prostora i sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u pitanje temeljna sve djelatnosti i zahvate koncipirati i razvijati tako da se ne dovede u pitanje temeljna nam j ena , v r i j e dno s t i z n a ~ enam j ena , v r i j e dno s t i z n a ~ e n j e p r o s t o r a . n j e p r o s t o r a .

Lokacija se odre|uje prema kriterijima za{tite, o~uvanju i unapre|enju temeljne namjene, utjecaju na razvoj naselja, za{titi okoli{a i o~uvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, te specifi~nostima lokalnih uvjeta. Time se po{tuje objektivna i prihvatljiva mogu}nost prostora za razvoj, kojom se zadràvaju temeljna prostorna ravnoteà i osobitosti prostora �@upanije.

Odre|eni dijelovi prostora s obzirom na svoje prirodne zna~ajke sadrè u sebi predisponiranost za kori{tenje, za odre|enu namjenu (kvalitetno tlo-poljoprivreda, brdski predjeli-{ume, vodonosnik-vodoopskrba, i sl.). Tako|er, na bitan na~in osnovnu namjenu prostora odre|uje i formiranost postoje}ih struktura (naselja, infrastruktura, gospodarstvo) i dr.

-Plan- 33


Planom se nastoje evidentirati,š{titi i�~uvati temeljna obilje`ja i vrijednosti prostora. N i z i n s k iN i z i n s k i dio �ùpanije preteìto je namijenjen za poljoprivredne povr{ine. U njemu su razvijena

najve}a naselja i infrastrukturni objekti, a karakteriziraju ga i ve}i vodotoci. B r e ` u l j c i i pB r e ` u l j c i i p r i j e l a z n e p a d i n er i j e l a z n e p a d i n e tipi~an su mozaik ruralnog prostora namijenog za vinogradarstvo,

vo}arstvo i sto~arstvo . To je i prostor postoje}ih izgra|enih i budu}ih vikend- objekata pogodnih za izletni{tvo, rekreaciju, turizam i lov. U mozaiku razli~itih namjena prisutno je nekoliko zna~ajnih naselja razli~itih obilje`ja i gospodarskih zna~ajki.

B r d s k iB r d s k i predjeli su najve}im dijelom namijenjeni {umarstvu, rekreaciji i izletni{tvu. Pretpostavke za nesmetan i uravnoteèn razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom povr{ina

za pojedine kategorije kori{tenja prostora.

Gradov i i nase l j a Gradov i i nase l j a Poradi {to kvalitetnije analize prostora za razvitak naselja Planom su obuhva}eni svi

gradovi i naselja na podru~ju @upanije (277 naselja). Sva naselja su predstavljena postoje}im granicama gra|evinskog podru~ja temeljenim na trenutno vaè}im prostornim planovima ranijih op}ina Poège i Pakraca i razvrstanim u razli~ite kategorije prema njihovim demografskim i razvojnim karakteristikama. Radi {to kvalitetnijeg izra~una povr{ina zauzetosti podru~ja unutar granica gra|evinskog podru~ja izvr{ena je digitalizacija svih gradova i naselja s granicama obuhvata i granicama izgra|enosti.

Tjekom analiti~ke obrade svih naselja i utvr|enih povr{ina za sva naselja pokazalo se Tjekom analiti~ke obrade svih naselja i utvr|enih povr{ina za sva naselja pokazalo se da su uglavnom povr{ine plada su uglavnom povr{ine pla nirane za razvoj naselja vi{estruko ve}e od izgra|enih, {to nirane za razvoj naselja vi{estruko ve}e od izgra|enih, {to donekle ukazuje na nerealnost u demografskim procjenama rasta populacije i razvoja donekle ukazuje na nerealnost u demografskim procjenama rasta populacije i razvoja n a s e l j a p r i i z r a d i do s ad a { n j i h p r o s t o r n i h p l a no v a .n a s e l j a p r i i z r a d i do s ad a { n j i h p r o s t o r n i h p l a no v a .

Moramo napomenuti da se unutar povr{ina za razvoj gradova i naselja nalaze povr{ine (zone) za stanovanje, za dru{tvene, centralne i javne funkcije, š{portske i rekreacijske zone, zone zelenila, industrijske zone, zone malog i srednjeg gospodarstva i poduzetni{tva, zone groblja i dr., a koje se razra|uju planovima niè razine (PPUO/G).

Analiti~ki pristup nedvojbeno je ukazao na prisutnost megalomanstva i nerealno postavljenih ciljeva. U deset jedinica lokalne samouprave (4 gada i 6 op}inskih sredi{ta) utvr|eno je da cca 37,115% naselja imaju izgra|enost granica gra|evinskog podru~ja ve}u od 50%, drugim rje~ima za 62,885% spomenutih jedinica ta izgra|enost je manja od 50%. U tablici br. 1 koja slijedi izvr{en je popis naselja prema kategorijama broja stanovnika:U tablici br. 1 koja slijedi izvr{en je popis naselja prema kategorijama broja stanovnika: T a b e l a 1 .T a b e l a 1 .

Veli~inska kategorijaVeli~inska kategorija B r o j n a s e l j aB r o j n a s e l j a %% Broj stanovBroj stanov nikanika %% <100 stanovnika<100 stanovnika 112 40,43 5851 5,89 1 0 0 1 0 0 -- 2 0 0 2 0 0 65 23,47 9.600 9,66 2 0 0 2 0 0 –– 3 0 0 3 0 0 43 15,52 10.514 10,58 3 0 0 3 0 0 –– 4 0 0 4 0 0 20 7,22 6.972 7,02 4 0 0 4 0 0 –– 5 0 0 5 0 0 4 1,44 1.854 1,87 5 0 0 5 0 0 –– 1 . 0 0 0 1 . 0 0 0 19 6,87 12.682 12,77 1 . 0 0 0 1 . 0 0 0 –– 2.000 2.000 8 2,89 10.479 10,55 2 . 0 0 0 2 . 0 0 0 –– 3.000 3.000 2 0,72 4.576 4,61 3 . 0 0 0 3 . 0 0 0 –– 5.000 5.000 2 0,72 7.563 7,61 5.000 5.000 –– 10.000 10.000 1 0,36 8.197 8,25 > 10 . 0 0 0> 1 0 . 0 0 0 1 0,36 21.046 21,19 UkupnoUkupno 277 100,00 99.334 100,00

Postoje}i rezervat gra|evinskih podru~ja vi{e nego zadovoljava budu}e potrebe, naro~ito za mala naselja koja gube stanovni{tvo ili su ga ve} izgubila.

U slu~aju da postoji potreba za osiguravanjem prostora za razvoj i {irenje gradova i naselja (u prostornim planovima gradova i op}ina) potrebno je uvaàvati sve iznesene kriterije, smjernice i mjere u pogledu racionalnog gospodarenja prostorom i za{titom prostora, sha}aju}i vlastiti prostor kao temeljni dru{tveni resurs, stoga je potrebito izbje}i trend nerealnog pove}anja gra|evinskog podru~ja. U Prostornom planu @upanije naznake za mogu}nost {irenja naselja nose samo informativni i na~elni karakter, a uvr{tene su na

44 -Plan-


podlozi dosada{njih planiranih gra|evinskih podru~ja i demografskih pokazatelja, koja treba, sukladno propisima, detaljno preispitati te smjernicama i mjerama ovog Plana valorizirati i uskladiti.

T a bT a b l i c a b r . 2l i c a b r . 2

B RO J S T A NO VN I K A , P O V R [ I N A I P O S TO T A K I Z G E AB RO J S T A NO VN I K A , P O V R [ I N A I P O S TO T A K I Z G E A \\ ENOS T I U O P ] I N I B R E S TO V A CE NO S T I U O P ] I N I B R E S TO V A C

Na s e l j eN a s e l j e Broj stanovnikaBroj stanovnika Povr{ina za razvoj naseljaPovr{ina za razvoj naselja I z g r a | e n oI z g r a | e n o Op} i n aOp } i n a

Red.Red. b ro jb ro j

1981.1981. 1 9 9 1 .1 9 9 1 . haha k m 2km 2 haha k m 2km 2

P o s t o t a kP o s t o t a k i z g r a| .i z g r a| .

1. Ama t o v c iAm a t o v c i 31 19 6,4971 0,064971 2,7558 0,027558 42,42 2. Bog d a { i }B o g d a { i } 17 9 13,6596 0,136596 3,2593 0,032593 23,86

3. Bo l oma ~ eBo l oma ~ e 28 23 2,8288 0,028288 0,9999 0,009999 35,35 4. Bo r i ~ e v c iB o r i ~ e v c i 144 113 10,8552 0,108552 5,7302 0,057302 52,79 5. B r e s t o v a cB r e s t o v a c 655 683 54,7039 0,547039 27,5188 0,275188 50,31 6. B u s n o v iB u s n o v i 106 113 11,4995 0,114995 4,6545 0,046545 40,48 7. C r l j e n c iC r l j e n c i 65 50 14,2627 0,142627 6,0912 0,060912 42,71 8. ^ e ~ a v a c^ e ~ a v a c 62 49 16,8071 0,168071 6,2116 0,062116 36,96 9. ê~ava~ki Vu~jakê~ava~ki Vu~jak 146 127 27,03 0,2703 7,5229 0,075229 27,83 10. D a r a n o v c iD a r a n o v c i 183 158 24,2516 0,242516 11,3693 0,113693 46,88 11. De ` e v c iD e ` e v c i 138 164 13,3879 0,133879 6,1108 0,061108 45,64 12. D o l a cD o l a c 220 191 15,3549 0,153549 8,8328 0,088328 57,52 13. Don j i G u ~ a n iD o n j i G u ~ a n i 122 119 19,7317 0,197317 8,7112 0,087112 44,15 14. Go r n j i G u ~ a n iG o r n j i G u ~ a n i 99 84 11,0414 0,110414 2,9549 0,029549 26,76 15. I v a n d o lI v a n d o l 162 165 13,9288 0,139288 6,9002 0,069002 49,54 16. J a gup l i j eJ a g up l i j e 238 205 25,015 0,25015 10,4702 0,104702 41,86 17. J em i n o v a cJ em i n o v a c 83 66 17,9446 0,179446 4,7711 0,047711 26,59 18. Kamen s k aK ame n s k a 47 40 9,0372 0,090372 4,1753 0,041753 46,20 19. Kamenski [eovciKamenski [eovci 40 20 7,3684 0,073684 2,6669 0,026669 36,19 20. Kamenski Vu~jakKamenski Vu~jak 104 89 16,0428 0,160428 3,1289 0,031289 19,50 21. Kop r i v n aK o p r i v n a 95 70 24,1367 0,241367 7,9983 0,079983 33,14 22. K r u { e v oK r u { e v o 17 17 31,1769 0,311769 4,3596 0,043596 13,98 23. Ku j n i kKu j n i k 95 83 18,0471 0,180471 6,7538 0,067538 37,42 24. M ih a j l i j eM i h a j l i j e 0 0 7,8445 0,078445 0 0 0,00 25. M i j a ~ iM i j a ~ i 126 97 18,2591 0,182591 6,9671 0,069671 38,16 26. Mr kopo l j eM r k o po l j e 5 4 12,849 0,12849 1,5232 0,015232 11,85 27. No v o Z v e ~ e v oN o v o Z v e ~ e v o 54 113 79,5429 0,795429 22,8651 0,228651 28,75 28. N u r k o v a cN u r k o v a c 216 206 29,6223 0,296223 10,444 0,10444 35,26 29. Ob l a k o v a cO b l a k o v a c 72 60 10,738 0,10738 3,4406 0,034406 32,04 30. O r l j a v a cO r l j a v a c 339 297 23,0633 0,230633 16,6798 0,166798 72,32 31. P a s i k o v c iP a s i k o v c i 81 87 20,6486 0,206486 7,4003 0,074003 35,84 32. P a v l o v c iP a v l o v c i 166 172 18,2156 0,182156 7,0903 0,070903 38,92 33. P e r e n c iP e r e n c i 116 78 22,0386 0,220386 5,2164 0,052164 23,67 34. Po d s r e } eP o d s r e } e 124 109 18,7759 0,187759 7,8091 0,078091 41,59 35. Poè{k i B r|an iPoè{k i B r|an i 76 73 9,24 0,0924 5,5099 0,055099 59,63 36. R a s n aR a s n a 82 65 11,318 0,11318 5,2944 0,052944 46,78 37. R u { e v a cR u { e v a c 65 44 11,4128 0,114128 4,5984 0,045984 40,29 38. S a ` i j eS a ` i j e 141 118 29,2687 0,292687 8,6694 0,086694 29,62 39. S k e n d e r o v c iS k e n d e r o v c i 227 215 38,7607 0,387607 13,1185 0,131185 33,84 40. S l o b o { t i n aS l o b o { t i n a 100 83 22,3895 0,223895 9,5101 0,095101 42,48 41. S t r i j e ` e v i c aS t r i j e ` e v i c a 101 88 25,5673 0,255673 10,6588 0,106588 41,69 42. [n j e g a v i }[ n j e g a v i } 157 123 23,8262 0,238262 9,7329 0,097329 40,85 43. [ u { n j a r i[ u { n j a r i 4 0 18,7421 0,187421 2,164 0,02164 11,55 44. V i l i } s e l oV i l i } s e l o 205 171 23,2036 0,232036 11,5554 0,115554 49,80 45. V r a n i }V r a n i } 28 23 8,6228 0,086228 1,0734 0,010734 12,45 46. Z a k o r e n j eZ a k o r e n j e 239 231 21,0313 0,210313 9,5366 0,095366 45,34 47. Z a v r { j eZ a v r { j e 175 256 43,5596 0,435596 16,7478 0,167478 38,45

BB RR EE SS TT OO VV AA CC

48. . @ i g e r o v c i. @ i g e r o v c i 44 25 7,2737 0,072737 3,4521 0,034521 47,46

UKUPNOUKUPNO 5.840 5.395 960,423 9,60423 355,005 3,550051 37,80

-Plan- 55


Tab l i c a b r . 3Tab l i c a b r . 3

BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST IENOST I U OP] IN I KAPTOLU OP] IN I KAPTOL

Op } i n a Op } i n a Red.Red. N N a s e l j ea s e l j e Broj stanovnika Broj stanovnika Povr{ina za razvoj naseljaPovr{ina za razvoj naselja I z g r a | e n oI z g r a | e n o PostotakPostotak

brojbro j 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . haha k m 2km 2 haha km2km2 i z g r a | .i z g r a | .

1 .1 . A l i l o v c iA l i l o v c i 463 454 68,61 0,6861 31,4298 0,314298 4 5 , 8 14 5 , 8 1 2 .2 . Be { i n c iB e { i n c i 115 89 14,7949 0,147949 6,5657 0,065657 4 4 , 3 84 4 , 3 8

3 .3 . ^ e { l j a k o v c i^ e { l j a k o v c i 342 380 38,6544 0,386544 20,3329 0,203329 5 2 , 6 05 2 , 6 0

4 .4 . Do l j a n o v c iD o l j a n o v c i 232 231 29,4661 0,294661 14,8845 0,148845 5 0 , 5 15 0 , 5 1

5 .5 . G o l o b r d oG o l o b r d o 318 276 26,2205 0,262205 19,2084 0,192084 7 3 , 2 67 3 , 2 6

6 .6 . K a p t o lK a p t o l 1.293 1.361 155,007 1,550068 85,3946 0,853946 5 5 , 0 95 5 , 0 9

7 .7 . K oma r o v c iK om a r o v c i 207 204 17,1587 0,171587 9,3884 0,093884 5 4 , 7 25 4 , 7 2

8 .8 . No v i B e { i n c iN o v i B e { i n c i 72 80 16,0938 0,160938 4,9628 0,049628 3 0 , 8 43 0 , 8 4

9 .9 . P o d g o r j eP o d g o r j e 282 272 46,5047 0,465047 16,8539 0,168539 3 6 , 2 43 6 , 2 4

KK AA PP TT OO LL 1 0 .1 0 . R am a n o v c iR am a n o v c i 198 219 28,2308 0,282308 17,7607 0,177607 6 2 , 9 16 2 , 9 1

UKUPNOUKUPNO 3.522 3.566 440,741 4,407407 226,782 2,267817 5 0 , 6 45 0 , 6 4


BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST IENOST I U OP] IN I VEL I KAU OP] IN I VEL I KA

Op}ina Op}ina R e d .R e d . Na s e l j e Na s e l j e B ro j s t a no vn i k aB r o j s t a no vn i k a P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j n a s e l j an a s e l j a

I zg ra|eno I zg ra|eno Postotak Postotak

b r o jb r o j 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . haha k m 2km 2 haha k m 2km 2 i z g ri z g r a| .a| .

1. A n t u n o v a cA n t u n o v a c 253 212 40,192 0,401923 18,5066 0,185066 4 6 , 0 54 6 , 0 5 2. B i { k u p c iB i { k u p c i 367 344 84,901 0,849005 28,7323 0,287323 3 3 , 8 43 3 , 8 4 3. B r a t u l j e v c iB r a t u l j e v c i 45 34 8,5904 0,085904 2,4444 0,024444 2 8 , 4 62 8 , 4 6 4. Do l j a n c iD o l j a n c i 75 80 18,625 0,186254 8,9164 0,089164 4 7 , 8 74 7 , 8 7 5. D r a g aD r a g a 223 245 52,307 0,523067 13,706 0,13706 2 6 , 2 02 6 , 2 0 6. Go rn j i V r ho v c iGo r n j i V r ho v c i 88 72 10,221 0,102206 7,7046 0,077046 7 5 , 3 87 5 , 3 8 7. K a n t r o v c iK a n t r o v c i 120 110 9,2992 0,092992 4,3412 0,043412 4 6 , 6 84 6 , 6 8 8. K l i s aK l i s a 11 13 2,5977 0,025977 0,5945 0,005945 2 2 , 8 92 2 , 8 9 9. Lu~ i n c iL u ~ i n c i 170 135 27,307 0,273069 11,8861 0,118861 4 3 , 5 34 3 , 5 3 10. M a r k o v a cM a r k o v a c 29 29 5,3026 0,053026 1,8734 0,018734 3 5 , 3 33 5 , 3 3 11. M i l a n o v a cM i l a n o v a c 86 62 29,382 0,293818 10,5202 0,105202 3 5 , 8 13 5 , 8 1 12. M i l i v o j e v c iM i l i v o j e v c i 72 60 11,498 0,114976 7,0276 0,070276 6 1 , 1 26 1 , 1 2 13. N j e ` i }N j e ` i } 29 23 5,1293 0,051293 2,9889 0,029889 5 8 , 2 75 8 , 2 7 14. O l j a s iO l j a s i 132 104 36,299 0,362991 13,6866 0,136866 3 7 , 7 13 7 , 7 1 15. O z d a k o v c iO z d a k o v c i 50 38 6,2436 0,062436 2,5835 0,025835 4 1 , 3 84 1 , 3 8 16. P o l j a n s k aP o l j a n s k a 188 140 23,993 0,23993 10,1978 0,101978 4 2 , 5 04 2 , 5 0 17. P o t o ~ a n iP o t o ~ a n i 176 194 31,082 0,310817 11,7508 0,117508 3 7 , 8 13 7 , 8 1 18. R a d o v a n c iR a d o v a n c i 434 502 68,803 0,688025 28,1988 0,281988 4 0 , 9 94 0 , 9 9 19. Smo l j a n o v c iSmo l j a n o v c i 34 26 7,3013 0,073013 2,8754 0,028754 3 9 , 3 83 9 , 3 8 20. S t r a ` ema nS t r a ` ema n 205 250 56,735 0,567353 13,1363 0,131363 2 3 , 1 52 3 , 1 5 21. T o r a n jT o r a n j 198 197 33,465 0,334651 19,7863 0,197863 5 9 , 1 35 9 , 1 3 22. T r e n k o v oT r e n k o v o 789 823 119,68 1,19675 66,766 0,66766 5 5 , 7 95 5 , 7 9 23. T r n o v a cT r n o v a c 274 324 38,13 0,381295 23,2523 0,232523 6 0 , 9 86 0 , 9 8

VV EE LL II KK AA

24. V e l i k aV e l i k a 1.889 2.084 253,85 2,538453 171,3298 1,713298 6 7 , 4 96 7 , 4 9 UKUPNO 5.937 6.101 980,9224 9,809224 482,8058 4,828058 4 4 , 4 94 4 , 4 9

66 -Plan-



BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST I U OP] IN I JAK[ I]ENOST I U OP] IN I JAK[ I]

Broj stanovnika Broj stanovnika P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j n a s e l j an a s e l j a

I z g r a | e n oI z g r a | e n o PostotakPostotak Op} inaOp} ina R e d .R e d . b r o jb r o j

N a s e l j eN a s e l j e

1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . haha k m 2km 2 haha k m 2km 2 izgra|.

1. Be r t e l o v c iB e r t e l o v c i 171 171 22,1579 0,221579 8,0616 0,080616 3 6 , 3 83 6 , 3 8 2. C e r o v a cC e r o v a c 264 260 25,8259 0,258259 18,2255 0,182255 7 0 , 5 77 0 , 5 7

3. Em i n o v c iEm i n o v c i 655 654 81,7282 0,817282 31,7982 0,317982 3 8 , 9 13 8 , 9 1 4. G r a n j eG r a n j e 116 115 13,0879 0,130879 6,9522 0,069522 5 3 , 1 25 3 , 1 2

5. J a k { i }J a k { i } 1.531 1.737 203,245 2,03245 115,5241 1,155241 5 6 , 8 45 6 , 8 4

6. R a d n o v a cR a d n o v a c 166 198 34,431 0,34431 12,358 0,12358 3 5 , 8 93 5 , 8 9

7. R a j s a v a cR a j s a v a c 292 355 36,6367 0,366367 14,8015 0,148015 4 0 , 4 04 0 , 4 0

8. S v e t i n j aS v e t i n j a 62 7,4893 0,074893 3,7712 0,037712 5 0 , 3 55 0 , 3 5

9. Tek i }T e k i } 234 262 21,5441 0,215441 13,8971 0,138971 6 4 , 56 4 , 5 11

JJ AA KK [[ II ]]

10. T r e { t a n o v c iT r e { t a n o v c i 326 299 34,3069 0,343069 23,0472 0,230472 6 7 , 1 86 7 , 1 8

UKUPNOUKUPNO 3.755 4.113 480,4529 4,804529 248,4366 2,484366 5 1 , 4 25 1 , 4 2


BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST I U OP] IN I ÂGL INENOST I U OP] IN I ÂGL IN

Bro j s tanov Bro j s tanov nikanika P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j n a s e l j an a s e l j a

I z g r a | e n o I z g r a | e n o PostotakPostotak Op}ina Op}ina R e d .R e d . b r o jb r o j

Na s e l j e Na s e l j e

1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . haha k m 2km 2 haha k m 2km 2 izgra|. izgra|.

1. âg l i n^ a g l i n 677 717 127 1,266733 61,2853 0,612853 4 8 , 3 84 8 , 3 8 2. D a r k o v a cD a r k o v a c 20 12 12,8 0,127531 4,4325 0,044325 3 4 , 7 63 4 , 7 6

3. D j e d i n a r i j e k aD j e d i n a r i j e k a 209 165 25 0,249987 14,0399 0,140399 5 6 , 1 65 6 , 1 6

4. Do b r a v o d aD o b r a v o d a 55 29 12,4 0,123543 3,9271 0,039271 3 1 , 7 93 1 , 7 9

5. Dob r o g o { } eD o b r o g o { } e 30 19 3,21 0,032145 0,5188 0,005188 1 6 , 1 41 6 , 1 4

6. D r a g a n l u gD r a g a n l u g 10 0 0 0 0 0 , 0 00 , 0 0

7. Dubo k aDubo k a 177 130 41 0,410279 16,1716 0,161716 3 9 , 4 23 9 , 4 2

8. I m r i j e v c iIm r i j e v c i 123 82 20,7 0,206831 7,7698 0,077698 3 7 , 5 73 7 , 5 7

9. I v a n o v c iI v a n o v c i 52 37 19,7 0,197255 6,6211 0,066211 3 3 , 5 73 3 , 5 7

10. J a s i kJ a s i k 48 19 17,7 0,176666 4,7603 0,047603 2 6 , 9 52 6 , 9 5

11. J e z e r oJ e z e r o 57 33 19,5 0,194622 7,1258 0,071258 3 6 , 6 13 6 , 6 1

12. J u r k o v a cJ u r k o v a c 67 60 46,3 0,462599 7,1664 0,071664 1 5 , 4 91 5 , 4 9

13. Kn e ` e v a cK n e ` e v a c 150 131 17,8 0,178103 10,3928 0,103928 5 8 , 3 55 8 , 3 5

14. L a t i n o v a cL a t i n o v a c 175 132 50,8 0,507629 2,2118 0,022118 4 , 3 64 , 3 6

15. M i g a l o v c iM i g a l o v c i 210 153 49,1 0,490813 16,6816 0,166816 3 3 , 9 93 3 , 9 9

16. M i l a n l u gM i l a n l u g 290 297 32,5 0,32539 22,3993 0,223993 6 8 , 8 46 8 , 8 4

17. Mok r e {Mok r e { 52 38 26,8 0,268322 4,2375 0,042375 1 5 , 7 91 5 , 7 9 18. Nov a L i p o v i c aNo v a L i p o v i c a 42 20,8 0,207995 4,5168 0,045168 2 1 , 7 22 1 , 7 2 19. Nova LjeskovicaNova Ljeskovica 512 575 67 0,669838 25,8542 0,258542 3 8 , 6 03 8 , 6 0 20. Novi ZdenkovacNovi Zdenkovac 23 19 14,5 0,144699 1,9278 0,019278 1 3 , 3 21 3 , 3 2 21. P a k aP a k a 160 96 41 0,409749 12,8697 0,128697 3 1 , 4 13 1 , 4 1 22. R u { e v oR u { e v o 429 320 55,4 0,554183 27,6297 0,276297 4 9 , 8 64 9 , 8 6 23. S a p n aS a p n a 180 139 41,3 0,412638 13,4846 0,134846 3 2 , 6 83 2 , 6 8 24. S i b o k o v a cS i b o k o v a c 90 62 23,1 0,230692 6,9552 0,069552 3 0 , 1 53 0 , 1 5 25. So v s k i d o lS o v s k i d o l 330 205 50,9 0,509474 24,0755 0,240755 4 7 , 24 7 , 2 66

26. Stara LjeskovicaStara Ljeskovica 24 15 13,9 0,138871 4,2437 0,042437 3 0 , 5 63 0 , 5 6

27. Star i ZdenkovacStar i Zdenkovac 121 63 28,8 0,287679 11,1017 0,111017 3 8 , 5 93 8 , 5 9

28. S t o j ~ i n o v a cS t o j ~ i n o v a c 18 13 13,2 0,131741 2,111 0,02111 1 6 , 0 21 6 , 0 2

29. V e l i k i B i l a ~V e l i k i B i l a ~ 78 59 19,6 0,195767 6,3871 0,063871 3 2 , 6 33 2 , 6 3

30. V l a t k o v a cV l a t k o v a c 190 151 58,4 0,583779 19,9857 0,199857 3 4 , 2 43 4 , 2 4

^ AA GG LL II NN

31. Vuko j e v i c aVu ko j e v i c a 99 105 24,4 0,244217 13,2446 0,132446 5 4 , 2 35 4 , 2 3

UKUPNOUKUPNO 4.646 3.928 994 9,93977 364,1289 3,641289 3 4 , 3 13 4 , 3 1

-Plan- 77



BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST IENOST I U GRADU PAKRACU GRADU PAKRAC

B r o j B r o j s t a n o v n i k as t a n o v n i k a

P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j n a s e l j an a s e l j a I ZGRAI ZGRA \\ ENOENO G r a dG r a d R e d .R e d .

b r o jb r o j Nase l je Nase l je 1981. 1991. ha km2 ha km2

P o s t .P o s t . i z g r a | .i z g r a | .

1. Badljevina 839 828 128,9784 1,289784 68,766 0,687661 5 3 , 3 25 3 , 3 2

2. Batinjani 322 266 54,7455 0,547455 26,67 0,266695 4 8 , 7 24 8 , 7 2

3. Bjelajci 61 38 11,6791 0,116791 3,5829 0,035829 3 0 , 6 83 0 , 6 8

4. Brane{ci 372 305 69,502 0,69502 25,21 0,252099 3 6 , 2 73 6 , 2 7

5. Brusnik 120 112 25,7172 0,257172 8,208 0,08208 3 1 , 9 23 1 , 9 2

6. Bu~je 145 142 38,1426 0,381426 9,6098 0,096098 2 5 , 1 92 5 , 1 9

7. Cicvare 15 14 0 0 0 0 , 0 00 , 0 0

8. Cikote 117 68 26,6035 0,266035 11,907 0,119065 4 4 , 7 64 4 , 7 6

9. Dereza 163 128 32,695 0,32695 12,955 0,129552 3 9 , 6 23 9 , 6 2

10. Donja Obrije` 377 321 37,5344 0,375344 23,762 0,237617 6 3 , 3 16 3 , 3 1

11. Donja [umetlica 81 65 20,7813 0,207813 7,0172 0,070172 3 3 , 7 73 3 , 7 7

12. Donji Grahovljani 267 188 50,1223 0,501223 22,068 0,220682 4 4 , 0 34 4 , 0 3

13. Dragovi} 296 284 46,4896 0,464896 23,955 0,239546 5 1 , 5 35 1 , 5 3

14. Glavica 83 77 30,5058 0,305058 5,6098 0,056098 1 8 , 3 91 8 , 3 9

15. Gornja Obrije` 302 284 56,0378 0,560378 27,99 0,279897 4 9 , 9 54 9 , 9 5

16. Gornja [umetlica 199 138 20,6172 0,206172 9,2789 0,092789 4 5 , 0 14 5 , 0 1

17. Gornji Grahovljani 166 136 37,0043 0,370043 14,271 0,142705 3 8 , 5 63 8 , 5 6

18. Jakovci 60 39 13,8273 0,138273 6,0026 0,060026 4 3 , 4 14 3 , 4 1

19. Kapetanovo Polje 115 67 14,3856 0,143856 7,2879 0,072879 5 0 , 6 65 0 , 6 6

20. Koturi} 67 46 12,6184 0,126184 4,5662 0,045662 3 6 , 1 93 6 , 1 9

21. Kraguj 180 176 25,0745 0,250745 15,304 0,153035 6 1 , 0 36 1 , 0 3

22. Kri~ike 137 90 21,7558 0,217558 7,8139 0,078139 3 5 , 9 23 5 , 9 2

23. Kusonje 1.047 1.101 127,4643 1,274643 69,639 0,69639 5 4 , 6 35 4 , 6 3

24. Lipovac 12 5 0 0 0 0 , 0 00 , 0 0

25. Mali Banovac 39 31 3,91 0,0391 2,6926 0,026926 6 8 , 8 66 8 , 8 6

26. Mali Budi}i 31 19 12,59 0,1259 2,4887 0,024887 1 9 , 7 71 9 , 7 7

27. Novi Majur 134 119 19,6203 0,196203 7,7725 0,077725 3 9 , 6 13 9 , 6 1

28. Omanovac 300 261 39,1695 0,391695 21,605 0,216045 5 5 , 1 65 5 , 1 6

29. O`egovci 224 179 64,0732 0,640732 21,208 0,212078 3 3 , 1 03 3 , 1 0

30. Pakrac 7.361 8.197 458,8244 4,588244 253,2 2,531961 5 5 , 1 85 5 , 1 8

31. Plo{tine 288 224 14,4609 0,144609 11,783 0,117833 8 1 , 4 88 1 , 4 8

32. Popovci 98 68 11,3815 0,113815 5,2706 0,052706 4 6 , 3 14 6 , 3 1

33. Prekopakra 1.301 1.347 173,965 1,73965 51,243 0,512433 2 9 , 4 62 9 , 4 6

34. Prgomelje 89 65 10,587 0,10587 6,4036 0,064036 6 0 , 4 96 0 , 4 9

35. Rogulje 81 61 23,2898 0,232898 7,4229 0,074229 3 1 , 8 73 1 , 8 7

36. Sr. Grahovljani 60 43 13,6068 0,136068 5,7699 0,057699 4 2 , 4 04 2 , 4 0

37. Stari Majur 63 41 17,0208 0,170208 4,6736 0,046736 2 7 , 4 62 7 , 4 6

38. [panovica 194 191 61,6331 0,616331 21,28 0,212802 3 4 , 5 33 4 , 5 3

39. Tisovac 90 73 21,4082 0,214082 7,7618 0,077618 3 6 , 2 63 6 , 2 6

40. Toranj 348 292 35,6294 0,356294 25,072 0,250715 7 0 , 3 77 0 , 3 7

41. Veliki Banovac 166 183 14,7953 0,147953 11,721 0,117211 7 9 , 2 27 9 , 2 2

PP AA KK RR AA CC

42. Veliki Budi}i 65 55 16,7819 0,167819 5,1051 0,051051 3 0 , 4 23 0 , 4 2

UKUPNOUKUPNO 16.47516.475 16.36716.367 1915,029 1 9 , 1 5 0 2 91 9 , 1 5 0 2 9 883,94883,94 8 , 8 3 9 4 0 78 , 8 3 9 4 0 7 4 4 , 4 74 4 , 4 7

88 -Plan-



BROJ STANOBROJ STANO VN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRAVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST I U GRADU L I P I KENOST I U GRADU L I P I K

G r a dG r a d Na s e l j eN a s e l j e

B r o j B r o j s t a n o v n i k as t a n o v n i k a Povr{ina za razvoj naseljaPovr{ina za razvoj naselja I ZGRAI ZGRA \\ ENOENO

R .R . b r .b r .

1981.1981. 1991.1991. haha km2km2 h ah a km2km2

P o s t o t a kP o s t o t a k i z g r a | .i z g r a | .

1. Antunovac 620 512 83,3294 0,833294 46,0602 0,460602 55,27 2. Bjelanovac 77 58 24,1362 0,241362 8,1829 0,081829 33,90 3. Brekinska 244 199 29,2232 0,292232 17,5713 0,175713 60,13 4. Brezine 374 308 49,8274 0,498274 31,8455 0,318455 63,91 5. Bujavica 97 75 28,7585 0,287585 12,1985 0,121985 42,42 6. Bukov~ani 185 149 44,4468 0,444468 14,4595 0,144595 32,53 7. Dobrovac 624 663 73,7078 0,737078 38,9153 0,389153 52,80 8. Donji âgli} 464 505 82,2199 0,822199 37,0818 0,370818 45,10 9. Filipovac 521 493 101,994 1,019943 27,8853 0,278853 27,34 10. Gaj 420 362 49,8607 0,498607 31,9244 0,319244 64,03 11. Gornji âgli} 108 71 21,629 0,21629 8,7598 0,087598 40,50 12. Jagma 206 206 20,4789 0,204789 9,858 0,09858 48,14 13. Japaga 291 291 33,0252 0,330252 15,7792 0,157792 47,78 14. Klisa 160 139 19,5618 0,195618 10,1376 0,101376 51,82 15. Korita 139 111 21,8944 0,218944 10,7513 0,107513 49,11 16. Kova~evac 92 62 16,3949 0,163949 7,8794 0,078794 48,06 17. Kukunjevac 1.138 1.082 134,146 1,34146 75,3149 0,753149 56,14 18. Lipik 3.243 3.725 443,726 4,437257 152,716 1,527163 34,42 19. Liva|ani 83 58 17,8319 0,178319 5,9187 0,059187 33,19 20. Marino selo 458 366 44,8646 0,448646 28,3112 0,283112 63,10 21. Poljana 761 669 69,0569 0,690569 45,454 0,45454 65,82 22. Ribnjaci 93 10,4197 0,104197 6,7405 0,067405 64,69 23. Skenderovci 79 51 51,6218 0,516218 9,73 0,0973 18,85

24. StriÌ~evac 56 35 14,5947 0,145947 4,6567 0,046567 31,91

25. Subocka 402 351 90,4967 0,904967 41,9654 0,419654 46,37

26. [eovica 586 588 82,2692 0,822692 37,3333 0,373333 45,38

LL II PP II KK

27. Lipi~ki vinogradi 29,3189 3,1588 10,77

UKUPNOUKUPNO 10808 11.22211.222 1688,83 1 6 , 8 8 8 3 51 6 , 8 8 8 3 5 740 ,59740 , 59 7 , 4 0 5 8 9 87 , 4 0 5 8 9 8 4 5 , 6 84 5 , 6 8

T a b l i c a b r . 9T a b l i c a b r . 9

BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOSTI U OP]INI KUTJEVOENOSTI U OP]INI KUTJEVO

B r o j B r o j s t ano vn i k as t ano vn i k a

P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j n a s e l j an a s e l j a I ZGRAI ZGRA \\ ENOENO Op}inaOp}ina

Red.Red. b r .b r .

Na s e l j eN a s e l j e 1981.1981. 1991.1991. haha k m 2km 2 haha k m 2km 2

P o s t o t a kP o s t o t a k i z g r a | .i z g r a | .

1. Bekte` 487 468 55,4928 0,554928 31,6278 0,316278 56,99 2. Bjeli{evac 107 123 32,1358 0,321358 9,3941 0,093941 29,23 3. Ciglenik 343 290 62,2587 0,622587 20,1035 0,201035 32,29 4. Ferovac 145 142 19,9718 0,199718 9,2502 0,092502 46,32 5. Grabarje 606 556 107,366 1,073664 47,8941 0,478941 44,61 6. Gradi{te 324 301 85,9307 0,859307 38,7295 0,387295 45,07 7. Hrnjevac 208 207 37,8737 0,378737 15,2552 0,152552 40,28 8. Kula 422 395 52,0292 0,520292 35,5974 0,355974 68,42 9. Kutjevo 2.330 2.492 253,966 2,539658 137,839 1,378386 54,27 10. Luka~ 242 212 42,2718 0,422718 14,2177 0,142177 33,63 11. Mitrovac 222 214 56,8445 0,568445 19,0524 0,190524 33,52 12. Ov~are 158 169 21,5832 0,215832 16,9746 0,169746 78,65 13. Pore~ 349 250 44,6959 0,446959 23,2535 0,232535 52,03 14. [umanovac 157 165 31,1849 0,311849 12,66 0,1266 40,60 15. Tominovac 269 195 45,5943 0,455943 22,7973 0,227973 50,00 16. Venje 163 152 19,5895 0,195895 9,9159 0,099159 50,62

KK UU TT JJ EE VV OO

17. Vetovo 953 1.035 143,109 1,431092 61,3345 0,613345 42,86

UKUPNOUKUPNO 7.4857.485 7.3667.366 1111,9 1 1 , 1 1 91 1 , 1 1 9 5 2 5 , 95 2 5 , 9 5 , 2 5 8 9 65 , 2 5 8 9 6 4 7 , 0 24 7 , 0 2

-Plan- 99



BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK I ZGRA \\ ENOST IENOST I U GRADU PO@EGAU GRADU PO@EGA

Na s e l j aN a s e l j a P o p i s P o p i s

stanovni{ tvastanovni{ tva P o v r { i n a z a r a z v o j P o v r { i n a z a r a z v o j

n a s e l j an a s e l j a I Z G R AD J ENOI Z G R AD J ENO G r a dG r a d

R d .R d . b ro jb ro j

1981. 1991. ha km2 ha km2

P o s t o t a k P o s t o t a k i z g r a | e n o s t ii z g r a | e n o s t i

1. Alaginci 143 182 20,8833 0,208833 6,7315 0,067315 3 2 , 2 33 2 , 2 3 2. Bankovci 91 134 11,0747 0,110747 7,2712 0,072712 6 5 , 6 66 5 , 6 6 3. Crkveni Vrhovci 73 44 12,2027 0,122027 5,4324 0,054324 4 4 , 5 24 4 , 5 2 4. ]osine Laze 38 29 9,3621 0,093621 2,485 0,02485 2 6 , 5 42 6 , 5 4 5. Dervi{aga 918 989 51,4597 0,514597 32,4848 0,324848 6 3 , 1 36 3 , 1 3 6. Donji Emovci 150 138 43,9357 0,439357 8,2816 0,082816 1 8 , 8 51 8 , 8 5 7. Dr{kovci 298 378 29,6727 0,296727 14,4187 0,144187 4 8 , 5 94 8 , 5 9 8. Emova~ki lug 20 11,3828 0,113828 1,8526 0,018526 1 6 , 2 81 6 , 2 8 9. Golobrdci 373 395 38,0212 0,380212 20,8651 0,208651 5 4 , 8 85 4 , 8 8 10. Gornji Emovci 165 156 16,0821 0,160821 7,794 0,07794 4 8 , 4 64 8 , 4 6 11. Gradski Vrhovci 108 83 12,6017 0,126017 6,7105 0,067105 5 3 , 2 55 3 , 2 5 12. Komu{ina 128 92 14,8975 0,148975 5,7845 0,057845 3 8 , 8 33 8 , 8 3 13. Krivaj 85 80 33,2079 0,332079 10,5004 0,105004 3 1 , 6 23 1 , 6 2 14. Kunovci 247 79 24,4813 0,244813 7,6432 0,076432 3 1 , 2 23 1 , 2 2 15. Laze Prnjavor 25 27 7,1813 0,071813 0,8141 0,008141 1 1 , 3 41 1 , 3 4 16. Marindvor 117 33,5671 0,335671 13,3042 0,133042 3 9 , 6 33 9 , 6 3 17. Mihaljevci 639 714 110,618 1,106179 40,7959 0,407959 3 6 , 8 83 6 , 8 8 18. Nova Lipa 78 76 18,8773 0,188773 6,5148 0,065148 3 4 , 5 13 4 , 5 1 19. Novi Mihaljevci 317 341 19,6757 0,196757 14,1108 0,141108 7 1 , 7 27 1 , 7 2 20. Novi [titnjak 72 95 26,7431 0,267431 9,9284 0,099284 3 7 , 1 33 7 , 1 3 21. Novo selo 393 439 32,8265 0,328265 20,3402 0,203402 6 1 , 9 66 1 , 9 6 22. Po`ega 19.867 21.046 1283,84 12,838423 766,69 7,6669 5 9 , 7 25 9 , 7 2 23. Seoci 127 108 14,6436 0,146436 7,5373 0,075373 5 1 , 4 75 1 , 4 7 24. Stara Lipa 213 186 17,1943 0,171943 10,6437 0,106437 6 1 , 9 06 1 , 9 0 25. [eovci 110 110 15,774 0,15774 7,4607 0,074607 4 7 , 3 04 7 , 3 0 26. [krabutnik 88 62 16,5771 0,165771 6,9341 0,069341 4 1 , 8 34 1 , 8 3 27. [titnjak 77 60 17,6024 0,176024 6,1078 0,061078 3 4 , 7 03 4 , 7 0 28. Turni}I 98 95 15,0399 0,150399 6,3054 0,063054 4 1 , 9 24 1 , 9 2 29. Ugarci 77 74 21,4638 0,214638 7,99 0,0799 3 7 , 2 33 7 , 2 3 30. Vasine Laze 56 34 16,0898 0,160898 3,8769 0,038769 2 4 , 1 02 4 , 1 0

PP OO @@ EE GG AA

31. Vidovci 1.654 1.774 76,5791 0,765791 41,1982 0,411982 5 3 , 8 05 3 , 8 0

UKUPNO: 26.708 28.157 2073,56 20,735606 1108,81 11,08808 4 2 , 6 24 2 , 6 2

1010 -Plan-



BROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK IZGRABROJ STANOVN IKA , POVR[ INA I POSTOTAK IZGRA \\ENOSTI U GRADU PLETERNICIENOSTI U GRADU PLETERNICI

Broj stanovnikaBroj stanovnika P o v r { i n a P o v r { i n a I z g r a | eI z g r a | e n on o G r a dG r a d Red.Red. b r .b r .

Na s e l j eN a s e l j e 1 9 8 1 .1 9 8 1 . 1 9 9 1 .1 9 9 1 . h ah a km2km2 h ah a km2km2

P o s t .P o s t . i zg ra| .i zg ra| .

1. A{ikovci 141 88 14,155 0,14155 6,4256 0,064256 45,39

2. Bilice 159 179 29,3 0,293 7,2859 0,072859 24,87

3. Blacko 235 232 27,3559 0,273559 12,7109 0,127109 46,46

4. Br|ani 100 68 15,5 0,155 3,179 0,03179 20,51

5. Bresnica 268 272 18,1684 0,181684 7,9904 0,079904 43,98

6. Bu~je 452 364 36,5631 0,365631 19,4023 0,194023 53,07

7. Buk 276 220 25,4461 0,254461 12,2573 0,122573 48,17

8. Bzenica 139 154 11,7887 0,117887 6,0054 0,060054 50,94

9. ]osinac 94 74 31,7658 0,317658 9,0634 0,090634 28,53

10. Drenovac 1.057 905 114,975 1,149749 53,6007 0,536007 46,62

11. Frkljevci 382 400 49,0772 0,490772 20,8883 0,208883 42,56

12. Gradac 933 1.042 83,7292 0,837292 44,7412 0,447412 53,44

13. Kadanovci 196 202 18,2791 0,182791 10,3192 0,103192 56,45

14. Kalini} 96 93 14,408 0,14408 6,1801 0,061801 42,89

15. Kne`ci 113 93 12,2736 0,122736 7,4016 0,074016 60,31

16. Komorica 208 216 32,3244 0,323244 13,5077 0,135077 41,79

17. Koprivnica 452 342 55,2402 0,552402 19,9686 0,199686 36,15

18. Kuzmica 566 533 37,1296 0,371296 21,0717 0,210717 56,75

19. Laku{ija 122 95 12,5582 0,125582 5,7439 0,057439 45,74

20. Mali Bila~ 41 34 15,6126 0,156126 3,9674 0,039674 25,41

21. Mihaljevi}i 8 5 0,8 0,008 0,447 0,00447 55,88

22. Novoselci 232 216 22,7415 0,227415 8,842 0,08842 38,88

23. Pleternica 3.618 3.838 325,389 3,253893 189,267 1,892668 58,17

24. Pleter. Mihaljevci 62 31 16,5859 0,165859 6,0163 0,060163 36,27

25. Poloje 74 17,7823 0,177823 5,4479 0,054479 30,64

26. Ratkovica 337 320 37,0251 0,370251 14,4258 0,144258 38,96

27. Resnik 235 251 34,7059 0,347059 11,9563 0,119563 34,45

28. Sesvete 156 137 28,4358 0,284358 15,995 0,15995 56,25

29. Srednje selo 200 261 15,7099 0,157099 10,671 0,10671 67,93

30. Sulkovci 772 710 77,5421 0,775421 29,9245 0,299245 38,59

31. Svilna 217 181 12,5718 0,125718 7,6235 0,076235 60,64

32. Trapari 202 209 32,8653 0,328653 10,0983 0,100983 30,73

33. Tulnik 70 50 22,1603 0,221603 6,7861 0,067861 30,62

34. Vesela 108 156 18,0752 0,180752 7,4366 0,074366 41,14

35. Vi{kovci 239 271 25,918 0,25918 13,1127 0,131127 50,59

36. Vr~in dol 19 6 6,6922 0,066922 0,9897 0,009897 14,79

37. Zagra|e 612 556 50,8097 0,508097 23,2308 0,232308 45,72

PP LL EE TT EE RR NN II CC AA

38. Zarilac 276 241 38,6691 0,386691 23,9331 0,239331 61,89

UKUPNO 13.393 13.119 1440,13 14,40129 677,914 6,77914 43,74

Po l j op r i v r edne pov r { i ne Po l j op r i v r edne pov r { i ne Poljoprivredne povr{ine u planu namjene povr{ina su one koje se u budu}nosti

namjenjuju poljoprivrednoj obradi. Poljoprivredni prostor, u odnosu na ukupanprostor @upanije, podijeljen je na temelju relativne kvalitete zemlji{ta u tri osnovne kategorije:

a) osobito vrijedno obradivo tlo, b) vrijedno obradivo tlo i c) ostala obradiva tla. Kategoriziranje zemlji{ta (bonitet) odre|en je vrednovanjem tla, klime i reljefa i drugih

prirodnih ~imbenika.

-Plan- 1111


Osob i to v r i j edno t loOsob i to v r i j edno t lo Predstavlja najvrednije poljoprivredno zemlji{te na podru~ju @upanije s naro~itom

u~inkovito{}u poljoprivredne proizvodnje i s tim u svezi namjena mu je strogo odre|ena. To su zemlji{ta koja imaju visoki stupanj boniteta (I) i potrebno ih je stogo ~uvati za primarnu poljoprivrednu proizvodnju.

Osta l a ob rad i v a t l a Os ta l a ob rad i v a t l a Ostala obradiva tla predstavljaju skupinu poljoprivrenog zemlji{ta koje je isprepleteno

sa {umskim i poljoprivrednim zemlji{tem, naseljima koja imaju manje od 500 stanovnika kao i ostalim prostorima koji su smje{teni izvan naseljenih mjesta. U ovoj skupini obradivih tala nalaze se manja naselja, zone povremenog stanovanja, manje povr{ine zemlji{ta i prostori djelatnosti koji su smje{teni izvan naselja.

To je podru~je koje po svom reljefnom obliku predstavlja prete`no brdsko-bre`uljkasti dio �@upanije a pogodan je za vinogradarsku i vo}arsku proizvodnju te za sto~arstvo. Ta podru~ja�su intenzivno pod utjecajem ~ovjeka (zbog izgradnje vikend-objekta) razdijeljena velikim brojem malih parcela). Stoga je za suvislu i gospodarski opravdanu vo}arsku i vinogradarsku proizvodnju potrebno okrupnjavati posjede, a proizvodnju za vlastite potrebe nastojati odr`avati bez daljnje parcelacije zemlji{ta. Za podru~je ratom obuhva}enih naselja zamjetan je trend napu{tanja posjeda i obrade zemlji{ta zbog nerazminiranosti velikog dijela zemlji{ta zapadnog djela @upanije kao i napu{tenosti velikog broja naselja. Predvidivo je stoga da }e na tim podru~jima do posvema{nje marginalizacije poljoprivredne proizvodnje a samim time i do zapu{tanja poljoprivrednih povr{ina. Preporuka je da se takve povr{ine prenamijene u {umarske.

Trend smanjenja poljoprivrednih povr{ina prisutan je na podru~ju @upanije a uzrokovan je tendencijom {irenja naselja, izgradnjom gospodarskih zona, prometnica i ostale infrastrukture, uz stalnu prisutnost erozivnih procesa. Prekategorizacija poljoprivrednih povr{ina u vidu boniteta mogu}a je jedino nakon procjene opravdanosti i provedbe gospodarsko-ekolo{ki opravdanih mjera (melioracije, odvodnjavanja, navodnjavanja, za{tita od poplava). Stoga sve aktivnosti i odluke na poljoprivrednom zemlji{tu moraju biti uskla|ene sa Zakonom o poljoprivrednom zemlji{tu, kao i Zakonom o prostornom ure|enju.

1212 -Plan-


[umske pov r { i ne [umske pov r { i ne [umske povr{ine u planu namjene povr{ina su podijeljene u tri osnovne kategorije na

temelju kvalitete i raznolikosti {umskog prostora i to u kategoriji {uma isklju~ivo osnovne namjene:

• gospodarske {ume, • za{titne {ume, • {ume posebne namjene te • ostalo poljoprivredno tlo {ume i {umsko zemlji{te. Kategoriju z a { t i t n i h { umaz a { t i t n i h { uma unutar Gospodarske jedinice sjeverna Bablja gora imaju

{umske ~estice: 3/e, 7/f, 8/e, 9/a, 10/a, 14/d, 15/f, 24/a, 26/b, 29/b, 33/a, 34/b, 40/c, 43/c, 44/f, 46/c, 46/d, 52/c, 54/e, 56/c, 57/e, 57/f, 58/b, 58/c, 59/b, 59/e, 59/f, 60/d, 60/f, 61/b, 61/c, 62/b, 62/c, 63/c, 64/c, 66/c, 68/b, 74/f, 76/c, 81/a, 94/a sa povr{inom od 162 , 5724 162 , 5724 h a .h a .

Unutar gospodarske jedinice zapadnog Papuka Zve~eva~ki odsjeci: 73/f, 74/d, 76/a, 79/f, 81/b, 82/b, 100/f, povr{ine 290 , 7709 ha .290 , 7709 ha .

Gospodarska jedinica ju`na Krndija kutjeva~ka: 49/f, 52/c, 62/a, 85/b povr{ine

28 , 6512 ha .28 , 6512 ha . Gospodarska jedinica Isto~ni Psunj: 24/b, 24/e, 25/c, 27/b, 29/b, 29/c, 43/e, 43/f,

44/a povr{ine 83 , 7815 ha .83 , 7815 ha . Gospodarska jedinica Poljana~ke {ume: 14/d, 17/c, 18/h, 19/a, 21/e, 21/f, 21/h, 22/c,

22/j, 22/g, 23/b, 23/e i 25/c povr{ine 67 ,6127 .67 ,6127 . Gospodarska jedinica ju`ni Papuk: 1/b, 1/d, 2/c, 13/c, 13/e, 15/a, 30/e, 31/b, 33/a,

40/a, 41/e, 42/c, 43/d, 44/b, 47/d, 48/b, 49/b, 67/a, 67/d i 77/h povr{ine 206 , 3596 ha .206 , 3596 ha . Gospodarska jedinica Blatu{ko brdo 52/a, 59/e, povr{ine 6 , 7842 ha .6 , 7 842 ha . Gospodarska jedinica sjeverni Psunj - Javorovica: 27/a, 105/c, 135/b, 145/d, 151/e

ukupne povr{ine 44 , 4342 ha .44 , 4342 ha . [ume posebne namjene dijele se u dvije podgrupe. Prva je podgrupa sjemenskih

sastojina koja na podru~ju @upanije ima 156,398 ha i podgrupa {umskih povr{ina namijenjenih za odmor i rekreaciju s ukupnom povr{inom od 119,7570 ha.

[umsko zemlji{te i {ume su u ùpaniji zna~ajan prirodni resurs, koji predstavlja gospodarsku osnovu za razvoj proizvodnje u djelatnosti {umarstva i industrije prerade drveta.

Za zna~ajan dio @upanije {umarstvo ~ini i najracionalniji oblik zemlji{nog iskori{tavanja. Pored prvenstveno sirovinskih gospodarskih vrijednosti {ume imaju, tako|er, va`ne ekolo{ke i op}ekorisne funkcije. One predstavljaju vaàn preduvjet ravnoteè ~itavog ekolo{kog sustava.

@upanija Poè{ko-slavonska je me|u naj{umovitije predjele cijele Slavonije. [ume se danas prostiru uglavnom po okolnim planinama i njihovim obroncima, dok se u niìm predjelima javljaju kao otoci i nekontinuirano drve}e u agrarnom pejsaù. Naj{umovitiji je Papu~ko-psunjski masiv. 95% {umskih povr{ina nalazi se u dru{tvenom vlasni{tvu.

Najve}im dijelom ùpanijskih {umskih povr{ina gospodari Uprava {uma Poèga. a ostalim podu~jima na dijelu {uma Pakraca i Lipika gospodare Uprava {uma Bjelovar i Uprava {uma Nova Gradi{ka–ukupno 51000 ha ili 94%. Pored toga 268,5 ha ili 0.5% {uma pod upravom je d.d. Kutjevo, a 2826 ha ili 5.5% je vlasni{tvo fizi~kih osoba.

-Plan- 1313


P roma t r a j u} i s t r uk tu ru {umsk i h sa s to j i n a , u t v r|u j e se s l j ede}e s t an j e :P roma t r a j u} i s t r uk tu ru {umsk i h sa s to j i n a , u t v r|u j e se s l j ede}e s t an j e :

1. Prvi kvalitetni razred, koji obuhva}a sjemenja~e hrasta kitnjaka, sjemenja~e hrasta lu`njaka s ophodnjom od 120 godina, prostire se na povr{ini od 15 686,61 ha, tj. na oko 32% ukupnih povr{ina, 2. Drugi kvalitetni razred koji obuhva}a uglavnom sjemenja~e bukve i ne{to malo sjemenja~e jele, sa ophodnjom od 100 godina, prostire se na povr{ini od 21 788,02 ha odnosno oko 44% {umskih povr{ina pod Upravom {uma Poèga. 3. Tre}i kvalitetni razred u kojem se nalaza ostale sastojine prostire se na povr{ini od 11 687,17 ha odnosno oko 24% povr{ina.

Ukupna drvna zaliha iznosi 14.637.507 m3 od ~ega je hrastovog drveta (kitnjaka i lu`njaka) 4.657.990 m3 ili 31,8%, bukve 7.327.830 m3 ili 49,7%, graba 1.003.670 m3 ili 6,8%, jele 126.022 m3 ili 0,90%, dok je iznos ostalih vrsta (cer, bagrem, kesten, breza, topola itd.) svega 1.521.995 m3 ili 10,8%.

Prosje~na drvna zaliha je 229 m3/ha, a srednja starost je 62 godine. Ukupni godi{nji prirast je 505.96 m3 ili 6,50 m3/ha.

Iz prednjeg stanja {umskog fonda vidi se da je prosje~na drvna masa po ha vrlo malena, a tome treba dodati da je kvaliteta velikog dijela tih sastojina vrlo lo{a. Za pravilnu eksploataciju {uma bitan zna~aj ima otvorenost {uma, odnosno izgra|enost {umskih cesta. [ume u @upaniji su nedovoljno otvorene, a posebno u vi{im, teè pristupa~nim {umskim predjelima. Slabija otvorenost u takvim predjelima je utjecala da su se u njima nedovoljno sjekle starije {ume, dok su se u drugim otvorenijim predjelima, suprotno gospodarskim {umarskimosnovama, ja~e sjekle mla|e sastojine.

O {umama je nu`no voditi i dalje dugoro~nu politiku gospodarenja, koja uklju~uje odgovaraju}e ~uvanje, njegu, sje~u i druge oblike kori{tenja i upravljanja, vode}i pritom istodobno ra~una o vi{estrukim funkcijama {uma (gospodarskim, ekolo{ko-turisti~kim, hidrolo{kim itd.)

Temeljno je na~elo da se postoje}e š{umske povr{ine ne bi smjele smanjivati, tj. mozaik š{umskog i poljoprivrednog zemlji{ta u brdskim predjelima ne smije izgubiti odnose ravnoteè na š{tetu š{uma, iako bi bilo dobro preispitati podru~ja kojima gospodare Hrvatske {ume u cilju njihove prenamjene za potrebe poljoprivrede (Nagib terena ne mora biti osnovni uvjet da neko zemlji{te odmah bude i {umsko.). Premda je u tim brdskim predjelima proizvodna vrijednost {uma zanemariva, ipak su sve ostale op}ekorisne vrijednosti {uma od izuzetne va`nosti. U slu~aju nu`nih intervencija u prenamjeni {umskih povr{ina potrebno je osigurati zamjenske povr{ine.

KOR I[TENJE I FUNKC I JA [UMA KOR I[TENJE I FUNKC I JA [UMA

Gospodarske {ume[ume posebne namjeneZa{titne {ume

1414 -Plan-


Vodne pov r { i ne Vodne pov r { i ne Odnose se s obzirom na @upaniju na slivno podru~je Orljava - Londà i dio slivnog

podru~ja Ilova-Pakra. Za slivno podru~je Orljava - Londà karakteristi~no je da povr{ina sliva iznosi 1580 km2 na u{}u u rijeku Savu, te 745 km 2 na u{}u rijeke Londè. Duìna rijeke

Orljave iznosi 86 km, dok rijeka Londà ima slivnu povr{inu 481 km2. Za slivno podru~je Ilova - Pakra zna~ajno je da pov{ina sliva iznosi 1662,60 km2 dok na podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije otpada 488,18567 km2 na u{}u u rijeku Savu. Duìna rijeke Pakre iznosi 70,50 km, a povr{ina sliva 640,90 km2. Povr{ina sliva rijeke Ilove iznosi 1021,70 km2, a duìna 81,10 km. Rijeka Bijela ima duìnu 59,50 km i slivnu povr{inu 331,60 km2. [umetlica ima duìnu 16,50 km i slivnu povr{inu 30,20 km2, te [eovica ima duìnu 10,50 km i povr{inu sliva 27,10 km2 .

Planom namjene povr{ina odre|eni su vodni resursi i vodne povr{ine koje obuhva}aju rezerve podzemne pitke vode, vodotoka, akumulacija/retencija, jezera i ribnjaka te brdske retencije, vi{enamjenskog iskori{tavanja (vodoopskrba, energetika, ribnja~arstvo, rekreacija, navodnjavanje i dr.).

U podru~jima rije~nih tokova rijeke Orljave i rijeke Pakre nalaze se lokacije vodonosnika podzemne pitke vode (u okolici grada Poège, Pleternice, Pakraca) te mineralne vode u bliòj okolici centra Lipika, koje svojim prostorom ne zauzimaju velike povr{ine, ali ih treba {tititi od svih mogu}ih urbanisti~kih procesa koji mogu utjecati na njihovo smanjivanje.

Drugim rje~ima - maksimalnoj za{titi podzemne vode, potrebno podrediti je sve ostale namjene te tako izbje}i mogu}nost ugroàvanja ovih vodnih resursa.

To p r e t p o s t a v l j a :T o p r e t p o s t a v l j a : • usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje na na~in primjeren za{titi vodonosnika i tla

(ograni~ena i kontrolirana upotreba za{titnih sredstava), • osmi{ljavanje sto~arske i peradarske proizvodnje (rje{avanje zbrinjavanja otpada i

otpadnih voda na farmama), • sustavno rje{avanje problema zbrinjavanja komunalnog otpada i odvodnje otpadnih

voda, prioritetno za naselja koja se nalaze na vodonosniku. Kori{tenje i namjena povr{ina unutar postoje}ih za{titnih zona vodocrpili{ta (Poèga,

Pleternica, Pakrac, Lipik) i izvori{ta na planinama (Papuka, Dilj-gore, Psunja) ograni~ena je i propisana posebnim pravilnicima. U podru~ju planiranog vodocrpili{ta kod Pleternice, izme|u korita rijeke Oljave i prometnice Poèga-Pleternica, zadràva se postoje}a namjena i ograni~ava ili zabranjuje svako kori{tenje zemlji{ta koje bi moglo ugroziti vodonosnik.

Na podru~u zapadnog dijela @upanije nalaze se vodene akumulacije Poljana, Raminec, Matkovac, ali se plairaju i budu}e na lokalitetima Kukunjevac, [panovica, Kusonje, âklovac, Kopanjica, dok se za podru~je Poè{tine, uz postoje}e akumulacije Zelena laguna, Bistra, Zve~evo, Panonka, [komi}, Ku{trovac planira izgradnja ve}ih akumulacija/retencija kao {to su: retencija Londà – ~ijoj realizaciji }e se uskoro pristupiti, akumulacija Kamensko, retencija Kaptolka i Vrbova, kojih je namjena prvenstveno vi{enamjenska (za{tita od voda, ali i iskori{tavanje u ribnja~arske svrhe).

u Vodoprivrednu osnovu slivnog podru~ja Ilova-Pakra svakako treba uvrstiti izgradnju mogu}eg turisti~ko-izletni~kog jezera - mikroakumulacije Kri~ke – Rogulje - Jakovci.

Namjenu vodnih prostora nije mogu}e mijenjati u planovima na razini jedinica lokalne

uprave i samouprave - odnosno u plnovima nièg reda. Sve mogu}no s t i ko r i { t e n j a voda u t v r | en i s u Zakonom o vodama . S v e mogu}no s t i ko r i { t e n j a voda u t v r | en i s u Zakonom o vodama . Aktivnosti na izradi brdskih amumulacije utvr|uju se PP@ (kojem je kao predloàk

koristila Vodnogospodarska osnova slivova Orljava-Londà, i Ilova-Pakra), gdje se daju osnovni na~ini kori{tenja kao npr.: za{tita od erozije, bujica i poplava, sustavi navodnjavanja i sl. Mogu}a je paralelno kori{tenje akumulacija i u rekreacijske svrhe, ako je to spojivo s osnovnom namjenom kori{tenja.

-Plan- 1515


I n f r as t ruk tu rn i sus tav i In f r as t ruk tu rn i sus tav i Infrastrukturni sustavi kao osnova me|usobnog povezivanja svih funkcija prometa

roba, kapitala, radne snage i usluga unutar prostora predstavljaju bit opstanka stanovni{tva a prvenstveno razvoja @upanije.

Infrastrukturne sustavi ~ine prometni podsustavi koji su za podru~je @upanije uglavnom vezani za cestovni, èljezni~ki, telekomunikacijski i cijevni promet.

Svi ti podsustavi, a poglavito cestovni promet, veliki su korisnici prostora. Zbog toga je potrebno posvetiti veliku pozornost vo|enju prometnih koridora tako da osiguraju dobro povezivanje, ali istodobno da {to manje ugroàvaju vrijednosti prostora.

U planu namjene povr{ina PP@ ucrtane su sve prometnice dràvnog, ùpanijskog i lokalnog zna~enja te èljezni~ki pravci. Planirani prometni pravci su definirani kroz poloàje koridora brzih cesta, i ostalih dràvnih i ùpanijskih cesta, i uglavnom su usmjerava~ko-

upu}iva~kog karaktera - dok se kvalitetnijom analizom i projektima ne definira to~an poloàj prometnica.

Za vo|enje ovih koridora razmatrane su najpovoljnije varijante polaganja trasa, uvaàvaju}i prometne potrebe, ali i vrijednosti prostora i postoje}ih datosti u prostoru.

Predlaèni su i osigurani takvi koridori koji }e prije svega osigurati dobru prometnu povezanost podru~ja, ali se njihovim grupiranjem nastoji maksimalno izbje}i zauzimanje poljoprivrednih i drugih vrijednih povr{ina kao i suvi{no dijeljenje prostora uvo|enjem novih barijera.

S obzirom da bi se dràvne i brze ceste kroz podru~je @upanije protezale u duìni od cca 100,0 km za sve te prometne pravce potrebno je izvr{iti dodatna istraìvanja radi km za sve te prometne pravce potrebno je izvr{iti dodatna istraìvanja radi u t v r | i v a n j a i p o l a g a n j a op t ima l n i h t r a s a ,u t v r | i v a n j a i p o l a g a n j a op t ima l n i h t r a s a , iako za dio njih nije predvi|ena skora{nja realizacija po prioritetima MPPV.

Ostali va`niji prometni pravci uglavnom }e se razvijati u postoje}im koridorima uz manje ispravke i nadopune, a za obilaznice gradova prostor se osigurava unutar ali i van postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja.

Ostali infrastrukturni sustavi (javna vodoopskrba, plinoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, telekomunikacije) razvijat }e se na temelju zasebnih koncepcijskih rje{enja, po{tivaju}i pritom definiranu plansku razradu organizacije, namjene i za{tite prostora.

Osta l e namjeneOs ta l e namjene Osnovnom organizacijom i namjenom prostora podru~je @upanije raspodjeljuje se na

glavne prostorne i namjenske cjeline koje predstavljaju okvir za detaljnije planske i stru~ne razrade.

Sve ostale djelatnosti koje u skladu s propisima mogu biti locirane na bilo kojem pogodnom prostoru, podlijeù odredbama o op}im i posebnim kriterijima za vrstu djelatnosti, kako i kriterijima skladnog uklapanja u prostornu strukturu.

U prostoru �@upanije definirani su ili rezervirani postori i povr{ine, koridori i lokacije za djelatnosti koje se obavljaju izvan naselja:

• za infrastrukturu (u segmentu cestovnog, èljezni~kog, zra~nog prometa, u segmentu

po{ta i telekomunikacija, vodoprivrednih sustava, javne vodoopskrbe, odvodnje), • za energetske objekte (elektroenergetska mreà, plinoopskrba, male hidrocentrale), • za eksploatacijska polja (kamenolomi i iskopi mineralnih sirovina), • za zna~ajnija podru~ja turisti~ke, ugostiteljske, sportske, rekreacijske i zdravstvene

namjene, • za potrebe obrane, i • za zbrinjavanje otpada.

Na temelju osnovnih obilje`ja prostora, postoje}ih namjena i naslije|ene

prostorne strukture izvodi se temeljna integralna planska koncepcija kori{tenja i za{tite prostora @upanije.

1616 -Plan-


3.2.1. Iskaz prostornih pok3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povr{ina (naselja i azatelja za namjenu povr{ina (naselja i izgra|ene strukture, poljoprivredne, {umske, vodne te izgra|ene strukture, poljoprivredne, {umske, vodne te povr{ine posebne namjene i ostale povr{ine)povr{ine posebne namjene i ostale povr{ine) –– tablica 3.tablica 3.

R e d . R e d . b r o j b r o j

Naziv �@upanije/op}ine/grada

P o ` e { k oP o ` e { k o -- s l a vonska @upan i j as l a vonska @upan i j a

Oznaka Ukupno ha

% od povr{ine �`upanije

stan/ha ha/stan*

1.0. I S K A Z P RO S TORN I H I S K A Z P RO S TORN I H POKA Z A T E L J A Z A N AM J ENU POKA Z A T E L J A Z A N AM J ENU

PO V R [ I N A PO V R [ I N A Tabl ica 3.1Tabl ica 3.1

1.1. Gra|evinska podru~ja ukupno izgra|eni dio GP ukupno

GP GP 12.085,936712.085,9367 5.614,3036

6 , 6 66 , 6 6 8,22 17,69

1.2. Izgra|ene strukture van gra|. podru~ja Izgra|ene strukture van gra|. podru~ja ukupno

- gospod. namjena industrija - eksplatacijsko polje - akvakultura – uzgajali{ta - poslov. namjena prete`no turisti~ka - ugostiteljsko turisti~ka - {portsko rekreacijska namjena - farme

II EE HH KK TT R R ff

1.198,12181.198,1218 3,2194

334,9267 808,4324 0,5935 6,9687 14,5147 29,4664

0 , 6 60 , 6 6

82,95

1.3. Pol jopr iv redne obrad ive povr{ inePol jopr iv redne obrad ive povr{ ine (P1+P2+P3) ukupno - osobito vrijedno obradivo tlo - vrijedno obradivo obradivo tlo - ostalo obradivo obradivo tlo

P P P1P1 P2 P2 P3 P3

78.289,149878.289,1498

20.217,0268 35.210,7414 22.880,0010

4 3 , 1 34 3 , 1 3

* 0,90

1.4. [ um s k e p o v r { i n e [ um s k e p o v r { i n e ( [ 1+[ 2+[3 ) ( [ 1+[ 2+[3 ) ukupno - gospodarske - za{titne - posebne namjene

Š [ Š [ Š [ 1 Š [ 1 Š [ 2 Š [ 2 Š [ 3 Š [ 3

81.979,560081.979,5600

79.563,9400 2.089,5100 326,1100

4 5 , 1 64 5 , 1 6

* 0,82

1.5. Ostale poljoprivredne povr{ine Ostale {umske povr{ine

ukupno

PP -- o s to s t [[ -- o s to s t

7797,4615 173,7263

7 . 9 7 1 , 1 8 7 87 . 9 7 1 , 1 8 7 8

4 , 3 94 , 3 9 * 0,114

1.6. V o d n e p o v r { i n eV o d n e p o v r { i n e (dio povr{ina od 1.1. do 1.5.) ukupno

- vodotoci - jezera - akumulacije - ribnjaci

V V

2 . 7 5 3 , 8 0 6 72 . 7 5 3 , 8 0 6 7

1.945,3700 2,5343 26,4360 779,4621

( 1 , 5 2 )( 1 , 5 2 ) * 0,027

1.7. Ostale povr{ine i infrastrukturni koridori (IS) ukupno (dio povr{ina od 1.1. do 1.5.)

N (posebna namj.) N (posebna namj.) ISIS -- sve javne cestesve javne ceste I SI S -- ` e l j e z n i c e` e l j e z n i c e

G r o b l j a G r o b l j a

4 3 4 8 , 1 9 4 84 3 4 8 , 1 9 4 8

426,8204 3654,3763 209,9356 57,0625

( 2 , 4 0 )( 2 , 4 0 )

* 0,039

�@upanija/op}ina/grad ukupno �@upanija/op}ina/grad ukupno 181 523,9561181 523,9561 1 0 0 , 0 01 0 0 , 0 0

O z n a k e ( p r em a k a r t o g r a f s k om p r i k a z u ) :O z n a k e ( p r em a k a r t o g r a f s k om p r i k a z u ) : GP - gra|evinsko podru~je E - eksploatacijsko polje T - ugostiteljsko - turisti~ka namjena R - {portsko-rekreacijska namjena f - farme P - poljoprivredno tlo isklju}ivo osnovne namjene P1 - osobito vrijedno obradivo tlo P2 - vrijedno obradivo tlo P3 - ostala obradiva tla

[ - {uma isklju}ivo osnovne namjene Š 1 - gospodarska š{uma Š 2 - za{titna š{uma Š 3 - {uma posebne namjene P - ostalo poljoprivredno tlo, š{ume i {umsko zemlji{te V - vodne povr{ine N - posebna namjena IS - povr{ine infrastrukturnih sustava G - groblja

Podaci u Tablici br.3 pod rednim brojem 1.3. i 1.5. koji se odnose na poljoprivredno

zemlji{te i ostale poljoprivredne povr{ine u biti se razlikuju od podataka dobivenih od Ureda za katastarsko-geodetske poslove, zbog razlike u na~inu prikaza obrade povr{ina izgra|enosti gra|evinskog podru~ja.

-Plan- 1717


3.3. Sustav sredi{nj ih nasel ja i razvojn ih sredi{ta 3.3. Sustav sredi{nj ih nasel ja i razvojn ih sredi{ta

Podru~je Po‘e{ko-slavonske ‘upanije trenuta~no obuhva}a ~etiri grada te {est op}inskih sredi{ta od ukupno vrlo velikog broja naselja, (~ak 277), koja su smje{tene u 10 jedinica lokalnih samouprava. Centri naselja su definirani i formirani ve} kroz povijest

(s odre|enim korekcijom za raniji centralitet naselja, npr. naselje Orljavac). Oni su na svom podru~ju pokrivali prostor djelovanja i upravljanja te kao takvi postali nositelji gospodarskog razvitka i dru{tvene uloge te tako ostali ~imbenici od posebnog zna~aja za prostorno planiranje i budu}i razvoj @upanije.

Gledaju}i s op}e prostorne uvjetovanosti razvoja Poè{ko-slavonske ùpanije, njenog izduènog oblika (od najisturenijih to~aka u pravcu I-Z 92,59km a u pravcu S-J 44,19km), i prostornog poloàja te najpovoljnije razvojne linije @upanije te pravce povezivanja ùpanijskog sredi{ta sa op}inskom i ùpanijskim sredi{tima susjednih ùpanija, imamo najpovoljniju poveznicu razvoja s:

• gradom Slav. Brodom preko gradskog centra Pleternice, • gradom Na{icama preko op}inskih sredi{ta Jak{i}a, Kaptola i Kutjeva, • gradom Novom Gradi{kom preko op}inskog sredi{ta Brestovca, • gradom \akovom preko op}inskog sredi{ta âglina te • pravci povezicanja s gradskim centrima Pakraca i Lipika koji se opet nadovezuju

u smjeru Daruvara, Novske, Kutine i Oku~ana. Razina razvoja s odre|enim ograni~enjma je pravac povezivanja op}inskih sredi{ta

Pleternica - âglin – Kutjevo – Kaptol – Velika - Brestovac, {to sa~injava dopunski presten povezicanja op}inskih sredi{ta, kao i prisutno povezivanja op}inskog sredi{ta Velika s Podravskom Slatinom te Pleternice s Kapelom.

Strategijom prostornog ure|enja Republike Hrvatske Prostorni plan @upanije pruzima Strategijom prostornog ure|enja Republike Hrvatske Prostorni plan @upanije pruzima

sustav sredi{njih naselja,sustav sredi{njih naselja,1 u kojima je prikazana disperzija svih sredi{ta od razine lokalnog u kojima je prikazana disperzija svih sredi{ta od razine lokalnog do reg i ondo reg i on a l nog .a l nog .

Oblik @upanije i prostorni poloàj Poège i Pakraca karakteriziraju i gravitacijsku

usmjerenost isto~nog dijela @upanije prema gradu Poègi, a zapadnog dijela prema gradu Pakracu, {to pogoduje ravnomjernijem policentri~nom razvoju prostora @upanije, ~ime se izbjegavaju velike koncentracije stanovni{tva u jednom sredi{tu.

U sustavu razvojnih àri{ta Poèga i Pakrac predstavljaju podru~je koje ima znatniju koncentraciju stanovni{tva u odnosu na ostala naselja, i predstavljaju prostor koji ~ini radijus gravitacije. On privla~i funkcije svakodnevnog ìvljenja i kretanja stanovni{tva u sredi{te naselja.

Kartografskim prikazom Strategije prostornog ure|enja (kat. prik.br. 42-08) dana su postoje}a i potencijalna razvojna àri{ta - sredi{ta, prema kriterijima za:

1. sva naselja s vi{e od 1.000 stanovnika, 2. sva op}inska sredi{ta prema teritorijalnom ustrojstvu RH, 3. sva naselja koja se nalaze u sredi{tu podru~ja (r=3km), a imaju vi{e od 1.500

stanovnika. Prema Strategiji prostornog ure|enja tri su karakteristi~na kategorijalna osnovna tipa

àri{ta koncentracije stanovni{tva u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji:

• kategorija tipa àri{ta T4T4 (10-30.000 stanovnika i radijusom àri{ta r=3,5 km),

• kategorija tipa àri{te T5T5 (5-10.000 stanovnika i radijusom àri{ta r=3,0 kom),

• kategorija tipa àri{ta T6T6 (1- 5.000 stanovnika i radijusom àri{ta r=2,5 kom).

1 (Kartografski prikaz: 42-8 Razvojna àri{ta-sredi{ta i 42-9 Va`nija razvojna sredi{ta)

1818 -Plan-


T a b l i c a b r . 1 2T a b l i c a b r . 1 2

Razvo jna à r i s t a @upan i j eRazvo jna à r i s t a @upan i j e tip àri{ta broj àri{ta napomena

T4T4 (r=3,5 km 10-30.000 st.)

11 regionalno sredi{te ùpanijsko sredi{te

T5T5 (r=3 km 5-10.000 st.)

11 manje regionalno sredi{te gradsko sredi{te

T6T6 (r=2,5 km 1-5.000 st.)

1212 manja gradska sredi{ta op}inska sredi{ta naselja

Za àri{te tipa T4 i T5 moè se re}i da je kategorija najzna~ajnijih àri{ta razvoja

@upanije. To su naselja s vi{e od 5.000 stanovnika i 2.000 zaposlenih dok su tipovi àri{ta T6 kategorija novoustrojenih gradova i op}inskih sjedi{ta koji su u razvojnoj fazi procesa organizacije i ustroja svih va`nih funkcija gospodarstva te dru{tvenih djelatnosti. Naselja ovog tipa ne karakterizira velik broj stanovnika, ve} je za njih zna~ajni interes dràve i @upanije te jedinice lokalne samouprave za razvoj privrede.

Naselja u radijusu pojedina~nog centraliteta naselja: - Po ` ega ( r=3 , 5 km ) : Po ` ega ( r=3 , 5 km ) :

Vidovci, Komu{ina, Dr{kovci, Novo selo, Donji Emovci, Seoci, Novi [titnjak, Gornji Emovci, Alaginci,

- Pak r a c ( r=3 , 0 km ) :P a k r a c ( r=3 , 0 km ) : Prekopakra, Kusonje, Kraguj, Klisa, Novi Majur, Japaga, [eovica,

- P l e t e r n i c a ( r=3 , 0 km) :P l e t e r n i c a ( r=3 , 0 km) : Gradac, Vesela, Bresnica, Sulkovci, Resnik, Frkljevci,

- Ve l i k a ( r=2 , 5 km ) :V e l i k a ( r=2 , 5 km ) : ê{ljakovci, Radovanci, Trnovac,

-Plan- 1919



Osno vn i poda c i o t i p o v ima ` a r i { t a Po ` e { koOsno vn i poda c i o t i p o v ima ` a r i { t a Po ` e { ko -- s l a v o n s k e ` u p an i j es l a v o n s k e ` u p an i j e

t i p ` a r i { t at i p ` a r i { t a c e n t r a l n o c e n t r a l n o n a s e l j en a s e l j e

br. naselja br. naselja u radijusuu radijusu

b r . s t . u b r . s t . u k r u ` n om k r u ` n om

podru~ju naselja podru~ju naselja

b r o jb r o j z a p o s l e n i hz a p o s l e n i h

b r o j b r o j poljoprivrednika poljoprivrednika

( a k t i v n i )( a k t i v n i ) T4T4

(r=3,5km) 10-30000 st.

PO@EGAPO@EGA 9 23975 7980

PAKRACPAKRAC 9 9880 3561 T5T5 (r=3,0 km) 5-10.000 st.

PLETERNICAPLETERNICA 7 6018 1512

L I P I KL I P I K 3 4218 1550 KUT JE VOKUT JE VO 2 2706 809 VEL I KAVEL I KA 4 3290 JAK[ I]JAK[ I] 5 1737 KAPTOLKAPTOL 5 1361

KUKUNJEVACKUKUNJEVAC 0 1082 VETOVVETOV OO 2 1035

BRESTOVACBRESTOVAC 7

T6T6 (r=2,5 km) 1-5.000 st

ÂGL INÂGL IN 3

Osta la potenc i ja lna àr i{ ta i podàr i{ ta razv i tkaOsta la potenc i ja lna àr i{ ta i podàr i{ ta razv i tka

@a r i { t a u p rob l emsk im podru~ j ima@a r i { t a u p rob l emsk im podru~ j ima Problemska podru~ja s ograni~enjima u razvoju u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji

predstavljaju prvenstveno prostor u ruralnim naseljima breùljkastih predjela @upanije, podru~ja okupirana do 1995. godine te minirana podru~ja 1996. godine.

U ru r a l n im b r e ù l j k a s t im p r ed j e l imaU ru r a l n im b r e ù l j k a s t im p r ed j e l ima te{ko je pravilno definirati àri{ta razvitka s obzirom na njihovu brojnost i ra{trkanost, a zbog malog broja stanovnika u njima.

Dana{nja op}a pozicija sela te te`nja da se strate{ki dovedu u {to povoljniji poloàj ova naselja na ùpanijskoj razini moè inklinirati k tomu da se na ovom predjelu razviju podàri{ne zone. Stoga u ta naselja treba ulagati da bi se ubrzali procesi razvoja. Izdvajaju se odre|ena naselja koja treba napomenuti:

Podàri{ta - ve} iz predhodnog vidljivo je da se u pojedinim jedinicama lokalne samouprave osim ve} definiranih àri{nih naselja koja preuzimaju centralitet naselja ili su neovisna kao àri{te inicijalnog razvoja pojavljuju naselja koja popunjavaju me|uàri{ni prostor te stoga postaju podàri{na naselja. S obzirom na veli~inu gra|evinskih podru~ja, broj stanovnika i infrastrukturni razvoj uglavnom su to naselja do 1000 stanovnika.

Kriterij za definiranje naselja s podàri{nim karakterom je: • cijelovitost i kompaktnost gra|evinskog podru~ja, • definiranost objektima dru{tvene infrastrukture, • postojanje gospodarskih objekta, • karakteristike kulturno-povijesne sredine.

B i { kupc iB i { kupc i - s gravitacijskim podru~jem sljede}ih naselja: Straèman, Poljanska, Draga, Doljanci i Kantrovci.

O r l j a v a cO r l j a v a c - Vrani}, Podsre}e, Crljenci i Kujnik, Bu~ j e Bu~ j e - Oègovci, Jakovci, Glavica, Prgomelje, Mali Budi}i, Veliki Budi}i i Popovci, [pano v i c a[pano v i c a - Donja [umetlica i Gornji Grahovljani, Bad l j e v i n aBad l j e v i n a - Omanovac i Dereza, Po l j a naPo l j a na - Antunovac, Marino Selo i Gaj.

Pri izradi Prostornih planova op}ina i gradova potrebito je izvr{iti {to kvalitetniju analizu podàri{nih naselja i podru~ja s problemskom kategorijom te u njima definirati, uz ve} navedene kriterije, i analizu sa stajal{ta jedinice lokalne samouprave.

2020 -Plan-


N a s e l j a v a n ` a r i { n o g o b u h v a t a :N a s e l j a v a n ` a r i { n o g o b u h v a t a :

Ukupni broj naselja od 500 do 1.000 stanovnika je 19. Ona dobrim dijelom skladno nadopunjuju postoje}u mreù osnovnih ùpanijskih naselja.

Radi pretpostavke da bi uloga i zna~enje ovih naselja u sada{njim i budu}im demografskim i razvojnim procesima @upanije bili zna~ajni, s obzirom na razmje{tenost u prostoru, potrebno je omogu}iti daljnji razvitak tih naselja te se i z a n j i h pz a n j i h pr ed l a ` e r ed l a ` e rezerviranje prostora za pro{irenje postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja, (al i uz rezerviranje prostora za pro{irenje postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja, (al i uz pod r obnu ana l i t i k u i k v a l i t e t nu p r o v j e r u po t r e b a ) .pod r obnu ana l i t i k u i k v a l i t e t nu p r o v j e r u po t r e b a ) .

[ezdeseti sedam naselja �@upanije razvrstana su prema broju stanovnika na osnovi popisa iz 1991. godine u grupu: naselja od 201 do 500 stanovnika. Naselja s manje od 500 stanovnika preteìto se nalaze na potezima izme|u lokalnih op}inskih sredi{ta i u predjelima s prete`no poljoprivrednim povr{inama. Za ova nase l j a u prav i l u ne b i t reba lo Za ova nase l j a u prav i l u ne b i t reba lo do z vo l i t i p r o { i r e n j e g r a|edo z vo l i t i p r o { i r e n j e g r a|e v i n s k i h pod r u ~ j a .v i n s k i h pod r u ~ j a . Postoje}e gra|evinsko podru~je u ve}ini slu~ajeva zadovoljava budu}e potrebe zbog niskog postotka izgra|enosti ve}ine naselja. Nu`no je potrebno op}inskim i gradskim planovima objektivno valorizirati i racionalizirati. pojedina~ne objekte i manje grupe ku}a izvan gra|evinskog podru~ja samo u svrhu obnove.

Ostala naselja, njih 175, razvrstana su u grupu naselja do 200 stanovnika. Ova naselja s manje od 200 stanovnika preteìto se nalaze u mozaiku š{umskih i poljoprivrednih povr{ina. Kao i u predhodnom slu~aju i za ova naselja ve}� izgra|ene i kultivirane povr{ine potrebno je zadràti kao dio op}e slike naselja ili predjela, ali u p r a v i l u n e do z v o l i t i u p r a v i l u n e do z v o l i t i p r o { i r e n j e g r a|e v i n s k i h pod ru~ j ap r o { i r e n j e g r a|e v i n s k i h pod ru~ j a , a za pojedina naselja gra|evinsko podru~je reducirati do optimalnih potreba.

Nase l j a Po ` e { koNa s e l j a Po ` e { ko -- s l a v on s k e ` upan i j e d i j e l imo p r ema su s t a v u :s l a v on s k e ` upan i j e d i j e l imo p r ema su s t a v u : 1. Poèga – srednje razvojno sredi{te (regionalno sredi{te), 2. Pakrac – manje razvojno sredi{te (manje regionalno sredi{te), 3. Pleternica – malo razvojno sredi{te (podru~no sredi{te ja~e razvijenosti), 4. Lipik – malo razvojno sredi{te (podru~no sredi{te ja~e razvijenosti), 5. Kutjevo – malo razvojno sredi{te (podru~no sredi{te ja~e razvijenosti), 6. Velika – malo razvojno sredi{te (podru~no sredi{te ja~e razvijenosti), 7. Jak{i} – inicijalno razvojno sredi{te (lokalno sredi{te slabije razvijenosti), 8. Kaptol – inicijalno razvojno sredi{te (lokalno sredi{te slabije razvijenosti).

Stupnjevanje naselja ovdje nije izvr{eno. Osim prije navedenih osam sredi{njih naselja ozna~ena su i sva op}inska sredi{ta.

Sukladno tome kao i opredjeljenju da op}inska sredi{ta trebaju generirati razvoj svojih op}ina, Prostornim planom @upanije uklju~ena su u sustav sredi{njih naselja i sva op}inska sredi{ta i to u kategoriju ’’inicijalno razvojno sredi{te’’ (lokalno sredi{te). Svrstavanjem manjih op}inskih sredi{ta u kategoriju inicijalnih razvojnih sredi{ta nastoji se sukladno opredjeljenjima iz Strategije prostornog ure|enja Republike Hrvatske osnovati lokalna razvojna sredi{ta kao upori{ta policentri~no razvijenoj mreì naselja. T a b l i c a b r . 1 4T a b l i c a b r . 1 4 PLAN IRAN I SUSTAV SRED I[NJ IH NASELJA U PO@E[KOPLAN IRAN I SUSTAV SRED I[NJ IH NASELJA U PO@E[KO -- S LAVONSKOJ @UPAN I J IS LAVONSKOJ @UPAN I J I

Sred i {n je nase l j eSred i {n je nase l j e @upanijsko sredi{te (regionalno sredi{te)

Manje razvojno sredi{te (manje regionalno sredi{te)

Malo razvojno sredi{te (podru~no sredi{te ja~e razvijenosti

Malo razvojno sredi{te (podru~no sredi{te slabije razvijenosti)

Inicijalno razvojno sredi{te (lokalno/op}insko sredi{te)

IV. kategorija V. kategorija VI. kategorija VI. kategorija VII. kategorija PO@EGA PAKRAC PLETERNICA

LIPIK KUTJEVO VELIKA

JAK[I] KAPTOL BRESTOVAC ÂGLIN

-Plan- 2121


Ka t e go r i j a r e g i o n a l n og s r e d i { t aKa t e go r i j a r e g i o n a l n og s r e d i { t a utvr|ena je za upanijsko sredi{te Poègu zbog njenog povijesnog i gospodarskog zna~enja, brojnosti sredi{njih funkcija, broja stanovnika i kulturnog centra.

U odnosu na oblik prostora @upanije te lo{e i nekvalitetne prometne povezanosti s prostorom biv{e op}ine Pakrac oteàna je veza sa zapadnim dijelovima @upanije.

Ka t ego r i j a man j e g r eg i o n a l n og s r e d i { t aKa t e go r i j a man j e g r eg i o n a l n og s r e d i { t a utvr|ena je za grad Pakrac zbog njegovog gospodarskog zna~enja, brojnosti sredi{njih funkcija i broja stanovnika.

Ka t ego r i j a pod ru~nog s r ed i { t a j a ~e r a z v i j e no s t iKa t ego r i j a pod ru~nog s r ed i { t a j a ~e r a z v i j e no s t i utvr|ena je za grad Pleternicu i grad Lipik zbog njihovog gospodarskog zna~enja, brojnosti sredi{njih funkcija i stimuliranja njihovog razvoja kojim bi utjecali i na razvoj okolnih podru~ja.

Ka t e go r i j a pod r u ~nog s r e d i { t a s l a b i j e r a z v i j e n o s t iK a t e go r i j a pod r u ~nog s r e d i { t a s l a b i j e r a z v i j e n o s t i utvr|ena je za naselja Kutjevo i Velika, a k a t e go r i j a l o k a l n og s r e d i { t a s l a b i j e r a z v i j e n o s t ik a t e go r i j a l o k a l n og s r e d i { t a s l a b i j e r a z v i j e n o s t i za naselja Jak{i} i Kaptol.

Sva navedena naselja su svrstana u navedene kategorije zbog brojnosti sredi{njih i gospodarskih sadràja, prostornog poloàja i veli~ine. U svim naseljima potrebno je osim razvitka dru{tvenih djelatnosti poja~ano poticati razvitak gospodarstva kako bi mogla generirati razvitak okolnog prostora.

Ka t e go r i j a l o k a l n i h s r e d i { t aKa t e go r i j a l o k a l n i h s r e d i { t a utvr|ena je za naselja Brestovac i aglin prema kriteriju svrstavanja u ovu kategoriju svih op}inskih sredi{ta kojima Strategijom nije utvr|en stupanj centraliteta. Ova naselja trebaju osim upravne funkije imati i funkciju opskrbe op}inskog prostora robom i uslugama, a osim toga u njih je potrebno usmjeravati i izgradnju proizvodnih sadràja ako bi se gospodarski razvijala i prenosila taj razvoj na cjelokupni op}inski prostor.

Naselja u kategoriji manjih lokalnih sredi{ta koja bi primarno imala funkciju opskrbe uèg okolnog prostora robom i uslugama nisu utvr|ena ùpanijskim planom, ali ih je potrebno utvrditi u op}inskim planovima ~ija }e izrada uslijediti.

Kao posljedica utvr|enog sustava sredi{njih naselja o~ekuje se pokretanje procesa usmjerenih prema: - uravnoteènoj prostornoj raspodjeli stanovni{tva, radnih sadràja i drugih funkcija na

ùpanijskom podru~ju, - uravnoteènom razvitku sredi{njih funkcija, - ravnomjernijem razvitku u prostoru smanjivanjem razlika u urbaniziranosti ùpanijskog

podru~ja, - smanjenju intenziteta dosada{njih negativnih demografskih kretanja koja su prisutna na

ve}em dijelu @upanije. Preko sustava sredi{njih naselja koji je odre|en za podru~je @upanije, tj. odre|ivanjem

pozicije sredi{njeg naselja unutar sustava (rang naselja), pozicioniraju se osnovne poticajne razvojne aktivnosti. Pod time se prvenstveno misli na ustrojstvo dràvnih i ùpanijskih ustanova (gospodarstvo, prosvjeta, zdravstvo, kultura, {port, dràvni uredi, upravni odjeli, itd.) kao i ostalih poticajnih funkcija i aktivnoti koje nisu od dràvnog ili ùpanijskog interesa.

Na taj se na~in predvode mreè {kolskih, zdravstvenih, {portskih i upravnih funkcija koje uz gospodarski poticaj promi~u razvoj naselja i njihovog gravitacijskog podru~ja.

Time je formirana osnova sustava sredi{njih naselja, na koju se nadovezuju ostala naselja, centri manjih prostornih cjelina (tzv. lokalni centri).

Gradovi Poèga i Pakrac se prema Strategiji prostornog ure|enja Republike Hrvatske nalaze u kategoriji “ s r e dn j i g r ado v i ”“ s r e dn j i g r ado v i ” ,

Lipik i Pleternica se prema istom nalaze u kategoriji “man j i g r a do v i i n a s e l j a s “man j i g r a do v i i n a s e l j a s

g r a d s k im ob i l j e ‘ j ima ”g r a d s k im ob i l j e ‘ j ima ”2, , a Naselja Kutjevo i Velika koji se nalaze u kategoriji “man j i g r a do v i i n a s e l j a s “man j i g r a do v i i n a s e l j a s

g r a d s k im ob i l j e ‘ j ima ”g r a d s k im ob i l j e ‘ j ima ”, a prema Zakonu o podru~jima ‘upanija, gradova i op}ina u Republici Hrvatskoj (“Narodne novine”, br. 10/97.) dobila su status op}ine.

2222 -Plan-


Gradovi i naselja koja imaju vi{e od 1.000 stanovnika (4 grada i 10 naselja) definiraju osnovnu demografsku i razvojnu mreù �@upanije.

êtiri grada (Poèga, Pakrac. Lipik i Pleternica) �~ine okosnicu mreè razvoja. Gradovi i naselja relativno su dobro raspore|eni na podru~ju �@upanije i za njih se predlaè rezerviranje prostora za mogu}a pro{irenja postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja.

Funkci je plan i ran ih sred i{n j ih nase l ja iskazane su u s l jede} im tabl icama:Funkc i je plan i ran ih sred i{n j ih nase l ja iskazane su u s l jede} im tabl icama: Tab l i c a b r . 15Tab l i c a b r . 15 -- 11 PLANIRANE FUNKCIJE SREDI[TA REGIJE

RangRang S r ed i { n j e u s l u ` n e f unkc i j eS r ed i { n j e u s l u ` n e f unkc i j e I V .I V .

S r ed i { n j e S r ed i { n j e n a s e l j en a s e l j e s k u p is k u p i n a n a s a d r ` a j is a d r ` a j i

Sred i{ te Sred i{ te reg i jereg i je (@upanije)(@upanije)

PoègaPoèga

Uprava i pravosu|eUprava i pravosu|e

@upanijski administrativni centar: - samoupravni organi - upravni odjel - dràvni uredi @upanijsko pravosu|e: - ùpanijski sud - dràvno pravobraniteljstvo ùpanije - Op}inski sud - Prekr{ajni sud - Javno bilje`ni~ka slu`ba - Carinska ispostava - Policijska uprava - Porezna uprava-podru~ni ured - Osnovna gospodarska komora - Gradski organi samouprave - Uprava za obranu, - Ured za obranu

[ko l s t vo[ko l s t vo

- veleu~ili{te - vi{e {kole - srednje {kole - srednja glazbena - osnovne {kole - osnovna glazbena - studentski i u~eni~ki domovi - dje~iji vrti}i

Ku l tu raKu l tu ra

- kazali{te - kina - muzeji, galerije, zbirke - knji`nice i ~itaonice - HRT, lokalni radio, tjedne novine

Zd r a v s t v oZd r a v s t v o - objekti primarne zdravstvene za{tite - objekti sekundarne zdravstvene za{tite - javno zdravstvo

Financijske i sli~ne Financijske i sli~ne us lugeus luge

- ve}i broj osiguravaju}ih zavoda - ve}i broj banaka - Zavod za platni promet - ve}i broj [KZ i mjenja~nica - HP -centar i TK centar

Opskrba i uslugeOpskrba i usluge

- veliki uslu`ni i trgova~ki centri - velika skladi{ta i hladnja~e - veliki broj specijaliziranih trgovina, servisa i obrtni~ka radionica

[por t[po r t - {portsko rekreacijski centri - pojedina~ni sportski centri

Vojna obukaVo jna obuka - SOV, - brigada

-Plan- 2323


PLANIRANE FUNKCIJE MANJEG REGIONALNOG SREDI[TA

Tab l i ca br . 15Tab l i ca br . 15 -- 22 RangRang Sred i {n je Sred i {n je

nase l j enase l j e Sred i{n je us lu`ne funkc i j eSred i{n je us lu`ne funkc i j e

V.V . skup ina skup ina sad r ` a j is ad r ` a j i

Man je Man je regionalno regionalno s red i { tes red i { te

Pak r a cPak r a c

Up ra va i Up ra va i p ravosu|ep ravosu|e

-ispostave `upanijske uprave -gradski organi samouprave -op}inski sud -prekr{ajni sud -javni bilje`nik -porezna uprava-ispostava -policijska ispostava -ured za obranu

[ko l s t vo[ko l s t vo -vi{e {kole i/ili srednja {kola -osnovna {kola -dje~iji vrti}i

Kul tu ra i Ku l tu ra i in fo rmac i j ein fo rmac i j e

-kino, -kazali{te -muzej, galerija, -knji`nica i ~itaonica

Zd r a v s t v oZd r a v s t v o -objekti sekundarne zdravstvene za{tite -objekti primarne zdravstvene za{tite

Financ i j ske i F inanc i j ske i s l i ~ne us luges l i ~ne us luge

-banka-ispostava -OZ-ispostava -ZAP-ispostava -po{ta

Opsk rba i Opsk rba i us lugeus luge

-manji uslu`ni i trgova~ki centri -skladi{ta, manje hladnja~e -vi{e specijaliziranih trgovina, servisa i obrtni~ka radionica

[por t[po r t -pojedina~ni sportski centri -{portski klubovi

Vojna obukaVo jna obuka - brigada

2424 -Plan-


PLANIRANE FUNKCIJE PODRU^NOG SREDI[TA Tab l i c a b r . 15Tab l i c a b r . 15 -- 33

RangRang Sred i {n je Sred i {n je nase l j enase l j e

Sred i{n je us lu`ne funkc i j eSred i{n je us lu`ne funkc i j e

V I .V I . skup ina skup ina s as a d r à j id r à j i Podru~no sredi{tePodru~no sredi{te

Ple te rn icaP le te rn ica

Lip ikL ip ik


-ispostave ùpanijske uprave -gradski / op}inski organi lokalne samouprave -sjedi{te javnog bilje`nika -porezna uprava-ispostava -policijska ispostava

[ko l s t vo[ko l s t vo -srednja {kola -osnovna {kola -dje~iji vrti}i

Kul tu ra i Ku l tu ra i in fo rmac i j ein fo rmac i j e

-muzej, galerija, -knji`nica i ~itaonica -kino

Zd r a v s t v oZd r a v s t v o -primarna zdravstvena za{tita -sekundarna zdravstvena za{tita

Financijske i Financijske i sli~ne uslugesli~ne usluge

-banka-ispostava -OZ-ispostava -ZAP-ispostava -po{ta

Opsk rba iOpsk rba i us lugeus luge

-manji uslu`ni i trgova~ki centri -skladi{ta, manje hladnja~e -specijalizirane trgovine, servisi i obrtni~ke radionice

[por t[po r t -pojedina~ni sportski centri

Podru~no sredi{tePodru~no sredi{te

Vel ikaVel ika

Kut j e voKu t j e vo


- ispostave ùpanijske uprave - gradski/op}inski organi samouprave - javno bilje`ni~a ispostava - porezna uprava-ispostava - policijska postaja

[ko l s t vo[ko l s t vo -srednja {kola i/ili osnovna {kola -pred{kolski odgoj

Kul tu ra i Ku l tu ra i informacijeinformacije

- muzej - knji`nica i ~itaonica

Zd r a v s t v oZd r a v s t v o -primarna zdravstvena za{tita

Financijske i Financijske i sli~ne uslugesli~ne usluge

-banka-ispostava -OZ-ispostava -ZAP-ispostava - po{ta

OpskrbaOpsk rba i us lugei us luge

-specijalizirane trgovine, servisi i obrtni~ke radionice

[por t[po r t -pojedina~ni sportski objekti

-Plan- 2525


PLANIRANE FUNKCIJE LOKALNOG SREDI[TA Tab l i c a b r . 15Tab l i c a b r . 15 -- 44

RangRang Sred i {n je Sred i {n je nase l j enase l j e

Sred i{n je us lu`ne funkc i j eSred i{n je us lu`ne funkc i j e

V I I .V I I . skup ina skup ina sad r ` a j is ad r ` a j i Lokalno/op}inskoLokalno/op}insko s r e d i { t es r e d i { t e J a k { i }J a k { i }

Kap t o lK a p t o l

Up r a v a i U p r a v a i p r a vo su|ep r a vo su|e

-op}inski organi samouprave

B r e s t o v a cB r e s t o v a c âg l i n^ a g l i n

[ ko l s t v o[ k o l s t v o -podru~na osnovna {kola ili osnovna {kola

Ku l t u r a i Ku l t u r a i i n f o rmac i j ei n f o rmac i j e

-knji`nica i ~itaonica

Z d r a v s t v oZ d r a v s t v o -primarna zdravstvena za{tita

Financ i j ske i F inanc i j ske i s l i~ne uslugesl i~ne usluge

-bankovne ispostave -mijenja~nica -po{ta

Trgovina, obrtTrgovina, obrt i u s l ugei u s l uge

-trgovine mje{ovitom robom -obrtni~ke i uslu`ne radionice

[po r t[po r t -pojedina~ni sportski objekti

Tab l i c a b r . 16Tab l i c a b r . 16 NASELJA VE]A OD 1000 STANOVNIKA

UKUPNOUKUPNO GRADOV IGRADOV I NASELJA VE]A OD 1 .000 STANOVN IKANASELJA VE]A OD 1 .000 STANOVN IKA NASELJANASELJA naziv i br. stanovnika za naziv i br. stanovnika za redni br .redni br . n a z i vn a z i v b r . s t a no vn i k ab r . s t a no vn i k a

c i j e l u t e r i t . j e d i n i c uc i j e l u t e r i t . j e d i n i c u (1991.g.) 277 Poèga 28.157 1. Poèga 21.046

Pakrac 16.367 2. Pakrac 8.197

Pleternica 13.119 3. Pleternica 3.838

Lipik 11.222 4. Lipik 3.725

5. Kutjevo 2.492

6. Velika 2.084

7. Vidovci 1.774

8. Jak{I} 1.737

9. Prekopakra 1.347

10. Kaptol 1.361

11. Kusonje 1.101

12. Kukunjevac 1.082

13. Gradac 1.042

14. Vetovo 1.035

U te`nji da se u @upaniji uspostavi mreà gradova srednje veli~ine, a uvaàvaju}i projekcije i planske postavke, Planom se nazna~uju mogu}nosti koje treba valorizirati i razmotriti a vezane su za formiranje gradskih urbanih zonaformiranje gradskih urbanih zona objedinjavanjem svih kontaktnih objedinjavanjem svih kontaktnih p r o s t o r a p r o s t o r a za razvo j nase l ja ko ja su se ve}�me|usobno spoj i laza razvo j nase l ja ko ja su se ve}�me|usobno spoj i la . Ovaj koncept predvi|en je prvenstveno za gradove:

1. Poèga - je u kontaktnoj zoni s naseljima Vidovci, Dr{kovci, Komu{ina, 2. Pakrac - je u kontaktnoj zoni s naseljima Kusonje i Prekopakra, 3. Pleternicu - je u kontaktnoj zoni s naseljima Vesela, Gradac i Bresnica, i 4. Lipik - je u kontaktnoj zoni s naseljima Dobrovac, Donji âgli} i Filipovac.

2626 -Plan-


T a b lT a b l i c a b r . 1 7i c a b r . 1 7

OSNOVNI PODACI ZA 14 NAJVE]IH NASELJA U @UPANIJIOSNOVNI PODACI ZA 14 NAJVE]IH NASELJA U @UPANIJI Red.Red. b ro jb ro j

n a z i vn a z i v n a s e l j an a s e l j a

b r o jb r o j s t a n o v n i k as t a n o v n i k a

p o v r { i n a g r a | .p o v r { i n a g r a | . p o d r u ~ j a ( km2 )p o d r u ~ j a ( km2 )

g u s t o } ag u s t o } a s t / k m 2s t / km 2

f un k c i j af u n k c i j a n a s e l j an a s e l j a

1. PoègaPoèga 21.046 12.823 1.641,27 sredi{te ùpanije

2. Pa k r a cP a k r a c 8.197 12.806 640,07 gradsko sredi{te

3. P l e t e rn i caP l e t e rn i ca 3.838 3.210 1.195,64 gradsko sredi{te

4. L i p i kL i p i k 3.725 7.833 475,55 gradsko sredi{te

5. Ku t j e v oKu t j e v o 2.492 2.272 1.096,83 op}insko sredi{te

6. Ve l i k aVe l i k a 2.084 2.989 697,22 op}insko sredi{te

7. V idovc iV i dovc i 1.774 0.65 2.729,23 naselje

8. J a k { IJ a k { I }} 1.737 1.972 880,83 op}insko sredi{te

9. Kap t o lK a p t o l 1.361 1.547 879,77 op}insko sredi{te

10. Prekopak raP rekopak ra 1.347 6.488 207,62 naselje

11. Kukun j e v a cKukun j e v a c 1.082 24.374 44,39 naselje

12. Ku s on j eKu s o n j e 1.101 14.876 74,01 naselje

13. G r a d a cG r a d a c 1.042 7.035 148,11 naselje

14. V e t o v oV e t o v o 1.035 23.077 44,85 naselje

UkupnoUkupno 47.601

3.4. Prikaz gospodarskih i dru{tvenih djelatnosti 3.4. Prikaz gospodarskih i dru{tvenih djelatnosti od zna~aja za ùpani ju i Dràvuod zna~aja za ùpani ju i Dràvu

3.4.1 . Gospodars tvo u prostoru3.4 .1 . Gospodars tvo u prostoru

S obzirom da je Poè{ko-slavonska ùpanija izradila Operativni plan i program u gospodarstvu, koji moèmo shvatiti kao temeljnu koncepciju razvoja gospodarstva, tu su izdvojeni i uklju~eni na~elni ciljevi za potrebe prostornog ure|enja.

Gospodarski razvitak predstavlja integralni dio ukupnih razvojnih procesa koji }e se odvijati na ùpanijskom prostoru.

U oblasti gospodarstva za postizanje ciljeva potrebno je : 1.1. I z v r { i t i op t im i z a c i j u u go spoda r s ko j s t r u k t u r i I z v r { i t i op t im i z a c i j u u go spoda r s ko j s t r u k t u r i -- Pod ovim ciljem podrazumijeva se pobolj{anje postoje}e gospodarske strukture.

Proces optimizacije trebao bi se odvijati na dvjema osnovama; a) Na osnovi lokalnog sirovinskog potencijala, koji bi se maksimalno stavio u funkciju

gospodarskog razvitka. P r i t om posebno t r eba j u b i t i z a s t up l j e n e s l j e d e}e g r ane P r i t om posebno t r eba j u b i t i z a s t up l j e n e s l j e d e}e g r ane -- • p r o i z v odn j a h r an e , p r o i z v odn j a h r an e , • d r v n a i n du s t r i j a , d r v n a i n du s t r i j a , • g r a | e v i n s k a i n du s t r i j a i g r a | e v i n s k a i n du s t r i j a i • t u r i z am ;t u r i z am ;

b) Na osnovi proizvodnih programa koji nisu lokacijski zavisni i u tom smislu ne zahtijevaju posebne uvjete za smje{taj. To svojstvo ovakvih djelatnosti pogoduje da se one lociraju i na ono ùpanijsko podru~je koje ne obiluje nekim posebnim resursima;

U strukturi gospodarskih djelatnosti i jednog i drugog oblika proizvodnje treba stimulirati razvitak onih koje }e zadovoljiti dva osnovna kriterija - ♦ da mogu funkcionirati na na~elu ekonomske opravdanosti, ♦ da mogu istovremeno zaposliti {to ve}i broj zaposlenika; Pored proizvodnih djelatnosti, koje trebaju imati prioritet u razvitku na cijelom podru~ju, treba razvijati i odgovaraju}e prate}e djelatnosti iz oblasti tercijarnog sektora.

-Plan- 2727


2 .2 . Op t ima l i z a c i j u u r a zm j e { t a j u go spoda r s k i h k apa c i t e t a Op t ima l i z a c i j u u r a zm j e { t a j u go spoda r s k i h k apa c i t e t a -- Budu}i da je postoje}i razmje{taj gospodarskih kapaciteta na ùpanijskom podru~ju

neravnomjeran i, moglo bi se re}i neracionalan, trebalo bi u tom smislu ostvariti zna~ajnije pobolj{anje. înjenica da gospodarski razvitak utje~e na demografsko kretanje, trebala bi se kroz razmje{taj gospodarskih kapaciteta iskoristiti za stabilizaciju demografskih tijekova. Valjalo bi posebno usmjeravati razmje{taj gospodarskih kapaciteta u ona podru~ja, koja su u proteklom razdoblju bila demografski najvi{e ugroèna iseljavanjem stanovni{tva.

Temeljem Uredbe o grani~nim vrijednostima emisije one~i{}enih tvari u zrak iz stacionarnih izvora "Uredba o GVE" svi postoje}i industrijski objekti moraju do 2005. godine uskalditi svoje emisije sa grani~nim vrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom.

Po l j op r i v r edaPo l j op r i v r eda Poljoprivredna proizvodnja i razvoj poljoprivrede u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji ima

zna~ajnije mogu}nosti i kapacitete. Poljoprivreda se nije razvijala u skladu s mogu}nostima. Ograni~avaju}i razvojni ~imbenik svakako je bio usitnjenost parcela. S bzirom na postoje}e stanje organiziranosti poljoprivredne proizvodnje potrebno je p r i s t u p i t i s t imu l i r a n j u i p r i s t u p i t i s t imu l i r a n j u i poticanju razvoja poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnjepoticanju razvoja poljoprivrede i poljoprivredne proizvodnje s dràvne, ùpanijske i niè dràvne, ùpanijske i niè l o k a l n e r a z i n el o k a l n e r a z i n e , da bi se postigli rezultati proizvodnje koji bi u dana{njem vremenu zadovoljavljavali potrebe Poè{ko-slavonske ùpanije i bili faktor izvoza.

Iz dosada{njih ulaganja, razvijenosti i organiziranosti moè se o~ekivati: 1. Daljnji razvoj i unapre|enje proizvodnje u ratarstvu (p{enice, kukuruza, industrijskog bilja,

krmnog bilja, povr}a ali pod uvjetom ve}eg ulaganja i kori{tenja postoje}ih povr{inskih kapaciteta preko hidromeliorativnih zahvata, drenaè, odvodnje i navodnjavanja;

2. Spre~avanjem usitnjavanja ve}ih zemlji{nih posjeda i okrupnjavanja rasparceliranih povr{ina, nastavak na komesaciji, arondaciji, prodaji dràvnog zemlji{ta i sl. a u cilju povezivanja i pro{irenja povr{ina pod oranicama;

3. Ostvarivanjem visokih prinosa boljim kori{tenjem genetskih svojstava biljaka, pogodnosti tala, razvojem znanstveno-istraìva~kih timova u oblasti razvoja hibridne proizvodnje;

4. unapre|enje proizvodnje unutar poljoprivrednih doma}instava i gospodarstva u svrhu povezivanja s prehrambenom industrijom radi proizvodnje zdrave, ekolo{ki nezaga|ene hrane,

5. Kvalitetnija proizvodnja mesa i mlijeka intenzivnijim razvojem sto~arskih minifarmi s uvezivanjem ratarske proizvodnje te zaokruìvanjem cjelokupnog procesa. Stvaranje uvjeta za razvoj konjogojstva, ov~arstva, p~elarstva i ribnja~arstva;

6. Razvoj osnovnih stada u sto~arstvu, peradarstvu i p~elarstvu s razvojem reprodukcijskih materijala. U strukturi zemlji{nih povr{ina po sektorima i vlasni{tvima odnos privatnog i dràvnog

vlasni{tva u korist je privatnog. Privatna gospodarstva gospodare s cca 63,57% dok ostalih 36,43% otpada na poljoprivredna poduze}a (PPK Kutjevo i Poljoprivreda Lipik) kao i na zadruge.

Prema podacima iz Ureda za katastarsko-geodetske poslove3 u @upaniji imamo 89.489 ha poljoprivrednih povr{ina od ~ega otpada na obradive povr{ine 78.289ha, odnosno 87,48%. Oranice i vrtovi obuhva}aju povr{inu od 60.233 ha, vo}njaci 3.310 ha, vinogradi 1.594ha, a na livade otpada 13.150ha. Povr{ine pod pa{njacima, barama i trstenicima zauzimaju 11.199 ha.

Poljoprivredna proizvodnja }e u idu}em vremenskom obuhvatu na podru~ju @upanije zauzimati istaknuto mjesto. Potrebe za kontinuiranom poja~anom proizvodnom hrane nalaù zada}u da se maksimalno iskoriste svi raspoloìvi resursi, a {to bi imalo za u~inak njeno daljnje unapre|enje. To podrazumijeva obvezu za stalnim usavr{avanjem u tehnolo{kom i agrotehni~kom smislu. Drugim rije~ima, to zna~i uvo|enje tehnolo{kih dostignu}a u poljoprivrednoj obradi uz primjenu odgovaraju}ih agrotehni~kih mjera radi pobolj{anja

3 Uredi za katastarsko geodetske poslove Poèga i Ispostava Pakrac, 1997. i 1999. godina

2828 -Plan-


poljoprivrednog zemlji{ta, za{titu poljoprivrednog zemlji{ta od nenamjenskog kori{tenja i njegovo racionalnije iskori{tavanje.

Osim navedene problematike vezane za usitnjene posjede te nemogu}nosti modernije i tehnolo{ki razvijenije poljoprivredne proizvodnje na takvim povr{inama treba istaknuti te definirati potrebu kvalitetne razdiobe izme|u poljoprivrednog i {umskog zemlji{ta, i to prvenstveno definiranjem odnosa nagiba zemlji{ta, tako da nagib zemlji{ta ne bude prepreka da se zemlji{te ne razvrsta u poljoprivredno-ratarsku povr{inu, a sve u cilju pove}avanja poljoprivrednih povr{ina. Tako|er treba prona}i neke nove modele organiziranosti individualnih poljoprivrednika te udruìvanja (kroz zadru`ni interesni oblik), a radi kvalitetnijeg na~ina prodaje (burzovna prodaja roba, poljoprivrednih i sto~arskih proizvoda).

Š[umars t vo i lov s t vo Š[umars t vo i lov s t vo [uma r s t vo[uma r s t vo

[umsko zemlji{te i {ume su u @upaniji zna~ajan prirodni resurs, koji predstavlja gospodarsku osnovu za razvoj proizvodnje u djelatnosti {umarstva i industrije prerade drveta.

Za zna~ajan dio @upanije {umarstvo ~ini i najracionalniji oblik zemlji{nog iskori{tavanja, jer pored prvenstveno sirovinskih gospodarskih vrijednosti, {ume imaju, tako|er, va`ne ekolo{ke i op}ekorisne funkcije. One predstavljaju vaàn preduvjet ravnoteè ~itavog ekolo{kog sistema.

@upanija poè{ko-slavonska spada me|u naj{umovitije predjele Slavonije. [ume se danas prostiru uglavnom po okolnim planinama i njihovim obroncima, dok se u niìm predjelima javljaju kao otoci u agrarnom pejsaù. Naj{umovitiji je papu~ko-psunjski masiv. 94,16% {umskih povr{ina nalazi se u dru{tvenom dok je 5,84% u privatnom vlasni{tvu 4.

Iz analize stanja {umskog fonda vidi se da je prosje~na drvna masa po haha vrlo malena, a tome treba dodati da je kvaliteta velikog dijela {umskih sastojina vrlo lo{a.

O {umama je nu`no voditi i dalje dugoro~nu politiku gospodarenja, koja uklju~uje odgovaraju}e ~uvanje, njegu, sje~u i druge oblike kori{tenja i upravljanja, vode}i pritom istodobno ra~una o vi{estrukim funkcijama {uma (gospodarskim, ekolo{ko-turisti~kim,, {portskim itd.).

Temeljno je na~elo da se postoje}e š{umske povr{ine ne bi smjele smanjivati na š{tetu š{uma, iako bi bilo dobro preispitati podru~ja kojima gospodare Hrvatske {ume u iako bi bilo dobro preispitati podru~ja kojima gospodare Hrvatske {ume u cilju njihove prenamjene za potrebe poljoprivrednih povr{ina (da nagib terena ne budecilju njihove prenamjene za potrebe poljoprivrednih povr{ina (da nagib terena ne bude u v j e t da neko z em l j i { t e odmah bude i {umsko ) .u v j e t da neko z em l j i { t e odmah bude i {umsko ) . Iako je u brdskim predjelima proizvodna vrijednost {uma zanemariva, ipak su sve ostale op}e korisne vrijednosti {uma od izuzetne va`nosti. U slu~aju nu`nih intervencija u prenamjeni {umskih povr{ina potrebno je osigurati zamjenske povr{ine. Treba teìti da gospodarenje {umama bude na nivou koji }e garantirati znanstveni pristup, kako za dràvne tako i za privatne {ume (kao programi, smjernice za gospodarenje, financiranje, nadzor i sl.). U tom smislu kod za{tite prirodne ba{tine, te ustroja Parka prirode Papuk potrebno je organizirati gospodarenje za{ti}enom cjelinom na na~in istovjetan dosada{njem gospodarenju {umama koji provode Hrvatske {ume.

Lovs t voLovs t vo Poè{ko-slavonska ùpanija svojim poloàjem u prostoru, raznoliko{}u reljefnog

sastava, obilja {umskih povr{ina isprepletenog proplancima, livadama, zarvnima i sl. predstavlja dobru osnovu za razvoj lovstva, te uzgoj visoke i niske divlja~i. Gorski masivi Papuka, Psunja, Krndije, Poè{ke gore, Dilja, Ravne gore naro~ito omogu}avaju uzgoj:

• visoke divlja~i, (jeleni obi~ni, jeleni lopatari, ko{ute, srne, divlje svinje, mufloni), • niske divlja~i (kuni}i - {umski i poljski, jazavac, kuna, divlja ma~ka, puh,

fazan,prepelica, tr~ka, divlje patke i guske, {ljuka, liska crna, jarebica. Ratnim doga|anjima osim ljudskog stradanja i uni{tenja ~itavih naselja, do{lo je do nekontroliranog uni{tenja fonda divlja~i, stoga je osnovni prioritet oboga}ivanje fonda visoke

4 Ured za statistiku Poè{ko-slavonske ùpanije, 1997. godina

-Plan- 2929


i niske divlja~i kao osnove budu}eg razvoja ove djelatnosti. Lovno-gospodarskom osnovom cijelo podru~je @upanije je podijeljeno na 24 ùpanijska lovi{ta i 16 dràvnih.

Podjela po lovi{tima odraz je kvalitetnijeg i racionalnijeg pristupa gospodarenju, kontroli i uzgoju divlja~i, a sve s ciljem da se {to vi{e razvije tradicionalni lovni turizam. Za postizavanje {to ve}eg gospodarsko-financijskog efekta potrebno je razvijati lovstvo dovo|enjem lovaca iz inozemstva ~ime bi se poticale i aktivnosti u sklopu kontinentalnog turizma, koji se paralelno nadovezuje na ve} razra|enu mreù lje~ili{no-rekreacijskog turizma @upanije.

R ibn j a~a r s t voR ibn j a~a r s t vo Na podru~ju @upanije razvoj ribnja~arstva i izgradnja ribnjaka uglavnom zapo~inje

oko 1970. godine, radi ve} iskori{tenih lokacija, dok su nove zahtijevale znatno ve}a ulaganja po jedinici povr{ine. Intezivnija izgradnja novih ribnja~arskih povr{ina moè se o~ekivati tek u sklopu ve}ih meliorativnih zahvata. Treba naglasiti da simultana izgradnja znatnije pojeftinjuje izgradnju ribnjaka. Od ve}ih ribnja~arskih povr{ina na podru~ju @upanije nalazimo ribnjak kod mjesta Poljana (slivno podru~je Ilova - Pakra) kojem osnutak datira jo{ iz 1902. godine i koji je, uz ribnjak Kon~anicu, najstarije ribogojili{te na podru~ju RH.

Ukupna povr{ina ribnjaka Poljana je 1080ha od ~ega je u prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije 768 ha 38 ar 89 m2. Na podru~ju sliva rijeke Orljave uglavnom egzistiraju mali {portski i proizvodni ribnjaci, njih ukupno 47 ~ije su povr{ine zanemarive.

Slatkovodno ribarstvo kao poljoprivredna djelatnost ima prednosti u odnosu na druga poljoprivredne djelatnosti i to se naro~ito odnosi na {aranske ribnjake, koji predstavljaju u materijalnom pogledu vi{e od 80% slatkovodnog ribarstva. Analiza ribogojstva upu}uje da je ribnja~arstvo: - proizvodnja koja ostvaruje ve}i ~isti dohodak u odnosu na proizvodnju p{enice i

merkaltilnog kukuruza, - investicijska ulaganja izgradnje ribnjaka su manja od ulaganja u ure|enje istog zemlji{ta

za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, - u odnosu na grane intenzivnog sto~arstva stopa konverzije {aranskih ribnjaka je znatno

povoljnija, te bi njihov brì razvoj trebalo aktivnije podràvati. Nove metode uzgoja riba zahtijevaju gotovo kontinuirani izlov u vrijeme proizvodne

sezone, zbog potreba permanentne opskrbe trì{ta, a to traì znatno manje ribnja~arske povr{ine nego do sada. Tako|er treba ra~unati da }e se u idu}em razdoblju sve vi{e pojavljivati problemi u vezi s opskrbom ribnjaka potrebnom koli~inom vode, pojavljivanjem novih korisnika. Izgradnjom akumulacija u gravitiraju}em slivu stvara se neovisnost proizvodnje od hidrolo{ke situacije u slivu te se omogu}ava uvo|enje novih tehnologija u proizvodnji ribe. U tom smislu posebno treba obratiti pozornost na ekonomski i hidrotehni~ki kriterij za odabir lokacija budu}ih ribnjaka i za gradnju ribnjaka, ali ni druge ne valja zanemariti.

Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije planira se izgradnja 9 ribnjaka. U slivu rijeke Orljave izabrano je 8 mogu}ih lokacija za toplovodne ribnjake, a u slivu rijeka Ilova-Pakra 1 ribnjak.

Tab l i c a b r . 18Tab l i c a b r . 18 Naz i v r ibn j akaNaz i v r i bn j aka

P o v r { i n aP o v r { i n a F /F / h ah a

P o v r { i n a s l i v a P o v r { i n a s l i v a Fs / km2Fs / km2

V I L I ^K IV I L I ^K I 62 13,0 PERENA^K IPERENA^K I 74 38 ORLJAV I CAORLJAV I CA 88 74,8 KAPTOLKAKAPTOLKA 89 43,9 VETOVKAVETOVKA 182 68,5 V RBOVAVRBOVA 142 86,2

LOND@A LOND@A -- u { } eu { } e 204 324 LOND@A LOND@A -- ^ a g l i n ^ a g l i n 150 157

KUKUNJEVACKUKUNJEVAC 600 322,7

3030 -Plan-


Tako bi ukupna povr{ina planiranih ribnjaka iznosila 1591ha koji bi se snabdijevali vodnom masom slivne povr{ine od 1128,1 km2.

Podru~ja ribnjaka predvi|ena prethodnim pokazateljima smje{tenim sjeverno i ju`no od grada Pleternice (dio ribnjaka Vrbova, dio ribnjaka Vetovka i dio ribnjaka Londà - u{}e) s ukupnom povr{inom cca 457,68ha potrebno je uskalditi sa budu}om namjenom prostora vezanog za podru~ja ograni~ene namjene:

- vodoza{titna crpili{ta i - prometni koridor brze poveznice Poèga – Luàni.

Š Indust r i j a Š Indust r i j a U vremenima demokratizacije dru{tveno-gospodarskih odnosa, odricanja od planske i

tzv. ’’dogovorne’’ privredne proizvodnje, potrebno je pristupiti novom rje{avanju razvoja gospodarstva /trì{nom gospodarstvu/, odnosno industrijskoj proizvodnji, koja se treba i dalje razvijati na temelju postoje}e industrije.

S obzirom na ulogu i zna~enje industrijska proizvodnja }e i dalje biti okosnica razvoja i napretka @upanije. Modernizacijom proizvodnje, usavr{avanjem tehnologije ustrajavanjem na kvaliteti proizvoda postigla bi se ve}a stopa rasta bruto dohotka, zaposlenosti i produktivnosti radi op}eg razvoja i pove}anja proizvodnosti rada.

Ukupna industrijska proizvodnja za @upaniju u prethodnoj 1998. godini pove}ana je za 3,5% u odnosu na ostvarenu proizvodnju 1997. godine, dok u razdoblju sje~anj-lipanj 1999. godine, tj. u prvih 6 mjeseci je smanjena za 5,6 % u odnosu na ostvarenu proizvodnju istog razdoblja prethodne godine. Stoga je prisutna velika oscilacija u industrijskoj proizvodnji koja je vidljiva i na razini dràve, {to se odraàva i na kretanje proizvodnje u @upaniji. I n d e k s f i z i ~ kog obu jma i ndu s t r i j s k e p r o i z v odn j e po r a z dob l j ima u 1999 . god i n iI n d ek s f i z i ~ kog obu jma i ndu s t r i j s k e p r o i z v odn j e po r a z dob l j ima u 1999 . god i n i T a b l i c a b r . 1 9T a b l i c a b r . 1 9

1-1.99. 1-1.98.

1-2.99. 1-2.98.

1-3.99. 1-3.98.

1-4.99. 1-4.98.

1-5.99. 1-5.98.

1-6.99. 1-6.98.

Hrvatska 95,9 94,8 96,4 97,0 97,4 98,2 @upanija 95,7 91,9 93,4 92,0 93,5 94,4

Za 1999. godinu uo~eno je pove}anje proizvodnje koje je vidljivo u rudarstvu za

22,7%, dok je u prera|iva~koj industriji prisutno smanjenje za 7,6%. Opskrba elektri~nom energijom i plinom biljeì tako|er smanjenje 0,3% u odnosu na prethodne godine. Unutar prera|iva~ke industrije najzna~ajnije u~e{}e u odnosu na ukupnu industrijsku proizvodnju ima proizvodnja hrane i pi}a 33,34%, potom proizvodnja odje}e 10,96%, proizvodnja strojeva i ure|aja 9,66%, proizvodnja proizvoda od metala (osim strojeva i opreme) 6,81%, proizvodnja metala 7,01% te prerada drveta i proizvodnja proizvoda od drva (osim namje{taja) 5,19%.

Porast obujma proizvodnje u prera|iva~koj industriji ostvaren je u preradi duhanskih proizvoda za 39,9%, proizvodnji namje{taja 12,1%, proizvodi metala 17,7%. Proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, prerada drva i proizvoda od drva (rezana gra|a i elementi), proizvodnja hrane i pi}a (svjeè meso i mesne prera|evine, mlijeko i mlije~ni proizvodi, bra{no, i proizvodi od bra{na, sto~na hrana, ~okoladni proizvodi, alkoholna pi}a, vina mineralna voda, osvjeàvaju}i napici), uglavnom je zadràla razinu proizvodnje prethodne godine ili je pak smanjena.

U svemu - vidljivo je da }e se razvojem industrijske proizvodnje ostvariti ve}e vrednovanje sirovina unutar pojedinih grana privrede (poljoprivrede, {umarstva, rudarstva i sl.). Tako|er }e kretanje industrije odraziti na podru~je i smjer kretanja prometa i rasta robnog prometa, ja~anje funkcionalnog transporta te trgovine u pravcu osiguranja opskrbe sirovina i repromaterijala s doma}eg i inozemnog trì{ta.

S obzirom na policentri~ni razvoj i te`nje takvom razvoju treba o~ekivati da }e i industrija disperzirati prema prostoru svih jedinica lokalne samouprave mnogo vi{e nego {to

-Plan- 3131


je do sada slu~aj (s obzirom na te`nju jedinica lokalnih samouprava za izgradnjom vlastitih industrijskih poslovnih zona), iako }e ve}ina industrijskih djelatnosti svoju egzistenciju i razvitak definirati na koncepciji postoje}ih lokacija unutar naselja.

Kod smje{taja novih kapaciteta potrebno je voditi ra~una o prirodnim, ekonomskim i inim aspektima racionalnosti s obzirom da bi takve industrijske poslovne zone trebale objediniti aktivnosti na podru~ju zajedni~kog djelovanja srodnih industrijskih grana, a kroz povezivanje zajedni~kih funkcija infrastrukture i sl.

U svim razmatranjima i analizama i dalje }e dominantnu ulogu industrijskog centra imati ùpanijsko sredi{te Poèga kao i grad Pakrac s ve} razvijenom prehrambenom, drvnom i tekstilnom industrijom. Sljede}i u nizu su gradovi Pleternica i Lipik koji znatnije sudjeluju u industrijskom proizvodu.

Za budu}i razvoj industrije potrebni su dobri projekti koji }e opravdati investicijska ulaganja i koji }e privu}i partnere iz inozemstva za ulaganja u nove projekte i postoje}e industrijske pogone.

Tradicionalnu industrijsku proizvodnju na podru~ju @upanije moèmo razvrstati na: 1.1. p r eh r ambenu i ndus t r i j u ,p r eh r ambenu i ndus t r i j u , 2.2. p r e r adu d r v e t a , p r e r adu d r v e t a , 3.3. p r e r a du me t a l a ,p r e r a du me t a l a , 4.4. g r a|e v i n s ku i ndu s t r i j ug r a| e v i n s ku i ndu s t r i j u 5.5. p r o i z v odn j u k em i j s k i h p r o i z v oda ,p r o i z v odn j u k em i j s k i h p r o i z v oda , 6.6. t e k s t i l n u i ndu s t r i j ut e k s t i l n u i ndu s t r i j u ..

Industrijske grane koje su vezane za direktno iskori{tavanje prirodnih resursa prvenstveno su vezane za proizvodnju i preradu mineralnih sirovina te za mogu}nosti iskori{tavanja energetskih potencijala - vode, plina, termalne i mineralne vode.

P r o i z v o d n jP r o i z v o d n j a i p r e r a d a m i n e r a l n i h s i r o v i n aa i p r e r a d a m i n e r a l n i h s i r o v i n a U preradi mineralnih sirovina - kamenarstvu je stalna aktivnost na otkopavanju i preradi

tehni~kog kamena na dnevnim kopovima dolomita, amfibolita i stijenama dijabaznog sastava. U Papuku, Krndiji i Poè{koj gori su brojni {umarijski kamenolomi i tzv. pozajmi{ta gdje se povremeno eksplatiraju za nasipavanje {umarijskih komunikacija. Kako je rudarstvo kao gospodarska grana zna~ajni ~imbenik @upanijskog razvoja, ona inicira i razvija ostale industrijske grane u gra|evinarstvu, te je ujedno bazna osnova prerade i proizvodnje/oplemenjivanje mineralnih sirovina.

S Planskog osnova predpostavlja da }e i u budu}e ona biti jedna od glavnih razvojnih potencijalnosti razvoja @upanije kroz razvoj novih proizvodnih programa (u odnosu na ve} postoje}e proizvodne programe opisane u polazi{tima) baziranih na preradi kamnena kao {to su betonski i armiranobetonski monta`ni elementi, a ~ija je sirovinska osnova mineralnog sastava.

Kvaliteta i potencijal mineralnih sirovina te potrebe i zahtjevi za {to ve}om eksplatacijom pred nas postavljaju nove uvjete za racionalno i kvalitetno pra}enje stanja u prostoru te utjecaj istog kao i posljedice na okruènje u kojem se eksplataciona podru~ja nalaze.

Ene rge t i ka i i z vo r i t e rma lne i m ine ra lne vodeEne rge t i ka i i z vo r i t e rma lne i m ine ra lne vode

U energetskom sustavu Hrvatske Poè{ko-slavonska ùpanija nema nikakvog udjela (osim prenosnih sustava), iako su provo|ena (i trenutno su u postupku) istraìvanja na podru~ju @upanije u segmentu istraìvanja nafte i plina, na lokacijama Teki}a, i drugim kojima je istraìvanje u tijeku (projekt "Poè{ka kotlina"), a koja bi potvrdila postojanje nafte i zemnog plina kao mogu}eg energenta za ekonomsko iskori{tavanje. Stoga treba pristupiti pravovaljanom istraìvanju kako bi se osigurale povr{ine za rezervaciju prostora u planu namjene povr{ina i kako bi se definirali uvjeti za njegovo kori{tenje.

U segmentu alternativnih izvora energije (voda, vjetar, geotermalna voda i sunce) kao energetskih izvora budu}nosti @upanija ima zna~ajne mogu}nosti za njihovo kori{tenje. Potencijal vodnih resursa kao mogu}eg izvora za potrebe opskrbe malih hidroelektrana do

3232 -Plan-


5MW (MAHE) utemeljen je ve} danas na ostvaraju 12 potencijalnih lokacija na vodotocima Brzaje i Orljave, s mogu}no{}u instaliranja na drugim lokacijama, tj. na umjetno stvorenim branama i razlikama potencijala kod mreè vode za opskrbu stanovni{tva na Veli~anki, Bistri i Straèmanki, a koje treba jo{ valorizirati i istraìti. Kori{tenje energije vjetra, geotermalnih voda i sunca treba se planirati i valorizirati programskim rje{enjma energetskih sektora u oblasti kori{tenja. Prijenosno-korisni~ki sustav i razvoj energetske efikasnosti (dalekovod Ernestinovo-Tumbri i ostali), treba planirati na svim razinama energetskog sektora za prostor Poè{ko-slavonske ùpanije.

TerTe rma ln i i z vo r i i i z vo r i m ine ra l ne vodema ln i i z vo r i i i z vo r i m ine ra l ne vode Termalno lje~ili{te u Lipiku te izvori{te tople vode u Velikoj predstavljaju turisti~ka

kontinentalna àri{ta u razvoju @upanije koja se zapadno nadovezuju na Daruvar, a isto~no na Bizovac. Ta dva turisti~ka lokaliteta definiraju prostorni identitet, ali i gospodarski razvoj grada Lipika, odnosno op}ine Velike uz potrebita ulaganja i obnovu postoje}ih resursa kako ambijentalno urbane i arhitektonske kulturne ba{tine tako i zahvata u krajbraz i pejza`nu arhitekturu. Uz obnovu svih prate}ih i uklju~ivanjem novih sadràja poja~ala bi se mogu}nost lje~ili{no-turisti~kog sredi{ta @upanije. Na podru~ju op}ine Lipik (u okviru turisti~ko lje~ili{ne zone - centra grada Lipika) nalaze se izvori termalne vode (bu{otine - njih ukupno sedam) od kojih se koriste dvije (B-7 i B-8) za proizvodnju vode u okviru poduze}a Studenac, koje svojim radom, modernizacijom i tehnolo{kim pristupom znatnije pridonosi gospodarskom razvoju grada Lipika.

Bu{otina (B-4a) je u posjedu Bolnice za rehabilitaciju Lipik i koristi se u zdravstveno lje~ili{ne svrhe i za grijanje toplovodnog sistema Bolnice.

Veliki broj bu{otina na relativno malom podru~ju (povr{ina veli~ine 100x100m) ukazuje na opredjeljenje istraìva~a da nove rezerve traè na istoj lokaciji, ali na ve}im dubinama od sada{njih. Stoga i dalje treba obratiti pozornost na za{titu kontaktne zone od bilo kakvog oblika zaga|ivanja.

Gra|ev ina r s t vo i g ra| . opera t i vaGra|ev ina r s t vo i g ra| . opera t i va Razvojem iskori{tavanja mineralnih sirovina i tehni~kog kamena na podru~ju Poè{ko-

slavonske ùpanije postoje, ali su i postojali svi uvjeti za razvoj industrije gra|evinskog materijala. Tako se razvijaju kamenolomi s drobilicama, tvornice betonskih elemenata i cijevi, tvornice fasada, gra|evinskog ljepila i `buke, ciglane, betonare, asfaltne baze, pilane gra|evinskog drveta, pogoni za obradu gra|evinskog metala kao industrija koja se razvija paralelno s industrijom gra|evinarstva i dr.

Moèmo re}i da danas, za ovu industrijsku granu, i nakon desetogodi{njeg zastoja u razvoju gra|evinarstva, postoje dobri uvjeti daljnjeg razvoja.

Obnovom, izgradnjom, velikim investicijskim ulaganjima u razvoj infrastrukture (cestogradnja, akumulacije i ostali vodoprivredni objekti, stanogradnja, izgradnja objekata industrije i gospodarstva, te objekata dru{tvenih djelatnosti i dr.), gra|evinska industrija i gra|evinska operativa u segmentu niskogradnje kao i visokogradnje u ovoj @upaniji dobiva na zna~enju.. Razvojem gra|evinarstva postoje opravdani razlozi za osiguravanje novih prostora za razvoj kojima smje{taj treba predvidjeti prvenstveno uz podru~ja zahvata i leì{ta resursa.

Obr tn i { t vo i poduze tn i { t voObr tn i { t vo i poduze tn i { t vo Napu{tanjem planske privredne proizvodnje koja je znatnije obiljeìla razvoj gospodarstva

u sistemu koji je predhodio, tj. prelaskom iz dogovorne u trì{nu privredu, iz socijalisti~kog u gra|ansko demokratsko dru{tvo izvr{eno je i prestruktuiranje gospodarstva te poticanje i razvoj malog gospodarstva.Osnovni cilj prestruktuiranja gospodarstva u dobroj mjeri je poticanje i stvaranje {to ve}eg broja novih malih i srednjih gospodarskih subjekata sa zada}om da se poduzetnicima s kvalitetnim proizvodnim programima omogu}i opstanak i nesmetani razvoj.

Poticanjem razvoja novih gospodarskih i obrtni~kih zona rije{io bi se brì gospodarki razvoj i upo{ljavanje velikog broja neuposlenih u op}inskim sredi{tima koja su ostvarila ili }e ostvariti takve zone. Poticaj ove @upanije i jedinica lokalne samouprave u tom smjeru je

-Plan- 3333


otvorio mogu}nosti razvijanje obrtni~kog poduzetni{tva kroz financiranje poslovnih planova i programa stimulativnim financijskim sredstvima, a sve u svrhu ubrzavanja preobraàja gospodarske strukture i boljeg zadovoljavanja potreba privrede. Prema Nacionalnoj klasifikaciji definirane su prioritetne djelatnosti za poticanje malog gospodarstva i to iz podru~ja:

A - poljoprivreda, lov i {umarstvo, B - ribarstvo, D - prera|iva~ka djelatnost, E - opskrba elektri~nom energijom, plinom i vodom, G - trgovina na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i ku}anstvo, H - hoteli i restorani, I - prijevoz, skladi{tenje i veze, K - poslovanje nekretninama, iznamljivanje i poslovne usluge, M - obrazovanje, N - zdravstvena za{tita i soc. skrb, O - dru{tvene, socijalne i osobne uslu`ne djelatnosti.

Iz svega proizlazi da za potrebe razvoja malog obrtni{tva i poduzetni{tva poglavito u op}inskim sredi{tima treba osnivati zone za razvoj male privrede. Op}inska sredi{ta koja do sada nisu rije{ile takve zone, trebaju pri izradi prostornih planova predvidjeti potrebne povr{ina za takvu namjenu te ih kvalitetno valorizirati, procijeniti, osigurati prostor i projektno ih osmisliti.

Tur i z am i ugos t i t e l j s t voTu r i z am i ugos t i t e l j s t vo Predratno stanje za podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije, tj. ranije op}ine Poège i

Pakraca imalo je donekle definiran razvoj turizma i ugostiteljstva. Kriza krajem 70-ih i 80-ih godina dovela je do zastoja u razvoju turizma i njegovu unapre|enja u odnosu na ve} dostignutu razinu turisti~kog prometa i stanja turisti~ke ponude. Uz povijesni razvoj turizma, uz sve prirodne datosti prostora kakav @upanija u segmentu turisti~ke ponude ima, definiraju se pravci i mogu}nosti dugoro~nog razvoja turizma te razvoja ugostiteljstva. Ratna razaranja dobrim dijelom su unazadila turisti~ku ponudu Poè{ko-slavonske ùpanije. Razaranja ZRC-Lipik, Hotela "R.Kon~ar"-Zve~evo, te prenamjena, trajna devastacija i neulaganje u hotel "Mali{~ak" u Velikoj, kao i turisti~ke objekte bazenskog kompleksa Velika doveli su do smanjene ponude kontinentalnog turizma. Najnovijim inicijativama zapo~inje se s projektima njihove obnove kao i s mogu}no{}u nadogradnje sadràja na svim podru~jima. Poloàj @upanije u prostoru, njene prirodne datosti - bogatstvo {umskog fonda, razvoj i tradicija planinarstva, zdravstvenog i rekreativnog turizma, lova i ribolova, bogatstvo kulturnih sadràja, bogatstvo voda teku}ica, prostora budu}eg parka prirode i lijepih krajobraza, mogu}nosti razvoja zimskih sportova (skija{kih staza u Velikoj i Zve~evu), planinarskih domova u pakra~kom dijelu Omanovca, u veli~kom dijelu Lapjaka, s Jankovcem kao produ`tkom trase od Velike prema Podravskoj Slatini, na Starcu u Pleternici, dvoraca u Kutjevu, Trenkovu, Kaptolu, Pakracu te niz manjih privla~nih lokaliteta predstavljaju i upu}uju na zaklju~ak da postoje zna~ajne mogu}nosti kao i potreba za daljnjim i dugoro~nim razvitkom svih oblika turizma (od lje~ili{nog do vjerskog). Suvremeni razvoj turizma zahtijeva sve vi{e sadràja koji postaju moto i pokreta~ka snaga turisti~kih ponuda, za odluku o kretanju u neko turisti~ko podru~je kao i zadràvanje u njemu. Ako takve aktivnosti prate i adekvatni nivo kvalitete smje{taja i ugostiteljskih usluga, tada postoje i preduvjeti za efikasniju eksploataciju.

Iz svega proizlazi da za potrebe razvoja turizma na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije treba izvr{iti usmjeravanje odre|enih aktivnosti: • izvr{iti obnovu postoje}ih turisti~kih sadràja koji su devastirani u tijeku Domovinskog

rata, kao i obnoviti ostale u koje nije bilo ulaganja, • sadràjno preoblikovati postoje}e sadràje prema potrebama suvremenog europskog

~ovjeka, • osigurati kvalitetnu prometnu povezanost (cestovnu, zra~nu),

3434 -Plan-


• uvezivati dru{tvene sadràje i ponude, • uspostaviti vinske ceste, • razvijati konkurentnost.

T ime b i smo dob i l i po z i c i j u z a r a z v o j k v a l i t a t i v n ogT ime b i smo dob i l i po z i c i j u z a r a z v o j k v a l i t a t i v n og • zdravstvenog, • vjerskog, • lovnog, • izletni~kog, • zimskog, • tranzitnog i • seoskog turizma.

Obuhva}aju}i sve elemente razvoja, postoje optimalna opravdanja da koncepcija

razvoja turizma i ugostiteljske djelatnosti zaìvi u svoj punini i postane glavni razvojni potencijal Slavonije.

Radi navedenoga izdvajaju se pojedine prioritetne lokacije koje se name}u kao glavni nositelji razvoja na ùpanijskoj razini su:

• " ZRC " L i p i k s a p r e i v o j em , " ZRC " L i p i k s a p r e i v o j em , • Odma r a l i { t e "R . Kon~a r " u Novom Zve~e vu ,Odma r a l i { t e "R . Kon~a r " u Novom Zve~e vu , • Tu r i s t i ~ k i k omp l e k s kupa l i { t a i s k i j a l i { t a u Ve l i k o j ,T u r i s t i ~ k i k omp l e k s kupa l i { t a i s k i j a l i { t a u Ve l i k o j , • Komp l e k s d vo r c a u Ku t jKomp l e k s d vo r c a u Ku t j e vu ,e vu , • Lokac i j a "So v s ko j e z e r o "Lokac i j a "So v s ko j e z e r o " • U rbana j e z g r a g r a d a Po ` eg e , o sob i t o T r g S v e t og T r o j s t v a . U r b ana j e z g r a g r a d a Po ` eg e , o sob i t o T r g S v e t og T r o j s t v a .

3.4.2 . Dru{tvene dje la tnost i3 .4 .2 . Dru{tvene dje la tnost i Prema planskim potrebama Poè{ko-slavonska ùpanija je ve}inu aktivnosti na razvoju

dru{tvenih djelatnosti pokrenula ili je u fazi planiranja. Kvalitativnom razradom potreba dovelo se u poziciju koja je zasnovana na tradicionalnim inputima nastavka ve} u povijesti zapo~etih procesa, na razvoju mreà dru{tvenih djelatnosti te stoga bitnije ne}e doìvjeti izmjene postoje}ih, iako postoje èlje za realizacijom pojedinih projekata razvoja srednjo{kolskih ustanova, knji`nica i sl.. Sve daljnje aktivnosti bit }e definirane materijalnim mogu}nostima i standardom stanovni{tva.

Unutar sustava obrazovanja definirana su sva àri{ta obrazovnih potreba kroz podru~ne pred{kolske ustanove, osnovno i srednje {kolstvo te u zadnje vrijeme aktiviranjem

PO@EGA

VELIKA

KUTJEVO

ZVEÊVO

SOVSKOJEZERO

LIPIK

PAKRAC

Turisti~ko sredi{te regionalnog zna~enja

Turisti~ko sredi{te subregionalnog zna~enja

Zimski rekreacijski centar

Sportsko-zdrastveni turizam

[portsko rekreacijski turizam

-Plan- 3535


Veleu~ili{ta sa sjedi{tem u Poègi. Radom Veleu~ili{ta Poè{ko-slavonsku ùpanija je u centru znanstveno-istraìva~kog rada kao budu}eg razvojnog ~imbenika u svim vitalnim ùpanijskim gospodarskim podru~jima.

Tijekom Domovinskog rata ve}i dio objektata dru{tvenih djelatnosti je stradao. Kao naj~e{}a meta agresora objekti dru{tvenog standarda doìvjeli su velika razaranja i potrebna je njihova hitna obnova {to zahtijeva velika materijalna ulaganja. Tako je za srednje {kolstvo (zgrade, dvorane, u~eni~ki domovi) - sveukupno 9 objekata - potrebno uloìti cca 80.000.000,00 kn, dok za objekte osnovnog {kolstva i podru~nih {kola (ukupno 20 objekata) potreba je osigurati cca 38.045.000,00 kn.

Obveze za budu}e razdoblje obuhva}aju aktivnosti koje }e trebati usmjeriti na :Obveze za budu}e razdoblje obuhva}aju aktivnosti koje }e trebati usmjeriti na : P r ed {ko l s k i odgo j P r ed {ko l s k i odgo j u svrhu pove}avanja standarda postoje}ih objekata i izgradnje

novih u gradovima i op}inskim sredi{tima, kako bi se udovoljile sada{nje potrebe te postavili preduvjeti koje diktira demografski razvoj, dakako i za njegovo poticanje;

U dijelu o sno vnog ob r a z o v an j a o sno vnog ob r a z o v an j a pove}ati razinu pedago{kog standarda (izgradnjom objekata {kolskih dvorana, kuhinja, i sl., a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave), definiraju}i broj razrednih odjela, rad s u~enicima van svakodnevnih {kolskih aktivnosti, posebno kroz kreativni i {portski rad;

U dijelu koji se odnosi na s r e dn j e i v i s o ko { ko l s t v os r e dn j e i v i s o ko { ko l s t v o treba zadràti na~in i suradnju ustanova {kolstva s gospodarskim potrebama @upanije, ali uz konkretnu suradnju @upanijskog poglavarstva, Ureda za prosvjetu i nadle`nog Ministarstva te kvalitetnije utvrditi mreù srednjih {kola. Bolje osmisliti i razraditi programske sadràje, koji }e odgovoriti potrebama i izazovima novog stolje}a znanja i informacijskih tehnologija, bolje profilirati kadrove u {kolstvu (stvaranjem vlastitog znanstvenog podmlatka) te pokrenuti i tzv. "ekstenzivno" {kolstvo koje nije prilago|eno novim potrebama gospodarstva i suvremene tehnologije. Moraju se i dalje iznalaziti sredstva za jo{ {iru osnovu stipendiranja i kreditiranja u~enika i studenata.

U tom kontekstu potrebito je izvr{iti i pravovaljanu nadogradnju postoje}ih prostora i gra|evina, s izgradnjom novih (studenski dom, studenski centar i sl).

Ku l t u r n e a k t i v n o s t iKu l t u r n e a k t i v n o s t i potrebito je razvijati i nadogra|ivati do razine kakvu bi trebali imati gradovi koji se ponose svojim povijesnim razvojem, kulturnom i prirodnom ba{tinom, gradovi koja postaju upravna i gospodarska sredi{ta i gradovi koji su centrir biskupija, visokih i vi{ih u~ili{ta. Iz svega proizlazi da unutar Poè{ko-slavonske ùpanije treba pristupiti o~uvanju njenih kulturnih obilje`ja kojima obiluje, ali koje treba profesionalno i stru~no valorizirati, odnosno istraìti, za{tititi i sa~uvati te dugoro~no postaviti ciljeve i njih prezentirati javnosti.

Spo r t s k e d j e l a t no s t iSpo r t s k e d j e l a t no s t i predstavljaju temeljnu osnovu razvoja tjelesne aktivnosti ljudi, a radi o~uvanja i pobolj{anja zdravlja i zabave. Sportskom djelatno{}u smatraju se i organizirane izvannastavne ili izvan{kolske u~eni~ke i studenske tjelesne aktivnosti i igre. Stoga je potrebito unutar postoje}eg Saveza sportova naj{ire promicanje obavljanja sportskih djelatnosti i u tu svrhu izvr{iti nadogradnju sportskih centara i objekata po jedinicama lokalnih samouprava, gradova i @upanije. Osnovni cilj je uklju~ivanje {to ve}eg broja djece, omladine i odraslih ljudi u aktivan sport kao odgovor na sve po{asti kojima je izloèn suvremeni ~ovjek, osobito mladi – droga, alkohol, pu{enje i sl. U tom smislu ostaje obveza nadogra|ivanja sustava sportskih centara i objekata unutar @upanije. Tako|er poticati rad s mladima u cilju ja~anja razvitka i vrhunskog sporta, uz kvalitetnu selekciju nadarenih i perspektivnih kadrova koji }e se razvijati iz tzv. masovnog sporta.

Z d r a v s t v oZ d r a v s t v o Unutar postoje}eg prostora ùpanije postoje definirana mreà zdravstvenih objekata

koja po sada{njem ustroju ne}e bitnije doìvjeti ve}e izmjene i dopune. Svi prostorni preduvjeti postoje za funkcioniranje i razvoj zdravstva, ali s obvezom unapre|enja kvalitete usluga zdravsta iz ~ega proizlazi obveza za ulaganjem, osuvremljavanjem i opremanjem u zdravstve ustanove.

3636 -Plan-


I n t e r e s i ob r aneI n t e r e s i ob r ane Sve budu}e objekte infrastrukturnih koridora /prvenstveno prometnica/ potrebno je

uskladiti i iskoordinirati s interesima Ministarstva obrane. Pritom prvenstveno obratiti pozornost na budu}e brze dràvne i ùpanijske ceste i me|usobno povezivanje, uz uvaàvanje razvoja i namjene svih povr{ina unutar prostorno-planske dokumentacije /razvoja naselja, razvoja vodoprivrednog sustava, razvoja poljoprivredne proizvodnje i {umarstva, te kona~no i definiranje za{ti}enih zona parka prirode, kao i svih ostalih zna~ajnijih za{ti}enih cjelina unutar granica PP@/.

Prostori namijenjeni za potrebe i interese Ministarstva obrane na podru~ju @upanije su sljede}i:

• vojna lokacija "Poèga",Poèga, • vojna lokacija "Barutana", Poèga, • vojna lokacija "Novo selo", Poèga, • vojna lokacija "Glavica", Poèga, • vojna lokacija "Radovanci", Poèga, • vojna lokacija "Papuk", Papuk, • vojna lokacija "Kapavac", Krndija, • vojna lokacija "Degman", Dilj-gora, • vojna lokacija "Ov~are", Te prostore potrebno je za{tititi i uzeti u obzir pri valorizaciji prostora i pri izradi

prostorno-planske dokumentacije na razinama niìh planova. S tim objektima treba u}i u analiti~ku obradu kod definiranja budu}ih granica gra|evinskog podru~ja ili zone za{tite, a prvenstveno radi osiguranja za{titne i pirotehni~ke zone vojnih objektata i komplekasa.

I n t e r e s i MUPI n t e r e s i MUP -- a s u pa s u prvenstveno vezani za mjere za{tite od poàra tehnolo{kih

eksplozija kao i mjera civilne za{tite - sklanjanja pu~anstva. Mjere za{tite od poàra se temelje na pravnoj regulativi Pravilnika o uvjetima za

vatrogasne pristupe ("Narodne novine", br. 35/94) i Pravilnika o tehni~kim normativima za hidrantsku mreù za ga{enje poàra ("Slu`beni list br. 30/91), kojima se ure|uju prostori za vatrogasne pristupe za ga{enje poàra i lokacije za hidrantsku mreù.

@upanijski prostor je podijeljen u 14 poàrnih zona iz ~ijeg se centra moè intervenirati do najudaljenije to~ke zone u roku od 15 minuta od vremena dojave poàra, iako se ovakva podjela u smislu vremena intervencije ne moè primijeniti i na poàrne zone Pakrac i Orljavac (op}ina Brestovac) zbog nepostojanja napu~enih naselja na poveznici Pakrac-Orljavc-Novo Zve~evo. U ovom dijelu temeljem analiza i dokumenata je utvr|eno da provedba mjera za{tite od poàra na podru~ju @upanije djelomi~no zadovoljava, a nedostaci se ogledavaju u nedovoljnoj infrastrukturi koja osigurava min. uvjete vatroza{tite, prvenstveno na niìm planskim razinama: To su nedostatci hidrantske mreè, teh. dotrajalosti i neisprvnosti hidrantske mreè, neure|enih crpili{ta za potrebe crpljenja vode s pomo}u vatrogasnih vozila, nemogu}nosti pristupa vatrogasnih vozila i tehnike, neuravnoteènosti smje{taja ind. pogona u zonama stanovanja ili izvan industrijskih zona, i dr.

Iz spomenutog proizlaze zadaci i mjere pravnih osoba koje treba po{tivati pri izradi prostorno-planske dokumentacije op}ina i gradova:

• tijekom rje{avanja javne vodoopskrbe na podru~ju gradova i op}ina obvezno planirati i izvoditi hidrantsku mreù,

• postoje}u hidrantsku mreù koja ne odgovara tehni~kim propisima dovesti u tehni~ko ispravno stanje,

• na najugroènijim djelovima u suradnji s H[ i DVD-ima pristupiti izradi prosjeka i pristupnih putova radi organiziranja lak{eg i u~inkovitijeg ga{enja poàra,

• pri regulaciji prometa obratiti pozornost na obvezu lak{eg pristupa najugroènijim dijelovima naselja i objekata u naseljenim mjestima,

• inzistirati na provedbi propisanih mjera za{tite od poàra, • centralizirano projektiranje sustava svih veza potrebnih za dojavu i uzbunjivanje,

-Plan- 3737


• definirati podru~ja koja su minirana i na koja treba obratiti pozornost radi za{tite ljudi od neeksplodiranih minskoeksplozivnih sredstava.

Prema Pravilniku o kriterijima za odre|ivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloni{ta i drugi objektu za za{titu ("Narodne novine", br. 2/91) podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije kategorizira se u ~etiri stupnja ugroènosti.

I . s t upan j ug r o ` eI . s t upan j ug r o ` e no s t in o s t i pokriva grad Poègu u kojem treba odrediti obvezu izgradnje skloni{ta otpornosti 100 kPa, skloni{ta dopunske za{tite otpornosti 50 kPa, porodi~na skloni{ta otpornosti 30 kPa te osigurati za{titu zaklonima. U gradu Poègi u radijusu ili na udaljenosti od 150 m od objekta treba planirati izgradnju skloni{ta otpornosti 100 kPa. Na udaljenosti od objekta do 650 m i u gusto naseljenim urbanim sredinama (kvartovima) treba graditi skloni{ta dopunske za{tite i skloni{ta za za{titu od radijacije.

I I . s t u p an j I I . s t u p an j ug ro ` eno s t iug r o ` eno s t i nema gradova niti naseljenih mjesta. I I I . s t upan j ug r o ` eno s t iI I I . s t upan j ug r o ` eno s t i obuhva}a grad Pakrac unutar kojeg treba odrediti jednu ili

vi{e zona u kojima se grade skloni{ta za za{titu od radijacije te osigurati za{titu u zaklonima.

I V . s t upan j obuh v a } aI V . s t upan j obuh v a } a gradove Pleternicu i Lipik te op}inska sredi{ta Kutjevo i Veliku. Podru~ja ovih gradova i op}inskih sredi{ta treba podijeliti na jednu ili vi{e zona u kojima se osigurava za{tita stanovni{tva u zaklonima.

I n t e r e s i v j e r s k i h z a j e dn i c a su I n t e r e s i v j e r s k i h z a j e dn i c a su prvenstveno vezani za izgradnju vjerskih gra|evina pojedinih konfesija na podru~ju ùpanije. Obvezuju se op}ine i gradovi da kod planiranja prostora u planovima nièg reda, temeljem zahtjeva pojedinih vjerskih zajednica osiguraju prostore za normalno funkcioniranje istih.

Potrebe za prostorima namjenjenih za potrebe gradnje objekata vjerskih zajednica potrebno je uzeti u obzir pri valorizaciji prostora i izradi PPUO/G.

S tim potrebama za prostorom potrebno je u}i u analiti~ku obradu kod definiranja budu}ih granica gra|evinskog podru~ja.

3.5. Uvjet i kor i{tenja, ure|enja i za{t i te prostora3.5. Uvjet i kor i{tenja, ure|enja i za{t i te prostora a / Uv j e t i za rac iona lno ko r i { t en j e i za{ t i t u p ros to ra i oko l i { aa / Uv j e t i za rac iona lno ko r i { t en j e i za{ t i t u p ros to ra i oko l i { a

Podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije odlikuje se raznoliko{}u i vrijedno{}u prirodne i kulturne ba{tine, stoga se ovim Prostornim planom nastoji prvenstveno posti}i racionalni pristup u gospodarenju prostorom. On definira smjernice glede nepotrebnog i nekontroliranog zauzimanja zemlji{ta, na na~in da se kvalitativno i skladno postave odnosi razvoja s opredjeljenjem za{tite i o~uvanja prostora i okoli{a.

Za{tita podru~ja provodi se definiranjem - namjena prostora i - na~inom kori{tenja prostora.

Namjena prostora je obavljena sukladno osjetljivosti prostora za odre|ene aktivnosti iz ~ega proizlazi da za osjetljivost prostora postoje razine dostupnosti i to: - Nivo zone zabrane gradnje objektata s izuzetkom infrastrukturnih objekata. Ona vrijedi za

inìnjersko-geolo{ki nestabilna podru~ja i u zonama poplavnog podru~ja; - Nivo zone ograni~ene gradnje s mogu}no{}u dopu{tene gradnje objekata i infrastrukture; - Nivo zone regulative koja obuhva}a mogu}nosti dopu{tene gradnje, ali u kontekstu

posebnih mjera i ure|enja prostora;

3838 -Plan-


Nivo zone koja obuhva}a sve preostalo podru~je u kojem je planirana gradnja bez posebnih ograni~enja;

S toga su m j e r eS t oga su m j e r e z a o s t v a r i v a n j e c i l j e v a s l i j e d e } e : z a o s t v a r i v a n j e c i l j e v a s l i j e d e } e : ♦ Posebno treba obratiti pozornost da se za nove namjene prostora moraju osigurati uvjeti

za razvoj unutar ve} definiranog i neiskori{tenog gra|evinskog zemlji{ta; ♦ Spre~avanje neopravdanog zauzimanja novih povr{ina za {irenje gra|evinskog podru~ja; ♦ Dopustiti {irenje granica gra|evinskog podru~ja samo u slu~aju potrebnih razloga

demografije i gospodarskog razvoja; ♦ Spre~avanje {irenja naselja uzdu` prometnica; ♦ Spre~avanje usitnajvanja posjeda; ♦ Spre~avanje nekontrolirane gradnje i sli~nih zahvata; ♦ Spre~avanje gradnje na posebno vrijednim prostorima (zoni vikend naselja). ♦ Prioritetnim definiranjem na~ina kori{tenja potrebno je pristupiti za{titi prirodnih

podru~ja koja moraju biti u funkciji postizanja gospodarskog razvitka a pri tome vode}i brigu o:

- Za{titi zraka, vode, tla od prekomjernog one~i{}enja, a ujedno stvaraju}i odnos za{tite okoli{a od me|usobnog one~i{}enja (odnos naselje - industrijska zona);

- Neracionalnom kori{tenju zemlji{ta. Prirodna ba{tina se {titi po posebnim kriterijima; - Za{titi kulturno-povijesnog naslije|a kao odrazu duhovnog i materijalnog bogatstva

sredine. Stoga je potrebito pristupiti izradi odgovaraju}ih dokumenata (Izvje{}a o stanju

okoli{a) na razini @upanije, kojom bi se valoriziralo postoje}e stanje okoli{a (voda, zrak, i tlo), prirodne sredine (biljni i ìvotinjski svijet), prostor op}enito, utvr|ivaju}i vrstu i koli~inu zaga|enja s analizom do sada provedenih aktivnosti, a sve u cilju:

♦ o~uvanju krajobraza @upanije, ♦ svrhovito i racionalno kori{tenje, te upravljanje dijelovima budu}eg parka prirode, ♦ te o~uvanju i obnovi kulturno povijesnih objekata i posebno vrijednih cijelina. Prema evidenciji zna~ajnih prirodnih i kulturnih vrijednosti u Poè{ko-slavonskoj

ùpaniji izdvajaju se: 1. podru~je budu}eg parka prirode "Papuk", 2. lje~ili{ni park u Lipiku kao za{ti}eni spomenik parkovne arhitekture, 3. park oko dvorca Trenkovo, kao za{ti}eni spomenik parkovne arhitekture, 4. park oko dvorca Kutjevo, kao za{ti}eni spomenik parkovne arhitekture, 5. za{ti}eni krajobraz Sovskog jezera. Podru~ja koja treba jo{ valorizirati i registrirati te dobiti suglasnost od Dràvne uprave

za za{titu prirode i okoli{a, a koja su ve} obra|ivana u prija{njim prostornim planovima su: • Ravna gora, kao prijedlog za za{ti}eni krajobraz, • Emova~ki lug, Borik kod sela Kuzmice te {uma Kalvarija na obroncima

Psunja kao spomenici parkovne arhitekture, • potok Pa~ica i Veli~anka, vinogradi kutjeva~kog podru~ja, - koji su u{li unutar

Parka prirode Papuk, • gorska sutjeska na Papuku, nanosi pijeska na obroncima Dilja kod pa{njaka

sela Resnik kao spomenici prirode, • parkovna arhitektura u Poègi, Pleternici i Bi{kupcima, • podru~je ribnjaka u Poljani. • spomen podru~ja Zve~evo - unutar parka prirode "Papuk". • Srednjevjekovne utvrde (Veli~ki grad, stari grad u Kaptolu, Kamengrad, stari

grad âklovac, Stari grad Podvr{ko, Vrhova~ki grad i Dola~ki grad).

Za{titu kulturnih dobara potrebno je valorizirati kroz izradu Konzervatorske studije za povjesne, urbane i ruralne cjeline,s revizijom postoje}ih studija, te konzervatorskim metodolo{kim pristupom utvrditi obnovu izvornih povjesnih oblika, urbanih i graditeljskih vrijednosti u cilju uklju~ivanja u programe razvoja kao podloga za izradu prostorno planske dokumentacije op}ina i gradova.

-Plan- 3939


Temeljem navedenog proizlazi da je za potrebe pravovaljane valorizacije i u~inkovite za{tite okoli{a potrebno poduzeti odre|ene aktivnosti na dokumentaciji za{tite okoli{a.

"Uvjetima kori{tenja, ure|enja i za{tite prostora" ozna~eni su svi za{ti}eni i planirani "Uvjetima kori{tenja, ure|enja i za{tite prostora" ozna~eni su svi za{ti}eni i planirani p r i r o dn i k r a j o b r a z i .p r i r o dn i k r a j o b r a z i .

Posebne uvjete kori{tenja prostora u za{titi prirodne ba{tine mogu}e je definirati izradom prostornih planova podru~ja posebnih obilje`ja (kao {to je Park prirode Papuk) te definiranjem posebnih uvjeta kori{tenja prostora u prostornim planovima op}ina i gradova. Prema Strategiji prostornog ure|enja RH potrebno je za park prirode obvezno izraditi prostorni plan (temeljem ~l. 21. Zakona o prostornom ure|enju), kao i prioritetne smjernice i mjere za{tite i mjere koje treba poduzeti, a prema kojem }e se u budu}nosti gospodariti ovim prostorom.

Zakonom o za{titi prirode, ~lankom 17. i 29., potrebno je osnovati javnu ustanovu Zakonom o za{titi prirode, ~lankom 17. i 29., potrebno je osnovati javnu ustanovu

z a up r a v l j a n j e z a { t i } e n im d i j e l o v ima p r i r o d e .z a up r a v l j a n j e z a { t i } e n im d i j e l o v ima p r i r o d e . Za upravljanje za{ti}enim djelovima prirode potrebno je uz dobivanje suglasnosti od nadle`nog ministarstva i @upanijskog poglavarstva propisati mjere za{tite.

Prema Zakonu o za{titi prirode u parku prirode dopu{tene su djelatnosti koje ne ugroàvaju njegove bitne zna~ajke i ulogu. Osim naprijed navedenih podru~ja osobite vrijednosti te relativno visoke o~uvanosti na podru~ju @upanije izdvajaju se brdska-planinska podru~ja okolnih planina.

Poradi toga potrebno je temeljem "uredbe o procijeni utjecaja na okoli{" provesti procijenu utjecaja na okoli{ u (PUO) za namjeravane zahvate u prostoru prema "Popisu zahvata" definiranih Uredbom.

Dio zahvata za koje treba provesti procijenu utjecaja na okoli{ za planirane dionice bzrih cesta - svih prema popisu zahvata, vodnih akumulacija-Kamenska, retencija Vrbova, Kaptolka, magistralne plinovode - Pleternica - Nova Kapela, dalekovode, regulaciju vodotoka rijeke Orljave (Pleternica-u{}e Save) a bilo ih je mogu}e prikazati na kartografskom prikazu " Pod r u ~ j a i d i j e l o v i p r im j ene p l an s k i h m j e r a z a { t i t e "" Pod r u ~ j a i d i j e l o v i p r im j ene p l an s k i h m j e r a z a { t i t e "

Podru~je parka prirode "Papuk" biti }e obra|eno Prostornim planom posebnih obilje`ja kojim }e se definirati budu}e aktivnosti za gospodarenje tim prostorom, pri tome uvaàvaju}i interes Dràve i @upanije. U tom cilju bit }e obveza prona}i rje{enja koja su ustvari suprotna zahtjevima vezanim uz za{titu prirode i okoli{a, a treba ih maksimalno uskladiti s obzirom na gospodarsko iskori{tavanje mineralnih sirovina, eksplatacije drvne mase i eksplatacije vodnih resursa.

ñ

×

×

×

×

××

×

×

×

×

×

VELI^KIGRAD

òKUZMICA

VRHOVA^KIGRAD

STARI GRADÂKLOVAC

×

ñÌÌ

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

ÌÌ

Ì

Ì

Ì

Ì

ÌÌ Ì

Ì

Ì

ÌÌ

Ì

Ì Ì

Ì Ì

Ì

Ì

ÌÌ

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

ÌÌ

Ì

Ì

ÌÌ

ÌÌ

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

ÌÌ

ÌÌ

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

ÌÌÌÌ

Ì

Ì

Ì

Ì

Ì

ÌÌ

Ì

Ì

Ì

ÌÌ Ì

Ì

Ýá

ò

ò

ò

ò

ò

VELIKA

îî

î

îî

î

î

î

î

îî

î

îî

î

î

î

î

îî

î

î

î î

î

î

î

îî

î

îî

î

î

î

î îî

î î

î

î

î

î

î

î

î

î

î

î

î

î

î

îî

îî

î

î

îî

î Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë

Ë Ë

Ë

ËË

Ë

q

q

ñ×

îò Srednjevjekovne utvrde

Sakralne gra|evine

Civilna gra|evinaGradska naselja

Op}inska granicaGranica ùpanije

Nalazi{te opatije “RUDINA”á

Nalazi{te “Lasinjske kulture”q

Ý Arheolo{ki lokalitet u “Teki}u”

Arheolo{ki lokalitetÌË

Ê

Etnolo{ka gra|evina

Spomen objekt

Ê

Ê

Ê

Ê

Ê

ÊÊ

ÊÊ

Ê

Ê

Ê

ÊÊ

Graditeljska ba{tina

RUDINE

Ö

Ö

ÖLIPIK

PAKRAC

PO@EGABRESTOVAC

PLETERNICA

JAK[I]ÂGLIN

KUTJEVOKAPTOL

KAMENGRAD

VI[KOVA^KIGRAD

']

4040 -Plan-


Poznata je ~injenica dvojakog u~inka kod nalazi{ta mineralnih sirovina koja se o~ituje u ostvarivanju ekonomske koristi i istovremeno {tetnom utjecaju na okoli{ (zaga|ivanje vode, zraka, buke, utjecaja na tektonska poreme}enja, vibracije, devastaciju krajobraza, nesanirana napu{tena nalazi{ta).

Pitanje posevnih ograni~enja gradnje vrijede za inìnjersko-geolo{ko nestabilno podru~je (ispunjavanje uvjeta u odnosu na fizi~ko-mehani~ke zna~ajke tla), kako bi se sprije~ilo ugroàvanje ljudi i materijalnih dobara.

3.5.1. Iskaz povr{ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru~ja i 3.5.1. Iskaz povr{ina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva podru~ja i cjeline (prirodni resursi, krajocjeline (prirodni resursi, krajo braz, prirodne i kulturnobraz, prirodne i kulturno--

povi jesne cje l ine i vr i jednost i ) povi jesne cje l ine i vr i jednost i ) –– tab l ica 3. tab l i ca 3. R e d . R e d . b r o j b r o j

Naziv �@upanije/op}ine/grada

P o ` e { k oP o ` e { k o -- s l a v o n s k a @ u p a n i j as l a v o n s k a @ u p a n i j a

Oznaka Ukupno ha

% od povr{ine �@upanije

stan/ha ha/stan*

2.0. ZA[T I]ENE CJEL INE ZA[T I]ENE CJEL INE T a b l i c a 3 . 2T a b l i c a 3 . 2 2.1. Za{ti}ena prirodna ba{tina ukupno

-park prirode /pripadaju}i dio parka/ -spomenik parkovne arhitekture -za{ti}eni krajobraz -ostali za{ti}eni dijelovi prirode

P PP P PAPA Z KZK

20.163 57 17 18 910 87 00

17 08 00 68 50 00

1 167 12 17

*

2.2. Za{ti}ena graditeljska ba{tina -arheolo{ka podru~ja -povijesno graditeljske cjeline

*

@upanija/op}ina/grad ukupno * 3.0. KOR I[TENJE RESURSAKOR I[TENJE RESURSA 3.1. More i morske obale

obalno podru~je oto~no podru~je

ha, km ha, km

3.2. Energija - proizvodnja - potro{nja

MW 156.457 MWh/god

3.3. Voda vodozahvat u 1000 m3

potro{nja u 1000 m3

oko 5.250 m3/god oko 3.146 m3/god

ne iskazuje se

3.4. Mineralne sirovine jed. mjere za sirovine

�@upani ja/op}ina/grad �@upani ja/op}ina/grad ukupno

*-planirno 2015. godine **-utro{eno --------godine 1997. Oznake (prema kartografskom prikazu): PP- park prirode P[- park {uma

ZK- za{ti}eni krajobraz .

b/ Kr i t e r i j i za gra|en je i z van gra|ev inskog podru~ jab / Kr i t e r i j i za gra|en je i z van gra|ev inskog podru~ ja Temeljni pristup izradi prostorno planske dokumentacije PP@ je ne mjenjanje bilanci

osnovnih kategorija kori{tenja prostora, a prvenstveno ne na {tetu prirodnih resursa od osobitog zna~aja i vrijednosti. Osnovni stav je da se pobolj{avaju kvantitativne zna~ajke i racionalno koristi ve} angaìrani prostor. Iz toga proizlazi da je prostor namjenjen za rad, stanovanje i druge funkcije koje zadovoljavaju potrebe ljudi prvenstveno prostor gra|evinskog podru~ja, dok je prostor izvan gra|evinskog podru~ja prioritetno prostor od univerzalnijeg zna~aja a namjenjen je poljoprivredi, {umarstvu i vodnom gospodarstvu.

Prema ~l. 42. Zakonu o prostornom ure|enju - izvan granica gar|evinskog podru~ja moè se planirati izgradnja objekata:

♦ infrastrukture (prometnice, energetska i komunalna infrastruktura), ♦ zdravstvenih i rekreacijskih,

-Plan- 4141


♦ objekata obrane, ♦ objekata za istraìvanje i iskori{tavanje mineralnih sirovina, ♦ stambenih i gospodarskih objekata za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma, a svi u

funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti. Izvan gra|evinskog podru~ja na poljoprivrednom zemlji{tu I. i II. bonitetne klase moè

se planirati izgradnja samo stambenih i gospodarskih objekata u funkciji obavljanja ♦ poljoprivredne djelatnosti, ♦ objekata infrastrukture te ♦ objekata za istraìvanje i iskori{tavanje energetskih mineralnih sirovina.

Prema Programu prostornog ure|enja izgradnja izvan gra|evinskog podru~ja mora biti tako ure|ena da se ne moè formirati naselje, ulica ili grupe gra|evinskih parcela te da se ne koristi prostor uz postoje}e prometnice i povr{ine vrijednih, a posebno ure|enih poljoprivrednih zemlji{ta.

Za izgradnju izvan gra|evinskog podru~ja potrebno je pristupiti izradi detaljnih planova. i vrsta detaljnog plana: Prema odrednicama ovog Plana odre|uje se prostornim planovima ure|enja gradova i op}ina, prema kriterijima kojima se odre|uje vrsta, veli~ina i namjena gra|evine i zahvata u prostoru tako da:

♦ Objekti moraju biti u funkciji kori{tenja prostora (objekti poljoprivrede - ratarstva i sto~arstva, vo}arstva, vinogradarstva, odnosno izgradnja ekonomskih dvori{ta, objekti planinarstva i lovnog turizma, objekti gospodarstva u svrhu eksplatacije mineralnih sirovina, objekti za potrebe seoskog turizma, ali u sklopu poljoprivrednog gospodarstva i

♦ s uvjetom da maksimalne dopu{tene izgradnje u odnosu na povr{ine gospodarskih zgrada te zdravstveni objekti, ali da ne ometaju i ne ugroàvaju vrijednosti kulturne i prirodne ba{tine.

Izgradnju objekata dopu{tenih zakonom u funkciji poljoprivrede treba vrednovati kroz objektivne programe (fizibiliti studije) kojima }e se dokazati opravdanost zahvata i njegovu uskla|enost s elementima za{tite prostora i okoli{a. Izgradnja na poljoprivrednom ili {umskom zemlji{tu bit }e detaljnije usmjerena Odredbama za provo|enje kod planova nièg reda (prostornih planova gradova/op}ina), gdje }e se razraditi vrsta, veli~ina, i namjena objekta, kao i minimalna udaljenost od granice gra|evinskog podru~ja naselja i minimalne udaljenosti od gospodarskih zgrada za intenzivnu sto~arsku i peradarsku proizvodnju s uvjetnim brojem grla. (Uvjetno grlo podrazumijeva teìnu od 500 kg). T a b l i c a 2 0T a b l i c a 2 0

VRSTA I BROJ STOKEVRSTA I BROJ STOKE UDALJENOST ODUDALJENOST OD

Od r a s l i h Od r a s l i h g o v e d ag o v e d a

T o v n e T o v n e t e l a d i i t e l a d i i j u n a d ij u n a d i

Tovnih svinja Tovnih svinja k rma ~ a i l i k rma ~ a i l i p r a s a d ip r a s a d i

P e r a d iP e r a d i G r a | e v n oG r a | e v n o

g podru~ jag podru~ ja Dràvne Dràvne

c e s t ec e s t e @ u p a n i@ u p a n i

jske cestajske cesta

50 170 250 12.500 100 100 50 50-350 170-750 250-750 12.500-

15.000 300 150 100

350-1300 > 1200 750-2000 >15.000 400 200 150 > 1300 > 2000 500 300 200

Treba obratiti pozornost da se pod intenzivnom djelatno{}u podrazumijeva sva

ratarska djelatnost na zemlji{tu jedinstvene povr{ine od 30 ha; ♦ Objekte zdravstva mogu}e je graditi van granica gra|evinskog podru~ja na podru~jima koje

su vezane za prirodne datosti (vodu, zrak i sl.); ♦ S obzirom na slu~aj bespravne gradnje, tj. ve}eg broja izgra|enih objekata izvan granica

gra|evinskog podru~ja, potrebno je izna}i rje{enja o postupku prema njima, s obzirom na njihovu budu}u namjenu. U tom kontekstu nadle`no }e tijelo dràvne uprave ishoditi suglasnosti na zahtjeve za izgradnju objekata planinarskih domova, lova~kih ku}a, ugostiteljskih objekata uz podru~ja turisti~ko-rekreacijske zone, objekte rekreacije i sl. s obzirom na vrstu zahvata i zna~ajke lokacija;

4242 -Plan-


♦ Podru~je brdskog dijela @upanije je vi{e izloèno nekontroliranoj izgradnji vikend objekata (podru~ja vinogradarsko-vo}arskih predjela), koju je potrebno sprije~iti i pravovaljano usmjeriti unutar postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja. Prostornim planovima grada/op}ina potrebno je utvrditi takve uvjete i standarde u cilju onemogu}avanja izgradnje objekata na kontaktnim zonama (potezi {ume - niì breùljci, vizualno izloène lokacije, izgradnja uz vodotoke) te ujedno usvojiti osnovne preporuke za primjerenu izgradnju;

♦ Ruralno podru~je @upanije koje ima razvijene naznake tradicionalne arhitekture, naselja sa svim obilje`jima tipolo{kog, ambijentalnog treba adekvatno poticati i razvijati u cilju da se zadrè i o~uvaju od daljnjeg propadanja i uni{tavanja. Prostornim planom Poè{ko-slavonske ùpanije nije se pristupilo definiranju uvjeta izgradnje i oblikovanja, pa stoga ostaje obveza da se pri izradi planova niè razine pristupi definiranju osnovnih preporuka i klju~nih odrednica za oblikovanje i ambijentalno uklapanje;

♦ U prostoru parka prirode i ostalim prostorima u kojim je predvi|ena za{tita osobito vrijednih krajobraza, objektima koji su izgra|eni izvan granica gra|evinskog podru~ja treba ostvariti mogu}nost legalizacije kroz dobivanje lokacijske dozvole na osnovi izrade detaljnih idejnih planova, (odnosno za manje pomo}ne objekte, tj. manje kvadrature ne treba takav nivo planova) pri kojima

- posebno treba obratiti pozornost maksimimilizaciji uvjeta za za{titu okoli{a, - koji }e biti definirani pri izradi PP parka prirode sukladno zakonskoj obvezi. Do trenutka izrade prostornog plana posebnih obilje`ja, PP@ ukazuje na potrebu

stroè za{tite i o~uvanja temeljnih vrijednosti obuhva}enog podru~ja s mogu}im uvaàvanjem reìma za{tite prirode koje Zakon propisuje za ve} za{ti}ene predjele.

Stoga sve aktivnosti na mogu}im zahvatima u potrebi {irenja postoje}ih odobrenih granica proizvodnih eksplatacionih podru~ja treba ograni~iti na ve} za to odobrenu povr{inu. Sva budu}a razgrani~enja biti }e definirana pri izradi Prostornog plana parka prirode "Papuk".

Za sve ostale prostore koji su ovim Planom nagla{enije vrednovana ({ume, vodotoci, kontaktna podru~ja uz vodotoke) potencijalno su ugroèna kategorija podru~ja. Stoga je potrebno usmjeriti ve}u pozornost na vrste zahvata, a pri tome po{tivaju}i kategorije za{tite te provo|enju zakonskih obveza i odredbi ( Z a kona o z a { t i t i p r i r ode i Zakona o z a { t i t i ( Z a kona o z a { t i t i p r i r ode i Zakona o z a { t i t i o ko l i { a )o k o l i { a ) , s obvezom izrade procijene utjecaja na okoli{ za zahvate u~injene izvan granica gra|evinskog podru~ja. ♦ Lokacijska dozvola izdaje se temeljem detaljnih planova koje odre|uju prostorni plan ure|enja op}ine i grada; ♦ Zahvat u prostoru ima isti tretman kao i gra|enje.

Prostornim planom Poè{ko-slavonske ùpanije osiguravaju se koridori za planiranu kapitalnu infrastrukturu koji predstavljaju budu}e smjernice razvoja, stoga sve te koridore treba detaljnije dimenzionirati pri izradi planova niè razine te pri izradi namjenske dokumentacije. Objekti ostale kapitalne infrastrukture (magistralni plinovodi, magistralni vodoopskrbni sistemi, TK mreà, dalekovodna mreà Ernestinovo-Tumbri i dr.), su dobrim dijelom na podru~ju @upanije ve} definirani te za njih ne treba traìti nove prostore, odnosno potrebito ih je uvezati s objektma prometne infrastrukture.

Odvodnju treba rije{iti tako da se izrade studije odvodnje i zbrinjavanja otpadnih voda naselja kroz koje }e se detaljno definirati koncepcijska polazi{ta, na~ela i usmjerenja te ponuditi rje{enja o pojedinim sustavima.

Zbrinjavanje otpada treba rje{iti po kriterijima i dostignu}ima suvremenih ekolo{ki naprednih zemalja s prethodnom obradom otpada prije kona~nog odlaganja u prirodno okruènje. Koriste}i svjetske kriterije oko za{tite i o~uvanja okoli{a, ponu|ene lokacije za odlaganje ostaju za daljnju upotrebu i iskori{tavanje.

Trebalo bi poraditi na mogu}em rje{enju spaljivanja krutog otpada (u spalionici cementare u Na{icama) tako da se udruì vi{e slavonskih ùpanija i izna|e pravovaljano rje{enje.

-Plan- 4343


3.6.3.6. Razvoj infrastrukturnih sustavaRazvoj infrastrukturnih sustava

3.63.6 .1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, eljeznice, zra~ne .1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, eljeznice, zra~ne luke, javne te lekomunikac i je , produktovodi )luke, javne te lekomunikac i je , produktovodi )

Prometn i in f r as t ruk tu rn i sus tavP rometn i in f r as t ruk tu rn i sus tav Podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije svojim geoprometnim poloàjem predstavlja sastavni dio isto~ne Hrvatske. Prostor isto~ne Hrvatske ima veoma povoljan zemljopisno-prometni poloàj u {irem okruènju. Promatrani prostor smje{ten je na spoju izme|u dvije prostorno-zemljopisne cjeline: Panonske nizine i Dinarskog gorja, a koje ome|uju doline rijeka Drave, Save i Dunava. U polumjeru od 500 km od ovoga prostora nalazi se nekoliko europskih regija: srednjoeuropska, alpska, karpatska i balkanska. U sklopu velikih prostorno-funkcionalnih cjelina Hrvatske koje spontanim i dinami~kim procesima regionalnog okupljanja i razlikovanja sve vi{e dolaze do izraàja isto~na se Hrvatska ne isti~e toliko veli~inom povr{ine niti brojno{}u stanovnika (ona u tim mjerilima zaostaje za sredi{njom Hrvatskom, a povr{inom i za jadranskom Hrvatskom), nego je njezina posebnost odre|ena prije svega svojstvima prometno-zemljopisnog poloàja i prirodno-zemljopisnim osobinama. To je poloàjem ~vori{ni, a prirodnom osnovom osobito vrijedan kraj.

Da bi se postigla potpuna prometna iskori{tenost ovog prostora, potrebno je izgraditi moderan i tehni~ki kompatibilan prometni sustav s prostorom srednje Europe. Osim toga potrebno je i rje{enje politi~ke situacije u uèm okruènju koja podrazumijeva stabilno politi~ko rje{enje u Bosni i Hercegovini i normalizaciju odnosa sa SR Jugoslavijom.

Osnovni cilj Poè{ko-slavonske ùpanije je zadràvanje stanovni{tva i razvoj gospodarstva na prostorima u kojima se o~ekuje oìvotvorenje planiranog koncepta razvitka u prostoru.

Potonje spomenuto strukturno obilje`je imat }e presudnu ulogu u kretanju broja stanovnika. Istina, ostarjeli dobni sastav ne poti~e iseljavanje (uska osnova potencijalnih migranata), {to }e u srednjoro~nom razdoblju do 2001., a mo`da i u onom do 2011. godine, rezultirati usporavanjem trenda pada u kretanju broja stanovnika bez obzira na trajno visoku stopu mortaliteta. Me|utim, tamo gdje je dobna struktura osjetnije poreme}ena (emigracija mla|eg stanovni{tva), prirodno je kretanje postalo (ili }e postati) glavnim oblikom depopulacije (denataliteta), do}i }e u velikom broju naselja do potpunog izumiranja stanovni{tva, to~nije, njihovog i{~eznu}a kao aglomeracija.

Stoga, da bi se sprije~ila takva pretpostavka proiza{la iz analiza, jedan od osnovnih strate{kih ciljeva i prioriteta razvoja Poè{ko-slavonske ùpanije zasnovan je na razvoju prometne infrastrukture, u svrhu povezivanja @upanije s glavnim prometnim europskim koridorima te unutarùpanijskim razvojem i povezivanjem, vode}i ra~una o potrebi policentri~nog razvitka Hrvatske i izgradnji sustava brzih, dràvnih i ùpanijskih cesta te razvojem prigradskih i gradskih prometnica koje }e s smanjivati prometni pritisak na sredi{nje gradske cijeline.

Na ùpanijskom podru~ju nalaze se i brojne prirodne osobitosti, odnosno za{ti}eni

objekti i podru~ja prirode, obuhva}eni nekom od kategorija za{tite prirode (prema Zakonu o za{titi prirode). U odnosu prema za{ti}enim podru~jima prirode poloàj prometnica je razli~it i uglavnom prolazi rubnim dijelom podru~ja, pruà se do objekta ili prolazi kroz za{ti}eno podru~je.

Na ùpanijskom podru~ju osim za{ti}enih objekata prirode, prema vaè}im Zakonima u prostorno-planskoj dokumentaciji, velik je broj objekata koji su ozna~eni terminom evidentiranih ili su lokalnog zna~aja, {to zna~i da su istaknuti zbog svojih prirodnih vrijednosti, kako bi i oni bili stavljeni pod za{titu u nekom budu}em vremenu. Kako do danas to nije u~injeno, smatramo da zbog njihovih prirodnih osobina treba naglasiti njihovo

4444 -Plan-


zna~enje i istaknuti bogastvo ovog prirodnog resursa te ukazati na potrebu njegovog o~uvanja i za{tite.

Radi svih navedenih osobitosti prostora potrebno je pristupiti razvoju integralnog prometa koji za podru~je @upanije obuhva}a razvoj cestovnog, èljezni~kog, zra~nog, telekomunikacijskog i informati~kog sustava prometa i veza, a pri tome vode}i brigu o cjelovitosti i me|usobnoj zavisnosti funkcija, u kona~nci s ciljem o~uvanja okoli{a i pove}anja kvaltitete ìvljenja.

CESTOVNA INFRASTRUKTURACESTOVNA INFRASTRUKTURA Postoje}e stanje prometne cestovne infrastrukture obuhva}ano je Odlukom o

razvrstavanju javnih cesta u dràvne, ùpanijske i lokalne ceste, na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije u ukupnoj duìni istih od 730,14 km i to:

• Dr àvn ih ces t eD r à vn ih ces t e 221 ,90 km221 ,90 km • @upanijskih ceste@upanijskih ceste221 ,00 km221 ,00 km • Loka ln ih ces t aLoka ln ih ces t a 287 ,60 km.287 ,60 km.

Od ukupne duìne javnih cesta asfaltirano je 572,54 km ili 78,42%, a neasfaltirano je 156,00 km ili 21,58 %.

U cestovnom prometu dominiraju dràvni cestovni pravci koji prolaze kroz podru~je @upanije a to su:

Dr à vne ce s t e pod o znakom:D r ` a vne ce s t e pod o znakom: 1. D-5 GP Terezino polje-(gr.R.M.)-Virovitica-V.Zdenci-Daruvar-Oku~ani-

GPSt.Gradi{ka(gr.R.BiH) 2. D-26 Sv. Ivan Zelina (D-3)-Vrbovec-âzma-Gare{nica-Badljevina (D-5) 3. D-38 Pakrac (D-5) - Poèga - Pleternica - \akovo (D-7) 4. D-47 Lipik (D-5) - Novska - H. Dubica - H. Kostajnica - Dvor (D-6) 5. D-49 Slatina (D-2) - Poèga - Pleternica - Luàni (D-4) 6. D-51 Gradi{te (D-53) - Poèga - Re{etari - (D-4) 7. D-53 GP D. Miholjac (gr. R. M.) - Na{ice - GP Sl. Brod (gr. R. BiH)

Osim navedenih cestovnih pravaca prohodnosti prostora pogoduju i 26 ùpanijskih postoje}ih pravaca i 77 lokalnih cestovnih pravaca. Studija pod nazivom STRATEGIJA RAZVITKA CESTOVNE MRE@E SLAVONIJE I BARANJE, zajedni~kim djelovanjem pet (5) slavonskih ùpanija (Osje~ko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Poè{ko-slavonska i Viroviti~ko-podravska) usagla{ava stavove i potrebe prometnog razvoja i me|usobno prometno povezivanje unutar njih.

Skup{tina Poè{ko-slavonska ùpanije je donijela Zaklju~ak o usvajanju Strategije razvitka cestovne mreè Slavonije i Baranje 23. lipnja 1998. godine, kojom je izvr{ena kategorizacija prometnica na ùpanijskom podru~ju za koje je potrebno osigurati koridore u prostoru iako su oni samo djelom u{li u Strategiju prometnog razvoja RH. Stoga:

U prostoru poè{ke zavale predloène su dopune primarnih i cestovnih pravaca, koji nisu U prostoru poè{ke zavale predloène su dopune primarnih i cestovnih pravaca, koji nisu s a s t a v n i d i o S t r a t e gs a s t a v n i d i o S t r a t e g i j e p r om e t n o g r a z v i t k a .i j e p r om e t n o g r a z v i t k a . Planirani cestovni pravac bi imao po~etak od predloènog ~vori{ta na planiranoj brzoj cesti ViroviticaPlanirani cestovni pravac bi imao po~etak od predloènog ~vori{ta na planiranoj brzoj cesti Virovitica--Slat inaSlat ina -- Na{iceNa{ice --Osi jek, dal je uz trasu dràvne ceste DOsijek, dal je uz trasu dràvne ceste D -- 53 do âglina gdje se odvaja u pravcu 53 do âglina gdje se odvaja u pravcu Pleternice, zatim dolinom rijeke OrljPleternice, zatim dolinom rijeke Orlj ave do ~vori{ta Luàni na autocestu Zagreb ave do ~vori{ta Luàni na autocestu Zagreb -- Lipovac. Planirana Lipovac. Planirana cesta prolazi la bi od grada Pleternice do Luàna kao mogu}i ukomponirani dio u izgradnji cesta prolazi la bi od grada Pleternice do Luàna kao mogu}i ukomponirani dio u izgradnji obrambenog nasipa uz lijevu stranu rijeke Orljave, {to zna~i uz jednu koordinativnu aktivnost obrambenog nasipa uz lijevu stranu rijeke Orljave, {to zna~i uz jednu koordinativnu aktivnost HrvatskihHrvatskih cesta i Hrvatskih voda. Poveznica grad Poèga cesta i Hrvatskih voda. Poveznica grad Poèga ––grad Pleternica trebala bi se uklopiti u grad Pleternica trebala bi se uklopiti u sjevernu obilaznicu grada Poège koja je ve} planirana Prostorno planskom dokumentacijom uz male sjevernu obilaznicu grada Poège koja je ve} planirana Prostorno planskom dokumentacijom uz male mo d i f i k a c i j e o k o p o l o ` a j a t r a s e .m o d i f i k a c i j e o k o p o l o ` a j a t r a s e .

Bez obzira na stav Ministarstva prometa i veza, Vlade RH, @upan i j a r j e { en j e s v o j e @upan i j a r j e { en j e s v o j e

izol i ranost i vidi kroz r je{avanje prometne povezanost i i osiguranje kor idora unutar izol i ranost i vidi kroz r je{avanje prometne povezanost i i osiguranje kor idora unutar ` upan i j s k og` upan i j s k og p r o s t o r a p r o s t o r a za odre|eno vrijeme koje }e biti prihvatljivije za razvoj prometne infrastrukture.

-Plan- 4545


Stoga je za planirane prometne pravce potrebno osigurati koridore u prostoru sa pojedinim alternativnim rje{enjima za mogu}a ispitivanja:

Prema usvojenoj Strategiji prometnog razvitka RH osnovna mreà cesta u Prema usvojenoj Strategiji prometnog razvitka RH osnovna mreà cesta u Repub l i c i Hrva tsko j de f in i rana je k roz I . I I . i I I I . skup inu pr io r i t e tRepub l i c i Hrva tsko j de f in i rana je k roz I . I I . i I I I . skup inu pr io r i t e t a .a .

Podru~je Poè{ko slavonske ùpanije pokrivaju dva prioriteta i to unutar:Podru~je Poè{ko slavonske ùpanije pokrivaju dva prioriteta i to unutar: I I . skup ina pr io r i t e ta s : I I . skup ina pr io r i t e ta s :

• s redn jos l a vonsk im ces tovn im smje rom "Va l i s au rea "s redn jos l a vonsk im ces tovn im smje rom "Va l i s au rea " Nova Grad i { ka Nova Grad i { ka -- Poèga Poèga -- Na{ ice u du` in i od 80 km Na{ ice u du` in i od 80 km

za kojeg u dijelovima treba pristupiti izradi vremenskih planova i izradi projektne dokumentacije za izgradnju prometnice i obilaznice oko grada Poège, kao i rje{avanju prometnih pravaca kod ve} definiranih i osiguranih koridora. - Unutar ovog prometnog pravca nalazi se dio prometnog pravca sjeverne obilaznice oko grada Poège na relaciji Brestovac-Poèga-Eminovci kao dio planirane dionica I. faze i (dvotra~ne ceste) planirane primarne brze ceste koja bi dugoro~no povezala Poègu i Pleternicu odnosno autocestu kod Luàna u duìni 11 km s pretpostavljenom mogu}om realizacijom projekta do 2005. godine te - izgradnja brze primarne prometnice Brestovac-Pleternica i II. faza obilaznice oko grada Poège do Brestovca (puni profil) i I. faza od obilaznice Poèga do Pleternice u duìni od cca 25 km s realizacijom do 2010. godine.

I I I . skup inom pr io r i t e taI I I . skup inom pr io r i t e ta • brodsko miholja~ki smjer (dio prolazi kroz podru~je Poè{kobrodsko miholja~ki smjer (dio prolazi kroz podru~je Poè{ko --

s l a vonske ùpan i j e )s l a vonske ùpan i j e ) S lav . Brod S lav . Brod -- Na{ i ce Na{ i ce -- Don j i Miho l jac u du` in i 96 km Donj i Miho l jac u du` in i 96 km

- Izgradnja II. faze obilaznice Na{ice (puni profil) i I. faza od Na{ica do âglina (dvotra~na) kao dionioce planirane brze ceste Donji Miholjac-Na{ice-âglin-S. Brod na trasi ceste D-53. Ukupna duìna prometnice unutar ùpanijskih gr. iznosi cca (6,4+18,6)=25 km. - Izgradnja I. faze dvotra~ne brze ceste od âglin do Luàna kao dionice primarne brze ceste âglin–Luàni na trasi dr`. ceste D-38 i D49 u duìni cca (13,3+20,4)= 33,70 km. - Izgradnja II. faze planirane brze ceste Pleternica - Poèga – Brestovac - N.Gradi{ka od obilaznice Poège do Pleternice (puni profil) ukupne duìne cca 11 km.

• brb r odskoodsko -- miho l j a~k i ces tovn i smje rmiho l j a~k i ces tovn i smje r S la v . Brod S lav . Brod –– Na{ i ce Na{ i ce –– Donj i Miho l jac u du` in i 96 km Donj i Miho l jac u du` in i 96 km

- Rekonstrukcija dvotra~ne ceste âglin-Slav.Brod, izgradnja II. faze ceste od obilaznice Na{ica do âglina te od autoceste (D4) do granice BiH (~etverotra~ni puni profil) s izgradnjom i rekonstrukcijom nove trase dvotra~ne ceste gr. Ma|arska–D.Miholjac-Na{ice. - Izgradnja II. faze brze ceste âglin – Pleternica - Luàni na dionici od Pleternice do Luàna (puni profil ~etverotra~ne ceste) u ukupnoj duìni od cca 20,4 km.

• pak ra~kpak ra~k oo -- oku~ansk i ces tovn i smje roku~ansk i ces tovn i smje r S ta ra Grad i {kaS ta ra Grad i {ka -- Oku~an iOku~an i -- P a k r a cPak r a c -- Ve l ik i Zdenc i u du` in i 75 kmVel ik i Zdenc i u du` in i 75 km

Prometnica je koja u prostor Poè{ko-slavonske ùpanije ulazi zapadno u visini naselja Badljevina, u nastavku trase zapadnom stranom obilazi gradove Pakrac i Lipik te uz trasu postoje}e dràvne ceste D5 dolazi do Oku~ana koje obilazi s isto~ne strane.

NAPOMENA: Za razvoj cestovne mreè i prioritete izgradnje pojedinih dijelova cestovne mreè – smatra se da je u III. skupini prioriteta u mreì koja povezuje izolirane dijelove Hrvatske i ostala àri{ta razvoja potrebno {to hitnije uvrstiti prometni pravac Novska - Pakrac – Poèga – Pleternica - \akovo (dràvna cesta D-38 i D-47) kao unutarnju ùpanijsku i me|uùpanijsku vezu. Radi se o tzv. srednje slavonskom cestovnom smjeru.

4646 -Plan-


OSTALE DR@AVNE CESTE :OSTALE DR@AVNE CESTE : Pristupiti pro{irenju mreè dràvnih cesta (projektiranju i izvo|enju)

- izgradnjom spojne ceste Velika - Poèga isto~no od postoje}eg èljezni~kog prometnog pravca izvan naselja na cesti D-49 u duìni 14,2 km,

- izgradnjom sjeverne obilaznice oko grada Pakraca na cesti D-38 u duìni 4,6 km, unutar II. etape u vremenskom razdoblju od 2005 do 2010 godine,

- na trasi dràvne ceste D38 u zoni planirane vi{enamjenske akumulacije Kamensko planirana je korekcija postoje}eg prometnog pravca ju`no od budu}e planirane akumulacije u duìni od 5,6 km

- za dràvnu cestu koja bi povezivala Slatinski Drenovac – Veliku - Poègu te preko Papuka u smjeru Virovitice (Slatine) na trasi dràvne ceste D49, ukupne raspore|ene na dvije susjedne ùpanije u duìnini od 72 km.

Planirana cesta ima prvenstveno gospodarsko – turisti~ki zna~aj, i za sve aktivnosti na izgradnji iste ceste potrebno je vr{iti koordinaciju sa nadle`nom Ustanovom parka prirode "Papuk", uvaàvaju}i pri tome sve elemente za{tite prirode i okoli{a.

Planirano je da se na dionici sjeverno od Velike pobolj{aju prometno-tehni~ki elementi postoje}ih trasa, dok bi se na dionici od Poège do Velike planirala nova trasa ceste, ve}im dijelom isto~no od postoje}e èljezni~ke pruge Velike-Poèga.

- korekcija postoje}e trase isto~no od naselja Orljavac,

MRE@A @UPAN I JSK IH CESTAMRE@A @UPAN I JSK IH CESTA Postoje}e stanje izgra|enih @upanijskih ceste (221 kilometara) ~ija namjena je

isklju~ivo osiguravanje kvalitetnog pristupa svim prostorima @upanije, a zasnovano na gospodarsko- politi~kom interesu @upanije, pri tome uvaàvaju}i Strategiju i Program prostornog ure|enaj RH, treba i dalje nadogra|ivati i razvijatu uz maksimalno uvaàvanje o~uvanja prirodnog krajobraza, a u interesu razvoja gospodarskog, turisti~kog i inog razvoja.

Stoga se za podru~je @upanije predlaè izgradnja novih prometnica ili dijelova trasa ùpanijskog karaktera i to: - na trasi ùpanijske ceste Zve~evo – Kamensko radi planiranja vi{enamjenske akumulacije Kamensko, - na trasi ùpanijske ceste Poèga-Bi{kupci-Draga poradi izmje{tanja tranzitnog prometa kroz sredi{te naselja kao i izbjegavanje velikih krivina u naselju Bi{kupci. Poloàj trase se nalazi ju`no od naselja i povezuje ulazak u Bi{kupce iz pravca Poège i Dragu na njenom ju`nom djelu ulaza,

Novska

Oku~ani N. Gradi{ka

N. Gradi{ka

Luàni Sl. Brod

Sl. Brod \akovo

âglin

Na{iceKutjevo

Orahovica

P. Slatina

Vo}in

Daruvar

KaptolVelika

Jak{i}

Brestovac

PROMETNA INFRASTRUKTURA

Ure|enje kriti~ne dionice trase(postoje}e dràvne i ùpanijske ceste)

Koridor brze trase (i obilznice gradova)

@upanijske cesteDràvne ceste

Lokalne ceste - planiraneRaskr`je cesta u dvije razine

@upanijske ceste - planirane

Koridor brze ceste za ispitivanje

-Plan- 4747


- Ju`na obilaznica oko naselja Kutjevo koja bi povezivala prometnicu Poèga-Kutjevo s prometnicom Kutjevo-Bekte`, prije ulaska u Hajdarevac. - Izgradnja obilaznog puta zapadno od naselja Vetovo koji bi povezivao prometnicu Velika-Kutjevo s Kamenolomom "Vetovo", trasa bi se pruàla biv{im koridorom èljezni~ke uskotra~ne pruge, te - izgradnjom i prekategorizacijom prometnice koja bi povezala Orljavac s Milivojevcima.

Tako|er za podru~je prostora @upanije potrebno je izvr{iti odre|ene prekategorizacije postoje}ih ùpanijskih cesta i to prvenstveno radi povezivanja ùpanijskih sredi{ta:

- dionica prometnice Slatinski Drenovac–Velika (alternativa je prometnica od Vo}ina preko Zve~eva do Velike, koja bi u dobroj mjeri potaknula razvoj turizma u podru~ju Zve~eva te onemogu}ila negativni akcent odumiranja naselja uzrokovanog vi{egodi{njim intenzivnim iseljavanjem ili ratnim migracijama) te,

- Sira~-Dragovi} kao najbliù poverznicu izme|u dva ùpanijska sredi{ta Daruvara (Bjelovara) i Poège.

@e l jezn ice@e l jezn ice Prometne èljezni~ke pravce na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije neophodno je

detaljnije istraìti, razraditi i definirati. Iako pojedini pravci mo`da ne udovoljavaju ekonomskoj isplativosti, oni i dalje ostaju u postoje}im koridorima koje je potrebno revitalizirati i dovesti u normalnu funkciju rada, {to se najvi{e odnosi na • prugu Banova Jaruga – P~eli}, koji pokriva podru~je Pakraca i Lipika, • prugu Pleternica – Na{ice, koja pokriva dio podru~ja Poè{tine, dok • prugu Pleternica - Velika treba prometno osuvremeniti pove}anjem osovinskog pritiska.

Naravno da treba i dalje teìti zadràvanju prometnih pravaca, posebice prometni èljezni~ki pravac Banova Jaruga – P~eli} u ukupnoj duìni od 95 km koji je jedan od va`nih prometnih, gospodarskih i turisti~kih pravaca za razvoj i unapre|enje podru~ja Pakraca i Lipika.

Ukidanjem èljezni~kog pravca, a uz dana{nju lo{u cestovnu infrastrukturu, do{lo bi do gospodarskog kolapsa koji bi ugrozio budu}i razvoj tog kraja.

Dana{nja cestovna infrastruktura ne moè znatnije zamijeniti postoje}e èljezni~ke resurse, osobito kad je u pitanju protok roba Tvornice stakla – Lipik, kamenoloma u Sira~u, Poljoprivrede iz Lipika, Tvornice drvnih prera|evina Papuk – Pakrac i dr.

Iako je navedeni pravac znatno o{te}en u Domovinskom ratu i dana{nji godi{nji kapaciteti prometa ljudi i roba nisu ohrabruju}i jer se radi o podru~ju od posebne dràvne skrbi, s prostorno-planskog gledi{ta moèmo odgovorno re}i da }e ukidanje postoje}ih èljezni~kih pravaca dovesti do zaostajanja u razvoj ovog dijela Slavonije i Poè{ko-slavonske ùpanije. POKAZATELJ RADA ZA 1997 . GOD INUPOKAZATELJ RADA ZA 1997 . GOD INU Tab l i c a b r . 21Tab l i c a b r . 21 Slu`beno mjesto

Otpremljeno putnika

Utovar Vagona / tona

Istovar Vagona / tona

Primjedba

POLJANA 8.551,00 33 / 525,00 - LIPIK 15.054,00 74 / 2.237,00 55 / 1.993,00 PAKRAC-grad 11.015,00 - - Rad 6. Mj. PAKRAC 8.544,00 155 / 3.188,00 4 / 80,00 Ukupno: 43.164,00 262 / 5.950,00 59 / 2.073,00 Stat. optere}enje 22,71t./vag

Sve naprijed navedeno vrijedi i za prometni èljezni~ki pravac koji povezuje Pleternicu i Na{ice, ukupne duìne 23,895 km koja prolazi kroz podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije.

Na dionicama pruge prisutano je dvojno osovinsko optere}enje (tzv. osovinski pritisak 16,0 t i 18,0 t) s najve}im dopu{tenim brzinama od 40 do 80 km/h. Na pravcu postoje dva kolodvora i 8 stajali{ta s ukupno 72 objekta, od kojih 7 mostova i 65 propusta, te 19 èljezni~kih prijelaza.

4848 -Plan-


To je prometno èljezni~ki pravac koji ima vrlo zna~ajnu ulogu u isto~nom dijelu Poè{ko-slavonske ùpanije. Povezivanje op}ine âglin s op}inom Pleternica je osnova zadràvanja postoje}eg stanovni{tva na tim prostorima, gdje i sada dolazi do zna~ajnog odumiranja i migracija iz manjih naselja u ve}e ùpanijske centre. Direktno ili indirektno je na navedenim prostorima u proces odumiranja naselja uklju~eno 21 naselje (podatak iz Demografske studije za podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije za idu}e 20.-godi{nje razdoblje).

Stoga je nu`no pristupiti modernizaciji infrastrukture èljezni~kog prometa uvo|enjem novih i suvremenijih tehnologija prijevoza i prijevoznih sredstava, pobolj{anjem standarda udobnosti, to~nosti, brzine putni~kog prometa, kontinuirnog provo|enja mjera sigurnosti, a sve u cilju pove}anja opsega prijevoza roba i putnika.

Nove t r anspo r tne tehno log i j e Nove t r anspo r tne tehno log i j e -- konve je r i konve je r i Transport rasutog tereta na relaciji kamenolom Veli~anka - prekrcajna èljezni~ka

postaja (mjesto gdje se ukrcava rasuti teret u èljezni~ke vagone) u proteklom razdoblju dovodi do velikih financijskih gubitaka, kao i negativnih utjecaja takvog prometa na okoli{ (velika razina buke, pra{ine, odràvanje prometnica i dr.). To dovodi u poziciju da se na pojedinim dijelovima trasa od postoje}eg kamenoloma do èljezni~kog transportnog ~vori{ta uspostavi transport trakastog oblika u tzv. zatvorenim konvejerima, kojima bi se omogu}io lak{i transport od mjesta zahvata rasutog tereta do kona~nog ukrcaja u èljezni~ke vagone. Takav na~in transporta omogu}iti }e dugoro~no jeftiniji i ekolo{ko ~istiji transport rasutih tereta iz postoje}eg kamenoloma.

Planirani zatvoreni konvejer bi trebalo postaviti u koridoru za istraìvanje koji se planira du` postoje}e prometnice zapadno od mjesta Velika, koja povezuje kamenolom s industrijskom zonom op}ine Velika. Uspostavom nove zone za gospodarski razvoj ju`no od postoje}e kvalitativno bi se uspostavio promet rasutih tereta, a time i dugoro~no ostvarile financijske i druge koristi. Planirani konvejer bi trebalo postaviti u prostoru da ne naru{ava krajobraz u kojem se nalazi.

Te l ekomun i kac i j eTe l ekomun i kac i j e Te l e f on s k a mre ` aTe l e f on s k a mre ` a podijeljena je na prometna podru~ja i ustrojena u tri hijerarhijske

razine kao: § pristupna razina, § tranzitna razina i § me|unarodna razina. Planirana izgradnja ùpanijskih i gradskih SDH prstenova brzine prijenosa 155 Mbit/s je u tijeku.

Pokre tna te lekomun ikac i j ska mreàPokre tna te lekomun ikac i j ska mreà U pokretnoj telekomunikacijskoj mreì izgra|ene su dvije mobilne telefonske mreè i

mreà za pozivanje osoba. “MOB ITEL 099 ”“MOB ITEL 099 ” komercijalni je naziv za prvu izgra|enu pokretnu mreù. Podru~je

TKC-a Poèga uglavnom je pokriveno korisnim signalom ove mreè preko instaliranih baznih stanica u Poègi, Kapavcu i Kutjevu.

“CRONET 098 ” “CRONET 098 ” komercijalni je naziv za drugu izgra|enu pokretnu mreù. CRONET 098 funkcionira preko instaliranih baznih postaja u Poègi, Pleternici, Jak{i}u, Kutjevu, Brestovcu, Lon~arskom visu, Malij Krndiji (Pakrac), âgli}u, Omanovcu, Pakracu, Trenkovu i Velikoj.

“B IP 097 ”“B IP 097 ” je paging sustav HT-a i nova mreà pokretnih komunikacija. Predstavlja brz, jednostavan i pouzdan sustav dojave poruka, pojedina~no ili putem skupnog poziva. Mreà BIP za sada je u eksperimentalnom radu.

“V I P NET 091” “V I P NET 091” komercijalni je naziv za tre}u izgra|enu pokretnu mreù. Na podru~ju @upanije funkcionira putem instaliranih baznih postaja u Poègi (industrijska zona), te Kapavcu i Bu~ju.

Sm je { t a j TK op r eme u ob j e k t imaSm j e { t a j TK op r eme u ob j e k t ima Da bi spomenuti kapaciteti telekomunikacijske opreme i ure|aja mogli biti instalirani,

bilo je potrebno izgraditi i objekte za smje{taj opreme.

-Plan- 4949


P rog ram ra z vo j a P rog r am ra z vo j a -- te lekomun ikac i j a nepokre tna mreà . te lekomun ikac i j a nepokre tna mreà . Te le fonska mreàTe le fonska mreà

Na doma}em trì{tu o~ekuje se uvo|enje u komercijalni rad ISDN usluga, koje s korisni~kog aspekta pobu|uju zanimanje te ozna~avaju pravu prekretnicu u na~inu pruànja i kori{tenja postoje}ih telekomunikacijskih usluga i uvo|enja novih. ISDN je sinonim za suvremeno komuniciranje, a u mnogim zemljama Europe i svijeta dostigao je toliku rasprostanjenost da je dostupan gotovo svim zainteresiranim korisnicima.

Te leg ra f ska mreàTe l eg ra f ska mreà Kako je to ve} spomenuto, telegrafska mreà prepu{ta svoje pozicije u

telekomunikacijama drugim vrstama usluga. Iz navedenog razloga ne planiraju se nikakvi bitniji pomaci u smislu razvoja, dakle, telegrafska mreà do daljnjega ostaje na istom nivou izgra|enosti.

Mreè za pr i j enos podatakaMreè za pr i j enos podataka Te mreè su novijeg datuma u telekomunikacijama i u budu}nosti }e se dogra|ivati

u skladu s potrebama korisnika. CROAPAK mreà je izgra|ena te }e se bitnije stvari doga|ati na uklju~ivanju novih korisnika, koriste}i resurse izgra|ene mreè. CROLINE mreà dogradit }e se na pristupnom nivou u skladu sa zahtjevima i potrebama korisnika u ostalim dijelovima @upanije.

Rad io i TV sus t a v ve za Rad io i TV sus t a v ve za Izgradnja novih radio i TV oda{ilja~a biti }e utvr|ena PPUO/G.

[ i rokopo jasna mreà (KTV)[ i rokopo jasna mreà (KTV) Dosad dostignuta tehnolo{ka razina telekomunikacijske mreè te planovi za njeno

unapre|enje u sljede}em razdoblju, ~ine osnovu za uvo|enje {irokopojasnih usluga, prvenstveno nacionalne KTV mreè (kabelska televizija). O~ekuje se da }e KTV postati prva i najzanimljivija {irokopojasna usluga za masovnu upotrebu. Po~etak realizacije {irokopojasne /KTV mreè Hrvatskih telekomunikacija predvi|en je tijekom 1999. godine. U prvoj fazi izgradit }e se mreà za 50.000 pretplatnika u vi{e gradova.

Sus tav i pr i j enosa i pr i j enosn i med i j i Sus tav i pr i j enosa i pr i j enosn i med i j i Pristupne TK mreè na ruralnom podru~ju ùpanije moèmo smatrati u cijelosti

izgra|enim. Preostalo je izgraditi TK mreù u Poègi u skladu s planom decentralizacije radi pribliàvanja komutacijskog objekta pretplatniku. Ukoliko se ukaè potreba, intervenirati }e se u ruralnom podru~ju u skladu s planovima obnove i povratka, izgradnjom TK mreà [panovica, Bu~je, Jagma i Strijeèvica. Planom izgradnje decentralizirane TK mreè u Poègi predvi|eno je izgraditi mreè zajedno s distributivnom telekomunikacijskom kanalizacijom za podru~ja grada koje }e obuhva}ati pristupne TK mreè sada{njih i budu}ih udaljenih pretplatni~kih stupnjeva (RSS): Babin vir, Dr{kovci, Varelovac, Praulje, Sajmi{te, Osije~ka i Vidovci te podru~ja koje }e obuhvatiti pristupna TKM Centar, ~iji }e pretplatnici biti vezani na pretplatni~ki stupanj AXE centrale. Izgradnjom telekomunikacijskih mreà i distribucijske telekomunikacijske kanalizacije u gradu stvorit }a se preduvjeti za realizaciju gradskih SDH prstenova, kao i preduvjeti za pribliàvanje opti~kih sustava prijenosa do samog korisnika. Izgradnja svjetlovodnih kabela na pristupnoj razini, omogu}it }e ve}im korisnicima povezivanje na telekomunikacijski sustav najsuvremenijom tehnologijom i opremom.

Zapo~etu izgradnju ùpanijskih SDH prstenova 155 Mbit/s potrebno je dovr{iti izgradnjom jo{ tre}eg SDH prstena: Ø tre}i ùpanijski SDH prsten 155 Mbit/s Poèga-Pakrac–Lipik– Poèga koji }e se realizirati

po svijetlovodnom kabelu preko Oku~ana i N.Gradi{ke u Brodsko-posavskoj ùpaniji. Na gradskoj razini djelomi~no su izgra|ena dva gradska SDH prstena 155 Mbit/s i to:

- p r v i Po ègap r v i Po èga –– Bab i n v i rB a b i n v i r –– Dr {kovc iD r {kovc i -- V a r e l o v a cV a r e l o v a c –– Po ` ega iPo ` ega i - d rug i Poègad rug i Poèga –– P r a u l j eP r a u l j e –– S a jm i { t eS a jm i { t e –– V i d o v cV i d o v c ii –– Po ` ega Po èga Svjetlovodni me|umjesni kabeli su postavljeni, a na na pristupnom nivou potrebno je

izgradit svjetlovodni kabeli radi povezivanja postoje}ih pretplatni~ih telefonskih centrala opti~kim sustavima prijenosa na pristupnu centralu u Poègi.

5050 -Plan-


Krajnji cilj je stvoriti takvu mreù svjetlovodnih kabela na pristupnoj razini da se gotovo na svakoj va`nijoj lokaciji moè uspostaviti opti~ki sustav prijenosa.

Program razvo ja te l ekomun ikac i j a P rogram razvo ja te l ekomun ikac i j a –– pokre tna mreà pokre tna mreà U Telekomunikacijskom centru Poèga pove}at }e se pokrivenost podru~ja korisnim

signalom u obje pokretne mreè, iako }e se ve}a pozornost posvetiti modernijoj, digitalnoj CRONET i VIP-NET mreì. Izgradnjom novih baznih postaja CRONET mreè u Gaju, Bu~ju, Milivojevcima, Jagmi, Kapavcu, Migalovcima, Pleternici-Resnik, Zagra|u, [panovici, N.Zve~evu, i Ivanovcima bitno }e se pobolj{anti pokrivenost korisnim signalom kao i broj govornih kanala u skladu s rastu}im potrebama korisnika.

U MOBITEL mreì intervenirat }e se onoliko koliko prometni uvjeti budu zahtijevali, dok }e mreà za pozivanje osoba biti dimenzionirana u skladu s potrebama korisnika nakon pu{tanja u komercijalni rad.

U VIPNET kao i u CRONET i MOBITEL mreì intervenirat }e se onoliko koliko prometni uvjeti budu zahtijevali, dok }e antenski stupovi mobilne mreè biti dimenzionirani u skladu s potrebama korisnika.

Bazne postaje za VIPNET i MOBITEL su Kapavac, Poèga. P l a n V I PNET :P l a n V I PNET : Bjela Stijena, Mala Krndija, Pleternica i Radovanci. P lan ins ta l i r an j a bazn ih s tan i ca MOBITEL mreè :P l an ins ta l i r an j a bazn ih s tan i ca MOBITEL mreè : su na lokacijama agli}, Pleternica

ili Zagra|e i Kutjevo. U dosada{njem su razdoblju hrvatske javne telekomunikacije ostvarile zna~ajne

rezultate. Me|utim, to jo{ uvijek ne zna~i da ih moèmo smatrati razvijenima. Ciljevi definirani kao odrednice daljnjeg razvoja telekomunikacija vrlo su zahtjevni i

moraju zadovoljiti sve nacionalne potrebe za telekomunikacijama, te uklju~iti Hrvatsku u europske i svjetske telekomunikacije.

Za budu}i razvoj i izgradnju mobilne telefonije potrebno je omogu}iti prostor za smje{taj i Za budu}i razvoj i izgradnju mobilne telefonije potrebno je omogu}iti prostor za smje{taj i izgradnju sizgradnju s tupova GSM mreè, pod uvjetima da se jedan antenski stup koristi za vi{e korisnika, gdje tupova GSM mreè, pod uvjetima da se jedan antenski stup koristi za vi{e korisnika, gdje god je to mogu}e, a sve u svrhu za{tite prorode i okoli{a. Pri izgradnji novih stupova osobitu pa`nju god je to mogu}e, a sve u svrhu za{tite prorode i okoli{a. Pri izgradnji novih stupova osobitu pa`nju usmjeriti na vizualni izgled stupova kako isti ne bi naru{avali vusmjeriti na vizualni izgled stupova kako isti ne bi naru{avali v izure okoline u kojoj su smje{teni.izure okoline u kojoj su smje{teni.

Po{ tansk i p rometPo{ tansk i p romet Po{tanski promet je u sastavu Centra po{ta Poèga koji po teritorijalnom ustrojstvu

pokriva Poè{ko-slavonsku ùpaniju, a kompleksan tehnolo{ki proces s komponentama po{tankog, telegrafskog i telefonskog prometa odvija se mreòm po{tanskih jedinica i tehni~kih postrojenja i objekata, koji po{tanski promet grupiraju i usmjeravaju na odredi{te.

Razvo j po{ tanske mreèRazvo j po{ tanske mreè Do kraja planskog razdoblja po{tanski }e se promet odvijati posredstvom jedinica za

pruànje usluga korisnicima na prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije, po{tanskog i paketnog centra Slav. Brod, glavnog po{tanskog centra Zagreb, izmjeni~ne po{te Zagreb i centra za nov~ano poslovanje Zagreb.

U prijevozu po{tanskih po{iljaka i dalje }e se koristiti po{tanski automobili (3 prijevozna sredstva), èljeznica i avioni i to prma utvr|enom prioritetu prijenosa po{iljaka.

U nov~anom poslovanju modernizirat }e se i automatizirati rad u po{tanskim jedinicama, a po{tanski }e se {alteri opremiti mikrora~unalima s priklju~cima raznovrsnih perifernih jedinica.

U nov~anom poslovanju koristit }e se ure|aji za ~ip kartice, automati za isplatu novca, no}ne i vikend kartice i dr.

Od novih usluga u po{tanskom prometu planira se uvo|enje: - ubrzane po{te u unutarnjem i me|unarodnom prometu, koja }e koristiti avionski

prijevoz, - elektroni~ke po{te, kojom }e se od prijema do odredi{ta po{te prenositi po{iljke u

vidu pisama, teksta i grafike elektroni~kim sredstvima, s reprodukcijom u orginalni oblik na predajnoj strani, - ra~unalske po{te, kojom }e se sadràji iz ra~unala i ure|aja za obradu podataka u

obliku teksta prenositi do primaoca koji nema odgovaraju}u opremu, a koristit }e je i

-Plan- 5151


teletex pretplatnici, prenose}i svoje poruke telekomunikacijskom mreòm u kompjutorski centar odakle }e se upu}ivati u najbliù po{tu primaoca koji ne posjeduje teletex priklju~ak,

- videotex usluga, kojima }e se dio baze podataka videotexa za po{tanski promet koristiti i za pruànje raznovrsnih informacija, a za tu svrhu }e se po{tanske jedinice opremiti videotex terminalima i

- elektroni~ke ulo`nice, koja }e znatno smanjiti promet listovnih po{iljaka s klasi~nom na~inom prijenosa.

Do kraja planskog razdoblja na prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije postavit }e se 283 lisne ulo`nice u 155 naselja i to:

- 164 ulo`nice u 139 naselja, - 48 ulo`nica u 12 naselja i - 71 ulo`nicu u 4 naselja.

Koncepc i j a razvo jaKoncepc i j a razvo ja Planski ciljevi razvoja po{tanske mreè koji se postavljaju na duì rok moraju dati

koherentnu i odgovaraju}i cjelinu, koja integrira po{tansku mreù na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije.

Tako postavljeni ciljevi ne smiju se smatrati definitivnim i nepromjenjivim. Polaze}i od ~injenica da }e pravne i fizi~ke osobe krajem planskog razdoblja biti znatno zahtjevnije i da }e po{tanske usluge biti zna~ajnije u ukupnoj strukturi reporoduktivne i osobne potro{nje, kvantitativni ciljevi dugoro~nog plana razvoja po{tanske mreè su: • da se, svo pu~anstvo obuhvati dnevnom dostavom po{iljaka, • da se racionalizira i modernizira manipulacija u po{tanskim jedinicama, • da se ubrza i bolje organizira prerada po{iljaka, • da se uvo|enjem suvremene mehanizacije i tehnologije (informati~ke i ra~unalske

opreme) u cjelokupan proces obavljanja po{tanskih usluga, pro{iri asortiman (elektroni~ka, kompjutorska itd.) i pove}a obujam po{tanskog prometa.

.

U skladu s obvezama po{tanskog prometa definirana je globalna projekcija po{tanske

mreè, koja obuhva}a:

§ pro{irenje po{tanske mreè radi dostupnosti korisnicima, § uvo|enje automatizacije i mehanizacije u tehnologiju rada na {alterima i u po{tanskim centrima,

Korisni~ki i spojni vodoviPlanirani i korisni~ki vodovi

Mjesna centrala/.

Jedinica po{tanske mreè2?@

Po{tanski centar2?@

Tranzitna centrala2D

Magistralni vodovi

/. Mjesna centrala - planiranaP RR Koridori

RR postaja

./../.

/.

/.

/.

/.

/.

/./.

/.

/./.

/. /.

/.

/.

/. /.

/.

/.

/./.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/./.

/.

/.

/.

/.

/.

/.

/./.

/.

/./.

/.

/.

/.

/. /.

/.

/.

/./.

/.

/.

/./. /.

2D

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@ 2?@

2?@ 2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@

2?@2?@

Antunovac

Poljana

Toranj

Badljevina

Kukunjevac Prekopakra

Jagma

[eovicaD. agli}

GrahovljaniBrane{ci

N. Zve~evo

Orljavac

Oljasi

Bi{kupci VELIKA

Vetovo

Kaptol

Trenkovo

Bankovci GolobrdciPavlovci

Gu~ani

G. Emovci

D. Emovci

BRESTOVACDr{kovci

Vidovci

Dervi{aga

Sesvete

Gradac

Eminovci

JAK[I]

[umanovac

KUTJEVO

Gradi{teLjeskovica

ÂGLIN Vlatkovac

ImrijevciSovskiDol

DjedinaRijeka

VelikiBila~

Grabarje

Buk

SulkovciKadanovci

Zagra|e

Ratkovica

Gaj

V. Banovac

[panovicaP

P

PPBu~je

Kula

Bekte

Kuzmica

Strije evica

DARUVAR

\AKOVO

N. GRADI[KA

5252 -Plan-


§ kori{tenje najsuvremenijih prometnih sredstava, § uvo|enje novih usluga i pro{irenje asortimana, § unifikacija obrazaca za sve na~ine obrade, § tipizaciju i standardizaciju poslovnog prostora, opreme, prijevoznih sredstava i ambalaè, § uvo|enje novih usluga i pove}anje obujma {tednog prometa, bezgotovinskog pla}anja, naplata kreditnih usluga, uvo|enje mikrora~unala i ure|aja za povezivanje s drugim ra~unalima, uvo|enje automata za isplatu novca i ~ip kartice, uvo|enje elektroni~ke po{te i elektroni~ke listovne ulo`nice, uvo|enje kompjutorske po{te i uvo|enje faksimil i videotex terminala i § razvoj informacijskog podsustava za po{tanski promet.

Zra~n i prometZra~n i promet Poradi kvalitetnog zra~nog prometnog povezivanja potrebito je definirati prostore za

stvaranja mreè sportskih aerodroma. Za podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije potrebno je uvrstiti aerodromske piste na podru~ju gradova Pleternice, Pakraca (Badljevina) i Lipika te dvije op}ine Kutjevo i Velika. Na to navodi i sama ~injenica da postoji i zainteresiranost jedinica lokalne samouprave a i ~injenica da je postoje}a pista u gradu Pleternici u toku Domovinskog rata u odre|enom trenutku bio u funkciji Ministarstva obrane, vezana za logisti~ku potporu u isto~noj Slavoniji, kao i da je predloèno podru~je ome|eno slavonskim gorjem i izdvojeno od blizine dràvnih granica.

Postoje}a zra~na pista na podru~ju grada Pleternice djeluje kroz "AERO KLUB"-Pleternica koji za sada ima samo osnovne elemente koji definiraju sportski aerodrom, ali nedovoljnog sadràja za prijam zrakoplova kategorije 2C. Ne postoji definirana ukupna duìna piste (iako je postoje}a duìne 750 m i {irine 75m) sa svim elementima za{tite poletno-sletne ravnine i zone (stoga je potreban otkup zemlji{ta i ogra|ivanja prostora). Ne postoji sustav veza i navo|enja niti adekvatni objekti. Do kona~nog rje{avanja svih problema u PP@ }e se na tim lokacijama osigurati prostor za pristani{ta i kontaktne zone za razvoj zra~nog prometa. Ostale zra~ne piste u Lipiku, Badljevini su asfaltirane i namjenski su gra|ene za potrebe poljoprivredne proizvodnje. S obzirom na planirani razvoj grada Lipika postoje}u aviopistu treba prilagoditi za potrebe turisti~kog avioprometa. Postoje}e zra~ne piste u op}inama Velika i Kutjevu su u dobroj mjeri zapu{tene ili preorane, stoga razvoj tih pista }e u dobroj mjeri ovisiti o zainteresiranosti jedinica lokalne samouprave i njihovih mogu}nosti za ponudom u turisti~ko-gospodarskom smislu.

/:

/:

/:/:

/:

/:

/

/:

/:

-Plan- 5353


3.6.2. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure|3.6.2. Vodnogospodarski sustav (vodoopskrba, odvodnja, ure| enje enje vodotoka i voda, mel iorac i j ska odvodnja)vodotoka i voda, mel iorac i j ska odvodnja)

Kor i { t en j e vodaKor i { t en j e voda Za podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije moè se slobodno re}i da je jedan od ve}ih problema problem s pitkom vodom i javnim vodoopskrbnim sustavom uz ograni~enost raspoloìvih izvora javne vodoopskrbe. Osnovna zna~ajka javnog vodoopskrbnog sustava su nedovoljne koli~ine pitke vode u ljetnom periodu zbog pove}ane potro{nje i smanjenja izda{nosti te neizgra|enosti javnih vodovoda za cca 30% naselja.

Istraìvanja vodnih resursa na ovom podru~ju pokazala su da se osiguranje potrebnih koli~ina vode moè traìti u: - kori{tenju podzemnih voda, - kori{tenju izvora, - kori{tenju povr{inskih voda iz slivova.

Do danas su u~injeni znatni napori u rje{avanju problematike javne vodoopskrbe i moè se re}i da su obuhva}eni svi vidovi kori{tenja vodnih resursa osim snabdijevanja iz umjetno stvorenih akumulacijskih prostora.

Stoga je pretpostavka da }e se problemi u kona~nici rije{iti tek izgradnjom i uklju~ivanjem akumulacija [umetlica i Kamensko u voopskrbni sustav. Rezerve podzemnih voda koje su smje{tene u vodonosniku karbonatnih stijena treba i dalje istraìvati i iskori{tavati, s obzirom da su zaga|enja podzemnih voda u aluvijalu rijeke Orljave sve prisutnija, a ona se koriste za potrebe javne vodoopskrbe. Tako|er, potrebno je pristupiti otklanjanju nesta{ice vode na mjestu potro{nje smanjenjem gubitka u postoje}em sustavu ili preraspodjelom tlakova u njemu.

Radi tako aktualnog problema potrebno je postoje}e raspoloìve izvore za{tititi te voditi pravovaljano gospodarenje kako bi se omogu}ilo ostvarenje pretpostavki za dugoro~no snabdijevanje podru~ja @upanije kvalitetnom vodom iz postoje}ih izvori{ta i vodozahvata.

Podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije moèmo podijeliti u dva javna vodoopskrbna podru~ja iz ~ega je proiza{la i organizacija opskrbe vodom. Vr{e je dvije pravne osobe i to "Tekija" Poèga i "Komunalno poduze}e Pakrac" iz Pakraca koje su uspostavile ve}e jedinstvene sisteme vodovodne mreè te brojne manje odvojene sustave. Tako|er postoje i manji vodoopskrbni sistemi koje su izgradili sami stanovnici pojedinih naselja.

Za pod ru~ j e Po ` e { t i n e po s t o j e pe t po t enc i j a l n i h i z v o r a vodoopsk r b e : Za pod ru~ j e Po ` e { t i n e po s t o j e pe t po t enc i j a l n i h i z v o r a vodoopsk r b e : 5 Ø Akumu l a c i j e po v r { i n s k i h voda ,A kumu l a c i j e po v r { i n s k i h voda , - u pravilu su vi{enamjenske (obrana od poplava,

navodnjavanje, javna vodoopskrba stanovni{tva i industrije, razni ekolo{ki problemi), kao jedan od mogu}ih izvora vodoopskrbe koji se uklju~uje u gospodarsku analizu razvoja vodoopskrbnog sustava;

Ø Vodono s n i c i a l u v i j a l n i h n a s l a g a ,V odono s n i c i a l u v i j a l n i h n a s l a g a , - zahva}eni zdencima u {irem podru~ju grada Poège. Vodonosnik je smje{ten uz rijeku Orljavu {irine cca 1000-1500 m, s osnovnim zna~ajkama:

- plitko zalijeganje (dubina podine vodonosnika od 6-10 m), - mala debljina vodonosnika, - nagibna ploha prati tok rijeke Orljave, - podinu vodonosnika ~ine lapori i laporovite do pjeskovite gline, - prekrivrenost slabim slojem pokriva~a od praha i gline debljine 1 do 7 m, - velika propustljivost {ljunaka i pijeska.

Zbog male debljine slabopropusnog pokriva~a i urbaniziranosti kraja vodonosnik je ugroèn od mogu}eg zaga|ivanja;

Ø I z v o r i I z v o r i n a pad i n ama oko l nog go r j a . n a pad i n ama oko l nog go r j a . Svrha svakog sustava za opskrbu vodom je da se voda na optimalan na~in i uz minimalne tro{kove dovede od izvori{ta do potro{a~a.

5 "Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljave" Knjiga 7 - Kori{tenje vode

5454 -Plan-


Djelatnost javne vodoopskrbe na cijelom podru~ju Poè{tine, koju ~ine gradovi Poèga i Pleternica, te op}ine Kutjevo,Velika, Jak{i}, Kaptol, Brestovac i âglin, obavlja Tekija d.o.o. komunalnih djelatnosti.

Prema popisu stanovni{tva iz 1991. godine na ovom podru~ju ìvjelo je 71.750

stanovnika, a podru~je obuhva}a oko 1.200 km2. Prema broju stanovnika rije{enu vodoopskrbu iz javnog vodovoda ima 73%

stanovni{tva. Najbolja rije{enost je na podru~ju grada Poège - 93%, a najlo{ija na podru~ju Op}ine Jak{i}- 41%. Grad Pleternica ima rije{enu javnu vodoopskrbu za 51% stanovni{tva, Op}ina Kutjevo 65%, Op}ina Velika 87%, Op}ina Kaptol 65%, Op}ina Brestovac 47% i Op}ina âglin 69%. Regionalni vodoopskrbni sustav Poè{tine kombiniranog je tipa, gravitacijsko-tla~ni, a ~ine ga dva crpili{ta, dva izvori{ta i dva povr{inska zahvata.

Crp i l i { te Zapadno po l j eCrp i l i { te Zapadno po l j e formirano je izmeðu 1964. i 1995. godine. Sa~injvaju ga 10 malih zdenaca tzv. “teglica” s niskotla~nim crpkama i sabirnim spremnikom te 10 zdenaca iz kojih se voda nakon dezinfekcije upu}uje prema potro{a~ima i vodospremi Sv. Vid zapremine 3000 m3. Voda se zahva}a iz vodonosnika aluvijalnih naslaga rijeke Orljave. On se sastoji od sitno do krupnozrnatog {ljunka s primjesama pijeska. Debljina mu varira od 4 do 6m s krovinom vodonosnika od 2 do 5m u podru~ju crpili{ta. Razine vode u eksploatacijskim zdencima ovise o reìmu rada crpili{ta i hidrolo{kim uvjetima. Crpne koli~ine, ovisno o periodu godine i stanju vodonosnika, kre}u se od 60 do 80l/s. Tijekom posljednje tri godine izvr{ena je kompletna rekonstrukcija i modernizacija crpili{ta koja je uklju~ila gra|evinske radove, zamjenu strojarske i elektro-opreme, ugradnju nove opreme za dezinfekciju plinskim klorom, ugradnju elektroagregata za rezervno napajanje elektri~nom energijom te uspostavu telemetrijskog nadzora i upravljanja upravlja~kim centrom i vlastitom radijskom mreòm za prijenos informacija i naredbi. Temeljem spomenutog omogu}eno je poja~ano prihranjivanje crpili{ta nakon izgradnje vre}aste gumene brane u uzvodnom dijelu rijeke Orljave.

Crp i l i { te LukaCrp i l i { te Luka sastoji se od ~etiri zdenca ukupnog kapaciteta oko 60l/s, mjerno-klorne stanice i transformatorske stanice s agregatskim postrojenjem za napajanje elektri~nom energijom. Crpili{te je cjevovodom povezano preko crpili{ta Zapadno polje s postoje}im gradskim sustavom i vodospremom Sv. Vid. Telemetrijskom vezom povezano je s centrom za nadzor i upravljanje regionalnim vodoopskrbnim sustavom Poè{tine i jedno je od najsuvremenijih crpili{ta u Republici Hrvatskoj.

Crp i l i { te Is to~no po l jeCrp i l i { te Is to~no po l je sastoji se od tri zdenca ukupnog kapaciteta oko 20 l/s. Od po~etka 1997. godine crpili{te je isklju~eno iz javne vodoopskrbe zbog zaga|enja lakohlapivim ugljikovodicima. Kontinuiranim crpljenjem i analizama vode crpili{te je oslobo|eno zaga|enja, ali mu prijeti velika opasnost od ponovnog zaga|enja iz industrijske zone, kolektora, otpadnih voda èljezni~ke pruge, isto~ne obilaznice grada Poège. Kao takvo u budu}nosti se eventualno moè koristiti za zadovoljavanje potreba za tehnolo{kom, odnosno tehni~kom vodom.

Zahvat i z vo r i { ta Ve l i ~ankei z vo r i { ta Ve l i ~anke , preljevnog tipa, na kontaktu trijaskih karbonatnih stijena i paleozoika, nalazi se na 515 m nadmorske visine. Postoje}a kaptaà izvora Veli~anke drenira isklju~ivo preljevne vode izvori{ta, koje su u vrijeme ljetnih i jesenskih mjeseci nedostatne za javnu vodoopskrbu. U razdoblju zima - prolje}e pojavljuje se vi{ak preljevnih koli~ina vode koje postoje}i cjevovodi ne mogu prihvatiti. Izvori{te ima adekvatnu opremu za dezinfekciju vode. Zahva}ene koli~ine vode se kre}u, ovisno o hidrolo{kim uvjetima, od 20 do 110 l/s.

Zahvat i z vo r i { t a S t ra èmankei z vo r i { t a S t ra èmanke smje{ten je neposredno uz lijevi bok vodotoka Straèmanke na koti od 427 m nadmorske visine. Izda{nost izvori{ta je od 35 do 40 l/s, a mala kolebanja upu}uju na zaklju~ak o usporenoj cirkulaciji podzemne vode kroz trijaske karbonatne stijene, mjestimice i kroz propusniji dio paleozojskog kompleksa.

-Plan- 5555


Pov r { insk i zahva t i na Kut j e va~ko j r i c i i B i s t r iPov r { insk i zahva t i na Kut j e va~ko j r i c i i B i s t r i su zahvati vodotoka bo~nim galerijama pojedina~nog kapaciteta 10 l/s. Problem ovih zahvata je zamu}enje kod obilnijih padalina i nu`nost isklju~enja iz javne vodoopskrbe. Zahvat Bistre s izgra|enom filtrirnicom potrebno je opremiti buster crpkama za upu{tanje u vodoopskrbni sistem.

Uz regionalni vodoopskrbni sustav postoji niz malih sustava s kaptaàma izvori{ta izda{nosti od 0,5 do 5,0 l/s. Samostalni lokalni vodoopskrbni sustavi koji su dugoro~no planirani kao dio regionalnog sustava su: âglinski sustav, Paka, Sovski dol, Djedina Rijeka, Brodski Br|ani, Stara Lipa, Orljavac, Gu~ani, Bu~je; Podgorje, Doljnovci i Zagra|e. Nekoliko malih sustava nalazi se u podru~ju posebne dràvne skrbi kao {to su Zve~evo, Kamensko, [njegavi}, Rasna i Jeminovac.

Osnovni problem ve}ine od ovih zahvata je pojednostavljena izgradnja zahvatnih gra|evina i zamu}enje kod obilnijih padalina. Nu`na je ugradnja opreme za mjerenje zahva}enih koli~ina vode te opreme za dezinfekciju.

Javnu vodoopskrbnu mreù ~ini oko 350 km transportnih i distributivnih cjevovoda. Osnovna im je karakteristika nedovoljno iskori{tenje postoje}ih resursa i nemogu}nost opskrbe vodom velikog dijela podru~ja Poè{tine. Na distributivnoj mreì priklju~eno je oko 13.000 potro{a~a. Ukupna godi{nja koli~ina isporu~ene vode iznosi oko 2.700.000 m3.

Razveden vodoopskrbni sustav, izra|en od svih vrsta materijala, zahtijeva dobru organizaciju i pouzdanu opremu za odràvanje i upravljanje. Izrada internih standarda i ugradnja kvalitetnih materijala i opreme osnovni su preduvjet dugovje~nosti i pouzdanosti sustava uz minimalne tro{kove odràvanja.

Javni vodoopskrbni sustav Poè{tine dugoro~no gledano suo~ava se s dva problema:

- nedovoljno raspoloìvom koli~inom vode potrebnom za zadovoljvanje rastu}ih potreba stanovni{tva,

- nepostojanjem odgovaraju}e vodoopskrbne mreè koja bi povezala ~itavo podru~je i osigurala opskrbu vodom svih naselja.

Idejnim rje{enjem “Reg iona lnog vodoo“Reg iona lnog vodoo pskrbnog sustava Poè{tine”pskrbnog sustava Poè{tine” izra|enim

1997. godine i matemati~kom simulacijom alternativnih rje{enja definirani su glavni pravci povezivanja postoje}ih, ali i budu}ih izvori{ta i crpili{ta s gotovo svim naseljima Poè{tine. Ovaj projekt razmatra period do 2022. godine. Daljnji razvoj javne vodoopskrbe Poè{tine planiran je kroz dvije faze od kojih je prva ve} u realizaciji izgradnjom crpili{ta Luka u Poègi, te cjevodima Poèga - Toranj i Poèga - Jak{i} - Cerovac, Kaptol-Eminovci. Druga faza obuhva}a daljnju izgradnju transportnih cjevovoda, vodosprema, precrpnih stanica, regulacijskih ~vorova i dr.

Kod svakog crpili{ta (vodozahvata) " a ko to n i j e u~ i n j eno "" a ko to n i j e u~ i n j eno " potrebno je odrediti zone

sanitarne za{tite crpili{ta kroz I. II. i III.A i III.B zonu a temeljem Pravilnika o za{titnim mjerama i uvjetima za odre|ivanje zona sanitarne za{tite izvori{ta voda za pi}e.

I .I . zona zona obuhva}a prostor oko crpili{ta (podru~je crpili{ta) u {irini od 50 m oko zahvata vode. Unutar I. za{titne zone objekti, priprema, i distribucija vode mora biti u vlasni{tvu poduze}a koje je dobilo koncesiju te je pristup na podru~je crpili{ta dozvoljen samo djelatnicima koji rade na objektima unutar zone te nadle`nim inspekcijskim organima i dr.

II.II. zonazona - predstavlja uè za{titno podru~je koje je identi~no s I. zonom, ali mora biti toliko da se voda u njemu zadrì najmanje 50 dana prije ulaska u vodozahvat.

I I I . AI I I . A zonazona - unutra{nji dio {ireg za{titnog podru~ja, obuhva}a zemlji{te i prostor na udaljenosti od 2 km kru`no oko vodozahvata. Unutar unutra{njeg dijela {ireg za{titnog podru~ja propisana su odre|ene mjere za{tite:

5656 -Plan-


- zabranjuje se skidanje za{titnog pokrova, otkrivanje vodonosnika, izgradnja podzemnih spremi{ta i upu{tanje otpadnih voda u tlo,

- zabranjuje se izgradnja objekata bazi~ne ind. te objekata s nuklearnom ili dr. za vodu opasnom tehnologijom kao i cjevovoda za teku}ine opasne i {tetne za vodu,

- zabranjuje se istraìvanje i eksplatacija mineralnih sirovina te izrada istra`nih i eksploatacijskih bu{tina, osim onih u funkciji zahvata vode,

- zabranjuje se formiranje deponija i izgradnja ure|aja za spaljivanje sme}a i pro~i{}avanje otpadnih voda,

- zabranjuje se izgradnja naselja, farmi, bolnica, odmarali{ta, industrijskih i zanatskih pogona, ukoliko se njihova otpadna voda ne odvede vodonepropusnom kanalizacijom izvan III.A za{titne zone,

- dosada{nja poljoprivredna djelatnost moè se nastaviti pod uvjetom zabrane otvorenog uskladi{tenja i neadekvatne primjene gnojiva kao i kemisjkih sredstava za za{titu i regulaciju rasta biljki.

I I I . BI I I . B zona - vanjski dio {ireg za{titnog podru~ja, do granice priljevnog podru~ja unutar kojeg su propisane odre|ene mjere za{tite:

- zabranjuje se upu{tanje otpadnih voda u tlo, - zabranjuje se izgradnja pogona koji ispu{taju radioaktivne ili druge za vodu {tetne ili opasne tvari ili otpadne vode (rafinerija nafte, nuklearni reaktori, metaloprera|iva~ke, kemijske i dr. tvornice),

- zabranjuje se odlaganje, zadràvanje ili odstranjivanje uvo|enjem u podzemlje radioaktivnih ili drugih za vodu opasnih tvari,

- zabranjuje se izgradnja cjevovoda za teku}ine koje su {tetne i opasne za vodu. Vodocrp i l i {na zona u P le te rn ic i Podru~ je Vese leVodocrp i l i {na zona u P le te rn ic i Podru~ je Vese le (Zdenci su izgra|eni ali jo{ nisu uklju~eni u vodoopskrbni sustav Poè{tine.)

Na poziciji izme|u prometnice Poèga - Pleternica i vodotoka rijeke Orljave odre|ena

je sljede}a zona sanitarne za{tite crpili{ta: I . ZONAI . ZONA -- pod ru~ j e c r p i l i { t a pod ru~ j e c r p i l i { t a I I . ZONAI I . ZONA -- u ` e z a { t i t n o pod r u ~ j e u ` e z a { t i t n o pod r u ~ j e -- i d en t i ~ no j e s I . z onom iden t i ~ no j e s I . z onom III.A ZONAIII.A ZONA-- unu t r a { n j i d i o { i r e g z a { t i t n og pod r u ~ j a , unu t r a { n j i d i o { i r e g z a { t i t n og pod r u ~ j a , III.B ZONAIII.B ZONA-- v an j s k i d i o { i r e g z a { t i t n og pod r u ~ j a . v an j s k i d i o { i r e g z a { t i t n og pod r u ~ j a .

I . I . ZONA ZONA –– PODRU^JE CRP I L I [TA PODRU^JE CRP I L I [TA Podru~je crpili{ta (I. zona) obuhva}a zemlji{te i prostor na udaljenosti 50m oko

zahvata vode. Zemlji{te i prostor I. zone kao i objekti za eksplataciju, pripremu i distribuciju vode moraju biti u vlasni{tvu JP komunalnih djelatnosti. Pristup na podru~je crpili{ta dozvoljen je samo djelatnicima koji rade na objektima u toj zoni i nadle`nim inspekcijskim organima, a drugim osobama uz odobrenje nadle`ne organizacije. Mjere za{tite podru~ja crpili{ta (I. zona) spre~avaju pristup zdencima, a ostvaruju se:

- postavljanjem stabilne ograde oko zdenca na udaljenosti 50 m, - postavljanjem plo~a s natpisom “Pristup strogo zabranjen”, - zabranom izgradnje objekata, izvo|enja radova i obavljanja djelatnosti, - zabranom svake poljoprivredne djelatnosti kao i uporabe gnojiva, pesticida, insekticida i biocida, - zabranom svake djelatnosti koja nije u funkciji zahvata vode.

Otpadne vode crpili{ta treba vodonepropusnom kanalizacijom odvesti izvan I. za{titne

zone.

-Plan- 5757


I I . ZONA I I . ZONA –– U@E ZA[T ITNO PODRU^JE U@E ZA[T ITNO PODRU^JE Podru~je uè za{titne zone (II zona) mora biti toliko da se voda u njemu zadrì

najmanje 50 dana prije ulaska u vodozahvat {to je za nare~enu lokaciju i dokazano (~estice vode od povr{ine terena do vodonosnog sloja putuje vi{e od 70 dana), stoga II za{titnu zonu nije potrebno izdvajati, jer se mjere za{tite II za{titne zone ostvaruju unutar podru~ja zahvata vode.

I I I . A ZONA I I I . A ZONA –– UNUTRA[NJ I D IO [ IREG ZA[T ITNOG PODRU^JA UNUTRA[NJ I D IO [ IREG ZA[T ITNOG PODRU^JA [ire vodoza{titno podru~je – unutra{nji dio (IIIA zona) obuhva}a zemlji{te i prostor na udaljenosti 2km kru`no oko vodozahvata. Mjere za{tite su iste kao u predhodnim lokacijama III.A zone. Postoje}e stanje na povr{ini III.A zone ne zadovoljava sigurnost crpili{ta (naselje, ceste, gospodarski objekti), pa bi mjere za{tite od potencijalnih zaga|iva~a bile:

- Utvr|ivanje inicijalnog sadràja i organiziranje vodonepropusne kanalizacije grada Pleternica i naselja Vesela u III.A zoni crpili{ta. Odvodnja komunalnih otpadnih voda izvan za{titnih zona;

- Izrada povr{inskog obuhvata vodonepropusnog kanala male i srednje vode kojim bi se povr{inske vode odvele izvan za{titnih zona crpili{ta;

- Na prometnicama u dodiru s vodocrpili{nim podru~jem ograni~iti brzinu kretanja i zabraniti zaustavljanje vozila s opasnim teretom.

I I I . B ZONA I I I . B ZONA –– VANJSK I D IO [ IREG ZA[T ITNOG POD VANJSK I D IO [ IREG ZA[T ITNOG POD RU^JARU^JA

[ire vodoza{titno podru~je – vanjski dio (III.B zona) obuhva}a podru~je ome|eno na sjeveru cestom Jak{i} – Kula, isto~nu granicu ~ini cesta Kula – Kne{ci do vodotoka Londà. Ju`nu granicu ~ini vodotok Londà do u{}a u Orljavu, poljski put u predjelu Tribljavica do naselja Sulkovci. Isto~nu granicu ~ine {umski putovi u predjelu Vra`jak, Trome|a, Kamenjar, kroz Srednje Selo do Orljave, te Vetovka, od u{}a do mjesta Jak{i}.

Mjere za{tite su iste kao u predhodnim lokacijama III.B zone s dopunu zabrane formiranja pozajmi{ta gra|evinskog materijala ({ljunak, pijesak, glina...).

Imaju}i u vidu redoslijed radova za podru~je Poè{tine, potrebno je izvr{iti uklapanje u sustav novih crpili{ta te razvoj javne vodoopskrbne mreè u smjeru istok - zapad, povezivanjem lokalnih vodovoda u jedinstveni centralni vodoopskrbni sustav, te izgradnju cjevovoda, precrpnica i vodosprema nu`nih s obzirom na planirani rast potro{nje i postotka pokrivenosti stanovni{tva vodoopskrbom.

5858 -Plan-


Projektnim rje{enjem dugoro~nog sustava javne vodoopskrbe planira se pokrivenost vodoopskrbom stanovni{tva Poè{tine od 98%, dok bi preostali dio stanovni{tva i naselja prete`no brdskog dijela Poè{tine u op}inama Velika, Poèga, Kaptol, Pleternica, Brestovac i âglin rje{enja pitanja javne vodoopskrbe planirao iz postoje}ih lokalnih izvora.

Unutar prve faze dugoro~nog rje{enja sustava vodoopskrbe Poè{tine pro{irenje se vr{i prema istoku @upanije, opskrbljuju}i njezin sredi{nji dio, zatim unutar op}ine âglin. Na zapadnom dijelu ranije op}ine Poèga pro{irenje obuhva}a op}inu Brestovac a na ju`nom dijelu grad Pleternicu s okolnim naseljima s dodanim svim elementima i potrebnim objektima (vodosprema, precrpnice) kako bi sustav mogao funkcionirati kao cijelina.

Potrebe za vodom procijenjene vodoopskrbnim rje{enjem bazirane su na egzatnim

pokazateljima i to broju stanovnika, specifi~noj potro{nji te koeficijentima oscilacije. Kako bi se dobila ukupna potro{nja vode centralnog vodoopskrbnog sustava Poè{tine, sumi svih vrijednosti potreba za vodom za pojedine gradove i op}ine, potrebno je dodati i industrijsku potro{nju vode.

Potrebe za vodom do 2022. god. pojedinih naselja koja su priklju~ena na javni vodoopskrbni sustav Poè{tine su prikazane na tabeli br. 22.


Naziv grada/op}ine Qmax.dan (l/s/24h) Grad Poèga 132,94 Op}ina Velika 27,39 Op}ina Kutjevo 29,98 Grad Pleternica 53,24 Op}ina Jak{i} 18,99 Op}ina Kaptol 14,15

Op}ina Brestovac 17,22 Op}ina âglin 11,81

Prora~un potrebne koli~ine za grad Poègu i raspored tih koli~ina unutar gradskog

podru~ja koristi podjelu grada na vodoopskrbne zone (zona 1 do zona 5). Ukupna potreba za vodom svih naselja na podru~ju Poè{tine u godini 2022. godine

za srednji sat u maksimalnom danu iznosi 335 l/s, uklju~uju}i u to i industrijske potrebe za vodom, iz ~ega proizlazi da se planira potro{nja vode ve}a za cca 30% u odnosu na 2001. god.

Vodoopskrba na podru~ju Pakra~koVodoopskrba na podru~ju Pakra~ko --Lipi~kog dijela upanijeLipi~kog dijela upanije vezana je za vodozahvat na potoku [umetlica, zdenaca Kukunjevac I i II i sustav bunara u Pakracu.

Vodozahvat na potoku [umetlica je 2 km uzvodno od brane na lokaciji Badnja{ica na podru~ju grada Pakraca s mogu}no{}u iskori{tavanja od 35l/s. Opskrbljuje vodom za pi}e naselja i gradove Pakraca i Lipika te naselja Filipovac kao i dio Kukunjevca, a povezan je u jedan jedinstveni sustav. U vrijeme ratnih razaranja i nemogu}nosti opskrbe stanovni{tva iz vodohazvata [umetlica (1992/93.), kao zamjensko rje{enje izbu{en je zdenac B-1 (profil 600 mm i dubine 17 m) za potrbe opskrbe stanovni{tva pitkom vodom u mjestu Dobrovac s izda{no{}u 5l/s. Crpili{te je smje{teno cca 3 km od grada Lipika, ali nije u funkciji vodoopskrbe stanovni{tva, ve} se koristi u industrijske svrhe. Zdenci Vodoopskrbni sustav Pakrac ~ine dva zdenca Z-1 i Z-2 i trenutno nisu u funkciji vodoopskrbe zbog vrlo male izda{nosti od 1l/s, ali ostaju kao alternativno rje{enje za nu`ne potrebe.

Podru~ja na kojima se nalazi vodozahvat [umetlica i zdenac Z-1 (B-1) u Kukunjevcu moraju biti za{ti}ena od namjernog ili slu~ajnog zaga|enja i od drugih utjecaja koji mogu nepovoljno djelovati na zdravstvenu ispravnost vode ili izda{nost izvora. Za{tita podru~ja provodi se utvr|ivanjem zona sanitarne za{tite i provo|enjem mjera za{tite u njima te treba biti u skladu s Odlukom koju donese gradska vije}a gradova Pakrac i Lipik.

-Plan- 5959


Podru~je Badljevine, Pakra~ke Poljane, Antunovca, Gaja, Marinog Sela, Brezina i dijela Kukunjevca, trenutno nije u sastavu vodoopskrbnog sustava. Izgradnjom akumulacijskog jezera [umetlica sva naselja bi trebala biti uvezana u jedinstven vodoopskrbni sustav prema odredbi budu}eg plana razvoja vodooskrbnih cjevovoda.

Idejnim rje{enjem “ Vodoop s k r b e g r ado v a Pak r a c a i L i p i k a ”“ Vodoop s k r b e g r ado v a Pak r a c a i L i p i k a ”6 izra|enim u prosincu

1999. godine “HIDROPROJEKT-ING”-a Zagreb obuhva}ena je analitika razvoja vodoopskrbe. Navedeno podru~je obuhvata gradova Pakraca i Lipika pod uvjetom izgradnje i dovr{enja akumulacijskog jezera [umetlica kojim }e biti osiguran kontinuirani dotok vode u vodoopskrbni sustav u koli~ini od 200 l/s, {to bi trebalo biti oko 68% od prosje~nih

dnevnih potreba stanovni{tva i industrije. Za predvi|enu razliku postotka kao rezerva postoji mogu}nost povezivanja vodoopskrbnog sustava sa susjednim koji nemaju potrebne koli~ine vode.

Idejnim rje{enjem je konstatirana ~injenica prisutnosti velikih udaljenosti izme|u mjesta potro{nje i izvori{ta {to je slu~aj za akumulaciju [umetlica – Pakrac 15 km,

Pakrac – Lipik 4 km, Lipik – Marino Selo 15 km. Jedna od karakteristika ovog prostora je velika visinska razlika mogu}ih korisnika. Kre}e se izme|u 110 i 500 m.n.m.

Stoga je ~itavo podru~je podijeljeno na ~etiri visinske vodoopskrbne zone koje funkcioniraju neovisno, svaka sa svojim vodospremnikom koji ima funkciju izjedna~avanja dnevnih i satnih oscilacija potro{nje naselja pojedine zone.

I vodoopsk rbna zI vodoopsk rbna z onaona obuhva}a 36 naselja smje{tenih u sjevernom i isto~nom dijelu

grada Pakraca, od kote terena 150 m.n.m. do 540 m.n.m. Pretpostavka je da za ovo podru~je I. zone prosje~ne potrebe za vodom su oko 10-14 l/s. Unutar ove zone potrebno je izgraditi vodospremnik na Krndiji s kapacitetom od 500 m3 sjeveroisto~no od naselja Prekopakra (na koti 250 m.n.m.). Namjena vodospremnika je izravnavanje satnih oscilacija potro{nje naselja Pakra~ke gore i naselja smje{tenih u sjevernom dijelu Pakraca. U vodospremnik }e se voda gravitacijski dovoditi iz akumulacije [umetlica posredstvom postoje}eg magistralnog cjevovoda do D. [umetlice duìne oko 5,4 km, projektiranog magistralnog cjevovoda od D. [umetlice preko [panovice do vodospremnika na Krndiji.

Projektirani magistralni cjevovod je promjera od fi 200 mm do fi 300 mm, duìne

oko 10 km. Izgradnjom vodospremnika smanjuje se potreban kapacitet glavnog dovodnog cjevovoda za ovu vodoopskrbnu zonu kojeg trasa prolazi od D. [umetlice kroz naselja [panovica, Dragali}, Kusonje, Prekopakra do Krndije. Poloàjem vodospremnika I. vodoopskrbne zone Krndija kao sredi{njeg postigla se mogu}nost postavljanja odvodnog cjevovoda u smjeru - nasel ja na Pakra~koj gori (Novi i Star i Majur, Bat injan, M.Banovac, G. Obri je`) ,nasel ja na Pakra~koj gori (Novi i Star i Majur, Bat injan, M.Banovac, G. Obri je`) , - naselja smje{tenih sjenaselja smje{tenih sjeverno od Pakra~ke gore, (Dereza, Omanovac, Badljevina, G. i D. verno od Pakra~ke gore, (Dereza, Omanovac, Badljevina, G. i D.

Ob r i j e ` , P l o { t i n e , Kape t a no vo Po l j e , To r a n j ) .Ob r i j e ` , P l o { t i n e , Kape t a no vo Po l j e , To r a n j ) . Iz ove vodoopskrbne zone mogu}a je i opskrba naselja sjevernog dijela grada Lipika

te dovod vode u Bjelovarsko-bilogorsku ùpaniju izgradnjom cjevovoda fi 200 mm od Striì}evca do Antunovca. Naselja smje{tena u isto~nom dijelu grada Pakraca - Brane{ci, Oègovci, Bu~je, Budi}i, Glavice Zabrdske, Prgomelje, Tisovac, Koturi}i, Rogulje, Cikote, Bjelajci) bi se opskrbljivala iz dovodnog cjevovoda promjera fi 200 mm i fi 150 mm od [panovice preko Bu~ja do Glavice Zabrdske uz potrebnu interpolaciju dviju precrpnica te izgradnjom opskrbnih cjevovoda fi 100 mm od ostalih naselja, uz potrebnu interpolaciju 17 precrpnica kapaciteta do 10 l/s u naseljima Gornji Grahovljani, Brane{ci, Bu~je, V. Budi}i, Popovac Zabrdski, Prgomelje Zabrdsko, Rogulje Zabrdske, Bjelajci.

6 “Vodoopskrba grada Pakraca i Lipika” – idejno rje{enje, Hidroprojekt-ing br. 79/2000

6060 -Plan-


I I v odoopsk r bna zona I I vodoopsk r bna zona obuhva naselja Prekopakra i Klisa i potrebe za vodom od 5,5 l/s. Vodoopskrbna mreà Prekopakre spojena je na glavni dovodni cijevovod fi 350mm od prekidne komore D. [umetlica do vodospremnika Pakrac, dok je za opskrbu vi{ih dijelova naselja Prekopakra, odnosno naselja Klise projektiran cjevovod presjeka fi 250 mm.

I I I . v odoop s k r bna zona I I I . v odoop sk r bna zona obuhva}a 17 naselja smje{tenih na visinskim kotama od 150-

330 m.n.m. Prosje~na potreba za vodom stanovnika i industrije na podru~ju III. vodoopskrbne zone iznosi oko 47 l/s. Ovoj vodoopskrbnoj zoni sluì postoje}i vodospremnik Pakrac zapremine 1800 m3 . Zona obuhva}a naselja Pakrac, Filipovac, vi{e dijelove Lipika (isto~ni dio), DiG âgli}, Kova~evac, Bjelanovac, Brusnik, Bukov~ane, Japaga. Za vodoopskrbu naselja smje{tenih na obroncima Psunja – Brusnik, DiG Subocka, potrebna je interpolacija 9 precrpnih stanica kapaciteta do 17 l/s. Za osiguranje dnevno satnih oscilacija potro{nje u dugoro~nom razdoblju potrebno je dimenzionirati vodospremnik Pakrac na 3600 m3. Tom }e se zapreminom osigurati 83% maksimalne dnevne potro{nje III. vodoopskrbne zone. (postoje}e zapremine udovoljavaju 42% dnevnoj potro{nji).

IV.IV. vodoop s k r bna zona vodoop s k r bna zona obuhva}a 14 naselja i niè dijelove grada Lipika. Prosje~na

potreba za vodom stanovnika i industrije na podru~ju ove vodoopskrbne zone iznosi oko 44 l/s. Opskrbljivanje dnevno-satne oscilacije podru~ja podmiruje se iz planiranog vodospremnika Lipik zapremine 2x750 m3 i iz postoje}eg izvori{ta Dobrovac, maksimalne izda{nosti 12,5 l/s. Doprema vode u ovu vodoopskrbnu zonu mogu}a je i iz I. vodoopskrbne zone kod naselja Striì}evac. Zapremina vodospremnika Lipik definirana je prema kontinuiranom dotoku prosje~ne satne potro{nje vodoopskrbnog podru~ja IV. zone iz vodospremnika Pakrac (oko 56 l/s), te prema pretpostavljenom reìmu rada crpili{ta Dobrovac.

Za rje{avanje problematike vodoopskrbe ovog podru~ja predvi|a se izgradnja vodotornja u naselju Poljana kojim bi se osiguralo podmirenje potro{nje u uvjetima maksimalne satne potro{nje i protupoàrne za{tite u naseljima Poljana i Antunovac. Kapacitet zapremine vodospremnika bi bio 150 m3. Za naselja Korita, Bujavica potrebno bi bilo izvr{iti interpolacijom 4 precrpne stanice.

VODOOPSKRBA

Vodozahvat/vodocrpili{te-podzemnoVodospremaVodna komoraUre|aj za pro~i{}avanje pitke vodeCrpna stanicaPlanirani zahvati Planirani vodoopskrbni cijevovodi

Ostali vodoopskrbni cijevovodiMagistralni vodoopskrbni cijevovodiAkomulacije za vodoopskrbu

DARUVAR

VelikaKaptol

Kutjevo

Jak{i} aglin

Brestovac

-Plan- 6161


-- Opskrba r ibnjaka vodom Opskrba r ibnjaka vodom Novim metodama uzgoja riba zahtijeva se gotovo kontinuirani izlov u vrijeme

proizvodne sezone zbog permanentne opskrbe trì{ta, a to traì znatno pove}anje ribnja~arskih povr{ina u Poè{tini nego {to su one danas. Treba ra~unati da u ovom i u idu}em razdoblju sve se vi{e pojavljuje problem u vezi s opskrbom ribnjaka potrebnim koli~inama vode, pojavljivanjem novih korisnika. Voda je postala limitiraju}i faktora razvoja, pa }e biti potrebno znatno ve}e ekonomiziranje raspoloìvim vodnim resursima.

Mogu}e lokacije toplovodnih ribnjaka u slivu rijeke Orljave su: 1. Vili~ki povr{ine 62 ha, 2. Perenja~ki povr{ina 74 ha, 3. Orljavica povr{ine 88 ha, 4. Kaptolka povr{ina 89 ha, 5. Vetovka povr{ina 182 ha, 6. Vrbova povr{ina 142 ha, 7. Londà u{}e povr{ine 204 ha i 8. Londà - âglin povr{ine 150 ha.

Podru~ja ribnjaka predvi|ena prostorno-planskom dokumentacijom sjeverno i ju`no od grada Pleternice (dio ribnjaka Vrbova, dio ribnjaka Vetovka i dio ribnjaka Londà-u{}e) u ukupnoj povr{ini cca 457,68 ha kao podru~je mogu}e prenamjene potrebno je uskalditi s budu}om namjenom prostora vezanog za:

- vodoza{titna podru~ja i - prometni koridor poveznice ùpanijskog sredi{ta s autocestom. Stoga ukupna povr{ina ribnja~arskih povr{ina ostaje upitna, ali prema dosada{njim

pokazateljima i prora~unima opskrba vodom planiranih ribnja~arskih povr{ina nije upitna. Tako|er treba valorizirati ~injenicu da ribnjaci preuzimaju vodu iz recepijenta s

odre|enom koli~inom zaga|enja te njihovim iskori{tavanjem te povr{ine ribnjaka preuzimaju ulogu biolo{kog filtera. Iz naprijed navedenoga treba dobro razmisliti da uzgoj slatkovodnih riba na ribnja~kim povr{inama u|e u sastav Javnog vodnog dobra.

-- I sko r i { t avan je vode u ene rge t ske sv rhe I sko r i { t avan je vode u ene rge t ske sv rhe prema prog ramu "mahe"p rema prog ramu "mahe"

Prema projektu Energetskog instituta "Hrvoje Poàr" predvi|ene su 4 lokacije na vodotoku Brzaja i 8 lokacija na vodotoku rijeke Orljave. Osim navedenih lokacija na ùpanijskom podru~ju potrebno je preispitati i detaljnije valorizirati i ostale vodotoke koji bi mogli u}i u daljnu fazu mogu}eg iskori{tavanja za potrebe energetskog iskori{tavanja. Stoga je neophodno poduzeti aktivnosti na realizaciji projekta ukoliko u narednom razdoblju bude interesa za njegovo iskori{tavanje, pritom vode}i brigu o zahtjevima za{tite okoli{a.

- Iskori{tavanje geotermalnih izvoraIskori{tavanje geotermalnih izvora

Dosada{nja istraìvanja geotermalnih voda na podru~ju grada Lipika pokazala su da temperatura vode u leì{tu mjerena na u{}u bu{otine iznosi 59-61°C uz prisustvo rada crpnih postrojenja koje su pove}ale temperaturu vode dok je ona u stvari oko 42-44° C7. Prisutan je interes mogu}eg kori{tenja termalne vode osim u zdravstveno rekreativne svrhe i za mogu}a dogrijavanja ili zagrijavanja objekata dru{tveno gospodarskog karaktera. Ve} postoji jedan oblik kori{tenja geotermalne vode u prostorima Rehabilatacijskog centra Lipik, ali ipak ne tako razra|en da zadovoljava sve potrebne standarde kako to nalaè Zakon o vodama, s obzirom da se iskori{tena voda ne vra}a u podzemlje ve} se upu{ta u prirodu.

Tako|er revitalizacija "staklenika" uklju~uje realnu mogu}nost za zagrijavanjem prostora za potrebe ove grane poljoprivredne proizvodnje.

7 GEOIST- za geolo{ka istraìvanja,Samobor "Prikaz izvedenih istraìvanja na lokaciji Lipik za potrebe punjenja mineralne vode Podravka d.d., Koprivnica, Tvornica "Studenac", Lipik, oùjka 1999. godine.

6262 -Plan-


U svrhu ostvarivanja projekta potro{nje geotermalne energije potrebno je izraditi idejna rje{enja i investicijske studije za privo|enje geotermalnih leì{ta, uz izradu idejnih rje{enja za najracionalnije iskori{tavanje geotermalne energije.

- I s ko r i { t a van j e te rma ln ih i z vo raI sko r i { t a van j e te rma ln ih i z vo ra

U svrhu lje~ili{nog turizma, zdravstvene i gospodarske svrhe potreba stanovni{tva @upanije i okolnih ùpanija koje treba kvalitetnije iskoristiti i osmisliti prvo u jednoj sveobuhvatnoj studiji a zatim kroz kvalitetniji marketin{ki pristup u cilju uvezivanja svih turisti~kih aktivnosti @upanije.

Najzna~ajnije termalno izvori{te u @upaniji je lokacija Lipika unutar bolni~kog kompleksa i trenutno devastiranog i zapu{tenog "ZRCA-a" iz Lipika, koji zahtijeva kompletnu revitalizaciju koja je u programu @upanije i Vlade RH. Tri trenutno aktivna zdenca (dva za potrebe "Studenca" i jedan za potrebe bolnice) pokazuju da kapacitet vode u odnosu na razinu podzemne vode u bunarima opada (razdoblje 1972 - 1999. god.) te da je stati~ka razina podzemne vode (tlaka vodenog stupca) nià za 1/3 u odnosu na po~etne visine, dobrim dijelom uzrokovane vi{egodi{njim crpljenjem.

Sljede}i termalni izvor je u naselju Velika koji se nadovezuje na rasjed uz vodotok Dubo~anka a prije pritoka Veli~anke. Voda se koristi u bazenima otvorenog tipa koji su trenutno u fazi rekonstrukcije i sanacije. Prisustvo nekontroliranog odlijevanja tople vode, treba usmjeriti na jedno mjesto koje }e kaptaòm obuhvati i usmjeriti na jedno ili vi{e izljevnih mjesta. Tako|er je potrebno pristupiti daljnjem istraìvanju i bu{enju izvora na ve}im dubinama u svrhu mogu}eg terapeutskog kori{tenja vode, jer je prisutan interes mogu}eg kori{tenja termalne vode u zdravstveno-rekreativne svrhe. Dosada{nja dva bunara ne pokazuju ve}u izda{nost a relativno su niske temperature vode. Bu{otina raspolaù temperaturom vode od cca 23,2°C - 25,6°C kapaciteta od 0,71-5 l/s8.

Dosada{njim istraìvanjima uo~ena su brojna nerije{ena pitanja geneze i starosti vodocrpili{ta kojima je u budu}im istraìvanjima potrebno posvetiti vi{e pozornosti. Eventualno nova bu{enja zdenaca na podru~ju Lipika potrebito je izmjestiti izvan lokacije Parka kako ne bi do{lo do interakcije me|u zdencima, kao {to je sada slu~aj, te ujedno izvr{iti usagla{avanje sada{nih i budu}ih korisnika termalne vode kako bi vodocrpili{te {to dulje trajalo.

- I s ko r i { t a van je voda za po t rebe pun ion ica i z vo r sI sko r i { t a van je voda za po t rebe pun ion ica i z vo r s ke vode ke vode U podru~ju @upanije, postoji mogu}nosti kori{tenja vode kroz oblik punjenja vode

~istom izvorskom vodom. Planirani i istraèni kapaciteti za potrebe takvog gospodarskog zahvata predvi|eni su na dijelu vodotoka Dubo~anke iznad naselja Velika, sjevernije od zgrada koja pripadaju [umarskom fakultetu. Za po~etak planirani kapaciteti iskori{tavanja bi bili ograni~eni na 2 l/sec s tendencijom pove~anja prema izda{nosti izvora. Sada{nja izda{nost iznosi cca 40 l/sec {to upu~uje na neznatnu iskori{tenost postoje}eg izvora. Od dijela kapitaè na izvoru do mjesta prerade vode postavila bi se cijevna mreà dok bi objekat za obradu vode bio smje{ten u naselju Velika. Kako ovaj dio prostora u kojem se planira kapitaà potpada prostoru parka prirode "Papuk", PP@ nema nadle`nost planirati aktivnosti na podru~ju prostora koja su smje{tena u planu vi{ega reda tj. PPPO parka prirode "Papuk", stoga }e se i sve aktivnosti na realizaciji projekta kordinirati pri izradi tog planom.

Uz ovaj planirani zahvat tako|er je potrebna valorizacija ve} postoje}ih zahvata koji su u funkciji, i koje bi trebalo zadràti uz maksimalno po{tivanje svih vodopravnih i inih uvjeta kako bi se oni mogli i dalje koristiti i ostvarivati ekonomsku dobit, slu~aj zahvata u mjestu "Ivan Dol" pri tome ne ugroàvaju}i ostale dijelatnosti dovode}i iste u neravnopravni poloàj.

Istraìvanja obra|ena od strane Fakulteta za fizi~ku kulturu Svu~ili{ta u Zagrebu- Odjel za kineziolo{ku rekreaciju

"Programska, organizacijska i ekonomska osnova sportsko-rekreacionih sadràja sa idejnim rje{enjima u funkciji razvoja turisti~kog lokaliteta Velike u S Poègi" Zagreb, lipanj 1985.

-Plan- 6363


- I s ko r i { t avan je voda u tu r i s t i ~koI sko r i { t avan je voda u tu r i s t i ~ko -- r ek rea t i vne sv rherek rea t i vne sv rhe U podru~ju @upanije, osim ve} napomenutih mogu}nosti kori{tenja vode, prisutna je i

pojava ure|enja manjih vodenih povr{ina (jezera i ribnjaka) za rekreativni sport i ribolov. Stoga je u cilju {to boljeg iskori{tavanja potrebno takve aktivnosti poticati i pritom ih i osmsiliti i na drugim lokacijama.

Za{ t i t a vodaZa{ t i t a voda Mada su ve} evidentirana zaga|enjai vodotoka na podru~ju @upanije (slivova rijeka

Orljave i Pakre) ipak se mora napomenuti da su svi vodotoci slivova svrstani u I. vrstu za gornje tokove vodotoka, dok u donjim tokovima su svrstani u II. vrstu. U pojedinim dionicama kod niskih vodostaja vodotoci su u IV i V. vrsti.

Postoji {iroki spektar zaga|iva~a vodotoka pa su zaga|enja nastala:

1. direktnim ispu{tanjem komunalnih otpadnih voda bez ~i{}enja, 2. direktnim ispu{tanjem otpadnih voda bez predtretmana tehnolo{kih otpadnih voda u

industriji, radom pogona male privrede, farmama i mini farmama, 3. ispiranjem stajskih i mineralnih gnojiva, te nekontroliranom uporabom pesticida s poljoprvrednih povr{ina, 4. zaga|enjem oborinskih voda s prometnica i drugih manipulativno-prometnih povr{ina, 5. zaga|enjem s deponija komunalnog otpada i dr.

Podru~je za{tite voda predstavlja skup pokazatelja koji predstavljaju kriterije za

razvrstavanje voda po kvaliteti. Tako prema stupnju zaga|enja, a na osnovu normativa, vr{i se podjela voda na vrste. Povr{inska i podzemna voda se moè svrstati u pet glavnih vrsta, temeljem Uredbe o klasifikaciji voda.

Za{ t i t a podzemn ih vodaZa{ t i t a podzemn ih voda Podzemne vode za podru~je @upanije uglavnom predstavljaju glavni rezervoar voda iz

kojih se crpe ili }e se crpiti najve}e koli~ine voda. Crpili{ta su uglavnom smje{tena u zoni postoje}ih vodotoka rijeka Orljave i Pakre, (Zapadno i Isto~no crpili{te kod Poège, u Pakracu i Lipiku te budu}e u Pleternici). Kod svih slu~ajeva zalihe voda su relativno male, jer su vodonosni slojevi relativno plitki. Zone crpili{ta su nepovoljno smje{tene u prostoru u smislu za{tite, te su mogu}nosti zaga|ivanja, s obzirom da su crpili{ta ome|ena prometnicama i neposredno ugroèna od raznih utjecaja realne. Osjetljivost zona crpili{ta je vrlo velika i zbog toga je potrebno vr{iti za{titu podru~ja, jer u slu~ajevima ekolo{ke katastrofe, moè do}i do zaga|ivanja takvih razmjera da crpili{ta budu neupotrebljiva dugi niz godina.

Kod eksplatacije podzemnih voda uglavnom se iskori{tavaju dinami~ke rezerve vode iako se ~esto de{ava da se zadire i u zonu stati~kih rezervi, ukoliko one zadovoljavaju kriterije crpljenja. Stoga je neophodno potrebito izvr{iti sva potrebna mjerenja rezerve podzemne vode, jer nije povoljno kad se zahva}a podru~je stati~kih rezervi podzemnih voda.

Pri realizaciji potrebno je koristiti:

• Zakon o vodama, • Uredbe o kategorizaciji vodotoka, plan za za{titu voda od zaga|enja, • Uredba o maksimalno dozvoljenim koncetracijama opasnih tvari u vodama i obalnom

moru, • @upanijski plana za za{titu voda za podru~je Poè{ko-slavonske ùpanije, • Pravilnik o za{titnim mjerama i uvjetima za odre|ivanje zona sanitarne za{tite izvori{ta

vode za pi}e koji definira

- zone sanitarne za{tite i to : III. zona - {ire vodoza{titno podru~je, II. zona - uè vodoza{titno podru~je,

I. zona - podru~ja izvori{ta.

6464 -Plan-


PlP l a nom se p r ed v i | a j u u sm j e r en j a :anom se p r ed v i | a j u u sm j e r en j a : 1. Za{tita voda u vodotocima i podzemnim nalazi{tima od one~i{}enja kao jedine

rezerve vode za opskrbu stanovni{tva vodom; 2. Sanirati ili ukloniti zaga|enja uslijed kojih dolazi do ugroàvanja ili zaga|ivanja vode

za pi}e na postoje}im ili planiranim crpili{tima i izvori{tima vode; 3. O~uvanje postoje}e kvalitete vode prema vaè}im propisima; 4. Sprije~iti trend pogor{anja kvalitete podzemnih i povr{inskih voda, izgradnjom u

prvoj etapi mehani~kih centralnih ure|aja za pro~i{}avanje; 5. Otklanjanje mogu}ih izvora i uzroka zaga|enja u po~etnoj fazi njihovog nastanka; 6. Uspostava aktivnosti na osiguranju i pravilnom postupanju s otpadom i definiranje

kona~nog smje{taja odlagali{ta; 7. Uspostaviti sanitarnu za{titu zona crpili{ta za izvori{ta koja trenutno jo{ nemaju

Odluku o utvr|ivanju mjera; 8. Izgra|ivati centralne ure|aje za zajedni~ko pro~i{}avanje komunalnih i industrijskih

otpadnih voda; 9. Razvijati potrebnu izgradnju individualnih ure|aja za pro~i{}avanje. Predvidjeti i

inicirati izgradnju tamo gdje nema tehni~kog niti ekonomskog opravdanja za izgradnju zajedni~kog sustava odvodnje s centralnim ure|ajem za pro~i{}avanje;

10. Kvalitetu povr{inskih i podzemnih voda treba stalno kontrolirati kao i kvalitietu efluenata kojima se u vode unose zaga|enja;

11. Dati prioritet obnovi ratom o{te}enih i uni{tenih ure|aja i poduzimanju mjera sanacije naro~ito na za{titnim zonama izvori{ta vode za pi}e.

Mjere za{tite na razinama RH, @upanije i lokalnom nivou temeljem utvr|ene Strategije Mjere za{tite na razinama RH, @upanije i lokalnom nivou temeljem utvr|ene Strategije

p ro s t o rnog u r e|en j a RHp ros t o rnog u r e|en j a RH Na r a z iN a r a z i n i d r ` a v e p r i j e d l og j e da s e :n i d r ` a v e p r i j e d l og j e da s e :

q provedu mjere za{tite na osnovu me|udràvnih dogovora i me|unarodno raticifiranih konvencija,

q Izgradea zajedni~ki ure|aji za pro~i{}avanje zaga|enih voda s dovodnim kolektorima i ispustima u recipijent ~ija veli~ina prelazi 50.000 ES9 (ekvivalenta stanovnika).

q zbrine specifi~ni, posebno {tetni i posebno opasni otpad dràvnog zna~enja, q poduzmu mjere sanacije i kontrola ispitivanja zaga|enja s prometnica i tla od

republi~kog zna~enja, q provedu planovi pove}anja malih protoka i sanacija izvanrednih zaga|enja II. stupnja.

Na raz in i @upan i j e p red la è se :Na raz in i @upan i j e p red la è se :

q izgradnja zajedni~kih ure|aja za pro~i{}avanje zaga|enih voda s dovodnim kolektorom i ispustima u recipijent ~ija veli~ina iznosi 10.000-50.000 ES,

q zbrinjavanje komunalnog i specifi~nog otpada na nivou @upanije, q mjere za{tite voda od ispiranja sa prometnica, tla, erozije i dr.

Na ra z in i loka lnog zna~en ja :Na ra z in i loka lnog zna~en ja :

q izgradnja ure|aja do 10.000 ES i individualnih mjera za{tite, q ure|enje komunalnih deponija komunalnog otpada za potrebe op}ine, q sanacija izvanrednih zaga|enja I. stupnja.

Plan razvoja odvodnih sustava za ùpanijsko podru~je kao osnovna mjera za osiguranje za{tite voda je izgradnja ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda naselja i industrije.

ES-Ekvivalentni stanovnik - ozna~ava jedinicu optere}enja koja se primjenjuje u izra~unavanju kapaciteta ure|aja

za pro~i{}avanje otpadnih voda ili optere}enje vodotoka, a dobije se dijeljenjem ukupnog BPK5 (biokemiska potro{nja kisika) sa vrijednosti koja otpada na jednog stanovnika, a iznosi 60,00g kisika na dan.

-Plan- 6565


Dràvnim planom za za{titu voda je definirana gradnja ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda, a njoj se moè pristupiti ako je zavr{eno gra|enje najmanje 70% ukupnog kapaciteta sustava javne odvodnje.

Gradnju ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda iz kojih se otpadna voda ispu{ta u vodotoke ("manja osjetljiva podru~ja"10) preporu~a se zavr{iti do:

• 2010. godine za objekte ve}e od 15.000 ES, • 2025. godine za objekte izme|u 2.000 i 15.000 ES i • 2005. godine za objekte koji otpadne vode ispu{taju u "osjetljiva podru~ja"11, a

ve}i su od 10.000 ES. Postoje}e stanje kanalizacijske mreè i ure|aja za pro~i{}avanje ne udovoljava i nije

adekvatno potrebama kojim bi trebalo biti pokriveno podru~je. Tako je do sada izgra|eno ukupno cca 243,10km za ùpanijsko podru~je (Poè{tina-170,1 km i Pakrac-Lipik 73,0 km).

S obzirom na postoje}u izgra|enost kanalizacijske mreè postoji potreba za izgradnjom takvih sustava u ostalim op}inskim sredi{tima. Sva naselja ne}e mo}i istovremeno izgra|ivati ure|aje za pro~i{}avanje i razvijati jednako odvodne sustave, iako trenutno postoje niz kriti~nih mjesta kod pojedina~nih ispusta u vodotoke Veli~anke, Kutjeva~ke rike, Orljave, Kaptolke, Londè i Pakre.

Stoga treba poduzeti aktivnosti za dovr{etak, razvoj i odràvanje postoje}ih sredi{njih ure|aja za

pro~i{}avanje otpadnih voda ve}ih od 50.000 ES. Trenutno takve ure|aje za mehani~ko pro~i{}avanje imaju grad Poèga a u izgradnji je i zajedni~ki za Pakrac - Lipik.

Sustav mehani~kog pro~i{}avanja kao I. etapa je trenutno rje{enje koje treba

nadogra|ivati i razvijati do biolo{kog dijela ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda. Paralelno treba razvijati sredi{nje ure|aje za pro~i{}avanje zaga|enih voda s izradom kanalizacijske mreè za naselja gdje veli~ina ure|aja iznosi od 10.000-50.000 ES kao {to su naselja: Pleternica, Kutjevo i Velika12 (koja obuhva}aju izgradnju i dovr{enje kolektorske mreè te izgradnju mehani~ko-biolo{kog pro~ista~a. Mali ure|aji za pro~i{}avanje izgra|eni su u op}inskom sredi{tu Jak{i} ( 4 kom i jedan je u izgradnji) i vrlo dobro funkcioniraju.

Naselja i op}inska sredi{ta koja predstavljaju ve}e zaga|iva~e ulaze u drugu grupu naselja (Kaptol, âglin, Vetovo, Brestovac i Kukunjevac) i za njih se predvi|a izgradnja i razvoj postoje}eg kanalizacijskog sustava s izgradnjom sustava za pro~i{}avanje ili ugradnjom BIO-DISK-ova (postupanje otpadnih voda uz prisustvo O2). Kao primjer moè posluìti op}insko sredi{te naselja Jak{i} s ~etiri mala ure|aja za pro~i{}avanje (jedan je u izgradnji), koji funkcioniraju vrlo dobro.

Naselja koja ne ulaze u ove kategorije (naselja s malim brojem zaga|iva~a) treba i dalje poticati da se umjesto dosada{njeg na~ina odvodnje otpadnih voda u septi~ke talo`nice usmjere na izgradnju odvodnog sustava s ure|ajima za pro~i{}avanje u vi{e faza:

I . f a z aI . f a z a -izgradnja mehani~kog dijela ure|aja za pro~i{}avanje,s odstranjivanjem krupnih sastojaka te upu{tanje u recepijente, I I . f a z aI I . f a z a -nadogradnja sistema sa biolo{ko-kemijskim ~i{}enjem otpadnih voda.

U mogu}im rje{enjima odvodnje postoje varijantna rje{enja o mogu}oj odvodnji, kao zasebne sustave, kao sustavi vi{e naselja i kao mogu}nost spoja na ve} izgra|ene kolektorske sustave.

Manja osjetljiva podru~ja- su podru~ja u koja je dopu{teno ispu{tanje otpadnih voda uz odgovaraju}i stupanj

~i{}enja (to su vode III., IV. i V. kategorije) Osjetljiva podru~ja - su podru~ja u koja je dopu{teno otpadnih voda uz tre}i stupanj ~i{}enja (to su vode

II. i III. kategorije). 12 TEH-PROJEKT HIDRO d.d. - Rijrka 1995. - Glavni kolektor i ure|aj za pro~i{}avanje otpadnih voda.

6666 -Plan-


To su na s e l j a u op} i n s kom s r ed i { t u Ve l i k a :To su na s e l j a u op} i n s kom s r ed i { t u Ve l i k a : ♦ Bi{kupci, Straèman, Draga, Poto~ani, Radovanci i Trenkovo.

- kao zasebni sistemi za svako naselje uz kombinaciju s uvezivanjem dvaju ili vi{e naselja, - kao zajedni~ki sistem svih naselja, U g r ad s kom pod ru~ j u P l e t e r n i c e z a na s e l j a :U g r ad s kom pod ru~ j u P l e t e r n i c e z a na s e l j a :

♦ Gradac - priklju~ak na kolektor Pleternica, ♦ Bu~je, Zagra|e - kao zasebni odvojeni sistemi, ♦ Buk, Svilna, Resnik, - kolektor Pleternica

- kao zasebni sistem naselja ♦ Bzenica, Sulkovci, Bzenica - kolektor Pleternica.

Nas e l j a op } i n s k og s r e d i { t a Kap t o l :N a s e l j a op } i n s k og s r e d i { t a Kap t o l : ♦ Kaptol - Komarovci, - priklju~ak na budu}i kolektor Kaptola, ♦ Ramanovci i Alilovci: – kao zasebni odvojeni sistemi, ♦ Golo Brdo, ê{ljakovci: – kao zasebni sitem

- kao sistem povezan sa kolektorom Velika Nas e l j a op } i n s k og s r e d i { t a J a k { i }Na s e l j a op } i n s k og s r e d i { t a J a k { i }

♦ Eminovci, Tre{tanovci, Svetinja: - kao zasebni sistemi za svako naselje, - kao zajedni~ki sistem za sva naselja, - povezan sa kanalizacijom Poèga

♦ Teki}, Bertelovci, Cerovac: - kao zasebni sistemi za svako naselje

♦ Radnovac, Rajsavac: - jedan dio Radnovca sa spojem na Jak{i}, - drugi dio Radnovca i Rajsavac u zasebni sistem, povezan sa kanalizacijom Jak{i}. Nas e l j a op} i n s kog s r e d i { t a Ku t j e v o :Na s e l j a op} i n s kog s r e d i { t a Ku t j e v o :

♦ Bekte`, Kula, Mitrovac, Tominovac, Ferovac, [umanovac, Bjeli{evac - kao zasebni sistemi za svako naselje

♦ Vetovo, Ov~are - kao zajedni~ki sistem za oba naselja. Nas e l j a op} i n s kog s r e d i { t a B r e s t o v a c :Na s e l j a op} i n s kog s r e d i { t a B r e s t o v a c :

♦ Dolac, Brestovac, Nurkovac, Zavr{je - povezan sa kanalizacijom Poèga, ♦ Orljavac – Kujnik, - kao zajedni~ki sistem za oba naselja, ♦ Gu~ani – Zakorenje, - kao zajedni~ki sistem za oba naselja -

- kao samostalni kolektorski sistemi Nas e l j a op} i n s kog s r e d i { t a âg l i n :Na s e l j a op} i n s kog s r e d i { t a âg l i n :

♦ Milanlug - povezan s budu}im kolektorom âglin, ♦ Ljeskovica- - samostalni kolektorski sistem.

U g r ad s kom pod ru ~ j u Po ` ege z a na s e l j a :U g r ad s kom pod ru ~ j u Po ` ege z a na s e l j a : ♦ Dervi{aga – Vidovci, Mihaljevci – Golobrdci, Alaginci, Donji Emovci

- s priklju~kom na kolektorski sistem Poèga, ♦ Marindvor-Bankovci-Kunovci-[titnjak-Krivaj

- sa priklju~kom na kolektorski sistem Poèga, kao zajedni~ki kolektorski sistem ili kao samostalni kolektorski sistem.

Nase l j a g r ad s kog s r e d i { t a Pa k r a c :Na s e l j a g r ad s kog s r e d i { t a Pa k r a c : ♦ Kusonje - Dragovi} - [panovica, Badljevina, Donja Obrije`-Gornja Obrije`- Banovi}i,

Toranj – Batinjani - kao zajedni~ki kolektorski sistem ili kao samostalni kolektorski sistem. Nase l j a g r ad s kog s r e d i { t a L i p i k :Na s e l j a g r ad s kog s r e d i { t a L i p i k :

♦ Dobrovac-Kukunjevac, Filipovac, Antunovac-Poljana, Gaj, Klisa–priklju~ak na kolektorski sistem Pakrac - Lipik.

-Plan- 6767


Odvodnja otpadnih i oborinskih voda industrije se dosad u pravilu provodila direktno

u postoje}e kanalizacijske sustave ili u vodotoke, stoga je potrebno postoje}e kanalizacijske sustave odvojiti od industrijskih sistemom prethodnog pro~i{}avanja i predtretmana. Sistem odvodnje industrijskih otpadnih voda pojedinog podru~ja treba u pravilu izvoditi kroz: - razdjelni sustav odvodnje a odvojenim kanalizacijama tehnolo{kih, sanitarnih i oborinskih

voda, - prije spoja na javnu kanalizacijsku mreù, tj. prije upu{tanja u vodotok mora biti

izgra|eno predtretmansko mjerno okno. Za ostalu industrijsku otpadnu vodu koja se ne moè upustiti u kanalizacijski sustav

te u zajedni~ki ure|aj za pro~i{}avanje, treba samostalno izgraditi ure|aje za pro~i{}avanje.

Ure|en je re ` ima voda :U re|en je re ` ima voda : Kako imamo nekoliko razli~itih zahvata na vodama u slivnim podru~jima (sliv Orljave

i sliv Pakre), moèmo re}i da su svi tokovi u takvom kriti~nom stanju da se ne mogu prakti~no vr{iti regulacijski zahvati, a da ti zahvati nemaju za posljedicu poreme}aj du` toka rijeka.

To zna~i da je nemogu}e zahvatiti nove koli~ine vode za kori{tenje i upotrebu, jer su mogu}e koli~ine zahva}ene do svog maksimuma. Izmjena reìma koja je neupitna postiè se tehni~kim zahvatima, a koji moraju biti dovedeni u optimalan odnos, tj. objekti moraju imati vi{enamjensku funkciju, ~ime rezultat takve optimalizacije daje i potpuno novu generalnu raspodjelu voda za sve korisnike {to kao posljedicu ima promjenu reìma voda. Iz razloga racionalnog uklanjanja ve}eg dijela {teta uzrokovanog utjecajem voda, izgradnjom i uspostavom hidrotehni~kih objekata na vodotocima {tete bi se dovele u normalu i bitnije smanjile.

Za{tita od {tetnog djelovana voda mora i}i u dva pravca: q izgradnjom obrambenih linija i odvodne kanalske mreè na ugroènim

podru~jima, q izgradnjom vi{enamjenskih akumulacija/retencija u vi{im dijelovima sliva. Obrambene linije koje su dijelom izvedene potrebno je nastaviti i dovr{iti, u svrhu

osiguranja od {tetnog djelovanja voda i dugogodi{njeg rada na za{titi sistema. Tako su aktivnosti na izgradnji obrambenih linija uglavnom usmjerene na izgradnju: - za{titnih nasipa na pojedinim dionicama du`. rijeka Orljave, Londè, Pakre i

Bijele zbog mogu}eg periodi~kog plavljenja, - regulacijskih radova korita i uspostavu vodotoka na 100-godi{nju vodu. Za podru~je sliva Orljava-Londà:

T a b l i c a bT a b l i c a b r . 2 3r . 2 3 Postoje}e stanje km Planirano stanje km 1. obrambeni nasipi – 64 75 2. regulacija vodotoka – 124 160 3. lateralno - spojni kanali - 83 120

1)1) U r e|en j e r egu l a c i j e vodo t oka .U r e|en j e r egu l a c i j e vodo t oka . Izne{eni pristup o regulacijama i potrebi zadràvanja u najve}oj mogu}oj mjeri

prirodnih voda i krajolika uz vode u prirodnom stanju, samtramo veoma va`nim. U vezi s tim mo`da bi trebalo ista}i potrebu svojevrsne analize i novelacija postoje}ih rje{enja na Pakri i Bijeloj. Dionice ovih vodotoka u srednjem i gornjem toku imaju znatan uzdu`ni pad, pa su vr{ena oblaganja korita ili su izvedene gra|evine za koncentraciju pada. Zbog parcijalnosti ovih zahvata postignuti hidrotehni~ki efekti nisu bili uvijek zadovoljavaju}i, a {teta na okoli{u je evidentna.

Kad je rije~ o stupnju za{tite zaobalja i dimenzioniranju ovih gra|evina mo`da bi trebalo izvr{iti distinkciju primjetnije i ista}i do stupnja za{tite od 100, 50, 25 – godi{nje velike vode treba odre|ivati u ovisnosti o vrijednosti zaobalja koje se brani.

6868 -Plan-


Obim izvr{enih radova je: v .v . Pak ra Pak ra - ure|enje proticajnog profila za velike vode 21.131 m, - nasipi 36.466 m, - oblaganje dna i pokosa 22.358 m, - stepenice visine 1 do 2 m 16,00 km, v . B i j e l av . B i j e l a - ure|enje proticajnog profila za velike vode 17.644 m, - nasipi 21.692 m, - oblaganje dna i pokosa 4.380 m, - stepenice visine 1 do 2 m 4 km,

Kao prioritetni radovi na narednom razdoblju name}e se regulacija Bijele u donjem toku (od km 1+065 do km 7+187), te ure|enje korita Pakre u gornjem toku uzvodno od Pakraca i Kusonja (km 45+312 uzvodno).

Izvo|enje radova na pojedinim dionicama V. Pakre (u srednjem toku) prije~e mine i trebalo bi ista}i potrebu {to brèg razminiranja tih dionica.

Posebno bi trebalo ista}i potrebu boljeg gospodarskog i tehni~kog odràvanja za{titnih i osatlih vodnih gra|evina, koje zbog objektivnih (nedostatak potrebnih sredstava) a ponekad i subjektivnih razloga nije zadovoljavaju}e.

Akumu l a c i j e i r e t enc i j eAkumu l a c i j e i r e t enc i j e predstavljaju klju~ne objekte u sistemu koji mora otkloniti uzroke {teta i nedostatka voda. Akumulacije predstavljaju veliki prostor za kontrolu poplavnog vala i spre~avaju ugozbu nizvodnog prostora. Na ùpanijskim slivnim podru~jima za obranu od poplava potreba je za izgradnjom niza manjih ili ve}ih akumulacija/retencija:

- akumulacija Londà, (u prvoj fazi bi bila retencija kao dio sustava obrane od poplava s tendencijom da u dogledno vrijeme bude akumulacija),

- retencija Vrbova, - akumulacija Kamensko s varijantnim rje{enjima I/I., I/II., II. (u svakom slu~aju varijanta

Kamensko II. ostaje u ovoj opciji plana, dok ostale faze ostaju kao predpostavka budu}eg razvoja),

- retencija Kaptolka kod Eminovaca, - retencija Hajdarevac, - retencija Vetovka, - retencija Radovanka, - retencija Kutjeva~ka rika, - retencija Barski potok i - retencija Kaptolka iznad Kaptola za podru~je sliva Orljava - Londà, r e t enc i j e :r e t enc i j e : - Kukunjevac, Kusonje, âklovac, Kopanjica na slivnom podru~ju Ilova–Pakra - te dio retencija koje se nalaze na podru~ju pakra~kog dijela @upanije, iako se ve}im

dijelom na susjednoj ùpaniji - - Ora{je na vodotoku @eljnjak, - Purnica na vodotoku Purnica, - Velika rika na vodotoku Velika r., - Zajile na vodotoku [iroki potok, - [iljkovac na rijeci Pakri, - Manastir na rijeci Bijela, a kojima se postiè zna~ajnija redukcija voda s relativno velikim utjecajem na nizvodni dio sliva. Navedene lokacije su uglavnom na nizvodnim dijelovima vodotoka, tako da je njihov utjecaj velik na regulaciju vodnog reìma. Time se ciljano vr{i promjena distribucije otjecanja kako bi se zadovoljili odre|eni zahtjevi.

Prilikom izbora lokacija uglavnom su se po{tivali postoje}i objekti, izgra|ena naselja, industrijski objekti, prometnice, poljoprivredne povr{ine (donekle). Kod brane Kamenska i Londà ~iji izbor je izvr{en i odobren u prija{nim prostornim planovima i za koje ve} postoji dokumentacija pri kona~noj realizaciji treba se isklju~ivo sluìti Vodoprivrednom

-Plan- 6969


osnovom za slivna podru~ja Orljava - Londà13 i Ilova - Pakra14. Problematika za{tite od voda podrazumijeva tako|er (prvenstveno u nizinskom dijelu) izradu obrambenih linija na odre|enoj udaljenosti od korita vodotoka, radi primanja velike vode. Takve povr{ine predstavljaju rizi~ni dio podru~ja na kojemu se obi~no vr{i poljoprivredna obrada, ali uz veliki rizik kompletnog gubitka poljoprivrednog prinosa. Obrambene linije su definirane visokim terenom, koji se nalazi u cijelosti pod utjecajem poplavnih voda i na kojem se ne mogu izgraditi nikakvi objekti, pa te povr{ine osim kori{tenja za poljoprivredu nemaju druge namjene. Princip obrane od poplava mora po~ivati na dosad izgra|enom sistemu, tj. treba izvr{iti takvu redukciju velikih voda da postoje}i profili korita zadovoljavaju, uz eventualne manje izmjene koje bi se rije{ile u sklopu redovnog odràvanja. Na dioniciama kod Pleternice treba izvr{iti ozbiljnije zahvate s obzirom da dana{nje stanje ne zadovoljava. Osnovni princip za prora~un pojedinih dionica na kojima se trebaju rje{titi zahvati je 100 g.pp. uz odre|enu dodatnu sigurnost. Na podru~ju Pleternice potrebno je izvr{iti za{titu naselja podizanjem obrambenog nasipa. Uzvodno od Pleternice do Poège potrebno bi bilo izvr{iti ure|enje korita koje }e kapacitirati 25 g. v.v., te izvesti lateralni kanal Orljava–Vrbova-Londà paralelno s izgradnjom prometnice koja }e povezati Luàne s Poègom.

Definirati dio korita rijeke Orljave na urbanom dijelu grada Poège te uzvodno i nizvodno kod u{}a vodotoka Veli~anke gdje je upitnost utjecaja velike vode u odnosu na krunu nasipa. Name}e se zaklju~ak da je neophodna redukcija velikih voda na uzvodnom dijelu rijeke Orljave, te izvedba spojnog kanala Veli~anke - Kaptolke u koji bi tako|er bilo potrebno prevesti spojnim kanalom vodotoke Straèmanke i Bozara, uzvodno od naselja Trenkovo, kao i izvedba spojnog kanala Orljava-Londà radi problematike uspora vode na brani u Pleternici. Uzvodno od Poège rijeka Orljava te~e {irokom dolinom, koja je ugroèna velikim vodama, stoga je nephodno izvr{iti ~i{}enje korita za kapacitet 25 god. v.v., tako da bi podru~je bilo za{ti}eno od poplave. Vodotok Londà svojim velikim vodama ugroàva zaobalje zbog nedovoljno dimenzioniranih izvedenih nasipa. Nasip je izveden od u{}a u rijeku Orljavu do âglina, tj. skoro do pozicije budu}e brane Londà. Kapacitet reguliranog korita je takav da je normalni nivo 25 v.v. do krune nasipa. Izgradnjom brane Londà i Vrbova stanje bi se normaliziralo i svelo u okvire koji zadovoljavaju, osim na dijelu od u{}a u rijeku Orljavu do u{}a lateralnog kanala Londà. Na tom dijelu, i pored redukcije voda, nasipi nisu dovoljno visoki, pa ih treba povisiti na potrebnu mjeru.

Vodotoci Veli~anka i Straèmanka svojim velikim vodama ugroàvaju grad Poègu, zbog toga je potrebno izvr{iti prevo|enje velikih voda u sliv Kaptolke, odnosno u budu}u akumulaciju Kaptolka koja }e se nalaziti kod sela Eminovci.

Tako|er za grad Poègu problem predstavljaju potoci Vu~jak i Komu{anac koje tako|er treba dovesti u stanje da ne ugroàvaju sam centar grada. Zbog toga je potrebno izvr{iti redukciju voda u brdskom dijelu sliva te `rtvovati odre|eni prostor.

Eroz i j aEroz i j a Slivovi rijeka Orljava-Londà i Ilova-Pakra sastavljen su od brojnih buji~nih tokova koji

su uglavnom III. - V. kategorije razornosti. Princip ure|enja bujica se sastoji u tome da se biolo{kim ili gra|evinskim mjerama smanji pad i brzina voda, kako bi se zaustavila razorna snaga vode koja svojim erozijskim djelovanjem razara korito potoka, {to dovodi do produbljenja, te uru{avanja bokova popre~nih profila. Posljedica je da se ogromne koli~ine nanosa transportiraju u nizinske dijelove sliva. Tehni~ki i biolo{ki radovi u slivu moraju osigurati za{titu zemlji{ta od erozije, smanjiti produkciju nanosa i pove}ati proizvodne potencijale ugroènog zemlji{ta. Objekti moraju biti izvedeni na takvoj poziciji da vr{e retardiranje buji~nih valova, za{ti}uju od poplava objekte i nizinsko podru~je. Intervencije na bujicama moraju biti na vi{im pozicijama vodotoka, kako bi se sprije~ila erozija na pozicijama najve}ih padova i brzina.

13 " Vodoprivredna osnova sliva rijeke Orljave" Vodoprivredna radna organizacija Zagreb, OOUR Projekt, Proleterskih brigada 220, 1990. god "Vodoprivredna osnova sliva rijeke Ilove i Pakre" Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za vodno podru~je sliva Save, Zagreb Ulica grada Vukovara 220, 1996. g.

7070 -Plan-


Sm j e r n i c e z a sp r e ~ a v an j e i s an a c i j u e r o z i j a i bu j i c a :Sm j e r n i c e z a sp r e ~ a v an j e i s an a c i j u e r o z i j a i bu j i c a : 1. evidencija svih vodotoka i bujica gdje je prisutna mogu}nost erozije - vo|enje

katastra bujica i buji~nih vodotoka, 2. dugoro~ni pristup u planiranju sa ~imbenicima koji mogu utjecati na problem erozije

({umarstvo i poljoprivreda), 3. definiranje zona zabrane sje~e i ~i{}enja {uma. 4. razvijati biolo{ko unapre|enje kroz razne radove (po{umljavanje, melioriranje pa{njaka,

zamjena ratarskih kultura i zasa|ivanje vi{egodi{njih kultura, i dr.).

Mel io ra t i vna odvodn jaMe l io ra t i vna odvodn ja Prvenstveno u cilju pobolj{anja poljoprivredne proizvodnje izgradnjom obrambenog

sistema u vidu regulacijskih zahvata, izgradnje nasipa, izvedbe lateralnih i sabirnih kanala stvaraju se zatvorene povr{ine (tzv. kazete), u koje voda ima pristup samo preko padalina ili iz podzemlja te u slu~aju navodnajvanja. Unutar kaseta predvi|ena je mreà kanala detaljne odvodnje te drenaà za odvo|enje suvi{nih podzemnih voda. Prikupljena voda se kanalskom mreòm odvodi do najniìh predjela kasete, na mjesto gdje se nalazi upust u glavni recepijent. Na ùpanijskom podru~ju zahvati na melioracijama su se nezavisno odvijali za poè{ki i za pakra~ko-lipi~ki kraj. Tako je za poè{ko podru~je odvodnja rje{avana rasporedom kanala na podru~ju uz rijeku Orljavu do Pleternice te uz rijeku Londù na lijevoj obali od âglina do Pleternice. Dren i r ane pov r { i n e su :D r en i r ane pov r { i n e su :

• Pustara Draganlug povr{ine 200 ha, • [iljkovac 200 ha, • Podrovac 150 ha, • [komi} 70 ha, • Vetova~ki pa{njak 70 ha i • Mladice 30 ha. Drenaà je zastupljena na vrlo malom prostoru, pa za budu}e radove treba po{tovati

preporuke iz hidropedolo{kog i melioracijskog izvje{taja Vodoprivredne studije. Na podru~ju Poè{tine planirane su ukupne povr{ine za dreniranje:

na kori{tenju "Kutjevo" d.d. od ukupno cca 8500ha drenirano je 720ha, a u vlasni{tvima individulalnih korisnika od ukupno cca. 35.000 ha oranica odvodnja je djelomi~no rije{ena otvorenim kanalima. Pakra~ko-Lipi~kom kraju obuhva}ene su i dijelom izvr{ene, te planirane melioracije: Me l i o r a t i v n a od vodn j a po l j o p r i v r e dnog z em l j i { t a ;Me l i o r a t i v n a od vodn j a po l j o p r i v r e dnog z em l j i { t a ; - Prema evidenciji osnovna i detaljna odvodnja sustavno je izvedena uglavnom na zemlji{tu u biv{em dru{tvenom vlasni{tvu (“Poljoprivreda Lipik”), kako slijedi:

Otvo rena kana l ska mre àOtvo rena kana l ska mre à - Pakra~ko polje 250 ha gusto}a kanalske mreè 36.00 m/ha - Lipi~ko polje 206 ha 19.42 m/ha - Antunovac II 210 ha 17.60 m/ha - Badljevina 478 ha 37.02 m/ha - Brekinska 320 ha 28.12 m/ha - [iroke Linije 145 ha 36.55 m/ha

UKUPNO :UKUPNO : 1 . 6 0 9 h a1 . 6 0 9 h a C i j e v n a d r e n a ` aC i j e v n a d r e n a ` a - Kukunjevac 338 ha gusto}a 322.30 m/ha - Badljevina 246 ha 325.27 m/ha - Gaj – aerodrom 132 ha 359.00 m/ha - Jankovac–Antunovac 126 ha 350.00 m/ha

UKUPNO: 842 ha Glavni problem ~ini ne odgovaraju}e odràvanje postoje}ih sustava odvodnje i

sustavno rje{enje daljnjeg financiranja izgradnje novih sustava na selja~kim posjedima.

-Plan- 7171


Dren i r ane pov r {Dren i r ane pov r { ineine Ako se primjene prosje~ni kriteriji mogu se dati osnovne smjernice u vezi s kanalskom

mreòm. Gusto}a kanalske mreè na dràvnim parcelama (“Kutjevo” d.d. i Ratarstvo Lipik), dok za individualni sektor gusto}a mreè kanala bi trebala iznositi 0,1 km/ha, te 0,03 km/ha glavne putne mreè, uz 0,5 km/ha sporedne putne mreè. Za drenirane povr{ine prosje~na gusto}e drenova treba iznositi 0,5 km/ha. Kod poku{aja izraàvanja rentabilnosti ulaganja u meliorativnu odvodnju, pri kojoj su primijenjeni svi faktori potrebni za dobivanje maksimalnog prinosa, postoje odre|ene pote{ko}e, jer nema pouzdanih pokazatelja, pa bi bilo neophodno potrebno izvr{iti potrebna pra}enja oglednih tabli, kako bi se dobili relevantni podaci za opravdanost kasnijih investicijskih ulaganja.

Navodn j a van j e Navodn j a van j e Za intenziviranje poljoprivredne proizvodnje navodnjavanje predstavlja zna~ajan aspekt u

razvoju a samim tim i podizanje standarda i kvalitete ìvljenja. Navodnjavanje predstavlja vid funkcije koja se sastoji u dodavanju (umjetnom) vode za

optimalni rast i razvoj poljoprivrednih kultura, kada u tijeku vegetacijskog razdoblja nedostaje vode u tlu.

Za podru~je Poè{tine temeljem prikupljene dokumentacije i podloga izvr{ena je podjela na ~etiri podru~ja i to: zapadno, centralno, isto~no i ju`no kao i po manjim cjelinama, irigacionim jedinicama, unutar tih podru~ja. T a b l i c a b r . 2 4T a b l i c a b r . 2 4 Red.br.Red.br. Naziv irigacione jediniceNaziv irigacione jedinice B r u t o po v r { i n a / h aB r u t o po v r { i n a / h a Ne t o po v r { i n a / haNe t o po v r { i n a / ha 1. Zapadno podru~je 10479 7476 2. Centralno podru~je 17862 12714 3. Isto~no podru~je 9580 6765 4. Ju`no podru~je 2851 2282 SUMA: 40772 29237

Analize bazirane na potrebama i mogu}nostima za navodnjavanje poljoprivrednih

povr{ina u slivu rijeke Orljave ukazale su na sljede}e: 1. potreba za navodnjavanjem postoji ali kao dopunska mjera razvoju poljoprivredne

proizvodnje, 2. potrebna jedini~na koli~ina vode u razmjeru 1500 do 2500 m3/ha godi{nje moè

zadovoljiti potrebe za vodom svim kulturama, 3. povr{ine na kojima postoji potreba za navodnjavanjem se nalazi u centralnom dijelu sliva

rijeke Orljave i one iznose 29237 ha, 4. izvori navodnjavanja su isklju~ivo akumulacije raznih veli~ina kojim bi se moglo osigurati

cca 77x106 m3 kvalitetne vode za potrebe navodnjavanja. Planiranje aktivnosti na razvoju navodnjavanja vezana su uz izvore osiguranja dovoljnih

koli~ina vode koje djelimo u tri faze: I . f a z aI . f a z a Izvedba mikroakumulacija i eksperimentalnih povr{ina za navodnjavanje, u cilju

empirijskih spoznaja o efektima te mjere (centralno podru~je - sjeverna zona, isto~no podru~je - sjeverna zona),

I I . f a z aI I . f a z a Razvoj manjih i srednjih sistema (zapadno podru~je, centralno podru~je - sjeverna

zona, isto~no podru~je - sjeverna zona), na temelju saznanja iz I. faze i pripreme za izvedbe ve}ih sistema. Nu`na je koordinacija u smislu uskla|ivanja planova s drugim relevantnim faktorima, npr. izvedba sistema obrane od vanjskih voda.

I I I . f a z aI I I . f a z a Izvedba srednjih i ve}ih sistema (centralno podru~je - ju`na zona, isto~no podru~je -

ju`na zona, ju`no podru~je). Na ovaj redosljed moè utjecati niz ~inilaca i svakako je podloàn promjenama u

vremenu i prostoru.

7272 -Plan-


3.6.3. Energetsk i sustav3.6.3. Energetsk i sustav Poè{ko-slavonska ùpanija za sada nema vlastite izvore energije, ve} njezino podru~je elektri~nom energijom opskrbljuju tri distributera:

1. DP Elektra Poèga - najve}i distributer na prostoru @upanije (82%), 2. DP Elektra Kri` pogon Lipik-distributer gradova Lipika i Pakraca s pripadaju}im naseljima, 3. DP Elektra Kri` pogon Daruvar - distributer samo za naselje Badljevina.

Treba naglasiti da je mnogo naselja na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije stradalo u Domovinskom ratu gdje je u potpunosti stradala i sva elektri~na infrastruktura. U tijeku obnavljanja i izgradnje objekata za stanovanje i objekata za industriju, jedan dio elektri~ne mreè je novo izgra|en i obnovljen. Potrebno je predvidjeti da kod obnavljala preostalih naselja treba sveukupno obnoviti i izgraditi elektri~nu infrastrukturu. Osim navedenih problema pojavljuju se te{ko}e u opskrbljivanju elektri~nom energijom isto~nog dijela @upanije, osobito op}ine âglin. Sjevernim @upanijskim prostorom u smjeru istok - zapad prolazi dalekovod DV 400 kV Ernestinovo - Tumbri u duìni od 43 km, a izgra|en je na ~eli~no-re{etkastim stupovima s Al/ê vodi~ima i jedan je od strate{kih dràvnih objekata. Promatranim prostorom prolaze jo{ 2 dalekovoda visokog napona: DV 110 kV Poèga - N. Gradi{ka, duìne 31,7 km, DV 110 kV Poèga - Podvinje (Sl. Brod), duìne 35,4 km. Oba dalekovoda izgra|ena su na ~eli~no-re{etkastim stupovima s Al/ê vodi~ima 3 x 150 mm2. Ukupna duìna 35 kV dalekovoda na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije iznosi 127,19 km, od ~ega 120,32 km ~ine zra~ni dalekovodi, a 6,87 km kabeli. Duìna 10 (20) kV dalekovoda iznosi 624,324 km, a duìna kabela 75,067 km. Duìna niskonaponske mreè 0,4 kV, na istom podru~ju iznosi 834,82 km, a kabelske 140,08 km. Na tom prostoru izgra|ene su sljede}e trafostanice:

- TS 110/35/20/10 kV Poèga I, Pi= 2 x 40 MVA, - TS 35/10(20) kV Poèga I, Pi= 8 MVA + 8 MVA, - TS 35/10 kV Orljava, Pi= 8 MVA + 8 MVA, - TS 35/10,20 kV Velika, Pi= 8 MVA + 8 MVA, - TS 35/10 kV Ferovac Pi= 8 MVA + 8 MVA, - TS 35/10 kV Pleternica Pi= 8 MVA + 8 MVA, - TS 35/10 kV Lipik, Pi= 4 MVA + 4 MVA, - TS 35/10 kV Pakrac, Pi= 4 MVA + 4 MVA.

POST. STANJE PLANIRANOTS 110/35 kVTS 35 kV

Dalekovod 400 kVDalekovod 110 kVDalekovod 35 kV

TS 110 kV

TS 35 kVMAHEDalekovod 400 kVIzmje{taj 400 kVDalekovod 110 kVDalekovod 35 kV

-Plan- 7373


Od TS 10/0,4 kV na ùpanijskome podru~ju izgra|eno je ukupno 430 (bez naselja Badljevina).

Dokumentima prostornog ure|enja, Strategijom prostornog ure|enja i Programom prostornog ure|enja RH, na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije planira se izgradnja, novog dvosistemskog dalekovoda DV 2x400 kV Tumbri-Ernestinovo kao elektroenergetskog objekta od strate{ke va`nosti za dràvu za koji je izdana vaè}a lokacijska dozvola i za koji je predvi|ena faza izgradnje (u prvoj fazi dionica Me|uri}-\akovo). Temeljem inicijative Op}ine Kutjevo predvi|a se mogu}nost izmicanja dijela trase (prema jugu) postoje}eg dalekovoda DV 400kV Tumbri-Ernestinovo koji prolazi iznad dijela izgra|enog gra|evinskog podru~ja. Nu`ni preduvjeti za realizaciju opisanog izmicanja su zadovoljenje tehni~kih uvijeta za realizaciju opisanog izmicanja su zadovoljenje tehni~kih uvjeta za pouzdano napajanje ~vori{ta postoje}eg DV 400 kV Tumbri-Ernestinovo i osiguranje financijskih sredstava.

Predvi|ena je izgradnja nove TS 110/x kV Poèga II u sjeverozapadnom dijelu Poège, pa je njenu lokaciju s odgovaraju}im raspletom 35 kV, 20 kV i 10 kV potrebno rije{iti u okviru PPUO/G. Priklju~ak na 110 kV mreù planira se izvesti pomo}u DV 2x110 kV na postoje}i DV 110 kV N.Gradi{ka - Podvinje (Sl. Brod I) i pomo}u planiranog DV 2x110 kV Poèga II - Tvornica cementa Na{ice.

Tako|er, planira se izgradnja TS 110/x kV Kutjevo s priklju~kom DV 2x110 kV na planirani DV 2x110 kV Poèga II-Tvornica cementa Na{ice.

Osim navedenog planira se izgradnja TS 110/x kV Lipik uz lokaciju postoje}e TS 35/10(20) kV Lipik s pripadaju}im raspletom planiranih DV 2x110 kV prema TS 220/110 kV Me|uri}, TS 110/35kV Nova Gradi{a i TS 110/35 kV Daruvar.

Potrebno je izgraditi i nove gra|evine DV 35 kV dalekovod u smjeru Ferovac - âglin i DV Orljava - Velika (trasa dalekovoda 35 kV TS Orljava - TS Velika nije definitivno odre|ena), te TS Poèga IV i TS âglin.

Uz pretpostavku ostvarenja naprijed re~enih planova do 2015. g. ne}e se ukazati potreba za izgradnjom novih TS 35/10 kV, osim onih predvi|enih srednjoro~nim planom i onih potrebnih za razvoj gospodarstva. Izuzetak }e biti zamjena i rekonstrukcija postoje}ih dotrajalih i ratom o{te}enih objekata i vodova.

Razvoj mreè 10 kV potrebno je graditi u skladu s tipizacijom HEP, radi jeftinije izgradnje i lak{eg odràvanja objekata.

U organizacijskom smislu te u tehnolo{koj uskla|enosti ocjena je da se sada{nji sustav organizacije distributivnih podru~ja na podru~ju @upanije objedini unutar jednog distributera umjesto dosada{nja tri.

Svi zra~ni dalekovodi moraju imati svoj za{ti}eni koridor koji ovisi o naponskoj raziniSvi zra~ni dalekovodi moraju imati svoj za{ti}eni koridor koji ovisi o naponskoj razini i z ~ ega p r o i z l a z i i { i r i n a ko r i d o r a i t o :i z ~ ega p r o i z l a z i i { i r i n a ko r i d o r a i t o : Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima osiguravaju se slijede}e {irine:

- DV 110 kV - najmanje 20 m. - DV 400 kV - najmanje 30 m.

gdje se njihova kona~na {irina odre|uje prema propisanim sigurnosnim udaljenostima. Npr. koridori kroz {umska podru~ja formiraju se prema najve}oj visini drve}a, tako da u slu~aju pada drveta drvo ne dosegne vodi~.

Za suglasnost oko kori{tenja prostora u i oko koridora dalekovoda naponske razine 110 i 400kV nadle`na je Direkcija za prijenos HEP-a (PrP Osijek odnosno PrP Zagreb). Posebno treba obratiti pozornost kod podru~ja kori{tenja na mjestima prijelaza zra~nih dalekovoda preko naselja ili dijelova naselja, preko infrastrukturnih objekata (cesta, èljeznica, drugih zra~nih vodova i sl.) i prijelaza poljoprivrednog i {umskog zemlji{ta.

7474 -Plan-


Opsk rba p l inom:Opsk rba p l inom: Prema izra|enoj "Studiji opskrbe prirodnim plinom Poè{ko-slavonske ùpanije"

definirana je godi{nja proizvodnja plina za @upaniju (u ~ijem su sastavu @upanije bila i 4 op}ine/grada na{i~kog dijela), prema podacima INA-NAFTAPLIN, Zagreb za 1994. godinu potro{nja je bila 85.781.000 m3, a u 1995. god 90.000.000 m3).

Studijom je predvi|eno da }e potro{nja u 2.000 biti 112.000.000 m3 a u 2010. god. 161.000.000 m3.

Pove~anjem potreba za koli~inama plina koje je ve} u fazi maksimalne iskoristivosti iz postoje}ih plinskih polja/radili{ta, glavna opskrbna osovina i pravac napajanja magistralne mreè Slavonskih ùpanija. Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske predvi|a se daljnje pove~anje potro{nje zemnog plina, iz ~ega proizlazi potreba za razvojem novih sustava opskrbe kroz budu}u izgradnju magistralnih plinovoda.

Rezultat promjene va`nosti pravaca napajanja je i definiranje novih plinovoda na trasama postoje}ih ali nedovoljnih kapaciteta. Izgradnjom novog magistralnog visokotla~nog plinovoda od Slavonskog Broda-Donji Miholjac-Dravaszerdahely (Ma|arska), a koji prolazi isto~nim dijelom Poè{ko-slavonske ùpanije (op}ina âglin) - desnom stranom postoje}eg pravca koridora plinovoda. Plinovod Ma|arska-Sl. Brod-BiH (DN 700 mm) definiran je Strategijom i Programom prostornog ure|enja Republike Hrvatske s tim da je pravac Slavonski Brod-Beni~anci u fazi idejnog rje{enja s na~elno postavljenom trasom uz koridor postoje}eg plinovoda tj. njegovom isto~nom stranom.

Ukupna duìna planiranog magistralnog plinovoda iznosila bi cca 80,0 km promjera 700 mm (26 inch) i maksimalnim radnim tlakom od 75 bara.

Prema stvarnom stanju postoje}ih magistralnih i distributivnih mreà moèmo re}i da se izgradnja plinskog sustava plinifikacije @upanije definira na temeljima postoje}e mreè koju treba nadogra|ivati i razvijati novim magistralnim visokotla~nim plinovodom. Postoje}i MRS-ovi i MRS-ovi koje treba izgraditi smje{teni su tako da oko sebe mogu formirati distribucijska podru~ja koja }e pokrivati cjelokupno ùpanijsko podru~je.

Prioritetne smjernice za izgradnju kapitalnih objekata plinoopskrbnog sustava su:Prioritetne smjernice za izgradnju kapitalnih objekata plinoopskrbnog sustava su: P l i n o v od i :P l i n o v od i : - Izgradnjom novog magistralnog visokotla~nog plinovoda od Slavonskog Broda-Donji Miholjac-

Dravaszerdahely (Ma|arska), Ukupna duìna planiranog magistralnog plinovoda iznosila bi cca 80,0 km promjera 700 mm (26 inch) i maksimalnim radnim tlakom od 75 bara.

- strate{ka trasa regionalnog visokotla~nog plinovoda od Nove Kapele do grada Poège u duìni 27 km promjera 200 mm i maksimalnim radnim tlakom od 50 bara,

- nastavak i dovr{etak visokotla~nog plinovoda od Grabarja do Pleternice s maksimalnim tlakom od 12 bara,

- visokotla~ni plinovod od Poège do ê{ljakovaca s maksimalnim tlakom od 12 bara, - visokotla~ni plinovod od Poège do Brestovca s makslimalnim tlakom od 12 bara; MRS po s t r o j e n j a :MRS po s t r o j e n j a : - u razdoblju 2001.-2004. godina Pleternica kapaciteta 4.000 m3/h i izlaznog tlaka od 4 bara. DRS po s t r o j e n j a :DRS po s t r o j e n j a :

- Pleternica, - Velika, - Brestovac. Razvoj plinifikacije potrebito je nastaviti i poticati prvenstveno u sjevernim dijelovima

Poè{tine u op}inskim sredi{tima Velika, Kaptol {to je i predvi|eno izra|enom studijom o plinifikaciji.

Prije izrade magistralnog plinovoda potrebno je pristupiti izradi studije o utjecaju na okoli{. Tako|er je za potrebe izgradnje potrebno osigurati koridore za cjevovode od cca 60m (u odnosu na os cjevovoda sa svake strane po 30 m). Unutar koridora zabranjuje se bilo kakva gra|evinska izgradnja namijenjena stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti planiranog i izgra|enoga plinovoda te bez suglasnosti vlasnika cjevovoda.

-Plan- 7575


Protivno predhodnom iskazu zgrade namijenjene stanovanju ili boravku ljudi mogu se graditi u pojasu od 30m ako je gradnja ve} bila predvi|enim urbanisti~kim planom prije projektiranja plinovoda i ako se primijene posebne za{titne mjere s tim da najmanja udaljenost naseljene zgrade od plinovoda mora biti:15

• za promjer plinovoda do 125 mm 10 m; • za promjer plinovoda od 125 mm do 300 mm 15 m; • za promjer plinovoda od 300 mm do 500 mm 20 m; • za promjer plinovoda ve}eg od 500 mm 30 m.

Udaljenost od drugih objekata kod paralelnog vo|enja mora biti : - 5 m od ruba cestovnog pojasa ùpanijskih i lokalnih cesta, - 10 m od noìce nasipa regionalnog vodotoka ili kanala. - 10 m od ruba cestovnog pojasa dràvnih cesta - 20 m od od pojasa brze dràvne ceste i èljezni~ke pruge.

Udaljenost od drugih objekata kod paralelnog vo|enja mora biti : - 5 m od ruba cestovnog pojasa ùpanijskih i lokalnih cesta, - 10 m od noìce nasipa regionalnog vodotoka ili kanala. - 10 m od ruba cestovnog pojasa dràvnih cesta - 20 m od od pojasa brze dràvne ceste i èljezni~ke pruge.

Na zapadnom dijelu @upanija obuhva}a dio podru~ja nalazi{ta plina kao i bu{otina oznake JL.5 (Janja Lipa), kao i produktovod sirovog plina unutar Poè{ko-slavonske ùpanije, kojim se sirovina odvodi na preradu u plinsku kompresorsku stanicu Lipovljani. S obzirom da bu{otina nije u funkciji (dvije godine) zbog lo{eg stanja cjevne mreè produktovoda (plinovoda), ~iji promjer iznosi 3 cola, dovodi se u pitanje budu}a eksploatacija zbog velikog financijskog ulaganja u isti. Dosada{nja proizvodnja plina iznosila je 15–20 000 m3. Ako do|e do naknadnih radova na postoje}em koridoru, tada se unutar koridora zabranjuje bilo kakva gra|evinska izgradnja namijenjena stanovanju ili boravku ljudi, bez obzira na stupanj sigurnosti planiranoga i izgra|enoga produktovoda te bez suglasnosti vlasnika cjevovoda. Za otvaranje novih kao i pri zatvaranju postoje}ih plinskih polja obvezna izrada studije o utjecaju na okoli{. T a b l i c a 2 5T a b l i c a 2 5

P L AN P L I N I F I K A C I J E PO @ E [KOP L AN P L I N I F I K A C I J E PO @ E [KO -- S L A VONSK E @ U P AN I J E S L A VONSK E @ U P AN I J E /podru~je distribucije HEP DP "Elektroslavonija" Osijek/ /podru~je distribucije HEP DP "Elektroslavonija" Osijek/

G O D I N AG O D I N A PODRU^ J EPODRU^ J E N A S E L J AN A S E L J A

D U @ .D U @ . P L I N .P L I N . ( m )( m )

T L A KT L A K ( b a r )( b a r )

D I M .D I M . ( mm )( mm )

D R SD R S -- aa ( m 3 / h )( m 3 / h )

VRIJEDNOVRIJEDNOSTST INVESTICIJEINVESTICIJE ( D M )( D M ) 1 9 9 9 .1 9 9 9 . 2 0 0 0 . 2 0 0 0 . 2 0 0 1 . 2 0 0 1 . 2 0 0 2 . 2 0 0 2 .

OP]INA BRESTOVAC

Daranovci, Zakorenje, D.Gu~ani, Busnovi, Ivandol, Vili} Selo, Bori~evci, Pavlovci. Deèvci, Orljavac, Jaguplije, Skenderovci, Br|ani i Perenci

66.900

3 63 90 100

2.500 2,269.700

12 OP]INA VELIKA

Trenkovo, Trnovac, Velika, Radovanci, Poto~ani,Draga,Bi{kupci,Poljanska,Straèman

56.100 3

63, 90, 110, 160 4.000 3,191.900

OP]INA KAPTOL

Alilovci 6.014 3 63 90

360.800

OP]INA KUTJEVO

Kula, Bekte`, Gradi{te, Ciglenik, Pore~, Vetovo, Mitrovac, Venje, Hrnjevac, Luka~, Ov~are

78.240 3 63. 90, 110

2,270.000

OP]INA JAK[I]

Plinificirano

GRAD PO@EGA

Grad Poèga, Mihaljevci, Novi Mihaljevci, Golobrdci, Alaginci, [eovci, Turni}

31.986 3 63, 90, 110,

160, 225 - 1,247.000

GRAD PLETERNICA

ôsinac, Zarilac, Laku{ija, Sesvete 14.280 3

63 90 - 372.000

15 PRAVILNIK O TEHNI^KIM UVJETIMA I NORMATIVIMA ZA SIGURAN TRANSPORT TEHNI^KIH I PLINOVITIH UGLJIKOVODIKA MAGISTRALNIM NAFTOVODIMA I PLINOVODIMA TE NAFTOVODIMA I PLINOVODIMA ZA ME\UNARODNI TRANSPORT – (“Sl. list” br. 26/85).

7676 -Plan-


..

3.7. Postupanje s otpadom3.7. Postupanje s otpadom

Naglo pove}anje proizvodnje svih vrsta potro{nih dobara prati jo{ brè pove}avanje koli~ine otpada ~ime raste i zaga|enje prirodne sredine u kojoj ìvimo. Me|u ekolo{kim problemima na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije isti~e se problem zbrinjavanja krutog otpada, a koji prema zakonskim normativima treba rije{iti od 01.01.2002. godine.

Prostorni plan Poè{ko-slavonske ùpanije nastoji ukazati na svrhovitost, gospodarsku i ekolo{ku opravdanost opredjeljenja koje teì uspostaviti koncept zajedni~kog zbrinjavanja otpada za sve gradove i op}ine uz suvremene oblike obrade otpada.

Takav koncept bi se mogao rije{iti etapno kroz dvije faze. I.I. f a z af a z a Podrazumijeva aktivnosti oko djelovanja i utjecanja na pobolj{anje sada{njeg stanja

kroz oblik organiziranog prikupljanaj i zbrinjavanja otpada na jednoj deponiji - klasi~nim na~inom. Najpovoljnija lokacija deponije za takvu organizaciju je odlagali{te kod Alilovaca za poè{ki kraj i odlagali{te - Crkvi{te na podru~ju pakra~ko-lip~kog kraja.

II.II. f a z af a z a Obuhva}a problematiku pronalaènja rje{enja i jasnog definiranja vezanog za trajno

zbrinjavanje otpada u @upaniji. Potrebno je napraviti studijski pristup vezan za mogu}nost ekonomskog iskori{tavanja otpada uz utvr|ivanje opravdanosti i isplativosti takvih rje{enja. Takva rje{enja bi otvorila mogu}nosti oko raznovrsnih rje{avanja prerade otpada s mogu}no{}u energetskog iskori{tavanja, iako smo svjesni da takvi projekti zahtijevaju velika financijska ulaganja.

Unutar ove faze trebalo bi pokrenuti i aktivnosti oko stvaranja jedinstvenog projekta mogu}eg zajedni~kog centralnog na~ina spaljivanja i energetskog iskori{tavanja sirovina otpad (kao alternativno rje{enje za pet ùpanija Slavonije). Prvo bi studija trebala obraditi jedan od djelotvornih na~ina zbrinjavanja otpadnih materijala kao {to su (autogume, rabljeno ulje, obra|eni i gorivi dio komunalnog otpada, ambalaà - otpadni dio, plasti~ne mase, otpad od drva i sl.) kao alternativno gorivo u proizvodnji na jednoj lokaciji unutar kompleksa tvornice a koja u svom tehnolo{kom pristupu koristi vrlo visoku temperaturu.

Industrija cementa moè iskoristiti naprijed spomenuti otpad zbog povoljnih osnovnih zna~ajki tehnolo{kog procesa pri kojemu je va`na ~injenica potreba razvijanja visoke temperature ~ime se razgra|uje mogu}e {tetno djelovanje sastojaka iz goriva.

Plinovod lokalni - planiraniPlinovod lokalniPlinovod magistralni - planiraniPlinovod magistralni

Redukcijska stanica - planiranaPRedukcijska stanicaMjerno redukcijska stanicaEksploatacijsko polje

P

P

PoljanaGaj

Badljevina

BrezineKukunjevac

Filipovac

StaklanaLipik

Dobrovac

FEROVAC

-Plan- 7777


Alternativna goriva u krug tvornice bi dovozili samo specijalizirani prikuplja~i koji bi ga obra|ivali.

Prema dosada{njim svjetskim iskustvima prevladavala su tri osnovna na~ina zbrinjavanja komunalnih otpadaka:

1. sanitarno deponiranje, 2. spalionice, 3. reciklaà.

Temeljni principi postupanja s otpadom polazi od sljede}ih smjernica i mjera: 1. mjanjenje nastajanja otpada, 2. odvojeno sakupljanje otpada radi iskori{tavanja vrijednih osobina otpada, 3. saniranje divljih neprimjerenih odlagali{ta otpada i otpadom one~i{}enog tla, 4. nadziranje i pra}enje mjera postupanja s otpadom, 5. osiguranje financijskih sredstava namijenjenih za postupanje s otpadom, 6. maksimalno iskori{tavanje svih vrijednosti svojstva otpada, 7. opredjeljenje prema na~inu zbrinjavanja otpada. Po ulaganjima i teku}im tro{kovima sanitarno je deponiranje najpovoljnije od svih

ostalih na~ina kona~ne dispozicije otpadaka. Ukoliko zadovoljava ekolo{ke zahtjeve konkretne sredine, sanitarno deponiranje je najpogodnije za kona~nu dispoziciju ve}ine komunalnih otpadaka.

Zakonska regulativa RH postavlja pred @upaniju koncept razvoja zajedni~kog zbrinjavanja otpada za sve gradove i op}ine unutar @upanije (ako je to mogu}e organizirati) na suvremeni na~in obrade i iskori{tavanja otpada.

Stoga je potrebito opredijeliti se za: - na~in zbrinjavanja otpada, - odrediti lokaciju za smje{taj gra|evine za obradu otpada (ovisno o na~inu obrade), - uspostavu potrebne opreme za reciklaù otpada, - odre|enje lokacije za prikupljanje i skladi{tenje otpada (prema vrsti otpada), - definiranju lokacije otpada za koji nema mogu}nosti iskori{tavanja.

Biv{a Op}ina Poèga (osobito grad Poèga s pripadaju}im naseljima) registrirala je vi{e od 200 divljih odlagali{ta otpada. Problematika sa zbrinjavanjem komunalnog i tehnolo{kog otpada (ku}no sme}e, korisni otpad, glomazni otpad), i posebnog otpada (tehnolo{kog s agresivnim ili drugim {tetnim svojstvima za ~ovjeka ili okoli{, otpatci zdravstvenih ustanova, klaoni~ki konfiksati i le{evi ìvotinja) iz naselja Poèga, Pleternica, Kutjevo, Velika, Brestovac i Jak{i}, kulminirala je dotle da je na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije (na podru~ju biv{e Op}ine Poèga) formirana sanitarna deponija na lokaciji koja je oko 5,5 km udaljena sjeverno od Poège, a oko 1 km ju`no od naselja Alilovci smje{tena na k~. br. 700., 701., 703., 704., 705., 706., 707., 708., 709., 710. i 711 k.o. Mihaljevci.

Na temelju analize utvr|eno je da je specifi~na koli~ina otpadaka (predstavlja koli~inu otpadaka koju stvara jedan stanovnik dnevno) 0,636 kg/st/dan.

Industrijski otpaci nastaju kao nusprodukt razli~itih tehnolo{kih procesa. Sastav im je vrlo razli~it i izravno je ovisan o tehnolo{kom procesu u kome nastaju. Ukupna godi{nja koli~ina otpada pravnih i fizi~kih osoba iznosi cca 6000 tona/god.

Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije utvr|ena je potreba deponiranja taloga iz ure|aja za pro~i{}avanje otpadnih voda, iz galvanizacije i bolni~kih otpadaka.

Sanitarno deponiranje podrazumijeva - odlaganje otpadaka na prethodno utvr|en teren, - rasprostiranje otpada slojem zemlje ili dovezenim inertnim materijalom, - zavr{no prikrivanje otpadaka zemljom i ozelenjavanje. S obzirom na morfologiju terena na predvi|enoj lokaciji otpatci se odlaù

kombinacijom rovovske metode u jednoj etapi i povr{inskom metodom u dviji i tri etaè. Prostor za odlaganje otpadaka je podijeljen na dvadeset polja. U prvoj etaì se otpaci odlaù na polje koja se priprema iskopom zemlje do dubine 2.5 m, dok se u drugoj i tre}oj etaì otpaci odlaù na otpatke prethodne etaè.

7878 -Plan-


Za navedenu deponiju izra|ene su studije o utjecaju na okoli{, kao i geolo{ko-hidrogeolo{ke zna~ajke sanitarnog odlagali{ta na koje treba dati mi{ljenje Ministarstvo za{tite okoli{a i prostornog ure|enja a kona~nu ocjenu povjerenstvo RH.

Do dobivanja kona~ne suglasnosti i dobivanja gra|evinske i uporabne dozvole, deponija }e se koristiti prema izra|enom projektu te navedenim uvjetima ure|ivanja prostora i posebnim uvjetima izgradnje uz obvezno provo|enje mjera za{tite okoli{a. Do kona~nog dobivanja uporabne dozvole potrebno je obvezno se pridràvati svih reìma i mjera propisanih studijama.

Grad Pakrac i Lipik zajedno su uredili odlagali{te - Crkvi{te k.~. 546/1, 548, 554/1, 554/2, 554/3, 554/4, 555 k.o. Kusonje na koje JKP Pakrac kao poduze}e koje su osnovali zajedni~ki Pakrac i Lipik odlaè otpad.

Unato~ organiziranom odvozu otpada za Pakrac i Lipik, pojavljuje se problem “divljih” odlagali{ta kojih ima cca 17, a nalaze se na podru~ju grada Pakraca (k.o. Prekopakra na ~k. br.931, k.o. Kusonje ~k. br.1515, 1513, 1258/5, 1260/7, 1260/8, 1260/9, 1259/1, 1269/1, 1270/5, 1270/3, 1290/5, 1290/3, 1290/2, 1281/1, 1284/2, 1282/4).

Naprijed navedeno odlagali{te se nalazi na podru~ju grada Pakraca i u dogledno vrijeme /ako se dogovore dva grada/ moglo bi zadovoljavati zahtjeve za deponiranjem. U suprotnom grad Lipik bi trebao prona}i svoju lokaciju za smje{taj deponije otpada.

Za deponiju Crkvi{te propisuje se hitna i z r a d a S t ud i j e o u t j e c a j u na oko l i n ui z r a d a S t ud i j e o u t j e c a j u na oko l i n u i spre~avanje zaga|ivanja nizvodnog vodotoka rijeke Pakre. Sama lokacija “i nema uvjete za normalno funkcioniranje zbog nedostatka osnovne infrastrukture kao {to je opskrba elektri~nom energijom, hidrantska mreà, odnosno protupoàna za{tita, ograda i sl.”. Do izrade studije o utjecaju na okolinu deponija }e se koristiti prema izra|enom projektu, te navedenim uvjetima ure|ivanja prostora i posebnim uvjetima izgradnje uz obvezno provo|enje mjera za{tite okoli{a. Nakon izrade studije o utjecaju na okolinu obavezno se moraju primijeniti svi reìmi i mjere propisane studijom.

Pojedini dio divljih odlagali{ta smje{ten je u prostor granica Parka prirode Papuk, stoga je potrebno {to ùrnije pristupiti njihovoj sanaciji s dovo|enjem u prvobitno stanje okoli{a, a umjesto kori{tenih na razini op}ine prona}i nove i prihvatljive lokacije uz svu zakonsku proceduru i mjere koje slijedi za njihovo odre|ivanje kako bi mogle dobiti potreban legalitet. Jedinice lokalne samouprave /op}ine i gradovi/ moraju pristupiti rje{enju nezadovoljavaju}eg stanja na svom podru~ju. Sada{nje deponije su lokacije koje ne zadovoljavaju kriterija da budu sanitarna odlagali{ta. Prostornim planom Poè{ko-slavonske ùpanije su valorizirane sve aktivnosti koje su provedene kao i mjere za smje{taj potencijalnih odlagali{ta te se odre|uje da najpovoljnija varijanta ostaje na prostoru Vinogradine kod grada Poège, odnosno naselja Alilovaca.

!

!

!

!

*

!*

!*

!*!

*

!

*

!

)

ic

ic

ic

ic

ic

ic

i

ig

if

i

i

P

PP P

P

c

Gradsko sredi{te!@upanijsko sredi{te

!)

Granice ùpanijeGranice grada/op}ine

Op}insko sredi{te!*

Odlagali{te komnalnog otpada

TUMA^ ZNAKOVLJA

icPigif

iPrivremeno odlagali{te komunalnog otpada - PlaniranoGra|evina za obradu neopasnog tehnolo{kog otpada - Planirana

Gra|evina za - obradu, skladi{tenje i odlaganje opasnog otpada - PlaniranoGra|evina za sabirno mjesto opasnog otpada - Planirano

i

Poèga�

Velika Kaptol

Jak{i}š âglin

Kutjevo

Brestovac

Pleternica

Pakrac

Lipik

"CRKVI[TE”

"VINOGRADINE”

cP

-Plan- 7979


3.8. Spr je~avanje nepovol jna ut jeca ja na okol i{3.8. Spr je~avanje nepovol jna ut jeca ja na okol i{

Prostorno planskom dokumentacijom nastojalo se obratiti pozornost na za{titu okoli{a i na nepovoljne utjecaje kao i mogu}e nepovoljne utjecaje na okoli{. Nepovoljni utjecaj na okoli{ postaje u uskoj zavisnosti s gospodarskim napretkom ~ovjeka, jer ono {to je njemu vrlo povoljno, za okolinu je to obi~no nepovoljno, a u takovom odnosu obi~no stradava okoli{.

@upanijskom planom se trebaju osigurati mogu}nosti kontinuiranog pra}enja stanja okoli{a kao i definirati mjere za unapre|enje stanja prostora iz kojih proizlazi potreba za - izradom izvje{}a o stanju okoli{a na na~in da se izvr{i utvr|ivanje postoje}eg stanja

prirode i okoli{a prema propisanim normativima, mjerama, klasifikacijama, kvaliteti, kvantiteti, analizi stanja, izradi katastra, GIS-a i dr.,

- izradom potrebne dokumentacije za za{titu okoli{a. - uspostavom sustava za{tite, provedbe i nadzora i katastra emisije u okoli{, - podizanjem svijesti o potrebnom politi~kom i gospodarskom podupiranju tih radnji.

Jedna od temeljnih opredjeljenja na za{titi okoli{a na razini Izrade Prostornog plana @upanije procjenjeno u prostoru Poè{ko-slavonske ùpanije je za{tita i vo|enje posebne brige o vodama, {umama i tlima.

Globalne odrednice i usmjerenja na planiranju za razinu jedinice lokalne samouprave za razvoj naselja, a koje imaju za posljedicu refleksiju na vrijednost okoli{a i njegovu za{titu, su: - razvoj infrastrukture - prvenstveno kapitalne, - zbrinajvanja otpada, - razvoj poljoprivredne proizvodnje, - racionalno gospodarenju {umskim zemlji{tem i {umama, - razvoj i unapre|enje istraìva~kog pristupa u odnosu prema kulturno-povijesnoj ba{tini,

krajoliku i dr.

Na niìm razinama planiranja (prostorni planovi op}ina i gradova, GUP-ovi, urbanisti~ki planovi ure|enja i detaljni planovi ure|enja) imaju za obvezu da se svaka razina detaljnije valorizira, obradi u pravcu unapre|enja svih kategorija za{tite radi spre~avanja nepovoljnog utjecaja na okoli{.

Planska usmjerenja su sistematizirana u ove kategorije za{tite: Za{ t i t a voda :Za{ t i t a voda :

Za{tita vodonosnika, crpili{ta i vodozahvata predstavlja glavnu okosnicu za{tite na svim strate{kim razinama od dràvne do ùpanijske. Voda je postala najugroèniji ~imbenik mogu}eg ljudskog negativnog utjecaja. Radi spre~avanja takvih negativnih utjecaja potrebno je poduzeti odre|ene mjere i aktivnosti na :

1.1. Smanjivanju prevelike koli~ine nitrata u pitkoj vodi; U tom smislu potrebito je pristupiti

- kvalitativnom razvoju poljoprivredne proizvodnje koja mora biti u skladu s uvjetima za{tite okoli{a,

- uvo|enju kontrole upotrebe koli~ine i vrste za{titnih sredstava, - podizanju kolektivne svijesti o negativnom utjecaju pesticida kroz obilazke naselja,

poljoprivredne savjete i dostupnost dobivanja informacija o njihovom {tetnom utjecaju; 2.2. Budu}e zone vodocrpili{ta odrediti kao za{titnu zonu isklju~ivo takve namjene, 3.3. Pristupiti rje{avanju odvodnje kroz segment izgradnje kolektorske instalacije za sva naselja koja dosad nisu obuhva}ena takvim projektom, te postoje}a zapo~eta dovr{iti u najskorije vrijeme, a prvenstveno ona koja se nalaze u konstaktnoj zoni s vodocrpili{tima;

4.4. Pristupiti daljnjem razvoju odvodnje otpadnih voda poljoprivredno-gospodarskih i industrijsko-gospodarskih subjekata, s rje{avanjem odvodnje ovisno o tehnolo{kim procesima pojedine proizvodnje te vr{iti odre|enu predtretmansku obradu otpadnih voda;

8080 -Plan-


5.5. Pristupiti izgradnji novih i nastaviti dovr{etak izgradnje postoje}ih kolektorskih ure|aja za pre~i{}avanje otpadnih voda kroz biolo{ko-tehnolo{ka unapre|enja i njihovu modernizaciju; 6.6. Otklanjanje postoje}ih odlagali{ta otpada te spre~avanje nastajanja novih, uz zakonsku obvezu op}ina i gradova oko sustava organiziranog prikupljanja, odvoza i deponiranja otpada uz sav potrebni zakonom definiran nadzor nad objektima za smje{taj otpada; 7.7. Na ùpanijskoj razini usvojiti temeljnu politiku za realizaciju budu}eg sustava zbrinjavanja komunalnog i tehnolo{kog otpada s definiranjem na~ina obrade i potrebnog broja mogu}ih lokacija.

Za{ t i t a vodo toka :Za{ t i t a vodo toka : Za{titu vodotoka na podru~ju @upanije treba unapre|ivati i kontinuirano pratiti

kvalitetu voda s uvo|enjem nadzora i katastra svih one~i{~iva}a na slivovima. Postoje}a stanja vodotoka I. kategorije mora se zadràti, a za{tita se mora provoditi na svim vodotocima posebice na onima ~ija se izvori{ta nalaze unutar ùpanijskih granica.

Sprije~iti sva mogu}a namjerna i nenamjerna ispu{tanja otpadnih voda u vodotoke (iako je to Zakonom strogo zabranjeno) bez predhodnog predtretiranja, stoga je potrebno izvr{iti potrebne predradnje oko identifikacije mogu}ih zaga|iva~a na lokalnom nivou uz kontinuiranu aktivnost nadzora i pra}enja komunalnih redara.

Planovima na niòj razini treba vr{iti poticanje na izradi odvodnje otpadnih voda, a tamo gdje to nije mogu}e, zahtijevati na obveznoj izgradnji nepropusnih septi~kih talo`nica s trodjelnom komorom, i uz nadzor izvo|enja ovla{tenog inènjera i komunalnog redara.

Za{ t i t a ekoZa{ t i t a eko -- sus tava :sus tava : Za{titu okoli{a u dijelu vodnog krajobraza treba preispitati u svakom namjeravanom

zahvatu unutar inudacijskih pojasa s preispitavanjem varijanti da se sva postoje}a vla`na livadna podru~ja pretvore u orani~na podru~ja zbog vi{e mogu}ih ~inilaca i to:

1. Bogatstva raznolikih biljnih zajednica koje su za{ti}ene na podru~ju @upanije; 2. Neisplativosti ulaganja (velike cijene za izvo|enje namjeravanih hidrotehni~kih zahvata); 3. Pristupiti valorizaciji za podru~ja oko opravdanih te izradi novih regulacija i melioracija u cilju mogu}eg dopu{tanja sezonskog plavljenja /prolje}e-jesen/ u prirodnim inudacijama; 4. Zabraniti budu}u gradnju stambeno-gospodarskih gra|evina u zonama mogu}ih poplavnih podru~ja kako bi se sprije~ilo ugroàvanje ljudskih ìvota i materijalnih {teta, 5. Preispitati mogu}nosti izgradnje retencija u smislu izgradnje ki{nih preljeva.

Za{ t i t a {uma:Za{ t i t a {uma: Bogatstvo {umskog fonda na razini ùpanije je zna~ajno ali se ipak osje}a tendencija

kontinuiranog smanjenja, stoga takav negativan trend treba svsti u okire prihvatljivosti. Podru~ja @upanije koja su u nizinskom dijelu bogata {umskim fondom u principu se smatraju za{titnim {umama (gospodarska jedinica Poljadijske {ume te je kr~enje takvih {uma zabranjeno i svaka aktivnost na takvim {umskim zajednicama mora se usuglasiti sa strukom i [umarsko-gospodarskom osnovom za podru~je koje ona pokriva, a kako bi se sprije~ilo pretvaranje {umskih povr{ina u poljoprivredno zemlji{te. S tim mozai~nim, krajobraznim vrijednim i mikroklimatski poèljnim ostacima {uma hrasta lu`njaka i graba, s mnogim subasocijacijama {umskih zajednica treba gospodariti po principima {umarske struke radi za{tite i unapre|enja.

Na podru~ju @upanije najvi{e ima {umskog zemlji{ta kojim gospodari dràva. To gospodarenje je definirano pravilima struke za {umsko iskori{tavanje - ali ujedno i unapre|enje {umskog fonda. Takve aktivnosti bi trebalo provesti i za dio {umskog fonda koji se nalazi u privatnom vlasni{tvu.

[to hitnije bi trebalo pristupiti nastavku radova na katastarkoj obradi svih privatnih {uma za cijelo ùpanijsko podru~je.

-Plan- 8181


Jedan ve}i dio {umskih povr{ina je u Parku prirode Papuk stoga nakon izrade Prostornog plana za Park prirode treba definirati i na~in gospodarenja unutar njega.

Potrebno bi bilo dobro pokrenuti inicijativu na ùpanijskoj razini oko valorizacije i definiranja granice izme|u {umskog i poljoprivrednog zemlji{ta kako bi se {to kvalitetnije do{lo do saznanja {to je to poljoprivredno zemlji{te i {to ga karakterizira (nagib zemlji{ta, pedolo{ko-geolo{ka kvaliteta i sl.) a tako i za {umsko zemlji{te. Treba poraditi na ~injenici mogu}eg kr~enja u podru~ju privatnog vlasni{tva na {umskom fondu i njegovog pretvaranja u poljoprivredno zemlji{te. Zahtijeva se da u planovima niè razine o~uvaju sve povr{ina {umskog zemlji{ta ({umaraka i ìvica) na dijelu ispreplitanja s povr{inama razli~ite namjene, zbog ~injenice {to su relativno male i uglavnom u privatnom vlasni{tvu. Neophodno je stoga prona}i modele koji bi sprije~ili njihovo kr~enje te poticali njihov uzgoj-razvoj.

Po t r e bno j e p r i s t u p i t i po {um l j a v an j u po v r { i n aPo t r e bno j e p r i s t u p i t i po {um l j a v an j u po v r { i n a - podru~ja I. i II. vodoza{titne zone, - podru~ja budu}ih vodocrpili{ta, ako ve} nisu obrasla {umom, a u dijelovima ve}

obraslim sumom gospodarenje treba prilagoditi za{titnoj funkciji, - podru~ja koridora budu}ih brzih cesta radi za{tite od buke, pra{ine i vizualne

uskla|enosti, (zasaditi drvorede javora, divljeg kestena, lipe ili crvenog hrasta, - zemlji{ta niskog boniteta koja dosad jo{ nisu po{umljena ili ih ostaviti da

prirodno zarastu autohtonom vegetacijom, a mogu}e ih je namijeniti vo}arskoj kulturi koja bi na takvom prostoru mogla normalno opstati i dati prinose,

- podru~ja uz vodotoke (rje~ice i potoke) zasaditi drvorede johe ili vrbe, a ve} obrasle vodotoke nije potrebno potpuno posje}i, ve} ih samo urediti,

- vjetroza{titne drvorede zasaditi unutar ve}ih i kompaktnijih poljoprivrednih povr{ina i to prvenstveno u smjeru sjever-jug,

- povr{ine uz {umu namijeniti za vo}arstvo ili vinogradarstvo.

Za{ t i t a t l a :Za{ t i t a t l a : Proizvodnja zdrave hrane zahtijeva ostvarenje odre|enih preduvjeta koji se moraju

realizirati kod za{tite tala od one~i{}enja. Iz imperativa za{tite ljudi, ìvotinja i biljnih zajednica proizlazi obveza za{tite poljoprivrednog zemlji{ta. Gore spomenuto nalaè potrebu za racionalnim kori{tenjem za{titnih sredstava (pesticida i sl.) u poljoprivrednoj proizvodnji, a prvenstveno u zonama gdje se preporu~a proizvodnja zdrave hrane bez upotrebe za{titnih sredstava. U tu svrhu nu`no je: § Sprije~iti zaga|ivanje zemlji{ta ljudskim aktivnostima - neprimjerenim stvaranjem divljih

deponija otpada, neprimjerenim rje{avanjem odvodnje otpadnih voda; § Zabranti prenamjenu poljoprivrednog zemlji{ta visokog boniteta (vrijednog obradivog

zemlji{ta) u nepoljoprivredno i gra|evinsko zemlji{te; § Podru~ja poljoprivrednog zemlji{ta za koja dosada nisu provedeni hidrotehni~ki zahvati

(melioracije) uz pojedine vodotoke dovesti u stanje kvalitativne proizvodnje; § Razvijati takve programe poljoprivredne proizvodnje kojima bi se uvezale sve funkcije

dru{tveno-gospodarskog dijela @upanije u cilju proizvodnje visokovrijedne zdrave hrane. Osnov je studijski pristup uvezivanja sa svim novim tehnolo{kim dostignu}ima. Na prijelazima nizinskog u brdovito podru~je poticati razvoj vinogradarsko-vo}arske

proizvodnje. Oplemenjivati postoje}a i obnavljati ratom (ili politi~kim odlukama) zapu{tena podru~ja (podru~je Pakraca i Lipika).

U smislu za{tite, tla imaju slijede}e funkcije: (1)(1) e k i l o { k a f un k c i j a :e k i l o { k a f un k c i j a :

(a) ivotna osnova i ìvotni prostor za ljude, biljke, ìvotinje i organizme u tlu, (b) sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kru`nim tokovima vode i hranjivih tvari, (c) razgradnja, filtera, rezerve i pretvorbe tvari,

(2)(2) f unkc i j e a r h i v a p r i r o dne i ku l t u r n e po v i j e s t i ;f u n k c i j e a r h i v a p r i r o dne i ku l t u r n e po v i j e s t i ;

8282 -Plan-


(3)(3) gospoda r s k e f unkc i j e ;go spoda r s k e f unkc i j e ; (a) leì{ta sirovina, (b) povr{ine za naseljavanje i rekreaciju, (c) za biljnu proizvodnju, (d) za ostale na~ine gospodarskog i javnog kori{tenja, promet, opskrbu i odvodnju.

Kod utjecaja na tlo potrebno je u najve}oj mogu}oj mjeri izbjegavati o{te}enje njegovih prirodnih funkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.

Za{ t i t a z raka :Za{ t i t a z raka : One~i{}enje atmosfere prema porijeklu emisije {tetnih primjesa u atmosferi u njoj

moè se svesti na16: - prirodne izvore - mineralne-anorganski, biljne ili ìvotinjske, - meteorolo{ke prcese-vremenske poreme}aje, stvaranje vodenih ledenih ~estica, - geofizi~ke doga|aje-vulkanske erupcije, kozmi~ka pra{ina, prirodna radioaktivnost,

prirodni poàri, ljudsko djelovanje-loènje, industrijski ispusti, promet spaljivanje otpadnih tvari.

Cirkulaciju primjesa u atmosferi uvjetuju meteorolo{ke pojave vjetar, oborine, toplinski tokovi. [tetni utjecaj one~i{}enja zraka u po~etku su prepoznatljivi kao opasnost za ljudsko zdravlje, pa se u tom cilju i upu}ivalo na ograni~avanje dima iz loì{ta, na zabranu upotrebe goriva s visokim sadràjem sumpora, i sl. Ostali negativni u~inci izazvani one~i{}enjem zraka prepoznati su malo kasnije i to u obliku uni{tavanja ozonskog omota~a, pojave kiselih ki{a i klimatskih promjena izazvanih globalnim pove}anjem temperatue (tzv. efekt staklenika).

Osim prirodnih izvora emisije {tetnih tvari u atmosferu, izvaredno je velik doprinos ljudskog djelovanja, koje ispu{ta tvari razli~itog porijekla u veoma velikim koli~inama, zbog ~ega dolazi do pove}anja tzv. stakleni~kih plinova.

Po r i j e k l o s ePo r i j e k l o s e u t v r | u j e u t v r | u j e - iz sagorijevanja, i to iz termoelektrana, i toplana, iz ku}anstva i ustanova, male privrede,

kotlovnica i proizvodnih procesa u industriji s izgaranjem goriva, - iz industrijskih procesa bez izgaranja, iz eksplatacije i obrade fosilnih goriva, - od upotrebe otpada, - od prometa i mobilnih strojeva (znatan doprinos gra|evinske mehanizacije), - od obrade i odlaganja otpada, - od poljoprivrednih aktivnosti.

Problematika zaga|enja zraka za ùpanijskom podru~ju nije posebno izraèna osim pojedinih to~kastih zaga|enja vezanih za pojedina~ne industrijske pogone, kamenolome i sto~arske farme, privremena odlagali{ta i ku}na loìli{ta, stoga takvo stanje treba i dalje zadràti.

Prioritetne mjere za spre~avanje zaga|enja zraka su: - definiranje svih izvora one~i{}enja zraka, uz pra}enje ruè dominantnih vjetrova te smje{taja

budu}ih stambenih zona, - unutar gospodarko-industrijskih zona nastojati izbje}i sadràje koji one~i{}uju zrak, te za njih

pristupiti mjerama za pro~i{}avanje zraka preko filterskih ure|aja, - oko postoje}ih i budu}ih lokacija one~i{}iva~a zraka planirati postavljanje za{titnog zelenila, - potrebno je pristupiti intenzivnijoj sanaciji postoje}ih odlagali{ta otpada za gradove i naselja, - uspostava sustava pra}enja kakvo}e zraka, - nastojati sanirati negativno utjecanje postoje}ih izvora one~i{}enja zraka na okoli{

(prvenstveno kamenolomi i sto~arske farme), - uspostava katastra emisije zaga|enja zraka u okoli{u za @upaniju uz kontinuirano

nadopunjavanje, - uspostaviti sustav nadzora, - izrada ra~unalskog modela one~i{}enja gradaova i @upanije,

16 Dr. sc. Boèna Tu{ar "One~i{}enje atmosfere"

-Plan- 8383


- izrada modela one~i{}enja zaga|enja prometa s izradom kartografskih pravaca kriti~nog optere}enja i razina,

- razvoj modela s mogu}im prognozama emisija. Za{ t i t a od buke :Za{ t i t a od buke :

Negativni utjecaj ugroàvanja od buke je za sada isklju~ivo vezan za to~kaste izvore, i ùpanijsko podru~je nije ozbiljnije ugroèno. Aktivnosti na razvoju gospodarsko-industrijskog napretka @upanije kao i razvojem prometnica takvo stanje moè promijeniti u negativnom smislu.

Stoga je potrebito unutar izrade planova na niòj razini (PPOiG), u urbanim podru~jima (tekstualno i grafi~ki), na podru~ju prometnice kao i dijelova naselja utvrditi postoje}u razinu buke i propisati dozvoljenu.

Nastojati sanirati negativno utjecanje postoje}ih izvora buke na okoli{ (prvenstveno kamenolomi i prometnice te industrijski pogoni).

Za{ t i t a k ra job raza :Za{ t i t a k ra job raza : Pri izradi prostorno-planske dokumentacije (planova niè razine) postoje}i prirodni

krajobraz treba sa~uvati u potpunosti, jer je takav izvorno ruralni krajobraz bitan nositelj vrijednosti prostora i njegovog identiteta.

Radi o~uvanja krazobraza treba pristupiti usugla{avanju, standardizaciji u primjeni propisa gradnje u svrhu za{tite izvornih ruralnih cjelina.

Za ostvarivanje takvog cilja potrebno je: Ø u n i z i n s kom d i j e l u @upan i j eu n i z i n s kom d i j e l u @upan i j e

- sprije~iti izgradnju gra|evina uz prometnice, - sprije~iti spajanje gra|evinskih podru~ja naselja, - poticati izgradnju neizgra|enog gra|evinskog rezervata, - poticati zaokruìvanje naselja i stavrati kompaktne gra|evinske cjeline,

Ø u b r do v i t om d j e l u @upan i j eu b r do v i t om d j e l u @upan i j e - nastojati zadràti postoje}e stanje ruralnog krajolika - odnosno u mjestima ratom

razorenih naselja (gdje je to mogu}e) vratiti prijeratno stanje ruralnog krajobraza, - za{ti}ivanje pojedinih seoskih cjelina i dijelova sela kako bi se sa~uvao ruralni

oblik naselja, uz dràvnu financijsku potporu preko raznih modela pomo}i, - zabraniti izgradnju (odnosno detaljno uvjetovati izgradnju) na lokacijama koje }e

ugroziti vizualni identitet naselja, na kontaktnim zonama {uma i vodotoka. - infrastrukturne koridore treba postaviti tako da racionalno obuhvate {to manje

prostora te da obuhvate koridore koji bi se mogli objediniti (prometnice, ure|enje vodotoka, TK-mreà, i sl.),

- izgradnja i osiguranje koridora brze ceste Luàni-Poèga dijelom obuhva}a postavljanje trase uz vodotok rijeke Orljave ~ime bi se u tijeku istog posla moglo ubuhvatiti vi{e va`nih aktivnosti,

- izgradnja brze ceste Pleternica - Na{ice dijelom bi bila smje{tena uz postoje}i koridor sa èljezni~kom prugom,

- progla{enjem Parka prirode Papuk Zakonom su definirane i obveze na izradi prostorno}planske dokumentacije, ~ime bi se i detaljnije obradile sve aktivnosti na i oko parka. Izradom posebnih obilje`ja bi se propisale zone za{tite, reìmi kori{tenja, mjere za{tite, uvjeti izgradnje i drugi elementi koje treba {to hitnije ugraditi u prostorni plan poradi spre~avanja {tetnih utjecaja, nekontrole izgradnje i sl. do kona~nog dono{enja plana i provedbenih mjera.

Za{ t i t a f l o re i faune :Za{ t i t a f l o re i faune : U dijelu koji se odnosi na za{titu flore i faune trebalo bi pristupiti sveobuhvatnijem

programu istraìvanja, elaboracije i za{tite biljnog i ìvotinjskog svijeta. Nebrigom za biljni i ìvotinjski svijet moglo bi se desiti da neke za{ti}ene i vrlo rijetke biljne i ìvotinjske zajednice bespovratno nestanu ili im prijeti izumiranje na prostoru na{e @upanije. Pri tome prvenstveno treba voditi brigu o biljnim zajednicama koje su na udaru kod svih ve}ih infrastrukturnih objektata (cesta, hidrotehni~kih zahvata i sl.).

8484 -Plan-


Za{ t i t a g rad i t e l j s ke ba{ t i ne :Za{ t i t a g rad i t e l j s ke ba{ t i ne : Za o~uvanje graditeljske ba{tine potrebno je poraditi na ~injenici pobolj{anja svijesti

o~uvanja kulturne ba{tine, posebno one lokalnog zna~aja. Rad na edukaciji treba omogu}iti zaustavljanje procesa gubljenja identiteta povijesnih naselja i zatiranja povijesnih tragova {irih prostora. Ugroènost ukupnog fonda posebno je izraèna kod povijesnih spomeni~nih urbanih i ruralnih cijelina koje su i najvi{e ugroène zbog nepostojanja mehanizama za{tite. Vrlo te{ko stanje obuhva}a povijesne gra|evine te pojedina~ne arheolo{ke lokalitete neovisno o njihovom zna~enju ili lokaciji.

Spoznaje dana{njih za{titara su takva da je graditeljsko naslije|e kompleksan posao koji zahtijeva aktivnu za{titu, i obuhva}a sve konzervatorske postavke, obradu, intervenciju.

Cjelokupan integralan dru{tveni proces vrednovanja, koordiniran sa slu`bama za{tite kulturne ba{tine, dràvnih i lokalnih slu`bi tek moè omogu}iti da obnova spomenika dobije jedno od prioritetnih mjesta. Postoje}im vrednovanjem kulturno-povjesnih objekata omogu}uje se definiranje vrijednosti kulturnog naslije|a naselja koju treba uvaìti i primijeniti kod svih budu}ih aktivnosti na revitalizaciji naselja i spomenika kulture, a posebno u ratom zahva}enim naseljima gdje su nanesene velike materijalne {tete na kulturnoj ba{tini.

S tim u svezi potrebno pristupiti detaljnijem istraìvanju mogu}eg na~ina izgradnje unutar tradicionalnih cjelina.

Osobitu va`nost pri budu}em oblikovanju naselja i pri reduciranju/pro{irenju postoje}ih granica gra|evinskog podru~ja treba obratiti na ~injenicu spre~avanja aktivnosti na uzdu`nom povezivanju naselja, posebice uzdu` prometnica ùpanijskog i dràvnog karaktera kako bi im se sa~uvala utvr|ena kategorija, odnosno optimalna proto~nost. Osobito je to slu~aj na zapadnom dijelu @upanije i to u naseljima uz prometnicu dràvne i ùpanijske ceste na smjerovima:

- Lipik - Dobrovac - Kukunjevac - Brezine, - Lipik - Subocka - Liva|ani, - Lipik - Donji âgli} - Bukov~ani, - Lipik - Skenderovci - [eovica, - Gornja Obrije` - Veliki Banovac - Donja Obrije`, - Dragovi} - [panovica, - Pakrac - Kusonje, - Pakrac – Prekopakra

t e j o { v i { e na pod ru~ j u Po ` e { t i n e :t e j o { v i { e na pod ru~ j u Po ` e { t i n e : - Pleternica - Bresnica - Sulkovci, - Frkljevci - Kadanovci, - Resnik - Svilna - Buk, - Kutjevo - Mitrovac, - Vetovo - Ov~are, - Poèga - Vidovci-Dervi{aga-Kuzmica-Srednje Selo-Vi{kovci-Blacko - Poèga - Dr{kovci - Novo Selo - Zavr{je - Nurkovac - Brestovac - Mihaljevci - Trenkovo, - Jak{i} - Radnovac - Rajsavac - Kaptol – Golo Brdo, - Velika – Radovanci.

Budu}a da nova naselja treba bazirati na tradicionalnoj osnovi arhitekture i podneblja

uz maksimalno po{tivanje vrednota postoje}eg prostora, s budu}im planiranjem koje }e kvalitativnim i odmjerenim pristupom izgradnje koristiti suvremene materijale, ne smije se odstupati od postoje}ih ambijentalnih arhitektonskih obilje`ja, koja daju osnovni ton i uspostavljaju povijesni kontinuitet u oblikovanju naselja.

Za ostvarivanje takvih ciljeva potrebito je definirati oblikovne smjernice u planovima nièg reda, kao i razrada detaljnog urb. plana za manje zahvate, izradom programa i projekata, kao i nadzorom budu}e izgradnje i obnove postoje}e graditeljske ba{tine.

-Plan- 8585


Sve te aktivnosti se moraju uvezati s nadle`nim slu`bama za{tite koje }e sustavno pratiti, istraìvati i dokumentirati spomenike te izra|ivati konzervatorsku-restauratorsku dokumentaciju koja je temelj za svaki plan i zahvat u za{ti}enim cjelinama. Takav dokument, koji }e u sebi sadràti izradu postoje}eg stanja (arhitektonsko-urbanisti~kog snimka), analizu u procesu obrade objekta i prostora graditeljskog naslije|a, preduvjet je za kvalitetno postavljanje uvjeta gra|enja.

Zone arheolo{kih lokaliteta na ùpanijskom prostoru potrebno je kvalitativno ucrtati u katastarske karte, kako bi se oni pri aktivnostima na tim podru~jima mogli kvalitetno za{tititi i o~uvati.

Za{ t i t a p r i rodne ba{ t i neZa{ t i t a p r i rodne ba{ t i ne Uvr{tavanjem Papuka u parkove prirode i slijed aktivnosti koje predstoje na izradi

prostorno-planske dokumentacije i osnivanjem Javne ustanove koje }e njime upravljati (~l. 17. i ~l. 29. Zakona o za{titi prirode) predstavlja temelj za budu}e stvaranja sustava gospodarenja i za{tite nad svim za{ti}enm dijelovima prirode.

Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije prema zakonskim odredbama Zakona o za{titi prirode za{ti}eno je ukupno 5 vrijednih dijelova prirode (Lipik- lje~ili{ni park, Trenkovo - park oko dvorca, Kutjevo - park oko dvorca, Sovsko jezero - za{ti}eni krajobraz i Papuk, park prirode) s ukupnom pvr{inom od 336 km2 od kojih na prostor Poè{ko-slavonske ùpanije otpada cca 181,08 km2.

Va`no je napomenuti da je dosada{njom prostornoVa`no je napomenuti da je dosada{njom prostorno --planskom dokumentacijom na planskom dokumentacijom na ùpanijskom prostoru ùpanijskom prostoru utvr|en ve}i broj evidentiranih dijelova prirode za koje do dono{enja utvr|en ve}i broj evidentiranih dijelova prirode za koje do dono{enja ovog PP@ nije zatraèno od nadle`nog ministarstva kona~no uvr{tavanje u za{titu zonu ovog PP@ nije zatraèno od nadle`nog ministarstva kona~no uvr{tavanje u za{titu zonu p r i r odne ba { t i n e . p r i r odne ba { t i n e .

Prema tada{njoj klasifikaciji predloèni su: -- Spec i j a l n i o r n i t o l o { k i r e z e r v a t Spec i j a l n i o r n i t o l o { k i r e z e r v a t âpljak-Ratkovica; - [umski predjeli {uma na podru~jima Krndije, Dilja i Poè{ke gore - - Brezova voda, Mali debeljak, Jelovac, Vuka;

Pa r k {uma Pa r k {uma -- Emova~ki lug, Borik kod sela Kuzmica, Jegerova livada, {uma Kalvarija na obroncima Psunja, te Kuljanski lug i Svetinjski lug koji su naknadno u dogovoru sa Hrvatskim {umama u dobroj mjeri posje~eni ili su pred dovr{nim sijekom;

Za { t i } e n i k r a j o b r a z Za { t i } e n i k r a j o b r a z -- d dolina potoka Pa~ice, dolina Veli~anke, dolina izme|u Babje gore i Psunja, vinogradi kutjeva~kog podru~ja, Pakra~ka gora s vinogradima i {umarcima;

Spomen i c i p r i r ode Spomen i c i p r i r ode -- gorske sutjeske na Papuku, nanosi pijeska na obroncima Dilja kod pa{njaka Resnik;

Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e Spomen i k pa r ko vne a rh i t e k t u r e -- p park pod ranijim nazivom Park NOB-a, dana{nji pod Starim gradom, park u Pleternici, park u Bi{kupcima,

Spomen pod ru~ j a Spomen pod ru~ j a -- Zve~evo na Papuku, izvor Veli~anke. Jedan dio predloènih cjelina ranijom-prostorno planskom dokumentacijom je sada

uvr{ten unutar granica Parka prirode Papuk. Budu}e aktivnosti na detaljnijem uvr{tavanju mjesnih lokaliteta trebalo bi obuhvatiti cjelovitom studijom na ùpanijskoj razini. Stoga je preporuka da se pri izradi prostornih planova na razini op}ina i gradova izrade detaljnije studije za{tite prirodne ba{tine kojima }e se izdvojiti vrijedna podru~ja lokalnog zna~enja na za to prilago|enim kartama i odgovaraju}im mjerilima.

Drugim rje~ima, strogi rezervat, park - {uma, za{ti}eni krajobraz, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture progla{ava @upanijska skup{tina, dok mjere za{tite navedenih dijelova prirode propisuje @upanijsko poglavarstvo uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva.

8686 -Plan-


ProstornoProstorno --planskom dokumentacijom PP@ izdvajaju se sljede}i krajobrazi koje treba planskom dokumentacijom PP@ izdvajaju se sljede}i krajobrazi koje treba z a { t i t i t i i o ~ u v a t i :z a { t i t i t i i o ~ u v a t i :

Park pr i rode Park pr i rode S obzirom na status za{ti}ene cijeline mora se napomenuti da parkovi prirode imaju

znazno liberalniji reìm za{tite u odnosu na nacionalne parkove i stroge rezervate. U parku prirode prema Zakonu o za{titi prirode su dopu{tene odre|ene djelatnosti koje ne ugroàvaju njegove bitne zna~ajke i uloge.

Parka prirode “Papuk” koji se dijelom nalazi unutar Poè{ko-slavonske ùpanije, i koji zauzima podru~je povr{ine cca 181,08 km2 nalazi se na sjevernom dijelu @upanije (ju`ni obronci Papuka). Prostor koji ome|uje park prirode u podru~ju @upanije je vezan za prometne vertikale cestovnih pravaca @-4030 koje povezuju Kutjevo s Orahovicom na isto~noj strani parka, te cestovni pravac @-4044 koja povezuje naselje Zve~evo s Vo}inom na zapadnom dijelu parka prirode.

Parka prirode Papuk je prije svega znanstvena kulturno-odgojna institucija osnovana radi odràvanja prirodnih karakteristika i upoznavanju {irokih slojeva pu~anstva sa zakonitostima prirode. Park prirode u sebi sadrì karakteristike koje ga stavljaju u takav kontekst da osim nagla{enih estetskih, ekolo{kih, kulturno-povijesnih te ponajprije turisti~ko-rekreacijskih vrijednosti ima i veliko gospodarskog zna~enje za op}ine Veliku, Kutjevo, Kaptol i Brestovac. Osobitost Papuka predstavlja vaàn segment biolo{ke i krajobrazne vrijednosti podru~ja Slavonije. Svojim reljefnim karakteristikama izdvaja se od ostalih parkova pri tome nagla{avaju}i svoju ne uobi~ajenu geolo{ku pro{lost svog nastanka. Upravo takva geolo{ka pro{lost izravno je utjecala razvoj flore i faune i njihovih stani{ta predstavljaju}i bogatstvo koje treba sustavno istraìti, unaprijediti i sa~uvati od negativnog utjecaja ~ovjeka. Sve naprijed navedeno je indirektno je utjecalo na ~ovjeka koji je kroz povijest bio prisutan na tim prostorima ostavljaju}i zna~ajne ostatke kulturne ba{tine od prethistorijskog razdoblja do razdoblja srednjeg vijeka. Podru~je parka tako|er obiljeàvaju prelijepi {umski krajolici kao i druge prepoznatljive znamenitosti kao {to su Jankovac, Rupnica, Sekulina~ke planine, Ruìca grad, Pli{-Mali{~ak te arheolo{ko nalazi{te êmernica-Gradac, kao i srednjeovjekovne utvrde.

Osim gospodarenja {umskim fondom koje provode {umarije Velika, Kamenska i Kutjevo tu se nalaze i zna~ajniji kamenolomi za iskop kamena na podru~ju @upanije (kamenolomi u Velikoj i Vetovu i drugi manji). Drugim rje~ima prisutan je dvojak u~inak - aktivnih nalazi{ta mineralnih sirovina na okru`je u kojim se nalaze tako na jednoj strani ostvarivanje ekonomske dobiti i razvoj gospodarstva, a time i napretka jedne op}ine, odnosno @upanije i na drugoj strani imamo {tetan utjecaj na okoli{ od zaga|enja vode, zraka, buke i vibracije, devastacije krajobraza stvaranjem deponija mulja i nesaniranja napu{tenih nalazi{ta.

Stoga je temeljna zada}a svih budu}ih aktivnosti i plana PPPPO parka prirode vezana za podru~je unutar granica Parka prirode, je pronalaènje takvih rje{enja kojima bi se na{ao kompromis izme|u za{tite prirode i gospodarskog iskori{tavanja. Cijelokupnu problematiku trebat }e rije{iti prostornim planom podru~ja posebnih obilje`ja uz detaljnu razradu zoniranja prostora prema ~l. 21. Zakona o prostornom ure|enju, kroz definiranje vremenskog obuhvata u kojem bi trebalo polagano pristupiti sanaciji i zatvaranju pojedinih kamenoloma, s obzirom na vrijeme trajanja odobrenih koncesija za iste, a za ostale koji }e nastaviti rad propisati potrebna ograni~enja kako bi se sa~uvao prostor parka.

Za{ t i }en i kra jo l i kZa{ t i }en i kra jo l i k Za{ti}eni krajobraz je prirodni ili kultivirni predjel ve}e estetske ili kulturno-povijesne

vrijednosti ili krajobraz karakteristi~an za pojedino podru~je. Unutar za{ti}enog krajobraza nisu dopu{tene nikakve radnje koje naru{avaju obilje`ja zbog kojeg se progla{ava.

-Plan- 8787


Sovsko je ze roSovsko je ze ro Gospodarska jedinica Ju`na Krndija - ~aglinska, odjel 17/g

Zna~a jn i je kra jobraz Sovsko jezero na s jevern im padinZna~a jn i je kra jobraz Sovsko jezero na s jevern im padin ama Dilja. ama Dilja. Nalazi se na nadmorskoj visini od oko 430 m i predstavlja hidrogeomorfolo{ku

zanimljivost. U kategoriji za{ti}enosti zna~ajnog krajobraza je od 21. 11.1989. god. – odlukom Skup{tine op}ine Slav. Poèga.

Sovsko jezero veli~ine cca 68,5 ha predstavlja jedini za{ti}eni krajobraz na ùpanijskom i predstavlja jedanu zan~ajnu hidrolo{ku zanimljivost - nadmorska visina 300 m, veli~ina jezera 3600 m2, prosje~na dubina 44 m.

U kategoriji za{tite za{ti}enog krajobraza odvijaju se odre|ene gospodarske djelatnosti, stoga i za{titni reìmi trebaju biti {to liberalniji. Izraèni turisti~ko-rekreacijski potencijali koji su prisutni unutar za{ti}enog krajolika sugeriraju izradu posebnih prostornih planova uz sva potrebna zoniranja prostora s izdvajanjem pojedinih podru~ja pod stroòm kontrolom za{tite. Radi kvalitetnijeg provo|enja svih aktivnosti na i oko za{ti~enog krajobraza potrebno je don i j e t i m j e r e z a { t i t edon i j e t i m j e r e z a { t i t e navedenog dijela prirode na razini @upanijskog poglavarstva uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva.

Spomenik parkovne arh i tek tu re Spomenik parkovne arh i tek tu re –– Lip ik L ip ik Nalazi se unutar samoga grada Lipika i za{ti}en je Zakonom o za{titi prirode jo{

1964. godine- Lipik - veli~ine cca 10,17 ha. Tijekom Domovinskog rata znatno je uni{ten. Kako se je u procesu obnove naselja Lipika tako i zna~ajnih kulturnih gra|evina /Kursalon i dr./ a nalaze se unutar parka Lipika, stru~ne slu`be za izdavanje potrebne dokumentacije su uvjetovale snimanje i plan obnove i samoga parka. Stoga za provo|enje svih daljnih aktivnosti potreba je dono { en j a m j e r a z a { t i t ed ono { en j a m j e r a z a { t i t e parka na razini @upanijskog poglavarstva uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva.

Spomenik parkovne arh i tek tu re Spomenik parkovne arh i tek tu re –– Trenkovo Trenkovo Nalazi se unutar naselja Trenkovo povr{ine cca 5,20 ha, Zakonom o za{titi prirode

za{ti}en je 1965. godine. Dosta devastiran i hitno je potrebno pristupiti studijskoj analizi samoga parka, obzirom da nema podataka kako o parku tako niti o dvorcu koji je smje{ten unutar parka. Poradi provo|enja svih daljnih aktivnosti obvezno je don i j e t i m j e r a don i j e t i m j e r a z a { t i t ez a { t i t e parka na razini @upanijskog poglavarstva uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva, obaviti potrebna snimanja kako arhitektonska tako i geodetska.

Spomenik parkovne arh i tek tu re Spomenik parkovne arh i tek tu re –– Kut j e vo Ku t j e vo Nalazi se unutar sklopa biv{eg kutjeva~kog dvorca posljednjeg ostatka nekada{nje isusova~ke Rezidencije u Kutjevu, povr{ine cca 1,71 ha. Zakonom o za{titi prirode za{ti}en je 1967. godine. Kompleks dvorca je od 1987. godine sustavnije analiziran s definiranim smjernicam vezanih za obnovu istog, a temeljem toga je i izvr{ena sanacija, dogradnja i obnova, kao i prenamjena uz sva potrebna arheolo{ka i druga istraìvanja. Pitanje parka Kutjevo nije dovoljno valorizirano stoga je potrebna pristupiti novoj invertarizaciji fonda za{ti}enog parka. Obvezno je stoga poradi provo|enja budu}ih aktivnosti don i j e t i m j e r a z a { t i t ed on i j e t i m j e r a z a { t i t e parka na razini @upanijskog poglavarstva uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva, kao i obaviti potrebna geodetska snimanja.

Prirodna ba{tina koja }e se {tititi temelju Prirodna ba{tina koja }e se {tititi temelju Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma Zakona o {umama i Pravilnika o ure|enju {uma Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r aGospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r a

Unutar gospodarske jedinice postoje predjeli {ume koji imaju status {ume posebne namjene za odmor i rekreaciju s kulturama zelene duglazije, ari{a, stare lipe, graba, hrasta kitnjaka, bagrema i sladunjavog javora te me|usobnim ukonponiranim povr{inama ~istina razli~itih namjena. To podru~je obuhva}a odsjeke: 39/a i 84a, s ukupnom povr{inom od 2,6814 ha i namjenjenih odnoru i rekreaciji.

8888 -Plan-


Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I IGo spoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I –– z v e~e va~k iz v e~e va~k i

[umsk a s a s t o j i n a h r a s t a medunc a i bu k v e[umsk a s a s t o j i n a h r a s t a medunc a i bu k v e, bukova stabla stara i do 400 godina. Sastojina je izrazito temnofilna, nadmorske visine 420 m. U {umi dolazi obi~ni likovac (Daphne mezereum), bijela naglavica (Cephalanthera damasonium), dugolisna naglavica (Cephalanthera longifolia), bijeli vimenjak (Platanthera bifolia), {irokolisna veprina (Ruscus hypoglossum) kao i

Te rmo f i l n i t r a v n j a c i , T e rmo f i l n i t r a v n j a c i , koji se nalaze na podlogzi litotamnijski vapnenci (u obliku lapora, laprovitih vapnenaca, ilovina, pijeska i pje{~enjaka). Tu dolaze mnoge termofilne svojte, a posebno dolazi dosta velika populacija rijetkog i ugroènog vunastog osjaka (Cirsium eriophorum). Unutar ove gospodarske jedinice sa stanovi{ta za{tite {uma, zna~ajno je podru~je odjela 110, 111, 112, 113, 115, 116, 117, 118 ukupne povr{ine 516,80 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I I Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I I -- ~ag l i n s k i ~ag l i n s k i U podru~ju okolice sela Sovski Dol i Ru{evo kao i u bliòj okolici Sovskog jezera u

{umarcima i {ikarama na laporovitoj podlozi prisutna je vrlo rijetka i za{ti}ena biljna vrsta ozimnica (Eranthis hyemalis).

Podru~je na kojem }e se vr{iti za{tita nalazi se u odsjecima 9b, 9d, 13d,14a, 14i, 15f, 16e, 17b, 18f, 19g, 20f, 23f, 23k, 24d, 24e, 24f, 32d, 49c, 49d, 50j, 52e, 53e, 54b, 56e, 57b, 65c, 67g, 71c, 75d, 76b, 79g, 85c, 85g i 86b zna~ajno je sa stanovi{ta za{tite {uma i ukupne povr{ine cca 97,5 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n i D i l j I –– p l e t e rn i ~k i p l e t e rn i ~k i Podru~je za{titnih {uma raspore|eno po odsjecima 7a, 29e, 29d, 40b, 46c, 47c,

48c, 48e, 50c, 50d, 50e, 51b, 51c, 51e, 51f, 52b, 52d, 55b, 55d, 56f, 57c, 59a, 62c, 62e, 63d, 64a, 64d, 65a, 65e, 65f, 65h ukupne popvr{ine cca 128,30 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {umeGospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a n a ~ k e {ume Podru~je za{titnih {uma raspore|eno po odsjecima 18i, 20e, 20f, 21a, 21g, 22a, 22j,

22k, 22l, 22m, 23d, 26a, 26d, 26e ukupne povr{ine cca 70,7 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I -- kamensk i kamensk i Podru~je za{titnih {uma raspore|eno po odsjecima 2c, 9d, 24d, 25e, 25f, 27b, 33a,

37c, 39b, te odjeli 52 i 53. ukupne povr{ine cca 184,2 ha.

Pros to r ko jeg t reba { t i t i t i teme l j em Zakona o za{ t i t i pr i rode Pros to r ko jeg t reba { t i t i t i teme l j em Zakona o za{ t i t i pr i rode Pa r k u B i { kupc ima Pa r k u B i { kupc ima sa~uvan je samo fragmentarno. Kako je kroz povijest do{lo

uni{tenja otmjenog vlastelinskog dvorac obitelji Jankovi} okruènog perivojima. Danas je sa~uvano svega dvadesetak starih prekrasnih stabala egzoti~nog drve}a od kojih je vrijedno spomenuti vajmutovac (Pinus strobus), slikovito razgranato stablo àlosni jasen (Fraxinus excelsior var. pendula), àlosna jela (Picea abise var. viminalis), javor mlije~ (Acer pseudoplatanus), poviju{a (Campsis radicans), bukva (Fagus silvatica), gledi~ija (Gledtschia triacanthos), gimoklad (Gymnocaldus dioica), paulovnija (Paulownia tomentosa) te vrijedne penja~ice i nekolko hrastova i lipa. Pov{ina parka danas zauzima samo dio parcele koja je imala ukupnu povr{inu 1,7660 ha. Upravo poradi zna~ajne vrijednosti parka i o~uvanja istog potrebno je pokrenuti aktivnosti na progla{avanju parka spomenikom parkovne arhitekture.

Poradi provo|enja svih daljnih aktivnosti obvezno je don i j e t i m j e r a z a { t i t ed on i j e t i m j e r a z a { t i t e parka na razini @upanijskog poglavarstva uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva, obaviti potrebna snimanja kako arhitektonska tako i geodetska.

-Plan- 8989


Pros to r i ko je se { t i t i t e pros to rPros to r i ko je se { t i t i t e pros to r n im p lanom @upan i j e n im p lanom @upan i j e

Prostorni plan ùpanije Poè{ko-slavonske je usmjeren prema za{titi s nastojanjem da se sprije~e {tetni utjecaji, tj. orijentiran je na za{titu okoli{a. Plan je strate{ko-usmjeravaju}i i njime se normativno ne propisuju mjere za spre~avanje {tetnog utjecaja na okoli{, ve} su u njemu postavljena nastojanja da se sprije~e {tetni utjecaji na okoli{. Postavljene su osnovne smjernice i mjere za cijelu @upaniju s obzirom na zna~ajke njenog podru~ja i najvrednije resurse, s naglaskom na lokalnom pristupu.

Izradom prostorno-planske dokumentacije nièg reda (prostornih planova gradova i op}ina, GUP-ova i dr.) uvaàvaju}i i po{tivaju}i planska na~ela PP@-a, mogu}e je detaljnije analizirati prostor i okoli{, uo~iti probleme i popisati one~i{}iva~e te izna}i sve konkretne mjere za{tite prostora i spre~avanja nepovoljnog utjecaja na okoli{. Nivo ùpanijske razine }e vr{iti sva potrebna usugla{avanja i dogovore kako bi se svi problemi koji su uo~eni mogli kvalitativno pratiti i rje{avati.

Pa r kPa r k -- { u{ u mama kod sela Kuzmice - odjel 84a je sastojina obi~nog bora povr{ine 1,4667

ha. [umica se pejza`no vrlo dobro uklapa u okoli{ te ure|ena moè sluìti kao {etali{te i ugodan prostor za odmor i rekreaciju.

Pa r k u P l e t e r n i c i Pa r k u P l e t e r n i c i je ukupne povr{ine 3,842 ha. Godine 1723. dobro Pleternicu kupio je Johan Trenk, oko 1750. god dobro je prodao barunu Ivanu Peterffyju, a od 1798 do 1812 vlasnik je dobra bio Jakov pl. Svetich. Navedeni vlasnici podigli su dvorac u Pleternici s okolnim gospodarskim zgradama i lijepo ure|enim parkom ~iji se ostaci danas samo naziru u nekoliko primjeraka starih hrastova, platana i crnog bora. U novije je vrijeme osnovan novi park, ~etverokutna oblika kojeg presijecaju staze za {etnju. U parku se nalaze razli~ite vrste drve}a.

Pa r k u Poèg i Pa r k u Poèg i su ukupne povr{ine 4,1171 ha. U gradu nema izrazito starijeg parka. Posebno je zanimljiv zbog svog poloàja Park pod gradom ~ija je povr{ina oko 1 ha, gdje je nekada stajala poè{ka tvr|ava. Park je oblikovan u slobodnom stilu a starosti je oko 100 godina. Kru`ne staze u parku omogu}avaju pogled na cijeli grad i okolicu.

Pa r k na Ra t a r n i c iP a r k na Ra t a r n i c i bogat je vrijednim egzotima a podignut je 1934. godine te arhitektonski posebno zanimljiv poradi klasisti~ke koncepcije organizacije parka.

Pa r k u z O r l j a v uP a r k u z O r l j a v u u blizini tvornice Zve~eva nema ve}e hortikulturne vrijednosti, ali daje zna~ajan doprinos slici grada, kako kao tampon zona izme|u industrijskih pogona, rijeke Orljave i urbane zone, tako i kao rekreativna zelena povr{ina.

Pa r k S t r o s sma y e r o v o { e t a l i { t e Pa r k S t r o s sma y e r o v o { e t a l i { t e koje tako|er nema ve}u kulturnu vrijednost, ali je kao urbano zelenilo koje okruùje izvor Tekije zna~ajnog i prepoznatljivog toponima grada Poèga te sa nekoliko starih stabala divljeg kestena oboa}uje prostor.

U Poègi ima nekoliko vrijednih drvoreda od kuglaskog bagrema, {i{anog graba i divljeg kestena.

A rbo r e t um Ha j d e r o v a cA rbo r e t um Ha j d e r o v a c smje{ten uz postoje}i rasadnik u Kutjevu. Arboretum posjeduje bogatu kolekciju {umskih i hortikulturnih biljaka (cca 700), namijenjenih za reprodukciju, edukaciju, znanstvena istraìvanja i urbano {umarstvo.

V inograd i poè{kog gor jaV inograd i poè{kog gor ja Karakteristi~an i osebujan krajobraz poè{kih vinograda smje{ten na sjevernim,

isto~nim i zapadnim dijelovima obronaka Poè{ke go re Poè{ke go re oboga~uju}i sliku gradskog sredi{ta smje{tenog u njegovom podno`ju.

Tradicionalni uzgoj vinove loze i razvoj vo}arstva obuhva}a povr{inu od cca 683 ha. Brojni su vinogradi, vo}njaci jabuka, tre{nje i {ljiva isprepleteni brojnim {etnicama upotpunjuju sliku pitomosti ovog kraja pri tome otvaraju}i prepoznatljive vizure prema gradu Poèga. S obzirom na bogatu tradiciju poè{kog vinogradarstva (spominju se i prije kutjeva~kih vinograda) potrebno je za{tititi prostor kako ne bi do{lo do devastacije i nagr|ivanja nekontroliranom izgradnjom stambenih objekata.

9090 -Plan-


Dol ina potoka Pa~ iceDo l ina potoka Pa~ ice Potok Pa~ica izvire na isto~nim obroncima Dilj-gore i te~e dolinom kojom je uz njega

poloèna trasa prometnice Ro{evo–Paka-Levanjska Varo{-\akovo. Posebnost ovog prostora karakterizira vla`nost livada s vrbicima i johama. U smjeru sjeverozapada livade se meko spajaju s interesantno sa|enom {umom na obroncima Dilja. Pojas ~ine prete`no ~etinja~e od kojih je vrijedno spomenuti: duglaziju, borovac, smreku, ~empres, {umski bor, a koje svojom bojom i habitusom te kompozicijom unutar autohtonih vrsta drve}a hrasta lu`njaka i graba predstavljaju sliku razigranosti i daju osobitost dolini potoka Pa~ice.

Granica za{ti}enog krajobraza potoka Pa~ice po~ela bi 2 km od sela Pake u pravcu Levanjske Varo{i, obuhva}aju}i zonu s obje strane potoka pa do visine {uma, sve do mosta. Unutar ovog podru~ja ne bi se smjela dozvoliti bilo kakva izgradnja, a pri budu}im izgradnjama i usavr{avanju longitudinalnog pravca prometnice prema \akovu obratiti svu pozornost na za{titu prirode.

Kra job raz ku t j e va~k ih v inogradaKra job raz ku t j e va~k ih v inograda Zbog svojeg karakteristi~anog i osebujanog izgleda dio krajobraza je uvr{ten u Park

prirode Papuk gdje se dio grani~nog podru~ja parka prirode namjerno pro{iruje kako bi se sa~uvala autohtonost podru~ja. Vinogradi su smje{teni na ju`nim dijelovima obronaka Papuka i Krndije prema op}inskom sredi{tu Kutjevu, ~uvenom po vinogradarstvu. Na osun~anim predjelima prigorja u povr{ini oko 162 ha, brojne su doline potoka, vo}njaci jabuka, tre{nje i {ljiva koji upotpunjuju sliku pitomosti ovog kraja. S obzirom na bogatu tradiciju kutjeva~kih vina i vinograda posebno je potrebno za{tititi podru~ja vinograda oko Kutjeva, Mitrovca i Venja.

Kra job ra z r ibn j aka Po l j anaKra job ra z r ibn j aka Po l j ana Karakteristi~nost prostora predstavlja ~injenicu da ribnjaci predstavljaju jednu od

najstarijih umjetno sagra|enih povr{ina ribogojili{ta (1902.god.) te svojim osebujnim krajobrazom name}u se uvr{tenju u kategoriju za{ti}enog krajobraza.

Valja ista}i i ~injenicu da se i susjedna ùpanija obvezala da isti taj prostor za{titi desne stran vodotoka Ilove koja joj teritorijalno pripada. Smje{teni na krajnjem zapadnom dijelu @upanije prostor ribnjaka postaje tradicionalno vezan za uzgoj slatkovodne ribe. Cjelokupna povr{ina ribnjaka iznosi 1080 ha od kojih na na{e ùpanijsko podru~je otpada 768,3889 ha. Prostor za{ti}enog krajobraza sa za{titnim pojasom bi iznosio oko 925,5969 ha. Osebujnost prostora upotpunjavaju tako|er prate}a flora i fauna koja je vezana za velike vodne povr{ine (od pti~ijih vrsta naj~e{}i su kormorani, rode, ~aplje, liske i dr.).

Gospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r aGospoda r s k a j e d i n i c a S j e v e r n a Bab j a go r a S t a b l o S t a b l o z e l e n e dug l a z i j ez e l e n e dug l a z i j e (Pseudotsuga mensiensi) u odjelu 39c visoko oko 40 m staro

oko 100 godina pogodno je za skupljanje sjemenja. Stablo je u {umi kitnjaka, iznad predjela Kuzma, ju`no od sela Brestovca. Ovo podru~je zanimljivo je i s obzirom na daleku pro{lost, jer su tu ostaci starih gradina. U neposrednoj blizini vr{e se arheolo{ka istraìvanja crkvice Kuzme i Damjana iz XII st. Nedaleko su i ru{evine starog Dola~kog grada.

Unutar gospodarske jedinice postoje tako|er predjeli {ume koji imaju status {ume posebne namjene za odmor i rekreaciju s kulturama zelene duglazije, ari{a, stare lipe, graba, hrasta kitnjaka, bagrema i sladunjavog javora te me|usobnim ukonponiranim povr{inama ~istina razli~itih namjena. To su odsjeci: 39/a, 63/e, 64/a i 94/d s ukupnom povr{inom od 5,16 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I IGo spoda r s k a j e d i n i c a Zapadn i Papuk I I –– z v e~e va~k iz v e~e va~k i [umska s a s t o j i n a h r a s t a medunca i buk v e .[umska s a s t o j i n a h r a s t a medunca i buk v e . Podru~je [u{njara, koje obuhva}a odjele

105, 106, 107, 108, 115, 116, 117, 118 bogato je {umskim i travnja~kom vegetacijom na karbonatima. [umska vegetacija je sastojina hrasta medunca i bukve a bukova stabla su posebnog oblika su posebnog oblika (tzv. Tuturasta stabla), stara i do 400 godina. Sastojina je izrazito temnofilna, nadmorske visine 420 m. Na tom podru~ju rastu i neke od ugroènih i za{ti}enih biljnih vrsta kao {to su obi}ni likovac (Daphne mezereum), bijela

naglavica (Cephalanthera damasonium), dugolisna naglavica (Cephalanthera longifolia), bijeli vimenjak (Platanthera bifolia), {irokolisna veprina (Ruscus hypoglossum) i dr.

-Plan- 9191


Gospoda r s k a jGo spoda r s k a j ed i n i c a I s o ~n i P sun j , od j e l 34ed i n i c a I s o ~n i P sun j , od j e l 34 Podru~je isto~ni Psunja, greben Sekilja~a (lokalni naziv) nalazi{te kavkaskog

divokozjaka (Doronicum orientale) nalazi se 2,5 km zapadno od sela Orljavca, ju`no ispod grebena perunike, zapadno od kose Ravne, odnosno cijelo to podru~je je oko 2,5 km isto~no od vrha Javorovice. Nalazi{te kavkaskog divokozjaka ovdje je uklopljeno u zajednicu brdske bukove {ume–sjeverna ekspozicija i u sastojinu hrasta kitnjaka i obi~nog graba–ju`na ekspozicija. Nadmorska visina je oko 600–650 metara, podloga su silikati. Cjelokupno nalazi{te kavkaskog divokozjaka na ovom podru~ju zauzima povr{inu oko 1 ha.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {umeGospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume Podru~je rijeke Londè, prirodno stani{te kockavice (fritillaria meleagris) u Poè{koj

kotlini, rijetka i ugroèna biljna vrsta. Dolazi na vla`nim i plavljenim livadama na podru~ju sela Migalovci, âglin, Latinovac, Veliki i Mali Bila~, te je na podru~ju Sovskog Dola, kao i uz pritoke Londè, npr. donji tokovi Kutjeva~ke rike kod sela Kne`ci, donji tokovi potoka Vrbova kod sela Gradca, uz {umu Gloìk. Na svim ovim lokalitetima kockavica dolazi u malim populacijama. Kada do|e do izgradnje akumulacije na rijeci Londì obvezno je u nizvodnom dijelu, bar jednom godi{nje, umjetno izazvati poplave. Cijeli sliv vodotoka Londè od izvora do u{}a u Orljavu danas je jo{ uvijek izvanredno sa~uvan prirodni ekolo{ki sustav. To visoko vrijedno svojstvo potrebno je sa~uvati za budu}nost a sve razvojne projekte izra|ivati i odràvati u skladu s principima za{tite prirode. U dolini Orljave nizvodno od Pleternice na podru~ju Bresnice kockavica je dolazila na vla`nim livadama.

Jo{ ju`nije, u podru~ju sela Dragovci, kockavica dolazi u dosta vla`nim dòmbastim pa{njacima, donekle obraslim grmljem. Nalazi{te je oko 200 metara od èljezni~ke postaje prema Orljavi. Tu se ulijeva i mali poto~i} s Poè{ke gore i pomalo naplavljuje ovo stani{te. S obzirom da se vr{i regulacija vodotoka Orljave do}i }e do promjene svojstava stani{ta i do ugroènosti ove biljne vrste.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Gospoda r s k a j e d i n i c a Po l j a d i j s k e {ume Po l j a d i j s k e {ume -- Em inovc i Em inovc i Em ino va~k i l ug ,Em ino va~k i l ug , nalazi se u neposrednoj blizini grada Poège, nedaleko od sela

Eminovci, odjeli 35/d, 37/a, 37/b, 37/c, 37/d, 37/e sveukupne povr{ine 63,207 ha, a evidentiran je za za{titu temeljem Zakona o {umama. Za navedeno podru~je u tijeku je postupak kojim }e se isto proglasiti {umom s posebnom namjenom za odmor i rekreaciju. Na predvi|enom prostoru nalazi se sastojina ~etinja~a – duglazije i borovca (biv{i rasadnik) ~ija povr{ina iznosi oko 3 ha, a preostala povr{ina otpada na sastojine hrasta lu`njaka s nekoliko vrsta starih stabala. Do kona~ne provedbe procedure progla{enja za{ti}eno cjelinom prostor }e se {tititi prostornim planom. Poradi provo|enja svih daljnih aktivnosti obveza je don i j e t i m j e r a z a { t i t ed on i j e t i m j e r a z a { t i t e za{ti}ene cjeline na razini @upanijskog poglavarstva uz prethodno pribavljanje svih suglasnosti od nadle`nog ministarstva, obaviti potrebna snimanja kako arhitektonska tako i geodetska.

Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i Papuk od j e l i 45 , 46 Gospoda r s k a j e d i n i c a Ju `n i Papuk od j e l i 45 , 46 t e d i j e l o v i od j e l a 41 , 42 , 43 , 44t e d i j e l o v i od j e l a 41 , 42 , 43 , 44 , 4 7 , , 4 7 ,

Pa r kPa r k -- { uma ( z a { t i t n a { uma ) ,{ uma ( z a { t i t n a { uma ) , podru~ja od doline Veli~anke do doline Radovanke zbog prirodne i pejza`ne raznolikosti namjenjeno je za turizam i rekreaciju.

Zbog raznolikosti {umskih zajednica te livadne i pa{nja~ke vegetacije odlikuje se i raznoliko{}u flornog sustava. Na dolomitnoj, vapnena~koj i silikatnoj podlozi razvijene su sastojine kitnjaka, bukve i kitnjaka, sastojine pitomog kestena, sastojine hrasta medunca i duba, te na laporima sastojine travnjaka, odnosno uz potoke livadna vegetacija. S obzirom na specifi~nost flore podru~je dijelova Lapjaka, Pli{a i Mali{~aka koji se nalazi unutar Parka prirode dijelovi koji su van njega trebalo bi izdvojiti kao posebne rezervate.

· -plan- 1 po@e[ko-slavonski slu@beni glasnik 3.1. prikaz prostornih struktura `upanije u odnosu...

Documents