ea

; Tn-e D.Il. ~rom

20 50

40 40

~r-----------------------

Privredno· kulturne Matice

za SJevernu Dalmaciju

WuCSeRHI

Strana 2.

sami počnu st arati. Tuz se na te-k~ prilike kao i u svim enim selima, prijatelj k i dočekavaju 1 1 pra te ~a opet utonu u svoje te ke brige.

apokon do d Jsmo i do la vnog , 1110, punog stanh spomentka i zna-~ova avrcmenog propadanja. Kad se j e već spustio mrak u jednom dvo-Ji~tu g. tanko Ožan, · razlagao je dugo u noć, na primjedbe da je sve propalo, da su ami krivrt svaa pro-padanja, jer ima pitanja koja sami mogu postići, a ipak se ne miču ni-kuda. Ntkakav težak ne poznaje po-ljoprivredu kao svoje stalno zan imanje, d ')k sc svak drugi trudi da što bolje pozna svoje zanimanje. e prosv1ecuJu se, ne udružuju se, svoje brige pre-nose na drugoga, pa im mora i biti zlo.

Privlaci, posljednjem kotarskom sel u prema zapad·u, ako se izu zrr. e Vir, koji je već na nedalekom oto' u, ali ipak još uvijek ima nešto ku ar, skog u sebi, razvi ja se ratarstvo , vi-nogradarstvo, a ponešto i ribarstvo. Već na prvi mah vidi se da ima

sv jesni j ih ljudi 1 sigurno će mnogo brže početi napredovati nego mnoga okolna sela. Pripremaju se za veli leu vi, narsku zadrugu , jer ovdje ima 20·30.000 hl. vina - stranog i aomaćeg - a i do ad su ve ć ponešto počeli raditi sa udruži tanjem, ali osla vl j eni ami sebi polako kreć u naprijed, ponekad skupim vlastitim i kus tvom.

Ct jeli je ovaj kra j i suviše za stao i previ še ima sme tnja njegovom na, predavanju, koje ne zavise samo od volje onamošnjeg stanovništva već i od razloga mnogo dubljih (opće zao-st~losti , koja ima svoje početke još u predratnim vremenima i prilikama, bole · ti, slabog saobraćaja, pomanjka, nje tržišta, zaduženost, bez škola, bez inteligencije itd ), pa se moraju s i pozvani udružiti da učine nešto za-jedni čki za ekonomski i kulturni napre-dak ovih krajeva. U drugom broju govorićemo o tom - što bi se mo-ralo učm i t.

(Svršićc se)

3apaBCTBeHa 3aapyra Y 6ocaHCKOM rpaXOBY Opoqy ce y KBHHCKO.M. Kpajy, Aa ce

paAB O OCHHBal:by C:COCKBX 8ApaBCTBe-IIHX aa,'l.pyra, Te Ta A06pa .MHcao aalje 6pao csojc npBCTarne 'laK H y npe-.a.jennMa, KOjH BH ae cnaAajy DOA Hawy Baaoaaay.

BocaHcKo [paxoso HM.ano je aeKo nc.6a jenaor Pyca aa JbeKapa, anH on llaaan nyme BpeMeHa ReMa HB !hera.

Kpaj no ce6a npocrpaa a no ny-qaacTBy 6poj aa, a K ToMe onTepeheH Ty6epKyJI080M H npyrBM 6oJieCTHMa, naje aancTa npBJIHKe jensoM arBJIHOM Jb eKapy, na paasBje csojy 6narvTBopay ai

lO.

i neo. peče

P~en kuću

smrti 50.

nje-

Iz naše korespodencije Jedan prijatelj l san1dnlk naštg

lista piše nam Iz Stockholma, glavnog grada Švedske :> U ovom zbllp1 li jepom gradu mislim na na našu Dal-maclju i na one ljepote, koje bi ona Istom mogla imati, da se samu uredi kako treba".

Drugi nam pišu Iz Bosne : "Treba da se u Sj. Dalmaciji okupi štab ljudi sa moralnom l intelektualnom vrijed-nost•, što najviše treba našem Zagorju . Bilo je u Sj. Dalmaciji l jačth Intelek-tualaca, all to su sve bile osamljene veličine l konačno osušene grane, od kojih okolina nije imala mnogo koristi. Uspije ll naš kraj - kao u ostalom i cio naš narod, da shvati duh orga-nizacije i privatne ln 'ci jatlve, onda će mnoge veličine vrijediti možda indi-vidualno manje, ali će zato za okolinu biti mnogo korisnije.

• Glas" je organ jedne mlade or-ganlzac'je, koja tek okuplja svoje snage, do sada nepoznate, kao što je nepoznat i cio naš kraj, naše prilike i naši ljudi. Veoma je važno, da ml na prvom mJestu sami sebe poznamo, da vidimo svoje mane l vrline, jer je u tome uslov, da se stvori stanje, po kome će nas poznati i d"ugi. Uvj eren sam da u našim krajevima počivaju nelskorišćene snage, koje niko ne može probuditi nego ml sami".

Treći nam iz Beograda piše: ,Stampa je jako sredstvo u odbrani i napadu svega, štampa je svagda bila a naročito u današnje vrijeme sila koja ru~i l podiže zemlje i gradove. Zato i ml moramo Imati svoju štampu - svoj Jist, koji će svesrdnom sa-radnjom moći postati moćno are d ilvo, koj im se možemo boriti l zaštiti.

,Qiasc već dugo vremena ide za tim, da okupi oko sebe sve radne ljude i da Iznosi i brani ideale l po-trebe Sj. Dalmacije. U njemu su se iskazala mnoga m šiJenja l iznijela mnoga p;t~nja prije nepoznata. ,QJasc je ne samo okupio mnoge ljude oko sebe nego 1e l upozorio i nadlež ne faktore na p:tanJa, kojima treba po-klanjati veliku pažnju •.

NAŠI DOPISI .Knin, 25 jua

Osnivanje vodnih zadruga za natapanje Kninske krajlne. U pos-ljednje vrijeme - kroz mjesec dana - osnovane su zadruge za natapanje polja u Strmici, Plavnu, Oolub!ću l Vrbniku, a priprema se da se ovo proširi i na druga sela, gdje Irna vodA sa kojima bi se mogla natapati polja

Trebalo bi nastojati, da se redom u svakom našem selu otvaraju dorna-ćički tečajevi, kroz koje bi morao proći što veći broj seoskih djevojaka. U tlm tečajevima tre ba da se žene nauče ne samo kako se pripravlja dobra i zdrava hrana, nego i kako se jeftino nabavljaju sredstva za to. To znači da bi se u tim tečaje vima mo~ ralo obratiti naročitu pažnju na po~ znavanje robe, jer naš neuki seljak a još češće seljanka skupo plaća rđavu rob•J. Zatim bi trebalo, da se upute u gojenje bolj ih i zdravih vrsta po~ vrća, i spremanje toga povrća za zimu, što je nažalost nepoznato i mno-gim našim gradskim ženama. Žene bi morale da steknq pojam o vrijednosti pojedinih vrsta hrane l o važnosti promjene u hrani. U kratko ti tečajevi morali bi da upute žene u prlprav~ ljanje dobre, zdrave, ukusne i jeftine hrane. Gdje to postignemo, uvjeren sam da će u kući zavladati zadovolJ-

»GLASe

za vrijeme lJefn h šuša (B1škupija l dr) j o~ lanJSke godine u Strm ct je dovr-šen jedan d1o kanala, sa kojima se razvodi voda preko polJa. L]Udt su iskopali, cementirall i od1žavaju u redu kanale, a ove godine produžavaju se rad ovi u saradn ji zadruge, koja ima svoju upravu, i te h ničkog odjel jenja banske uprave. · O vo je jedna od najkorlsnlj h vrsta

zadruga (po zakonu o vodenim za-drugama - l o vodama uopće - za Dalmaciju od 1873 god.) jer zadrugari odmah uvide korist od svoga rada

l dok kod drugih zadruga moraj u dugo vremena čekati dok se snaga zadruge jače osjeti. Državna l banovlnska uprava pomažu ove zadruge, koje donose veliku kor ist narodu, jer i za doba n jve6 h šuša spasavaju Ije u po onim poljima, u blizini koj h irna jezera ll i rijeka. A on j s lučai seljaka M •jatov l ć a koji je doveo sam vodu na svoje zemlje sa Kop onika iz d..,ljlne od l klm. (devetnaest) dokazuje da se radom i vjestlnom m')že l iz d tljega vodam1 poslužiti. O. prof. fd • pov ić stal no opominje na to, da le jedino u tom spas D.slrnac je da se sve vode Iskoriste, kojih Ima izob.lja kod nu - b lo da se vide ill da u pod. zemne. Na nekol.ko mjesta niJesu su se do kraja lzvrštll pokusi gdje je on upozorio na podzemne vode, a u Smokov; ću na pr. gdje je voda nađena tačno kako je on naznačio, banska uprava koja je l tzvršll tu probu nije n1šta dalje učini l a u tom pogledu.

Vodene zadruge za natapanje polja oko Kn ina znače početak velikog na. pretka u ovom pogledu.

JI

Strana 4.

Bi grad n/m , jula Molimo, da blag:zvollte tiskati

Vašem cijenj. listu ove naše nevolje: Suša nas tare-. Ž·to obrodilo za

polovicu od onoga što se očekivalo. Kukuruz čisto propao od velike- suš e. Slabo je to za težaka kad nema pure. - VInc grad stoji vrlo dobro, all i njemu prijeti suša. Od 2 juna nij e kiš ,lo pa ni je čudo, ako sve kulture propadsju.

Naš poštanski ured i telefon na-mješten je u vlaž nim l tamnim pro-storijama, u kojima trpi zdravlje činovnika. Na teltfonu ne možeš govoriti tajnu, jer se svaka r i ječ čuje Iza slab1h vrata. Namješten je u tamnom prostoru, koji služi za magazu.

Imamo ove godine 50 djece crve-neg krsta iz Zagreba, koji su ukona-čeni u školi, a 150 sokola i sokolića ohoj• g spola, koji tabore u borovoj šumi, pod šatorima na obali m0ra. Sva ta mladež je pod strogim ,,ad-zorstvom. Kupaju se Jedan kilometar dalje od tabora u >SolinamaSolinama< tako lijepo udešeno, zahvaliti imamo društvu >Soline c, koje mnogo troši, da je kupačima ugod-nije. St malo potpore sa strane vlasti, doprinosima članova i maJim taksama na kupače, društvo je >S ) line< mnogo učmilo.

Od naš h zadnj h kuća do kupa-lišta vodi lijepi put kroz borovu šumu. Sa svih strana zaleđa, pa i od uda-ljenih mjesta kao Drniša Knina Ben-• , kovca, pa č t k iz Zagreba dolaze go-spoda, da se nauživaju. Automobili vozili su do kup8Jišta, koje je jedan kilometer udaljeno od mjesta, dl zadnje dane je općinski načelnik g. Bačinić put zagradio, da ne mcgu nj kola, nl automobili do kupališta, tako da oni, koji su boležljivi , ne mr gu do njega.

Tako se ne podupire i pospješuje promet stramca i ne pomaže narodno zdravlje i Nevjerojatno ali istinito l

- ć-

Privredni Adresar Kraljevine Jugoslavije

U ci lju pribavljanja što ta čni j1b podataka o našoj privredi i provera-vanja i dopune adresnug materij ala za drugo izdanje »Privrednog Adre-sara Kraljevine Jugoslavije((, u izdanju zavoda za unap re d vanje spoljne tr-govine, zavod je uputio štampane f rmulare svim f1rmama tražeć i od njih podatke koji su mu potrebni da bl mogli biti uneseni u novi adresar.

Pošto su ovi formulari upućen i po adresama iz prvog izdanja ad resara, a kako je moguće da su neke f rme promašfne i nisu unesene u p!Vj adresar, to se ovim putem pozivaju sve veće industrijske, izvozni čke i uvozoičke firme, da od zavoda za unapređivanje spoljne trgovine pri Ministarstvu trgovi ne i industnje, Nje-goševa ul. br. 5, Beograd, zatraže jedan formu lar.

U interesu je svih naših f1rmi u zemlji , da budu unesene u drugo izd an je adresara Zavoda, a ovo tim prije što je unašanje podataka za adresar, koje je zavod tražio, sasvim besplatne:\

Jz Uredništva Javljamo našim p. prefplalnicfm a,

Informacije radi, da. će "Glas"' za neko vrijeme lzlazlll svakog drugog četvrtka.

Dopisi, kojl nijesu mogli ući u ovaj broj, biće šlampani u slijedećem.

Prijatelji, širite "Glas"

Opcina - Skradin Broj 4212 31

Ugl. UredniMuu "Glasa •

Šibenik

Povodom članka " Iz skrad n· ke općine" u 109 br. wolasa· izvoli te na istoj strani l u istoj rubric i u nared-nom broju Vašeg clj. lista donijeti u misiu §§ 26 i 27 Z. O. Š. slijedeću:

l s p r a v k u. Nije istina, da je Skradin od

oslobođenja stanovništvom opao, već je istina da je porastao za 25 o;0 •

2 Nije istina, da se gradani Skra-dina bave - kao važnom privrednom granom - lihvarenjem , već je Istina da su dva lihvara, koji su se naselili nazad par godina u Skradin, po prll'cl baš Iz bliže okoline dopisnika.

3 Nije istina da su sva sela opći ne spremna da ziđu školu, jer baš selo Oošić, za koje se dopisnik zalaže, nije spremno da dade radnu snagu; a on;h sela, koja su sprem n , dati radnu snagu, neće ostati glas vap lj ućfg u pustinji, jer je baš za to i zatrc;žen zajam.

4 Nije istin1 da su škole u tako trošnom stan ju, da se ne može odr-žavati obuka, jer opštlnska uprava svake godine za vrijeme školskih praznika, ma bilo šta popravlja.

5 Istina je da 6e opštinski ovrhovo-ditelj i v/đ a ju u selima, lill ne samo da pobiru opšfnsku travariru i namete

' već školske globe, državni porez a l

ovlaštena izdati obveznice za dese -puta više nego što bude iznosila nje-zina dionička glavnica i rezerva. Ka-matnjak, uz koji će banka davati zaj-move, zavisiće od stanja na tržištu novca, all se misli, da će taj kamatnjak biti dosta niži nego što sada postoji u pojedinim državama na bipotekar.ne seljačke krld ite. Do osnivanja blmke tako se vJeruje, doći će još ove go-dine.

Uništavanje dobara kao sredstvo da im se održi visoka cijena. Ve-lika količina najraznovrsnij ih proiz-vcJenih dobara ne može da nađe prc đe usljed os1romašenja širokih narodnih masa. Radi toga zalihe tih dobara binju svakim danom veće, a to onda vodi padanju cijena. Da ne dcđ do pada ci jena · veliki produ-centi uništavaju jedan dio tih zaliha, kako bi se smanjila ponuda dobara na trž•š tu i time zaustavio pad cijena. Tako je u Braz'Jiji, da bi se smanjila proizvodn ja, un štene blizu 4 milijuna kavinih grmova. Kaveni trust je riješ1o, da upotrebi za đubren i e 6o.roo vreća kave. To se radi i u Njemačkoj sa re-zervama šećera, koji se izvozi na polja kao gnjojivo, da se ostali dio robe može bolje unovčiti. U Americi i Egiptu ogromne rezerve žita upo-trebljavaju se kao gorivo, a u Kanadi, puštali su farm eri ove godine stoku, da popase zelenu pšenicu. Na Cey-lonu trgaju se sa čajevog drva soda samo 2 lista mjesto 3, da sa rezerve ne nagomUaju. Kao sa ž;votnlm na-mirnicsma postupa se slično l sa dru-poljske štete, od ko jih je jedna bila u

selu Đevrskama veća za tri puta, nt>go eljela opštinska travarina odlomka Đevrsaka. 0 plođavanj e kO d gove d j

6 htina je da je Skradin na perl- U cilju što bržfg dobija nja pod-ferijl opšfne i da je ~eto Ooš · ć uda- mlatka, ili iz nedovoljnog razumijeva-Ijeuo 22 km, ali je istina i to, da selo nja lli iz nthata, dešava se kod Aaš·h Čistavel i ka koje je udaljeno 26 km stočara da vrlo mlada, naroč to žen-oct Skradina - a koje je baš radi te ska grla upGt rtbljavaju za priplod, tako udaljenosti b lo pripojena opštini da se često puta m že vidjeti vrlo Stankovci , radi svim silama da se opet mlada junica - tako reći tele ~ da pripoji Skradlnu l ako mu je sijelo je steona. njegove današnje opštine udaljeno tek Da se dobije dobar podmladak nekol iko kilometara. kod gwedl, pored izbora zdravih . i

Za klevetanje i za neumjesno kri- dobro razvijen;h grla, treba i naročitu t kovanje opštrnske vla,ti, gospodina pažnju obratiti na doba starosti grla, dop isnika, čije će ime saopšti ti ured- koja će ie uzimati za priplod. nlš tvo, na osnovu Zakona o štampi OpJ ~ đavanje se ne smije vriiti nl-tuž i će se Sudu. kako sa suviie mladim ~rllma, ako se

U Skradlmt , 28 jula 193 1. hoće da postigne uspjeh u st očarstvu. Od Opšfns(og Upravite1j\lva Jer ako se mlada grla suviše rano

Načelnik: Pri jed~ik: upotrebe za priplod, onda ne samo da N. Dragišić (nečitljivo) ~iva grla zastaju u porastu, već daju

-:/ i slabunjavo potomstvo. Kod mladih p r i v re d n e v i J. e s t. ženskih grla, koja se rano upotrebe

z.a priplod, dešava se l često težak

Međunarodna hipotekarna agrar· na banka. M eđ u mjere, koje imaju za cilj uklanjanje p