21984753 arhitektura kasnoantickog doba basler

5/22/2018 21984753 Arhitektura Kasnoantickog Doba Basler

1/16

DURO BASLER

ARHITEKTURAKASNOANTIEKOG DOBAU BOSNI I HERCEGOVINI


2/16

PredgovorDoba od IV do VI vijeka predstavlja u Evropi epohu u kojoj jeantidka kultura proZivljavala znatno preoblidavanje. Uzroke tog procesadine neki vanjsk,i dogadaji kao Sto je prodor i naseljavanje stranih,,,barbarskih(, uglavnom germanskih naroda na podrudju Rimskog Car-stva, no i promjene Sto su se u samim nosiocima antidkog dru5tva,gradanima Carstva, dogaclaleu odnosu prema drlavi, dru5tvu, religijii umjetnosti. Na ba5tini Rimskog Imperija izrast ie tako tokom nared-nih stoljeia jedan novi svijet u novim geografskim i dru5tvenim dimen-zijama; taj svijet nazvat ie se Evropa. Njegove elemente dini rirnski igrdki antidki supstrat sa primjesama kr5ianskog Orijenta uz udeSienovopridoSlih naroda, stranih antidkoj kulturi, koje je oluja seobe

naroda istrgla iz starog zavitaja, onog nepoznatog prostora Sto su gaRimljani jednostavnozvali Solitudines Sarmatanr.m, prebacila u neka-da5njeoiviliziraneprovincije mediteranskogcarstva.U ovoj knjizi udinjen je poku5aj da se analizom spomenika arhi-tekture sagleda ude5ie planinskog zaled.astare rimske provincije Dal-rnacije i juZnih predjela panonskih pokrajina u ovom procesu.Namjeraje, dakle, da se sakupi u jedan pregled ono Sto su na tlu Bosne i Her-cegovine antika i prvi barbari u nametnutoj Zivotnoj koegzistenciji do-prinijeli za stvaranje tog novog svijeta.Pisani dokr"rmenti Zivotu u ovim kraievima u to doba su skronni,oni gotovo i ne postoje. NaS zcmljak, Euzebi je Jeronim, suvise jerano napustio svoj rodni grad Stridon, koji se nalazio negdje u sje-verozapadnojBosni, i otiSao daleko, u Rim, a kasnije u Siriju i Pale-stinu. Njegovo dopisivanje sa prijateljima u starom kraju, tamo od370. do 420. godine, uglavnom odral.ava nostalgiju i brige zbog nesreiakoje su provalama barbara zadesile njegov zavitaj, roditeljski dom idlanove toga doma. U ovim krajevima nije se, dakle, na5ao neki rjeditisavremenik kao Sto se dogodilo medu merovin5kim Francima, gdje jeGrgur, biskup grada Toursa, uspio zabiljeZiti mnogo toga Sto ie vidioi duo oko sebe. Mi smo ovdje upuieni vi5e na ruievine spomenika zakoje ne bismo mogl'i tvrditi da su nijemi, ali je njihov jezik ipak ose-bujan i ne uvijek jasan.Raspon dogadaja od IV do VI vijeka u Bosni i Hercegovini mo-Zemopodijelit i u tri epohe:A: Doba kasnog Carstva (284-480). U to vrijeme Bosna i Her-cegovina vegetriraju kao dio provincije Dalmacije u sklopu Za-padnog carstva do 437.godine, a zatim u Istodrrom Carstvu do454, kada se provincija osamostal'ila i kao takva ostala u ok-virima zajednicedo smrti Julija Nepota 480.godine.B: Doba "barbarskog( gospodstva.Prvo je u ovim krajevima vla-dao vojskovoda Germana Odoakar (480-490), a zatim su na-do5li Istodni Goti koii su se zadrLalido 535. sodine.


3/16

C: Doba renovacije Carstva. Car Justinijan I (527-565) uspioje obnovi t i v last u nekim di jelovima Zapada,pa tako (535.g.)i u veiem dijelu zaled,a rovincije Dalmacije. Takvo stanje trajedo definit ivnog naseljavanja Slavena u krajevima juZno odSave, negdje od prvih godina VII vijeka. To naseljavanjepred-stavlja u nekada5njojprovinciji Dalmaciji prekretnicu ka onomvremenu Stoga obiino zovemo srednji viiek.


4/16

UVODPolitiiki dogad

Sistem uprave Rimskog carstva doZivljava znatnu prekretniculaskom na vlast cara Dioklecijan a 284. godine. I l i r po pori jekluvoinik po zanimanju,Diokleci jan e, pnije nego Sto e izglasanza cavr5io neke visoke sluZbe u upravi, pa je tako imao prilike da sa Siaspekta sagleda nedostatke koji su po njegovom n'ri5ljenju - mobiti odludujuoi za izbijanje krize koja je vei od sredine III vijekadrivala drZavu i dru5tvo. Kao namjesnik u Meziii, a kasnije dvorsluZbenik za vrijeme Kara, on je svi5io kratki kur:s politidke-Skole, voljan da bi po doiasku na vlast iimao potrebno iskustvo Lr traZeliieka za bolesni imperij. U njegovo doba senat ie vei izgubio i onprividni autoritet iza koga su se pod maskom principata sakrivali revi od vremena Oktaviiana Augusta. Kao dovjek porijeklom iz pvincije i potomak robova, Diokleoijan svakako nije nos,io u sebi opo5tovanje prema starim institucijama Carstva, Sto je bilo svojstveItalicima. U traZenju radikalnih rje5enja za sanaciju drZavneupravenije bio sputan tradicijama, nego je oti5ao vrlo daleko, pa je carsr,last formirao po ugledu na istodne despotije. Tako je car i formalprestao biti prinoeps senata, dovjek koji je ,tek nakon smrti progSavanbogom, a umjesto toga postao ie dominius, inkarniran'i i f iziprisutni bog, sin Jupitera. Zato nastupajuii odsjek u historiji R.imsCarstva nazivamo dominatom. Dioklecijan je prvi rimski car kojiprrilikom sluibenih poslova obladio Sarene svilene haljine, pap'udepSivene dragim kamenjern, a na glavu stavljao diiadem od bijele svsa biserima. On je bio te5ko dostupan, u paladi okruZen dvorjanimcunusima na orijentalni nadin.

Dioklecijan (sl. 1) nije vladao sam, nego je samo bio vrhovni toritet i inicijator akcija u krugu detvorice vladara, dvojice augustdvoji,cecezarakoji su im bili u neku ruku pomoinici. Vladarrisu izmese'bepodijelili Carstvo i svaki od njih uprav ljao je samostalno svodijelom. Rin je i dalje ostao simbolidna prijestonica. U strahu dajedan od tetrarha ne bi do5aou isku5enje da se stolovanjem u glavngradu izbaci u prvi red - Sto je tada vaZilo kao pravilo - svaki vladara odabrao e po jedno provinci jsko mjesto za svoju rezidenc'Iako je Diokleci janupravljao Istokom iz Nikom edije (Ismit), GaieIIiriko,m iz Sirmija (Sremske Mitrovice), Maksimin Italijom iz Meolana (Milana), kasnije iz Ravene, a Konstancije Klor, jedini rodrimski gradanin u ovoj grupi, vladao je Galijom i Britanijom iz Auste Treverorunr (Triera). Od sada Istok Carstva dobiva prevlast.Grad Rim je i dalje zadrLaosvoje stare instituciie vlasti, kaoprimjer: Senat i magistrature, ali sada, u novom reiimu, io5 samo kprazne uspomene.Provincije Carstva sadinjavalesu 12 dijecezakojebile okupljene u prefekture. Na podrudju dana5njeBosne i Hercegovz.adrlan e uglavnom raspored kakav je bio uveden jo5 podetkclrnjeka: krajevi sjeverno od linije Banjaluka-Doboj-Zvornik ostali su.sklopuPanonije,a podrudje juZno odatle u okviru Dalrnaci ie.


5/16

Sl. 1. Diokleci jan, prikaz na. noucuDecentralizacijavlasti i familijarnost careva nisu ipak pruZili do -voljno siguran oslonac za drLavu. arstvo se odrZavalo viSe-na autoritetu Dioklecijanove idnosti, a manje na sistemu koji je on postavio kaoprincip. To se pokazalo ubrzo poslije njegove abdikacije i povladenjaupaladu nedaleko od Salone (danainji Split) 305. godine. Tada su otpo-dele nove borbe o vlast, a one su vodene u raznim dijelovima Carstva.Tako se Kontantin koji je poslije smrti svoga oca Kons,tancija Klora,

u ljetu 306.godine, izglasanod germanskih trupa u Britaniji za novogacara, obradunao sa Maksencijem na Milvijskom mostu kod Rima (312),a sa Licin i iern (314) kod Cibala (Vinkovaca). Maksenci je, sin caraMaksirnijana, bio je 306. godine od pnetorijanca i rimskih gradanatakocler progla5en carom. U jednom trenutku u carstvu se na5lo 6 ca-reva. Dalmaciji je poklonjena posebna paLnja, u njoj, iz obzira premaumirovljenom caru koji je tu Zivio, nije dolazilo do oruZanih sukobaiz.medu nade vrlo ratobornih nasliednika. Tako je i planinsko zalede1 0


6/16

Dalmacije, tj. dana5nji teritorij B'osne Hercegovine, ostao dugo vmena po5teden od ratnog meteLa. Vojska je bila kvasac u kome bujale velidine, spremne da se u svakom trenutku nametnu za vladada-se grdevito bore za tu vlast, i da u borbi ne biraju sredstva. Taje ta bbrba desto i5la na Stetu discipline u vojsci, bez koje se svaknije mogao odrLati red na granici. Otuda su i u nekoliko navratatekle katastrofalne odluke nekih careva da su, kao uzvrat za udinjeusluge,pojedinim skupinama barbara dozvoljavali da se naseljavajupodrudju unutar drZavnih granica, to, na nesreiu, upravo na ugroZeperiferiji. Za udinjene usluge pojedincima Carstvo je gurano u propRimski gradani su, uz to, u ovo doba izbiegavali sluZbu u vojsci, a branu zemlje rado prepuStalistrancima.Konstantin I (306-337), (sl. 2), sin Konstancija Klora, moZdahio podesan i sposoban da zaustavi ovaj proces barbarizaciie. Metim njemu to nije po5lo za rukom nego je i sam bio ponesen bujicrastrla. Progla5enjemvierske slobode (3t:1, zapetacena e sudbinaSl. 2. Konstantin I, prikaz na noucu


7/16

ganskeepohealtidke civilizacije,a osnivanjem Konstantinopola ( I l. maja330) Rimu je, kao metropoli mediteranskog svijeta, najavljena likvida-cija. Carigrad nije bio samo administrativni centar i konzument dobara,nego snaZna rgovadka uka i proizvodai.Vlada Valentinijana I (364-375), u Milanu, i Valensa (364-378),u Carigradu, pada u vrijeme kada barbari u znatnom broju provaljujuna teritorij Carstva. Valentinijanov sin i nasljednik Gracijan (375. do-382)odbacuje titulu velikog pontifika, a time i formalno otkazuje pa-gan_stvu voju podr5ku. Iz ,senata e uklonjen kip Pobjede. U ovo dobabeskonadnih,poraza taj kip je bio izliSan ,u dvorani vrhovne upraveCarstva. Poslije Valensove smrti u bici kod Hadrijanopola (Jediena)na vlast je do5ao Teodozije I (379-395) koji je za kratko vrijeme,1394.odine,uspostaviovlast na podrudju cijelog Carstva.U isto vrijemecar Zapada, Eugenije (392-394) je kao posljednji medu carevimapoku5aopovratiti stari reZim, ali je, isto kao i jedan njegov prethodnik,Julijan Apostata (361-363), doZivi,oneuspjeh.Stalne trzavice i uplitanje barbariziranih vojnih jedinica u podu-hvatima ambicioznih pojedinaca da izvedu drZavne udare odrazili suse nepovoljno na Zivot u Panoniji a time i na susjednom teritoriju Dal-rnacije. Pojedine skupine barbara su desto organizirale prepade na rim-ske provincije, bez veiih planova, usmjeren-e,uglavnom,-na pljadku.Tako su 374.godine Sarmati provalili do Sirmija

-(SremskeMitrovice),a zatirn se nastanili u Valeriji, podrudju zapadno od Dunava, a sjever-no od Drave. Carstvo ih odatle nije viSe moglo ukloniti. Nije, napiosto,bilo vi5e takve snage koja bi ih mogla udaljit i sa uzurpiranog zemlji-Sta.Stavi5e,dvadesetakgodina kasnije, ovaj kraj se u sluZbenim aktimanaziva Ripa Sarmatica, ito znati da je novo stanje sankcionirano kaoc le f in i t i van b l ik .Godine 375. Huni provaljuju na podrudje Panonskenizije, a u istocloba Zapadni Goti kreiu prema podrudju donjeg Dunava. Kada je opu-sto5enaMursa (378), vihor seobe naroda zahvatio je i podrudje juZno


8/160

i v i la, t . j . sela i zaselakakoj i su im tendiral i . Postojala e, meduznatna razlika u socijalnoj strukturi grada i sela u Sirem smislu rijeProizvodadi u gradu, obrtnici i trgovci, bil i su slobodni ljudi, vezankolegije i korporacije. Neposredni poljoprivredni proizvodadi bilirobovi a kasnije, u IV i V vijeku i koloni, dakle ljudi sputani u spnemilosrdnih dru5tvenih odnosa.Ni'ie stoga dudo Sto su ti ijudi provbarbara shvatil i kao svoj trenutak, pa su - oslobodeni obaveza u bvladu - desto kretali zajedno sa barbarima u pljadku. Gubitak rasnage,na taj nadin, uzdrmao je u znatnoj mjeri materijalnu osnovukoju su se oslanjali gradovi antike. U das'ukada je u Panoniji presproizvodnja Litarica, hranu za provincije u susjedstvu trebalo jeturati cestama vodenim putevima iz podrudja u kojima stari red n[-rioznatnije uzdrman. Ovaj dovoz bio je. medutim, oteZan opiom ngurnoSiu javnog prometa. Samo neke saobraiajnice, a narodito vecesta zmedu Sirmi ja i Sisci je,ostaje u to doba pod nadzorom vojspa, prema tome, sluZi u izvjesnoj mjeri javnom saobraiaju. Tako vmo da biskupi putuju 381.godine na sabor u Akvi leju, a sl jedeiqdine sirmijski biskup Anemije prisustvuje saboru u Rimu. Car Teozije je nekoliko puta proputovao Posavinom.Prije nego Sto ie prestati s radom kovnice u Sisciji (387) i miju (397), pril iv novca u zalede provincije Dalmacije, dakle u dannju Bosnu i Hercegovinu, vei je, ionako, bio obustavljen. U sredBosnu posljednj,i novac doturan je, uglavnom, za vrijerne cara Griana (367-383), a do Duvna jo5 za Teodozija, svakako, zbog blizi privrednih veza sa Salonom. U rudarski bazen Japre stigla je kaosljednja emisija sisadki tip REPARATIO REI PUBLICAE, kovan izm379. 383.godine. Iznimno je u blagajni mitreja u Konjicu, u dasuSenja svetiSta, zateden jedan primjerak Arkadijevog novca (395-40koji neie biti mladi od vremena pusto5enjaovih krajeva od stranepadnih Gota (401). Iz istog vremena potjede i novac naden u ruienama straZarnicena Velikirn vratima kod Kupresa, ti. na sedlu prekojega se sa KupreSke visoravni stiZeu dolinu Vrbasa. Vrijednost n

ca znatno je opadala, a smanjivao se i opticaj, pa je tako privreda stepeno zapadalau zatvoreni krug proizvodnje za vlastite potrebe. Vod III vi jeka u Carstvu se javl ja sistem domini ja, to jest vel ik ih Zavnih poljoprivrednih proizvodada koji su snabdijevali znatnije 2avne centre. Pojedini gradovi i vojna upori5ta ostaju jo5 zadugrukama rimskih gradana i vojnika, jer s,istemmunicipija i legija ovdogadajima nije bio znatnije okrnjen. Tako moZemo razumjeti sv.ronima kada krajerrr 397.godine Salje u Stridon svog prijatelja Paujana, da bi u njegovo ime prodao opustjelo odevo imanje Sto je scialoza provale Gota. Kupci takvih imanja bili su bjegunci iz istureprovincija pored Dunava. Pod utiskom dogadaja ljudi su, naime, bZali dalje od Zari5ta opasnosti, prema Italij i i Jadranskom primorZa one koji su doZivljavali najveie zlo na granicama Carstva, u Paniji, situacija u zaledu Dalmacije bila je sno5ljiva, dok je ta ista sitcija lokalne stanovnike gonila dalje prema mirnijim krajevima. Ljsu se bijegom sa svoga ognjiSta naprosto zavaraval\ nadom da ietako rije5itizla, a zlo je za njima neminovno pristizalo. Oni koji su 3godine pred Zapadnim Gotima pobjegli u Dalmaciju i Itali ju dobilite iste Gote tridesetak godina kasnije i u novoj postojbini. Ne sapojedinac nego je i drZavavr5ila preseljavanje svojih ekonomskih p,tova. Tako je oko 425. godine preseljenavelika tkaonica platna iz si jana (Petrovci u Sri jemu) u Salonu. Tkaonica ie bila smiei ten


9/16

Dioklecijanovu paladu,gdje je nastavila s radom jo$ dugi niz godina, paie zatidemo u doba opata Martina 641.godine.Te5ko stanje 396. godine vrlo slikovito opisuje naS zemljak Euze-bije Jeronim u jednom pismu upuienom svom prijatelju Heliodoru:,Straino mi je pripovijedati nesreie naieg vremena. Dvadeset egodina i yiie da se ad Konstantinopola do Julijskih Alpa svaki danproliieva rimska krv. Got, Sarmat, Kvad, AIan, Huni, Vandali, Markornanti, pustoie, osvajaiu i pljaikaiu Skitijtt, Traciju, Macedoniiu, Dar-daniju, Daciju, Tesaliju, Ahaju, Epir, Dalmaciju i svu Panoniiu. Svudialost, svud uzdisanje i mnogi oblici smrti. Gomile ljudi zapadaju ttt opstvo


10/1

valili u Dalmaciju (401), a samo nekoliko godina kasnije (408)prodiru i na Apeninski poluotok. Quasi viris vacua' tj ' bez ikakirtp,nra, Italija je primila nove nasilnike.- U meduvremenu je potpuno likvidiran Iimes na Dunavu (397oko 405. godii-reHuni se stalno naseliavaiu i u Valeriii ' Tako je Zasada bez kakve za5tite, neposredno izloLen njil-rovoj samovolji. Nliko decenija iz naSih krajeva nema vijesti, a ni arheolo5ki nalazmogu pruZiti sliku o stanju u zemlji, koje je - bez svake sumnjebilo vrlo haotiino. 434. godine dolazi na vlast Atila, strah antidkogjeta, koj i je samo zahval jujui i vel ikom mitu od istodnogcara (35ilata godi5njeg tributa, a 448.godine iak i 3 tone odjednoln, a priedne-tone za svaku narednu godinu) u pr-vim godinama svoga vlnja ostao,donekle blokiran u Podunavlju." NaseljavanjemHuna u Valeriji zipe(alena je sud\ina dotadadstanovnika u Panoniji. Oni su morali odreda napustiti ovaj teritoGodine 44L Atila je zatraiio iseljavanje rimskih gradana iz granidpodrudja u Sirini od 5 dana hoda. Samo velikim zalaganjem Carstvtoga nije do5lo u tako drastidnom obimu.U uvjerenju da se Istodno Carstvo bolje odupire barbarima, re1"icaZapada Galla Placidia ustupila mu je 437. godine cjelokupnu maciju. Otcjepljenje istodnog dijela Ilirika, 389, odnosno 395. godbilo je tada ve(.zaboravljeno i preboljeno. Istodno Carstvo, iako jnarednom vremenu kao mlada tvorevina napredovalo,nije, ipak, u okritidnim godinama bilo u stanju da odrZi ni svoj vlastiti posjed.Mirom od 448. godine Zapadno Carstvo je predalo ostatak Pnije Hunima, pa je na taj nadin prekinuta i ova posljednja veza nakrajeva sa sredi5njom upravom drZave. U izgr-rbljenojprovinciji sje izrasla jedna zagonetna idnost: Orest, rimski gradanin rodom saieke Save, a od dasapripajanja Panonije hunskoj drLavi, dovjek odvjerenja na Atilinom dvoru. Bio je to dovjek velikih ambicija, komznanje latinskog, grdkog i hunskog jezika otvorilo put do u neposreblizinu samog Atile. Iz njegovog braka sa kierkom Romula, patriiz Petovija (Ptuja), potekao je Romul, buduii kratkotrajni i posljecar Zapada. Orestov prijatelj Edekon, Herul il i Skir po plemenskojpadnost,i,koji se takoder kretao na dvoru Atile, imao le sina Odoaiije je ime, isto tako, vezano za propast Zapadnog Carstva. Taj sbarbara i barbariziranih Rimljana zapeiatio je, dakle, sudbinu Zanog Carstva.Buduii da Istodno Carstvo nije bilo u moguinosti da po'monovopripojenom dijelu Ilirika, Dalmatinci su se odludili da odbrzemlje uzmu u svoje ruke, tim prije Sto su se, pored neprijateljakopnene strane, sadapojavili i Vandali na brodovima iz faitage. Naito je umro Atila 453. godine, a borba o nasljerlepodela razdlrati hsk-uzajednicr+,Dalmacija je uspostavila svoju vlastitu upravu pod Mcelinom (454), s tim Sto je nadalje po5tivala zaiednicu Carstva i sulovalau poslovimakoj i su se ical i c jel ine.SlobodaDalmaci je zrasla e iz nuZde.Marcel in e bio samo dokoii je povezao,niti autohtonitr-municipija na veiem podrudju, Stolarodito razvijalo od druge polovine IV vijeka, kada je ovdje presfunkcionirati centralna vlast, pa su se nasi krajevi nisli u politidkvakuumu. Buduii da je Marcelin u vrijeme priprema za -napadcontar Vandala u Kartagi (a6B) bio ubijen, upiavu samostalne pvincije preuzeo e Julije Nepot, sin Nepotijana i Nlarcelinovesestrejoj ne znarno me. on je (19. vr 474) prisilio cara Glicerija na abdciju, pa je preuzeo upra\n nad cjelokupnim Zapadom. Ipak, Julije


11/1

pot mogao je vladati u zav.jetrini edne provincije, ali je poloZaj caraTapadabio isuviSestaknut.Nakon rasula hunske driave, neka germanska plemena uspjelas.uda uspostavedvrsie zaiednice.Takc su-Istodni Goti osnovali svbjudrZavu (.454),na prostoru nekada5njih panonskih provincija i ,ru lr"-iem dijelu zaled.a rovincije Dalmacije, tj. u sjevernoi i srednjoj Bosni.I{eruli, sa kojima se klatio i jedan dio Atilinog dvoia, preSli-su u Ita-liju. Njih_o_vomomoii Panonac orest uspio jelvrgnuti Julija Nepota i(31. { 475) proturiti na prijestolje svog maloljetnog sina Romuia Au-gustula, di.me e-konadno zadovoljio svoje otpriie poTnateambicije. Onje po5ao joS i dalje pa se, poput boleZljivog Dioklecijana, kao carskiotac, polukao u paladu kod Salone. Odoakai, sin Orestovogprijateljasa.hunskog dvora, bio j9 isuvi5e sirov da bi trpio svu tu tatrailu, paje koncem augusta 476. skinuo sa vlasti maloljetnika, a ores,ta daoubi,ti.carski znaci poslani su u Konstantinopol. Dalmacija i Galija priznavalesu joS neko vrijeme Jylija Nepota kao zakonitog cara, all je i on trproljece 4.80. bijen a vlast odoakra prosirena je i na ostatak Dalmacije., 9uuj dogadaj smatramo odludujuiom prekretnicom u historiji Rim-skog carstva, ali on ni u kom sludaiu ne zn-adi avrsetakantidke civiliza-ci ie. Carstvo e sada,zapravo, razbi jeno na svoie sastavne di ielove,gradove sa municipalnim uredenjem i v i le. -Ono postoj i " i da-lje, samo Sto cara vi5e nema. Odoakar ie bio teli vladar Ger-ma_ a naseljenih u ltalij i i Dalmaciji, ali ni u kom sludaju kraljItalije i Dalmacije, u antidkom srnislu. Promjene koje su' nastalepadom Zapadnog carstva nisu uni5tile pravne institucije, administra-ciju, ekonomske odnose i kulturne temelje uopie, na kojima je podi-valo druStvo u p_rovincijiDalmaciji i dijelu Panonije. To se nije dogo-dilo ni onda kada je smrdu Julija Nepota Odoakai i faktidno -preuieoovdje vlast, uz iznudenu koncesiju od istodnog cara, koji je-sada upravnom pogledu bio jedini zakoniti vladar u cjelokupnom carstvu. Zarimske gradane, istodni car je i nadalje bio vrhovni autoritet vlasti.Stari-rimski upravni aparat ostao je neokrnjen, dakle, i onda kada jeOdoakar imenovao u Saloni svog namjesnika. Koliko god Carstvo niJeprije bilo u moguinosti da odbrani svoju granicu od prodora barbara,toliko ovi uzurpatori nisu sada b;ili u s,tanju da se narnetnu an-tidkom druStvu. Koegzistencija je bila princrp na kome je podivaoodnos starosjedilaca prema novoprido5lim gospodarima. Istodnom carupreostalo je samo da diplomatskim mahinacijama lavira izmedu poje-dinih skupina nametnika. Veie i jade skupine pokuSavalesu, naime,da podjarme manje, siroma5niji barbari zavidjeli su bogatijirna, a bo-gatstvo se sticalo, sada vei manje pljadkom, a vi5e podmiiivanjem odstrane Carstva.T.ako su barbari na razvalinama antidke civilizacije po-5li jedni na druge, a Carstvo se, u borbi za opstanak, snagom jednihodup'iralo drugima. U tom rneteZu je car Zenon (474-491) na-veo Istodne Gote protiv Odoakra, pa su ovi pod Teodo,rirhom488. kre-nuli na Italiju. Prvo su savladani Odoakrovi savezniciGepidi negdje naprostoru izmedu Vinkovaca i V,ukovara.Goti su tada zauzeli i Sirmij.Dvije godine kasnije na5le su se Dalmacija i Panonija u rukama Istod-nih Gota, a rat se proSirio na sjevernu Italiju. Padom Ravene smriuOdoakra,493.godine, kral j Istodnih Gota postao je, I 'oncesi jom stod-rlog cara Anastazija (491-518), civilni i vojni upravitelj veieg dijelanekada5njeprefekture Italije. Nova uprava nije donijela posebnenovo-sti u odnosu na rimske gradane. Oni su se pokorili i ovom uzurpatoru,a zadrLali lidnu sigurnost i privatno.pravne institucije. NaSi krajevi susadaza nekoliko deceniiau51iu fazu mirnos. Livota.1r )


12/1

Da bi udvrstio granicu, Teodorih je 504. oteo od Gepida srsku Panoniju, a 505. je zauzeo i dio Mezije sa Singidunumom (Bgradom). Osvojeni krajevi podijeljeni su tada u dvije upravne jedinijednu su dinile Dalmacija, Liburnija i Savija sa sredi5tem u Saloni, a dgu Panonija sekunda dio Mezije sa sjedi5temu Sirrrr-iju.Na delu svpokrajine stajao je po jedan Got sa titulom kneza (comes) i oslovvanjem vir inlustris, koji je upravljao gotskim vojnim i rimskim crrim skupinama. Knez je u parnicama izmedu Gota sudio po gotskzakonima, dok je za rimske gradane vaZilo staro rimsko pravo. U mSanim sp'orovima knezu je asistirao predstavnik iz redova rimskihdana. Pomoinik kneza za poslove u vezi sa rimskim gradanima zvaoprineeps officii, a bio je biran izmedu Rimljana. Rimski gradani zsu se provinciales, a dlanovi vojne elite Gota capillati, buduii da susitri dugru kosu (capillus). Za rnedu zemlji brinuli stt se de'fensores,nvrsta Zandarmerije, a civilnu upravu vodili su curiales, nekad i decunes.To su bili dlanovi municipalnog )malog senata


13/1

podruiju rudnika u dolini Japre, gdje su u arheolo5kim stratumima izV i VI vijeka zatedeni novci iz IV vijeka, dakako, u veiini iz sisadkekovnice, jer je to bila ne samo najbliZa valutna institucija nego je pod-rudje Japre, i inaie, biio upuieno na Sisciju, dakle jedan kontinentalniprivredni i kulturni centar, istina, vei rano ugroZen i zaposjednut odbarbara.Izvjesno negodovanie kod rimskog stanovni5tva Dalmacije i Pa-nonije izazvalo e primjenjivanje starog rimskog zakona o davanju tre-cine imovine privatnika za vojnike. Sa tim zahtjevima na5li su se sadaGoti pred domaiim rimskim gradanima. OStrica mada, okrenula se, da-kle, prema onima koji su zakon bili donijeli. Svaki Rimljanin vidio jesada u Gotu otimada svoje imovine, a Got u Rimljanima varalicu kojipoku5ava da se izvude iz obaveza.Teodorik je time obavezao i ostarebarbaren koji su bili oZenjeni Rimljankama. Zahladenju odnosa dopri-nijelo je i sustezanjeod jade veze izrnedu vladajuie klase (capillata) istaro,sjedilaca provincijala). Antagonizam su potpirivali i vierski od-nosi, jer su Goti bili arijanci.Vei izmeclu 470. 375. godine car Valentinijan je pod prijetnjomsmrtne kazne zabranio brak izmedu Gota i rimskih gradana, Sto znadida je netrpeljivost postojala joS u vrijeme kada su se oni tek pojavilina obalama Istera (donjeg Dunava). Sada, medutim, Gotima nije nistalo do takvih veza. No, i pored svegaoni ipak nisu bili netolerantni,niti su se mogli odijeliti u potpunu izoliranost.Sazivanjekonci la u Sol inu 530. 533.godine daje naslut i t i da jenjihovo vladanje izazvaloprobleme koji su se morali rjeSavati na Sirimforumima. Iz rijedi Andrije, biskupa u Bistue Nova, podrudju Zenica--Vibez,upuienih koncilskim ocima, nazi'rem'oda je narod u unutna5nj,o-sti Bosne bio u to doba uglavnom s,irornaSan.Bilo je i nekol,iko nerod-nih godina, pa je i sama katedrala zapalau veliki dug, i jedva se odr-Lavala zajmovima imuinijih pojedinaca. Politiika nestabilnost, razara-nja i pljadka imovine tokom V vijeka svakako su nanijeli veliku Stetustanovnicima u zaledu Dalmacije, toliku da ni vi5egodi5nji mir za vla-davine Istodnih Gota nije mogao mnogo pomoii.Poslije ubistva Teodorihove kieri i nasljednice Amalasvinte, 535.godine,buknuo je la t za gotsku baSt inu, t i j meteZ skor is t io e Ju-st ini jan I, pa je iste godine oteo Dalmaci ju, stavio e pod neposrednuvlast (Istoinog) Carstva. On je lako osvojio ove krajeve, jer se rimskostanovni5tvo ionako niie nikada sloZilo sa Gotima, a u istodnom caruje gledalosvogazakoni iogvladara.Goti su nastojali da povrate svoju vlast u Dalmaciji, pa je pod no-vim kraljem Vitigisom (536-540) izvr5en poku5aj da se ponovo osvojiSalona. Kako je zemlja tako postala ratno popri5te, ostale su bez zaS-tite granice prema Langobardima i Gepidima, koji su to iskoristil i, pasu provalili u unutra5njost Dalmacije. Langobardi su zauzeli dana5njusievernu Bosnu i podrudje izmedu rijeke Bosne i Drine. U osiroma5e-noj pr"ovinciji nastala je velika glad. Novi go,tski kralj Totila (541 do552) poslao je, pod komandom vojvode Indulfa, br'odovlje protiv Dal-rnacije, ali tim pohodom nije postignut cilj. Indulf je opljadkao pri-rnorski pojas od Makarske do Salone, kojom prilikom je usmrtio ve-liki broj rimskih gradana (548). Buduii da nije rnogao povratiti Dal-maciju, Tortila e Justinijanu ponudio mir (551), s tim da Carsrtvuod-stupi vei izgubljene krajeve, a za sebe i nadalje zadrii Italiju. Justi-nijan na to nije pristao, nego je njegov vojskovoda Narses provalio uI tal i ju, gdje ie potpuno slomio otpor Gota (555).I O


14/1

U jednom di.ielu Bosne i Hercegovine uspostavljena je, takonovno vlast Carstva. Sudeii po velikoj izgradnji strategijskih pun(limes nedaleko od Neretve i na Bosni), i privrednih objekata,lia je doZivjela oi jednom eru antiike civilizacije, sve do prvih gVII vi jeka.NaSi krajevi su 535. godine uSli, meclutim, samo jednim diu sklop rimske zajednice,a time je nastavljen proces suZavanjaDcije kao geografskogpojma. Njena granica pomaknuta je sada sne na rijeku Bosnu, a to suZavanje ii ie jo5 i dalje, pa ie u VIII vod cijele pokrajine preostati jo'Ssamo nekoliko gradova uz more.Na granicama Carstva,medutim, i dalje su se kretale skupinbara. Vei prije rata protiv Gota, car je na granici blizu lijevih Neretve dao - kako izgleda - izgraditi utvrdeni limes. To je niz uSto ih, koliko do sada znamo, dine grad Stolac, Ko5tur, Blagaj nazajedno sa tzv. Malim grad'om, i Biograd kod Konjica. Nakon 53dine taj limes je produZen i udvr5ien ne5to manjim utvrdenjimkojih nam je danas poznato Debelo Brdo u Sarajevu, Bobovac, una u5iu Usore u Bosnu, i gradina Zecovi kod PrijedorA. U rukamastva bila je i lijeva obali donjeg toka Sane. Rudnici u doliniJapre kod Bos. Novog doZivljavaju u ovo vrijeme naroditi procvajasno je za koga se sada proizvodilo ieljezo na ovako udaljenojferiji, kada se zna da je nekada5njaprovincija Savija, zajedno sajom (Siskom), ostala dal je izvan Carstva,u rukama Langobardkao i veii dio sjeveroistodneBosne. Kako se Carstvo vei otprijecialo na svoje sitne elernente,municipije, vicuse i vile (jercentralnazbog barbarskih provala nije bila u stanju da odrZava redovan kosa svim dijelovima svoga podrudja), to su pojedina uZa podr-udpreporukama iz Carigrada,pojadala mreZu refugija (pribjeZi5ta) zarudno stanovni5tvo u sludaju provale barbara. Za njihovu izgradnsto su posluZile prahistorijske gradine kao vei od prirode zaSticlen. Ta mala podrudja slobodnih opiina sa zabtitnim gradom poskasnije slavenskeZupe.

Justinijan (s/. 3) je 533. godine dao konadnu redakciju rimzakonima. Tako su ostali saduvani propisi koji nam obja5njavajudetalje iz gradevinske djelatnosti, problema urbanizacije i pitanjaStite starih spomenika.O tome ie biti rijedi kasnije.U nastojanjima da pridobije Zapad, car je stupio u vezu i Benediktom (480-547), osnivadem poznatog crkvenog reda betinaca na Zapadu. Prema saduvanim dokumentima, car je njemuvao neke posjede u Dalmaciji i Panoniji Lausinium (na Trebi5nSalluntun, (u Crnoj Gori), a u Panoni i Baloe.U Sirem smislu, Justinijan je postigao znatan uspjeh kadazajednicu Carstva ponovo udruZio mnoga podrudja uz Sredozemnre, sve do Heraklovih Vrata (Gibraltara). U ovo do,ba Ravena pkulturni centar na Zapadu. Kasna antidka civilizacija, presadenarigrada u Ravenu, zradi odavde po novopripojenim krajevima, anjih i u barbarska kraljevstva. Ona je, zadudo, u ovo kasno dobasvjeZa,da njene tekovine proZimaju io5 i drZavu Karla Velikog (7814) i prer.astaju u kulturu romanike.Ipak, i pored snaZenjaCarstva pod Justinijanom, graniceDunar,rrnisu'ostale mirne. Fo rijedima Prokopija (Historia Arcana,. . .>gotovo svake godine otkad je lust ini jan stupio na vlast, Hunveni i Anti pustoie llirik, iitavu Trakiju, Heladu, Hersones i svtt zclo Jonskog zaliva, pa i do samog Carigrada, poiinivii strahotei.iteliima". Kada je 534. godine strateg Trakije Hilbudiie u bo


15/1

Slavenima poginuo, granica je ostala potpuno neza5tiiena,pa su bar-bari provaljivali na carsko podrudje kada god su htjeli, a da ih nikoniie u tome mogao sprijediti. Tvrdave i refugiji Sto ih je Justinijan daosagraditi za obranu drl,ave i municipalnih zajednica, nisu bile u stanjuda se efikasno odupru neprijatelju, koji ih je jednostavno zaobilazio.Jedino su razmirice medu samim barbarima donosile Rimljanima iz-vjesne koristi, pa se tako, Stavi5e, edan njihov dio stavio u sluZbucarskevojske.Do sredine VI v. Slaveni su provaljivali na podrudje Carstva uglav-nom zbog pljadke, ali se od547. godine kod njih javlja teZnja da se naisprainjenom prostoru uzdrrt granioe i stalno nasele. Sljedeie godinepoSli su Gotima u pomoi, pa su u sjevernoj Italij i razbili carsku voj-sku. To je bio prvi prodor Slavena na tlo Italije. Dvije godine kasnije(550) oni opet provaljuju u provinciju Dalmaoiju.

Oko toga doba javljaju se na granicama Carstva prvi Avari, nas-Ijednici Huna. Koristeii razmirice izmedu Langobarda i Gepida, onise udvriiuju na tlu Panonije time Sto zaposjedaju podnudja koja su dotada drZali ovi posljednji. Carstvo je, koristeii te razrrr-irioe, onovnoosvojilo Sirmij (Srem. Mitrovicu - 565). Gepidi su bili sp,remni daodstupe i ditavu zapadnu Panoniju, ukoliko bi im Carstvo priteklo up,ornoi, no Justinu II (565-578) nije bilo stalo do gepidskog savez-ni5tva. Tako je njihova drLava567.godine potpuno raskomadana.Kakosu se Langobardi zbog neprijatnih susjeda povukli u Italiju (568),Avarima su ostala na raspolaganju Siroka podnudja zapadne Panonije.Njihov poglavica Bajan izrastao je tako kao nova uzurpatorska lid-nost i napast sa kojom je Istodno Carstvo moralo rjeSavati perfidnosmiSljene sporove na svojoj granici u jugoistodnoj Evropi. Za vr5enjepritiska i stvaranje nemira Bajan je uvijek iznalazio nove razloge: dasse vrijedao na postupke cara, das je traiio neka svoja, toboZnja, prava,proistekla iz odnosa Carstva sa narodima koji su prije toga Zivjeli uPanoniji; da bi se, zatim, udinio naoko usluZnim, progoneii Slavene sacarskog podrudja. U takvom "hladnom ratun izgubljen je Sirrnij (582),a njegovi preZivjeli gradani jedva su se spasili. Grad je spaljen.

U ljeto 597. Bajan je provalio starom rimskom cestom od Servi-cija (Bos. Gradi5ke) prema Saloni (Solinu), pa je usput razorio gradtsalkis (moZda Baloe, podruije Kljuda ili Varcara) i joS 40 manjih re-fugija i straZamica u okolini. Tom prilikom poubijao je sve stanovniker-,vihkrajeva. Carska vojska, koja je, bespomoina, sve ovo promatralaiz skrovitog prikrajka, jedva je uspjela da, u jednom iznenadnom na-padu, raspr5i Avare i spasi bogati plijen. Oko 600. godine u provalamasu aktivniji Slaven,i, mjesto Avara, zbunjenih zbog kuge koja je medunjima harala. Carstvo je tako u kratkom predahu ,orbnoviilo voju gra-nicu na Savi i Dunavu. Vjerske razmirice koje su izbile u Saloni, znaksu da ie provincija Dalmacija u to doba iivjela u miru.Maurikije je 601. godine obnovio rat protiv Avara, pa je njegovavojska pre5la na lijevu ,obaluDunava. Car je ielio da i sljedeie godinenastavi konsolidaciju granice, pa je naredio da vojska prezimi na bar-barskom podrudju. To je dovelo do pobune u kojoj je Maurikije ubijen(602). Nastalo bezvlade iskolrirstili su Avari i Slaveni, pa su se pr,osulipreko Save i Dunava na podrudje Carstva. Oni su zauzeli Delminij(Duvno), zafiim Salonu (614), te konadno i Nar"onu (62I). Preostalispomenici antike tada su spaljeni. PreZivjeli rimski gradani spasili suse bijegom na otoke. Carstvo je dobilo na svom teritoriju novi narodkoi i ie se tu stalno nastanit i .20


16/1

Drustveni odnUnutra5nji razvoj u rimskoj drZavi, kao i provale barbara, cali su, znatno, na pnomjene u dru5tvenom p,oretku. Razlog je bionostavan. Buduii da se ditav poredak rimskog druStva zasnivao nanosu klase koja je vladala i one koja je sluSala, do poremeienjmoralo doii u dasu kada se poljuljao poloZaj onih koji su drZali vKada je davanjem graclanskih prava stanovnicima pr,ovincija, i ljenjem vojne sile zbog apstinencijalnih tendencija graclana opadaozarobljenih barbara, broj robova se smanj,ivao.Poljoprivredna proiznja je tako, zbog oskudice u radnoj snazi, opadala, pa je privreda du krizu koju je izazvao nesklad izmedu proizvodnje i potroinje doDiokl,ecijan je poku5ao da rijedi to pita,nje maksimiranjem cijena (3dime, medutim, nije otklonio uzroke ditavogproblema.U nesredenim prilikama, prva su na redu bila sitna gazdinkoja su u novonastaloj situaciji podela propadati i utapati se u vposjede- latifundije - posjede judi koji su u mutnim vodama jesistema u raspadanju uporno plivali na povr$ini. Osiroma5enje eslo do te mjere da su se zemljoradnici svojevoljno stavljali pod pnat velikih posjednika, a time, po obidajima vremena, gubili svojmostalnost i u reZimu kolonata do,lazili u poloZaj koji se nije mrazlikovao od ropstva. Sitni posjed nije, medutim, bio potpunodiran, pa tako ni robovi nisu preko noii nestali sa privatnih imanjjednom svom pismu, Euzebije Jenonim (r.otl. oko 347) pri,povijedasu ga, kao malenog djedaka, roditelji za neposlu5nost batinaliroban. Prema tim rijedima, koje nemaju samo figurativan karaktna5im krajevima je jo5 oko sredine IV vijeka ovaj sistem bio redpojava, a tek pod konac stoljeia Jeronimovu odevinu u Stridonuvi5e obradivali robovi, jer je - tada vei zapu5teno imanje -na prodaju.Ondie gdje je zakazala privatna inicijativa, tu je drZava prdila kao proizvodad, na napuitenim ili otkuplienim zemlji5tima vala posjede sa ne5to izmijenjenom strukturom proizvodada.To suvei spomenuti, dominiji. Na takvim drZavnim dobrima, naime, upsu preuzeli zakupnici, conductores, tj. ljudi iz administracije Caa radnu snagu dinili su robovi. S obzirom na to da sistem kolonataosiguravao znatno poboljianie druitvenog pololaja radnika u poljvredi, to nije postojala ni bitna razlika izmedu robova na drZaimanjima i kolona sa privatnih latifundija.Ipak se, pod pritiskom anarhije ko,i,u e izazvala seoba, mijei poloZaj robova. U krajevima kroz koie su pro5le dete barbara, gdar.i, desto, nisu vi5e mogli povratiti svoj stari autoritet, pa su mpopu5tati. Tome je doprinosilo i kr5ianstvo sa idejom moralne jekosti svih ljudi. Zatzimanje ovako blagog stava prema robovima pie vei u III viieku. Kao primjer navodimo da je car Septimiie Ssvog kuinog roba (verna) Kalimorfa, oko 201.godine postavio za v


17/1

tj. za upravnika u tvornicama i,eljezau Blagaju na Japri, pa ga 202. go-dine i lidno posjetio.Ma koliko da su odnosi gospodara prema potdinjenima vremenomublaZavani, o ipak nije vi5e moglo da spr"ijediZelju robova za punomslobodom. Kada su, pod pritiskom barbara, lanci drZavne uprave prs-kali, vrlo 6esto su se, u vrijeme takvih provala, bivii robovi i kolonipridruZ'ivali barbarima. S pravom se pitamo da li se prelaskom robovana s tranu Zapadnih Gota moie protumaditi i propast velikog driavnogpoljoprivrednog imanja na Mogorjelu kod eaplj,irre, 401. godine.MoZda,najjade promjene, koje se mogu pratiti u vezi sa procesomraspadanja antidkog dru5tva, jesu promjene u samim ljudima. Njih su,gledano u cjelini, pojadavali i oni l judi barbarskog porijekla koji suvremenom postajali dlanovi antidkog dru5tva i sa njime se saZivlja-vali, no istodobno mu davali neStood svojih osobina.Novi duh koji proiima druitvo je, u stvari, mjeSavina antike ikulture stepskih nomada. Rimski gradani, Italici i romanizirani narodiu susjedstvu, gubili su svoju Zivotnost, dok su prido,Slicedavale noveimpulse u javnom Zivotu. Kao svaka naoija koja svoj pr:os'peritetvedimdijelom osniva na vojnim uspjesima, tako su i Rimljani, u epohi pob-jeda, preZivljavali zlatni vijek svoje kulture; sa prvim porazima su pre-Sli u stagnaciju, da bi, na koncu, bespomoino pratil i preoblidavanjetedevina svoje kulture. Opadanje mora'la i degeneracijabila su nuina po-sljedica ovakvog stanja.Kapitolijski bogovi, svojim vrlinama i manama, inade, bliski l ju-dima, na5li su se u situaciji da se zajedno sa tim istim ljudima izgubeu bespomoinoj starosti. Oni su vremenom postali predmet praznovjerjapa je i sluZba njima pretvorena u besmisleno zgovaranje formula kojeiesto nisu razumjeli ni oni koji su ih izgovarali. Kult se pretvorio uniz odredenih radnji Sto je trebalo da ima magidni sadrZaj,no ipak, sveskupa ni.ie malo dubokog smisla.Veiina naroda nije ni znala za drZavne bogove i kult, jer je seljakoboZavao mno5tvo duhova, podev od kuinih penata i lara, pa do nevid-li ivih bica koja su obitavala svugdje: u polju, oko kuie, u Sumama ina raskr5iima. Nisu to bili nikakvi dobri zaititnici imovine i liudi,nego hir.ovite ufvarre za diju s,e naklonost 'trebalo borifi rnolitvama i da-rolijama. Bogovi su se tako pretvarali u demone, umjesto da ljudimapomaZu, oni su ih pla5ili. Sto su se hramovi olimpiiskih i kapitolij-skih bogova uredno odrZavali, o je bila vi5e stvar navike, odnosa pre-ma starim spomenicima, pa i izvjesne sentimentalnosti prema nedemuSto je vei davno pro5lo. A ono "pro5lon Zivjelo je joS u li jepim uspo-menama. Iskrenih po5tovalaca bilo je vrlo malo jer ti bogovi nisu pru-zali nikakvu utjehu za dnevne brigi, oprost za udiniene prijestupe il iobeianje za bolji Zivot poslije smrti.Julijan ,Otpadnik" poku5ao je da u paganstvo presadi pone5to izmitraizma i kr5ianstva: propovijedi, pomoi siromainima pa i jo5 pone-ku socijalnu tedevinu, no i to je nakon njegove prerane smrti ubrzooti5lo u zaborar,.U beznadu, deje o spasavanju du5a podele su opsjedati l jude. Upomoi su pritekli razni kultovi i misterijska posveiivanja, s obeia-njem besmrtnosti i oprosta od grijeha, 5to su iz Egipta, Prednje Azijei Grdke preno5eni na Zapad. Medu njima se istide kult Izide, Prijapa,Dironisa,Serap,isa,Demetre, Sabazija, Velike Majke i At i,sa. Oni su seiesto medusobno rnije5ali, i elementi jednoga prenoSenisu u drugi. UIV vijeku bio je narodito razvijen sinkretizam. Koliko nam spomenicigovore, u naSim krajevima bilo je poklonika Sabazijeva kulta, u Srebre-, ,


18/16

nici, kulta Attisa, u srednjoj Bosni i Podrinju, a Prijapa u Japri,i inade u panonskim krajevima. Neie biti sludajnost da su ovi misi kultne radnje njegovani upravo u rudarskim podrudjima, gdje jenovni5tvo bilo u znatnoj mjeri orijentalnog porijekla. Jer, ideje osterijima su ne samo potekle sa Istoka nego su bile i forsirane, pstveno, medu ljudima iz tih krajeva.U zapadnom dijelu Carstva, medu obrazovanim ljudima, zapapoku5aj da se religiozna praznina pop,uni novim filozofskim pravkojim se nastojalo stare materijalizirane predodibe o bogovima zaou novo, ne5to uzviSenije, metafizidko ruho, izdidi ih iznad obidnelerije i li5iti ljudskih mana, dime su bili opterecni. Taj filozofski prnazvan e n eo p I a t o ni zam. U njemu su se ujedinile sve rnisli 'izrijih filozofskih ikola, a sve skupa bilo je zaiinjeno orijentalnim rjama. Sva ta filozofija po5la je, rnedutim, za boianskim objavamonda kada su bili u pitanju i najjednostavniji mitovi. Sve se svna poboZnost,utapanje u mistiku i bo rbu za spas du3e. Ne moZprema tome, vi5e govoriti o nekoj filozofiji koliko o teologiji, jersvijet je, prema udenju neoplatonika, bio ispunjen boZanstveno5iuse prosipala od najvi5ega biia, savrSenogdo tolike mjere da se o njnisu mogle stvarati predodZbe ljudskim elernentima, preko niza niZegstepena, ve do dovjeka materijalnog svijeta.

Neoplatonizam je, zapravo, pokupio svu znanost filozofa antisvijeta i Orijenta. To je bilo posljednje Sto su umovi antike mogpruZe u ovo kasno doba. Oni tirne, ipak, nisu mnogo pomogli pastvu, dok ih je krSianska propaganda prihvatila kao pogodnu osza priblilavanje onima koje je Zeljela pridobiti. Neoplatonizam jestalom, bio ograniden na pristalice u krugovima obrazovanih ljudtakvih je u kasnoj antici bilo sve manje.Drugi takmac za osvajanje duSabio je m i t r aizam. To je bioSunca, propagiran u perzijskoj varijanti, a on postaje popularan neu III vijeku. On nije bio ekstremno destnuktivan,u odnosu na taddru5tvo, pa je tako mogao stei'i naklonost i samih careva, po dernu ovoj prvoj fazi svoga prodiranja, postao snaZan druStveni faPogodovao je Carstvu. Donosio je traZenu novinu za dru5tvo koipodelo gubiti orijentaciju; pri tome nije bitno zadirao u organizdrLave, a daleko je bio od toga da bi prijetio dru5tvenim prevraMitra, Nepobjedivo Sunce, stavio se tako u sluZbu Carstva. Zabluma je pnuZao opro5tenje od grijeha, carevima darivao prijestoljvojnicima osiguravao pobjede. Svi su, dakle, morali biti zadovoljni, ovi darovi nisu bili duga vijeka. Savjesti su i dalje zapadale u kprijestolja se ru5ila, a pobjeda je bivalo sve manje.Izvori mitraizma bili su, uostalom, u Perziji koja je - nepodena - stajala na istoku Carstva kao takmac vrijedan po5tovMoZda je bilo i malih priZeljkivanja na radun integracije dvajutova? Tu negdje krila se njegova prednost. Mane su mu bile vi5e nizacionog karaktera. U osnovi mizogin i favoriziran od vojske, mizam, u odnosu na krSianstvo, nije bio u dovoljnoj mjeri univerza daleko je od toga da bi zajednici davao neki odredeni pravackako potreban dru5tvu koje se raspadalo.Iliri su pokazivali naklon'ost prema ovom kultu. Mitraizam jedje bio u prednosti jer su u procesu romanizacije autohtoni bogoprilidnoj mjeri bili zaboravljeni, a od III vijeka Ilirik je u Carstvcentar politidke i vojne inicijative. Iliri su bili ona skupina kojkrparila Carstvo, upravo ono carstvo protiv koga su se njihovi


19/1

tako strasno borili. zbog toga su se, upravo, u dilemi oko mitraizmaili krsianstva odludili za,ono pffo, jer carstvo je, sada,bilo njihova svo--iina, oni su dinili sve da bi ga saduvali.. JoS j9dp. religija odigrala je u druStvrr kasne antike odludujuiuu logu.To- je b i lo k rs ians tvo. ' I ova j ku l t potekao e sa Is toka,no izposne i Skrte, ikonoklastidki raspolozenemonoteistidi


20/1

Sl. 3. Justinijan I, prikaz na mozaiku u crko| su. Vitala u Raueni

je bilo oko tridesetak sk'upina sa razliditim udenjima, moZe se reiim je zajednidki bio princip dualizma, dakle neko suprotstavljanje di materije, dobra i zla, svjetla i tame, svijeta plerome i kenome.Oni nisu bili neprijateljski raspoloZeni prema sluZbenoj Cnego su samo nastojali nametnuti joj svoje poglede.Sirijski i egipatski centri vrlo ramo su prestali biti ekspanznajkasnije vei u IV stoljeiu. Perzijska varijanta, koju je u III stnovao Mani, nile mogla biti uguSena. Naprotiv, maniheiz,am je uVI stoljeiu na5ao puta prema Italij i i Galiji s jedne strane, a pr


21/1

Iibetu i Kini s druge. On se za vrijeme toga prodora morao dotaknutii Dalmacije, ali nam ishod toga nije poznat jer su se ovi krajevi nala-zili pod udarom seobe nar.odA.Izgleda da su ideje ovakvih i slidnih skretanja donijele na Zapadrazne redovnidke skupine. Za neke od osnivada tih skupina, tako zaIvana Kasijana (umro 435), znamo da je prije osnivanja svojih sarno-stana u Galiji Zivio kod anahoreta u Egiptu, a to znati da mu gnostidkeideje nisu morale biti strane. Od dogmatskih skretanja nisu bili izoli-rani dak ni sljedbenici Bened,iktovih regrula, jer se njihova umjetno'stjo5 i u kasnijem srednjem vijeku na momente utapa u neki dudan svi-jet nama nerazumljive mistike.Podaci o ranom Sirenju kr5ianstva u pozadini provincije Dalma-cije gotovo i ne postoje. Prisne kulturne veze srednje i zapadneBosnesa Primorjem dozvoljavaju pretpostavku da su ideje koje su u Saloninalazile svoje pobornike, zradile i na podrudje u pozadini. Dakako, sa-mo u gradovima, jer dugo vremena selo nije bilo sklono prihvatanjunovih ideia.O piisustvu kr5iana u ovim krajevima u IV stoljeiu posredno namgovore dva natpisa konci,pirana na nadin koji nije b,io uobidajen kodpagana. To je natpis iz MujdZiia u kome se javlja formula in pace, inatpis iz Ribiia u kome pokojnik za sebe tvrdi: qui 't 'elicissimussum.fz vremena prije IV st. crkve nam nisu poznate. MoZda je tomebila kriva dominacija judaizma u crkvenom Zivotu prvih vijekova, jeron nije telio izgradnji istaknutih kultnih gradevina, buduii da su seobredi ditanja svetih knjiga mogli vr5iti u prostorijama unutar pro-fanih gratlevina. Tako, na primjer, oratorij iz tog vremena u Poredu(Istra), prepoznajemo samo po diskretno datim simbolidnim prikazimau podnom mozaiku. Nema sumnje da nekoliko takvih prostorija stojidanas u ru5evinama antidkih zgrada rasutih po Bosni i Hercegovini.Prvu sigurnu vijest o postojanju crkvene organizacije u ovim kra-jevima imarno, medutim, 'tek kod Euzebija Jeronima, koji 374. godinepi5e jedno pismo Julijanu, dakonu u Stridonu, a u drugom spominjebiskupa toga grada Lupicina.U panonskom dijelu Bosne, prilike su, kako izgleda, bile znatnodrugadije. Manje aktivni u drZavnim vlastima, a vi5e izloleni problemi-ma koje je sa sobom donosila provala barbara, Panonci su tr veiemhrrojuprihvatili kr5ianstvo, o demu svjedodi veliki broj svetaca-mudeni-ka u krajevima uz rijeku Savu.Koliko god bismo mogli uredno pokopavanje robova na Mogor-jelu dovesti u vezu s ublaZavanjem socijalnih suprotnosti u toku IVvijeka, isto tako ga moZemo smatrati poiljedicom kristijanizacije, a, stim u vezi, i s izmijenjenim stavovima prema kultu mrtvih. Pomanj-kanje kr5ianskih kultnih gradevina, starijih od IV vijeka, biie da jesamo sludajnost u radovima na arheoloSkom straZivanju zemlje. CrkveIV vijeka mogle su biti gradene unutar gradskih nas-elia, kao Sto tokasnije vidimo u municipiju nepoznatog imena u Prisoju kod Duvna,Varo5luku u Turbetu, Malom Mo5unju ili Potocima kod Mostara, gdje sebogornolie nalaze izmedu kuia, gotovo u oentm naseljenog prostora.Kako u Bosni i Heroegovini nije do danas sistematski iskopan nijedantakav kompleks, ovo p'itanje os'taj'ebez pravog odgovora.Uostalom, jedan dovjek iz ilirskih krajeva proslavio se kao crk-veni graditeli joS i kasnije u Rimu. To je bio prezbiter Petar koli je -oko 425. godine, nak,on pusto5enja Gota, s,agradi,ona Avenrtinu bazilik'r.rsv. Sabine. Daleko smo od toea da bismo u ovoi sradevini traZili uilir-sken elemente - Rim ie bio" suviSe ak centar" ali je ljuti kamen26


22/1

Hercegovine Dalmacije svakako mogao imati udjela u formiranlutrove lidnosti. Smatra se da je njegovo djelo snaZnoutjecalo na raarhitekture na Zapadu.Sto se gradova ti6e, oni su, gotovo u cijeloj zapadnoj polovinistva, tokom IV vijeka znatno osiroma5ili i opustjeli. Bogati ljudi ndrZavaju se vi5e u njima, a njihovi gradski domovi sluZe im samkratak povremeni boravak. Ti lju di sada radije Live na imanjimase proizvodi hrana i sve drugo 5to je potrebno za Livot i odrZTu su njive, voinjaci, stoka, Zitnice, mlin'ovi, t orkuli za ulje i fu se, konadno, naila i radna snaga, er svi, pa i zanatlije, bjeZe,udoba, na selo. Buduii da se sada gradani zbog neprijatelja zatvarzidove, gradska naselja gube svoju privladnost kao kulturna i privresrediSta.Umjesto toga, u njihovoj okolini nidu veleposjedi judi kozbog stalne opasnosti od pljadke, opasuju zidovima nadidkanim kulCar Honorije izdaje 424. godinedak i zakon po kome se u istodnimvincijama preporuduje ogradivanje privatnih imanja zidovima (lust. YIII, 10,10). Stare rii,mskevile, s,a svojim stupovima i parkovpretvaraju se tako, tokom V vijeka, gotovo u neku vrstu zamGospodar koji u nj ima Zivi ne sastavljavi5e stihove niti sakuplja vdnu5tvo, kako su to dinili njegovi preci u rrr-irna vremena; on se bavi konjima, ide u lov sa svojim ljudima, sa kojima - ako budtrebno - rnoZe svakog dasa poii u rat. U V viieku, to je vei pravidalac Sto iz svog zamka promatra svoja polja i svoje seljake koje on jedini gospodar sudac


23/1

GRADEVINARSTVO

O graclevinarstvu kasne antike, u za-ledu provincije Dalmacije, moguie je go-voriti vi5e na ternelju arheolo5kih nalazanego Sto bismo to mogli zakljuditi iz pi-sanih izvora.Osnovni je zakljudak da je kvalitetgrailevinskih radova ovog doba, u pro-vinciji, podeo naglo opadati. Postoje tui tarno spornenici (bazilika u Cirnu, Mo-gorjelo) koji su izvedeni korektno, i usvemu prema vaZeiim propisima klasid-nog doba, ali - to su joS sam,o znimke.Veiina gradevina ostavlja utisak povrS-nog rada i nepoznavanja instrumenata zamjerenje pravih uglova.Ovo, svakako, ne bismo mogli nitismjeli generalizirati za ditav raspon vre-n-Ienaod podetka IV pa do svrietka VIvijeka, jer - to je vei i u uvodu na-gla5eno - u ovom vremenu postoje tr irazdoblja u kojima politidke prilike na-meiu specifidnosti koje su na5le svog od-raza i u gradevinarstvu.Mogorjelo i Ljusina predstavljaju ugradevinskom pogledu novost, ali su ar-hitektonski normativi na njima jo5 uvi-jek antidki - moZda ne klasidni, ali,ipak, ne tako udaljeni da bismo te obje-kte morali svrstavati nekamo drugdje iz-van antidkog svijeta.Ono Sto ie donijeti naredno vrijeme,tokom V vijeka, to (e znatno izmijenitisliku gradova i gradevina u ovim kraje-vlma,

U provalama barbara stradao je is-taknuti intelektualni sloj gradana u mu-nicipijima, a sa njima su zapale u krizui zanatske vie5tine. Kao i na drusimpoljima javnog Livota, tako su se I ugraclevinarstvu pojedini municipiji ogra-nidili na svoje uZe podnudje, pa nastaviliZivot na individualnoj osnovi, u okvirimamoguinosti koje su zatede,ne trenutkuotcjepljenja.

Tehnika gradenDakako da su, u vrijeme kada je Cstvo restauriralo svoiu vlast u ovim kjevima (535. godine), ponovno osigurkontakti sa sredi5tima provincija, patako opet postojala moguinost izvodedrZavnih gradevina sa ekipama poslaniz nekog centr.a. Takvi majslori radsu, meclutim, po normama koje su se rlikovale od onih Sto su ih prakticiraliniji poduzetnici u IV vijeku, pa i domljudi. Primjer za to su gradevine udarskom distriktu, u dolini rijeke Japkod Bos. Novog. Industrijske pogone,dje, izvode judi koji grade na nadin ol j ih kost i" (opus spicatum), dok se, sdobno, u naselju metalurga, svegametara daleko od pogona, stambenezgde i bazilika izvode u neurednoj tehnopus incertum sa upotrebom spolija.Nama ie, svakako, ostati tajna kobili l judi koji su gradili velike objeu reZiji centralne ili provincijalne vlakao Sto je Blagaj na Buni ili metalurpogon u dolini Japre. Zidari ovih obkata bit ie da su sadinjavali neke pokne ekipe koje su, za ra(un drZavnog era, izvodile radove prema propisanim nmativima. Njima, naprotiv, u pojedinmunicipijima postojali su priudeni zidkoji su izvodili radove za privatnikemunicipalne potrebe. Za njihovu neurnost niie moZda krivo samo povr5no 5lovanje, nego su i narudioii bili l juskromnog imovinskog stanja, pa takskromnih zahtjeva. Oni nisu mogli Lrtvati mnogo sredstavaza svoje gradevlzgleda, kao sigurno, da se u V ivijeku ovdje vi5e nisu pr'oizvodileopeU Sarajevu,podetkom IV vijeka, radi clana koja svoje proizvode obiljeZavagovima MAXIMINA i CONSTANTINA.zilika u Klobuku (V vijek) pokrivaistina, tegulama medu kojima se nai jedna sa Zigom PANSIANA, ali se z


24/1

da je ova tvornica prestala s radom jo5koncem I vijeka. To je, dakle, bio spo-lium. Zbog oskudice u tegulama, na5eba-zilike V i VI vijeka pokrivene su Simlomi slamom, a samo neki dijelovi (u Brezisamo otvoreni portici oko zgrade - odi-to zbog vjetra) bivaju pokriveni te5kimtegulama. Izgleda, kao da su ciglane obu-stavile rad negdje poslije provale Zapad-nih Gota (401. godine), jer je ubrzo po-slije toga, provincija Dalmacija u stal-nom nemiru zbog Huna. Do obnove tihciglana, u vrijeme restauracije Carstva,od 535.godine pa do konca stoljeia, nijevi5e do51o,a ono opeka Sto nalazimo unekim gradevinama- (tako u bazilici uBlagaju na Japri), bit ie prije da potjedusa starijih objekata, iz III i IV vijeka.Ne znamo u kolikoj se mjeri, u ovodoba, gradi od derpida. Do sada je sa-mo na jednoj zgradi, unutar metalur5kogpogona u podrudju Blagaj-Maslovare do-lina Japre), ustanovljen zid od ce'rpiia.To svakako nije bio izuzetan sludaj, atakve objekte te5ko je i otkrivati jer sederpid u ovako dugom rasponu vremenauglavnom vei pretvorio u sloj obidne ilo-vade.Pritesani kamen je rijetkost (crkva uCimu i Klobuku, pa straZarnica na Bo-bovcu, grad Koitur). Bilo bi pogre5noako bismo te zidove uvrstili u skupinutipa "opus quadratum" jer na taj nadinje zapravo izvedeno samo lice zida. Nazidu bobovadkogburgusa (VI vijek) vidise da je on zapravo izveden po sistemuopus spicatum, a samo je vanjska plohaobilieZena detvrtasto oblikovanim ploia-ma. D. Sergejevski e, ne ulazeii u deta-lje gradnje zidova,smatrao da su u Klobu-ku i Nerezima lica zidova bila izvedenaod kvadrica, a unutrainji prostor da jeispunjen masom kamena i kreda. Mislimda su izvodadi ovog polovidnog opuskvadratuma srZ zida radili po sistemuribljih kostiju (spicatum), Sto nije zapa-2eno er se kod iskopavanja ovih objeka-ta nije obratila posebna paLnja na tajdetalj.Mi, dakle, u rasponu od IV do VI sto-ljeia susreiemo sljede6e nadine gradnje(s / . ) :l. Opus incertum u slojevima od Po20 cm. Izvodi se od grubo pritesanog vap-nenca, vezanog obidnim krednim malte-30

rom. Uglovi su desto zvedeni od pravilnoi uredno pritesanih blokova vapnencaTakav zid je redovno Zbukan, pa su unjega ucrtavane fuge mistrijom u svjeZZbuku na mjestima gdje je bila veia kolidina maltera u zidu, a to zna(i da je postojala horizontalna fuga izmedu svakonovog naloja, i kose fuge izmedu,njih uraznim pravcima - ygf prema obliku karnena (Mogorjelo).Na ovaj nadin gradeno e u IV vijeku2. Opus incerturn bez ikakvog reda slojeva, vezan slabim krednim malteromsa mnogo primije5anog pijeska, pa dak iliunka. Takvi zidovi su vrlo Skrto oZbukani.Ovaj nadin ulazi u obidaj u V vijeku,i traje tokom VI vijeka (Oborci, Dabravine, Zenica, Zitomislii i).3. Opus mixtum je, zapravo, varijantaslojevitog opus incertuma (mai br. 1), apostizao se tako da se izmedu pojedinihslojeva, jednog ili viSe, umetao red opeka. U podetku vidimo samo po jedan reda kasnije i po tri reda, kada taj elemenapostaje dekoracija zida. Ovaj nadin zateden je kod nas samo na Mogorjelu, amoZda e postojao i na bazilici u Blagaju(Japra). Njegovo je postojanje datiranoprema Mogorjelu u IV vijek, dok je zaBlagaj-Japru (VI vijek) nesigurno.4. Opus spicatum je izvoden na tanadin Sto je, obidno, plo5no kamenje slagano u zidove u kosom poloZaju - jednom na jednu, a drugi red na drugiu stranu. Tu tehniku mi zapravo moLemo razdvojiti u dvije podvrste:a) u sludaju kada je ploha zida bilaoZbukana,zid je u cijeloj Sirini izvedeu naizmjenidno kosom slaganju kamenaU svjeZu Zbuk'u su mistrijom ucrtane horizontalne fuge u razmaku debljine sloja kamena, a zatirn - izmedu tih linija- kose fuge na mjestima izmedu pojedinih kamenja. Primjer: objekti metalurSkogpogona u Blagaju i Maslovarama.b) U sludaju kada je lice bilo izvedeno u obradenom kamenu, onda je srL zida gradena po sistemu optrs spicatum aistodobno su ugradivane plohe detvrtastog kamena,koje su dinile lice zida. Tak'r,izidovi nisu bili oZbukani (primjer: Bobovac, Ko5tur, Makljenovac, a vjerojatnoKlobuk i s1.).


25/1

Ovu tehniku gradenja datiramo u VIvijek. Na ovaj nadin gradene su drZavnegraclevine u doba restauracije carstva(posl i je 535. godine), al i je to vei bi lo,donekle, poznato i graditeljima bazilikeu Brezi, moida, preko zarobljenika iligraditelja najmljenih negdje izvan gotskedrlave.5. opus quadratum. U ovom sludajulica zidova su radena od oravilno i ured-no pritesanih blokova kamena, a u praz-nu srZ zida nabacano je kamenje pomi-je5ano sa krednim malterom, neke vrsteopus coementitius. Tako je gradena crk-va u Cimu (Mostar). Bazilike u Nerezi-ma i Mokrom nazvao bih, radije, opuspseudoquadratus.U graditeljstvu kasne antike susreie-mo jo5 jednu specifiinost: to je dotjeri-vanje povrSine kamena zubadom - "l"r-tum dentatum. Na tai nadin obradene sumnoge povr5ine kamenih ploha, i one zaunutrainje vezanje u zidovima kao i po-vrSine koje su bile izloZenepromatranju.Te nazupdane povr5ine na objektima izV i VI vijeka nisu znak povr5nosti ilimajstorske nedoudenosti,nego e to ukusi obidaj vre mena, Sto je vei odlidno pri-mijetio Ejnar Dyggve u Sa-troni.U posljednje vrijeme arheologija ob-raca paLnju i na ovaj detalj. Tako je,Bronsted, prilikom obrade nalaza u Kap-ljudu kod Solina, dao nekoliko primjeraobrade povr5ine zubadomr, a ta zapalanjapro5irio je E. Dyggve2. On je dak i re-konstruirao tehnidki postupak. Ovim pi-tanjem u Bosni i Hercegovini se poza-bavio D. Sergejevski3kada je o,bradio na-laze crkve u Klobuku kod Ljubuikog iu Dabravinama. Ovdje, naime, postojedva tipa zubade:a) Sa oStrim Siljatim zubima (razmakizmedu zuba 2,2 i 3,2 mm)b) Sa plosnatim zubima1. Sirina zuba 4__5 mm, sa razmakomizmedu zuba 1 mm2. Sirina zuba 6 mm, sa razmakom od1 m m3. zubi razne Sirine (6-7 mm), sarazmakom od 2 mmt Brrornsted,Reoherches ir Salorna I, 63. islika 5.'?E. Dyggve,Forschungen in Salona, iI, 28,sl. 36.3 D. Sergejevski, GZM, NS IX (1954),str.201---202;sti, Dabravtina,Sarajevo 1956., tr. 38.

5 NN , , N\\N ''UV/Z/A I\\s 'alia//z:fu ^NI I l I 1 . . t

Sl. 4. Karakteristitne urste zidanja u kasnt i tko doba


26/1

4. Sirina zuba 7 mm, razmak izmedunjih 2 mm5. Sirina zuba 9 mm, razmak 2 mm.PovrSine pod ,ao obradivane su, kako iz-gleda, dekiiem oStrih zuba, dok ie za onenavedene po4 "bn bilo upotrijebijeno dli-jeto sa tri zuba.Posebni problem u graclevinarstvu ka-sne antike iine spolija- od ara, nadgrob-nih spomenika i obradeni diielovi arhi_tekture klasidne epohe, Sto se u velikojmjeri upotrebljavaju za gradevineV i Vivijeka. Taj problem pribiranja gradevin_sKog materuaia spomenuli smo vei i namjestu gdje je. bilo govora o materijaluod. pedenezemlje, No, dok je kori5ienjeplinta- i tegula razumljivo, dbtle nas dudisa koliko su upornosfi uniStavani starijifiguralni spomenici. Danas vaZi, sotovokao pravilo, da zidove sa ugradenim an-titkim spolijama tretiramo f,.aokasnoan-t idke jer- je graditel jrma u srednjem vi-Jeku - bar u ovim krajevima _ takavobiiaj gotovo nepoznat. iome su d.va ra-'zloga: a) monumentalne gradevine sred_njeg vijeka lociraju se na specifiinim te-renima, a podalje od mjesta sa antiikimru5evinama, i b) u V i VI viieku ru5e-vine iz ranijih epoha bile su io5 dostavisoke, pa tako i idealne kao- maidanigradevinskog materijala. Konadno, zako-nodavci su traZili da se ru5evine napuS_tenih zgrada razore ili ponovno osposobeza svoju prvobitnu funkci iu. Osim tosaje i ,novo dru5tvou kasng antike trurt-o-jalo izbrisati svaki trag paganske civili-zacije, pa makar ona siajali jo5 samo uru5evinama.Zidari kasne antike ne insistiraiu vi5ena vapnencu kao osnovnom sradevin-skom materijalu, kako je to bilS pravilou rano carsko doba. U Blagaju na Japriljudi vei u IV vijeku koiisle umjesrokamena trosku od"talionica L,elieza," uVI vi jeku i spol i je sa obiekata IV vi ieka.Iako su i jedni i drugi Ziviel i u ,rr i ie."-nju da su gradani antidkos hru5tva. inakie 200 burnih godina (od-sredin" iV'dosredine VI_vi jeka) bi lo dovol jno da seraskine svaka veza izmedu iednih i dru-gih. Za ljude VI viieka stele i are iz IV

yijqka su vei strani objekti, li5eni pi pijeteta.Kao vezivo sredstvo struZikredniter. Mi, desto,nepravedno mislimo dta smjesa toku V i VI viieka izssvoj stari kvalitet. Bit ie priie da i"llte .za raspadanje.zidova " o'riu.iluctevrnakasne antike prekratko vrileml


27/1

Sto se zakona tide, njih bismo u gra-devinarstvu mogli podijeliti u nekolikoskupina:a) propisi o statidkim i drugim nor-mama,b) prcrpisi za zaltitu od poZara,c) imovinsko-pravni odnosi,d) zakoni o oblikovanju prodelja iurbanistidkih cjelina,e) zakoni o za5titi spomenika.Autentidni tekstovi tih zakona ostalisu nam saduvani u korpmsima Teodozi-ja I (379-395) i Jusbinijana I (527-565). Sastavljadima Teodozijevog korpu-sa bili su ooznati tek zakoni od vreme-na Valentinijana i Valensa (365. godine),dok su pravnici Justinijanovog doba uni-jeli u kodeks zakone podev od vremenaAleksandra Severa (iz 222. godine), a udigeste su uvrstili i jo5 starije. Najveiibroj rimskih gradevinskih propisa sadr-Zan je u konstitucijama careva (consti-

tutiones principttm), ali u Carstvu posto-ji i obidajno pravo koje je dugom prak-som uzdignuto na znataj zakona. Na ta-kve "starinske obidaje" desto se pozivajui izridito doneseni zakoni.a) Statidke norme vi5e su plod obi-dajnog prava, i uglavnom su nam p,ozna-te preko Vitruvija.

U vrijeme od IV do VI vijeka, u naSimkrajevima, vaZili su prije svega opii gra-devinski zakoni, oni koji su uSli u prak-su kao obidajni, i bez obzira da li su iz-davani od pojedinih careva kao odredbeu konkretnim potrebama. Neki od tih za-kona u dalmatinskoj provinciji bil i sup,otpuno izliSni, tako na primjer Augus-tov Lex lulia de modo aedi'ficiorum Ur-biss po kome je bila zabranjena izgrad-

Gradevinskipropnja stambenih zgrada vi5ih od 70 st( :20 ,70m). U Bosn i i Hercesov inje bilo strogo zbijenih gradova, a jenekoliko moglo je biti urbaniziranoitalskom uzoru na sistem insula (Rogatica, moZda jednim dijelom Ilikod Sarajeva). Trajan (98-117) j"prvim godinama II vijeka, jednom odbom snizio dozvoljenu visinu zgrad60 stopa (17,76mu), no, misl im, i obez sfekta za daleku provinciju. 469dine Leo I je ponovno dozvolio zgr.ad100 stopa visine.Dok su pitanja nosivosti zidova,strukcija krova, propisa za vlaLne prorije i slidne norme u rimskom gradnarstvu bile stvar ustaljenih obidajako to vidimo kod Vitruvija, dotle jerao biti zakonima propisan odnos izdu pojedinih zgrada. Tako je u nekonavrata odredivana ta razdaliina (atus aedium), koja je u IV vi jeku izn15 stopa (meflu privatnim zgradadok je prema jednom zakonu Konstina I od 329. godine privatna kuia rala biti udaljena od drZavne (javzgradenajmanje 100 stopa (:29,75Ta mjera je bila potrebna i kao postroZnostprotiv poLara.b) Za za5titu od poZara,bi lo jepropisa. Tako se u nekoliko navratanavljao zakon kojim je bila zabranizgradnja zajednidkih zidova za dzgradesa razliditim vlasnicima. Svi znodavci, vei od doba republike, insrali su na ostavljanju praznog prosizmedu zgrada.Od sredine IV v. prijere on je iznosio5 stopa,a od 64.gopoveian je na 10 stopa (: 2,95 m)bi za vri jeme Justini jana doseglo stooa.

' S t rabo , , 3 ,7 .' Aur. Vic t . Epi t . 13,13.


28/16

Drugu mjcru za zaSti tu od oozarapredstavlja propis da kod zidanih p^ortikatz prtzemlJa na sprat moraiu vod.iti ste_penice gradene od kamena (Mogorielo,vila u Rankovi6ima, crkva u Biezij, sobrazloZenjemda se na tai nadin. ,.'i lrr_daju poZara,moZe lakSesi ici clo miestaopasnosfi. S obrazloZenjemopasnosii odpoZara car Valentini an ie Jog. sodinedao por-uSiti sve batkone"u Cariiradu'.Zakonom od 406. godines morale su sesa portika uklonitf sve prigradnje kojebi smetale slobodnom prilizu ,ri ,p.u_tove zgrade, u sludaju da bi u njima iz_bio pozar.c) Imovinsko-pravni odnosi rie5avanisu u IV vijeku na temeljima zakona caraNcrona i Vespazi jana. 'u je pri je svegavazro proprs da se na zgari3tima kuiaobavezno ,moraju podizati nove zgrade.uKoltKo vlasnrk zgari5ta ni je bio u mo_gucnosti da u odrealenom oku to izvrSi,zemlji5te se moglo predati u vlasni5tvosvakom onom gradaninu koi i ie bio umoguinosti da ondje podieni odeova.a-juiu gradevinue. Mi, iato,lidimo" Euze-bija Jeronima koji 374. godine moli da_kona Jul i jana da proda 6ievo irnanie uStridonu, Sto je bi lo opustosenood" ne_krh barbara. U njegovo doba vaZi la e iodredba Diokleci jana, z 290.godine," r_rkojoj su kurijali bili ovlaSteni-daoroda-vaju napuStena manialo.Zakoni su bili pomalo bezobzirni i upitanjima dvovlasni5tva. JoS od MarkaAurelija ( 140-180) bila je legaliziranapraksa prem.akojoj je, u ilueai-u ako jeJedan ocl vlasnrka popravio zgradu, adrugi nije imao moguinosti da i'ru u'ro-5." od 4 _mjeseca adoknadi svoj dio tro-ikova, citava zgrada prelazila u vlasniS-tvo onoga koj i ju je popravio". Diokle-ci jan. e zakon upotpunio,-utol iko,Sto jezah.t i jevao-.da e p.reprodajaopust jel ihKucrs la rs l pod nadzoromvlast i .Ta i za_kon je uSao u Just in i janov c_ , rpus ' ) .d) Sto se tide vaniskog izc,leda s.rad.ai urbanist idkog modl l i rania,-u rorie su

rimski zakonodavci bili pril i ino aktTi problemi bili su svoistveni staroidici j i Rima, a umnaZal i- u se zaiednizrastanjem mperi ja.JoS od Nerona postoj i propis dna proiel j ima zgradaposfavi port ik, slazloZenjem,4q bi se preko njegovihvova. moglo _lak5eprodirati u-zapalzgradelj. Aleksandai Sever dozvolio222. godine da se pri l ikom obnavlzgrada njihova prodelja mogu okreprema vrtu, umjesto prema ulicita.posu se, ipak, zadriali na ulidnim froma, pa su od IV vi ieka nadal ie bi l iZan urbanistidki elemenat u barisrZanimljiva je vei spomenuta odred"bra .Valentinijana I iz 368. godine prkoJoJ su se morali poruSiti svi balkpuTo .30, godina kasnije, odredenoipak, da balkoni na privatnim zgradToCt1 postojati, ali ne veii od 15 s(: 4,43 met. ) , a razdal i ina medu bagiqq duejy privatnih 2grada 10 s(2,95 m)'t. Posebnirm carieradskimkonom od 406. godiner6bilo-je naredru5enje svih dogradnji na porticimakoje su smetale slobodnom kretanizgradi. Frontovi zgrada morali su"vraieni u prvobitni izgled.Car Leo I izdao je 469.godine prokojim je u Carigradu dozvdliena giadkuia i do 100stopa (:29,57 met) visbez obzira da li se time nekoj druzgradi zatvara pogled na more't] Jusjul j-e-, edutim, 538.godine ispravioodre-dbu,utoliko, Sto izgradnji takosokih zgrada nije bila dbzvoljena u iajevima ako bi se njome zatvaraogled na more i pristup svjeleg zraka dgim zgradamal8. o pravo na vidik i sLi zrak postat ie, pravilo za mnogo stoca, pa ie ga prihvatiti i Tunci nakonvajanja Carigrada 1453. odine.

I s t im ovim zakonomdozvol iena egradnja balkona iskljuiivo od i


29/1

vodi le sa t ih balkona na ul icu. Ponovl ienje rani j i propis po kome je razdal j iname-clu balkonima dvaju zgrada mogla iznosi-t i najmanje 10 stopa (2,95 met), a sambalkon mogao je nadvisivati ulicu najviSedo 15 stopa (4,43 m) od fronta zgrade.Zakon je predvidio nasilno ru5enje svihprotuzakonito izgradenih objekata.e) Vrlo osjetlj ivu temu predstavljajuodredbe o za5titi gradevina, Sto su, ujed-no, i najstariji zakoni o zaStiti spomeni-ka. U tom smislu je vei i Hardi jan (117do 138) zabranio prodaju fasadnih ukra-sa odvojeno od samih zgrada, odnosno,ruSenje zgradasa namjerom da bi se ma-terijal prenosio u drugi grad''.Aleksandar Sever je 222. godine doz-volio da se ukrasi sa jedne zgrade moguprenositi na drugutu, a za javne zgrademoglo se slobodno nabavljati kipove istupoveodaklegod se ht jelo.Diokleci ian i Maksimin su 289. sodi-ne obnovili Hudriia.rov zakon o zablaniprodaje fasadnog nakita odvojeno od sa-ne zgrade, ali su i zabranili ru5enja zgra-da sa namjerom da se prenesu na drugomjesto2r. ar Konstant in ie 320. godineizdao u Viminaci iu (danas Kostolac) za-kon po kome je gradanima bio zabranjenprenos arhitektonskih ukrasa iz jednoggrada u drugi, izuzev ako to dini vlasnikzgrada u sludaju kada te ukrase skida'' U xxX, 1,43;Vita Hadr.18.'" Upl.21od Sab;D. XXX, 1, 41.rr C. Ivst .VI I I , 10,15.

sa ruSevne zgrade, da bi je preninovu zgradu koia ie sluZiti kao ugnada22.Godine 362. Julijan Apostata je znio prenos, pa i sa-o pomicanje sva i statua'3.Valentinijan i Valens pljaju 365. godine raniji Konstantinokon o zabrani premje5tanja arhiteskih ukrasa'a.Car Justinijan I je unsvoj kodeks konstituciju Aleksandrvera iz 222. godine, a koja se -znamo - oslanjala na stari Vespazizakon's.On je tako obnovio propiskonu demoliranja zgrada u svrhu prdaje. Bilo je dozvoljeno samo prenokipova i ukrasa sa zgrada stog vlasukoliko to ne bi Skodilo izgledu gObnovio e i zakon cara Hadri janado 138), po kome je bilo zabranjenrase na zgradama prodavati odvojensamih zgrada'6.Koliko su svi ovi propisi utjecaraspoloZenjegradana, mi ne znamo.lija u kasnoantidkim zgradama potje nam praktidne posljedice Dioklnovog zakona od 290. godine; napuz.grade, ramovi i groblja nemilicerazbijali u V i VI vijeku, u saglasa zakonom, da bi taj materijal posza nove gradevine.

Th. XV l , 1 . ;C. h 's t . VI I I 10,6.Ivst . VI I I , 10,7 .Th. xv, l, 14.Ivst . VI I I , 10,2.Ivst . VI I I , 10,5.

, , C.i 3 C .,r{c.:5c.J6 C.


30/1

SPOMENICI

U Bosni i Hercegovini nije do sadaiskopana nijedna gradska aglomeracija.Ubikacijom mnogih nalaza na podrudjuRogatice, moguie je ondje naslutiti nekipravilni raster, rnoLda limitaciju imanjakolonis'ta, ili pravilno postavljene ulicejednog gradskog naselja. Taj raspored e,meclutim, starijeg datuma od vremenakoji nas zanima ovog dasa. Isto je takoi sa nalazima u kornpleksu grada AQVAES(.. . ), danaSnje I l idZe kod Sarajeva,gdje su konstatirane gradevinske nsulae,ali samo na pojedinadnim mjestima. Cje-lina ovog naselja nije nam poznata.Jedini urbani spomenik kasnoantidkogdoba - i to iz vrlo odmaklog vremena -jest niz stambenih zgrada naselja meta-lurga u Blagaju , u do l in i Japre (s / .5/. Kuie su ovdje poredane u nizu, sarazmakom od pedesetak metara. Ispredkuia vodila je ulica na dijoj osnovi, dje-lomidno, postoji i danainji put kroz selo.Pored ceste leiala je i bazilika. Slidno na-se l je otkr io je C. Truhelka u Rakani -m a' kod Bos. Novog. einilo ga je 7 ku-

ia duguljasta oblika, a bile su poredaneu dva reda pored (rimske) ceste, diji suse ostaci kaldrme, u njegovo doba, jo5 vi-djeli. Posebna zgrada dinila mu se kaomauzolej, ali - po svemu sudeii - toje bila crkva (stupiii od menze, sarko-fag). Truhelka je ovamo ubicirao CLAU-1 C. Truhelka, Rimske starine, GZM, II(1890),str. 96-97; K. Palsch, Rirmska nalazi5tau kotaru novlianskom, GZM, X (1898), str.494-496.

NaseDATE, odnosno Clandate iz uKozmfije" anonimnog Ravenjanina. Za nzanimljiva urbana koncepcija ovogsta, koja je slidna onoj u Blagaju.Izgleda da se u brdovitom zaleduvincije Dalmacije stanovnici nisu odvali za strogo urbanizirani skupni ZNigdje u ovim regijama nisu o,snivandovi u antidkom srnislu,pa i onda kadove krajeve ugrozili barbari, ljudi ssigurnim poloZajima izvan naselja idili utvrtlena pribjeZi5ta, kao prebiva

Sl. 5. Blagaj-Japra, naselje i ttsorniiki pou VI stoljedu

o..,,.t:',.rtt"

t'1,' ' l : ' . ': : '.rrrr, r-J:,

, , : ; , .,


31/1

Sl. 6. Lis i i i ( i , d io r i tnskog t tasel jasamo u sludaju opasnosti,dok su u mir-nim vremenima preferiral i svoje po ima-njima razbacane ile.Tip seoskog naselja (vicus-a) izgledac i as u s r e i e m o L i s i d i i i m a k o d K o -niica (s/. 6)2. Dana5nji seoski put poredNeretve bio ie u rimsko doba isto takoput za komunikaciju unutar rasprSenognaselja sa gospodarskim dvori5t ima, paje tako njegov sadaSnii plodnik moZdaioS iz onog vremena. Vremensku pripad-nost ovog naselja teSko e odredit i , t imprije Sto tu na malenom prostoru susre-iemo dva tipa zgrada, urbani i ruralni,Sto ne mora biti samo znak sociialne ra-zlike pojedinaca. Jednostavni iasporedstambenih zgrada, tj. izduleni pravokut-nik podijel jen na dvije prostori je, moZdaje rezultat Zivotnih potreba domaieg ro-maniziranog dovjeka. Uostalom, ovo na-selje u Lisidi i ima pripada ratarima, a t il judi imali su sasvim drugadij i Zivot odgradana.u kulturnim cent_rima, ogotovou onim iz ranog carstva. Ostaie rrarr,,za-to, bez odgovora pitanje kojem vremenui kojoj skupini l judi pripadaju oba, zi-dom ogradena, dvori5ta nepravilnog obli-ka, sa stambenom vi lom na juZnom, aekonomskim zgradama na sjevernom ru-bu. Izgleda kao da su ta dvoriSta izgra-dena u IV vi jeku, i l i ne5to kasnije, jernas ona podsjeiaju na Honorijevu odred-bu iz 424.godine,po kojoj je gradanimaprovincija bilo preporudeno da svojaimanja ograde zidom. Ta odredba je sa-drLana u Justinijanovom kodeksul.

Promatrajuii "urbane( aglomeracije uRakanima i Blagaju dini nam se da seone ne razlikuju od koncepcije koju vi-dimo u ruralnol zaiednici u Lisidi i ima.: I . Cremo5nik,GZM, NS, X (1955),s tr .ta1-122.

Tu je, kako izgleda, postojala samo ral ika u zanimanju stanovnika,pa moZi njihovim zahtjevirna u odnosu na kmunalne objekte: terme, kuriju, trZnicr s l l cno.Vile kasnog doba bile su jednostavngradevine,a sastojale su se od dvije d3 prostorije, bez nekih vidnih znakova

njihovoj namjeni i ukrasima.To se, dakako, odnosi, prvenstvenna one vile Sto su bile sagradeneV i VI v i jeku. Mi smo, naime, jou IV vijeku svjedoci gradnje koja nzaostaie za velidinom ranijih vijekova,to su, na primjer, Mogorjelo3 vila u Ljsini, kod Bihaiaa.Mi, dakle, u opisivanna5ih vila, i njihovoj analizi, ne smijempolaziti sa istog stanovi5ta prema objetirna iz IV i onima iz V i VI viieka. Z100 i 200 godina Ltvota, u ovo burnopromjenlj ivo doba, l ice ovako isturerimske provinci je z temelja se mijenjalSto se t ide pojedinih objekata, ovdbismo na prvo mjesto stavili dva reprzentativna objekta iz, relativno, ranog dba: to su Mogorjelo kod eapljine i Ljusna kod Bihaia.N a m j e s t u M o g o r j e l a ( s l . 7 ) , pvobitno je postojao kompleks velikog p' C . lus t . V I IL 10. 10.' E. Dyggve - H. Vetters, Mogorjelo, Wi

1966:7. Cremo5nik, Iskopavanja u Ljusini 19godine GZM, NS, XIV (1959) ,s t r . 137-147.Sl. 7 . Mogorjelo, pogled s juga


32/1

vatnog poljoprivrednog imanja. Doselje-ni Italik u I vijeku n.e. vrlo dudno jerasporedio zgradesvoje vile; na istaknu-tom dijelu breZul jka, na osojnom mjes-tu koje je iz loZenosvjeZim vjetrovima,izgradena je zgrada za preradu poljopri-.rrednih proizvoda (villa rustica fructua-ria), dok je na prisojnoj padini izgradenstambeni objekat (villa rustica habitato-ria). Domaiin je vjerojatno bio rodom sajuga, dok je, u inade vrelom pojasu do-nje Neretve, odabrao toplu zavjetrinu zasvoje prebivanie. Ova vila nastradala jeu poZaru, negdje u III vijeku, a prekonjenih ru5evina izgradeno je, u prelomuna IV vijek, drZavno manje sa vilom ko-ia danas dini glavninu spomenidkogkom-pleksa. Imanje je, kako izgleda,pre5lo udrLavne ruke negdje u III vijeku. Podr-Zavl javanjeposjeda podinje jo5 od Flavi-jevaca, ali je vremenom uzimalo sve vi5emaha, narodito za Sept imi ja Severa 191.d o 2 1 1 ) .BreZuljak Mogorjela pokriven ie kom-pleksom gradevinau obliku tek neznatnoizdulenog pravokutnika (s/. B). Uglove ivrata velikog okvirnog zida Stitil i su is-tureni tornjevi kvadratidne osnove (tl.9). Jedino je toranj na istodnom uglu,

Sl. 8. Mogorjelo, t locrt grad,euina

okrugle osnove, bio uvuden, svakakzbog blizine Neretve. Jugozapadni zid, nkome su biia san'ro mala vrata, slidnfajnom izlazu na srednjovjekovnim busovima, bio je pojadan iednim tornjem

ful"o-*n. J.ff

9. Mogorjelo, rekortst rukci ja gradeuina iz lV stol jeco


33/1

Troja vrata bila su Siroka i dvodjelna, Stose lijepo moLe zapaziti na izlizanim pra-govima. Sjeverna vrata, Porta decumana(sl. 10) bila su ukra5ena sa dva raznoli-ka ortostata u obliku cippusa, sa prika-zom akanta na jednom, i vinove loze nadrugom bloku. Ovi ortostati potjedu saneke druge, starije, gradevine i, slidnosfingama u Dioklecijanovoj paladi u Spli-tu, dinili su ovdje Spalir onima koji suulazili u vilu.Uz perimetralne zidove, sa unutra5njestrane, bio je izgraden niz prostranih ko-mora za smjeStaj radnika, te za ostavlralata i poljoprivrednih proizvoda. U pro-

SI. 10. Mogorjelo, s jeuer

storij i, istodno uz sjeverna vrata, posto-jale su zidane stepenice kao prilaz prsob-ranima, jer je vila bila iz.grad.ena ao re-fugij. Slidne stepenice stajale su, uz os-tala dvoja vrata, i u sjevernom uglu.Ekonomski dio vile iz I viieka bio ieuklopl jen sa ist im funkci jama u novugraclevinu.Tako su stare proizvodne na-prave za vino i ulje, zatim mlin i peka-ra, ostali i nadalje u svojoj funkciji. Po-slovidna rimska ekonomidnost zeleda daje bila presadena i medu ljude ri provin-ciji, pa je tako stari dio objekata, umje-sto da bude sru5en, sa manjim preprav-kama osposobljen za dalju proizvodnju.

Sl. 12. Mogorjelo, rekonstrukcija

40


34/1

l je ogradnog zida

Kako se vila IV vijeka protezalana dostaveliki breZuljkasti prostor, to je do5lo doskidanja zemlji5ta na vrhu brijega i na-sipanja njegovih juZnih strana da bi ta-ko padina bila bar donekle ublaZena.Zbog tog niveliranja, proizvodni objekatvile iz I vijeka ostao je, jednim dijelom,oko 1 metar visoko iznad ostalog dvori-Sta, Sto, ipak, nije smetalo njegovoj fun-kciji i uklapanju u novu sredinu.Ispred prostorija za smje5taj radnikai robe pruZao se vrlo prostran natkrivenitri jem na zidanim stupovima.Prema istoku i zap;du vodila su, ta-kode, Siroka vrata, u terminologiji kas-

lja pretorija (palat.e)

truma poznata kao Porta principalis(dextra i sinistra), a po svemu slidna sjevernom ulazu, samo Sto nisu bila ukraSenaortostatima.eetiri velika kanala (cloacae) sluZisu za odvod suvi5ne vode, jedan premNeretvi, a ostali u njivu, niZe od jugozapadnog zida. Na toj njivi postojao jenaime, negdje oko I vijeka, takode, nekstambeni objekat sa piscinom i instalacijama za centralno loZenje,moZda kupatilo. Usmjeravanje kanala za prljavu vodu u tom pravcu ukazuje da je u IV vijeku ovaj dio zemljiSta mogao biti barovrt.


35/1

t*t;&*"i' .5\,:Sl. 11. Mogorjelo, pogl.ed na ru(euine pretorija(palate/

Glavnu gradevinu Mogorjela predstarrlja velika palada u juZnom dijelu ograde-nog prostora (sl . 11). Ona ni je bi la pos-tavljena u osovinu kompleksa, nego ne-Sto bliZe istodnom perimetralnom zidu.Isto tako, njena krila nisu bila iste Siri-ne. Zgrada se sastoji od monotonog niza,dijelom, vrlo velikih prostorija, na kojese,prema sjeveru,nadovezuje rijem. Obakraja zgrade prerastaju u izbodena krilasa po jednom velikom prostorijom (sl.I2). Uza svako krilo nalaze se, u portiku,zidane stepenice za uzlaz na prvi sprat.Zgrada je bila jednospratna. Prizemlje jebilo jednostavno opremljeno i sluZilo, odi-to, u neke praktidne svrhe. U prostorija-ma na spratu, podovi su bili pokrivenimozaikom a zidovi ukra5eni laZnim mra-rnorom, Sto e odit znak nj'ihove namjeneza luksuzno stanovanje.Trijem na spratubio je ukra5en korintskim stubovima.Oko zgrade, sa tri strane, pruZao seprazan meduprostor, koji je moZda biopresvoden, pa je u lazini sprata sluZioza kretanje posluge. Neposredni dokaziza ovu pretpostavku ne postoje, imzevprigratka na jugozapadnom perimetral-nonr zidu, koji je vjerojatno sluZio za ba-canje smeia i oLpadnih tekuiina \z pr-vog sprata palade,a podesan pristup bio.ie mogui samo u sludaju postojanja pod-nice izmedu palade i zida. Stupovi porti-

ka, gotovo jedini neito cjelovnas saduvani dijelovi ove grapromjerom od 38 cm, izvedeniino i bez po,tre,bnogentazisa nNjihovi kapiteli, sa ne5to o5tvima akantovog i5ia i isturenina uglovima, podsjeiaju na osu karakteristiini za doba carjana. Sistem i raspored prostol.,apitele,sluZe, zapravo, kaonova za datiranje gradnje unovo doba.Vrijednost Mogorjela ne rr.jegova mjetnost. To je objeprivrednog sistema u rimskoj tome, a i po mnogim drugim sbinama, vila na Mogorjelu prturi ranog srednjeg vijeka. Jelie pogledape "paladu( na ovovrlo lako iemo u njenoj osnnati opalatiumn barbarskihTeutonaca.Viia na Mogorjelu sluZiladijevanje grada Narone, 6ije ruie danas u selu Vidu kod Metknje je propalo u velikom poZanji novac koii je zate(en uHonori jeva emisi ja iz 388. gos pravom pretpostavlja da jepalo kao Zrtva provale Zapadove krajeve (a01). Nekoliko mgradivanja, naknadno izvedenluporu5enim zgradama, dokazZivot ovdje nastavljen i u prvjama V vijeka. Tako su zap( porta principalis sinistra) pzidana, a vrata prema Nereprincipalis dextra) dozidima dino su sjeverna vrata (Portaostala u starom obliku, ali je unjih, vei otprije, bio ogranidskom zgradom. Pristup u porvrata bio je na obje strane zaostali stanovnici izgleda da sezadriavali na ovom miestu. Vprevelika pa je nieno odrZavavalo znatne izdatke koie osironovnici nisu mogli podmirivanije mogla poduzeti popravjer se Zapadno Carstvo kretalsulu, a Istodno nije ni nakonovih krajeva G37) bilo u mogim na bilo koii nadin plitekneTako ie ovo uzorno imanje uvini V vi jeka napulteno.


36/1

JoS edan objekat iz Loga doba pred-stavlja nam sve obilje rimskog smisla zadobar i lijep Zivot. To je vila u selu Lj u-s i n a, u dolini Unes(s/. 13). Yila je odi-to sagradena u vrijeme kada se barbarijo5 nisu pojavil i u ovim krajevima, a toznadi negdje u prvoj polovini IV vijeka,pa, moZda, dak i bliZe sredini stoljeia.Iskopavanja su vr5ena 1957.godine, anjima je - sudeii po ru5evinama u bli-zini - istraZena tek iedna treiina kom-pleksa, i to: trakt za liuianst\r1o, a repre-zentativno stanovanje kupatilo. Nije ot-kriven privredni trakt, zgrada za ljetniboravak i joS neki drugi dijelovi. No, isa ovoliko elemenata,koliko nam pruZajuiskopine, rni smo u moguinosti da odre-dimo neke znaiajne gradevine.Vila se sastojala od pojedinih, nam-ienski odretlenih blokova zgrada poveza-nih koridonom koji je djelomidno bioizgrad,en kao otvoreni trijem (porticus).Na priloZenom planu to su prostorije br .2, 6, 12, 14, 17 i 18. U juZnom dijelu, re-lativno najtoplijem, nalazilo se kupatilo(balneum, prostorije 7-10) sa instalaci-jom za centralno loZenje (soba 4) i ni-zom prostoriia (apoditerium, caldarium,piscina, frigidarium i sl.) koie su sadina-vale kompleks luksuzne rimske banje. Za-padnu stranu gradevine zauzimala je ku-hinja, ostava za hranu i - moZda- pro-storije za sluZindad.To su prostorije br.1, 5, l l , 13, 15 i 16. Na sjevernoj straninalazile su se prostorije za reprezentaci-iu i luksuzno stanovanie u zimsko dobaisoba 2l i 22). Ove proitorije su bile cen-tralno zagrijavane. Dalie, prema sieveru,nalazio se, i opet, porticus, moZda dionekog velikog atrija na koii su se nado-vezivale ostale stambene nrostoriie. Ov-d.je je nadeno mnogo ulomaka okomitoi koso kaneliranih stubova.Vila u Ljusini pruZa nam uvid u Zivoti obidaje Rimljana u doba kasnog carstvakoje joS nije bilo nadeto provalama bar-bara. Vila je luksuzno oblikovana, ali ni-je adekvatno opremljena - nema mozai-ka i zidnih slikarija. Znati da je bogatih o I :-3 4 ' --- --rem'tposjednika jo5 bilo ( i da je upravo na-dolazilo vrijeme koje ie tom sistemu za l:; r -rrr - r-- '

kratke trenutke pogodovati), al i 5e bilo umjetnika koji ce tim veleruicimaukraSavatidomove. To ie ojeme koje smo u uvodu nazvalietapom razvoja kasnoantidkekultuNasuprot zgradama iz prvoglja kasne antike, tj. iz IV vijeka,moZdateSko zdvajati od gradevinnijih vijekova, mi smo u moguinsa viSe sigurnosti prepoznajemoiz kasnijeg vremena. Njih je nadvi5emjesta.

U B l a g a j u n a J a p r i ,k o d Bvog, istraZenesu dvije takve kui

o r - L .

' I.


37/1

vremene i neposrednopoloZenepored ba-zil ike6. Na mjestu ovih zgrada stajale suu ranije doba stambene zgrade sa cen-tralnim loZeniem i podnicama od heksa-gonalnih keramidkil i plodica, preko dijihru5evina su onda izvedene novosradnie.Osim toga, u njihove zidove ugrideni iuflagmenti nadgrobnih stela, ne starij ihod II I v i jeka, pa tako nema sumnje udosta kasno datiranje objekata, vrlo vje-rojatno ne mlaale od Justinijanovog vre-mena. Ove zgrade nekada5njeg udarskognaselja izvedenesu u obliku bliZe kvadra-tu, moZda kao obidaj koji je bio uslovljenJustinijanovom restauracijom Carstva,ka-da se na svim fnontovi'ma poku5avalo Zi-vot povrat i t i u kolotedine-klasike. paknas jednostavni raspored prostorija, do-biven presijecanjem objekta sa dva una-krsna zida, donekle vraia u bezlidnostkasnoantidkog upro5iavanja stambenogprostora.U gornjem gradevinskom stratumu ob-i e k t a , A o n a I I i d Z i k o d S a r a j e v a ,i m -ske stambene zgrad.e z III vijeka, zapa-Zena je jednostavna zgrada u obliku iz-duZenogpravokutnika, podijeljena u dvi-je prostorije?.Drugi detalj i ostali su ne-poznati. Zgrada je bila podignuta kadase gradevina iz III vijeka, sa atri jem ipodovima od mozaika, vei nalazila u ru-Sevinamapod zemljom.O v i c u s uu L i s i d i i i m a v e i j e r e -deno. O kuiama poljoprivrednika ne bi semosl'o neStovi5e reii. Vila. oznadenakao"I"f potjede iz III vijeka, pa ne dolaziovdje u obzir. Za nas su zanimljive dvijevi le (br. I I i I I I ) koje nisu star i je odsredine IV vijeka.Vila II je detverokutna gradevina, slednom velikom i tri manje prostorije,koje se naslanjaju na ovu sa dvije stra-ne. Velika prostorija popodena je kred-njm namazom, dok su manie prostorijeizgradene za centralno loZenje. Druge po-iedinosti nisu se mogle ustanoviti. Nalazkapitela upro5ienog tipa, tipidnog za IYi V vijek, pokazuje da je vlasnik imanja

5 Nalazi jo5 nisu objavljen'i.' E. Pa5ali i , Rimsko naseljeSarajeva,GZM, NS, XIV (1959),Na planu objekta (,str, 122)u Ilidii kodsrtr. 113-136.prostori je 15

pokazivao smisao za klasidnu arhitekru. Pi tanje je jedino gdje je stajao ssa t im kapitelom. Reklo bi se da jenegdje na zgradi postojao tri jem, pai kapitel sa toga mjesta. Pone5to italstip zgrade, zatim, centralno loZenje ubama za zimsko obitavanje,pa kapitelistina od muljike - sve ovo govori daposjednik imanja vodio civil iziran ZivEkonomske zgrade ovog imanja nazile su se u sjeveroistodnomuglu dvota, daleko od stambene zgrade. Taj dnije istraZen.Dakako da nije istraZenkompletni kompleks stambene zgrade ii se sterao na zapad od onog dijela je bio iskopan.Vila br. III nalazi se 200 m istodnod vile II, izmedu nekada5njegseosputa i Neretvee.Sa ulice se direktno uzilo, kroz Siroka vrata u ekonomsko driSte. Desno,pored njih, nalazilo se neliko zgrada, molda, staje za stoku i sno. Stambena zgrada leLala je u dnu driSta, na njegovom juZnom rubu. Sjevni zid bio je uko5en prema ostalom imnju, zbog cestekoja je ovuda vodi la, dsu ostali zidovi, i" stambena zgrada, borijentirani tadno prema stranama sje ta .

Stambena zgrada bila je vrlo jednstavno koncipirana: dinile su je dvijeduZeneprostorije, sve u ukupnoj duZod 15,50 m i Sirine 10,70 metara. Dee poiedinosti nisu zabiljei.ene,osim nYto^niluru keramike, meialnih predmi iedan novdii Valentiniiana I (364.375). Gradnju vile mogli bismo stavnegdje u sredinu IV vijeka.

Ekonomske zgrade dale su nalazepi(ne za seosko imanje. Tu je nadeniroske - domaiin je vjerojatno imvlastitu kovadnicu.

21984753 arhitektura kasnoantickog doba basler

Documents