20.st. seminar

Poeci modernog hrvatskog slikarstva i Mnchenski krug20. 10. 2010.

Sveuilite u Zagrebu Filozofski fakultet Odsjek za povijest umjetnosti Lovorka Maga

Mnchen oko 1900.

Brend Amour, Nova Akademija likovnih umjetnosti u Mnchenu, kraj 19. st.

Karl Thedor von Piloty, Seni pred Wallensteinovim leom, 1855.

Franz von Stuck, Grijeh, 1892.-93.

Wilhelm Leibl, Lina Kirchdorffer, 1871.

Iso Krnjavi, Studija enske glave, 1873.-74.

Mato Celestin Medovi, Proljee (Vrijes), 1908.-1912.

STUDENTI NA MNCHENSKOJ AKADEMIJI

Nikola Mai, Na Capriju, 1880.

Menci Clement Crni, Djevojica, 1890.

Josip Rai, Autoportret, 1908.

Vladimir Beci, Autoportret s cilindrom, 1909.

Miroslav Kraljevi, Autoportret, 1912.

Josip Rai, Majka i dijete, 1908.

Miroslav Kraljevi, ene u prirodi (Odmaranje), 1912.

Vladimir Beci, Akt djevojke kod stola, 1907.

Mnchen, Beciev atelje, 1907. Olszewski, Rai, Kosor, Lovri, Beci

Goya, Marquisa de Solana, 1794-95.

douard Manet, Ulina pjevaica, 1862.

JOSIP RAI (1885.-1908.)

Josip Rai, Autoportret, 1908.

Josip Rai, Majka i dijete, 1908.

Josip Rai, Starac, oko 1906.

Josip Rai, Dama u bijelom, 1907.

Josip Rai, Pont des Arts, 1908.

MIROSLAV KRALJEVI (1885.-1913.)


Miroslav Kraljevi, Mrtva priroda s vrem, 1909.

Miroslav Kraljevi, Tetka Lujka u vrtu, 1911.

Miroslav Kraljevi, Parc du Luxembourg II, 1912.

douard Manet, Olympia, 1863.

Miroslav Kraljevi, Olympia, 1912.

Miroslav Kraljevi, Erotski prizor, 1912.

Miroslav Kraljevi, Zrelo voe, 1912.

Miroslav Kraljevi, Autoportret s psom, 1910.

Miroslav Kraljevi. Autoportret s paletom, 1912.

Miroslav Kraljevi, Autoportret s lulom, 1912.



Vilko Gecan, Autoportret, 1921.

Miroslav Kraljevi, Viva la joie, 1912., ulje na platnu

Miroslav Kraljevi, U krmi, 1912., suha igla

Marijan Trepe, Udvaranje, 1919., bakropis

VLADIMIR BECI (1886.-1954.)


Vladimir Beci, Akt pred ogledalom, 1906.

Vladimir Beci, Akt djevojke kod stola, 1907.

Vladimir Beci, Portret Miroslava Kraljevia, 1908.


Vladimir Beci, Seljanka, 1926.

Vladimir Beci, Djeak s kukuruzom, 1934.

OSKAR HERMAN (1886.-1974.)

Oskar Herman, Portret djevojice, 1907.

Oskar Herman, San, 1911.

Oskar Herman, Nagovaranje, 1921.

Nasta Rojc, Autoportret - lovac, 1912.

Nasta Rojc, Autoportret s kistom, 1912.

Proljetni salon27. 10. 2010.


Kulturna klima u Zagrebu neposredno prije i za vrijeme odravanja Proljetnog salona

Znaajna izlobena djelatnost kljuni punktovi su Salon Ullrich (otvoren 1909.) i Umjetniki paviljon 1909. Savremenik donosi Prvi manifest futurizma 1913. Posthumna izloba Miroslava Kraljevia u Salonu Ullrich 1914. asopis Vihor Vladimira erine otvara teorijsku raspravu o ekspresionizmu 1915. Miroslav Krlea: Kraljevo 1916. Kokot Ulderika Donadinija borba, bunt, tenja za aktualnou (Umjetnik koji stvara, ivi sa svojim vremenom: pulzira.) 1917/18. Vijavica Antuna Branka imia

Proljetni salon

izlobena manifestacija koja se odravala od 1916. do 1928. godine odrano je 26 izlobi od 1916. do 1919. se zove Hrvatski proljetni salon tijekom 12 godina izlagana djela ije su stilske odrednice sezale od secesije i sezanizma do ekspresionizma i realizama dvadesetih godina posebno znaajan u afirmaciji novih strujanja u naoj umjetnosti (prvenstveno ekspresionizma i kubizma) otvorenost prema mlaim umjetnicima koji se vraaju sa kolovanja u inozemstvu (prake etvorke, umanovia iz Pariza)

povod prvoj izlobi razlaz sa starijima i neslaganje oko organizacije i koncepcije izlobe Hrvatski umjetnici za hrvatske junake, nemonike i ranjenike u Osijeku mladi (T. Krizman, Lj. Babi i Z. ulenti) odluuju ne izlagati u Osijeku i organiziraju vlastitu izlobu u Zagrebu Hrvatski proljetni salon

PRVO RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA (1916. 1918.) prevladavaju tekovine prethodnog razdoblja (secesije) i naslijee Drutva Meduli naznake novoga (ekspresionizma Babi, ulenti) Prva izloba Hrvatskog proljetnog salona 1916. u Ullrichovom salonu u Ilici 54 kao izloba mladjih umjetnika, produkcija mladjih skladatelja i javna predavanja u predgovoru se istie elja za pomicanjem kamena meaa, ustaju protiv tradicije i trae napredak u carstvu due (zagovaraju modernistiki stav o potrebi napretka u umjetnosti, zalau se za individualizam i umjetnike slobode) krilatica na pogled gleda uvijek u budunost iz predgovora 1. izlobe ostala stalnom tokom u daljnjim izlobama

Tomislav Krizman, plakat za Hrvatski proljetni salon, 1916.

Ljubo Babi, Crna zastava, 1917.

Zlatko ulenti, Portret dr. Pelca, 1917.

Marino Tartaglia, Autoportret, 1917.

DRUGO RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA (1919. 1921.) vano nasljee tzv. Mnchenskog kruga, posebno Miroslava Kraljevia (njegove interpretacije Czannea, tzv. sezanizma) prodor novih strujanja ekspresionizma (kroz slikarstvo umjetnika koji se koluju u Pragu Vilka Gecana, Milivoja Uzelca, Marijana Trepea i Vladimira Varlaja, te u djelima Zlatka ulentia i Marina Tartaglie) 1921. Povratak Save umanovia iz Pariza

Kontekst (dogaanja u Zagrebu po. 1920-ih) 1921. Poetak izlaenja Zenita 1922. Jo Klek: Pafama prvo apstraktno djelo u hrvatskoj umjetnosti 1922. Dada Jazz i Dada Tank

Miroslav Kraljevi, Parc du Luxembourg II, 1912.

Milivoj Uzelac, Most, 19161917.

Vilko Gecan, Mlinovi, 1919.

Vilko Gecan

Bolesnika soba, 1920.

Klinika I, 1920.

Klinika II, 1920.

Vilko Gecan Cinik, 1921.

Konstrukcija za portret cinika, Zenit br. 2., 1921.

Pozornica Maxa Reinhardta

Scena iz filma Kabinet dr. Caligarija, 1919.

Marijan Trepe, Golgota, 1920.

Marijan Trepe, U prirodi, 1921.

TREE RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA (1921. 1928.)

povratak redu usporednost s europskim strujanjima i razliitim inaicama realizama asimiliran utjecaj Picassova povratka figuraciji, Derainova neoklasicizma, Lhoteova kubizma, njemake Nove stvarnosti magini realizam, neoklasicizam, postkubizam, kritiki realizamVladimir Beci, Seljanka, 1926.

1921. Proljetni salon je ugostio slikara Venu Pilona, predstavnika slovenske Nove stvarnosti 1921. Izloba Save umanovia

Ivo Reek, Kupaice, 1926.

Sava umanovi, Akt, 1921.

Sava umanovi, Veer, 1921.

Milivoj Uzelac, Autoportret u baru, 1923.

Vilko Gecan, U krmi, 1922.

Sava umanovi, Autoportret, 1925.

Marino Tartaglia, eljanje, 1925.

Vladimir Varlaj, Vonjak na selu, 1924.

Jerolim Mie, Puia, 1923.

Zenitizam, dadaizam i nadrealizam3. 11. 2010.


ZENIT (1921.-1926.)

- Internacionalna revija za umetnost i kulturu /Meunarodni asopis za zenitizam i novu umetnost - urednik: Ljubomir Mici - izlazi u Zagrebu (br. 1.-24.) i Beogradu (br. 25.-43.) - asopis propagira ideje zenitizma, nove balkanske umjetnosti, sinteze futuristikih, dadaistikih, ekspresionistikih i konstruktivistikih elemenata -br. 1.-3. ekspresionistika tipografija i logotip, ilustracije Vilka Gecana (Luak i Konstrukcija za portret cinika), te Egona Schielea -br. 17./18. posveen ruskoj avangardnoj umjetnosti - internacionalni karakter, suradnja s europskim avangardnim umjetnicima koji piu i objavljuju djela u Zenitu: El Lissitzky, Moholy-Nagy, Archipenko, Teige, Kassk itd.

Vilko Gecan, Luak, Zenit br. 1., 1921.

Vilko Gecan, Konstrukcija za portret cinika, Zenit br. 2., 1921.

ZENITIZAM = NOVA BALKANSKA UMJETNOST

- za novog ovjeka i novu umjetnost, za uspon do zenita, za balkanizaciju Europe osloboen od sviju akademskih okova i priznatih lai europskog klasicizma i civilizacije Europa moe samo da se ponovo rodi, oploena sirovom snagom i novim semenjem, a nikako da se preporodi sama iz sebe

- barabarogenij (nosilac nesentimenalne, sirove vitalnosti)

Ljubomir Mici, Istoni greh, 1920. naslovnica: Vilko Gecan

Ljubomir Mici, Kola za spasavanje, 1922.

Naslovnice Zenita

Jo Klek (Josip Seissel) PAFAMA, 1922.

- skraenica od PApier-FArbenMAlerei - prvo apstraktno djelo u hrvatskoj umjetnosti

- Seissel (Jo Klek) surauje s Miciem

Josip Seissel (Jo Klek), Bajadera, 1923. Josip Seissel (Jo Klek), Reklame, 1923.

Jo Klek, Balkanac mirno, 1922.

Jo Klek, Nacrt za Zeniteum II, 1924.

Josip Seissel (Jo Klek), Vinotoje, 1924.

Josip Seissel (Jo Klek), Vila Zenit, 1924.-25.

DADAIZAM (1920.-1922.)- pojava dadaizma vee se uz Dragana Aleksia koji u Pragu poinje suraivati s Brankom Ve Poljanskim (bratom Ljubomira Micia)

DRAGAN ALEKSI (1901.-1958.) - 1920.-21. studira slavistiku u Pragu; uspostavlja kontakt s dadaistima Tzarom, Hausmannom, Schwittersom - 1921. dolazi do sukoba s Miciima i prestaje suraivati u Zenitu

- 1922. Aleksi izdaje DADA TANK i DADA JAZZ - 1922. Ve Poljanski izdaje antidadaistiki asopis DADA JOK

Dragan Aleksi, Dada Tank, 1922.

- Aleksi uvodi princip kakotedragosti (sveope slobode stvaranja) - njegove asopise karakterizira poigravanje s tipografijom, dinamian prijelom i nain organizacije teksta

Svi na okup blizu je dan razrauna pasti e stare vrednosti umetnosti. Sveukupni krematoriji ne donaaju toliko kalorija u telo istrulelih mumija kao dada. (Dada Tank, naslovnica)

Faksimil pisma Dragana Aleksia Tristanu Tzari, 1922.

Dada Tank, 1922.

Dragan Aleksi, Dada Jazz, 1922.

DADAISTIKE MATINEJE - Aleksi ih organizira u Zagrebu, Osijeku i Vinkovcima, te Novom Sadu i Subotici - Osjeka matineja pratila ju izloba reprodukcija djela dadaistikih umjetnika (Picabije, Haussmana, Arpa), te djela Mihajla S. Petrova i Dragana Aleksia

Plakati za dada matineju u Vinkovcima i Osijeku, 1922.

Branko Ve Poljanski

Dada Jok, 1922.

Dada Jok kompozicija

NADREALIZAM

Josip Seissel, 3C i triarije, naslovnica, 1939.

Josip Seissel, Evanelje po jajetu, 1939.

ALEJOM PARKA ST GERMAIN EE PAS PASTOR PASTEUR PASCAL PASTICA LETI LEPRAVA KRAVATICA STOJI ODBAENA KOTICA OERUPANA. NA HORIZONTU SPAVA GOROSTAS DJEVICA POUMLJENA S DESNA ULAZE VUCIBATINE. KRAVA PAS I NOJ NA SLICI OPASNOJ.

3C i triarije br. 1. (Na o-pas-noj aleji St. Germain), 1939.

3C i triarije br. 19. (Kraj-obraz po-ela po-nosa), 1939.

3C i triarije br. 11. (U snu san), 1948.

3C i triarije br. 13. (Ve-tica, uva-ena), 1939.

Vanja Radau, Dekalkomanije, 1937.

Antun Motika, Dekalkomaniie, 1939.

Krsto Hegedui, Crte za Turpitudu Marka Ristia, 1938.

Realizmi dvadesetih, Zemlja, Grupa trojice10. 11. 2010.


TREE RAZDOBLJE PROLJETNOG SALONA (1921. 1928.)

povratak redu usporednost s europskim strujanjima i razliitim inaicama realizama asimiliran utjecaj Picassova povratka figuraciji, Derainova neoklasicizma, Lhoteova kubizma, njemake Nove stvarnosti magini realizam, neoklasicizam, postkubizam, kritiki realizamVladimir Beci, Seljanka, 1926.

1921. Proljetni salon je ugostio slikara Venu Pilona, predstavnika slovenske Nove stvarnosti 1921. Izloba Save umanovia


NEOKLASICIZAM

Pablo Picasso, Dvije ene na plai, 1922.


KRITIKI REALIZAM

George Grosz, Scena s berlinske ulice, 1920.

Krsto Hegedui, Rekvizicija, 1929.

MAGINI REALIZAM

Alexander Kanoldt, Olevano, 1925.

Jerolim Mie, Puia, 1923.

Alexander Kanoldt, Mrtva priroda, 1923.

Karlo Miji, Mrtva priroda, 1926.

Juraj Plani, Mrtva priroda, 1926. lan priroda,

Vladimir Beci, Mrtva priroda s kipom, Beci, kipom, 1927. 1927.

Vladimir Beci, Planinski pejza s potokom, 1923.

Vladimir Beci, Seljanka, 1926.

Vladimir Varlaj, Vonjak na selu, 1924.

Karlo Miji, Drina, 1926.

Sava umanovi, Autoportret, 1925.

Marino Tartaglia, eljanje, 1925.

UDRUENJE UMJETNIKA ZEMLJA

Krsto Hegedui, Sigetiki bokci, 1927.

Marijan Detoni, Majalis kod Sv. Jurja, 1930.

Marijan Detoni, Prehrana, 1935.

Leo Junek Autoportret pred zidom, 1929.

Leo Junek, Mrtva priroda, 1926-27.

Edo Kovaevi, Kukurunjak, 1930.

Oton Postrunik, Klek, 1929 . Klek,

Krsto Hegedui, Rekvizicija, 1929.

GRUPA TROJICE

Ljubo Babi, Maslinik, 1930.

Ljubo Babi, Proljetni pejza (estine),1932. - 1933.

Ljubo Babi, Portret Janice, 1938.

Jerolim Mie, Portret djevojice (Siroe), 1929.

Vladimir Beci, Ribar, 1932.

Vladimir Beci, Djeak s kukuruzom, oko 1934.

Jerolim Mie, Barka na Koloepu, 1931.

Vladimir Beci, ibenik, 1932.

Plakat i fotografija u Hrvatskoj u 1. pol. 20. stoljea Arhitektura 1930-ih

17. 11. 2010.


FOTOGRAFIJA U HRVATSKOJ U 1. POLOVICI 20. STOLJEA

Ljudevit Vranyczany Dobrinovi Vladimir Vranyczany i slikarica Pereira (fotomontaa), oko 1895.

Karlo Dragutin Drakovi, Skok grofa Erddyja, 1895.

Karlo Dragutin Drakovi, Prosjak, 1894.

Antonija Kular (Foto Tonka), Tango,1924.

Ljudevit Griesbach, Naslovnica asopisa Svijet (Hvar), 1936.

Franjo Mosinger, Lice Zagreba, 1932.

Franjo Mosinger, Cipela, 1933.

TOO DABAC Ciklus Ljudi s ulice, 1933.-35.

Too Dabac, Skok, 1934.

Too Dabac, U tramvaju, 1936.

Too Dabac, Djeak pred roloom, 1939.

Too Dabac, Stube, 1940.

uro Janekovi, Antenski stup Radio stanice Zagreb, oko 1934.

uro Janekovi, Automobilsko svjetlo, oko 1934.

uro Janekovi, Dama s psom, oko 1934.

uro Janekovi, itanje novina u tramvaju, oko 1934.

uro Janekovi, U svjetlu velegrada Mariev prolaz, oko 1933.

uro Janekovi, Kua s najvie cimera u gradu, oko 1934.

uro Janekovi, S prvenstva u atletici, 1932.

uro Janekovi, Ritmika gimnastika, 1934.

uro Janekovi, Zagrebaka komorna plesna grupa, 1934.

PLAKAT U HRVATSKOJ U 1. POLOVICI 20. STOLJEA

Bela iko Sessia, Mladost, 1898.

Najraniji hrvatski signirani plakat

Menci Klement Crni, Zagrebaka dionika pivovara, 1910.

Tomislav Krizman, Marya Delvard, 1907.

Frano Branko Angeli Radovani, Diogenes, 1909.

PLAKATI ZA PROLJETNI SALON

Tomislav Krizman, 1916.

Milivoj Uzelac, 1919.

Jerolim Mie, 1916.

Ljubo Babi, Djeji dan, 1910.

Ljubo Babi, Plamen, 1919.

Josip Seissel, Pomozite studentima, 1924.

Pavao Gavrani

Otto Antonini naslovnice za ilustrirani tjednik Svijet (1926.-1932.)

Sergije Glumac

XIV. Salon automobila, 1938.

Jadranska izloba, 1938.

IMAGO - Reklamni zavod za znanstveno prouavanje reklame i umjetniku reklamnu produkciju - Djelovao je u Zagrebu 1928. i 1929. - Osnovao ga je Miroslav Feller, a suradnici su bili umjetnici Sergije Glumac, Anka Krizmani, Boidar Kocmut i Vladimir Mirosavljevi

Imago, Sergije Glumac, Odjea Friedmann, 1929.

ATELIER TRI

- Reklamni zavod koji je djelovao u Zagrebu od 1929. do 1940. i ostvario veliku produkciju u podruju komercijalnog grafikog dizajna - Osnivaju ga Vladimir Mirosavljevi i Boidar Kocmut (bivi suradnici zavoda Imago) s Zvonimirom Mirosavljeviem - Nastavljaju provoditi visoke standarde grafikog oblikovanja zavoda Imago

Atelier Tri, Sveslavenske motoristike trke, 1934.

ARHITEKTURA 1930-IH

DRAGO IBLER (1894.-1964.)

- jedan od najznaajnijih hrvatskih modernih arhitekata, vaan pedagog i inicijator zbivanja

- rani projekti su mu pod utjecajem ekspresionizma njemakog arhitekta Hansa Poelziga u ijem ateljeu u Berlinu radi po. 1920-ih

Epidemoloki zavod, Zagreb, projekt, 1924-25.

- u Parizu u prvoj polovici 1920-ih upoznaje suvremena stremljenja u arhitekturi (funkcionalizam) i mijenja svoj izraz - arhitektura se shvaa kao humanistika disciplina koja treba zadovoljiti sve potrebe ovjeka i u kojoj su namjena i konstrukcija nedjeljivi - karakterizira ju oblik koji prati funkciju, funkcionalna dispozicija prostora, upotreba novih materijala, te ravnih linija i istih ploha

Drago Ibler, Kua Wellisch, Martieva 13, 1930.

Drago Ibler, Kua Wellisch, Martieva 13, 1930.

Drago Ibler, Kua Wellisch, Vlaka 60, 1930.

- Ibler je znaajan i kao pedagog od 1926. je profesor na novoosnovanom odjelu arhitekture na zagrebakoj Akademiji likovnih umjetnosti - odjel funkcionira kao radionica, a program se zasniva na suvremenim naelima - aci i suradnici su kljuni arhitekti meuratnog razdoblja S. Plani, M. Kauzlari, L. Horvat, D. Gali itd. - grupacija arhitekata oko Iblera se naziva i tzv. zagrebakom kolom

Drago Ibler, Upravna zgrada Higijenskog zavoda, Mirogojska cesta, 1931.

- Ibler je jedan od suosnivaa Zemlje i njezin predsjednik - lanovi Zemlje su bili i Lavoslav Horvat, Stjepan Plani i Mladen Kauzlari - zagovaraju socijalno angairano djelovanje, a arhitekti na izlobama analiziraju prilike, drutveni i stambeni standard irokih slojeva (teme Selo i grad, Kue i ivot itd.)

Drago Ibler, Vila Bauer, Jabukovac 15, 1931. , izvorno stanje

Drago Ibler, Vila Robi, Korula, 1933.

Drago Ibler, Projekt za stambeni kompleks, Novakova Ribnjak, 1936., (neizvedeno)

NOVAKOVA ULICA- reprezentativni pr. rezidencijalne arhitekture izmeu dva svj. rata - veina vila izgraena izmeu 1931.-1936. - primjeri Internacionalnog stila - provedena naela modernog stanovanja - gradnja propisana strogim graevnim zakonom odreeni: % iskoristivosti parcele, nain gradnje, visina vijenca, udaljenost od ceste i susjeda + potrebna dozvola Odbora za proelja - arhitekte birali vlasnici parcela - osim dvije obiteljske kue sve ostale najamnog tipa (4-7 stanova) - u oblikovanju najvie vidljiv utjecaj Adolfa Loosa, ali i reference na Le Corbusiera i Ericha Mendelsohna

Stjepan Gombo i Mladen Kauzlari, Kua Pick, Novakova 12, 1937.

Bogdan Petrovi, Kua Beck, Novakova 10, 1936. 1937.

BOGDAN PETROVI

Kua Petrovi, Novakova 28, 1931. 1932.

STJEPAN GOMBO I MLADEN KAUZLARI

Kua Spitzer, Novakova 15, 1931.-1932.

SLAVKO LWY

Kua Federbusch, Novakova 19, 1936. 1937.

Zvonimir Vrkljan, Kua Vrkljan, Novakova 7, 1934.

Zvonimir Pavei, Kua Ljutina, Novakova 9, 1933. 1934.

CVJETNO NASELJE- inovniko stambeno naselje - projekt: Vlado Antoli -1931. meunarodni natjeaj za generalnu regulatornu osnovu grada Zagreba do tada se grad linearno irio u smjeru istok-zapad (uz eljezniku prugu) - koncept niskog naselja s obiteljskim kuama u zelenilu - ortogonalna mrea ulica - tip suvremene samostojee obiteljske kue - armiranobetonski stupovi zatita od eventualne poplave - najbolji primjer planirane stanogradnje realizirane na gradskoj periferiji u meuratnom razdoblju

EXAT 51, Nove tendencije24. 11. 2010.


EXAT 51

Izloba knjiga NR Hrvatske, Umjetniki paviljon, 1948.

Izloba Autoput bratstva i jedinstva u Umjetnikom paviljonu, 1950. Izloba knjiga

NR Hrvatske, Umjetniki paviljon, 1948.

Potpisnici manifesta Exat-a 51

Plakat za izlobu, DARH, 1953. (autor: I.Picelj)

Srnec, Picelj, Kristl i Raica u ateljeu I. Picelja

Izloba u Drutvu arhitekata, 1953.

IVAN PICELJ

Kompozicija, 1951.

Kompozicija XL, 1952.

Ivan Picelj, U ast El Lissitzkom, 1956.

ALEKSANDAR SRNEC

Crte, 1952-53.

Kompozicija, 1954.

Aleksandar Srnec, Prostorni modulator, 1953.

Aleksandar Srnec, Objekt 10570, 1970.

VLADO KRISTL

Kompozicija, 1951.

Kompozicija, 1952.

Vlado Kristl, Kompozicija, 1953.

BOIDAR RAICA

Kompozicija, 1950.

Ravnotea, 1953.

Boidra Raica, Kompozicija, 1956.

NOVE TENDENCIJE (1961. 1973.)

Plakati izloaba (1961.-1973.)

ALEKSANDAR SRNEC

Objekt 10570, 1970.

Objekt 130370, 1970.

MIROSLAV UTEJ

Ultra AB, 1965.

Bombardiranje onog ivca, 1962.

Miroslav utej, Boom Boom 1

Miroslav utej, Jaje, 1968.

VOJIN BAKI

Razlistana forma, 1960.

Svjetlosni oblici V, 1963.-64.

JURAJ DOBROVI

Prostorna konstrukcija, 1968.

Prostorna konstrukcija, 1966.

VJENCESLAV RICHTER

Reljefometar, 1967.

VLADIMIR BONAI

DIN GF 100, 1969.

Tendencije u skulpturi 1950-ih i 1960-ih, enformel 8. 12. 2010.


ANTUN AUGUSTINI

Torzo, 1953.

Spomenik miru, 1954.

FRANO KRINI

Kod kupanja, 1958.

Buenje, 1968.

Vanja Radau, Autoportret, 1953.

Vanja Radau, Ciklus Panopticum Croaticum,1959.-61.

Ciklus Tifusari, 1956.-59.

KOSTA ANGELI RADOVANI

Dunja IV, 1964.

Na tranici, 1963.

BRANKO RUI

Portret A. B., 1960.

Czanne I, 1962.

KSENIJA KANTOCI

Dvije figure, 1967.

Figura, 1962.

IME VULAS

Velike orgulje, 1965.

Jedra, 1968.

VOJIN BAKI

Spomenik Marxu i Engelsu, 1953.

Vojin Baki, Bik, 1956.

Vojin Baki, Razlistana forma, 1958.

Vojin Baki, Razlistana forma, 1960.

Vojin Baki, Svjetlosni oblici V, 1963-64.

Duan Damonja, Nevjesta II, 1959.

Belizar Bahori, Razderane forme, 1960.

Stevan Luketi, Skulptura XXIII, 1963.

IVAN KOARI

Lianin I, 1954.

Unutarnje oi, 1959.

Ivan Koari, Jaha, 1953.

Ivan Kozari, Isjeak rijeke, 1959.

Ivan Koari, Projekt rezanja Sljemena, 1960.

ENFORMEL

Ivo Gattin, Blokovi no. 2, 1956.

Ivo Gattin, etiri vertikale, 1959.

Ivo Gattin, Crvena povrina s dvije usjekotine, 1961.

Ivo Gattin, Slobodna povrina, 1960-1961.

Ivo Gattin, Rasporena povrina, 1961.

Ivo Gattin u vrtu u Jurjevskoj 45 u Zagrebu 1961.

Eugen Feller, uta malampija, 1961.

DUAN DAMONJA

Metalna skulptura, 1959.

STEVAN LUKETI

Skulptura XXIII, 1963.

BELIZAR BAHORI

Razderane forme, 1960.

Gorgona, Nova umjetnika praksa 15. 12. 2010.


GORGONA (1959.-1966.)

JULIJE KNIFER

Meandar u kutu, 1961.

Meandar, 1960.

Josip Vanita, Beskonani tap / U ast Manetu, 1961.

JOSIP VANITA

Srebrna linija, 1964.

MARIJAN JEVOVAR

Siva povrina, 1960.

URO SEDER

Kompozicija, 1961.

DIMITRIJE BAIEVI MANGELOS

Negacija slike, 1951.-1956.

Antipeinture no 5, 1951.-1956.

IVAN KOARI

Projekt rezanja Sljemena, 1960.

Ivan Koari, Oblik prostora, 1962.

Ivan Koari, Privremena skulptura, 1976.

ASOPIS GORGONA

Ivan Koari

Piero Manzoni, Prijedlog br. 2.

Josip Vanita

NOVA UMJETNIKA PRAKSA

PRETHODNICI

Ivan Koari, Projekt rezanja Sljemena, 1960.

Ivan Koari, Unutarnje oi, 1959.

Julije Knifer, Meandar u kutu, 1961.

Tomislav Gotovac, Glave, 1970.

Tomislav Gotovac, kolai (1964.-66.)

Josip Stoi, Premetaljka, 1971.

GALERIJA SC

Dalibor Martinis, Modul N & Z, 1969.

Braco Dimitrijevi, Suma 680, 1969.

Boris Buan, Mondrian i Duchamp, 1968.

Boris Buan, Leger, 1968.

Braco Dimitrijevi, Prolaznik kojeg sam sluajno sreo, 1971.

Goran Trbuljak, Ne elim pokazati nita novo ni originalno, 1971.

Goran Trbuljak, injenica da je nekom dana mogunost da napravi izlobu vanija je od onoga to e na toj izlobi biti pokazano, 1973.

Goran Trbuljak, Retrospektiva, 1981.

Sanja Ivekovi, Dvostruki ivot 1959.-1975., 1975.

Ivan Ladislav Galeta, Ping-pong, 1978.

GRUPA ESTORICE AUTORA

Vlado Martek, Sven Stilinovi, eljko Jerman Boris Demur, Fedor Vuemilovi Mladen Stilinovi

Prva izloba-akcija, zagrebako kupalite, Sava, 11. 5. 1975.

Izloba-akcija, Trg Republike, 1975.

ASOPIS MAJ 75

A 1978., 7.7. 1978.

B 1978., 15. 11. 1978.

H 1982., 19. 1. 1982.

eljko Jerman, Ostavljanje otiska vlastitog tijela na fotopapiru, 1975.

eljko Jerman, Moja godina, 1977.

Vlado Martek, itajte pjesme Majakovskog, 1975.

Vlado Martek, Svako uzimanje pisaljke u ruku in je potenja, 1976.

Boris Demur, Pomicanje poloaja ljunka u ruci, 1975.

Boris Demur, analitiko kiparstvo, Jelsa, 1977.

Mladen Stilinovi, Donji rakurs, 1978.

Mladen Stilinovi, ujem da se govori..., 1977.

Mladen Stilinovi, Eksploatacija mrtvih, 1984.

CRVENI PERISTIL, 1968.

VIDEO UMJETNOST U HRVATSKOJ

Ivan Ladislav Galeta Sanja Ivekovi Dalibor Martinis Goran Trbuljak

Sanja Ivekovi, Monument, 1976. Dalibor Martinis, Open Reel, 1976.

Slikarstvo i skulptura 1980-ih 12. 1. 2011.


Elvira Bach, Oblaenje svlaenje, 1981.

Helmut Middendorf, Pjeva, 1981.

Jrg Immendorf, Cafe Deutschland IV, 1978.

NEUE WILDE (Novi divlji)

Rainer Fetting, Ricky se brije, 1983.

Francesco Clemente, Meditacija, 1989.

Mimmo Paladino, Puno zvijezda, 1980.

TRANSAVANGARDA

Sandro Chia, Dva slikara rade, 1982.

Enzo Cucchi, Mediteranski lov, 1979.

Enzo Cucchi, Mediteranski lov, 1979.

NOVA SLIKA

uro Seder, Akt, 1977.

uro Seder, ena sa suncem, 1983.

uro Seder, Grupa, 1985.

Nina Ivani, Prah zmaja, 1984.

Nina Ivani, Metamorfoze, 1985.

Zvjezdana Fio, Stablo, zemlja i zrak u februaru, 1982.

Igor Ronevi, Prizor iz ivota na selu, 1981.

Edita Schubert, Ptice ili jedrilice, 1983.

Edita Schubert, Prola vremena, 1983.

Damir Soki, U daljini opera, 1984.

Damir Soki, Loim putem na istok, 1985.

eljko Kipke, Haddah, 1986.

SKULPTURA OSAMDESETIH, DRUGA SKULPTURA

Slavomir Drinkovi, Uvrnuti kvadar zemlje, 1980.

Slavomir Drinkovi, Veliko drvo sv. Sebastijana, 1984.

Peruko Bogdani, Valovi, 1984.

Peruko Bogdani, Graditeljev posljednji dan, 1990.

Peruko Bogdani, Putovanje barbara, 1986.

Kuzma Kovai, Propovijed sv. Antuna Padovanskog ribama u Riminiju, 1979.

Kaimir Hraste, Akt, 1985.

Kaimir Hraste, Kruno Prijatelj, 1985.

Kaimir Hraste, Gorki uvela, 1986.

Petar Barii, Cvijet i plodovi, 1980.

Petar Barii, Tvrdalj, 1988.

Ljubo de Karina, Kamen na kamen, 1982.

Ljubo de Karina, Kameni oltar, 1986.

Ante Rai, Gipsane vree, 1976.

Ante Rai, Pejza, 1984.

Ante Rai, Dugo ljeto, 1984.-6.

Mladi kipari za Univerzijadu 1987.

Ante Rai, Kiklop, 1987.

Branko Lepen, Veliki pauk, 1987.

Dora Kovaevi, Svjetlost, 1987.

Bane Milenkovi, ena, 1987.

Petar Barii, Obelisk I i II / Sunce, 1987.

Suvremeno hrvatsko slikarstvo i skulptura


Nina Ivani, Bez naziva, 1988.

Nina Ivani, Bez naziva, 1988.

Nina Ivani, 32 St. Pierre Dory, Proctor, 1997.

Nina Ivani, Airbus A310, France / Germany / UK / Spain Boeing 737-100/-200, USA, 2002.

Nina Ivani, Grumman HU-16 Albatros, USA Beechcraft RC-12N Guardrail, USA, 2002.

Nina Ivani, Mooney Ranger, 2002.

Damir Soki, Bez naziva, 1990.



eljko Kipke, Dobiva se u svim apotekama, 1993.

eljko Kipke, Ne pomakli ni malim prstom vie, 1999.

Igor Ronevi, Kvadratni niz (kompozicija od 8 slika, detalj), 1998.

Igor Ronevi, Kraa Mona Lise, 2006.

Lovro Artukovi, Sestre, 1996.

Lovro Artukovi, umski prizor ko stvoren za priu, 1996.

Lovro Artukovi, Dolazi nevera, 1998.

Lovro Artukovi, Zeko i potoi, 1999.

Lovro Artukovi, Boe kako volim Botticellija, 2001.

Lovro Artukovi, Tko tu koga gleda, 2004.

Lovro Artukovi, Stari majstor i mlada djevojka, 2004.

Lovro Artukovi, Crvena, Bijela, Plava, 2005.

Lovro Artukovi, Bez naslova, 2006.

Lovro Artukovi, Sofa, 2007/08.

Duje Juri, Bez naziva, 1997.

Duje Juri, R. R. J. C, 2000.

Duje Juri, Pet kovega, 2002.

Duje Juri, Bez naziva, 2003.

Marija Ujevi-Galetovi, Pozdrav iz Opatije, 2004.

Marija Ujevi-Galetovi, Portret ljutog djeaka, 2004.

David Maljkovi, Nezavisna forma, 1999.

David Maljkovi, Stanje slike: Slike za svakodnevnu potronju, triptih (detalj), 2002.

Matko Veki, Audi, 1996.

Matko Veki, Ovce koje se nisu izgubile, 2002/2003.

Matko Veki, Mijena, 2002.

Matko Veki, Zvijer, Volja, Dua i Nosorog, 2008.

Tomislav Buntak, Konana pobjeda nebeske vojske, 2005.

Ivan Fijoli, 12 autoportreta, 2002.

Ivan Fijoli, Okraj, 2002./2003.

Ivan Fijoli, Bruce Lee, 2005.-2007.

Ivan Fijoli, Dvoboj, 2008.

Ivana Franke, Centar, 2001.2004.

Ivana Franke, Damir Oko i Silvio Vujii, Pod, 2005.

Ivana Franke, Sky Carpet, 2009.

Silvio Vujii, Menware shop # 1, 2004.

Aleksandar Garbin, Tito, 2004.

Aleksandar Garbin, Hram Chen Zehn, 2004.

Alem Korkut, Ego trip: Hommage Rodin (ovjek sa slomljenim nosom), 2003.-2004.

Alem Korkut, Ego trip: Krug, 2003. (detalj)

Alem Korkut, Plima, 2005.

Kristian Koul, Rog izobilja, 2003.

Kristian Koul, Discoware Collection, 2002./03.

Kristian Koul, Asylum - Kolijevka, 2004.

Kristian Koul, Gold Collection I, Serija Tease, 2004.

Ines Krasi, Work in progress: California Dream UNISEX, 1999.-2000.

Ines Krasi, Work in progress: Introducing My Elegant Private Party Room, 2001.2002.

Sinia Majkus, Viroza, 2000.

Viktor Popovi, Bez naziva, 2000.




Vlasta ani, Kut, 1995.

Vlasta ani, Svijea za Editu, 2003.

Vlasta ani, Pomine trake, 2001.

20.st. seminar

Documents