2011. međunarodna godina šuma 2casopis.hrsume.hr/pdf/168.pdf · vota i plodnosti te molitva za...

Časopis za popularizaciju šumarstvaČasopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480

2011. Međunarodna 2011. Međunarodna godina šumagodina šuma 2 2

broj

168Godina XIV.,

Zagreb

prosinac

2010.

Previše pilana!Previše pilana! 5 5

EtatEtat 8 8

JastrebarskoJastrebarsko 11 11

Šri LankaŠri Lanka 20 20

Sretan Božić i uspješna 2011. godina!Sretan Božić i uspješna 2011. godina!

Naslovna stranica:

Prvo inje

Marinko Bošnjaković

Zadnja stranica:

Sočni plodovi iz Opuzena

Miroslav Mrkobrad

Mjese nik »Hrvatske ume«Izdava : »Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Dev i -Buzov,Antun Z. Lon ari , MiroslavMrkobrad, Vesna Ple ei Ivica Tomi

Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,Ivan Hodi , Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKri mani , eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredni tvo se ne mora uvijekslagati s mi ljenjem autorateksta.

Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:

Bistranska 19Zagreb

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;

etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .

Kad kažemo jela, na pamet nam pada visoko, vit-

ko, uvijek zeleno stablo koje raste na višim terenima.

Odmah se sjetimo i Božića, snijega, i božićne jelke! I

darova ispod nje!

Obična jela (Abies alba), stručno bi rekli šumari,

crnogorična je vrsta drveća prirodno rasprostranjena

u planinskim područjima srednje, južne i djelomice

zapadne Europe.

Rod jela (Abies) pripada porodici borovki (Pinace-

ae), a čini ga oko 40 vrsta zimzelenog visokog drveća

umjerenih regija sjeverne polutke. Rasprostranjene

su u šumama Sjeverne Amerike, SAD-a, Europe, Azije

i sjeverne Afrike.

dječji kutakbožić ŠUMA LISTA, ŠUMA BLISTA

Pripremila: Ljilja Ivković

Nastavljamo suradnju

s dječjim vrtićima

„Sesvete“ iz Sesveta,

„Josipdol“ iz Josipdola,

„Ivana Brlić Mažuranić“

iz S. Broda, te Mravcima,

predškolskom skupinom

pri Specijalnoj

bolnici za medicinsku

rehabilitaciju Krapinske

Toplice, s novim

programom koji je

opet osmislila naša

suradnica, i sama

odgojiteljica, Ljiljana

Ivković.

U novoj školskoj godini

pisat ćemo o šumskom

drveću i, dakako,

crtati ga! Projekt je

nazvan “Šuma lista,

šuma blista”, a cilj ove

suradnje i dalje je isti:

djecu od najranijeg

doba učiti kako i zašto

voljeti šumu i prirodu i

kako ih čuvati.

U šumi raste različito

drveće; bjelogorično

i crnogorično (breza,

jela, hrast, vrba, smreka,

javor, lipa, kesten,

bukva), i svako od njih

je posebno i zanimljivo.

U svakom broju pisat

ćemo o jednoj vrsti i

crtati ju. Danas je na

redu – jela.

JelaJela

Doba adventa početak je crkvene go-

dine i to jest predbožićno vrijeme u

kojem se vjernici pripremaju za veli-

ki blagdan - Božić. Nastoji se postići

mir u sebi, da radost Dolaska bude potpunija.

U te dane u crkvama mise započinju ranije – u

zoru i zovu se mise zornice, dio su pokajanja

pred Božić. Valja se ustati vrlo rano, tako ona

predstavlja četiri tjedna trajnog odricanja od

sna.

Po riječima Sv. Augustina: “Bog se počo-

vječio, da se čovjek može pobožanstvenit”. Taj

jedinstven povijesni događaj, rođenje Boga-

čovjeka, kršćanski svijet slavi od davnina. Svet-

kovina je nazvana Božić, što je umanjenica za

riječ Bog.

Adventno vrijeme sastoji se od četiri

tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji

simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji

prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Krista.

Započinje od blagdana Krista Kralja. Na Sv.

Katarinu običaj je slaganja adventnog vijenca

ispletenog od zimzelenog lišća ili grančica. Ple-

ten je tako da nema početka ni kraja pa ozna-

čava Boga koji je vječan. Četiri svijeće u njemu

pale se uz nedjeljni objed i pozivaju obitelj na

zajedničku molitvu.

Nakon Sv. Katarine slijede dani Sv. Bar-

bare (4. prosinca), Sv. Nikole (6. prosinca) i Sv.

Lucije (13. prosinca) koji imaju svoje značenje

u adventnom vremenu. Na blagdan Svetog

Nikole i Svete Lucije muškarci ili žene u nekim

našim krajevima obilaze domove donoseći da-

rove djeci. U današnje doba ovu ulogu preuzeo

je Sv. Nikola koji u čizmice dobre djece stavlja

slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Kram-

pus, simbolizirajući zao duh ili vraga.

Poseban običaj koji se sačuvao do danas je

sijanje božićne pšenice kao simbola obnove ži-

vota i plodnosti te molitva za blagoslov ljetine.

Sije se na dan Sv. Barbare ili Sv. Lucije.

Badnjak ili Badnji dan, a posebno Bad-

nje veće obiluje narodnim božićnim običajima.

i folklornim sadržajima. U predvečerje

Badnjaka, u ruralnim krajevima unosi

se panj i slama u kuću. Panj se naziva

“badnjak”, stavlja se na ognjište da gori

i grije kuću kroz više dana. Slama uno-

šena u kuću simbolizira blagostanje i

bila je jamstvo dobrog uroda u vrtu i

polju. Danas je običaj da se na Badnjak

u domove unosi i božićno drvce. Drvce

je najčešće jela i smreka ili neka druga

vrsta crnogorice. Pri tom se pjevaju pre-

krasne hrvatske božićne pjesme. Božićne

pjesme razlikuju se od južne Hrvatske,

U se vrime godišta, Istre, Tri kralja jaha-

hu, dubrovačke Kolende, do sjeverne

Hrvatske, Narodil nam se. One u sebi

nose sjetu minulih vremena i snagu za

budućnost. Pod božićno drvce slažu se

jaslice koje prikazuju Isusovo rođenje

i način na koji se ponizno rodio, pod-

sjećajući nas kakvi bi i sami trebali biti. Božić-

ni blagdani završavaju 6. siječnja, blagdanom

Sveta tri kralja, kada se slavi Božje objavljenje u

osobi Isusa i pohod triju mudraca s istoka koji

su se došli u Betlehem pokloniti malomu Isusu

donijevši mu darove, mirtu, zlato i tamjan. Na

taj dan skidaju se i božićni ukrasi i u kući zavr-

šava božićno vrijeme.

Jedan od običaja Božića jest darivanje, ali

to mora biti u skromnosti koja nam je simboli-

zirana jaslicama u štalici. Božić je blagdan obi-

telji, blagdan novog početka iz kojega trebamo

crpiti snagu za radosne susrete. Bili vjernici ili

ne potrudimo se očuvati dostojanstvo naših

tradicija, budimo brižniji, srdačniji i ljubazniji

prema svojim najmilijima, ali i spram svih ljudi

oko sebe s kojima dijelimo ovaj naš život.

Sretan Vam i blagoslovljen miran i dosto-

janstven Božić!

Nalazimo se u adventnom dobu ili dobu došašća koje označava

“dolazak”. Vjernici slave dolazak Isusa Krista u naš svijet,

dolazak u naša srca. To je doba bogato različitim običajima

koje smo naslijedili od naših starih. Neki su pretkršćanskog

podrijetla, ali su s godinama poprimili kršćansku simboliku.

Krošnja im je piramidalnog oblika, grane pršljena-

sto otklonjene i uglavnom ne vise.

Kora debla je u mladih stabala tanka i glatka, siv-

kasta, nerijetko sa smolnim vrećicama, a stara stabla

često imaju debelu i ispucalu koru. Izbojci su glatki,

rijetko užlijebljeni, a iglice uglavnom dvoredne, ne-

rijetko poredane oko izbojaka ili su poput četke na

gornjoj strani izbojka.

Ova zimzelena vrsta naraste u visinu prosječno

40 m (u prašumama i do 60 m), a prsni promjer njena

valjkastog i ravnog debla nerijetko je veći od 2 m.

- Jela je kvrgavo drvo. Na njoj ima puno smole.

Moj tata čisti limunom smolu kad padne na

auto. (Petra, 6 g.)

- Jela naraste jaaako visoko. (Matija, 7 g.)

- Jela ima mekane iglice i kitimo ju na Badnjak.

(Lucija 7 g.)

(Predškolska skupina Mravci u OŠ pri Specijal-

noj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Kra-

pinske Toplice)

Lana Juričić 5,10 g., DV JOSIPDOLLana Juričić 5,10 g., DV JOSIPDOL

Anamaria Marinić 5,4 g., DV JOSIPDOLAnamaria Marinić 5,4 g., DV JOSIPDOL

Antonija 6 g., MRAVCIAntonija 6 g., MRAVCIRoberta Mihaljević 5,8 g., Roberta Mihaljević 5,8 g., DV JOSIPDOLDV JOSIPDOL

Ema Despetović 6,4 g., DV SESVETEEma Despetović 6,4 g., DV SESVETE

Patrik, 4 g., MRAVCIPatrik, 4 g., MRAVCI

Borna Dudaš 6,3 g., DV SESVETEBorna Dudaš 6,3 g., DV SESVETE

2011. Međunarodna godina šumaPrirodnim pomlađivanjem do stabilnih bukovih sastojinaNadzorna stanica dobila akreditacijuPreviše pilana s rascjepkanim interesima i zaostalom tehnologijom

Koliki je stvarni etat Hrvatskih šuma i može li se povećavati?Ni u Jastrebarskom nisu imuni na probleme sa sortimentnom strukturomPrva osnova gospodarenja za „Brloško“ izrađena je još 1880. godine!

Obnovljene osnove za tri gospodarske jedinice Šumarije CernaEgzotična stabla, izvori sirovina i hrane za čovječanstvoPošast u crnogoričnim šumama Gorskog kotaraŠume ustupaju pred plantažamaKriptomerija (Cryptomeria)Zvjezdan (Aster amellus)

Oman učinkovito djeluje na bolesti jetreMogućnosti velike, ali i zamke brojne!Ulični promet u Kairu pravo je svjetsko čudo!Duglazija-najveće i najstarije stablo brestovačkih šumaAko zaspu pod bazgom, ili u njenoj sjeni, bolesnici će ozdraviti!Investicije u budućnost

Kobac ptičar specijaliziran je za lov pticaPecalicom se krećeDoručak mora biti kaloričan!Malčer na Ecotracu 55!Prirodu treba čuvati i voljeti

27 – 36

1 – 8

36 – 40

15 – 26

8–14

najavljujemo u ovom broju

Na tragu neupitne potrebe

potaknute rastućom ugro-

ženosti šuma u svijetu, da

se zaustavi ilegalna sječa i

pustošenje i šumama posveti poseb-

na pozornost, Hrvatske šume d.o.o. su

2005. predložile Vladi RH da pokrene

inicijativu za proglašenjem Svjetskog

dana šuma na razini Ujedinjenih na-

roda. Prijedlog je potaknula bivša gla-

snogovornica u Hrvatskim šumama

Tihana Belužić, tvrtka ga je podržala,

a Ministarstvo poljoprivrede, šumar-

stva i vodnog gospodarstva uputilo

i službeni prijedlog u proceduru Uje-

dinjenih naroda. Inicija tiva je urodila

plodom i na sjednici od 20. prosinca

2006. godine Opća skupština UN-a

proglasila je godinu 2011. Međuna-

rodnom godinom šuma.

Zbog čega je potrebno šume i njihovu zaštitu izdići na svjetsku

razinu i prepoznati kao svjetski pro-

blem? Iz mnogo razloga, no najuvjer-

ljiviji je svakako onaj koji govori da se

svjetske površine pod šumama svake

godine smanjuju te da je u zadnjih 15

godina nestalo šuma površine jedne

Njemačke! Šume se krče iz raznora-

znih razloga: da bi se povećale poljo-

privredne površine, u svrhu gradnje

prometnica, naftovoda, elektrovoda.

Prijetnja novijeg datuma je moguć-

nost proizvodnje različitih žitarica,

ne za prehranu, nego za daljnju pre-

radu, za biogorivo. Šume stradavaju i

u sve češćim požarima katastrofalnih

razmjera (Rusija ove godine!) koji su,

opet, posljedica promjene klime. A

jedan od uzroka klimatskih promje-

na baš su velike nekontrolirane sječe

šuma kao prirodnih regulatora sta-

nja! Vrtimo se u krug!

Najviše negativnh utjecaja na naš

planet ostavlja način na koji se proi-

zvodi energija.

Globalno zagrijavanje, procjenju-

ju znanstvenici, nastalo kao posljedi-

ca izgaranja fosilnih goriva za proiz-

vodnju energije i prijevoz, moglo bi

podići prosječne temperature zraka

za 6ºC do kraja ovog stoljeća, što će

za posljedicu imati poplave, glad i

silovita olujna nevremena. Prema

izvještaju WWF-a, upravo korištenje

fosilnih goriva te ispuštanje štetnih

plinova u atmosferu čini 48% ljud-

skog negativnog djelovanja na pla-

net Zemlju.

Sažimajući sve sastavnice su-

života čovjeka i šume, i logotip Me-

đunarodne godine šuma osmišljen

je kako bi se naglasila njihova nera-

skidiva poveznica. Simbolički ele-

menti u dizajnu oslikavaju neke od

višestrukih vrijednosti šuma poput

očuvanja stabilnosti klime te pruža-

nja skloništa za ljude, izvora biološke

raznolikosti, hrane, lijekova i pitke

vode. Uz vizualni identitet loga, geslo

Međunarodne godine šuma „Šume

za ljude“ još jednom dodatno nagla-

šava poruku o vitalnoj važnosti šuma

za opstanak i dobrobit svih 7 milijardi

ljudi na planeti.

Kako bi se dostojno obilježila

Međunarodna godina šuma, mnoge

države diljem svijeta organizirat će

prigodna događanja, među njima

i Hrvatska. Nositelji aktivnosti, od

kojih će neke biti samstalne, a neke

zajedničke, bit će Ministarstvo regio-

nalnog razvoja, šumarstva i vodnog

gospodarstva, Ministarstvo kulture,

Ministarstvo zaštite okoliša, prostor-

nog uređenja i graditeljstva, Hrvat-

ske šume, Šumarski fakultet, Hrvatski

šumarski institut, Hrvatska komora

inženjera šumarstva i drvne tehno-

logije, Hrvatsko šumarsko društvo,

Hrvatska gospodarska komora.(m)

KAKO SPASITI

ŠUME

2011. - Međunarodna 2011. - Međunarodna godina šumagodina šumaSljedeće, 2011. godine, prvi put će se Sljedeće, 2011. godine, prvi put će se

službeno, odlukom UN-a, obilježiti službeno, odlukom UN-a, obilježiti

Međunarodna godina šuma. Međunarodna godina šuma.

Malo je poznato da su inicijativu za ovakvim Malo je poznato da su inicijativu za ovakvim

skretanjem pozornosti na probleme šuma skretanjem pozornosti na probleme šuma

u svijetu i potrebu zaštite ovoga zelenoga u svijetu i potrebu zaštite ovoga zelenoga

blaga inicirale Hrvatske šume d.o.o., blaga inicirale Hrvatske šume d.o.o.,

odnosno Republika Hrvatska! odnosno Republika Hrvatska!

Prirodnim pomlađivanjem Prirodnim pomlađivanjem do stabilnih bukovih do stabilnih bukovih sastojinasastojinaU

organizaciji požeškog ogranka Hrvatskoga

šumarskog društva te Hrvatske komore in-

ženjera šumarstva i drvne tehnologije, u ra-

sadniku Hajderovac održano je polovi-

com studenog predavanje o temi ”Pomlađivanje

bukovih sastojina”. Predavanje je održao prof. dr.

sc. Igor Anić sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta.

Tijekom izlaganja bilo je riječi o rasprostranjenosti

obične bukve, naše najzastupljenije vrste drveća,

njenom staništu, šumskouzgojnim svojstvima,

stanju resursa bukovih šuma u Hrvatskoj, pomla-

đivanju bukovih prašuma, metodama pomlađiva-

nja u nekim europskim zemljama, pomlađivanju

u Hrvatskoj te prevođenju raznodobnih bukovih

sastojina u jednodobne.

Najrasprostranjenije naše šumsko drvo - Kao najraširenije europsko šumsko drvo i najraspro-

stranjenija vrsta drveća u Hrvatskoj, obična bukva

(Fagus sylvatica) raste u nas u čistim i mješovitim (s

kitnjakom, jelom, smrekom i dr.) sastojinama, zauzi-

majući 751.459 ha ili 30 posto površine. Na europsko-

me kontinentu javlja se u središnjoj, zapadnoj i južnoj

Europi, nema je u Poljskoj, Francuskoj, Španjolskoj, a

najrasprostranjenija je u našim susjednim državama:

Sloveniji (71 %), Bosni i Hercegovini (62 %) i Crnoj Gori

(60 %). Optimum njenoga razvitka u našoj državi je u

gorskom (600-1100 m) i pretplaninskom pojasu, a ima

veliku visinsku amplitudu (od 100 do više od 1500 m).

Zastupljena je u svim vegetacijskim pojasima kon-

tinentalnoga dijela Hrvatske (nizinski, brežuljkasti,

brdski, gorski, pretplaninski). Tako su u panonskom

području bukove šume rasprostranjene od 350 m nad-

morske visine, u Dinaridima od 600 m, a gornja im je

granica između 700 i 900 m. Bukvu rijetko nalazimo u

dolinama, a na visokim planinama raste i na visinama

većim od 2000 m, u obliku pojedinačnih, iskrivljenih,

zakržljalih te nerijetko grmastih

ili sabljasto povijenih stabala.

Kod nas dolazi u više zajednica:

u brdskim bukovim šumama,

bukovo-jelovim i pretplaninskim

bukovim šumama, a nalazimo je

i u šumama greda i suših terena

(s lužnjakom i običnim grabom).

Na zasjenjenim mjestima -

Osnovne šumskouzgojne značaj-

ke obične bukve su da cvate za

vrijeme listanja, tijekom travnja i

svibnja, a plod bukvica dozrijeva potkraj rujna i počet-

kom listopada. Bukvica otpada poslije prvih mrazova

koncem listopada i početkom studenog. Plodonoše-

nje (fruktifi kacija) u šumskoj sastojini počinje u dobi

50-70 godina, a kulminacija je u dobi 100-150 godina.

Puni urod je u intervalima 4-10 godina, sjeme klije

nadzemno, a prirodna klijavost traje šest mjeseci. Bu-

kva je skiofi tna vrsta drveća jer podnosi veću ili manju

zasjenu, a kompenzacijsku točku postiže kod 0,3-0,5

kiloluksa (jela 0,3-0,6). Zasićenost svjetlošću nastaje

kod 20-40 kiloluksa (jela 4-20), a ponik je osjetljiv na

mraz i suncožar.

Od ukupno 751.459 ha bukovih šuma u Hrvat-

skoj, u državnom je vlasništvu 619.165 ha, privatnih

je 112.334 ha, a na ostale javne otpada 19.960 ha.

Ukupna drvna zaliha iznosi 124,64 mil. m3, s godišnjim

volumnim prirastom 3,083 mil. m3. Ukupna površi-

na regularnih bukovih šuma je 334.294 ha, a njihova

dobna struktura je takva da ih najviše ima u dobnome

razredu 61-80 godina (95.815 ha), zatim u dobnome

održivo gospodarenje SASTOJINE OBIČNE BUKVE

U nas se obična

bukva oduvijek

pomlađivala

prirodno, različitim

varijantama

pomladnih sječa pod

zastorom krošanja

matičnih stabala.

Treba gospodariti

regularno te davati

prednost oplodnim

sječama na malim

površinama.

Danas su najočuvanije prašume

bukve i jele hrvatskih Dinarida

(Čorkova uvala i dr.)

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić, I. Anić, Arhiva

Oplodna sječa na malim površinama u Češkoj (visoka i Oplodna sječa na malim površinama u Češkoj (visoka i tanka stogodišnja stabla)tanka stogodišnja stabla) Bukova šuma s dlakavim šašemBukova šuma s dlakavim šašem

Prof. dr. sc. Igor AnićProf. dr. sc. Igor Anić

razredu 81-100 godina (73.041 ha), dobnome razredu 41-60 (69.178

ha) itd., a bukove sastojine starije od 140 godina zauzimaju najma-

nju površinu (1073 ha).

Bukove prašume manje očuvane - Najočuvanije prašume u

Europi čine bukove, jelove i smrekove šume na području Dinarida,

Alpa i Karpata. U Hrvatskoj su danas najočuvanije prašume bukve i

jele hrvatskih Dinarida (Čorkova uvala i dr.), a manje su očuvane buko-

ve prašume (Medvjeđak, Ramino korito, Muški

bunar i dr.). Korpel je cjelokupni razvojni slijed

(ciklus) prašume podijelio na optimalni stadij,

stadij raspadanja i stadij urastanja. Svaki stadij

karakterističan je po svom sastojinskom obli-

ku, broju stabala, temeljnici, volumenu, prira-

stu, okomitoj građi (slojevitosti), vodoravnoj

građi, sklopu i sastojinskoj strukturi. Tipična

jednodobna struktura bukovih prašuma rijet-

ka je pojava na malim plohama, a grupimič-

na tekstura s najvećom površinom pojedinih

faza iznosi 0,25 ha. Bukova prašuma (rezervat)

Medvjeđak (156 ha) u Nacionalnom parku Pli-

tvička jezera ima 163 pomladne jezgre s ukupnom površinom 7197

m2. Prosječna površina pomladne jezgre je 44,15 m2.

Raznolika uspješnost pomlađivanja - Pomlađivanje bukovih

sastojina u većini zemalja jugoistočne i središnje Europe zasniva se

na metodama pomlađivanja pod zastorom krošanja starih stabala

oplodnim sječama. To se obavlja u tri do pet sjekova na velikim i ma-

lim površinama, s pomladnim razdobljem od 10 do 20 godina. Šum-

skouzgojna svojstva omogućuju bukvi

njezino pomlađivanje na pomladnim po-

vršinama koje se prostiru od cjelokupne

sastojine do jednoga stabla. U šumarskoj

praksi to podrazumijeva primjenu po-

mladnih sječa u rasponu od oplodnih

sječa na velikim površinama, malim po-

vršinama, do grupimično-skupinastih

sječa te “prebornih” sječa grupimičnog

i stablimičnog karaktera. Prema prof. dr.

sc. Igoru Aniću, ipak je uspješnost ovih

metoda raznolika, posebice u velikim

kompleksima bukovih šuma kakvi su,

primjerice, u Hrvatskoj. U Sloveniji se obnova obavlja pod zastorom

krošanja, ne u čitavom odjelu, već na malim površinama, u grupa-

ma koje se postupno spajaju rubnom sječom. U odjelu se pomaže

raznodobnost, no opasnost prijeti od neurednog gospodarenja.

Naime, ako se nakon uspješnoga naplođenja bukvicom ništa ne po-

duzme, plagiotropni (kosi) se pomladak razvije u krošnjati predrast.

U Slovačkoj se primjenjuju oplodne, grupimične sječe s pomladnim

razdobljem 10-20 godina, a ”model mozaičnih

bukovih šuma” temelji se na teksturi bukovih

prašuma. U Češkoj se pomlađivanje bukovih

sastojina provodi vrlo uspješno, oplodnim

sječama na malim površinama, prugama. Pri-

mjenjuje se zapadna tehnologija (kao u Nje-

mačkoj) u stogodišnjim bukovim šumama, s

visokim i tankim stablima, maloga debljinsko-

ga prirasta. U sjevernoj Njemačkoj su bukove

”preborne” šume grupimične strukture, a u

Belgiji se također koristi termin bukova “pre-

borna” šuma, što nema veze s prebornim gos-

podarenjem (ophodnjica, pomlađivanje, bez

zatvorenoga ciklusa i podmlatka). U čistim bukovim sastojinama ne

može se gospodariti preborno, a to se, prema Klepcu (2003.), u praksi

pokazalo lošim, pogotovo u Hrvatskoj. Šafar (1964.) ističe da buko-

va stabla postižu bolju kvalitetu u sastojinama jednolične strukture.

Pomlađivanje bukovih sastojina selektivnim ili prebornim sječama,

odnosno prebiranjem, dolazi do poremećaja sastojinske strukture,

što otežava kvalitetno i ravnomjerno pomlađivanje, uz smanjivanje

kvalitete bukovih sastojina. Pojedine zemlje do danas koriste čistu

sječu na maloj površini i umjetnu obno-

vu sadnicama bukve ili drugih vrsta, što

degradira stanište, a posljedica toga je

pomlađivanje pionirskih vrsta drveća, a

ne obične bukve.

Prirodno pomlađivanje kao tradicija - Budući da su sve bukove

sastojine u Hrvatskoj prirodnoga porije-

kla, u njihovoj je strukturi značajan broj

primije šanih vrsta drveća (pionirskih

i klimatogenih). Stoga su one biološ-

ki raznolike i stabilne, napose ako se u

Prirodno pomlađivanje oplodnim

sječama na velikim površinama

i danas je najzastupljenije u

jednodobnim bukovim sastojinama,

kao glavni način njihove obnove.

Pritom je za uspješnost pomlađivanja

pripremni sijek odlučujuća faza

Pomlađivanje obične bukve oplodnim Pomlađivanje obične bukve oplodnim sječama (prije dovršnoga sijeka)sječama (prije dovršnoga sijeka)

Tijekom predavanja u rasadniku Tijekom predavanja u rasadniku “Hajderovcu” (UŠP Požega)“Hajderovcu” (UŠP Požega)

Broj 168 • prosinac 2010. HRVATSKE ŠUME 3

njima provode pravodobni i valjani zahvati obnove i njege. U nas se

obična bukva oduvijek pomlađivala prirodno, različitim varijantama

pomladnih sječa pod zastorom krošanja matičnih stabala, a većina

se domaćih šumarskih stručnjaka zauzimala za pomlađivanje oplod-

nim sječama. Prirodno pomlađivanje oplodnim sječama na velikim

površinama i danas je najzastupljenije u jednodobnim bukovim sa-

stojinama, kao glavni način njihove obnove. Pritom je za uspješnost

pomlađivanja pripremni sijek odlučujuća faza, zbog stalnoga razla-

ganja sirovoga humusnog sloja. Intenzitet sijeka je 15-20 % na kva-

litetnijim, a 20-25 % na manje kvalitetnim staništima. Svijetlo na po-

mladnoj površini poslije sijeka trebalo bi iznositi približno 5 posto, jer

veće vrijednosti uzrokuju obilan razvoj korova. Ne postoji potreba za

pripremom staništa, ako nema nagomilane drvne zalihe i ako je do-

bro razvijena podstojna etaža, uz tanki sloj listinca i nezakorovljenu

pomladnu površinu. Naplodni sijek obavi se najčešće u godini puno-

ga uroda bukvice, svakih 5-7 godina, a njegov intenzitet je u rasponu

30-50 posto. Primjenom naknadnoga sijeka sklop se prije dovršnoga

sijeka smanji na 0,30-0,40. Prema prilikama na pomladnoj površini,

prvi se naknadni sijek obavi dvije do četiri godine nakon naplodno-

ga. Preostala stabla posijeku se dovršnim sijekom, kada pomladak

dosegne visinu 50-70 cm. Dovršni se sijek provodi na mjestima na

kojima se može brzo sjeći 6-8 godina poslije naplođenja, uglavnom

10-12 godina, a iznimno tek nakon 15-20 godina. U normalnim struk-

turnim i ekološkim uvjetima pomladno razdoblje nije dulje od 10 go-

dina. Ritam sjekova treba biti polagan i stalan radi dužeg poticanja

svjetlosnoga prirasta na kvalitet-

nim stablima, primjerenijega pro-

cesa humifi kacije i održanja opti-

malnih ekoloških uvjeta obnove.

Kako naglašava Đuričić (1994.),

ni u jednome sijeku ne bi trebalo

sjeći više od 150 m3/ha.

Posljedice prebornoga gospodarenja - Zbog Smilajeve

podjele šuma iz 1954. godine, dio

dinarskih brdskih bukovih šuma

Hrvatske svrstan je u oblast gor-

skih šuma zajedno s jelovo-buko-

vim šumama. Zato je i u brdskim

bukovim šumama propisano pre-

borno gospodarenje koje se zadr-

žalo sve do 80-ih godina prošloga

stoljeća. Posljedica toga je pro-

mjena njihove strukture pa tako

pojedine sastojine imaju i četiri

različite strukturne kategorije, a svaka od njih zadovoljava kriterije

da se izluči kao nova sastojina. Pritom svaki od tih dijelova zahtijeva

neku od posebnih šumskouzgojnih mjera (čišćenje, dovršni sijek, nje-

ga podmlatka, popunjavanje, pripremni sijek). Tako izlučeni dijelovi

odsjeka nisu više skupine ili grupe, svi su veći od 1 ha te mogu biti

sastojine, odnosno posebne strukturne i šumskouzgojne jedinice. Sa-

stojina nije prebornog oblika, već je raznodobna. Intenzivnim gospo-

darenjem odsjek treba razdijeliti na male sastojine, kao nove odsjeke,

a šumskouzgojne zahvate razdijeliti prostorno. U prvoj su fazi šum-

skouzgojni zahvati koncentrirani po vremenu, ali ne i po prostoru.

događaji

Hrvatska Akreditacijska agencija do-

dijelila je Hrvatskim šumama d.o.o.,

Nadzornoj stanici za ekološku pro-

izvodnju potvrdu o akreditaciji za

nadzor ekološke proizvodnje poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda.

Akreditacija je postupak kojim akreditacij-

sko tijelo vrednuje određenu instituciju i potvr-

đuje da je stručno i tehnički osposobljena za rad

u skladu s međunarodno prihvaćenim pravilima.

Nadzorna stanica za ekološku proizvodnju

je 2008. godine pokrenula postupak akreditaci-

je prema normi HRN EN ISO/IEC 17020 kod hr-

vatske Akreditacijske agencije i u skladu s nor-

mom ispunila sve tražene zahtjeve. Dobivenom

akreditacijom dobila je povjerenje u usluge

inspekcije bez obzira tko je naručitelj. Akredi-

tacija je međunarodno priznata i nudi moguć-

nost priznavanja hrvatskog ekološkog znaka u

zemljama EU.

Neovisno i stručno ocjenjivanje osposoblje-

nosti za provedbu postupaka inspekcije otvara

mogućnost da nadzorno tijelo Hrvatskih šuma

d.o.o. bude međunarodno priznato u korist hr-

vatskog gospodarstva i društva. Akreditacija će

omogućiti Hrvatskim šumama d.o.o. Nadzornoj

stanici da se u budućnosti upiše na listu kontrol-

nih tijela Europske unije.

HRVATSKE ŠUME

Nadzorna stanica dobila akreditacijuNadzorna stanica dobila akreditaciju

Prirodna bukova sastojina u Sloveniji Prirodna bukova sastojina u Sloveniji

Karpatska bukova prašuma Karpatska bukova prašuma

Drvored u BelgijiDrvored u Belgiji

4 Broj 168 • prosinac 2010. HRVATSKE ŠUME

Znatan broj od 2500 pilana koje posluju na području

jugoistočne Europe suočen je danas s velikim izazo-

vima uzrokovanim sirovinskim, fi nancijskim i tržiš-

nim problemima, nestabilnim cijenama, zastarjelim

i neučinkovitim tehnnologijama, nedostatkom ulaganja i

strategije, manjkom obrazovanoga stručnog kadra, rascjep-

kanim interesima. Istaknuto je to na 1. kongresu pilanara

jugoistočne Europe u Slavonskome Brodu, potkraj listopada,

kojega su organizirali časopis “Drvo i namještaj” te Drvni kla-

ster, pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske

(Ministarstvo regionalnoga razvoja, šumarstva i vodnoga

gospodarstva). Tema kongresa imala je naslov: ”Slaba tehno-

Preferirati oplodne sječe na malim površinama - Zaključujući predavanje, I. Anić

je istaknuo kako u bukovim šumama treba gos-

podariti regularno, oplodnim sječama, te pre-

ferirati oplodne sječe na malim površinama. U

šumama posebne namjene, zaštitnim i privat-

nim šumama, preporučuje se pomlađivanje u

malim i srednjim grupama s općim pomladnim

razdobljem duljim od širine dobnoga razreda

(raznodobne sastojine). U kompleksima gos-

podarskih šuma preporučuje se pomlađivanje

u obliku malih i srednjih sastojina s općim po-

mladnim razdobljem kraćim od širine dobnoga

razreda (jednodobne sastojine).

pilanarstvo PILANSKA INDUSTRIJA

JUGOISTOČNE EUROPE

Previše pilana Previše pilana s rascjepkanim s rascjepkanim interesima interesima i zaostalom i zaostalom tehnologijomtehnologijomU Hrvatskoj obična bukva raste u čistim

i mješovitim sastojinama, zauzimajući

751.459 ha (334.294 ha regularnih) ili

30% površine. Na europskome kontinentu

najrasprostranjenija je u našim susjednim

državama: Sloveniji (71%), Bosni i

Hercegovini (62%) i Crnoj Gori (60%).

Unatoč nagomilanim

problemima, postoje

dobre perspektive

za pilanarstvo u

zemljama regije,

jer to omogućuju

ukupni sječivi etat

veći od 20 milijuna

m3 drvne mase,

sa 7 milijuna m3

pilanske oblovine

te više od 130.000

radnika zaposlenih

u šumarstvu i

primarnoj preradi

drva

Piše: Ivica Tomić

Foto: I. Tomić, prezentacije

Sekundarna bukova prašuma Sekundarna bukova prašuma “Muški bunar” u jugozapadnom “Muški bunar” u jugozapadnom Psunju (UŠP Nova Gradiška)Psunju (UŠP Nova Gradiška)

Sudionici kongresa pilanara jugoistočne EuropeSudionici kongresa pilanara jugoistočne Europe

loška ulaganja i nedostatak sirovine-mogu li pilane opstati?”.

Nazočno je bilo više od 300 sudionika, predstavnika drvne

industrije, šumarstva, državnih i obrazovnih institucija, gos-

podarskih komora i dr. iz zemalja regije (Slovenija, Hrvatska,

Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora), sektorski stručnjaci iz

Europske unije te dobavljači tehnologija iz Njemačke, Austri-

je, Italije i Francuske.

Previše pilana i neiskorišten prerađivački kapaci-tet-Tijekom kongresa je naglašavano kako na tržištu djeluje

previše pilana s različitim i rascjepkanim interesima, trenu-

tačno se koristi samo 60 posto prerađivačkoga kapaciteta,

a iz godine u godinu smanjuje se tržište slobodne sirovine.

Uočava se nedostatak najnovijih tržišnih i tehnoloških infor-

macija te ne postoji brend regionalnoga drva na svjetskom


tržištu. Nužno je bolje isko-

ristiti drvnu biomasu, no ne

treba pretjerivati s izgrad-

njom velikih energetskih

pogona pod svaku cijenu,

budući da nedostaju ras-

položive sirovine. Potonje

su preskupe i nekvalitetno

iskorištene pa se šumska

bogatstva zemalja regije ne

koriste dovoljno. S potroš-

njom 0,66 m3 trupaca po

glavi stanovnika, Hrvatska

premalo koristi svoju drvnu

masu. Neophodno je slije-

diti primjer susjedne Austri-

je koja izdvaja 0,22 eura po

svakom prodanom kubič-

nom metru drva za potrebe provođenja kampanje za

promociju uporabe drva. Osim navedenog, obrazova-

nje stručnih kadrova je manjkavo i potrebno je organi-

zirati edukacijske cikluse za primjenu novih numerički

upravljanih tehnologija. Danas ne postoji povoljna ula-

gačka klima koja bi potica-

la ulaganje u ovaj sektor,

budući da pojedini novo-

izgrađeni pogoni ne rade

zbog nedostatka sirovine.

Pozornost udruživa-nju i obrazovanju - Filip

de Jaeger, tajnik Europske

organizacije pilanske in-

dustrije (EOS) i Europske

konfederacije drvnopre-

rađivačke industrije (CEI

BOIS), naglasio je kako su

zemlje regije dobrodošle u

europska strukovna udru-

ženja. Unatoč mnogim pri-

sutnim problemima, velik

je potencijal prerade drva

u ovome dijelu Europe.

Pozicija pilanara bi se ojačala udruživanjem te pobolj-

šale njihove šanse za

uključivanje na global-

no tržište. Peter Horr iz

Instituta-visoke škole za

preradu drva u Rosen-

heimu, napomenuo je

kako Institut, u suradnji

s Drvnim klasterom, već

sljedeće godine pokre-

će edukacijski ciklus

za obrazovanje novih

regio nalnih stručnjaka

u pilanarstvu, s praktič-

nom nastavom u najbo-

ljim njemačkim pilana-

ma. Maximilian Esterer,

vlasnik tvrtke EWD iz

Njemačke i glavni par-

tner Kongresa, istaknuo je kako se uočava velik poten-

cijal za nove ulagačke projekte i transfer najmodernijih

tehnologija, no većina pilana nema dovoljno sirovine,

što koči investicije. Christopher Kulterer, predsjednik

Austrijskog udruženja pilana, kazao je kako se Kongres

bavio mnogim važnim pitanjima o kojima se raspravlja-

lo na vrlo otvoren način, što je jamstvo da će se nago-

milani problemi lokalnih pilana uskoro početi rješavati.

Austrijski pilanari prenijeli su svoja austrijska iskustva i

zainteresirani su za buduću suradnju tijekom različitih

projekata. Zdravko Popović, prodekan Šumarskoga fa-

kulteta u Beogradu, naglasio je značaj međusobnoga

povezivanja u cilju stvaranja boljih mogućnosti za stati-

stičko praćenje pilanske prerade drva i za usporedbu sa

zemljama Europske unije.

Zdravko Jelčić, predsjednik

Udruženja drvne industrije

HGK-a napomenuo je kako

je potrebno bolje iskoristiti

našu vrijednu sirovinu, a

naš slavonski hrast pravi je

svjetski brend. Dalibor Ha-

tić iz Udruženja šumarstva

Hrvatske udruge posloda-

vaca, napomenuo je kako

sve institucije moraju dati

podršku proizvođačima

i pomagati njihovu proi-

zvodnju proizvoda viso-

ke vrijednosti, a šumar-

svo mora biti u funkciji

prerade drva. Šemsa Ali-

manović, tajnica grupaci-

je šumarstva i drvne industrije Privredne komore Fede-

racije BiH, postavila je pitanje mogu li sve pilane opstati

Prema predviđanjima Europske organizacije

pilanske industrije i Europske federacije

trgovaca drvom, uslijedit će oporavak od krize

pa će u Europi do 2011. godine proizvodnja

piljene građe mekoga drva porasti u usporedbi

s nekoliko zadnjih godina

Šumarski stručnjaci istaknuli su da

nije potreban toliki broj pilana na

europskom tržištu, jer ih je dosad čak

25 posto propalo. Veliki problemi (u

Hrvatskoj) nastaju tijekom naplate

od drvoprerađivača, jer 20 posto

kupaca čini čak 80 posto problema

u naplaćivanju. Stoga će “Hrvatske

šume” još više usmjeriti pozornost na

najkvalitetnije kupce u cilju stvaranja

što kvalitetnijih partnerskih, ali i

tržišnih odnosa.

Tijekom panel-diskusijeTijekom panel-diskusije

Filip de Jaeger, tajnik Filip de Jaeger, tajnik Europske organizacije Europske organizacije pilanske industrije (EOS)pilanske industrije (EOS)

Darko Vuletić, Darko Vuletić, predsjednik Uprave predsjednik Uprave “Hrvatskih šuma”“Hrvatskih šuma”

Suvremeno pilansko Suvremeno pilansko postrojenje (krojačnice)postrojenje (krojačnice)


i biti konkurentne s kvalitetom, u smislu iskorištavanja

sirovine, primjene novih tehnologija europskih normi i

standarda te prodaje piljene građe i elemenata. Cijene

bukove piljene građe, koja je najzastupljenija, proteklih

su godina nerijetko oscilirale, a opskrba sirovinom nije

redovita i pouzdana tijekom cijele godine.

Šumari za kvalitetnije partnerske i tržišne odnose-U radu kongresa sudjelovali su i predstavni-

ci “Hrvatskih šuma”, Šumarskog fakulteta i Hrvatske

komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Po-

zdravljajući nazočne, Darko Vuletić, predsjednik Uprave

Hrvatskih šuma, istaknuo je kako su šumari

stalni poslovni partner pilanarima koji trebaju

raspravljati o uvođenju novih tehnologija te

potrebnom broju pilana. Postavio je pitanje

jesu li one sve potrebne na europskom trži-

štu. Smatra da ih defi nitivno toliko ne treba,

jer ih je dosad čak 25 posto propalo. Kruno-

slav Jakupčić, voditelj UŠP Zagreb, govorio

je o tome kako “Hrvatske šume” u pozitivno-

me smislu znatno utječu na konkurentnost

proizvoda hrvatske drvne industrije. To se

provodi poticanjem kupnje drvnih sortime-

nata- popustima (rabati, kasa skonto), odgo-

dama plaćanja te reprogramiranjem dugova.

Veliki problemi nastaju tijekom naplate od

drvoprerađivača, jer čak 20 posto kupaca čini

80 posto problema u naplaćivanju. Stoga će

“Hrvatske šume” još više usmjeriti pozornost

na najkvalitetnije kupce i na kupce osrednje

kvalitete, u cilju stvaranja što kvalitetnijih

partner skih, ali i tržišnih odnosa.

Izvoz kao uvjet opstanka-Predstavlja-

jući pilanarstvo Hrvatske, Josip Ištvanić (Šu-

marski fakultet) je istaknuo značaj izvoza kao

uvjeta opstanka industrijske obrade drva, u

situaciji vrlo niske potražnje na domaćem tržištu. Sve-

ukupni kapacitet pilanske industrije tri puta je veći od

raspoložive količine pilanske sirovine iz naših šuma.

Hrvatska je svrstana u skupinu zemalja koje će imati

višak piljene građe, a

strateško opredjeljenje

države i drvne branše

je u tome da se struk-

tura izvoza drvnih pro-

izvoda izmijeni u veću

korist proizvoda višega

stupnja fi nalne obra-

de. Govoreći o količini

ostatka u drvnoj prera-

di Republike Hrvatske i

njegovoj strukturi, Jo-

sip Butković je iznio po-

datak da je raspoloživo

2.140.549 m3 trupaca,

a ukupni ostatak u pi-

lani iznosi 551.000 m3

ili 444.616 T. “Hrvatske šume” raspolažu s oko 250.000

m3 furnirskih trupaca, a kada bi se svi furnirski trupci

preradili kod nas, krupnog bi ostatka bilo oko 160.000

m3 ili 128.000 T. Približno 30 posto sirovine završava u

fi nalnoj preradi (600.000 m3 trupaca

odnosno 390.000 m3 piljene građe).

Preradom u fi nali iskoristivost se kre-

će između 10 i 15 % od trupaca, što

je između 60.000 i 90.000 m3 fi nalnog

proizvoda. U ovome slučaju ostatak

u fi nali iznosi približno 300.000 m3 ili

225.000 T. Ukupna godišnja količina

drvnog ostatka je 797.616 T, od čega

se potroši oko 35 % za vlastitu ener-

giju (topla voda, tehnološka para).

Stvarna količina ostatka upotreblja-

va se za proizvodnju energenata kao

biomasa (peleti, briketi i dr.) a iznosi

518.450 T godišnje. Od toga se proi-

zvede 425.129 MWh elektroenergije i

1.700.516 MWh toplinske energije.

Znatan broj od 2500 pilana koje posluju

na području jugoistočne Europe suočen je

danas s velikim izazovima uzrokovanim

sirovinskim, financijskim i tržišnim

problemima, zastarjelim i neučinkovitim

tehnnologijama, nedostatkom ulaganja

i strategije, manjkom obrazovanoga

stručnog kadra, rascjepkanim interesima

Trupci, piljena građa i Trupci, piljena građa i drvne ploče u Republici drvne ploče u Republici Hrvatskoj (2009. godina)Hrvatskoj (2009. godina)

Pilanska sirovina po vrstama drva u RHPilanska sirovina po vrstama drva u RHBroj 168 • prosinac 2010. HRVATSKE ŠUME 7

Hrvatske šume d. o.o., prema podacima šum-

skogospodarske osnove područja Republike

Hrvatske za razdoblje 2006.-2015. godine,

gospodare s 2 018 986 ha državnih šuma

i šumskih zemljišta. Od ove površine 1 747 885 ha je

zemljište obraslo šumom, 227 852 ha neobraslo šum-

sko zemljište, odnosno zemljište najpovoljnije za uzgoj

šume, a 43249 ha neplodno zemljište (šumske promet-

nice, močvare, ljuti krš, šljunčare, kamenolomi i sl.).

Od obrasle površine 979 011 ha obraslo je šumama

nastalim iz sjemena, 251 127 ha šumama nastalim iz

panja, na 67 800 ha nalaze se kulture i plantaže, a na

449 947 ha degradirane sastojine (makije, šikare, šibljaci

i garizi).

Ukupna drvna zaliha u šumama kojima gospoda-

re Hrvatske šume je 302 417 000 m3, od čega je obične

bukve 37%, hrasta lužnjaka 15%, hrasta kitnjaka 10%,

obične jele 9%, običnog graba 8%, a 21% ostalih vrsta

drveća. Prosječni godišnji prirast iznosi 7 960 300 m3.

Usporedimo li stanje drvne zalihe važeće Osno-

ve područja s podacima prethodne, vidimo da je u 10

godina došlo do povećanja drvne zalihe šuma kojima

gospodare Hrvatske šume d.o.o. za 24 083 000 m3, od-

nosno prosječno 2 408 300 m3 godišnje.

Uzrok ovom povećanju je što se u postupku obnove

i njege šuma proredom sječom dio prirasta, odnosno

Značaj suradnje šumarstva i drvne industrije-Predavanja su obuhvatila ula-

ganja u razvoj pilanarstva, nedostatak siro-

vine i razvojne strategije, nove tehnologije,

a održane su radionice s tri tematska bloka

(Sirovina i komercijalna pitanja, Nove tehno-

logije i investicijska politika te Drvni ostatak,

biomasa i energija). Tijekom prezentacija i

panel rasprava iznijeta je slična problemati-

ka koja trenutačno prevladava u primarnoj

preradi drva. Čule su se mnoge pesimistič-

etat STVARNO STANJE STVARI

Koliki je Koliki je stvarni etatstv Hrvatskih šuma i može li se povećavati?šuma i mož

Sveukupni kapacitet pilanske industrije

Republike Hrvatske tri puta je veći od

raspoložive količine pilanske sirovine

iz naših šuma. Hrvatska je svrstana u

skupinu zemalja koje će imati višak

piljene građe

O etatu Hrvatskih

šuma u posljednje

je vrijeme bilo

dosta riječi, njime

su se bavili i neki

mediji, a iznijeta su

različita mišljenja,

čak i takva da

dio sječive mase

jednostavno negdje

nestaje!

U čemu je problem,

u članku koji slijedi

objašnjava

mr Dubravko Janeš,

rukovoditelj Službe

uređivanja u HŠ

Grafikon 1Grafikon 1 - Užita drvna zaliha u državnim šumama kojima - Užita drvna zaliha u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do 2009. gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do 2009. godinegodine

Kogeneracijsko postrojenje na biomasu Kogeneracijsko postrojenje na biomasu (proizvodnja struje i topline)(proizvodnja struje i topline)

ne izjave o neminovnosti zatvaranja pilana,

što uglavnom nije moguće zbog preuzetosti

kreditnih obveza. Optimističnije izjave bile

su zasnovane na potrebi boljega korištenja

lokalne sirovine. Inozemni stručnjaci naglasi-

li su prednost kvalitetnog šumskoga resursa

na ovome području jugoistočne Europe (Bal-

kan) te im je nelogično da pilane propadaju

uz takve komparativne prednosti. Naglašena

je važnost suradnje predstavnika šumarstva

i drvne industrije i institucija iz zapadne i ju-

goistočne Europe, u cilju stvaranja boljega

poslovnog okruženja u skladu s razvojem

pilanarstva Europske unije. Strukovnim po-

vezivanjem i udruživanjem te korištenjem

znanja europskih udruženja i strukovnih aso-

cijacija riješio bi se problem rascjepkanosti

interesa i nedostatak lobija koji bi pomagali

ovu granu gospodarstva. Prema predviđa-

njima Europske organizacije pilanske indu-

strije i Europske federacije trgovaca drvom,

uslijedit će oporavak od krize pa će u Europi

do 2011. godine proizvodnja piljene građe

mekoga drva porasti u usporedbi s nekoliko

zadnjih godina (2008.-2010.).


drvne zalihe, uklanja iz šume, dio prirasta izgubi uslijed

prirodnog odumiranja stabala, a dio prirasta ostaje u

šumi i povećava njenu drvnu zalihu. Prema podacima

Osnove područja, etat (drvna zaliha za sječu) je propi-

san prosječno godišnje na površini od 90 037 ha u koli-

čini od 5 793 500 m3.

Iz podataka o izvršenim sječama za raz-

doblje od 1986. godine do danas možemo zaklju-

čiti da je na obujam užite drvne zalihe (posječene

drvne zalihe) u tom razdoblju velik utjecaj imao

Domovinski rat. U razdoblju od 1986. do 1990. go-

dine užita je drvna zaliha u prosječnom godišnjem

obujmu od oko 5 000 000 m3, a 1991. godine dolazi

do njenog znatnijeg pada, odnosno posječeno je

nešto manje od 3 500 000 m3. Najniži obujam užite

drvne zalihe evidentiran je 1993. godine kada je

posječeno svega 3 230 000 m3, a zatim dolazi do

njegova blagog porasta te se u razdoblju između

1997. i 1999. stabilizira na prosječno 4 000 000 m3

godišnje. Od 2000. godine, kada godišnji obujam

užite drvne zalihe prelazi 4 000 000 m3, vidljiv je

njegov stalni rast i vraćanje na količine prije Domo-

vinskog rata, što je prikazano na grafi konu 1.

Iz grafi kona 1 je vidljiv stalni porast užite

drvne zalihe sve do 2007. godine, međutim, eko-

nomska kriza i pad potražnje drvnih proizvoda na

tržištu zaustavlja ovaj rast, odnosno uzrokuje njen

blagi pad. Za očekivati je da će u budućnosti doći

do ponovnog povećanja potražnje

drvnih proizvoda, a samim time

i do godišnjeg povećanja užite

drvne zalihe, odnosno do približa-

vanja etatu propisanom Osnovom

područja. Temeljno ograničenje

koje određuje količinu propisanog

etata, a samim time i obujam uži-

te drvne zalihe je prirast, odnosno

da ne bi došlo do smanjenja uku-

pne drvne zalihe sječa ne smije

biti veća od prirasta. Kako je užita

drvna zaliha do sada uvijek bila

znatno manja od prirasta, možemo

zaključiti da postoje dosta velike

rezerve za njeno povećanje, a da

time ne uzrokujemo pad ukupne

drvne zalihe.

U narednom dijelu bit će pri-

kazan obujam užite drvne zalihe u

razdoblju od 2000. do 2009. godi-

ne za običnu bukvu, hrast lužnjak,

hrast kitnjak i običnu jelu, odnosno najzastupljenije i

gospodarski najvažnije vrste našeg područja.

Unatoč povećanja obujma užite drvne zalihe

obične bukve u odnosu na 2000. godinu, vidljivo je

(grafi kon 2) da je on još uvijek znatno manji od prirasta.

Obična bukva je u prošlosti bila jedna od najvažnijih

Koliki je stvarni etattvarni etat Hrvatskih Hrvatskih šuma i može li se povećavati?ože li se povećavati?

Grafikon 2Grafikon 2 - Užita drvna zaliha obične bukve u državnim šumama - Užita drvna zaliha obične bukve u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do 2009. godine2009. godine

Grafikon 3Grafikon 3 - Užita drvna zaliha hrasta lužnjaka u državnim šumama - Užita drvna zaliha hrasta lužnjaka u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do 2009. godine2009. godine

Piše: mr. sc. Dubravko Janeš, dipl. ing. šum.


vrsta čije se drvo koristilo za ogrjev. Međutim, većim

korištenjem drugih goriva znatno je pala potražnja za

ogrjevnim drvom što se odrazilo i na obujam užite drv-

ne zalihe obične bukve, naročito u šumama nastalim

iz panja u kojima je mala količina tehnički vrijednog

drva. Porastom potražnje za biomasom, kao obnovlji-

vim izvorom energije, stvorit će se mogućnost većeg

korištenja šumskih drvnih proizvoda ove vrste drveća, a

samim time i povećanja godišnjeg obujma užite drvne

prema pravilima šumarske struke, zadovoljeni svi uvjeti

za započinjanje njihove obnove. Dosezanjem starosti i

ostalih uvjeta za obnovu ovih šuma hrasta kitnjaka bit

će stvoreni uvjeti i znatnije povećanje propisanog etata,

a time i obujma užite drvne zalihe.

Za razliku od do sada prikazanih vrsta drveća,

obujam užite drvne zalihe obične jele od 2004. godine

(grafi kon 5) veći je od njezina prirasta. Ovako velikom

obujmu užite drvne zalihe uzrok nije potražnja na trži-

štu, već sušenje i propadanje jele. Uzrok sušenja

i propadanja obične jele je promjena ekoloških

uvjeta, što za posljedicu ima slabljenje vitalnosti,

naročito starijih stabala, te su stabla izloženija

biljnim bolestima i štetnicima. Problem sušenja i

propadanja obične jele izražen je već dugi niz go-

dina, međutim, unatoč svim poduzetim mjerama

nije došlo do značajnijeg smanjenja.

Na kraju možemo reći da kod većine vrsta dr-

veća postoje uvjeti za veće ili manje povećanje

užite drvne zalihe, a tek kod njihovog manjeg

broja užita drvna zaliha će ostati na, približno,

sadašnjem nivou (hrast lužnjak). Kako na obujam

užite drvne zalihe obične jele najveći utjecaj ima

intenzitet sušenja i propadanja, odnosno priroda,

treba i dalje poduzimati sve potrebne mjere da

ostane u okvirima prirasta.

Zbog sve veće potražnje za biomasom kao

obnovljivim izvorom energije, stvoreni su uvjeti za

intenzivnije gospodarenje u šumama nastalim iz

panja čija je tehnička vrijednost većinom mala te

kulturama koje su u prošlosti podizane namjenski

za proizvodnju celuloznog drva. Promjenom na-

čina gospodarenja i intenzivnijim gospodarenjem

tim šumama moguće je znatnije povećati obujam užite

drvne zalihe, naročito obične bukve i običnog graba te

četinjača iz kultura.

Obzirom na sadašnje stanje drvne zalihe i prirasta

te nove zahtjeve tržišta drvom i općenito biomasom, za

zaključak možemo reći da u državnim šumama kojima

gospodare Hrvatske šume postoji realna mogućnost

povećanja užite drvne zalihe i to bez narušavanja sta-

bilnosti ekosustava.

Grafikon 4Grafikon 4 - Užita drvna zaliha hrasta kitnjaka u državnim šumama - Užita drvna zaliha hrasta kitnjaka u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do 2009. godine2009. godine

Grafikon 5Grafikon 5 - Užita drvna zaliha obične jele u državnim šumama - Užita drvna zaliha obične jele u državnim šumama kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do kojima gospodare Hrvatske šume d.o.o. za razdoblje od 2000. do 2009. godine2009. godine

zalihe.

I kod hrasta lužnjaka došlo je do povećanja

obujma užite drvne zalihe u odnosu na 2000. godinu

(grafi kon 3), a on je, za razliku od obične bukve, tek

nešto manji od prirasta. Iako je potražnja na tržištu za

tehnički vrijednim sortimentima hrasta lužnjaka velika,

ona nije glavni uzrok male razlike između užite drvne

zalihe i prirasta. Veliki utjecaj na obujam užite drvne

zalihe hrasta lužnjaka ima sušenje i propadanje njego-

vih šuma uzrokovano promjenom

stanišnih uvjeta, naročito snižava-

njem nivoa podzemnih voda. Ob-

novom njegovih starih sastojina za

očekivati je da će se novi naraštaj

prilagoditi novim stanišnim uvjeti-

ma te će to biti ponovno stabilne

sastojine.

Iz grafi kona 4 vidimo da je kod hrasta kitnjaka došlo do pove-

ćanja obujma užite drvne zalihe u

odnosu na 2000. godinu, međutim

on je još uvijek znatno manji od nje-

govog prirasta. Uzrok ovako velike

razlike između prirasta i užite drvne

zalihe prvenstveno je mala površi-

na sastojina u postupku obnove u

odnosu na ukupnu površinu šuma

hrasta kitnjaka. Razlog maloj povr-

šini sastojina u postupku obnove

je što velik dio šuma hrasta kitnja-

ka nije dosegao starost u kojoj su,


S 6.112 ha šuma i šumskog zemljišta s

kojima gospodari i etatom od 25.000

kubika te 36 zaposlenih Šumarija,

Jastrebarsko spada u srednje velike

među 14 šumarija karlovačke Uprave. Nje-

zino godinama stabilno poslovanje, gdje se

iskazala kao poželjan gospodarski subjekt u

ovome malom gradiću smještenom između

dva velika, metropole i Karlovca, pridonijelo

je tome da je ugodno biti šumar podno Ple-

šivice.

-Javnost nas prepoznaje kao struku koja

dobro brine o šumama i ne doživljava nas

kao „Mlečane“ koji samo sijeku! Šumarstvo

ovdje ima dugu tradiciju. Šume jedne naše

gospodarske jedinice,

Jastrebarskih prigorskih

šuma, spuštaju se do sa-

moga grada pa građani

imaju neposredan uvid

o tome što i kao radimo,

kaže upravitelj Šumarije

Milan Orešković. Takvu

poziciju izgradili smo ne-

posrednom komunika-

cijom sa stanovništvom,

obavještavanjem javnosti,

posebno udruga zelenih,

šumska razglednica ŠUMARIJA JASTREBARSKO / ŠUMARIJA JASTREBARSKO /

UPRAVA ŠUMA KARLOVACUPRAVA ŠUMA KARLOVAC

Ni u Jastrebarskom Ni u Jastrebarskom nisu imuni na nisu imuni na probleme sa probleme sa sortimentnom sortimentnom strukturomstrukturom

Uz autoput između

Zagreba i Karlovca,

prema Plešivici,

izvanredno prometno

povezana smjestila

se Šumarija

Jastrebarsko.

Gospodari s preko

6.000 ha šuma te s

godišnjim etatom od

25.000 kubika spada

među srednje velike

šumarije karlovačke

Uprave.

Zgrada Šumarije Jastrebarsko,

nedavno je, kako kaže

upravitelj, „malo uređena“,

kako i pristoji fi rmi s ugledom.

Nalazi se u blizini centra grada,

na putu prema Hrvatskom

šumarskom institutu s kojim

dobro surađuje.

Piše: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

Zgrada Šumarije Jastrebarsko Zgrada Šumarije Jastrebarsko

Izabrana sjemenska sastojina Izabrana sjemenska sastojina

o tome što namjeravamo raditi i zbog

čega. Upravo pripremamo uklanjanje

skupine stabala na dobro pomlađenim

površinama u blizini grada, o tome smo

izvijestili građane i

dobili priznanje da to

dobro radimo. A ima

i razmišljanja da se

dio te šume, najbliže

gradu, pretvori u park

šumu.

Uz upravitelja,

inženjerski kadar u

Šumariji čine revirnici

Ninoslav Turčin, Petar

Slavina, Višnja Šamec i

Vladimir Jurjević.

Jastrebarski lugovi najvažni-ja je od tri gospodarske jedinice ove

šumarije u čijem sastavu prevladava

najvrjednija vrsta naših šuma, hrast lu-

žnjak. U Jastrebarskim prigorskim šu-

račko gorje. To su pretežno šume bukve iz panja te ne-

što kitnjaka. Tu se nalazi i poznati rezervat šumske vege-

tacije Japetić (26 ha), s posebnom namjenom, u kojem

se od šumarskih poslova ništa ne radi, nego se ostavlja

prirodi da učini svoje. Na Plešivici su i vodospremnici iz

kojih se napaja grad, tako da je na ovom području vrlo

„prometno“!

U Jastrebarskom se ne bi trebali žaliti na omjer

vrsta, jer hrast lužnjak (27%) i kitnjak (14%) pokrivaju

preko 40 % površina, na bukvu otpada daljnjih 20% te

na jasen 14%. Ima nešto i crnogorice, jele, smreke du-

glazije, ariša, (7%), uglavnom na nekadašnjim plohama

Hrvatskog šumarskog instituta s kojima sada gospodari

Šumarija. Te površine nalaze su u Jastrebarskim prigor-

skim šumama. Za crnogoricu je vezan i jedan od aktu-

alnih problema, intenzivno sušenje jele i smreke zbog

napada potkornjaka.

Takve površine rješavamo čistom sječom i sadimo

hrast kitnjak, autohtonu vrstu toga područja, veli Oreš-

ković.

To što su najvrjednije vrste dobro zastupljene,

ne znači da Šumarija nema problema u poslovanju.

Ima ih, i to kakvih, sa izvršenjem sortimentne strukture.

Crna MlakaU sastavu Šumarije nalazi se i posebni ornitološki

rezervat Crna Mlaka, na dijelu močvarno-

šumskog područja. Očuvan je u gotovo izvornom

obliku, a močvaru površine 625 ha čine slivovi

rijeka Okićnice, Brebernice i Volavčice. Po svojim

jedinstvenim vegetacijskim i hidrografskim

obilježjima, kao i bogatstvu ptičjih vrsta

(primijećeno 230 vrsta!) ovaj rezervat predstavlja

europsku i svjetsku vrijednost. Ovdje je izgrađen

i sustav ribnjaka, a o ovom prirodnom fenomenu

pisat ćemo posebno u jednom od sljedećih

brojeva

Jastrebarski lugovi, Jastrebarski lugovi, pred naplodni sijekpred naplodni sijek

Sadnice u Tulijevim cijevimaSadnice u Tulijevim cijevima

Izvrsno pomlađena površina s lužnjakomIzvrsno pomlađena površina s lužnjakom

mama nalazimo kitnjak i bukvu, jednako kao i u trećoj

gospodarskoj jedinici, Plešivici.

Osim po šumskom pokrovu, Plešivica je možda po-

znatija i po brojnim vinskim stazama i sve kvalitetnijem

vinu što teče s ovih bregova! I dok vinogradari i vinari

sve uspješnije idu u korak s modernim tehnologijama,

šumari ovim šumama gospodare u „dosluhu“ sa zaštita-

rima, budući da je čak 1300 ha od ukupno 1700 ha ove

gospodarske jedinice u sastavu Parka prirode Žumbe-

Dipl. ing. Dipl. ing. šum. Milan šum. Milan

OreškovićOrešković

1212 Broj Broj 168 168 •• prosinac 2010. prosinac 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME

Posebno se to odnosi, kaže

upravitelj, na Lugove, gdje

je sadašnja struktura lužnja-

ka nedostatna za izvršenje

fi nancijskog plana. Velika su

ulaganja, potrebne su nove

prometnice, a prihodi to ne

mogu pokriti. Ovdje je i u ob-

novi puno problema. Zbog

velikih sječa u proteklom raz-

doblju i nepravovremenog

pomlađivanja došlo je do

zamočvarenja tla pa je teško

stvoriti uvjete za pomlađi-

vanje. Zbog (gotovo) stalne

prisutnosti vode ne može se

unositi žir, nego se obnova

vrši sadnjom sadnica. Ove je

godine tako posađeno 170

tisuća komada.

Inače, u obnovu šuma je ove godine osigurano oko

2,76 mil. kuna, a od pojedinih

radova planirana je priprema staništa za unos žira na 21

ha, sadnja sadnicama na 35 ha (od čega je glavnina po-

sla obavljena u proljeće), njega pomlatka i mladika na

73 ha, čišćenje na 38 ha. Pojedini predjeli koje smo toga

maglovitoga dana krajem studenoga obišli izvrsno su

pomlađeni lužnjakom što pokazuje da se u Jastrebar-

skom doista vodi briga o budućnosti.

Sve radove na sječi i izradi Šumarija obavlja

sama. To je danas rijetkost, no to nije sve: sjekači iz

Jastrebarskog stignu pomoći i u drugim šumarijama.

Ogrjev se daje u samoizradu, oko 6000 kubika, i za njim

je veliki interes.

U već spomenutim Jastrebarskim lugovima, gdje se

obavljaju oplodne sječe, radovi se zbog dužih poplav-

nih razdoblja mogu i moraju obavljati kampanjski-kad

to vrijeme dopusti, u kratkim razdobljima suhog vre-

mena ili pak po „debeloj“ zimi i smrznutom terenu. U

Jastrebarskim lugovima je i impozantna površina 7200

sadnica lužnjaka različitih provenijencija u Tulijevim

cijevima, podignuta zajednički s Hrvatskim šumarskim

institutom i Šumarskom fakultetom. Svaka je sadnica

označena posebnim brojem kako bi se mogao pratiti

njezin cjelovit razvoj. To je područje ranije šikare na koje

je vraćen hrast lužnjak.

Šumarija nema svoju mehanizaciju, sve poslove

izvlačenja obavlja Radna jedinica Transport i mehani-

zacija, a ako je potrebno

u pomoć priskaču druge

uprave i(li) poduzetnici.

Iz prvih zapisa saznajemo da je na-

kon donošenja Zakona

o imovnim općinama

1873. gospodarska je-

dinica Jastrebarske pri-

gorske šume potpala

pod zemljišne zajednice

Brlenić, Brebrovac, Celi-

ne, Cvetković i druge, a

da su Jastrebarski lugovi

krajem 19. stoljeća bili u

vlasništvu sela Cvetko-

vić, Čabadin, Domagović

i drugih. U tom statusu

bile su do početka 50-ih

godina kada postaju op-

ćenarodna imovina.

Šumarija Jastrebar-

sko osnovana je 1951.

godine na području na

kojem je kratko vrijeme

nakon 2. svjetskog rata

(1947.-49.) gospodarilo

ŠG Sisak, da bi se nakon

1949. od dijela šuma

osnovalo Šumsko gos-

podarstvo Plešivica. Ono

potom ulazi u ŠG Šama-

rica sa sjedištem u Za-

grebu, koje 1954. postaje

ustanova sa samostalnim

fi nanciranjem. Šumarija u

Jastrebarskom je, nakon

što je utemeljena 1951.,

ušla u sastav ŠG Šamarice, a 1960. postaje dijelom ŠG

Karlovca. Nakon toga se različitim (političkim) odluka-

ma dio površina selio (u Zavod za četinjače) pa vraćao

(1967.), potom je 1971. Šumarija postala OOUR, koji se

onda u sustavu funkcionalnog organiziranja rascijepio

na uzgoj i iskorištavanje. Konačno, 1991. formiranjem

Hrvatskih šuma, Šumarija ostaje u sastavu Uprave šuma

Karlovac.

Pokupski bazenNa području Šumarije Jastrebarsko je i državno lovište Pokupski

bazen površine preko 8.800 ha (zahvaća još i Šumarije Karlovac i

Draganić), jedno je od dva, uz Petrovu goru, s kojima gospodari

karlovačka Uprava. Svojom se zapadnom granicom proteže uz

autoput Zagreb-Karlovac, na sjeveroistoku se pruža do ribnjaka

Crna mlaka, dok ga s južne strane omeđuje kanal Kupa-Kupa. Ovo

nizinsko lovište je zbog lakog dolaska privlačna destinacija za strane

lovce, posebno one koji idu na divlje svinje i srneću divljač.

Prirodni pomladak prije Prirodni pomladak prije dovršnog sijekadovršnog sijeka

Lugarnica Gajino iz 1934. g. Lugarnica Gajino iz 1934. g. u nekadašnjem vlasništvu u nekadašnjem vlasništvu

Zemljišne zajednice Zemljišne zajednice KomposesoratKomposesorat

Kitnjak i bukva u Prigorskim šumamaKitnjak i bukva u Prigorskim šumama Broj 168 • prosinac 2010. HRVATSKE ŠUME 13

Šume gospodarske jedinice „Brloško“, Šumarije Fužine

(Uprava šuma Delnice), nalaze se u zapadnom dijelu

Gorskog kotara. Sa sjeverne strane graniči s GJ Špi-

čunak kojom gospodari Šumarija Lokve. Istočnom

stranom graniči s privatnim posjedima Katastarske općine

Vrata, dok se s južne strane nalazi GJ „Kobiljak-Bitoraj“ Šuma-

rije Fužine. Sa zapadne strane granica joj je GJ „Jelenje Velo“

Šumarije Rijeka. U biti, ovaj prostor sačinjava karakterističnu

cjelinu gorskih i pretplaninskih krajeva koja dijeli kopnene

od primorskih krajeva, a koji se nalaze u neposrednoj blizini.

Gospodarska jedinica prostire se u oblasti visokog

Krša, na prijelazu jugoistočnih vapnenačkih Alpi u dinar-

ski planinski sustav. Reljef je vrlo razveden, isprekidan vrta-

čama, glavicama, uvalama i stijenama. Od planinskih masiva

ističu se Rogozno (1066 m), Blatnik (955 m), Brloško (887 m)..

Od većih tekućica su potoci Kostanjevica i Lepenički po-

tok, čije su udoline pretvorene u akumulacijska jezera Bajer

i Lepenice.

Šume bukve i jele, šume jele s rebračom, pretplaninska

bukova šuma s urezicom te šuma jele na dolomitu, prevlada-

vajuće su biljne zajednice ovog područja.

Kroz povijest, ove šume mijenjale su razne vlasnike

pa su tako do 1527. u vlasništvu knezova Frankopana i Zrin-

skih. Njihovom pogibijom 1671.

osniva se tzv. Komorsko dobro

(1679.) pa tako pod njihovu juris-

dikciju dolaze i šume GJ Brloško. Se-

gregacijom 1885. od dijela Komor-

skog dobra formirane su zemljišne

zajednice: Vrata, Belo Selo, Slavica,

Fužine, Benkovac te katastarska op-

ćina i zemljišna zajednica Lič.

Poslije II. svjetskog rata, po-

stupkom nacionalizacije, zemljišne

zajednice postaju općenarodna

imovina, ali se tretiraju kao lokalne

šume. Ostale šume Komorskog do-

bra tretiraju se kao državne šume.

Organizirano gospodarenje ovim šumama

seže daleko u prošlost. Prva Osnova gospodarenja

izrađena je 1880. Nakon toga elaborati za ovu GJ izra-

đuju se 1896., 1909., 1935., 1944., 1954., 1964., 1970.,

1980.,1990., 1999. Sve Osnove gospodarenja propisiva-

le su preborno gospodarenje, s izuzetkom one iz 1909.

kojom su propisane oplodne sječe. No, takav način gos-

podarenja ubrzo je napušten.

Tijekom 2006. i 2008. napravljene su izvanredne re-

vizije Osnove gospodarenja zbog intenzivnog sušenja

jele izazvane gradacijom jelovih potkornjaka.

Gospodarska jedinica ima površinu od 2307

ha i 95 odjela prosječne veličine 16,84 ha. Drvna zaliha

iznosi 826.953 m3, prirast 145.970 m3 i etat od 194.600

m3. Etat je propisan na osnovu stvarnog stanja sastoji-

na (stanja prirodnog pomlađivanja, kvalitete sastojine,

strukture drvne zalihe, zdravstvenog stanja, veličine

prirasta i sl.). Dugoročni cilj je povećanje drvne zalihe,

sječa prezrelih stabala jele s ciljem povećanja prirasta

crnogorice, iniciranja pojave mladog naraštaja te proši-

renje postojećih grupa.

Osnovom gospodarenja propisani su i radovi bio-

loške obnove šuma: priprema staništa za prirodno

uređivanje šuma GOSPODARSKA JEDINICA

BRLOŠKO / ŠUMARIJA FUŽINE

Prva osnova gospodarenja za Prva osnova gospodarenja za „Brloško“„Brloško“ izrađena je još 1880izrađena je još 1880. . godine!godine!

Za gospodarsku

jedinicu „Brloško“,

kojom gospodari

Šumarija Fužine u

delničkoj Upravi,

dosad je izrađeno

već 11 osnova

gospodarenja

kojima su ove

šume duge

povijesti

obnavljane na

održiv način

Dvodnevnim radom u uredu i na terenu

2. i 3. studenog, stručno povjerenstvo u

sastavu Igor Hasl, predsjednik, te članovi

Josip Crnković i Damir Močan pregledalo

je Osnovu gospodarenja za GJ „Brloško“ te

donijelo određene prijedloge i primjedbe.

Ministarstvu regionalnog razvitka,

šumarstva i vodnoga gospodarstva upućen

je zahtjev za odobrenjem navedene Osnove

gospodarenja s rokom valjanosti od 1.

siječnja 2010. do 31.prosinca 2019.

U radu Povjerenstva sudjelovali su Boris

Pleše i Damir Trnski iz Odjela za uređivanje

šuma Delnice te Miroslav Gašparac i Denis

Bušljeta iz Šumarije Fužine.

pomlađivanje 13,50 ha, pošumljavanje sječina 9 ha,

prorjeđivanje sastojina 43 ha, njega pomlatka i mladika

61,85 ha, čišćenje sastojina 105,50 ha, priprema stani-

šta- njega novopodignutih sastojina na 4 ha…

Gospodarenje ovim šumama određeno je

i propisano važećim Zakonom o šumama. Šume se

moraju održavati i obnavljati na način da im se trajno

osigurava: održavanje i poboljšavanje općekorisnih

funkcija, napredno i potrajno gospodarenje, korištenje

na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka

raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vi-

talnost i potencijal s ciljem da ispunjavaju trenutno, ali

i u budućnosti bitne gospodarske, socijalne i ekološke

funkcije kako na lokalnoj tako i na globalnoj razini.

Piše: Vesna Pleše

Foto: B. Pleše

Šuma u GJ BrloškoŠuma u GJ Brloško

Povjerenstvo na terenima BrloškogPovjerenstvo na terenima Brloškog


Šume kojima gospodari Šumarija Cerna prosti-

ru se u valovitoj posavskoj ravnici nadmorske

visine od 79 do 86 m. Položajno su smještene

jugozapadno od Vinkovaca te okružuju selo

Cerna gdje se nalazi šumarija. Sastojine ovih gospo-

darskih jedinica su većinom jednodobne, prirodne

sjemenjače hrasta lužnjaka.

Ukupna površina gospodarske jedinice Krivsko

Ostrvo iznosi 1488 ha, od čega je obraslo 1414 ha. Drv-

na zaliha iznosi 432.334 m3 ili 325 m3/ha. Tečajni godiš-

nji prirast iznosi 11.686 m3 ili 8,8 m3/ha.

Propisani etat glavnog prihoda iznosi

20.186 m3, s površinom od 91,71 ha, a etat

prorjede 51.477 m3.

Osnovom su propisani i radovi biološke

obnove šuma: priprema staništa za prirod-

no pomlađivanje na oko 92 ha, popunjava-

nje šumskim reprodukcijskim materijalom

na 7 ha, njega pomlatka i mladika na 7 ha,

čišćenje sastojina na oko 79 ha itd.

Od 1878 ha gospodarske jedinice

Banov dol obraslo je 1817 ha. Ovdje drv-

na zaliha iznosi 370.504 m3 ili 270 m3/ha.

Tečajni godišnji prirast iznosi 10.451 m3 ili

7,6 m3/ha. Propisani etat glavnog prihoda

iznosi 64.330 m3, s površinom od 122,11 ha,

a etat prorjede 46.274 m3.

Najvažniji propisani radovi biološke ob-

nove šuma: priprema staništa za prirodno

pomlađivanje na oko 122 ha, popunjavanje

šumskim reprodukcijskim materijalom na

9 ha, njega pomlatka i mladika na oko 200

ha, čišćenje sastojina na 363 ha itd.

Najveća gospodarska jedinica, Ce-ranski lugovi, ima površinu od 2162 ha, od

čega je obraslo 2093 ha. Drvna zaliha iznosi 599.896

m3 ili 337 m3/ha. Tečajni godišnji prirast iznosi 14.759

m3 ili 8,3 m3/ha. Propisani etat glavnog prihoda iznosi

66.611 m3, s površinom od 156,11 ha, a etat prorjede

73.173 m3.

Osnovom su propisani i radovi biološke obnove

šuma: priprema staništa za prirodno pomlađivanje na

oko 131 ha, njega podmlatka i mladika na oko 280 ha,

čišćenje sastojina na 189 ha, doznaka stabala na oko

1647 ha itd.

Stručno povjerenstvo u sastavu Igor Hasl,

predsjednik, te članovi Josip Grgljanić i Milan Ju-

raj Herak, radilo je na terenu i u uredu od 23. do 26.

studenog 2010. godine. Povjerenstvo je pregledalo

predložene elaborate za sve tri gospodarske jedini-

ce i utvrdilo da su izrađeni u skladu s Zakonom o šu-

mama, Pravilnikom o uređivanju šuma i odredbama

Šumskogospodarske osnove područja.

Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i

vodnog gospodarstva upućen je zahtjev za odobre-

njem navedenih šumskogospodarskih planova s ro-

kom valjanosti od 1. siječnja 2010. do 31. prosinca

2019. godine.

U radu povjerenstva sudjelovali su i Ilija Grego-

rović, rukovoditelj Odjela za uređivanje šuma, Mato

Benačić, upravitelj Šumarije Cerna, te taksatori Zoran

Vargić, Igor Polferov, Antun Jakšić i Josip Martinović.

ŠUMARIJA CERNA/UPRAVA ŠUMA VINKOVCI

Prva osnova gospodarenja za „Brloško“ izrađena je još 1880. godine!

Obnovljene osnove za Obnovljene osnove za tri gospodarske jedinice tri gospodarske jedinice Šumarije CernaŠumarije Cerna

Šumarija Cerna

(Uprava šuma

Vinkovci) gospodari

s tri gospodarske

jedinice: Krivsko

ostrvo, Banov dol i

Ceranski lugovi. Za

sve njih šumsko-

gospodarski plan

istekao je 31. prosinca

2009. godine te se

pristupilo obnovi

Osnova gospodarenja.

Piše: Antun Jakšić

Foto: A. Jakšić

Povjerenstvo na terenuPovjerenstvo na terenu

Lovačka kuća BungaloviLovačka kuća Bungalovi

Pomlađena površinaPomlađena površina

Na šumskoj cesti Na šumskoj cesti u Banovom doluu Banovom dolu

Pored naših „domaćih“ vrsta drveća još su zani-

mljivije egzotične vrste koje rastu uglavnom

na kontinentima poput Amerike, Azije, Afrike,

u tropskim krajevima, ali i na Kavkazu i sl. Ve-

ćini naših ljudi nazivi i izgled tih stabala nepoznati su

i strani, ali ne i proizvodi i hrana dobiveni od njih. Ovu

zanimljivu temu obradili su autori Paolo Lanzari i Mari-

ello Pizzetti u priručniku pod nazivom „Drveće“. Izdvojili

smo neke od zanimljivosti vezane uz pojedine vrste dr-

veća.

Kažuj (Anacardium Occidentale), raste u tropskom

pojasu Južne Amerike. Stablo je visoko i do 12 metara,

ima raširenu i vječno zelenu krošnju. Sok koji sadrži lju-

ska ploda upotrebljava se u avijaciji kao izolacijski ma-

terijal.

Zebarica, orlean (Bixa orellana) raste u tropskom

području Amerike. Stablo je malo, listova nalik lipi koji

rastu na dugoj peteljci. Plod zbog kojeg se biljka uzgaja

tobolac je s crvenim sokom. Bojilo koje se iz njega do-

biva zove se anato. Koristi se za bojanje tkanina u na-

rančasto crvenu boju. Uljna otopina glavnog žućkastog

bojila koje sadrži anato upotrebljava se za bojenje ma-

slaca i sireva. Stanovnici otoka u Karipskom moru rade

iz ploda bojilo kojim njihove žene ukrašavaju tijelo ili su

im obrana od uboda kukaca.

Kineski čajevac (Camellia sinensis), od ovog ma-

log stabla podrijetlom iz Kine proizvodi se čaj. Uzgoj

čaja bio je monopol Kineza sve do 1840. kada je Robert

Fortune uspio biljku prenijeti u Indiju i tu nastaviti s nje-

nim uzgojem. Da bi se olakšala berba biljka se orezuje,

da se potakne razvoj mladih listova. Beru se počevši od

treće godine starosti biljke svaka tri tjedna. Dobivaju se

zeleni čajevi koji se priređuju jednostavnim sušenjem

zelenih listova i tamniji koji se dobivaju fermentacijom

lišća.

Cimetovac (Cinnamomum zeylanicum) je raspro-

stranjen u Indiji i Šri Lanki, ali se uzgaja i u ostalim trop-

skim područjima. Od ovog stabla dobiva se začin cimet.

Da bi se dobila mirodija stabla se sijeku u nasadima,

tako da se potakne tjeranje mnogobrojnih izdanaka.

Dvogodišnjim se izdancima odreže i oljušti kora, osuši

se i ostruže. Tada se najmanje kore umeću u veće, sve

dok ne dobiju cjevaste tvorbe (kanele) poznate pod na-

zivom cimet.

Kamforovac (Cinnamomum Camphora) raste u

Kini, Japanu i Tajvanu. Vječno je zeleno stablo koje na-

raste i do 15 m visine. Kamfor se nalazi u eteričnom ulju

koje sadrže sva tkiva pa tako i zgnječeni listovi biljke

koji vrlo lijepo mirišu, ali se najviše nakuplja u korijenju

stabla. Kamfor se uglavnom dobivao sječom stabala, a

danas se upotrebljavaju listovi i mlade grane. Stabla se

sijeku tek kad dožive 50 godina. Kamfor se upotrebljava

u medicini.

Naranča, gorka (Citrus aurantium). Domovina joj

je jugoistočna Azija, na Siciliji se uzgajala već od 1002.

Može narasti i do 50 m u visinu, plodovi su joj kiselo-

egzotično drveće NEPOZNATA PRIRODA

EEgzotična stabla, gzotična stabla, izvori sirovina i hrane izvori sirovina i hrane za čovječanstvoza čovječanstvo

U prošlosti, ali i danas

u vrijeme razvijenih

tehnologija šuma,

drvo je bilo ne samo

izvor energije, već

naprotiv, izvor

sirovina potrebnih za

proizvodnju raznih

predmeta, ali i hrana

ljudima da bi mogli

preživjeti.

Piše: Vesna Pleše

Foto: Arhiva

ZebaricaZebarica KavovacKavovac

gorkog okusa. Od kore plodova rade se gorki osvježava-

jući napitci (gorki likeri) kao što je curacao. Od cvjetova

biljke radi se esencija, veoma cijenjena u industriji miri-

sa, poznata pod imenom neroli. Ime je dobila po Anni

Mariji de la Tremoille Noirmoutier, ženi Flavija Orsinija,

nerolskog kneza, koji je esenciju unio u Francusku 1680.

Bergamota ( Citrus bergamia), uzgaja se u Italiji od

početka 18. stoljeća, u pokrajini Reggio Calabria. Uzga-

ja se isključivo zbog dobivanja esencije koja se upotre-

bljava za proizvodnju likera i miomirisa, među kojima

je kolonjska voda. Taj je miomiris proizveo 1670. torbar

Giampaolo Feminis iz Crane (Novara).

Recept je ostavio Giovanniju Mariji Farini

iz mjesta S. Maria Maggiore, koji je u Kol-

nu u Njemačkoj 1748. počeo proiz voditi

kolonjsku vodu (Eau de Cologne).

Kavovac (Coff ea arabica), vječno je

zeleno, dva do tri metra visoko stablo od

kojeg se dobiva kava. Samoniklo raste

u Etiopiji, Mozambiku i Angoli. Godine

1500. unijeto je u Europu, kasnije i u Juž-

nu Ameriku koja je danas najveći proi-

zvođač kave. Kava se dobiva iz plodova

koštunice sa po dvije sjemenke koje se

prže, te ispržene služe za pripravu kave.

Gumijevac (Ficus elastica) raste u

tropskim područjima Azije. Kao i kod

svih vrsta toga roda, iz debla, ali i ostalih

dijelova, ako se ozlijede, istječe bijeli gu-

sti sok. Sok se upotrebljava za proizvod-

nju kaučuka. Dobiva se zarezivanjem

debla i skupljanjem mliječnog soka u

posude.

Kampeš-drvo (Haematoxylon cam-

pechianum) raste u tropskim područji-

ma Amerike i Antila. Drvo ima tvrdu cr-

venosmeđu do ljubičastu srž iz koje se dobiva aktivna

bezbojna tvar nazvana hematoksilin. Oksidacijom se

pretvara u crveno bojilo hematein. Ako se drvni otpad

obrađuje vodenom parom pod pritiskom, dobiva se ek-

strakt kampešovine koji se upotrebljava za dobivanje

lakova i crnila, za bojenje svile, vune i pamuka. Hema-

toksilin se upotrebljava kao bojilo u mikroskopiji.

Mate (Ilex paraguarien-

sis), stablo je podrijetlom iz

Paragvaja. Uzgaja se uglav-

nom zbog lišća, od kojeg se

u cijeloj Južnoj Americi pri-

ređuje poznati napitak koji

se zove Isusovački čaj. Za-

hvaljujući Isusovcima s ovim

čajem upoznao se i znatan

dio Europe. Osušeni se listovi

prže, a zatim samelju. Suhi se

prah prelije toplom vodom

te se tako dobije djelotvoran

napitak, ali različit od kave i

čaja. Domoroci ga srču kroz

cjevčice koje su pri vrhu iz-

bušene. Priređuju ga u dr-

venim tikvama izrađenim

poput posuda.

Manioka (Manihot es-

culenta), raste u tropskim

područjima Amerike, uzgaja

se u Africi i Aziji. Uzgaja se

zbog gomoljastog, iznutra

bijelog korijenja. Korijenje je

otrovno, no pranjem i kuhanjem gubi otrovnost pa se

iz njega dobiva brašno manioka. Izvrstan je izvor hrane

stanovnicima područja u kojem se uzgaja, ali se i izvozi.

Moringa (Moringa Olefi era) raste u Indiji, a kao sa-

monikla na području Antila. Iz njenih plodova dobiva

se ulje poznato pod nazivom urarsko ulje ili Behenovo

ulje. Ne kvari se, upotrebljava se za podmazivanje osjet-

ljivih i preciznih mehanizama. Korijen biljke pikantnog

je okusa i služi kao začin.

Ruj-lakovina (Rhus vernicifl ua) rasprostranjena

je u Kini i Japanu. Već samo ime stabla govori da iz za-

rezanog stabla istječe mliječni sok (lateks) od kojeg se

dobivaju lakovi. Kad se deblo zareže iz njega istječe lje-

pljivi sok koji na zraku oksidira. Ako se želi koristiti kao

lak za ostakljivanje, mora se nanijeti kistom prije nego

li se stvrdne. Kad se stvrdne može se laštiti do visokog

sjaja. Proizvodnja lakiranih predmeta u Kini dosegla

Egzotična stabla, izvori sirovina i hrane za čovječanstvo

CimetovacCimetovac

MoringaMoringa


je savršenstvo u vrijeme vladavine

Ming (1368.-1644.),kada su neki od

tih predmeta uvezeni i u Europu.

Tamarind (Tamarindus indica)

samoniklo raste u tropskim područ-

jima, uzgaja se u Aziji i Americi. Iz

ploda, po obliku nalik na savijenu

mahunu, točnije iz njihovog mesa

bogatog šećerima i kiselinama do-

bivaju se sastojci za pravljenje napi-

taka i uporabu u ljekarništvu. U istu

svrhu koriste se i kora i cvjetovi kao

sredstvo za stezanje.

Odgalina (Terminalia catappa) samoniklo raste u

Andamanima, otocima u Bengalskom zaljevu, ali je da-

nas raširena i u ostalim tropskim krajevima. Od plodova

koji je po izgledu jajasta koštunica, zelenkaste ili crven-

kaste boje, s vanjskim mesnatim dijelom te unutrašnjim

koji sadrži sjemenku, dobiva se određena vrsta ulja ko-

jeg u Indiji smatraju jestivim. Plodovi koji sadrže i do 50

posto tanina koriste se za štavljenje kože, a ranije su se

koristili i u ljekovite svrhe.

Tetrapanax papyriferum domovina mu je južna

Kina i Tajvan. Od ovog se vječno zelenog stabla koje

raste samoniklo, ali se i uzgaja, proizvodi vrlo cijenje-

ni rižin papir. U tu svrhu bijela se srčika vadi iz debla i

grana, reže na vrlo tanke listiće i preša. Ova vrsta papira

proizvodila se u Kini vjerojatno još 123. pr. n. e.

Kakaovac (Theobroma cacao) raste u području

Amazone, ali se uzgaja i u drugim tropskim područji-

ma. Plodovi su jajasto rebraste bobe crvenosmeđe boje

koje sadrže velik broj sjemenki. Kad dozriju sjemenke

se beru, prepuštaju vrenju kako bi bile pogodne za pre-

radu u kakao. Iako se upotrebljavaju i u ljekarništvu, pr-

venstveno se uzgajaju zbog kakaa.

I ova tema o egzotičnim, ali gospodarski i životno

važnim vrstama drveća, potvrđuje nam još jednom isti-

nu koliko nam je priroda važna u životu. Svakodnevno

nas obilato daruje svojim plodovima i time nam olakša-

va život da bi i bolje preživjeli.

Istovremeno, trebamo se iznova zapitati vraćamo

li i mi njoj dovoljno, ulažemo li dovoljno napora da to

bogatstvo sačuvamo od uništenja, da bi neke buduće

generacije mogle uživati u tome kao mi danas.

GumijevacGumijevac

Na području delnič-

ke Uprave provodi

se, u suradnji s Šu-

marskim institutom

Jastrebarsko, već šesnaestu

godinu zaredom kontrola pot-

kornjaka smrekovog pisara

(Ips typographus) i šesterozu-

bog smrekovog potkornjaka

(Pytyogenes chalcographus)

uz pomoć Theyshonovih klop-

ki i uz pomoć feromona ( Phe-

roprax).

Proteklih godina praćenja,

najmanji broj potkornjaka za-

bilježen je 1997. (14.842), naj-

veći 2005. (329.173). Ekstremni

napadi bilježe se kod smreko-

vih kultura starosti od 50 do 60

godina, ali i kod mlađih smre-

kovih kultura starosti 30 do 40

godina.

S ovim šumskim štetnici-

ma treba biti uvijek na opre-

zu, provoditi sve dosadašnje

mjere na njegovom suzbijanju,

jer s nepovoljnijim klimatskim

uvjetima njihova gradacija mo-

guća je opet u našim šumama.

U takvim trenucima najvažniji je vizualni monitoring,

praćenje primjenom feromona kako bi se potkornjaci

mogli otkriti u najranijoj fazi.

Tijekom 2010., od početka travnja do kraja

kolovoza, evidentirano je u 41 odjelu ukupno 119.836

potkornjaka. Gledano po mjesecima, najviše ih je bilo

tijekom lipnja (59.120) i u srpnju (41.859). Manji broj

zabilježen je u svibnju (11.543) te u kolovozu (5626)

i travnju (1688). Po šumarijama ih je najviše eviden-

tirano na terenima Šumarija (Delnice, Tršće, Gerovo,

Crni Lug).

Uz praćenje potkornjaka, isto tako se od 1995. vrši

kontrola moljaca jelinih iglica (Argyresthia fundella).

S ovim štetnikom u našoj zemlji šumarski struč-

njaci prvi puta su se suočili 1954., kada su zabilježe-

ne velike štete na šumama jele u Gorskom kotaru na

terenima Šumarije Fužine. I godine 1967. u Gorskom

kotaru moljcem jelinih iglica bilo je zaraženo više od

polovice gospodarskih jedinica u kojima prednjači

jela. Osamdesetih godina prošlog stoljeća evidenti-

ran je još jedan jači napad koji je uzrokovao mjesti-

mično sušenje pojedinih jelovih stabala, a nerijetko i

čitavih sastojina.

Ove je godine na području delničke podruž-

nice pregledano 1600 odjela. Slab intenzitet zaraze

zabilježen je u 43 posto odjela, srednji u 6 posto, jak

intenzitet niti u jednom odjelu. U 51 posto pregleda-

nih odjela nisu nađeni kokoni.

Kokoni su bijele boje (ponekad bjelkasto crvenka-

sti), neprozirni, dugački 6 do 7 mm, valjkastog oblika

sa suženim krajevima u srednjem dijelu, promjera dva

do tri mm. U pravilu se nalaze na donjoj strani iglice,

rijetko na tankoj grančici ili izbojku. Prosječan broj

kokona na 1000 iglica izračunava se na osnovu pro-

nađenih kokona i pregledanih stabala. Dobiveni po-

datci razvrstavaju se u tri stupnja jačine napada: slabi

napad (manje od 0,5 kokona na 1000 iglica), srednji

(0,5 do 5,0 kokona na 1000 iglica) te jaki napad više od

5,0 kokona na 1000 iglica. Pregledavaju se svi odjeli u

kojima je jela zastupljena s više od 10 posto.

Ovaj štetnik jele i dalje je prisutan u našim šuma-

ma, iako u nešto manjem obujmu. Stoga mu treba i

dalje pridavati određenu pozornost, uz pojačane kon-

trole, da se ne bi pojavila veća zaraza i štete na sasto-

jinama.

ŠUMSKI ŠTETNICI / POTKORNJACI I MOLJAC JELINIH IGLICA

Pošast u crnogoričnim Pošast u crnogoričnim šumama Gorskog kotarašumama Gorskog kotara

Jedan od glavnih

problema koji uzrokuje

sušenje stabala u

smrekovim i jelovim

šumama Hrvatske su

potkornjaci. Tijekom

2009. zbog napada

smrekovih potkornjaka

oštećeno je oko 18.260

m3 drvne mase, ali

manje nego li u 2008.

Do smanjenja oštećenja

2009. došlo je zbog dobro

provedenih higijenskih

mjera u šumama, pravilne

kontrole populacije

smrekovih potkornjaka

i zbog nepovoljnih

klimatskih prilika

povoljnih za njihovo

razmnožavanje.

Piše: Vesna Pleše

Foto: B. Pleše i arhiva

PotkornjaciPotkornjaci

Moljac jelinih iglicaMoljac jelinih iglica

Theyshonova klopkaTheyshonova klopka


Raznovrsna kultura čini Šri Lanku jednim od naj-

zanimljivijih mjesta na Planetu. Ljepota prirode,

veoma ljubazni stanovnici i opušten život bez

pretjerane želje za materijalnim, čine ovaj otok

oazom mira i ljepote. Domaće stanovništvo je nepre-

stano na ulici. Trguje se bez stanke, razgovara o proš-

losti, dragom kamenju i začinima. Ribarstvo je jedna od

osnovnih gospodarskih grana i izvor hrane za milijune.

Velike količine ribe danonoćno se crpe iz mora. Narod

Šri Lanke ne živi u surovom siromaštvu koje vlada di-

ljem južne Azije, jer su ovdje prirodna bogatstva velika.

Kvaliteta života ljudi počiva i na očuvanoj pri-

rodi. Priroda ove zemlje često se poistovjećuje sa slono-

vima. Kao i u hindusa u susjednoj Indiji, slonovi imaju

veliku ulogu u životu ljudi. Barem dvije tisuće godina

slonovi su prisutni na vjerskim procesijama. Veliki budi-

stički hramovi također imaju vlastite slonove.

Nekad su slonovi živjeli na mnogo većem prosto-

ru, no šume u kojima su

obitavali nestale su. Šume

su nekad bile mnogo pro-

stranije, no i danas su va-

žan dio krajolika. Štoviše,

biološka raznolikost cej-

lonskih šuma jedna je od

najvećih na svijetu. Sinha-

raja je danas jedna od naj-

poznatijih i najbogatijih

šuma na svije tu.

Ekologija šuma Šri Lan-

ke - Klima otoka važan je

ekološki čimbenik za razvoj

šuma, kao i posvuda u svi-

jetu. Na klimu pak utječe

njen geografski smještaj

između 5 i 10 paralele sje-

verne hemisfere, ali i okru-

ženost oceanom koji ublažuje temperaturne razlike.

Nadalje, reljefna raznolikost uvjetuje daljnju raščlanje-

nost klime. U južnom dijelu otoka uzdižu se visoke pla-

nine, no ostatak zemlje čine ravnice. Tako je prosječna

temperatura u gorju 16°C, a moguć je i mraz u nekoliko

zimskih dana. U nizinama se živa može zadržavati i do

prosječnih 33°C.

Ljetni monsun (ljeto sjeverne polutke) iz Bengal-

skog zaljeva i Indijskog oceana dodatno utječe na ras-

šri lanka ŠUME ŠRI LANKE

Šume ustupaju pred plantažamaŠume ustupaju pred

Zelena suza Indije,

Šri Lanka, je otok u

Indijskom oceanu.

Površinom od 65.525

četvornih kilometara

tek je malo veća

od Hrvatske.

U usporedbi s

golemom Indijom,

negdašnji Cejlon je

malen, ali svejedno

pruža veliku

raznolikost i ljudi i

prirode. S više od 20

milijuna stanovnika

otok je vrlo gusto

naseljen.

Još 1920. godine polovica zemlje je bila pod

šumama, a početkom novog stoljeća svega

petina. Šri Lanka je između 1990. i 2000.

prosječno gubila 26 888 ha šume godišnje

(stopa od 1.14%)

Piše: Goran Šafarek

Foto: G. Šafarek

Nizinska kišna šumaNizinska kišna šuma


na zapadu i sjeveru, nalazimo suhe tropske šume. Na obalama rastu

šume mangrova s vrstama Avicennia, Rhizophora i Sonneratia.

Blizina, ali i odjeljenost od susjedne Indije rezultirala je iznim-

nim biološkim blagom. Iako male površine, Šri Lanka obiluje ende-

mima te ju je međunarodna organizacija Conservation International

svrstala među 25 svjetskih središta biološke raznolikosti. Uzrok tom

biološkom blagu je odijeljenost od Indije više milijuna godina te ka-

snija neovisna i nesmetana evolucija tadašnjih živih bića. Kako im je

more bilo zapreka, posebno su se razvili sisavci, gmazovi i vodozemci.

Vrhunac raznolikosti vrsta, gena i staništa upravo je u vlažnom po-

dručju jugozapadne Šri Lanke. Jedna od najbogatijih skupina su vo-

dozemci, odnosno žabe. Još do prije nekoliko godina smatralo se da

ovdje živi pedesetak vrsta vodozemaca, što nije mali broj, no tijekom

samo jedne godine intenzivnog proučavanja stručnjaci sa Sveučili-

šta Harward pronašli su čak pedesetak novih vrsta. Unatoč malome

preostalom staništu to je doista dojmljiv pothvat. Takva biološka

raznolikost vodozema-

ca na Šri Lanki uz rame

je, primjerice, Borneu

ili Madagaskaru, čija je

površina čak deset puta

veća, a imaju gotovo

jednak broj vrsta vodo-

zemaca. Ni taj broj nije

konačan, znanstvenici

pretpostavljaju da se u

šumama krije još neko-

liko desetaka vrsta.

pored kiša. Planine zaustavljaju njegov vlažni zrak te su jugozapadne

padine vrlo vlažne. Suprotna strana dobije pak vrlo mali dio kiše. Mje-

stimice prosječne godišnje oborine mogu dosezati preko 5000 mm.

Zimi stiže sjeveroistočni monsun.

Kiša stoga utječe na raspored i vrstu šuma. Upravo je planinsko

područje najvlažnije, zbog hlađenja zraka te njegove kondenzaci-

je. Tu stoga rastu guste, ali pomalo kržljave planinske tropske kišne

šume. U podnožju još uvijek pada dovoljno kiše koja omogućava rast

bujnih nizinskih tropskih kišnih šuma. U ostatku zemlje, posebice

Nizinska šuma - Jugozapadne šume ispod 1000 metara nad

morem zovemo nizinskim tropskim kišnim šumama. Zauzimaju

124.340 hektara, odnosno 2,14 % kopnene površine Šri Lanke. Na njih

godišnje prosječno padne od 1800 mm-2500 mm kiše. Padaline su

godišnje prilično ravnomjerno raspoređene, naravno da su u sezoni

monsuna jače i češće kiše, a postoji i suha sezona. Ove su šume i ba-

zeni za rijeke koje ovdje na balansiran način skupljaju vodu iz šume.

Šume su vrlo guste, s masivnim stablima koje učvršćuje potpor-

no korijenje. Na hektaru šume nalazimo i 150 vrsta drveća. Poseb-

no je bujan sloj krošnji koje dosežu i 45 metara. Općenito, ove šume

dije limo vertikalno na četiri „kata“: prizemni sloj, donji kat od 5 do

15 metara, prijelazni kat od 15-30 metara te najgornji kat krošnje od

30-40 metara. Epifi ti, penjačice, lijane (drvenaste penjačice) tipične

su karakteristike ovih šuma.

Nizinskim tropskim kišnim šumama dominiraju dvije zajednice:

Dipterocarpus (sinhaleški Hora) i Mesua-Shorea (sinhaleški Na-Doona).

Zajednicu Dipterocarpusa čine najvažnije vrste Dipterocarpus zeyla-

nicus, Dipterocarpus hispidus, Vitex altissima, Chaetocarpus castano-

carpus, Dillenia retusa, D. triquetra, Myristica dactyloides, Semecarpus

Šume ustupaju pred plantažamad plantažama

Šri Lanka je četvrti proizvođač te drugi izvoznik čaja u

svijetu. U industriji čaja radi više od milijun ljudi

Slonovi u suhoj Slonovi u suhoj tropskoj šumitropskoj šumi

Plantaža čajaPlantaža čaja

Arborealna zmijaArborealna zmija

Plantaže uljne palmePlantaže uljne palme


gardneri. Zajednica Mesua-Shorea uključuje Anisophyllea cinnamo-

moides, Cullenia rosayroana, Mesua ferrea, M. nagassarium, Myristica

dactyloides, Palaquium petiolare, Shorea affi nis, S.congestifl ora, S. di-

sticha, S. megistophylla, S. trapezifolia, S. worthingtoni, Syzygium ru-

bicundum, Chaetocarpus castanocarpus, Garcinia hermonii, Syzygium

neesianum, Xylopia championi. Vrsta Mesua ferrea je nacionalno drvo

Šri Lanke.

Najpoznatije lokacije su Kanneliya, Viharakele, Nakiyadeniya,

Bambarabotuwa, Morapitiya Runakanda, Gilimale i Eratne i Sinharaja.

Planinske tropske kišne šume

Tropske kišne šume iznad 1000 metara biološki su najvrjednije

šume Šri Lanke. Upravo ovdje nalazimo najviše endema i rijetkih

vrsta te su ove šume

svjetski hotspot, odno-

sno središta biološke

raznolikosti. Više od

trećine endemskih vr-

sta drveća i grmlja ove

zemlje raste u ovim

planinama, također

više od polovice vrsta

biljaka cvjetnica i po-

lovica endemskih kra-

lježnjaka obitava na

ovim padinama.

Ekološki uvjeti su

ovdje drukčiji od ni-

zine – hladnije je, ali

i vlažnije. Zbog visi-

na i preko 2500 mm,

prosječne tempera-

ture se spuštaju od

15°C-20°C. Prosječne

godišnje količine od

2000-2500 mm kiše

„zalijevaju“ ove pla-

nine. U zimskim mje-

secima moguće je vi-

djeti i mraz na većim

visinama. Oblaci dugo

ostaju na planinama,

kao i magla. Ove šume

popularno zovemo i

oblačnim šumama. Stabla su niža, dosežu oko 15 metara visine. Osim

toga, često su „kvrgava“ i „zakržljalog“ su izgleda. Epifi ti zbog visoke

zračne vlage dosežu ovdje vrhunac bujnosti, posebice mahovine

i lišajeve, a među njima i više biljke poput orhideja. Zbog odijelje-

nosti i različitih mikroreljefnih i mikroklimatskih uvjeta, u planinama

nalazimo različite zajednice šuma. Dipterocarpus dominira nižim pla-

ninskim šumama, dok Rhododendron dominira višim šumama poput

onih oblačnih.

Planinske tropske kišne šume još su

manje površine od onih nizinskih. Rastu na

30 995 hektara te zauzimaju 0.05 % kopnene

površine Šri Lanke. Neke od lokacija su Pidu-

rutalagala, Kikilimana, Meepilimana, Agrabo-

paththalawa, Adamov vrh i Hakgala. Tu mo-

žemo ubrojiti i subplaninske šume površine

65 793 ha, odnosno 1.04 % površine.

Suha, vazdazelena tropska šuma - Na

ostatku otoka rastu suhe, vazdazelene trop-

ske šume. Prostiru se na približno 48 400 km2.

Ove su šume karakteristikama slične suhim

vazdazelenim šumama na istočnom Dekanu

(Indija) ili jugoistočnoj Indokini. Upravo je na

Šri Lanci najočuvaniji takav ekosustav. Drve-

će u sušnoj sezoni zadržava listove, za razliku

od drveća u većine suhih tropskih šuma. Do-

minantne vrste su Manilkara hexandra, Chlo-

roxylon sweitenia, Drypetes sepiaria, Feronia

limonia, Vitex altissima, Syzygium spp., Drype-

tes sepiaria i Chukrasia tabularis. Acacia raste

u područjima pod jakim utjecajem čovjeka.

Na ovo područje prosječno padne između 1500-2000 mm kiše.

Najviše kiše donosi sjeveroistočni monsun od prosinca do ožujka, a u

ostatku godine je suho i vruće. Reljef je prilično ravan, s niskim brdi-

ma. Uz šume nalazimo prirodne travnjake. Za razliku od kišnih šuma

na Šri Lanki, vazdazelene šume nemaju takvu biološku raznolikost.

Ipak, ovo je područje vrlo važno stanište za azijske slonove. Pretpo-

stavlja se da ovdje ima oko 4000 ovih velikih sisavaca. Na samom

jugu Šri Lanke, u Jaff ni (poznatoj po građanskom ratu između vlade i

tamilskih tigrova Elama), raste šikara trnovitog drveća i grmlja. Visina

tog trnovitog drveća ne prelazi 9 metara s niskim krošnjama koje ne

stvaraju gusti, spojen i šumski sloj kao u kišnih šuma. To su kserofi tne

vrste prilagođene na suhu i vruću klimu.

Nizinske šume - 124.340 hektara (2,14% kop. povr.)

Planinske šume - 30.995 hektara (0.5% kop. povr.)

Subplaninske šume - 65.793 ha (1.04% kop. povr.)

Suhe vazdazelene šume - 48.400 km2 (1,3% kop. povr.)

Na hektaru šume nalazimo i 150 vrsta drveća.

Zaštićena područja danas zauzimaju 15% površine otoka.

Šumski rezervat Sinharaja osnovan je još 1978. godine,

a danas je ovaj rezervat i dio svjetske prirodne baštine

(UNESCO).

Visoka stopa deforestacije - Gospodarenje šuma Šri Lanke

daleko je od razine Hrvatske. Ne čudi stoga što ova zemlja ima jednu

od najviših stopa deforestacije u cijelom svijetu. Još 1920. godine po-

lovica zemlje je bila pod šumama, a početkom novog stoljeća svega

petina. Šri Lanka je između 1990. i 2000. prosječno gubila 26 888 ha

šume godišnje (stopa od 1.14%). Ta se stopa još ubrzala između 2000.

i 2005. te je iznosila 1.43%.

Mnogi su razlozi za nestajanje šuma Šri Lanke. Plantaže izvoznih

kultura glavni su krivac. Planinske šume zamijenile su nepregledne

plantaže čaja. Niže temperature i mnogo kiše pravi su recept za rast

visokokvalitetnog čaja. Ta kultura danas suvereno vlada u gospodar-

stvu Šri Lanke s udjelom u BDP-u od 15%. U industriji čaja radi više

od milijun ljudi, što ovaj otok čini četvrtim proizvođačem te drugim

izvoznikom ove kulture u svijetu. Nizinske kišne šume nestaju pak

pred plantažama kaučuka. Tu je i cijeli niz ostalih kultura poput kave,

Tipično stablo Tipično stablo nizinske kišne šumenizinske kišne šume

Planinska kišna šumaPlaninska kišna šuma

Šuma ustupa pred plantažama čajaŠuma ustupa pred plantažama čaja


kardamoma, cimeta, uljanih palmi… Veliku ulogu imao je i rat

na sjeveru. Vojska je sjekla šumu kako bi onemogućila skriva-

nje gerilaca tamilskih tigrova. Također, mnoge izbjeglice po-

tražile su novu zemlju sjekući šumu. Gerilci su posjekli ogro-

mne količine drveća za gradnju različitih objekata. I tsunami

iz 2004. uzrokovao je rekonstrukciju domova za što je trebalo

drvo te je šuma opet stradala.

Zaštita šuma - Vlada Šri Lanke je uz pomoć međunarod-

nih organizacija za zaštitu okoliša pokušala ublažiti situaciju.

Osnovani su nacionalni parkovi i druga zaštićena područja

koja danas zauzimaju 15% površine otoka. Šumski rezervat

Sinharaja osnovan je još 1978. godine, a danas je ovaj rezervat

i dio svjetske prirodne baštine (UNESCO).

Lokalno se čak kreće u projekte obnove šuma. Tako su u

području Sinharaje koridorom spojene dvije do tada odvoje-

ne šume čime se potiče obnova i staništa, ali još i više, obnova

genetskog fonda i biljaka i životinja. U obnovi je sudjelovala

organizacija Rainforest Rescue. Nadu daju i privatni projekti.

Veleposjednička obitelj Elawalla je shvaćajući važnost kišne

šume obnovila dio kišne šume na jugozapadu zemlje. Točni-

je, vratili su dio plantaže kaučuka u izvorno stanje te dobili

osim biološke i genetske raznolikosti i ekonomsku korist od

smanjene erozije, bolje drenaže obilnih kiša (preko 4000 mm

godišnje) te ostale koristi očuvanih šuma!

Rod kriptomerija (Cryptomeria) pripada porodici Taxodiaceae,

a karakterističan je po tome što ima samo jednu vrstu. Ime mu

dolazi od grčkih riječi kryptos (skriven) i meros (dio). Japanska

kriptomerija, sugi (Cryptomeria japonica; C. fortunei; C. mai-

rei; C. kawaii) je vazdazeleno jednodomno stablo koje je rasprostranjeno

u Japanu, od otoka Kyushu na jugu do sjevernog Honshu na sjeveru. Pri-

rodna staništa s odvojenim dijelom areala nalaze se i u južnoj Kini. Drvo

je visoko do 65 m, s promjerom do 3 m, ravnog i vitkog debla, s crvenka-

stosmeđom korom koja se ljušti u dugačkim trakama. Krošnja je čunja-

sta, gusta, s pršljenastim razgranjenjem i otklonjenim granama. Izbojci su

zeleni i goli, pupovi mali, bez ljuskica. Lišće je igličasto, zavojito poredano

mala enciklopedija šumarstva

Kriptomerija Kriptomerija (Cryptomeria)(Cryptomeria)

Šri Lanka obiluje endemima te ju je Međunarodna

organizacija Conservation International svrstala među

25 svjetskih središta biološke raznolikosti.

Japanska kriptomerija (Cryptomeria japonica) je brzorastuća

vrsta jake izdanačke snage, a u svojoj je postojbini vrlo

značajno nacionalno, šumsko i ukrasno drvo, endem i

najvažnija četinjača. Oblikuje prostrane šume na visinama

do 400 m, rastući najčešće u mješovitim sastojinama

Piše: Ivica Tomić

Foto: Arhiva

Planinska kišna šumaa

Tradicionalni krajolik riže i šumeTradicionalni krajolik riže i šumeNajstarije Najstarije stablo na otoku stablo na otoku YakushimiYakushimi


u pet uzdužnih, gustih nizova. Iglice su svijetlozelene,

duge 6-12 mm, ušiljene, srpasto povinute prema vrhu

izbojka, neznatno su postrano spljoštene, trokutastoga

do četverokutastog presjeka, izrazito tvrde. Na stablu

obično ostaju pet godina.

Češeri ostaju na granama - Muški cvjetovi su u

glavičastim resama, dugi oko 6 mm, smješteni u pazuš-

cu iglica na vrhu mladog izbojka, s većim brojem praš-

ničkih listova. U domovini pridolaka javljaju se od siječ-

nja do ožujka. Ženski cvjetovi su pojedinačni, na vrhu

kratkih izbojaka, a oblikuju okruglaste češeraste cvato-

ve. Pojavljuju se u jesen, a fertilizacija nastaje u proljeće

nakon oprašivanja. Cvatnja je tijekom ožujka i travnja.

Plod je okruglast češerić smeđe boje, promjera 1,5-2,5

cm, s 20-30 češernih ljusaka koje su drvenaste, klinoli-

kog oblika. One su s gornje strane proširene u disk sa

zavinutim šiljkom u sredini. Ispod svake ljuske nalazi se

2-5 trokutastoduguljastih i neznatno spljoštenih, usko

okriljenih, tamnosmeđih i trobridnih sjemenki. One

dozrijevaju u godini cvatnje i onda ispadaju, a prazni

češeri ostaju dugo na granama. Češer dozrijeva u prvoj

godini, od srpnja do rujna, i ne raspada se. Supke (koti-

ledoni) su linealne, duge do 2 cm, ima ih dvije do četiri.

Endem i najvažnija japanska četinjača - Japan-

ska kriptomerija (Jomon Sugi) je brzorastuća vrsta jake

izdanačke snage, a u svojoj je postojbini vrlo značajno

šumsko i ukrasno, plemenito drvo, endem i najvažnija

četinjača. Oblikuje prostrane šume na visinama do 400

m, rastući najčešće u mješovitim sastojinama (s jelom,

pačempresom, duglazijom, hrastom, bukvom, javo-

rom, jasenom, divljim i pitomim kestenom, lijeskom,

orahom i dr.). Uzgajaju se izdanačke šume (panjače)

s ophodnjom od 25 do 30 godina. U Nikkou se nalazi

jedna od najljepših svjetskih šuma starosti 250 godina,

sa stablima visokim do 65 m te promjerima do 2 m. Na

U Nikkou se nalazi jedna od najljepših svjetskih

šuma sugija, starosti 250 godina, sa stablima

visokim do 65 m te promjerima do 2 m. Na otoku

Yakushima nalazi se najstariji i najveći primjerak

ove vrste, procijenjene starosti između 2170 i

7200 godina. To je najveća japanska četinjača

i orijaš zavidnih dimenzija koji je na popisu

svjetske kulturne baštine UNESCO-a.

Šumske plantaže sugijaŠumske plantaže sugija

Izbojci, iglice, češeriIzbojci, iglice, češeri

Minijaturno, patuljasto drvo na Minijaturno, patuljasto drvo na japanski način (bonsai)japanski način (bonsai)

U arboretumu Lisičine (UŠP U arboretumu Lisičine (UŠP Našice)Našice)

Prirodne šumePrirodne šume


otoku Yakushima nalazi se naj-

stariji i najveći primjerak ove vr-

ste, procije njene starosti između

2170 i 7200 godina, visine 25,3

m, opsega 16,2 m i volumena

300 m3. To je najveća četinjača u

ovoj azijskoj zemlji i orijaš zavid-

nih dimenzija koji je na popisu

svjetske kulturne baštine UNES-

CO-a. U Japanu se u šumskim

kulturama i plantažama nerijetko

sreću klonovi ove vrste dobiveni

na vegetativan način od elitnih

stabala. Na ovaj način intenzivno

se uzgaja i u Kini i na Azorskim

otocima. Kao vrsta sjene voli svje-

ža tla i visoku zračnu vlagu, a naj-

bolje raste na dubokim, svježim,

glinastim i ocjeditim tlima, bez

prisutnosti vapna. Odgovaraju joj

područja gdje nema niskih zimskih temperatura i ka-

snih mrazova. Razmnožava se sjemenom, reznicama i

izdancima iz panja. Sjemenke se stavljaju klijati u klijali-

šta, a reznice duge oko 10 cm stavljaju se zbog zakorje-

njivanja u sanduk na hladno mjesto.

U drvoredima oko hramova i svetišta - Sugi je

nacionalno stablo u Japanu, koje se u drvoredima ne-

rijetko sadi oko hramova i svetišta, a služi za podizanje

vjetrobranih pojaseva uz puteve. Postoje brojne patu-

ljaste forme koje se uzgajaju u vrtovima i za bonsai. Kao

ukrasna vrsta uzgaja se već stoljećima, a Japancima je

omiljeno drvo koje upotrebljavaju za sve vrste građe-

vinskih radova, unutarnjih obloga i dr.

Cijenjeno ukrasno drvo - Na europskom kon-

tinentu (unesena 1844.) i u Sjevernoj Americi te na

području Nepala i Indije uzgaja se kao ukrasno drvo

koje dobro podnosi rezidbu grana. U nas se uzgaja po

parkovima, cvate i plodonosi svake godine, a već od 5.

godine počinje rađati sjemenom. Zbog niskih tempe-

ratura iglice i izbojci u našim konti-

nentalnim uvjetima zimi poprimaju

smeđecrvenkastu boju, a tijekom

vegetacije tamnozelenu. Opisano

je više od 200 kultivara iz Japana, a

dio ih je nepoznat u Europi. Zanimlji-

vo je da postoje neke hortikulturne

forme i kultivari koji se ne uzgajaju u

Japanu. Forme i kultivari svrstani su

u grupe: normalni (čunjasti), patu-

ljasti (s dugim i kratkim izbojcima),

okruglastoga rasta, u obliku kreste,

uvinutih izbojaka, s nježnim iglica-

ma, s krupnijim i otklonjenim iglica-

ma, sa šarenim iglicama. Od brojnih

ukrasnih formi ističe se ‘Elegans’,

mlada (juvenilna) forma kratkoga vi-

jeka koja vrlo rijetko plodonosi. To je

gusto granat grm ili omanje stabalce

s otklonjenim granama. Iglice su tan-

ke, mekane, otklonjene, plavozelene

boje, zimi crvenkastobakarne. Izdva-

jamo i varijetete radicans, sinensis i

viminalis.

Ovo vazdazeleno orijaško stablo visoko do 65 m,

promjera do 3 m, rasprostranjeno je u Japanu, od

otoka Kyushu na jugu do sjevernog Honshu na

sjeveru. Prirodna staništa s odvojenim dijelom

areala nalaze se i u južnoj Kini

Cryptomeria japonica‘Rasen’(iglice zavojito Cryptomeria japonica‘Rasen’(iglice zavojito obavijaju izbojak)obavijaju izbojak)

Cryptomeria japonica‘Elegans’Cryptomeria japonica‘Elegans’

Kultivar ‘Elegans Viridis’ Kultivar ‘Elegans Viridis’ u rasadniku Hajderovcu u rasadniku Hajderovcu

(UŠP Požega)(UŠP Požega)

Deblo s Deblo s crvenkastosmeđom crvenkastosmeđom

koromkorom


ZvjezdanZvjezdan (Aster amellus)(Aster amellus)polovice, stabljika je metličasto

razgranata, manje ili više s kratkim

dlakama.

Dekorativni cvjetovi - Listo-

vi su naizmjenični, u donjem dijelu

stabljike izduženi, lancetasti, gru-

bo nazubljeni, ušiljeni, na kratkoj

peteljci. U srednjem su i gornjem

dijelu stabljike sjedeći, duguljasti

ili lancetasti, ušiljeni, na rubu cje-

loviti, na naličju s grubim dlačica-

ma, prema dnu suženi. Odozgo i

odozdo su kratko hrapavo-dlaka-

vi, sa srpasto savijenim dlačicama,

ponekad gotovo goli, dugi 3-7

cm i 0,5-1,5 cm široki. Cvjetne su

glavice široke 3-5 cm, na vrhu sta-

bljike i ogranaka pojedinačne, u

metličastom cvatu. Ovojni listovi

su tupi, pri vrhu zeleni i neznat-

no unatrag savijeni, a unutrašnji

su duži i uži. Središnji cvjetovi su

dvospolni, žuti, a ženski rubni su plavoljubičasti, rijetko

crvene ili bijele boje. Cvatnja je od srpnja do listopada,

a lijepi dekorativni cvjetovi pojedinih kultivara ukras su

mnogih vrtova. Preoblikovana (metamorfozirana) čaška

(papus) duga je 5-6 mm te sastavljena od bjeličastih ili

Zvjezdan, brdski zvjez-

dan (Aster amellus) je

šumska zeljasta trajnica

iz porodice glavočika

cjevnjača (Asteraceae; Com-

positae), jedne od najbrojnijih

biljnih porodica, s oko 20.000

vrsta. Rasprostranjena je u

istočnome dijelu Europe, jugo-

zapadnome Sibiru, na Kavkazu

i u istočnoj Turskoj. Podanak

(rizom) je kratak, granat, valjka-

stog oblika i odrvenio, debljine

2-3 mm. Stabljika je uspravna,

čvrsta, okruglasta, visoka 20 cm

do 70 cm, katkada s istaknutim

dlačicama ili potpuno gola. Ima

neznatno savijen donji dio koji

je nerijetko crvenkaste boje. U

gornjemu dijelu, ponekad od

crvenkastih dla-

čica. Plod je dvo-

plodnički podrasli

suhi nepucavac

(roška ili ahenij),

dug oko 2,5 do 3

mm, prileglo dlakav, s jednom sjemenkom koja je čvr-

sto srasla s usplođem.

Razmnožavanje vjetrom - Zvjezdan je anemorh-

na biljka čije sjeme ili plodove uglavnom raznosi vjetar,

zahvaljujući dlačicama preoblikovane čaške. Nalazimo

je na toplim, umjereno suhim, neutralnim, blago humo-

znim, rastresitim, pjeskovitim, kamenitim ili slabo ilova-

stim tlima, od nizinskih do brdskih područja.

U medunčevim i borovim šumama

- Raste uglavnom u

termofi lnim šumama

i šikarama hrasta me-

dunca (u sklopu reda

Quercetalia pubescen-

tis), u šumama crnoga

bora (red Erico-Pine-

talia), na šumskim či-

stinama, u vegetaciji

kamenjarskih pašnjaka,

suhih travnjaka i dr.

Za vrijeme slučajnoga

kontakta sa cvijećem

ili s ostalim dijelovima

biljke, može kod ljudi

izazvati alergijsku re-

akciju.

šumsko raslinjeZELJASTE BILJKE

Ova šumska trajnica

raste uglavnom u

termofi lnim šumama

i šikarama hrasta

medunca, u šumama

crnoga bora, na

šumskim čistinama,

u vegetaciji

kamenjarskih

pašnjaka i suhih

travnjaka

Ovu anemorhnu biljku, čije

sjeme ili plodove raznosi

vjetar, nalazimo od nizinskih

do brdskih područja. Raste

na toplim, umjereno

suhim, neutralnim, blago

humoznim, rastresitim,

pjeskovitim, kamenitim ili

slabo ilovastim tlima.

Zvjezdan je rasprostranjen u istočnome

dijelu Europe, jugozapadnome Sibiru, na

Kavkazu i u istočnoj Turskoj.

Piše: Ivica Tomić

Foto: Arhiva

U šumskoj sastojiniU šumskoj sastojiniNa kamenjarskom terenuNa kamenjarskom terenu

Atraktivni Atraktivni plavoljubičasti plavoljubičasti cvjetovicvjetovi

Dijelovi biljkeDijelovi biljke26 Broj 168 • prosinac 2010. HRVATSKE ŠUME

Pradomovina ove ljekovi-

te biljke je Mala Azija, iz

koje se širi Europom. U

Kini je poznat pod ime-

nom „Hsun Fu Hua“, njime liječe

slabu cirkulaciju, tvrdokornu

sluz, zastoj u radu pojedinih or-

gana te izrađuju mast za mišiće

i prijelome. Već ga je i Hipokrat

preporučivao kao ljekoviti napi-

tak za „uterus“. U srednjem vije-

ku bilo je popularno omanovo

vino proizvedeno pod nazivom

„Vino Svetog Pavla“. Koristilo se

kao univerzalno sredstvo pro-

tiv bolesti glave, pluća, želuca,

zaraz nih bolesti, kuge i sl.

Opis biljke: Iz čvrsto raz-

granjenog i gomoljasto ode-

bljalog podanka svake godine

izbija uspravna, izbrazdana i u

gornjem dijelu razgranjena sta-

bljika. Stabljika je gusto obrasla

dlačicama, visine je i do jednog

metra. Prizemni listovi su joj

veliki, s dugim peteljkama i pro-

duženo eliptični. Listovi na sta-

bljici su srcolikog oblika, donjim

dijelom lisne plojke obuhvaćaju

stabljiku. Svi listovi s donje stra-

ne su gusto obrasli dlačicama i

imaju neravnomjerno nazubljen

rub. Cvjetovi su veliki, skupljeni

na vrhu stabljike u cvjetnu gla-

vicu žute boje. Na stabljici rastu

pojedinačno ili u pojedinim sku-

pinama.

Stanište: Raste uz rubove

šuma, putove, živice, kanale i

potoke. Cvate u lipnju sve do

rujna. Korijen mu miriše na kam-

for, sluzavog je i gorkog okusa.

Čaj od korijena: uzima se

pola čajne žličice sitno izreza-

nog korijena (svježeg ili suhog),

prelije se s jednom šalicom kipu-

će vode. Pusti se odstajati pola

sata i poslije toga se procijedi.

Uzimaju se dvije do tri šalice čaja

tijekom dana.

Tinktura: 20 grama korije-

na moči se desetak dana u 1 dl

20 postotnog alkohola, procije-

di se i uzima se dva do tri puta

u maloj čašici na dan. Uzima se

kod prekomjerne sluzi u plući-

ma i crijevima te kod oboljenja

jetre i bubrega.

Vino: 40 grama svježeg i

sitno izrezanog korijena moči se

u 50 grama vinske žeste (80 po-

stotni alkohol), punih 24 sata. Na

to se još doda 1 l dobrog bije log

vina i ostavi na suncu još tri do

četiri dana ili blizu izvora topline

(npr. štednjaka). Poslije moče-

nja vino se procijedi. Uzima se

po jedna čašica od rakije prije

glavnih obroka. Koristi se kod

liječenja plućnih tegoba, kod po-

manjkanja teka, slabosti želuca,

migrene, opće tjelesne slabosti

poslije operacija.

Ekstrakt: 6 grama korijena

moči se 24 sata u 1 dl vode i pro-

cijedi se. Ovim ekstraktom peru

se oboljela mjesta na vlasištu

glave, licu i na vratu.

Za poticanje teka savjetuje se

i žvakanje listova velikog omana

prije obroka. Svježi listovi omana

koriste se i za ubrzano zacjeljiva-

nje rana, omekšavanje prišteva i

odstranjivanje čireva. Od omana

su svojedobno pokušavali mije-

šati i različite masti, ali se taj na-

čin primjene nije zadržao.

Kontraindikacije: uzimanje

prevelikih količina biljke može

izazvati povraćanje i tegobe sa

želucem.

Branje: Korijen i sporedno

korijenje vade se u proljeće ili je-

sen i to od biljaka starijih nekoli-

ko godina. Očisti se, usitni i suši

na toplom i prozračnom mjestu.

Suhi korijen pohranjuje se u her-

metički zatvorenu posudu, jer u

suprotnom brzo i jako apsorbira

vlagu.

Sakupljaju se i listovi i to s

mladih biljaka, suše se u sjeni i

na zraku.

Ljekovite tvari: U podze-

mnim dijelovima biljke ima od 1

do 3 posto eteričnog ulja čiji je

glavni sastojak tzv. omanova ka-

fra (helenin) i do 44 posto inulin.

U njegove ljekovitije tvari spada

i alantolakton koji je po kemij-

skom sastavu sličan santoninu

te gorke tvari i fruktoza (voćni

šećer).

Ljekovito djelovanje: čisti

pluća od jake i tvrdokorne sluzi,

jača krv i želudac, učinkovit je

kod bolesti jetre, žučnih kame-

naca, slabe cirkulacije, neredo-

vitih menstruacija, za odstranji-

vanje nametnika iz crijeva, kod

reume, išijasa i gihta, infekcija

urinarnog trakta i bolesti bubre-

ga, liječenje raznih rana, svraba,

upale usta i sl.

ljekovito bilje LJEKOVITO BILJE

Oman učinkovito djeluje na Oman učinkovito djeluje na bolesti jetrebolesti jetre Oman (Inula helenium L.), poznat je i po nazivima veliko

zelje, obratiš, veliki oman, tuščak, volujsko oko, žuti kolotoč,

veliki volujak..

Čisti pluća od jake i

tvrdokorne sluzi, jača

krv i želudac, učinkovit

je kod bolesti jetre,

žučnih kamenaca, slabe

cirkulacije, neredovitih

menstruacija, za

odstranjivanje nametnika

iz crijeva

Već ga je i Hipokrat

preporučivao kao ljekoviti

napitak za „uterus“. U

srednjem vijeku bilo je

popularno omanovo vino

proizvedeno pod nazivom

„Vino Svetog Pavla“.

Piše: Vesna Pleše

Foto: Arhiva

Dijelovi biljke

OmanOman


Nakon tjedan dana bo-

ravka u Briselu preseli-

li su nas (i naravno sve

ostale) u Strasbourg.

Naime, tamo se svaki mjesec

odvijaju zasjedanja, plenarne

sjednice Europskog parlamenta,

a Strasbourg je jedna od ukupno

tri lokacije, (Brisel, Strasbourg i

Luxemburg) na kojima funkcio-

nira administracija EU. Dakle,

jednom mjesečno kompletni

Europski parlament, svih 750 za-

stupnika s cijelom četom svojih

asistenata i njihovih asistenata

pa onda administratora, činov-

nika, PR osoblja, na tjedan dana

seli u Strasbourg.

Moram priznati da sam se taman uspjela upoznati s

ogromnom zgradom u Briselu,

zapamtiti na kojem katu i u

kojem dijelu zgrade mi je ured,

konačno se u rekordnom roku

vratiti iz toaleta do ureda (bez

da se izgubim), kad eto nas u

novom labirintu. Naime, svi

zaposlenici, odnosno gore

nabrojeni koji sele iz Brisela

za Strasbourg imaju i ovdje

svoje urede, po istom rasporedu

kao i u Briselu. Kompjuteri su

umreženi između ureda u ta

dva grada, telefonske veze se

automatski prebacuju, drugim

riječima kada bi vas netko u snu

prebacio iz jednog ureda u dru-

gi, zaista ne biste znali u kojem

ste gradu sve dok bi bili zatvore-

ni u zgradi. Malo pretjerujem jer

je arhitektura zgrada drugačija,

no sve što imate na svome kom-

pjuteru u Briselu imate i ovdje,

sve papire, uredske potrepštine,

jednom riječju zaista SVE. I to

samo radi tjedan dana boravka

ovdje svaki mjesec. Koliko to

košta, sigurno se pitate? Strašno

puno. Ono što znam je da grad

Strasbourg godišnje zaradi 100

milijuna eura samo na račun

selidbe parlamenta. Troško-

ve samog parlamenta nisam

saznala, ali potrebno je naglasiti

da sve popratno osoblje kao što

su čistačice, domari, security

rade svega tjedan dana mjeseč-

no, ostale dane ova ogromna

zgradurina s tisućama ureda

zjapi prazna.

Brojne peticije su već pisane i pokušavalo se krenuti

s inicijativom da se parlament

zadrži u samo jednom gradu tj.

Briselu, no naravno, svakome

sa strane je vrlo jasno da se

Francuska sigurno neće odreći

ovolike zarade u korist jednog

njenog grada. Do sada su sve

inicijative i napori padali u

vodu. Brojni ljudi s kojima sam

razgovarala kažu da im je dosta

putovanja jednom mjesečno

ovdje na tjedan dana. Također

je teško gledati koliki novci se

troše na ovakve neracionalne i

potpuno nepotrebne manevre.

No, to je EU! Cijena je visoka,

no dobit je također velika. Ono

što svi spominju, kao vjerojatno

najveću benefi ciju cijele ove

priče, je svakako mir. Nema ra-

tova unutar saveza/unije, a van

nje, to svi dobro vidimo! Uđemo

li (a vjerujem da hoćemo vrlo

brzo) u EU, teško da nam se

može ponoviti situacija od prije

20 godina. Tko god želi zaratiti,

neće objaviti rat malenoj

Hrvatskoj, već velikoj, snažnoj

i moćnoj EU. A takvih, mislim,

nema baš puno!

Za ulazak Hrvatske u EU svi se naveliko spremaju, čini

se da je rok zaista tu, iza ugla.

Mogućnosti za nas (jednom

kada postanemo dio obite-

lji) jesu velike, ali i klopke su

brojne. Ono što čujem od ljudi

koji dolaze iz Mađarske, Poljske i

sličnih je „Hrvati, učite na našem

primjeru“. Trebali bi biti jako

mudri da izvučemo najbolje što

se iz ovog saveza dade, a svaka-

ko ne bi trebali biti lakomisleni,

brzopleti, pohlepni i naivni.

Borba za svoju vlastitu

opstojnost, odnosno vlastiti

identitet jest ono što je ovdje

najteže, ali i najbitnije. Zaštititi

vlastite proizvode, kako po-

ljoprivredne tako i one druge,

pokrenuti vlastitu proizvodnju

(koju ćemo sada imati i gdje

izvoziti), pripremiti se za ulazak

na veliko i otvoreno tržište, sve

je to ono što kod nas „šteka“ i

to će nam stvarati probleme

jednoga dana kada uđemo u

EU. Nismo baš na dobrom glasu

(kada je recimo poljoprivreda

u pitanju), niti zbog onoga što

smo prije nekoliko godina radili

s izvozom šećera. Da podsjetim,

radilo se o planu iskorištavanja

izvoznih preferencijala Europ-

ske unije za šećer proizveden u

zemljama zapadnog Balkana,

uključujući i Hrvatsku (pravo na

bescarinski uvoz toga šećera u

EU). Umjesto šećera proizvede-

nog na zapadnom Balkanu, še-

ćerna trska sa svjetskog tržišta,

uglavnom iz Brazila, miješana je

s „legalnom“ šećernom repom

i zatim izvožena u Europsku

uniju. Na taj način izbjegnuto

je plaćanje carine . Financijska

šteta za proračun EU-a iznosila

je oko milijun eura, od čega je

već vraćeno oko 700.000 eura.

Dva hrvatska građana osuđena

su na sudu u Trstu zbog uključe-

nosti u slučaj miješanja šećera

od šećerne trske i šećerne repe.

I nakon toga nam je EU naravno

postrožila kriterije kada je u

pitanju poglavlje 11, tj. poljo-

privreda.

I tako, blagodati je mno-go, no zamki još i više. Zemlja s

mudrim i pametnim vodstvom

koje ima jasno zacrtanu viziju

razvoja zemlje može zaista

puno profi tirati, a kao i uvijek

oni koji brljaju i šaraju malo

amo malo tamo brzo će se izgu-

biti u nepreglednom prostran-

stvu koje se zove Europska unija

i ostati kratkih rukava!

eu BRISELSKI DNEVNIK / KAKO SE PRIPREMITI ZA ULAZAK U EU

Mogućnosti velike, ali i zamke brojne!Mogućnosti velike, ali i zamke brojne!

Novinarka Hrvatskih

šuma Irena Devčić

Buzov provela je

mjesec dana u Briselu,

stažirajući u EU i

promatrajući izbliza

kako funkcionira

administrativni centar

Europe, radeći također

na promociji svoje,

Zadarske županije.

Evo što nas sve čeka

prilikom (prije) ulaska

u EU

Piše: Irena Devčić Buzov

Foto: Arhiva

Strasbourg, Europski Strasbourg, Europski parlamentparlament


Nikome od 80-ak putni-

ka / šumara što su u dva

autobusa prelazili nepre-

gledni Sinaj na putu iz

Izraela (Jeruzalema) za Egipat (Kai-

ro) vjerojatno nije bilo jasno zbog

čega su te dvije države vodile dva

rata za taj komad nepregledne pu-

stinje i kamena! No to pitanje je,

jasno, bespredmetno, jer ono se

može postaviti s jednakim pravom

za bilo koji od ratova koji se dnevno

vode na nekoj od točaka ove kugle

zemaljske.

„One dolar“ - Poluotok Sinaj

danas je pod egipatskim suvere-

nitetom (od 1988.), nakon što je

u onom čuvenom sedmodnevom

ratu 1967. Izrael osvojio taj ogromni

komad pustinje (i još ponešto, Golansku

visoravan). Sinajem se nitko ne vozika

ako baš ne mora i rijetki su oni koji na

taj način prelaze iz Izraela u Egipat,

odmah je primijetio vodič koji se pred-

stavio kao Pop i koji nas je dočekao na

egipatskoj granici u mjestu Taba. Ni mi

nismo morali, no imali smo to zadovolj-

stvo vidjeti pravu, veliku, nevjerojatnu

pustinju „u živo“! I provesti se ispod

Sueskog kanala tunelom dugim 1860

m, 25 m ispod kanala! A to jest vrijedno

i šest, sedam, sati sjedenja u autobusu i „zurenja“ u

nepregledno more pijeska. I kamena. A tek okrepa

na jednom jedinom mjestu, u oazi Nakhli, doživljaj

je koji se ne zaboravlja. Prije svega svi su odmah

odjurili u toalet, ogroman, s čučavcima, gdje nas je

dočekalo prvo iznenađenje:“One dolar, four person“,

marljivo je izvikivao i brojio nas čovjek na ulazu u WC

tražeći dolar za četiri osobe! Usred pustinje! Ovaj prvi

susret s Egiptom, ako izuzmemo prolaz kroz nekoliko

chek pointa, vojnih provjera uz cestu na kojima smo

samo usporeno vozili, otkrio nam je nesvakidašnje

značenje i moć pojma „one dolar“! Mogli bismo reći i:

njegovo veličanstvo „one dolar“! Baš svagdje, svi tra-

že „one dolar“; nosač u hotelu, čistač u toaletu, svako

dijete na ulici, prodavač koji je u stanju satima se

za njega cjenkati, čak i policajac (!) koji će vas tražiti

dolar da vas uslika vašim fotoaparatom!

kairo PUTOPIS

Ulični promet u Kairu Ulični promet u Kairu pravo je svjetsko čudo!pravo je svjetsko čudo!

Grupa šumara

provela je tjedan

dana (6.-13.

listopada) u Izraelu i

Egiptu, spojivši tako

obilazak izvorišta

kršćanstva i antičkih

civilizacija. Evo kako

je (iz osobnog kuta)

bilo i što se u to

kratko vrijeme moglo

vidjeti...

- Stanovništvo 80 mil.

- Službeni jezik: arapski

- Površina: oko 1 mil. km2

(96% pustinja)

- Valuta: egipatska funta

(približno: 1 funta = 1 kuna)

- praktično dva godišnja doba,

ljeto (do 40 C) i zima (18-22 C)

Piše: Miroslav Mrkobrad

Foto: M. Mrkobrad

Pogled na središte KairaPogled na središte Kaira

Po ulicama prometuje sve i svašta!Po ulicama prometuje sve i svašta!


Od blizu 80 milijuna stanovnika Egipta 80% su Musli-

mani, a 20% Kršćani, ortodoksni Kopti. I gotovo svi oni žive

na tek 8% teritorija, jer ostalo su pustinje; Zapadna, Istočna i

Sinaj. Živi se praktično uz Nil, najdužu rijeku na svijetu (6.680

km) te ponešto na obali Crvenog mora. Na Sinaju žive Bedui-

ni, pustinjsko pleme s mnogim posebnostima. Žive od ovčar-

stva, Deva, a ne novac, ovdje je najveće bogatstvo. Ona znači

život, broj deva određuje status posjednika (deva vrijedi oko

2000 $). Žene se samo unutar svoga plemena. Onaj tko ima

kćer za udaju izvijesi bijelu zastavu, a mladu će dobiti ne baš

najzaljubljeniji momak ili onaj koji se mladenki najviše sviđa,

nego će jako važno biti koliko će ponuditi-deva! Žene su

pokrivene tako da im se vide samo oči, muškarci obično nose

dugu bijelu platnenu odjeću, kao haljinu, kabaleju koja se

pretežno nosi u ruralnim krajevima. Djecu, usput, ne šalju u

školu, „jer život je najbolja škola“. U velikim

gradovima, Kairu npr., žena može sama

odlučiti hoće li nositi pokrov preko glave,

što je, tvrdi vodič, puno liberalnije nego u

drugim arapskim državama. U velikim se gradovi-

ma porodice rjeđe odlučuju na više od 2-3 djece,

dok u selima to bude i 5-6-ero. Pa onda Muslimani i

Kršćani: prvi imaju do četiri žene, Kršćani jednu!

Sa svojih 20 mil. stanovnika (dva milijuna

još dnevno migrira !), Kairo predstavlja četvrtinu

žitelja ove velike arapske zemlje, megalopolis s

brojnim čudima i još ponečim posebnim! Jedno

od čuda ovoga grada je – promet. Amerikanci su

nedavno, priča vodič, došli snimiti dokumentarni

fi lm o ovdašnjem prometu koji je za njih nešto

nedoživljeno i neviđeno. A radi se „samo“ o tome

da po ulicama koje su izvan centra, neoznačene

(nemaju bijele crte), bez ili s rijetkim semaforima,

prometuju istodobno kamioni, kombiji, autobusi

kao iz fi lma „Ko to tamo peva“, osobni automobili

neznane godine proizvodnje često zbog silnih pre-

pravaka i neznane marke, motocikli, trokolice, bi-

ciklisti, pješaci i-jako puno-djeca. Svi se istodobno

kreću u svim smjerovima, skreću iznenada ili, ako imate sreću pa vi-

dite, nakon kratko ispružene ruke. To nije sve; u svakom su trenutku,

ako vide poznanika u drugom vozilu, spremni stati, makar i na sred

raskršća, i pitati ga za zdravlje, djecu! Jednom vozaču na motociklu

motor je otkazao nasred raskršća što ga nije previ-

še uzbudilo. Stao je, naravno i svi ostali, i „kurblao“

na raskršću dok nije uspio! Imali smo i ovu zgodu;

vozeći se iz centra prema Gizi, po velikoj gužvi, naš

autobus je iznenada stao. Ispred njega je, naime, stao

osobni automobil iz kojeg je ležerno izašao suvozač

i potražio „vatre“ za cigaretu od slučajnih prolaznika.

Kad mu je napokon jedan pripalio cigaretu, on se

mrtav hladan vratio u auto i cijeli promet je opet

krenuo! I to nije sve; nitko nije trubio, psovao, prijetio,

jer to je nešto gotovo normalno, zbog čega se nitko

ne uzbuđuje. I konačno, u tom i takvom prometu

gotovo da nema teških saobraćanih nesreća, vidjeli

smo tek jednu malu svađu dvaju vozača! I to je ono

što je fasciniralo Amerikance. Slično je, kažu, još samo

u Meksiko Cityu i Bombaju u Indiji.

Za mnoge se gradove može reći „da nikad ne

spavaju“, što vrijedi i za Kairo, grad prepun kontrasta,

od kojih je najupečatljivija razlika između bogatog

središta s brojnim poslovnim zgradama, neboderi-

ma, luksuznim stambenim kvartovima na obali Nila i

siromašnog predgrađa i života na ulicama na kojima

su hrpe smeća. U toj svakodnevnoj vrevi i borbi za

preživljavanje fascinira opuštenost i gotovo redovito

nasmiješena lica njegovih žitelja. Kao da nemaju

nikakvih problema!

Nisam stigao zaviriti u više trgovina i provjeriti cijene

različitih artikala, no evo: u butiku s dobrim velikim

izborom majica od čuvenoga egipatskoga pamuka

mogle su se naći majice po cijeni od 65-86 kn, ali i

skuplje. No iste, (možda samo slične?), na kairskom

otvorenom bazaru puno jeftinije. Tri litre benzina

stoje 1 $ ! Prema vodiču, obični nekvalificirani radnik

ima plaću od 200 $, službenik u banci oko 700 $,

profesor na sveučilištu do 2000 $.

S vidikovca se vide sve tri piramideS vidikovca se vide sve tri piramide

„Crvena četvrt“„Crvena četvrt“

Egipatski nacionalni muzej Egipatski nacionalni muzej


Premda smo o piramidama slušali, čitali, konačno i učili,

fascinantan je dodir s poviješću, s kamenom koji je tu postavljen

(kojom i kakvom građevinskom tehnikom!?) prije 4500 godina.

Keopsova (najveća, visoka 146 m), Kefrenova i Mikerinova, stoje

na samom rubu Libijske pustinje i grada čije su prve kuća udaljene

tek par sto metara! Ako i nije bilo tehnike, bilo je ljudi. Keopsova

je piramida građena 20 godina,

radilo je 100.000 ljudi, samo tri

ljetna mjeseca kad nema drugih

poljskih radova, a kamen je

dopreman iz okolice Asuana koji

je 1000 km južnije! Kako je sve

to bilo moguće? Od ukupno 115

izgrađenih piramida, a gradili

su ih svi vladari, sve imaju po

jednu prostoriju, samo Keopsova

tri. Pored svake velike piramide

gradile su se i tri male; za majku,

ženu i kćer. U blizini piramida su i

sfi nge, lavovi s ljudskom glavom

isklesane u stijeni, a predstavljaju

utjelovljenje boga sunca Ra, ko-

jeg su Egipćani uz Ozirisa, vladara

kraljevstva mrtvih i simbola nade

i uskrsnuća, najviše štovali.

Piramide su u predgađu Kai-

ra, u Gizi, gdje smo odsjeli u fan-

tastičnom hotelskom kompleksu

Cataract pyramidas s bazenima,

palmama, brojnim apartmanima,

nečemu što izgleda kao slika s

reklama dalekih krajeva. Doduše,

izgrađenom možda prije 20-ak

U Kairu smo, kao i sve turističke grupe, obišli sva značajnija

mjesta koja se nude turistima. Uz nas, kao i uz ostale grupe, stalno

je turistička policija, radi njihove sigurnosti! Ako nije u planu i ako

policija nije s tim ranije upoznata, ne može se ići mimo dogovorene

rute!

godina pa se mala obnova nameće kao nužna. Vozeći se iz Gize

prema centru Kaira, u jednom trenutku prolazi se kroz tkz. „crvenu

četvrt“. Riječ je nepreglednom nizu nedovršenih zgrada od crvene

cigle s ravnim krovovima u kojima nitko ne živi! To bogatiji građani

iz centra grade kuće za svoju djecu, pojašnjava vodič, u koje djeca

možda nikada neće doći!

Egipatski muzej, Musli-

manski stari grad, Koptska če-

tvrt, džamija Al-Azhar, Al-Gurijeva

džamija, Citadela, još su neke od

stalnih turističkih destinacija. Mu-

zej je još jedan susret s poviješću

i kulturom i danas nezamislivom!

U njemu se tako može vidjeti

blago iz Tutankamonove grobnice

(jedne od rijetkih neopljačkanih

ovoga faraona koji je umro vrlo

mlad), dvoranu s mumijama (među ostalima i onu Ramzesa II.),

nedovršeni portret kraljice Nefretiti, koja je bila ideal ljepote. Prema

predaji u koptskoj crkvi koju smo obišli je tri mjeseca živjela sveta

obitelj kako bi izbjegla pokolj djece koji su naredili Rimljani. U blizini

te kršćanske je i sinagoga.

Vodič će vas odvesti i u neke trgovine s “poznatim egipatskim

pamukom“ (gdje je sve skuplje nego drugdje, samo to prekasno

saznate!). U jednom selu pokraj Gize posjetili smo tvornicu sagova,

modernu, uređenu, u kojoj rade i-djeca! „One dolar“ koji su im neki

od nas dali izazvao je neobuzdanu sreću i osmjeh na njihovom licu!

Nismo propustili posjetiti ni čuveni kairski „bazar na otvo-

renom“ koji se prostire u

jednoj četvrti. I to nakon

teške borbe, jer kako nije bilo

predviđeno, trebalo je poseb-

no pitati (platiti) policiju. (!)

To smo odbili i ipak, ali tek na

jedan sat, dobili dopuštenje.

Bazar je fascinantan, jer tolika

ponuda svega i svačega,

cjenkanje koje je gotovo

obavezno (sat Rolex od po-

četne cijene od 120 $ neki su

spustili na 10!), teško je bilo

gdje pronaći. Tu smo, puno

jeftinije, pronalazili i stvari

koje smo već kupili! Zapravo,

u tom kratkom vremenu

tek smo „omirisali“ taj ulični

život. No možda i bolje, jer

tu bi bili ostavili i posljednji

dolar, da smo stigli!

Trokut gdje se na najsjevernijem dijelu Crvenog

mora, u Akabskom zaljevu, dodiruju Izrael, Egipat

i Jordan, oaza je snova. Vrhunski turistički centri

Eilat (Izrael) i Aqaba (Jordan) s mnoštvom velikih

blještavih hotela i ogromnim i brojnim jahtama

svjedoče o ekskluzivnoj turističkoj ponudi. Nešto

niže je i manja Taba (Egipat), granični prijelaz.

Al-Gurijeva džamijaAl-Gurijeva džamija

Oaza Nahli na SinajuOaza Nahli na Sinaju

Kamen i pijesak- SinajKamen i pijesak- Sinaj Hotel CataractHotel Cataract

Dotaknuti kamen Dotaknuti kamen star 4500 g.!star 4500 g.!

Uvijek nasmijaniUvijek nasmijani

Škola je završenaŠkola je završena

Broj 168 Broj 168 •• prosinac 2010. prosinac 2010. HRVATSKE ŠUMEHRVATSKE ŠUME 3131

Ovo divovsko drvo nalazi se nedaleko

od Požege, u gospodarskoj jedinici

”Sjeverna Babja gora”. Opseg mu je

330 cm, prsni promjer 105 cm, visina

čak 45 m, a obujam stabla gotovo 20 m3. Starost

zelene duglazije procjenjuje se na 126 godina

U šumskom predjelu Kuzma, Šumarije Po-

žega (UŠP Požega), u blizini sela Brestovca,

zapadno od “slavonske Atene”, nalazi se doista

neobično stablo zelene dugla-

zije (Pseudotsuga menziesii

var. menziesii; P.m. var. viridis).

Opseg joj je 330 cm, prsni pro-

mjer 105 cm, visina čak 45 m,

a obujam stabla gotovo 20 m3.

Njena starost procjenjuje se na

126 godina, a svjedok je mno-

gih zbivanja na ovome područ-

ju, od kraja druge polovice 19.

stoljeća (1884. godina) do da-

našnjih dana, kada šume ovo-

ga područja mijenjaju vlasnike

(bivša vlastelinstva, zemljišne

zajednice, imovne općine, op-

ćenarodna imovina, državno

vlasništvo).

U submontanskoj buko-

voj šumi - Prema svojim den-

drološkim značajkama najveće

je i najstarije stablo i kra-

ljica brestovačkih šuma.

Ovo divovsko drvo na-

lazi se u submontanskoj

bukovoj šumi s dlakavim

šašem (Carici pilosae-Fa-

getum), u gospodarskoj

jedinici “Sjeverna Babja

gora” (Odjel 39 d), na

lesiviranom tlu i nad-

morskoj visini 360 m, na

rubu sastojine i u blagoj

uvali. To je optimum ove

zajednice koja na tome

staništu pripada najboljim bukovim šumama

Hrvatske. Osim bukve, u devedesetogodišnjoj

mješovitoj sjemenjači, s oko 20 posto stabala

iz panja, u sloju drveća pridolaze kitnjak, obič-

ni grab te u zanemarivom postotku neke druge

bjelogorične i crnogorične vrste.

Opasnost od izvaljivanja - Orijaški primjerak du-

glazije znatno nadmašuje visine okolnih vrsta drveća i

grupicu susjednih duglazija. Usmjeravanjem pogleda

u deblo i krošnju uočava se crvenkastosmeđa, debela,

plutasta i duboko ispucala kora, uspravno otklonjene

grane koje su u donjem dijelu neznatno savijene prema

dolje. Inače, ovo sjevernoameričko vazdazeleno drvo iz

porodice borovki (Pinaceae) na području svog prirod-

nog staništa dosegne visinu do 100 m te promjer do čak

4 m. Cvate tijekom travnja i svibnja, a češeri dozrijevaju

u kolovozu i rujnu. Ne podnosi kalcij u tlu te u nas ne

može postići takve dimenzije kao u svojoj postojbini.

Budući da se plitko zakorjenjuje, prijeti joj opasnost od

izvaljivanja zbog dje-

lovanja vjetra i snijega

(vjetroizvale i snjego-

izvale), posebice kada

raste pojedinačno ili

grupimično primiješana

ostalim vrstama drveća.

Jedna je od vrsta koja se

najviše sadi u šumskim

kulturama diljem svije-

ta, a osobito je cijenjena

kao božićno drvce. U

Europi se najviše uzgaja

niži takson (varijetet ili

podvrsta) zelena dugla-

zija (P.t. var menziesii),

koja je brzorastuća, no

osjetljivija na mraz od

ostalih varijeteta.

priroda DRVEĆE

DuglazijaDuglazija-najveće -najveće i najstarije stablo i najstarije stablo brestovačkih šumabrestovačkih šuma

Zelena duglazija nalazi se u devedesetogodišnjoj

mješovitoj sjemenjači bukve i kitnjaka, a znatno

nadmašuje visine okolnih vrsta drveća i grupicu

susjednih duglazija

Piše: Ivica Tomić

Foto: D. Berač, I. Fliszar

Crvenkastosmeđa, Crvenkastosmeđa, debela, plutasta i debela, plutasta i duboko ispucala koraduboko ispucala kora

Zelena duglazija u bukovo-Zelena duglazija u bukovo-kitnjakovoj sjemenjači (gospodarska kitnjakovoj sjemenjači (gospodarska jedinica “Sjeverna Babja gora”, odjel jedinica “Sjeverna Babja gora”, odjel 39 d, Šumarija Požega)39 d, Šumarija Požega)

Opseg debla je 330 cm, Opseg debla je 330 cm, prsni promjer 105 cmprsni promjer 105 cm


O ljekovitosti bazge znalo se već u vrijeme

Hipokrata, Plinija, Galena, Heraklija. Cvjeto-

vi i grančice biljke pronađeni su kao ostaci

iz kamenog, odnosno brončanog doba

u naseljima diljem Švicarske i Italije. U starom Rimu

žene su bojale kosu sokom od zrelih bobica- gnječile

su ih i dobivale sok koji je njihovoj kosi davao lijepi

crvenkasti sjaj.

Naraste kao stablo ili grm od tri do deset metara

visine.

Kora joj je debela i svijetlosive boje, listovi svijetlo-

zeleni i perasti, jajasti i ušiljeni. Cvjetovi su dvospolni,

mirisni, sastavljeni u štit, bijele i žućkaste boje. Plodo-

vi su bobe veličine od 3 do 6 mm, u početku zelene,

kasnije crne boje.

Raste uz putove, rubove šuma, uz naselja..

Prema narodnom vjerovanju povezana je s

podzemnim svijetom, a njenu krošnju nastanjivali su

duhovi koji su na taj način čuvali domaće ognjište.

Vilinskim pićem smatralo se vino napravljeno od bo-

bica bazge. Tko bi ga popio stekao je čudesnu moć

i mogućnost komunikacije s vilama. Grančica bazge

koju bi isjekli na devet jednakih dijelova te nanizali

oko vrata liječila je od epilepsije, a čaj pripremljen od

bobica koristio se protiv groznice i začepljenja. Sma-

tralo se da tko ošteti li posiječe bazgovo drvo stići će

ga zaslužena kazna u vidu odu-

zetosti ili smrti. Prije korištenja

bilo kojeg dijela stabla, uvijek

se za dopuštenje trebalo pitati

šumsku nimfu koja je u tom sta-

blu stanovala. Zla kob prigodom

sječe bazge mogla se izbjeći ako

se pjevala pjesma posvećena

toj nimfi . U Engleskoj je ta pje-

sma bila poznata

pod imenom „Elder

mother“, u Danskoj „Hyldemoer“, u Nje-

mačkoj „Frau holle“.

Postojala su i vjerovanja da će

bolesnici ozdraviti ako budu zaspali pod

bazgom ili u njenoj sjeni. Tko je pod baz-

gu zakopao kruh i sol, vjerovalo se, oslo-

bodit će se vrućice. Da bi novorođenče

što prije ojačalo, pod bazgu se prolijevala

voda kojom je bilo okupano. Vjerovalo

se da posjeduje i moć da odbije munje i

gromove, a bobice sakupljene u Ivanjskoj

noći poslužile bi kao zaštita od vještičjih

magija. U slučaju da je nekome nešto

ukradeno, pokradeni bi u ranu zoru lije-

vom rukom savijao granu bazge prema

suncu izgovarajući sljedeće riječi: “Bazgo, ja ću te sa-

vijati sve dok mi lopov ne vrati ono što mi je ukrao“.

Narezano bazgino granje te savijeno kao kotač i po-

stavljeno na kuću, na Silvestrovo, bilo je dobra zaštita od

požara.

Ukoliko bi se njena kora gulila odozgo prema dole,

bila bi korištena kao lijek za čišćenje, a ako bi se gulila u

obrnutom smjeru izazivala bi povraćanje i gađenje. Vje-

rovalo se da grančice bazge u džepu štite od reume. Do

kraja 19. stoljeća vino od bazginih

bobica prodavalo se kao napitak na

ulici kako bi ugrijalo radnike i putni-

ke namjernike.

Za Kelte je bazga bila simbol

rođenja, ali i smrti. Njene grančice

nosili su kao zaštitu od zlih duhova,

ali su ih stavljali i u staje svojih ko-

nja da bi ih zaštitili.

Prema keltskom horoskopu,

osobe rođene (od 25. studenog do

23. prosinca) u znaku bazge sklone su istraživanjima, zna-

tiželjne su, njihovoj potrebi za znanjem nema kraja. Vole

biti slobodne, u životu imaju dosta sreće. Posjeduju osje-

ćaj za pravednost, teško se discipliniraju. Uvijek su vrlo

otvorene prema ljudima i svijetu, ugodni su za društvo.

Lako ostvaruju veze, ali u njima zadržavaju svoju slobo-

du. Boja im je crvena, a životinja konj.

U prošlosti su se crnom bojom dobivenom od bazgi-

nih bobica bojale pisanice za Uskrs. Od drva bazge izrađi-

vale su se različite sitne rezbarije (igračke, lutke i sl.).

U ljekovite svrhe skupljaju se mladi izbojci i mladi li-

stovi u proljeće, cvjetovi poslije cvatnje, plodovi poslije

dozrijevanja, a kora od veljače do prosinca.

Koristi se u liječenju mnogih bolesti ( prehlade, bron-

hitisa, kašlja, čišćenja krvi, reumatskih bolesti, upale mo-

kraćnog mjehura, bubrega i sl.). Koristi se i za pripremu

jela, a posebni specijalitet su pohani cvjetovi bazge.

drveće BAZGA /ISTINE, LEGENDE,

VJEROVANJA/

Ako zaspu pod bazgom, Ako zaspu pod bazgom, ili u njenoj ili u njenoj sjeni, bolesnici će ozdraviti!sjeni, bolesnici će ozdraviti!

Bazga spada

među najstarije

i najljekovitije

biljke kako u

našim krajevima

tako i u Europi,

a u narodnom

vjerovanju povezuje

se s podzemnim

svijetom.

Vjerovalo se da grančice bazge u

džepu štite od reume. Do kraja 19.

stoljeća vino od bazginih bobica

prodavalo se kao napitak na ulici

kako bi ugrijalo radnike i putnike

namjernike.

Piše: Vesna Pleše

Foto: Arhiva

Bazga – lišće i cvijetBazga – lišće i cvijet

Plodovi bazgePlodovi bazge


Kada pokušavate naći prostor za štednju, razvr-

stajte troškove na one koji su neophodni i bez

kojih ne možete (režije, trošak hrane, obrazo-

vanja, otplate kredita i sl.) i one koji nisu tako

nužni. Štednja mora biti realna, ali i ambiciozna u onoj

mjeri u kojoj si to možete priuštiti. Postavite si opipljivi

cilj i kupite kasicu-prasicu ili izaberite neki od načina in-

vestiranja koji će biti opisani u članku.

Mirovinski fondovi - Živimo radeći i brojimo dane

do mirovine kako bismo napokon mogli uživati u bla-

godatima koje smo priskrbili dobivajući plaću. No, pla-

će su male, a nakon odlaska u mirovinu – primanja su

još manja.

Sustav mirovinskog osiguranja u Republici Hrvat-

skoj zasniva se na tri stupa mirovinskog osiguranja. Prvi

stup (15% ili 20% vaše bruto plaće) je obvezan i teme-

lji se na međugeneracijskoj solidarnosti te se uplaćeni

iznos koristi za isplatu mirovine svim sadašnjim umirov-

ljenicima. Drugi stup (5% bruto plaće) također je obve-

zan, no za razliku od prvog stupa koji je u nadležnosti

Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, čine ga

privatni mirovinski fondovi koji se mogu odabrati po

volji i mijenjati tijekom vremena. Ta se sredstva vode

na osobnom računu, vlasništvo su osiguranika i pred-

met su nasljeđivanja. Mirovina iz prvog i drugog stupa

je takozvana starosna ili državna mirovina. Pravo na nju

stječemo ispunjenjem zakonskih uvjeta: određeni broj

godina radnog staža i starosti.

Treći stup mirovinskog osiguranja je dobro-

voljni mirovinski fond u koji niste obvezni uplaćivati

sredstva, ali je odličan način štednje za sve osobe starije

od 40 godina. Nakon odabira mirovinskog fonda, slo-

bodni ste samostalno odrediti dinamiku i visinu uplate

te istu tijekom razdoblja povećati ili smanjiti. Ukoliko

promjenom okolnosti niste više u mogućnosti plaćati

uloge, možete privremeno ili trajno prestati bez ikakvih

penala. Štednjom u ovom fondu osiguravate si dodat-

nu osobnu mirovinu, ali i državna poticajna sredstva od

25% godišnje na ukupno uplaćeni iznos tijekom jedne

godine, u maksimalnom iznosu do 1.250,00 kn te pri-

hode po prinosu fonda. Prinos dobrovoljnog mirovin-

skog fonda je “zarada” koju je dobrovoljno mirovinsko

društvo ostvarilo ulažući sredstva članova fonda u ra-

zličite vrijednosne papire (dionice, obveznice i sl.) na

domaćim i stranim tržištima kapitala. Promjenom pore-

znih propisa, od 01. srpnja 2010., ovi se troškovi neće

priznavati kao porezna olakšica, što samo znači da ćete

prilikom isplate mirovine iz ovog fonda morati plaćati

manji porez na dohodak.

Sva sredstva iz trećeg stupa su nasljedna. Jedini

uvjet za isplatu mirovine iz dobrovoljnog mirovinskog

stupa je navršenih 50 godina života. Tada se sva pri-

kupljena i kapitalizirana sredstva na osobnom računu

prenose mirovinskom osiguravajućem društvu koje osi-

guraniku isplaćuje mirovinu. Možete odabrati jedan od

tri načina isplate:

• doživotna mirovina

• brza isplata 30% ukupnih sredstava odmah, a

ostatak u jednakim mjesečnim ratama u razdo-

blju od 5, 10 ili 15 godina

• mjesečna renta u razdoblju od 5, 10 ili 15 go-

dina.

Stambena štednja - Ovaj način štednje možete

odabrati bez obzira na to imate li riješeno stambeno pi-

tanje ili ne, jer bez obzira na naziv – stambena štednja

nije namjenska, ušteđenim sredstvima možete slobod-

no raspolagati. No, ukoliko ste ispoštovali svoje obveze

i redovito uplaćivali štedne uloge, možete dobiti pravo

na stambene kredite uz najpovoljnije uvjete na tržištu.

Odabirom modela štednje (u kojima variraju rokovi

trajanja štednje i visina štednog uloga) koji vama najvi-

še odgovara, niste se obvezali na nepromjenjive uvjete.

U slučaju promjene vaših okolnosti, možete promijeni-

ti i razdoblje u kojem štedite, a privremeno je moguće

smanjiti i štedne uloge. Za razliku od promjena u tre-

ćem mirovinskom stupu (ukoliko ne mijenjate sami mi-

rovinski fond), ove će vas promjene koštati i o njima se

raspitajte u pojedinim stambenim štedionicama.

Ovom štednjom ostvarujete pravo na držav-

na poticajna sredstva u visini 15% od ukupnog iznosa

uplaćenih štednih uloga u kalendarskoj godini (najvi-

še 750,00 kn godišnje) te godišnju kamatnu stopu na

štedne uloge i na uplaćena državna poticajna sredstva.

Pravo na poticajna sredstva ostvarujete bez obzira na to

jeste li već realizirali svoje pravo na njih preko štednje u

trećem mirovinskom stupu.

Istekom razdoblja ugovorene stambene štednje, mo-

žete se odlučiti na isplatu cjelokupnog iznosa ušteđene

i kapitalizirane svote ili na sklapanje ugovora o stambe-

nom kreditu. U pojedinim štedionicama stambeni kredit

može se ostvariti i prije isteka ugovorenog razdoblja.

Životna osiguranja - Životno osiguranje je oblik

dugoročne štednje, uz istovremeno osiguranje za ne-

predviđene slučajeve u životu, bilo da se radi o iznenad-

noj bolesti, nesposobnosti za rad ili smrti osiguranika.

Prije nego uzmete policu životnog osiguranja, razmisli-

te što je vaš cilj koji s njom želite ostvariti. To će vam

olakšati izbor police.

Tri su osnovne vrste životnih osiguranja iz kojih su

se tijekom vremena isprofi lirale brojne kombinacije:

osobne fi nancije

Investicije u budućnostInvestici

Za štednju nikada nije

prerano, što ranije

u životu počnete

štedjeti to ćete

ranije imati prilike

ostvariti fi nancijsku

sigurnost. No, nikada

nije ni kasno. Počnite

odmah, jer za par

godina možete samo

razmišljati o tome

koliko ste već mogli

uštedjeti da ste

počeli danas. Svoju

fi nancijsku budućnost

i onu vaše obitelji

nemojte prepustiti

slučaju.

Piše: Željka Bačvar


1. Mješovito životno osiguranje je osiguranje i štednja isto-

dobno. Sklapanjem ovog životnog osiguranja korisniku se

krajem osiguranja isplaćuje osigurana svota s pripisanim

prihodom. Može se isplatiti jednokratno ili mjesečno u obli-

ku rente. U slučaju smrti osigurane osobe tijekom trajanja

osiguranja osigurana svota s pripisanim prihodom isplaćuje

se ugovorenom korisniku osiguranja.

2. Osiguranje za slučaj smrti s određenim trajanjem pret-

postavlja osiguranje samo za slučaj smrti i to za određeno

razdoblje. Ukoliko osigurana osoba umre za vrijeme trajanja

osiguranja, ugovorenom korisniku isplaćuje se cijela osigu-

rana svota upisana na policu osiguranja. Ukoliko osigurana

osoba doživi kraj osiguranja, korisniku se ne isplaćuje nika-

kav iznos. Ova je opcija jeftinija, ali nema komponentu šted-

nje.

3. Životno osiguranje s investicijskim rizikom ili investicij-

sko životno osiguranje vezano je uz investicijske fondove,

jer s dijelom premije osiguranja koja je namijenjena štednji

ulazite na tržište kapitala čime preuzimate investicijski rizik.

Osnovni iznos osiguranja u tom slučaju ovisi o prinosima

fonda, a u slučaju nastupa osiguranog slučaja isplata je ista

kao kod životnog osiguranja. Preporuča se jedino u slučaju

kada ste dovoljno upućeni u kretanja na tržištu kapitala.

Ukoliko već imate ugovoreno neko životno osiguranje, ali ste se

našli u situaciji da ne možete više plaćati premije, osiguravajuće kuće

ponudit će vam nekoliko mogućnosti. Izbor, naravno, ovisi o vama, ali

isplativost pojedinih opcija ovisi i o tome koliko ste dugo uplaćivali

premije.

• Otkup police: u slučaju da ne možete ili ne želite nastavi-

ti plaćati premiju životnog osiguranja i pod uvjetom da ste

uplatili najmanje tri godišnje premije, imate pravo na povrat

dijela uplaćenih premija, tzv. otkup vrijednosti police. Ova je

tablica sastavni dio svakog ugovora o

osiguranju i u njoj je jasno vidljivo da

je otkupna vrijednost police u izrav-

noj vezi s trajanjem osiguranja i vre-

menom koje je proteklo od početka

osiguranja. Proces za otkup je jedno-

stavan, svaka osiguravajuća kuća ima

obrazac zahtjeva koji morate popu-

niti i poslati na njihovu adresu. Uz to

ćete morati obvezno priložiti potvrdu

Porezne uprave o premijama koje ste

proteklih godina koristili kao porezne

olakšice. Na ukupni iznos tako isko-

rištenih premija platit ćete porez na

dohodak. Prilikom sastavljanja godiš-

nje porezne prijave, ukoliko je pod-

nosite, bit ćete obvezni unijeti i ovaj

prihod od osiguranja i moguće je da

ćete time prijeći u veći porezni razred

i biti obvezni platiti više poreza.

• Kapitalizacija police je opcija pri ko-

joj također prestajete plaćati premiju

životnog osiguranja, ali pritom ne

prekidate ugovor o osiguranju. Više

ne plaćate premiju, umanjena osigu-

rana svota će vam se isplatiti prilikom nastupa osiguranog

slučaja ili istekom osiguranja, ali u ovom trenutku nećete

dobiti nikakav prihod od osiguranja.

• Korištenje predujma vrijednosti police, kratkoročna

pozajmica, su mogućnosti koje vam osiguravajuće kuće ta-

kođer mogu ponuditi ukoliko su vaše nepovoljne okolnosti

privremene prirode i vi se ne želite odreći vašeg životnog

osiguranja.

Svoju policu životnog osiguranja u većini banaka možete isko-

ristiti putem zaloga u slučaju da želite podići kredit, a ne možete

pronaći jamca. U tom slučaju banku će zanimati osiguravajuća kuća s

kojom ste sklopili ugovor o osiguranju, iznos osigurane svote te jesu

li vaše premije bile redovito uplaćivane.

Investicijski fondovi - Investicijski fond je imovina bez pravne

osobnosti koja je nastala uplatama ulagača. Ta imovina je pretvorena

u portfelj (skup) vrijednosnih papira koji se kupuju ili prodaju suklad-

no politici ulaganja navedenoj u prospektu i statutu fonda.

Investicijski fondovi su prvenstveno namijenjeni onima koji žele

štedjeti, ali ih zanima veći prinos nego kod jednostavne oročene

štednje u bankama, a nemaju dovoljno vremena, kapitala ili znanja

za trgovanje dionicama. U tom slučaju, uz određeni rizik, svoj novac

povjeravate stručnjacima koji vaš novac i novac ostalih investitora

ulažu u razne vrijednosne papire koji su malim investitorima često i

nedostupni. Zadatak stručnjaka je ostvariti vam maksimalno mogući

prinos po uloženim sredstvima, a omjer rizika i moguće dobiti ovisi o

fi nancijskim instrumentima u koje se ulaže i trajanju ulaganja.

Ovisno o tome u kakve fi nancijske instrumente fond ulaže vaša

sredstva, dijelimo ih na :

1. Obvezničke fondove kod kojih se većina sredstava ulaže u

dužničke vrijednosne papire. Povezani su s relativno niskim

rizikom ulaganja, ali također i manjim prinosima. Pogodni su

za ulaganja na razdoblja do 2 godine.

Investicije u budućnostcije u budućnost

Zaključak:Financijski stručnjaci prilikom investiranja uvijek savjetuju diverzifi kaciju –

ne stavljajte sva jaja u istu košaru. Prije samog ulaganja novac treba razdije liti i uložiti u više segmenata (stambenu štednju, oročenu štednju, dionice, fondo-ve). Na taj način izbjegavate mogućnost fi nancijskog sloma, jer nisu sva ulaga-nja jednako rizična; neka će donijeti više prihoda u kraćem vremenu, dok će korist kod nekih ulaganja biti osjetna tek na dulji rok.

Pretpostavka je da želite ostvariti što veći prinos uz manji rizik, a uz to osta-viti i umjerenu likvidnost svojih sredstava. Tada je savjet uložiti oko 45% sred-stava u fi nancijske proizvode s relativno niskim prinosima (oročena ili stambe-na štednja), oko 25% u investicijske fondove koji mogu donijeti više prinosa, ali su i rizičniji, oko 10% u novčane fondove koji osiguravaju trenutnu likvidnost te oko 20% u osiguranje života. Dobro je dio novca uložiti i u proizvode koji donose državna poticajne sredstva (dobrovoljni mirovinski fond). Ne zaboravi-te da su samo depoziti građana u bankama osigurani u 100%- tnom iznosu i to do uključivo 400.000,00 kn kod Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.


Kobac ptičar sličan je svom krupnijem

rođaku, jastrebu kokošaru. Ženka je

znatno krupnija od mužjaka, teška

je do 280 g, mužjak samo 150 g. Du-

žina ženke je do 38 cm, mužjaka do 28 cm.

Raskriljena ženka mjeri 70 do 80 cm, mužjak

60 do 65 cm. Noge su im tanke i dugačke, a

kljun je tipičan za ptice grabljivice. Ženka je

na leđima smeđa, mužjak modrosiv, dok je

na prsima ženka siva, mužjak rđastosmeđ,

oboje s tamnijim poprečnim prugama. Kraj

donjeg dijela tijela je bijel. Dugi, ravno za-

vršeni rep ima četiri poprečne pruge. Mla-

de ptice su tipično

jarebičje obojene. U

letu se vide kratka i

široko zaobljena krila.

Kobac ptičar leti nevi-

soko, nekoliko udara

krilima smjenjuje s

jedrenjem. Kruži rijet-

ko, nikada ne trepće

krilima kao vjetruške.

Dugački rep mu omogućuje veoma vješto

manevriranje između stabala, grmlja i u kroš-

njama drveća.

Koristi/o/ se u sokolarstvu kao lovna

ptica. Ranije je smatran štetočinom i bio je

nezaštićen. Sada je trajno zaštićena ptica,

kao i ostale ptice grabljivice. Primjerice, pred

zabranu lova samo u Njemačkoj je godišnje

lovljeno 20 tisuća kobaca ptičara. Kobac pti-

čar najviše voli šume s podrastom grmlja i či-

stinama i rubove šuma u sredogorju. Živi pri-

tajeno i neupadljiv je i na mjestima gdje nije

rijedak. Živi na mjestu ili skita, ali ne daleko.

Zimi izgleda da tih ptica ima više, jer traže

sitne ptice u blizini ljudskih naselja, posebno

na ptičjim hranilištima.

Na sjeveru svog areala kobac ptičar

je ptica selica. U srednjoj Europi /i Hrvatskoj/

lokalno se premještaju samo mlade ptice

koje su se osamostalile, dok roditeljski par

ostaje cijele godine na svojoj teritoriji. Kobac

ptičar je specijaliziran za lov ptica koje hvata

u letu i na tlu. Ženka lovi krupniji plijen, ptice

do veličine goluba. Sitniji mužjak lovi ptice

pjevice do veličine drozda. Često lovi vrapce.

Kopci love i piliće poljskih i šumskih koka, a u

nedostatku druge hrane ženka može uloviti

manju poljsku ili šumsku koku. Kobac ptičar

lovi plijen tako da sa stabla ili iz laganog leta

jurne u brzi progon ili leti nisko iznad prepre-

ka i nenadano se pojavi iznad jata preplaše-

nih sitnih ptica. Za vrijeme lova prati svaki

pokret odabrane žrtve, dok je ne uhvati širo-

ko raširenim prstima. Taj grabežljivac progo-

ni svoj plijen sve do ljudskih naselja i ptičjih

hranilišta i ne plaši se ni mase ljudi. Dogodi

se da kobac ptičar pri žestokom napada na-

leti na prepreku i ubije se.

U vrijeme ljubav-nih igara, u pretpro-

ljeće, kruži par kobaca

nad šumom. Ptice zatim

znatno lete u visinu, tako

da se gube iz vida. Muž-

jak iz kruženja prelazi u

strmoglavi let, a zatim

leti valovito iznad kro-

šanja drveća. Zatim počne donositi hranu

ženki, čime joj pokazuje da je spreman za

gniježdenje.

Par u travnju, u blizini starog, uvijek pravi

novo gnijezdo na mladim ili srednjedobnim

stablima. Gnijezdo je obično na visini od 2

do 4 m, rjeđe do 8 m. Ako mogu birati, kopci

će radije gnijezditi na četinjačama. Gnijezdo

je najčešće smješteno blizu debla, rjeđe u

rašljama grana. Građa gnijezda je dosta ra-

stresita. Ono se sastoji od tankih suhih grana,

češće četinjača, tamo gdje ih ima, nerijetko

povezanih suhom travom. Za razliku od ja-

streba kokošara u gnijezdu nema svježih

zelenih grančica. Ležaj gnijezda je nemarno

pokriven tankim grančicama, lišćem i suhom

travom.

Ležaj gnijezda je dosta dubok, tako

da su krajevi gnijezda podignuti. Gnijezdo

je relativno malo, promjer je 38 do 40 cm,

kolika je približno i njegova visina. Gnijezdo

kopca ptičara može se otkriti po ostacima

pojedenih ptica ispod stabla - perja, nogu

i kljunova. U blizini gnijezda je mjesto gdje

mužjak čisti plijen i predaje ga ženki. Naj-

češće je to panj, oko koga se također mogu

2. Dioničke fondove koji najveći dio

sredstava ulažu u vlasničke vrijed-

nosne papire kojima se trguje na

burzama. Najrizičniji su oblik in-

vesticijskih fondova, ali je velika i

mogućnost dobre zarade. Kako bi

se rizik minimalizirao, predlažu se

dugoročnija ulaganja.

3. Mješovite fondove koji su kombi-

nacija obvezničkih i dioničkih fon-

dova: dio sredstava ulaže se u obve-

znice, a dio u dionice. Ovi su fondovi

namijenjeni ulagačima koji su spre-

mni prihvatiti umjereni rizik, viši

od ulaganja u obvezničke fondove,

ali ipak niži od ulaganja u dioničke

fondove. Ovdje možete očekivati i

srednji prinos koji se obično kreće

u iznosima između relativno niskih

prinosa obvezničkih fondova i po-

tencijalno visokih prinosa dioničkih

fondova.

4. Novčane fondove koji investiraju

u depozite banaka i kratkoročne

vrijednosne papire najkvalitetnijih

izdavatelja pa se upravo zbog toga

smatraju najmanje rizičnim investi-

cijskim fondovima. Prinos novčanih

fondova u pravilu je veći od kamata

štednje po viđenju, a manji od oro-

čene štednje na duže rokove. U us-

poredbi s drugim fondovima, ulaga-

telji mogu očekivati prosječno niži,

ali siguran i stalan rast vrijednosti

svog udjela. Namijenjeni su ulaga-

nju na kraći, ali i na duži rok, ovisno

o strategiji ulaganja.

Investicija koja se nalazi u investicijskom

fondu nije bankovni depozit i kao takva nije

osigurana od strane Državne agencije za osi-

guranje štednih uloga i sanaciju banaka niti

koje druge fi nancijske institucije. Sigurnost

se postiže investiranjem u više fondova koji

investiraju u različite fi nancijske instrumen-

te. No, od 15. studenoga 2010. novost na

hrvatskom fondovskom tržištu je fond koji

ima jamstvo banke koja jamči da vrijednost

udjela neće nikada pasti ispod 80 % najviše

postignute vrijednosti.

Poslovanje fondova nadzire Hanfa (Hr-

vatska agencija za nadzor fi nancijskih uslu-

ga), dnevni izračun vrijednosti udjela te

obračun svih uplata i isplata obavlja banka

skrbnik koju svako društvo koje upravlja fon-

dovima mora imati prije pokretanja fonda.

Poslovanje društva za upravljanje i poslova-

nje fonda jednom godišnje kontrolira neza-

visna revizorska kuća.

Dionice - Ukoliko ste se odlučili za tr-

govanje dionicama, vjerojatno ste upoznati

sa svim dosad predstavljenim oblicima ula-

ganja i spremni ste za nešto kompleksnije.

U tom slučaju prvo morate otvoriti račun u

nekoj od brokerskih kuća, prebaciti sredstva

na račun otvoren kod brokera i pratiti tržište.

Odredite si cilj i strategiju za izlaz iz pozicija

te želite li ulaganje na kraći, srednji ili duži

rok.

U jednom promatranju zabilježeno

je da je par kobaca za četiri ptića

do napuštanja gnijezda donio 261

plijen, prosječno 9 dnevno

KobacKobac ptičar specijaliziran p je za lov ptica

Kobac ptičarKobac ptičar


naći ostaci žrtava. Po tim ostacima se može utvrditi prehrana kopca

ptičara. Leglo je od 3 do 6, češće 4 do 5 mat bijelih jaja sa smeđa-

stim /od oker do tamnnosmeđih/ pjega i pjegica različitih veličina.

Na jajima leži isključivo ženka. Inkubacija je 28 dana. Ptići su čučavci

pokriveni paperjem. Roditelji su rijetko sposobni podići sve mlade.

Ptići se ne izvaljuju istovremeno. U jednom promatranju tri

su se izlegla u tijeku 24 sata, četvrti dva dana kasnije. U početku su

obrasli snježnobijelim paperjem, od dvanaestog dana su im na kri-

lima počela rasti tamna pera. Tamna pokrovna pera izrastaju poste-

peno i poslije 20 dana pokriju oko polovinu tijela. Za oko 35 dana od

izvaljivanja mladi kopci ptičari izlijeću iz gnijezda. Prehranu za ptiće

čine gotovo isključivo ptice pjevice i pilići poljskih i šumskih koka,

gdje ih ima. Nepuni sat poslije izvaljivanja prvog ptića ženka već do-

nosi plijen. Ptić odmah pojede ponuđenu hranu. Ženka u prvo vrije-

me odlijeće samo na kratko, često donosi plijen za manje od minute.

Mužjak joj po pravilu predaje plijen u blizini gnijezda.

Hranu do gnijezda donosi većinom ženka, mužjak joj poma-

že samo u lovu. U donošenju hrane mužjak više sudjeluje na koncu

perioda gniježdenja. Plijen se donosi do gnijezda bez glave i perja.

Ženka ga čvrsto drži u kandžama, načinje ga od kloake, crijeva poje-

de prvo sama. Dok su ptići mali dobivaju brižljivo pripremljene koma-

diće hrane. Višak plijena pojede ženka. Za nekoliko dana ženka daje

ptićima pojesti i cijele udove, primjerice, od fazanskog pileta. Zadiv-

ljujuće je kako ptić uspije “savladati” cijelu nogu. Hranjenje traje pet

minuta, ako je hrana veća - duže.Za oko 35 dana od izvaljivanja mladi kopci ptičari izlijeću iz

gnijezda. U prvim danima od izvaljivanja ženka bude izvan gnijezda

15 do 20 minuta, kasnije je nema i tri sata. Mužjak se pojavljuje na

gnijezdu 2 do 5 puta dnevno, većinom nakon što je ženka donijela

plijen. Mlade isključivo hrani ženka. Mužjak povremeno donosi na

gnijezdo grančicu, kao dokaz brižljivosti.

U jednom promatranju zabilježeno je da je par kobaca za če-

tiri ptića do napuštanja gnijezda donio 261 plijen, prosječno 9 dnev-

no. Prvih dana, obzirom na male potrebne količine hrane, bile su to

svježe izvaljene ptice, 3 do 7 primjeraka dnevno. Najviše plijena - l5

- donijeli su četrnaestog dana. Zatim se broj primjeraka kretao od 10

do 14 dnevno. Na jednog mladunca dolazilo je dnevno prosječno 2,5

primjerka plijena, koji su mogli težiti oko 45 g. U tom promatranju

najviše plijena je donošeno rano ujutro i uveče. Dužina hranjenja je

zavisila o veličini plijena i starosti mladunaca. Dvije trećine praćenja

vremena hranjenja ono je trajalo od 3 do 6 minuta.

lovstvo ŠUMSKE PTICE

Koristi se u sokolarstvu kao lovna ptica. Ranije je

smatran štetočinom i bio je nezaštićen. Sada je

trajno zaštićena ptica.

Gnijezdo je obično na visini od 2 do 4 m, rjeđe do

8 m. Ako mogu birati, kopci će radije gnijezditi

na četinjačama.

Kobacc ptičar specijaliziran ptičar specijaliziran je za lov pticaje za lov ptica

U paru važniju ulogu ima krupnija ženka koja može

uloviti ptice do veličine goluba, a u nedostatku hrane lovi

i sitnije poljske i šumske koke. Sitniji mužjak može loviti

ptice do veličine drozda, a česti plijen su mu vrapci.

Piše: Zoran Timarac

Foto: Arhiva

U zimskom U zimskom okruženjuokruženju

Ženka je veća nego mužjakŽenka je veća nego mužjak


Osnovna podjela sportskog

ribolova je na: ribolov

plovkom, ribolov na dnu

ili dubinski ribolov, ribo-

lov varalicom i ribolov umjetnom

muhom. Svaki od ovih načina ribolo-

va može se podijeliti na laki, srednji i

teški. Isto tako i na ribolov u pokretu

i statični ribolov. S obzirom na mam-

ce ribičija se dijeli na: ribolov prirod-

nim i umjetnim mamcima s brojnim

pod podjelama. Prema vrsti ribe koja

se lovi, osobito su se razvili: šaran-

ski, somovski i pastrvaški ribolov,

s naglaskom na moderni šaranski

ribolov. A dakako,

moguće su i podjele

s obzirom na druge

vrste.

Prva i osnovna

tehnika za većinu

ribolovaca bila je i

ostala ona s plov-

kom. Na nizinskim

vodama ribolovna

abeceda učena je s –

pecalicom. Riječ je o

ribolovu s plovkom

direkt štapovima.

Nekada su to bile

obične ljeskovače,

kasnije bambusovi

štapovi, pa oni od

staklenih vlakana, fi -

berglasa, a danas od

raznih kompozitnih

materijala, do boro-

na i grafi ta. Štapovi

za pecalicu najčešće

su dugi od 3 do 5

metara, ali ovisno o

ribama koje se love

mogu biti dugi i

samo 1,5 m (laki ri-

bolov), ali i dugi do

10 metara (za sred-

nje težak i težak ribolov s plovkom).

Radi se o štapovima bez role koji se

sastavljaju uvlačenjem dijelova je-

dan u drugi, tzv. teleskopima. Ovdje

možemo svrstati i tzv. šteke ili pola-

galjke, iznimno duge štapove i do 16

m, čiji se dijelovi «uštekavaju» jedan

u drugi i tako se «razvlači» udica s

mamcem na željeno mjesto u vodi.

Šteke su priča za sebe i s njima ćemo

se pozabaviti u jednom od sljedećih

brojeva Hrvatskih šuma.

Na direktaš ne dolazi rola. To je

štap na koji se veže sustav (najlon +

plovak + olovo + predvez s udicom)

jednake dužine kao što je i sam štap.

Koriste se lakši plovci i manje udice,

a kao mamci najviše crvi, sitne gu-

javice i rjeđe kuglica kruha ili nekog

tijesta. Najlon koji se koristi za sustav

promjera je od 0,08 do 0,15 mm. Od

riba se najčešće love sitna bijela riba,

ali mogući su i ulovi krupnije ribe.

Najviše se lovi uklija, bodorka, cr-

venperka, babuška, deverika, kesega

i sl. To je pribor koji može pružiti silno

zadovoljstvo na vodi. Ne love s njime

samo djeca, već i odrasli, pa i ozbiljni

natjecatelji.

Osim s pecalicom na plovak se

može se loviti i sa štekom, bologneze

i match tehnikom (odnosno štapovi-

ma), pa se tehnika ribolova s plov-

kom dijeli na:

• ribolov direktašem (pecali-

com)

• ribolov štekom (polagalj-

kom)

• ribolov bolognesom i

• ribolov matchom.

Nedavno sam

organizirao

p r i v a t n u

mini anke-

tu. Znance i prijatelje

iz najbliže okoline, te

druge s kojima sam

dolazio u dodir, pitao

sam imaju li svakog ju-

tra doručak, zajutrak i

ako ga imaju, što jedu.

Rezultati su bili pora-

zni. Osamdeset posto

ispitanika odgovorilo

je da ujutro ne jede ni-

šta, deset posto ulije u

sebe, na brzinu, šalicu

čaja ili crne kave (uz obaveznu

cigaretu!), a svega deset posto

sjedne mirno za stol i pojede do-

ručak koji se sastoji od nekoliko

prehrambenih artikala.

Ako bi netko proveo anke-

tu većih razmjera, uvjeren sam

da ne bi došao do drugačijih

rezultata. Stavimo ruku na srce

i priznajmo da još velika većina

jednostavno preskoči, zabo-

ravlja na doručak kao dnevni

obrok. Međutim, na ručak još

nitko nije zaboravio pa makar u

prolazu negdje na brzinu nešto

pregrizao! Ovakav režim dnevne

prehrane je pogrešan i već po-

odavno nam je usađen u naše

prehrambene navike. Zanema-

rujemo li doručak zato što smo

skoro svakog jutra u nekoj žurbi,

u trci na posao, u školu, da uhva-

timo autobus, vlak ili zato što

jednostavno želimo spavati ili

zato što nam se ne da priprema-

ti svakog jutra sličnu hranu? Što

god bio razlog, ostaje činjenica

da nam stručnjaci za prehranu

preporučuju mijenjanje navika.

Nemojmo smetnuti s uma da nam doručak treba

osigurati oko četvrtine dnevnih

potreba u energetskim, gradiv-

nim i zaštitnim tvarima, sastav-

nim dijelovima naših namirnica.

Većina čini baš suprotno; gladni

radimo, a siti se odmaramo, što

je sasvim pogrešno. Upravo bi

ribolov zdravi životTEHNIKE RIBOLOVA

Pecalicom se krećePecalicom se kreće Doručak mora biti Doručak m

kaloričan!kaloriča

Sportski ribolov je

prije svega tehnički

sport. Ovisi o priboru

kojim se lovi. Po

broju disciplina može

ga se usporediti s

atletikom. Podjele u

ribolovu vezane su ili

uz pribor, odnosno

sustave kojima se

lovi, ili uz ribu koja

se lovi, a poneke

podjele ribolova

predstavljaju

i svojevrsnu

kombinaciju ovih

osnovnih elemenata

podjele ili su pak

vezane uz mamce

kojima se lovi.

Piše: Siniša Slavinić

Foto: S. Slavinić


vanjem malčera za čišćenje i usitnjavanje tla i pri-

premu za pošumljavanje, kažu u Hittneru.

Malčer je na hidraulični pogon, a važno je da

se vrlo brzo može priključiti na traktor. Vršeni su i

testovi pa je Ecotrac 55 s malčerom bio na tereni-

ma Nove Gradiške (gdje su probnom radu prisu-

stvovali stručnjaci iz Uprava Osijek, Vinkovci, Na-

šice, Požega), Koprivnice (Zagreb, Sisak, Bjelovar),

te na području Delnica (za Uprave Buzet, Ogulin,

Karlovac, Gospić). Iz Hittnera su tražili i mišljenja

i primjedbe šumara kako bi dodatnim intervenci-

jama riješili moguće propuste.

Dvije su novosti vezane za veliki traktor,

Ecotrac 120W.

-Priključivanjem daske za čišćenje snijega

namjeravamo ovaj snažni traktor osposobiti za

zimske potrebe, kaže vlasnik Stjepan Hittner. U zi-

mama s mnogo snijega on će moći čistiti šumske

ceste na terenima gdje drugima to nije moguće.

Još bi veći dobitak bio uspije li projekt koji

se provodi zajedno sa Šumarskim fakultetom iz

Zagreba i Vatrogasnom zajednicom, modifi ka-

cija ovoga velikoga skidera u vatrogasno vozilo.

Ecotrac 120 bi i dalje zadržao sve svoje osnovne

funkcije, tek bi stavljanjem tanka za vodu mogao

postati i vatrogasno vozilo koje se može kretati po

svima (za druge) teško pristupačnim putovima.

I dalje, za početak sljedeće godine u Hittneru

pripremaju još snažniji traktor od 150 -170 KS s

turbo motorom te novim vitlom od 10 t. Ovo vitlo

koje će se moći ugrađivati i na ostale traktore, na

našim je prezentacijama na inozmenim sajmovi-

ma dobilo vrlo visoke ocjene, kaže S. Hittner.

Ovdje će važan faktor biti i cijena, a ona će,

tvrde u Hittneru, biti više nego prihvatljiva! (m)

Bjelovarski proizvođač (i) šum-

ske mehanizacije, Tvornica

šumskih zglobnih traktora, au-

tomobilskih dijelova i poljopri-

vredne mehanizacije Hittner priprema

za sljedeću 2011. godinu više novosti

koje se dotiču i šumara. Jedna od njih je

i mogućnost stavljanja malčera na mali

traktor Ecotatc 55. Naša želja je da se se

ovaj traktor koji se pretežno koristi u ra-

dovima izvlačenja drveta iz šume ovim

dodatnim priključkom može koristiti i u

drugim poslovima, konkretno priključi-

t šumska mehanizacijašumska mehanizacijaDORUČAK –

ZABORAVLJENI OBROK

TVORNICA TRAKTORA HITTNERTVORNICA TRAKTORA HITTNER

Doručak mora biti mora biti

kaloričan!čan!

Malčer na Ecotracu 55!Malčer na Ecotracu 55!

doručak trebao biti obilat i ka-

loričan, da započnemo dan jaki,

siti i tako udovoljimo fi zičkim i

psihičkim naporima koje pred

nas postavlja naše radno mjesto.

Uključimo u naš doručak i druge

prehrambene artikle. Naročito je

mlijeko vrijedna hrana bogata

vitaminima i drugim hranjivim

sastojcima.

Kako si pomoći - Mnogi od

nas imaju spreman odgovor: “Ja

bih doručkovao, ali nemam vre-

mena za pripremanje”. Ako ne

možete ili se nećete ustati 15-20

minuta ranije, pripremite si do-

ručak večer prije toga (recimo

nekakav puding, kompot itd.) ili

pak upotrijebite ujutro pahuljice

od žitarica, koje ne treba kuhati,

koje su odmah spremne za jelo.

Napravite sendvič od šunke,

izvadite voćni sok iz frižidera.

Ako već jurite iz stana zgrabite u

ruku nešto suhih grožđica, lješ-

njaka, krišku sira ili jednu bana-

nu ili mrkvu! Kao što vidite, go-

tovo svaka hrana može biti dio

dobrog doručka. Vodimo brigu

o tome da nam doručak bude

raznovrstan, u kojem će biti za-

stupljene i bjelančevine, masti,

ugljikohidrati i vitamini.

Dorothea Rothman, direkto-

rica njujorškog instituta za pre-

hranu kaže: “S malo mašte i una-

prijed planiranja možete učiniti

doručak obrokom koji vi i vaša

obitelj nećete željeti zaboraviti.”

Piše: dr. Ivo BELAN

S prezentacije u N. GradiškojS prezentacije u N. Gradiškoj

Na terenima DelnicaNa terenima Delnica

Na probnom radu u KoprivniciNa probnom radu u Koprivnici

Sniženje cijena servisa!Bjelovarski skider postao je nezamjenjiv, uz to

domaći proizvod na paleti šumske mehanizacije.

Kvalitet je podignut na zavidnu razinu, o njemu

znaju u Sloveniji, Češkoj, Poljskoj. U stalnom pri-

sluškivanju odjeka s terena, prema datim primjed-

bama i prijedlozima, on se godinama usavršavao.

U Hittneru i dalje ostaju otvoreni za takvu vrstu

suradnje, štoviše, potiču je.

Uz to, brzim servisnim uslugama nastoje kva-

rove otkloniti u što kraćem roku, jer stroj je naj-

skuplji kada stoji! Bilo je promjedbi s terena na

cijene servisa pa i nekih rezervnih dijelova, na što

su u Hittneru odmah reagirali

-O našim kupcima vodimo brigu i nakon toga

što kupe stroj, kaže S. Hittner. Uvažavamo mišlje-

nje s terena, posebno u ovo krizno vrijeme, pa

smo odlučili od 1. siječnja 2011. godine sniziti ci-

jene servisiranja.


Na sve strane,

kamo seže po-

gled, nude se

prekrasni vidici

na zelene guste šume po

brijegovima, od kojih je

među planinarima najpo-

znatiji onaj s vrhom pod na-

zivom Lipa-Rog. Iz Planine

Donje najlakši je uspon na

vrh Lipu do koje se stiže na-

kon jednosatnog hoda Pla-

ninarskom ulicom slijedeći

postojeće markacije koje se

križaju s hodočasničkim pu-

tom (mirna staza izvan svih

prometnica vodi iz Čučerja za Mariju Bistricu). Razumlji-

vo je da su nekoć ljudi krčili ove šume na brežuljkastom

i isušenom području pripremajući tako zemljišta za

okućnice, vinograde i oranice.

Tu se mogu naći ostaci na-selja iz starijeg kamenog doba,

ali i Rimljana koji su također na-

seljavali ovaj kraj. Unatoč mnogo-

brojnim i jakim potresima danas

se bijeli, sama na posebnom brdu,

kapela sv. Jurja, građena u prvoj

polovici 13. stoljeća. Gradili su je

križari koji su svoje sjedište imali u

Glogovnici. Iz tog doba ostao nam

je samo masivni zvonik i gotički

profi lirani kameni dovratnik kroz

koji se iz zvonika ulazi u kapelu.

Ispred kapelice su dvije stare

lipe, bogate krošnje i ogromnog

debla. Lipe su zakonom zaštićene,

a stanovnici Planine Donje vje-

ruju da su stare preko 700 godina.

Povjesničari umjetnosti tvrde

da su lipe sađene u blizini crkava i kapelica umjesto

gromobrana, da bi privlačile gromove da ne udaraju

u građevine, te da usisavaju višak vode i vlage koje

bi mogle štetiti zidovima sakralnih objekata. Lipa je

drvo, prema legendama, iscjeliteljskih, ljekovitih i

proročanskih svojstava.

Upravo s ovog brežuljka, iznad životopisne Pla-

nine Donje, na kojem dominira ovaj vrijedan kulturno-

povijesni i sakralni spomenik, pogled seže daleko, na

sve četiri strane svijeta – na zelena uzvišenja, udoline

i jarke kroz koje teku brojni potoci. Sve kuće i okućnice

su pune cvijeća, a oduševljava i briga za uređenje i

očuvanje okoliša koju provodi udruga «Prigorje u srcu».

Prema riječima jednog vrijednog člana udruge, Stje-

pana Gregurca, zapušteno područje Luka, zaraslo u tr-

kroz hrvatsku PLANINA DONJA

Prirodu treba čuvati i voljetiPrirodu treba čuvati i voljeti

Planina Donja je

mjesto smješteno u

Kašinskom kraju, do

kojeg se može doći

lokalnim autobusom

iz Zagreba (stajalište

Dubec), preko Sesveta,

Markovog Polja,

Prekvršja, Kučilovine.

Zbog njegove

uređenosti, položaja,

na istočnim padinama

Medvednice, zovu ga i

“mala Švicarska”.

nje i šikaru uz okretište autobusa, zajedničkim radom

mještana te uz pomoć Hrvatskih šuma, Zrinjevca i dru-

gih donatora, pretvoreno je u uzorni park. Iako šume

ovdje ima «kao u priči», na očišćeno područje posađena

su brojna nova stabla lipe, crvenog jasena, breze, ja-

panske trešnje i drugog drveća. Usred parka je

sagrađena drvena sjenica s klupama i stolovima

te sazidan duboki bunar u kojem žubori izvorska

voda. Uredne, nove drvene table reći će vam gdje

se nalazite-u Planini Donjoj i parku Luka. U planu

ovih vrijednih ljudi koji se brinu za očuvanje sta-

rih prigorskih i kršćanskih običaja je i prijenos u

park drvene izvorne kuće u kojoj bi se postavila

etno zbirka, što će se sigurno uskoro dogoditi.

Na jednoj od drvenih tabli u parku je napi-

sano: » Voljeti i čuvati prirodu kulturno je i ko-

risno. » Upravo su te riječi mještani Planine Donje

pretvorili u djelo vrijedno pozornosti i primjer

drugima.

Piše: Vlasta Žara

Foto: V. Žara

Kapela sv. Jurja sa Kapela sv. Jurja sa starim lipamastarim lipama

Sjenica i bunar u parkuSjenica i bunar u parku

Pogled na prigorske šumePogled na prigorske šume

Voljeti i čuvati priroduVoljeti i čuvati prirodu


Naslovna stranica:

Prvo inje

Marinko Bošnjaković

Zadnja stranica:

Sočni plodovi iz Opuzena

Miroslav Mrkobrad

Mjese nik »Hrvatske ume«Izdava : »Hrvatske ume«d.o.o. Zagreb

Predsjednik Uprave:dipl. ing. um. Darko Vuleti

Glavni urednik:Miroslav Mrkobrad

Novinari: Irena Dev i -Buzov,Antun Z. Lon ari , MiroslavMrkobrad, Vesna Ple ei Ivica Tomi

Ure iva ki odbor:predsjednik Branko Me tri ,Ivan Hodi , Mladen Slunjski,Herbert Krauthaker, edomirKri mani , eljka Bakran

Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovi a 2, Zagreb

tel.: 01/4804 169faks: 01/4804 101

e-mail: [email protected]@hrsume.hr

Uredni tvo se ne mora uvijekslagati s mi ljenjem autorateksta.

Gra ko oblikovanje:Stjepan Pepelnik

Priprema i tisak:

Bistranska 19Zagreb

Naklada: 6200

CJENIK OGLASNOGPROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn;pola stranice (1/2) 1800 kn;tre ina stranice (1/3) 1200 kn;

etvrtina stranice (1/4) 900 kn;osmina stranice (1/8) 450 kn.Unutarnje stranice omota (1/1)5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn;1/3 stranice 1800 kn; zadnjastranica 7200 kn (tu stranicunije mogu e dijeliti).U ovu cijenu nije ura unat PDVkoji pla a ogla iva .

Kad kažemo jela, na pamet nam pada visoko, vit-

ko, uvijek zeleno stablo koje raste na višim terenima.

Odmah se sjetimo i Božića, snijega, i božićne jelke! I

darova ispod nje!

Obična jela (Abies alba), stručno bi rekli šumari,

crnogorična je vrsta drveća prirodno rasprostranjena

u planinskim područjima srednje, južne i djelomice

zapadne Europe.

Rod jela (Abies) pripada porodici borovki (Pinace-

ae), a čini ga oko 40 vrsta zimzelenog visokog drveća

umjerenih regija sjeverne polutke. Rasprostranjene

su u šumama Sjeverne Amerike, SAD-a, Europe, Azije

i sjeverne Afrike.

dječji kutakbožić ŠUMA LISTA, ŠUMA BLISTA

Pripremila: Ljilja Ivković

Nastavljamo suradnju

s dječjim vrtićima

„Sesvete“ iz Sesveta,

„Josipdol“ iz Josipdola,

„Ivana Brlić Mažuranić“

iz S. Broda, te Mravcima,

predškolskom skupinom

pri Specijalnoj

bolnici za medicinsku

rehabilitaciju Krapinske

Toplice, s novim

programom koji je

opet osmislila naša

suradnica, i sama

odgojiteljica, Ljiljana

Ivković.

U novoj školskoj godini

pisat ćemo o šumskom

drveću i, dakako,

crtati ga! Projekt je

nazvan “Šuma lista,

šuma blista”, a cilj ove

suradnje i dalje je isti:

djecu od najranijeg

doba učiti kako i zašto

voljeti šumu i prirodu i

kako ih čuvati.

U šumi raste različito

drveće; bjelogorično

i crnogorično (breza,

jela, hrast, vrba, smreka,

javor, lipa, kesten,

bukva), i svako od njih

je posebno i zanimljivo.

U svakom broju pisat

ćemo o jednoj vrsti i

crtati ju. Danas je na

redu – jela.

JelaJela

Doba adventa početak je crkvene go-

dine i to jest predbožićno vrijeme u

kojem se vjernici pripremaju za veli-

ki blagdan - Božić. Nastoji se postići

mir u sebi, da radost Dolaska bude potpunija.

U te dane u crkvama mise započinju ranije – u

zoru i zovu se mise zornice, dio su pokajanja

pred Božić. Valja se ustati vrlo rano, tako ona

predstavlja četiri tjedna trajnog odricanja od

sna.

Po riječima Sv. Augustina: “Bog se počo-

vječio, da se čovjek može pobožanstvenit”. Taj

jedinstven povijesni događaj, rođenje Boga-

čovjeka, kršćanski svijet slavi od davnina. Svet-

kovina je nazvana Božić, što je umanjenica za

riječ Bog.

Adventno vrijeme sastoji se od četiri

tjedna koja neposredno prethode Božiću i koji

simboliziraju četiri tisućljeća, koliko je po Bibliji

prošlo od stvaranja svijeta do dolaska Krista.

Započinje od blagdana Krista Kralja. Na Sv.

Katarinu običaj je slaganja adventnog vijenca

ispletenog od zimzelenog lišća ili grančica. Ple-

ten je tako da nema početka ni kraja pa ozna-

čava Boga koji je vječan. Četiri svijeće u njemu

pale se uz nedjeljni objed i pozivaju obitelj na

zajedničku molitvu.

Nakon Sv. Katarine slijede dani Sv. Bar-

bare (4. prosinca), Sv. Nikole (6. prosinca) i Sv.

Lucije (13. prosinca) koji imaju svoje značenje

u adventnom vremenu. Na blagdan Svetog

Nikole i Svete Lucije muškarci ili žene u nekim

našim krajevima obilaze domove donoseći da-

rove djeci. U današnje doba ovu ulogu preuzeo

je Sv. Nikola koji u čizmice dobre djece stavlja

slatkiše, a šibe dijeli njegov pomoćnik Kram-

pus, simbolizirajući zao duh ili vraga.

Poseban običaj koji se sačuvao do danas je

sijanje božićne pšenice kao simbola obnove ži-

vota i plodnosti te molitva za blagoslov ljetine.

Sije se na dan Sv. Barbare ili Sv. Lucije.

Badnjak ili Badnji dan, a posebno Bad-

nje veće obiluje narodnim božićnim običajima.

i folklornim sadržajima. U predvečerje

Badnjaka, u ruralnim krajevima unosi

se panj i slama u kuću. Panj se naziva

“badnjak”, stavlja se na ognjište da gori

i grije kuću kroz više dana. Slama uno-

šena u kuću simbolizira blagostanje i

bila je jamstvo dobrog uroda u vrtu i

polju. Danas je običaj da se na Badnjak

u domove unosi i božićno drvce. Drvce

je najčešće jela i smreka ili neka druga

vrsta crnogorice. Pri tom se pjevaju pre-

krasne hrvatske božićne pjesme. Božićne

pjesme razlikuju se od južne Hrvatske,

U se vrime godišta, Istre, Tri kralja jaha-

hu, dubrovačke Kolende, do sjeverne

Hrvatske, Narodil nam se. One u sebi

nose sjetu minulih vremena i snagu za

budućnost. Pod božićno drvce slažu se

jaslice koje prikazuju Isusovo rođenje

i način na koji se ponizno rodio, pod-

sjećajući nas kakvi bi i sami trebali biti. Božić-

ni blagdani završavaju 6. siječnja, blagdanom

Sveta tri kralja, kada se slavi Božje objavljenje u

osobi Isusa i pohod triju mudraca s istoka koji

su se došli u Betlehem pokloniti malomu Isusu

donijevši mu darove, mirtu, zlato i tamjan. Na

taj dan skidaju se i božićni ukrasi i u kući zavr-

šava božićno vrijeme.

Jedan od običaja Božića jest darivanje, ali

to mora biti u skromnosti koja nam je simboli-

zirana jaslicama u štalici. Božić je blagdan obi-

telji, blagdan novog početka iz kojega trebamo

crpiti snagu za radosne susrete. Bili vjernici ili

ne potrudimo se očuvati dostojanstvo naših

tradicija, budimo brižniji, srdačniji i ljubazniji

prema svojim najmilijima, ali i spram svih ljudi

oko sebe s kojima dijelimo ovaj naš život.

Sretan Vam i blagoslovljen miran i dosto-

janstven Božić!

Nalazimo se u adventnom dobu ili dobu došašća koje označava

“dolazak”. Vjernici slave dolazak Isusa Krista u naš svijet,

dolazak u naša srca. To je doba bogato različitim običajima

koje smo naslijedili od naših starih. Neki su pretkršćanskog

podrijetla, ali su s godinama poprimili kršćansku simboliku.

Krošnja im je piramidalnog oblika, grane pršljena-

sto otklonjene i uglavnom ne vise.

Kora debla je u mladih stabala tanka i glatka, siv-

kasta, nerijetko sa smolnim vrećicama, a stara stabla

često imaju debelu i ispucalu koru. Izbojci su glatki,

rijetko užlijebljeni, a iglice uglavnom dvoredne, ne-

rijetko poredane oko izbojaka ili su poput četke na

gornjoj strani izbojka.

Ova zimzelena vrsta naraste u visinu prosječno

40 m (u prašumama i do 60 m), a prsni promjer njena

valjkastog i ravnog debla nerijetko je veći od 2 m.

- Jela je kvrgavo drvo. Na njoj ima puno smole.

Moj tata čisti limunom smolu kad padne na

auto. (Petra, 6 g.)

- Jela naraste jaaako visoko. (Matija, 7 g.)

- Jela ima mekane iglice i kitimo ju na Badnjak.

(Lucija 7 g.)

(Predškolska skupina Mravci u OŠ pri Specijal-

noj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Kra-

pinske Toplice)

Lana Juričić 5,10 g., DV JOSIPDOLLana Juričić 5,10 g., DV JOSIPDOL

Anamaria Marinić 5,4 g., DV JOSIPDOLAnamaria Marinić 5,4 g., DV JOSIPDOL

Antonija 6 g., MRAVCIAntonija 6 g., MRAVCIRoberta Mihaljević 5,8 g., Roberta Mihaljević 5,8 g., DV JOSIPDOLDV JOSIPDOL

Ema Despetović 6,4 g., DV SESVETEEma Despetović 6,4 g., DV SESVETE

Patrik, 4 g., MRAVCIPatrik, 4 g., MRAVCI

Borna Dudaš 6,3 g., DV SESVETEBorna Dudaš 6,3 g., DV SESVETE

Časopis za popularizaciju šumarstvaČasopis za popularizaciju šumarstva ISSN 1330-6480 ISSN 1330-6480

2011. Međunarodna 2011. Međunarodna godina šumagodina šuma 2 2

broj

168Godina XIV.,

Zagreb

prosinac

2010.

Previše pilana!Previše pilana! 5 5

EtatEtat 8 8

JastrebarskoJastrebarsko 11 11

Šri LankaŠri Lanka 20 20

Sretan Božić i uspješna 2011. godina!Sretan Božić i uspješna 2011. godina!

2011. međunarodna godina šuma 2casopis.hrsume.hr/pdf/168.pdf · vota i plodnosti te molitva za...

Documents