2007 tomas-nautika 2007
DESCRIPTION
2007 TOMAS-Nautika 200TRANSCRIPT
Institut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb/ Tel.: 01 3909 666 Fax.: 3909 667 / Web: www.iztzg.hr
1
Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj
n a u t i k a
P R E S S R E L E A S E
Što je TOMAS-Nautika 2007?
• “Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj” ili TOMAS–Nautika 2007 jedino je kontinuirano istraživanje različitih obilježja putovanja i boravka nautičara u Hrvatskoj, koje je Institut za turizam u ljeto 2007. godine proveo po treći puta (prethodna istraživanja provedena su 2001. i 2004. godine)
• TOMAS-Nautika jedno je od istraživanja iz TOMAS obitelji, tj. istraživanja obilježja putovanja i boravka turista u Hrvatskoj koje Institut za turizam uspješno provodi od 1987. godine
• Ovo istraživanje, osim utvrđivanja profila nautičara koji danas posjećuju Hrvatsku, omogućava i donošenje zaključka o trendovima nautičke turističke potražnje te razlika u obilježjima različitih segmenata potražnje
• Istraživanje TOMAS–Nautika 2007 sponzoriraju Ministarstvo turizma RH i Institut za turizam
Što je sadržaj TOMAS-Nautika istraživanja?
• Osnovni sadržaj istraživanja TOMAS-Nautika 2007 obuhvaća sociodemografski profil nautičara, učestalost dolaska/plovidbe u Hrvatskoj i izvore informacija, osnovna obilježja putovanja/plovidbe, potrošnju na turističkom putovanju/plovidbi i u marinama te stavove o hrvatskoj nautičkoj ponudi, odnosno stupanj zadovoljstva elementima te ponude u Hrvatskoj kao i usporedbu nautičke ponude Hrvatske s konkurentskim destinacijama
Metodologija istraživanja?
• Istraživanje je temeljeno na prikupljanju primarnih podataka putem osobnog intervjua s turistima - nautičarima, a provodilo se u 28 marina na obali i na otocima
• Anketiranje nautičara odvijalo se od lipnja do rujna 2007. godine, a anketirani su domaći nautičari i nautičari iz 11, za Hrvatsku najvažnijih, emitivnih zemalja (Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, Mađarska, Velika Britanija, Češka, Francuska, Poljska, Slovačka i Nizozemska)
• Ukupno je anketirano 2.144 nautičara
Što omogućuju rezultati istraživanja?
• Segmentaciju tržišta, utvrđivanje glavnih prednosti i slabosti nautičke i ukupne turističke ponude koju koriste nautičari, utvrđivanje obilježja potrošnje gostiju nautičara, kontinuirano praćenje trendova domaće i inozemne nautičke potražnje, usporedba obilježja različitih segmenata domaće i inozemne turističke potražnje (gosti nautičari - TOMAS Nautika 2007. i gosti u smještajnim objektima - TOMAS Ljeto 2007.)
Kome sve mogu koristiti rezultati istraživanja?
• Svima koji formiraju i nude proizvod namijenjen nautičkom turističkom tržištu, turističkim djelatnicima u destinacijama, turističkim zajednicama i poglavarstvima, destinacijskim marketing i menadžment tvrtkama, marinama, turističkim stručnjacima i znanstvenicima u institucijama, državnim tijelima, komorama, fakultetima i drugim organizacijama
Tko su naši nautičari?
• Najviše nautičara je u dobi od 30 do 49 godina (57%), a prosječna dob iznosi 44 godine; turisti nautičari u prosjeku su nešto stariji od turista u stacionarnim smještajnim objektima čija je prosječna starost 41 godinu (TOMAS-Ljeto 2007.); nautičari su izrazito obrazovana populacija gostiju, relativno visokih prihoda - više od 80% nautičara ima završenu višu ili visoku školu, a za gotovo polovicu nautičara (47%) mjesečna primanja kućanstva su veća od 3.500 eura
Institut za turizam, Vrhovec 5, 10000 Zagreb/ Tel.: 01 3909 666 Fax.: 3909 667 / Web: www.iztzg.hr
2
Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj
n a u t i k a
P R E S S R E L E A S E Koliko dobro poznaju našu nautičku i turističku ponudu i kako se informiraju o njoj?
• Inozemni nautičari vjerni su Hrvatskoj - 80% inozemnih nautičara već je više je od tri puta plovilo u Hrvatskoj (49% je plovilo u Hrvatskoj već šest i više puta); u ljetu 2007. godine tek je 9% inozemnih nautičara plovilo u Hrvatskoj po prvi puta
• Sukladno dobrom poznavanju hrvatske nautičke ponude, prethodno iskustvo je glavni izvor informacija (44%); slijede preporuke rodbine i prijatelja (25%), Internet (25%) i mediji (24%)
Kako nautičari dolaze do polazne luke u Hrvatskoj?
• Najčešće dolaze vlastitim automobilom (59%), zatim plovilom na kojem i borave (23%) te zrakoplovom (14%)
Koliko noćenja ostvaruju na putovanju/plovidbi i čime se sve bave u marinama i destinacijama koje posjećuju?
• Nautičari na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 noćenja, od čega oko 9 noćenja u marinama, 2 noćenja u mjesnim lučicama te po jedno do dva noćenja na bovi, odnosno na sidru, izvan mjesnih lučica i marina; u čarteru se ostvaruje prosječno 11 noćenja, a na individualnoj plovidbi 17 noćenja
• Nautičari tijekom boravka u marini i destinaciji najčešće odlaze u slastičarnice i kafiće (njih 98%), restorane (97%), u kupnju (94%), na izlete (84%), na šetnje u prirodi (80%), razgledavaju znamenitosti (79%), posjećuju lokalne zabave (78%) te se bave i nizom drugih sportskih, zabavnih ili rekreativnih aktivnosti
Koliko su zadovoljni ponudom?
• Nautičari su najzadovoljniji 'ljepotom prirode i krajolika' te 'osobnom sigurnošću'; zadovoljstvo su iskazali i organizacijom prihvata u marini za goste u čarteru, uslužnošću osoblja u marini, bogatstvom gastronomske ponude te prometnom dostupnošću polazne luke; srednji stupanj zadovoljstva nautičari su iskazali za većinu elemenata koji se odnose na ponudu marine, a s četiri elementa ponude nautičari nisu bili zadovoljni - raznolikost kulturnih manifestacija, raznolikost sadržaja za zabavu, bogatstvo sportskih sadržaja, mogućnosti kupnje u marinama
Što su nam konkurentske prednosti, a što nedostaci u usporedbi s drugim mediteranskim nautičkim destinacijama?
• Rezultati pokazuju da su konkurentske prednosti hrvatskog nautičkog 'proizvoda' svi aspekti ljepote i očuvanosti prirode te čistoća mora, kao i socijalni elementi sigurnosti i gostoljubivosti; boljim od konkurencije ocijenjen je i prostorni raspored marina
• Kao nautička destinacija, Hrvatska je dobila lošije ocjene od konkurencije kada je riječ o kapacitetu i uređenosti marina te imidžu zemlje, a podjednako je u odnosu na konkurenciju ocijenjena ugostiteljska ponuda i 'vrijednost za novac' ukupne nautičke ponude
Koliko nautičari u prosjeku dnevno troše? • Prosječna dnevna potrošnja nautičara tijekom plovidbe/putovanja (ne uključujući izdatke za
prijevoz do i od polazne luke) iznosi 100 eura; prosječna dnevna potrošnja nautičara na individualnim putovanjima iznosi 78 eura (ne uključujući fiksne troškove plovila), a nautičara u čarteru 171 euro
Koji su glavni trendovi nautičke potražnje i potrošnje u Hrvatskoj u razdoblju 2004.-2007.? • Kontinuirana dominacija srednje dobne skupine, povećanje udjela bolje obrazovanih nautičara • Udio nautičara vjernih hrvatskoj nautičkoj ponudi raste • Nautičari sve više koriste medije i Internet prilikom prikupljanja informacija • Raste dolazak nautičara zrakoplovom i plovilom • Raste udio kraćih boravaka nautičara, a smanjuje se udio dužih boravaka • Nautičari su sve aktivniji i sve zadovoljniji ponudom • Raste prosječna dnevna potrošnja nautičara
• 1Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
Ministarstvo turizma RH
Split, lipanj 2008.
Zrinka Marušić
Siniša Horak
n a u t i k a
stavovi ipotro njanauti ara uHrvatskoj
šč
• 2Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
TOMAS ISTRATOMAS ISTRAŽŽIVANJE IVANJE –– 20 GODINA20 GODINA
TOMAS Ljeto – jedino kontinuirano istraživanje turističke potražnje u Hrvatskoj – dosad provedeno 7 istraživanja, od 1987. godineŠirenje istraživanja na druge segmente: TOMAS Nautika (2001., 2004., 2007.); TOMAS Tranzit; TOMAS Brodska kružna putovanja; TOMAS Nacionalni i parkovi prirode; TOMAS Zagreb; TOMAS Kulturni turizamVRIJEDNOST – mogućnost usporedbe obilježja tijekom duljeg vremenskog razdoblja (u pripremi publikacija TOMAS Trendovi)VRIJEDNOST – korisnost i upotrebljivost dobivenih podataka za kreiranje turističke politike na nacionalnoj i na regionalnoj razini
• 3Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
REZULTATI REZULTATI TOMAS NAUTIKA 2007TOMAS NAUTIKA 2007
KNJIGA NA CD-u• metodologija • glavni nalazi• nalazi prema zemljama
porijekla• nalazi prema dužini
plovila• nalazi prema organizaciji
plovidbe• tablični prilog i sažetak i
na engleskom jeziku
PREZENTACIJA• metode provođenja • glavni rezultati prema
temama• značajna odstupanja u
rezultatima s obzirom na zemlju porijekla, dužinu plovila ili organizaciju plovidbe
• razlike u odnosu na segment ljetne stacionarne potražnje (TOMAS Ljeto 2007.)
• 4Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
Metodologija
CILJEVI ISTRACILJEVI ISTRAŽŽIVANJAIVANJA
POUZDANOST PROCJENA (uzorak)
USPOREDIVOST (sadržaj)
Istražiti obilježja nautičke turističke potražnje
REPREZENTATIVNOST (uzorak)
Pratiti trendove
Zadovoljiti nove potrebe korisnika rezultata istraživanja
Ciljevi istraživanja
• 5Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
METODOLOGIJA ISTRAMETODOLOGIJA ISTRAŽŽIVANJAIVANJAMetoda prikupljanja podataka
⇒ Osobni intervjuVeličina uzorka
⇒ 2.144 ispitanika-nautičara (875 u čarteru)Dizajn uzorka
⇒ Stratificirani slučajni uzorak⇒ Reprezentativan prema zemljama porijekla i sezoni⇒ Individualna i čarter plovidba
Lokacije anketiranja⇒ 28 marina na obali i na otocima (zastupljene sve regije)
Ispitanik⇒ Domaći i inozemni nautičari (11 zemalja porijekla)
Razdoblje⇒ Lipanj – rujan 2007
• 6Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PRIKAZ PRIKAZ REZULTATREZULTATAA ISTRAISTRAŽŽIVANJAIVANJA
• Sociodemografski profil
• Priprema putovanja
• Obilježja plovidbe
• Zadovoljstvo ponudom
• Potrošnja
• 7Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
SSOCIODEMOGRAFSKI PROFILOCIODEMOGRAFSKI PROFILD
OB
(GO
DIN
E ST
AR
OST
I) Prosječna dob 44 godine (medijan 43 godine)
%Generacijske skupine
5‘Golden age’(65 i više)
32‘Baby boomers’(48 do 64)
56X (28 do 47)
7Y (do 27)
Stacionarni gosti: 41 godina u prosjeku
30 do 4957,3%
50 i više32,0%
Do 2910,7%
• 8Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
0,850,1
30,4
18,0
0,6
Ostalo
Fakultet i više
Viša škola
Srednja škola
Osnovna škola
SSOCIODEMOGRAFSKI PROFILOCIODEMOGRAFSKI PROFILST
UPA
NJ
OB
RA
ZOVA
NJA
80% nautičara sa završenom višom ili visokom školom
%
%
%
%
%
Stacionarni gosti: 29%
• 9Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
SSOCIODEMOGRAFSKI PROFILOCIODEMOGRAFSKI PROFILM
JESE
ČN
A P
RIM
AN
JA K
UĆ
AN
STVA Za 47% nautičara mjesečna primanja kućanstva veća od 3.500 eura
Stacionarni gosti: Za 8% mjesečna primanja kućanstva veća od 3.500 eura
0 1 214
24
47
84
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Do 500 501 do1.000
1.001 do1.500
1.501 do2.000
2.001 do2.500
2.501 do3.000
3.001 do3.500
3.501i v iš e
Eura
%
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Kum
ulat
ivni
%
%
Kumulativni %
• 10Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
SSOCIODEMOGRAFSKI PROFIL OCIODEMOGRAFSKI PROFIL –– TRENDTREND
ODSTUPANJA
Najviše fakultetski obrazovanih nautičara (više od 60%) među Nizozemcima, Britancima, Francuzima i SlovacimaNautičari u čarteru u prosjeku su obrazovaniji od nautičara na individualnoj plovidbi (57% prema 46%)Najviše prihode kućanstava imaju Nizozemci i BritanciMjesečni prihodi veći na dužim plovilima
TREND
Kontinuirana dominacija srednje dobne skupinePovećanje razine obrazovanja gostiju(42% fakultetski obrazovanih nautičara u 2004. godini i 50% u 2007. godini)
• 11Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
UUČČESTALOST DOLASKA U HRVATSKUESTALOST DOLASKA U HRVATSKU80% ‘vjernih’ nautičara; 9% ‘novih’ nautičara
Najveći udio ‘novih’ nautičara među:• ‘čarterašima’ (17%)• Britancima (31%) i Slovacima (28%)
49,030,711,49,0% %
Učestalost dolaska/plovidbe u Hrvatsku*
27,36 i više posjeta
33,13 do 5 posjeta
20,7Drugi posjet
18,9Prvi posjet
* Za inozemne goste.
Najvjerniji:• Slovenci (68% sa šest i više posjeta)
i Nijemci (56%)
• 12Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
UUČČESTALOST DOLASKA ESTALOST DOLASKA –– TRENDTREND
TREND
Povećava se udio nautičara vjernih hrvatskojnautičkoj ponudi (42% nautičara koji su već šest i više puta plovili u Hrvatskoj u 2004. prema 49% u 2007.)
• 13Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
IZVORI INFORMACIJAIZVORI INFORMACIJAPosljedica velikog udjela ‘vjernih’ nautičara – glavni izvor informacija je prijašnji boravak
Stacionarni gosti:Mediji 34%
Internet 30%8,6%
11,9%
20,4%
23,7%
24,8%
25,2%
43,7%Prijašnji boravak
Preporuke rodbineili prijatelja
Internet
Mediji
Nisu bile potrebne informacije
Preporuke putničke agencije ili kluba
Turistički sajmovi,izložbe
• 14Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
4744
27
20
2825
19
25 24
712
19
05
101520253035404550
1 2
% g
ostij
u a
Prijašnji boravakNisu potrebne informacijePreporuke rodbine ili prijateljaInternetMedijiPreporuke turističke agencije ili kluba
IZVORI INFORMACIJA IZVORI INFORMACIJA –– TRENDTREND
TREND
Porast korištenja Interneta, medija i preporukaInformacije se prikupljaju istodobno iz više izvora
2004. 2007.
• 15Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
4%
23%
14%
6%
53%Autom obil
Autom obil spr ik olicom za plovilo
Zrakoplov
P lovilo u k ojemis pitanik t renutno
boravi
Os talo
PRIJEVOZNO SREDSTVOPRIJEVOZNO SREDSTVO
• 40% koristi usluge niskotarifnih zračnih prijevoznika (redovni let)
Nautičari do polazne luke dolaze automobilom, plovilom ili zrakoplovom
• 49% Talijana dolazi plovilom• 76% Britanaca dolazi zrakoplovom• 24% ‘čarteraša’ dolazi zrakoplovom
Stacionarni gosti: 9%
• 16Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PRIJEVOZNO SREDSTVO PRIJEVOZNO SREDSTVO –– TRENDTREND
TREND
Automobilski prijevoz dominantan (59%)Raste udio dolazaka zrakoplovom i plovilom
10 10
1416
20
23
0.0
5.0
10.0
15.0
20.0
25.0
2001. 2004. 2007.
% n
autič
ara
zrak
oplo
v
zrak
oplo
v
zrak
oplo
v
plov
ilo plov
ilo
plov
ilo
• 17Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PRATNJA NA PUTOVANJUPRATNJA NA PUTOVANJUObiteljski dolazak dominantan; na plovilu u prosjeku 5 osoba;svako peto plovilo (22%) ima unajmljenog skipera ili posadu
• 5 osoba u prosjeku na čarteru i 4 osobe u prosjeku na plovilima u individualnom vlasništvom
• na unajmljenim plovilima skiper ili unajmljena posada četi puta češći (37% prema 11%)
0,3%
20,5%
45,8%
33,5%
S am(a)
S amo s partnerom
S članovima obitelji
S prijateljima(poznanicima)
• 18Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PLAPLAĆĆANJE NAJMA PLOVILAANJE NAJMA PLOVILAPlovilo se najčešće unajmljuje preko čarter kompanije, a najam se plaća u Hrvatskoj
U Hrvats koj60,1%
U nekoj drugoj zemlji39,9%
P reko čarter
kompanije72,2%
Na neki drugi nač in
8,4%
P reko turis tičke agencije19,4%
• 19Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
OBILJEOBILJEŽŽJA PLOVIDBEJA PLOVIDBENajčešći način plovidbe: od luke/marine do luke/marine
• Na dnevne izlete iz matične luke češće odlaze• nautičari iz Češke (31%)• nautičari na plovilima dužine do 9 metara (34%)
• Slovenci natprosječno noćenje ostvaruju na sidru, izvan luka/marina (26%)
100,0UKUPNO
20,4Plovidba na kojoj se ostvaruje podjednak broj noćenja ulukama/marinama i na sidru
13,4Pretežno plovidba i noćenje na sidru izvan luka i marina
43,9Pretežno plovidba od luke/marine do luke/marine
22,4Pretežno dnevni izleti iz matične luke
%Vrsta plovidbe
• 20Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
12,8%
18,0%
36,7%
31,3%
1,3%
22 i v iš e
15 do 21
8 do 14
4 do 7
1 do 3
DULJINA PLOVIDBEDULJINA PLOVIDBENautičari na putovanju ostvaruju u prosjeku 14 noćenja
Stacionarni gosti: 10 noćenja
• U čarteru je, u odnosu na individualnu plovidbu, znatno zastupljeniji boravak od 4 do 7 noćenja (51% prema 18%)
• U čarteru se ostvaruje 11 noćenja, a na individualnoj plovidbi 17 noćenja u prosjeku
• 21Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
DULJINA PLOVIDBE, MJESTO SIDRENJADULJINA PLOVIDBE, MJESTO SIDRENJANautičari tijekom plovidbe posjete u prosjeku 3 marine
0,2U smještajnim objektimana kopnu
1,6Na sidru izvan mjesnihlučica i marina
1,3Na bovi izvan mjesnih lučica i marina
2,2U mjesnim lučicama8,9U marinama
14,2UKUPNO
Prosječanbroj noćenjaMjesto sidrenja/noćenja
• U marinama češće noće Talijani i Nijemci
1 marina31,2%
3 marine18,5%
2 marine19,3%
4 i v iš e marina31,1%
• 22Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
DULJINA PLOVIDBE DULJINA PLOVIDBE –– TRENDTREND
TREND
Raste udio kraćih boravaka, a smanjuje se udio dužih boravaka Prosječna duljina boravka nautičara smanjena je sa 16 noćenja u 2004. godini na 14 noćenja u 2007. godini
0
5
10
15
20
25
30
35
40
2001. 2004. 2007.
% n
autič
ara
1 do 34 do 78 do 1415 do 2122 i više
• 23Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
93
73
32
7
27
68
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
Doručak Ručak Večera
ORGANIZACIJA PREHRANEORGANIZACIJA PREHRANENautičari večeraju uglavnom u restoranima
• U restorane na večeru češće odlaze nautičari iz Velike Britanije, Nizozemske, Francuske i Austrije
Isključivo ili pretežno u restoranu
Isključivo ili pretežno na plovilu
• 24Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI NAUTINAUTIČČARAARA
1. Odlazi u slastičarnice, ‘kafiće’2. Odlazi u restorane3. Odlazi u kupnju4. Odlazi na izlete
Više od 80% gostiju: Između 60 i 80% gostiju:
5. Odlazi na šetnje u prirodu6. Razgledava znamenitosti7. Posjećuje lokalne zabave8. Bavi se sportsko-rekreacijskim
aktivnostima na moru9. Bavi se ronjenjem10. Bavi se sportsko-rekreacijskim
aktivnostima na kopnu11. Posjećuje koncerte, kazališta i
priredbe12. Bavi se ribolovom
• Talijani se češće bave ronjenjem• Slovenci i domaći nautičari češće se
bave ribolovom• Nautičari na individualom putovanjuaktivniji su od 'čarteraša' i većinom se aktivnosti bave u većoj mjeri
• 25Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
0.0
10.0
20.0
30.0
40.0
50.0
60.0
70.0
80.0
90.0
100.0
2004. 2007.
AKTIVNOSTIAKTIVNOSTI U DESTINACIJI U DESTINACIJI –– TRENDTREND
TREND
Gosti sve aktivnijiPovećava se učestalost sudjelovanja u pojedinim aktivnostima
AKTIVNOSTI
2004. 2007. 1. Odlazak u slastičarnice, 'kafiće' i sl.2. Odlazak u restorane3. Odlazak u kupnju4. Izleti5. Šetnje u prirodi (pješačenje)6. Razgledavanje znamenitosti7. Posjet lokalnim zabavama8. Sportsko-rekreacijske aktivnosti na moru9. Ronjenje
10. Sportsko-rekreacijske aktivnosti na kopnu11. Posjet koncertima, kazalištu i priredbama12. Ribolov13. Ples ili disco
1...........................................13 1...........................................13
• 26Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
ZZADOVOLJSTVO PONUDOMADOVOLJSTVO PONUDOM
• Ocjena stupnja zadovoljstva– 24 elementa ponude
– Ocjene: od 1 do 5
• Usporedba s konkurentskim zemljama– 13 elemenata: SOCIJALNI ELEMENTI, PRIRODA,
UGOSTITELJSTVO, NAUTIČKA PONUDA, VRIJEDNOST ZA NOVAC
– Ocjena: Isto, Bolje ili Lošije
– Hrvatska u usporedbi sa Španjolskom, Francuskom, Italijom, Grčkom, Turskom
Kemer, Turska
Oia, Grčka
Palma de Mallorca, Španjolska
• 27Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
STUPANJ STUPANJ ZZADOVOLJSTVAADOVOLJSTVA
Prometna dostupnost polazne luke
Bogatstvo gastronomske ponude
Uslužnost osoblja u marini
Prihvat u marini*
Osobna sigurnost
Ljepota prirode i krajolikaVRLO VISOK STUPANJ
VISOK STUPANJ
Gosti zadovoljni ljepotom prirode, osobnom sigurnošću, osobljem u marinam, gastronomskom ponudom i prometnom dostupnošću
* Za nautičare u čarteru
• 28Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
STUPANJ STUPANJ ZZADOVOLJSTVAADOVOLJSTVA
SREDNJI STUPANJ
NIZAK STUPANJ
Kvaliteta ugostiteljskih usluga u marinama
Mogućnosti za kupnju u destinacijamaSanitarije u marinamaRaznolikost kulturnih manifestacijaRaznolikost sadržaja za zabavuBogatstvo sportskih sadržajaMogućnosti za kupnju u marinama
Kvaliteta tehničkog servisa u marinamaUsluge na cestamaVezovi (širina i ispravnost)
‘Vrijednost za novac’ ukupne ponude za nautičareOpskrbljenost vodom u marinamaUkupna ponuda za nautičareUređenost i čistoća okoliša u marinamaDostatnost priključaka za vodu i struju u marinamaProstorni raspored marinaPrihvat u zračnoj luci*Opskrba plovila*
Gosti srednje zadovoljni ukupnom ponudom i većinom elemenata ponude marina, a nezadovoljni elementima ponude destinacije
* Za nautičare u čarteru
• 29Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
USPOREDBA S KONKURENCIJOMUSPOREDBA S KONKURENCIJOMFrancuska ItalijaŠpanjolska
Bolje u Hrvatskoj
Lošije u Hrvatskoj
'Vrijednost za novac' nautičke ponude
Imidž zemlje
Osjećaj sigurnostiu zemlji
Gostoljubivost
Klima
Ljepota krajolika
Ekološka očuvanost obale
Čistoća mora
Čistoća mjesta
Ugostiteljska ponuda
Kapacitet marina
Opremljenost marina
Prostorni raspored marina
49,9 45,8 27,4
32,9 22,8 14,4
11,9 30,6 12,7
13,7 6,2 10,3
4,0 4,7 9,8
3,0 15,3 12,1
6,0 7,3 7,6
10,2 13,1 9,3
30,7 38,0 23,9
24,6 46,7 29,5
34,9 45,5 30,1
14,0 36,8 17,7
17,2 25,9 14,9
14,6 25,5 21,5
23,9 40,2 31,3
23,6 22,3 33,3
37,1 51,1 36,2
63,9 57,6 55,6
66,3 56,8 56,1
52,8 60,3 62,1
40,0 37,5 40,5
16,1 21,5 23,8
15,4 15,8 18,0
10,1 16,8 16,4
19,6 22,6 20,1
13,8 18,0 22,1
Soci
jaln
iel
emen
tiPr
iro
da
ioču
van
ost
Nau
tička
po
nu
da
u %
• 30Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
USPOREDBA S KONKURENCIJOMUSPOREDBA S KONKURENCIJOMGrčka Turska
Bolje u Hrvatskoj
Lošije u Hrvatskoj
'Vrijednost za novac' nautičke ponude
Imidž zemlje
Osjećaj sigurnostiu zemlji
Gostoljubivost
Klima
Ljepota krajolika
Ekološka očuvanost obale
Čistoća mora
Čistoća mjesta
Ugostiteljska ponuda
Kapacitet marina
Opremljenost marina
Prostorni raspored marina
36,2 7,2
8,3 14,1
13,6 22,4
10,2 7,6
10,8
9,5 10,5
5,4 10,5
8,6 10,8
21,9 14,9
18,0 14,1
22,6 14,4
13,8 7,2
19,3 10,1
20,2 49,4
37,8 54,5
30,9 28,9
33,7 50,5
44,7 61,0
53,2 58,5
59,5 51,3
41,6 53,5
22,2 26,2
27,4 40,1
29,6 28,2
33,2 38,6
20,2 20,9
Soci
jaln
iel
emen
tiPr
iro
da
ioču
van
ost
Nau
tička
po
nu
da
u %
• 31Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
STUPANJ STUPANJ ZZADOVOLJSTVA ADOVOLJSTVA –– TRENDTREND
TREND
Većinom elemenata nautičari izrazito zadovoljniji nego u 2004.Proširila se skupina elemenata kojima su nautičari zadovoljniNiti jednim elementom ponude nautičari nisu bili izrazito nezadovoljni u 2007. (u 2004. takvih je elemenata bilo 18 od 24)I dalje najveće prednosti hrvatske nautičke ponude – ljepota prirode i osobna sigurnostI dalje najveći nedostaci – opremljenost marinaI dalje najveće nezadovoljstvo elementima ponude destinacije (zabava, kultura, sport, kupnja)
• 32Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PPOTROOTROŠŠNJA NAUTINJA NAUTIČČARAARAProsječna dnevna potrošnja po osobi
25
15171
404
21112-
3878
Individualna plovidba
55Kultura, zabava, sport1816Kupnja
12358Izdaci za plovilo8320Najam73Skiper910Vez2322Gorivo i mazivo13Servisne usluge i ostalo4842Ostali izdaci11Smještaj
171100UKUPNO
2218Ugostiteljske usluge
22Ostalo
ČarterUkupno€
• 33Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PPOTROOTROŠŠNJA NAUTINJA NAUTIČČARAARAProsječna potrošnja po osobi na putovanju
678635169
1.482
Individualna plovidba
153163Izdaci za prijevoz1.178827Izdaci za plovilo458601Ostali izdaci
1.7891.591UKUPNO
ČarterUkupno€
IZDACI ZA PLOVILO:•Najam•Skiper•Vez•Gorivo i mazivo•Servisne usluge i ostalo
OSTALI IZDACI TIJEKOM PLOVIDBE:•Smještaj•Ugostiteljske usluge•Kupnja•Kultura, zabava, sport•Ostalo
• 34Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
PPOTROOTROŠŠNJA U DESTINACIJI NJA U DESTINACIJI –– TRENDTREND
TREND
Prosječna dnevna potrošnja ostvarena u 2007. 39% je veća od one u 2004. (u tekućim cijenama)
Prosječna dnevna potrošnja nautičara na vlastitim plovilima povećana 40%
Prosječna dnevna potrošnja ‘čarteraša’ povećana 23%
Izdaci za ugostiteljske usluge, trgovinu, sport, zabavu i kulturu povećani su 53%
Izdaci za plovilo povećani su 31% Izdaci za gorivo porasli 68%
• 35Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
UKRATKO...UKRATKO...
Povećan broj noćenja nautičara u lukama nautičkog turizma
Smanjeno prosječno trajanje boravka
Povećan udio visoko obrazovanih nautičara
Povećana učestalost sudjelovanja u različitim aktivnostima
Povećan stupanj zadovoljstva elementima ponude
Ponudom marina i destinacija nautičari i dalje srednje zadovoljni ili nezadovoljni
Povećana prosječna dnevna potrošnja
• 36Institut za turizam • www.iztzg.hr n a u t i k a 2007
Institut za turizamVrhovec 5, 10000 Zagreb
Tel: 01 3909 666Fax: 01 3909 667Email: [email protected]: www.iztzg.hr
Hvala na pozornosti!