20/201421. svibnja 2014.

Hrvatski Caritas poziva na iskazivanje solidarnosti

sa žrtvama poplave

Uslijed velikih materijalnih stradanja i brojnih

ugroženih obitelji i domaæinstava uzrokovanih

poplavama u kontinentalnoj Hrvatskoj, Hrvatski

Caritas je pokrenuo akciju prikupljanja pomoæi

poplavljenima.

U akciju je moguæe ukljuèiti se: uplatom na žiro-raèun

Hrvatskog Caritasa: IBAN HR05 2340 0091 1000 8034

0, poziv na broj 175; SWIFT PBZGHR2X; pozivom na

donacijski telefon 060 9010 (6,25kn po pozivu, PDV

ukljuèen); on-line uplatama na www.caritas.hr.

Takoðer se može uplatiti pomoæ na raèun Caritasa BK

BiH: KM: 338 690 221 206 2902. Za uplate iz

inozemstva: EUR: 338 690 481 206 3318, IBAN: BA39

338 690 481 206 3318, SWIFT CODE:UNCRBA 22

Graðani se o ostalim konkretnim moguænostima

ukljuèenja u akciju pomoæi poplavljenima mogu

informirati u najbližem biskupijskom ili župnom

caritasu.

Komemoracija žrtava Bleiburga i Križnoga puta

Misno slavlje predvodio je biskup Uziniæ pozvavši na

istinu i oprost

Prvi trajni ðakon Vrhbosanske nadbiskupije

Duboko dirnut prirodnom katastrofom, koja je zadesila

taj kraj i šire podruèje, kardinal Puljiæ je poruèio

vjernicima da ne klonu duhom, da budu izdržljivi i puni

pouzdanja u Boga

Domovinske vijesti

Pula: Spomen bl. Miroslava Bulešiæa

Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupije

XI. dani franjevaèke kulture u Našicama

Proslavljen Dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u

Splitu

Predstavljen "Glas Svete Barbare"

Dubrovnik: Meðunarodni dan obitelji

Priznanja franjevcu i župi u povodu Dana grada Slavonskog Broda

Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljeni pleternièki kraj

Kardinal Bozaniæ primio gradonaèelnika Bandiæa

Okružnica ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa Ðure Hraniæa

Pokop preè. Petra Boguta

Crkva u Hrvata

Otvoreni "Dani Albe Vidakoviæa" u Subotici

Sveèano otvoreno 56. meðunarodno vojno hodoèašæe

Zajednièka sjednica bosanske i hercegovaèke franjevaèke provincije

Biskupu Jezerincu uruèena zlatna medalja Meðunarodnog vojnog

hodoèašæa

Apel predsjednika UFME franjevaèkim provincijama u Europi

Inozemne vijesti

Generalna skupština Papinskih misijskih djela u Rimu

Papa s rektorima i studentima papinskih zavoda i konvikta u Rimu

Rabin Skorka o putovanju pape Franje u Svetu zemlju

Kanonizacija dvojice papa na Twitteru

Papa Franjo spomenuo se žrtava poplava

Prilog dokumenti

Dar jakosti

Priopæenje s 48. plenarnog zasjedanja HBK

U vjernièkoj zajednici nema mjesta naklapanju, zavisti i ljubomori

Domovinske vijesti

Pula: Spomen bl. Miroslava BulešiæaPula, 13.5.2014. (IKA) - U prigodi 94. obljetnice roðenja bl.Miroslava Bulešiæa, u utorak 13. svibnja, o blagdanu GospeFatimske u pulskoj kapeli Milosrdnog Isusa sveèano jepostavljena slika Blaženika i djeliæ košulje koju je nosio utrenutku muèeništva. Misno slavlje predvodio je generalnivikar mons. Vilim Grbac u zajedništvu s dijecezanskimpostulatorom kauze mons. Vjekoslavom Milovanom,pulskim dekanom preè. Milanom Mužinom te drugimpulskim sveæenicima. Blaženikova spremnost na žrtvu u obrani vjere stalni jepoziv svakome od nas da idemo putem kršæanske svetosti,istaknuo je mons. Milovan. Danas, osim što je roðendan bl.Bulešiæa, obilježavamo i obljetnicu prvog ukazanja MajkeBožje u Fatimi, koje se dogodilo 13. svibnja 1917., rekao jemons. Grbac na poèetku homilije. Fatimsko ukazanjedogodilo se u doba Prvog svjetskog rata, u vrijeme velikogbeznaða, kada su milijuni ljudi ginuli po bojištima, a još višenjih od zaraznih bolesti. Majka Božja ukazala se djeci i bitnjezine poruke bio je poziv na obraæenje. U tom izvanrednoteškom vremenu ratnih strahota BDM poziva na obraæenje,na promjenu života. To je poruka koja i nama danas govori,poziv je to na molitvu, na promjenu života. I današnje jevrijeme teško, i èesto izgleda beznadno, no poruka GospeFatimske poziva nas da se zapitamo "Što ja mogu uèiniti dato vrijeme bude drugaèije, da se dogodi neka promjena nabolje?"I Bulešiæevo vrijeme je bilo teško; nije bilo lako vjernicima,a posebno je bilo teško sveæenicima. Bulešiæ je èinio onolikokoliko je mogao. Odgovorio je na izazove vremena svojomodgovornošæu. Shvatio je svoje poslanje župnika i sveæenikaizuzetno odgovorno, nije došao na župu samo komotnoprovesti župnièki život, nego je došao služiti èovjeku. Zatoje imao vremena i za nemoæne, borio se za one koji su bili uzatvoru, komunicirao je sa svim moguæim režimima zadobro èovjeka. Iz njegova se životopisa vidi da je bio osobadosljedna svome poslanju, i kao takav je smetao svimrežimima i svi su ga optuživali da suraðuje s njihovimneprijateljima, a on je samo vršio svoj sveæenièki poziv,samo je služio èovjeku, svakome èovjeku, bez obzira na bilokakvu pripadnost. Bulešiæa su nagovarali da ode, da seskloni u Italiji, ali nije to uèinio, ostao je rekavši: "Meni jemjesto ovdje, ovdje gdje su ljudi kojima ja služim". Službuodgojitelja u Pazinu prihvatio je iz poslušnosti premda biradije bio ostao na župi, misleæi kako bi u župi više koristio. Bulešiæa nisu zaustavila ni zastrašivanja ni druge poteškoæe.Postao je tajnik Zbora sv. Pavla sa željom da ujedini istarskosveæenstvo koje je tada bilo podijeljeno u dvije biskupije i dapokuša komunicirati s vlastima, kakve god one bile, zadobro Crkve. Zauzimao se za vjeronauk u školama,smatrajuæi da se na taj naèin itekako može naviještatiRadosnu vijest. Ta njegova hrabrost vodila ga je i kada je uBuzetu stao pred svetohranište da ga zaštiti od napadaèa.Jednako tako je postupio i u Lanišæu kada je iz župnog uredaizašao pred napadaèe. A isto je tako postupio i u crkvi, prijetoga, gdje je, dok su vani bijesno napadali crkvu i one koji suje branili, tješio i hrabrio djecu, èinio je ono što mu je bilomoguæe u tome èasu. Upravo to je uzor postavljen pred nas, to je ono po èemusmo pozvani slijediti bl. Miroslava Bulešiæa, i neka nas ovaslika i ovaj isjeèak tkanine upravo na to podsjeæaju, i kadabudemo zastali pred slikom neæe biti samo zato dapoèastimo jedan prerano prekinut mladi život, nego æe to biti

sa nakanom da vidimo što mi možemo od njega uzeti za svojživot, po èemu æemo mi biti bolji ljudi i bolji kršæani,istaknuo je mons. Grbac. Bulešiæeva prolivena krv mora nas danas podsjetiti da smouvijek pozvani èiniti dobro, da smo uvijek pozvani živjeti zaprave istinske vrijednosti. Poštenje, pravednost,miroljubivost i požrtvovnost nikada ne mogu biti alternativaza nas, mi trebamo uvijek biti oni koji se opredjeljuju zadobro i da na taj naèin gradimo i izgraðujemo svijet oko nas.Pozvani smo svoje svjedoèanstvo pokazati poštenim ipravednim životom, obiteljima otvorenim životu, složnimobiteljima, gdje se cijeni požrtvovnost, skromnost ijednostavnost. To je za svakoga od nas ispit savjesti, hoæe liiza nas ostati takva djela, poruèio je propovjednik. Podsjetivši na evanðelje Nedjelje Dobroga Pastira mons.Grbac istaknuo je kako je bl. Bulešiæ bio dobar pastir,poznavao je sve svoje župljane i svaki mu je bio važan inikoga nije zanemario. Nisu pastiri samo sveæenici i biskupi,svaki otac, i svaka majka je pastir, ili dobar ili loš, svakiodgojitelj takoðer, svaki onaj koji je odgovoran ne samo zasebe nego i za druge je dobar ili loš pastir. Možemo lizamisliti sebe kao dobre pastire koji æe nešto pokrenuti, kojiæe èiniti dobro, koji æe biti dobri primjer drugima oko sebe,koji æe nastojati svoje bližnje ohrabriti? Takav je bioMiroslav Bulešiæ za koga se nadamo da æemo doživjeti iproglašenje svetim. Neka nas njegova slika i ovaj djeliækošulje uvijek podsjeæaju da smo pozvani živjeti jedni zadruge, da smo pozvani svjedoèiti svoju vjeru, živjetikršæanska naèela neovisno o tome jesu li ili nisu u modnomtrendu nekih svjetovnih mjerila, i neka nam ta nastojanjabudu put do Života Vjeènoga, zakljuèio je propovjednik. Misno slavlje klavirskom je glazbom pratio pulski kantautorBruno Krajcar, koji je na prikazanju izveo svoju skladbukomponiranu za prigodu beatifikacije "Svjedok vjereMiroslav Bulešiæ". Komadiæ tkanine Blaženikove košuljekoji je darovao sestrama Milosrdnog Isusa za njihovu kapeluu Domu sv. Polikarpa, Krajcar je naslijedio od svogpokojnog strica vlè. Ivana Krajcara. Na kraju misnogaslavlja sliku je na zid prenio mons. Vjekoslav Milovan, azakljuèilo se molitvom Blaženiku. Završne zahvale izrekla jes. Jaira Udovièiæ, predstojnica pulske kuæe sestaraMilosrdnog Isusa.

Tribina "Što bi bila Crkva bez Krista? Što bi bila Crkvabez Marije?"Osijek, 13.5.2014. (IKA) - U crkvi Sv. Josipa Radnika uOsijeku na blagdan Gospe Fatimske, 13. svibnja, održana jetribina posveæena Blaženoj Djevici Mariji, koju je pripremilai vodila skupina prosvjetnih djelatnika župe sv. JosipaRadnika u Osijeku. Naslov tribine, kao i njezin sadržaj,pripremljeni su prema knjizi fra Bonaventure Dude, "Malidarovi Isusovoj i našoj Majci". Time se župa sv. JosipaRadnika iz Osijeka pridružila slavlju 90. roðendana fraBonaventure, ponajboljeg hrvatskoga biblièara i prevoditelja"zagrebaèke Biblije". Voditeljica tribine s. Marija StelaFilipoviæ, prenijela je prisutnim posjetiteljima pozdrave fraBonaventure, koji je u telefonskom razgovoru izrazio velikuradost zbog toga dogaðaja. Program tribine sastojao se od tridijela. U prvom dijelu predstavljeno je znaèenje pojedinihrijeèi, tj. odlomaka Zdravomarije. Drugi dio bio je posveæenotajstvima svete krunice, a treæi dio štovanju Marijinu, ukojemu je naglasak opet bio na svetoj krunici.

Domovinske vijesti ika

2 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Svetoj krunici posveæena je i izložba 130 krunica iz cijelogasvijeta, postavljena u župnoj dvorani (krstionici). Izložbu jepostavila Eva Èelikoviæ, prof. hrvatskoga jezika iz BelogManastira.Tribinu su pjevanjem Gospinih popijevki obogatilePjevaèice puèkoga pjevanja crkve Sv. Lovre iz BaranjskogaPetrova Sela. Izvele su nekoliko pjesama posveæenih Gospi(Dospilo je svibnja polje zeleno, Da pivamo prilipe pismice,Marijo, o mila majèice, Marijo, s neba pogledaj nas, Sude odmilosti i Zdravo Djevo, svih milosti puna). Posjetitelji suimali prigodu kupiti nosaè zvuka na kojemu su snimljeneGospine popijevke pod nazivom "Marijo, o mili glas".

Zavjetno hodoèašæe studenata, profesora i djelatnikaKBF-a u ÐakovuDragotin, 13.5.2014. (IKA/TU) - U utorak 13. svibnja, nablagdan Gospe Fatimske, studenti, profesori i djelatniciKatolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu hodoèastili suu svetište Gospe Dragotinske. Prije mise studenti supredmolili krunicu kod kipa Blažene Djevice Marije, anakon toga je uslijedila misa koju je predvodio mons. IvanÆuriæ, generalni vikar u koncelebraciji s profesorima KBF-ai odgojiteljima sjemeništa. Mons. Æuriæ je u homiliji istaknuo kako su oni koji su došliu Dragotin pokazali da su nasljedovatelji pobožnosti premaBlaženoj Djevici Mariji. S Marijom i pred njom postajemoBožja djeca, poput djece kojoj se ukazala Gospa Fatimska.Sveti Ivan Pavao II. utvrdio se u vjeri prema Mariji kada je13. svibnja pokušan atentat na njega. Važno je iskustvobiblijske vjere. Pobožni Izraelac uvijek je èastio èudesnadjela Božja. Ta djela su trajno Božje djelovanje i vjernostobeæanjima. Na poseban naèin istaknuto je kako trebamo bitisvjesni toga da je naša povijest ucijepljena u povijestspasenja. Zahvaljujuæi toj ucijepljenosti oèuvani smo odtame, oèaja i toga da nam se život svodi samo na prolaženjevremena. Ispravno štovati Mariju znaèi od nje uèiti. Marijasvakome od nas ponavlja ono što je rekla na svadbi u KaniGalilejskoj: "Što god vam rekne, uèinite!" Potrebno je bitivjerodostojan i prepoznavati Boga onakvim kakav je, a neiskrivljavati njegovo lice. Ako smo nevjerodostojnipostajemo i nesigurni te bježimo od vjere koja ne slièiosobnom odnosu s Bogom nego ideologiji. Želimoposvjedoèiti da smo u Bogu našli uporište, a to najboljeiskazujemo u zajedništvu s Crkvom, rekao je propovjednik. Nakon mise prisutni su se još zadržali u crkvi na kratkojpobožnosti Mariji. Susret je završen zajednièkim ruèkom idruženjem.

Rekolekcija sveæenika Šibenske biskupijeŠibenik, 14.5.2014. (IKA) - Redovita mjeseèna rekolekcijasveæenika Šibenske biskupije održana je u srijedu 14. svibnjau zgradi Sjemeništa u Šibeniku. Na temu "Obitelj – Crkva umalom unutar župne zajednice" govorili su župnikzagrebaèke župe svete Barbare mons. Antun Sente ml. ikoordinator župne obiteljske zajednice Lovro Rebiæ.Obiteljska zajednica u župi svete Barbare otvorena je svimobiteljima koji su kroz nju voljni snažnije živjeti kršæanstvo,rekao je mons. Sente, predstavljajuæi šibenskim sveæenicimaobiteljski pastoral svoje župe. Istaknuo je važnost rada sobiteljima. Mišljenja je kako mnoge dobre stvari i inicijativenastaju upravo u obiteljskoj zajednici. Zauzeti vjernik LovroRebiæ prenio je svoja iskustva obiteljskog pastorala u župisvete Barbare. Istaknuo je važnost sveæenika u radu sobiteljima. Obiteljska zajednica vjernicima daje novepoglede na življenje braènog i obiteljskog zajedništva.

XI. dani franjevaèke kulture u NašicamaNašice, 14.5.2014. (IKA) - Svibanjski dani u Našicamaprotjeèu u znaku XI. dana franjevaèke kulture (DFK), kojesuorganizacijski osmišljavaju i ostvaruju tamošnjifranjevaèki samostan, Zavièajni muzej, Ogranak Maticehrvatske te Hrvatska narodna knjižnica i èitaonica Našice.Ovogodišnji DFK otvoreni su 3. svibnja koncertom Hrvatskoga pjevaèkog društva "Jeka" iz Samobora, upovodu 140. obljetnice osnutka toga zbora. Zborom jeravnao umjetnièki voditelj maestro Josip degl'Ivellio. Uimedomaæina goste i publiku u crkvi Sv. Antuna Padovanskogpozdravio je našièki župnik i gvardijan franjevaèkogsamostana fra Dragutin Bedenièiæ. U nedjelju 4. svibnja u pastoralnoj dvorani Emauspredstavljen je nakon veèernje mise pretisak knjige "Svetacmladih sveti Dominik Savio", uz nastup našièkoga crkvenogzbora Snaga Duha i prigodan igrokaz mladih Valpovèana.Osnovci i srednjoškolci: Antonio Miloševiæ, BenjaminÈaušiæ, Branimir Živkoviæ, Denis Lazar, Marko Šaroniæ,Manuel Cvetkoviæ i Ivan Vidušiæ, uz struènu podrškulektorice predstavljene knjige prof. Ljiljane Silaði, uprizorilisu životopis sv. Dominika Savija (1842. – 1857.) èiji sespomendan obilježava 6. svibnja. Knjigu je u vlastitojnakladi priredio, osuvremenio i izdao vlè. Pavo Martiæ,župni vikar u valpovaèkoj župi Bezgrešnog zaèeæa BDM. U sklopu DFK otvorena je 7. svibnja izložba stalnog postavavitraja iz našièke crkve u hodniku ispred samostanskeblagovaonice i u kapelici, uz nazoènost autora akademskogslikara, ilustratora i pedagoga Branimira Dorotiæa, koji jegodine 1998. napravio skice za vitraje s ikonografskimlikovima Majke Božje, sv. Antuna, sv. Franje, sv. Klare iKrižni put te grb Slavonije i Našica, a izraðeni su uStaklarskoj umjetnièkoj radionici za izradu vitraja MarijanaIliæa iz Zagreba. O umjetniku i vitrajima koji našièkomsamostanu daju novu vizuru i vizitkartu govorili sunovoizabrani provincijal HFP sv. Æirila i Metoda fra IlijaVrdoljak, našièki gvardijan fra Dragutin Bedenièiæ i prof.Silvija Luèevnjak. Izložba je izazvala veliko zanimanježupljana koji su pokazali oduševljenje idejnim rješenjemizloženih umjetnina dostupnih trajno javnosti u novomsvjetlu i okruženju. Zanimljiv tematski prilog Dana franjevaèke kulture bilo jepredavanje umirovljenog knjižnièara i arhivara MateBatoroviæa "Svjetovni franjevci – povijest Treæega reda" uzizložbu knjiga, dokumenata i slikokaz Hrvatske narodneknjižnice i èitaonice Našice u pastoralnoj dvorani Emaus.Prigodnom rijeèju o znaèenju kulture (sabiranja, razvijanja,obraðivanja i unaprjeðenja života) te ukorijenjenostièovjekova duha i duše u kontekstu Dana franjevaèke kulture,nazoène je uime domaæina samostana pozdravio fraTomislav Smiljaniæ. Uslijedilo je predavanje o velikojfranjevaèkoj obitelji – redovima i bratovštinama pomoæukojih su franjevci vodili kršæanske laike putem savršenstva uduhu "Serafskog oca". Nažalost, neke su samostane, poputlepoglavskog, vlasti zatvorile, o èemu je August Šenoanapisao dirljivu pjesmu "Fratarska oporuka", koju suproèitali našièki gimnazijalci Filip Zlosa i Rebeka Mediæ. Opovijesti našièkog bratstva FSR-a od 1884. i današnjoj uloziTreæeg reda govorila je s. Anðela Feger, istaknuvši da 76zavjetovanih èlanova i 3 novaka (u pripravi) u jednostavnostii poniznosti srca na radost bližnjima koraèaju stopama sv.Franje ususret starim i bolesnim osobama – u duhuFranjinoga duboko proživljenoga gesla "Ljubav nijeljubljena". O Franjevaèkoj mladeži koja u našièkoj župidjeluje veæ dva desetljeæa govorio je sadašnji predsjednikFRAMA-e Robert Kresiæ. Batoroviæev istraživaèki projekt ofranjevcima kao prenositeljima evanðeoske poruke spasenja

Domovinske vijestiika

321. svibnja 2014. broj 20/2014

zoran je prikaz misli sv. Franje koja ga je zanosila i nosilakroz život. Predavaèu i sudionicima programa zahvalila jesuorganizatorica DFK Silvija Luèevnjak.Susretom na temu "Franjevci i Hrvatska katolièka misija uBeèu" na blagdan Gospe Fatimske, 13. svibnja, nakonmolitve krunice i veèernje mise, u župnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskog programski su zatvoreni ovogodišnji Danifranjevaèke kulture u Našicama. Knjigu filologa dr. MarkoLukende "Živjeti negdje drugdje", posveæenu životu ikulturnom djelovanju Hrvata u Beèu, predstavili su fraIlijaVrdoljak – petnaestogodišnji voditelj Hrvatske katolièkemisije u Beèu i provincijalni ministar Hrvatske franjevaèkeprovincije sv. Æirila i Metoda, te autor knjige – nekadašnjibeèki student i doktorand, suosnivaè raznih udruga i svjedoknjihovih uspona i padova, a danas znanstvenik Instituta zahrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Prikupljenu arhivskugraðu objavio je u historiografskoj studiji pod naslovom"Živjeti negdje drugdje", koju je 2012. objavila Hrvatskakatolièka misija iz Beèa. Sadržaj knjige donosi podatke odjelovanju udruga koje su Hrvati osnivali u Beèu posljednjih90 godina, gdje su dio svog života proveli mnogi hrvatskiintelektualci. Veæina današnjih beèkih Hrvata, kojih ondjeima oko 35.000, doselila se u glavni grad Austrije u drugojpolovici 20. st., uglavnom kao ekonomska ili politièkaemigracija. Knjiga je nastala tragom druženja i težnjenacionalno osviještenih intelektualaca ranih 70-ih daosvijetle položaj Hrvata (1971./1972.) u domovini i svijetujer ono što nije zapisano – nestaje. Autor je izraziozahvalnost fra Iliji Vrdoljaku za nesebièan doprinos tijekompisanja knjige u vidu poticaja, ohrabrenja, zanimljivihpriloga i recenzije te promicanja istraživaèke graðe kaotemelja za doradu teme koja zrcali hrvatsku stvarnost udomovini i dijaspori. Zapisi i svjedoèanstva o tragiènoj, muèenièkoj smrtiautorova brata vlè. Filipa Lukende i redovnice Cecilije Grgiæu Presnaèama kod Banje Luke, nastali su u duhu izrekebosanskih franjevaca: "Zapiši pa æe i Bog zapamtiti".Obljetnica ubojstva nevinih žrtava muèenih i zapaljenih 12.svibnja 1995., bila je prigoda za predstavljanje 2.dopunjenog i proširenog izdanja knjige dr. sc. MarkaLukende. U žrtvi stradalnika i knjizi Presnaèki muèeniciprepoznaju se elementi pravoga kršæanskoga muèeništva,svjedoèenja za Boga životom i smræu. To je istodobno ispomen na njihovu vjernost Kristu do prolijevanja vlastitekrvi i baština našeg naroda – znak odgovornog vjernièkogživljenja, razboritosti, muèeništva, osjeæaja i volje u služenjuvelikodušna i nepodijeljena srca, istaknuto je napredstavljanju.

Proslavljen Dan Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u SplituSplit, 14.5.2014. (IKA) - Katolièki bogoslovni fakultetSveuèilišta u Splitu sveèano je u srijedu 14. svibnjaproslavio svoj dan i petnaestu godinu pripadanja splitskojsveuèilišnoj zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijeliosvjedodžbe, diplome, licencijate i nagrade studentima tepovelju zahvalnosti umirovljenom i istaknutom nastavnikuFakulteta. Sveèanost je poèela euharistijskim slavljem kojeje u kapeli Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu predvodioveliki vicekancelar KBF-a u Splitu i provincijal ProvincijePresvetoga Otkupitelja fra Joško Kodžoman, ukoncelebraciji s dekanom KBF-a prof. dr. don AntomMateljanom, profesorima i odgojiteljima. Fra Joško Kodžoman u homiliji je istaknuo kako bez živogosobnog iskustva vjere i bez prisnosti s Bogom, èovjek teškomože drugima otkriti Krista i odgovoriti na zahtjeve koji

proizlaze iz apostolske i crkvene službe. "Prije svegapozvani smo biti svjedoci bezuvjetne ljubavi i oproštenja,koje drugima nudimo bezuvjetno. Pozvani smo, u svijetupunom negostoljubivosti, svjedoèiti poruku osloboðenja odraznih navezanosti, u svijetu u kojem prevladavamaterijalistièka koncepcija spasenja, razglašavati mir iradost, u svijetu koji je pun straha, žalosti, beznaða, jednomrijeèju poruku spasenja", zakljuèio je provincijal Kodžoman. Nakon euharistijskoga slavlja uslijedio je akademski èin uvelikoj sjemenišnoj dvorani. Voditeljica programa JelenaHrgoviæ proèitala je èestitku splitsko-makarskog nadbiskupaMarina Barišiæa koji zbog sudjelovanja na plenarnomzasjedanju Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, nijebio u moguænosti sudjelovati na proslavi. Uz èestitkudekanu, svim profesorima, djelatnicima i studentima,nadbiskup je napisao: "Dan Fakulteta, ne zaboravljajuæipoteškoæe i ogranièenja, svojevrsna je žetva osobnih izajednièkih uspjeha, kako pojedinaca tako i našeg Fakultetau cjelini. Èestitam svim diplomantima sa željom da svojomstruènošæu te duhovnom i moralnom zrelošæu, daju novo licenašoj Crkvi i društvu". Nadbiskup je zaželio da DanFakulteta bude poticaj i sjeme viših dometa i još bogatiježetve. Dekan Fakulteta prof. Mateljan uputio je dobrodošlicu svimanazoènima, osobito velikom vicekancelaru KBF-a u Splitu iprovincijalu Kodžomanu, prorektorici Sveuèilišta u Splituprof. dr. Branki Ramljak, prorektoru prof. dr. TomislavuKiliæu, dekanima katolièkih teoloških uèilišta, nazoènimdekanima, prodekanima i drugim predstavnicima splitskihfakulteta i ostalih visokih uèilišta, predstavnicima grada ižupanije, predstavnicima znanstvenih udruga i kulturnihustanova te nastavnicima, studentima i osoblju Fakulteta.Sve nazoène pozdravio je i veliki vicekancelar KBF-a uSplitu Kodžoman te istaknuo. "Fakultet uspješno odgovarana sve izraženiju društvenu potrebu znanstvenog bavljenjamnogim filozofsko- teološkim, etièkim i socijalnim temamate svojim radom znaèajno pridonosi popunjavanju nastalogvrijednosnog vakuuma u našem suvremenom društvu,odgajajuæi i obrazujuæi prije svega nove naraštaje teološkihstruènjaka u Hrvatskoj od kojih se oèekuje da i sami utjeèuna promjenu krivog mentaliteta i krivo formirane društvenesvijesti". Svim profesorima, djelatnicima i studentimazaželio je da svoj rad provedu u tihom kritièkompreispitivanju, koje æe ih potaknuti na izgradnju veæegpovjerenja i još veæeg zauzimanja za uspjeh ove crkveneinstitucije. Prorektorica Sveuèilišta u Splitu dr. Ramljak je u svoje, iuime rektora prof. dr. Ivana Paviæa, èestitala svima na svimdostignuæima u prethodnom razdoblju, rekavši: "Katolièkibogoslovni fakultet je mlada i mala, ali vrlo znaèajnasastavnica Sveuèilišta u Splitu, stoga vam od srca želimopuno uspjeha uime cijele akademske zajednice". Dekan Mateljan iznio je izvješæe o radu Fakulteta odprošlogodišnje proslave dana Fakulteta. Službe dekana iprodekana na poèetku nove akad. godine preuzeli su prof. dr.Ante Mateljan, prof. dr. Ante Vuèkoviæ i prof. dr. JadrankaGarmaz. Na Fakultetu je u tri dodiplomska/diplomskastudijska programa, Integrirani filozofsko-teološki,Preddiplomski teološko-katehetski, Diplomski teološko-katehetski studij, u ovoj akademskoj godini, 2013./2014.,upisano 214 redovitih studenata, 98 muškaraca i 116 žena.Od toga je 48 bogoslova, 4 redovnice te 4 slušaèa. Dvaposlijediplomska studija: "Kršæanstvo i suvremena kultura"te "Povijest teologije i crkvenih institucija" pohaða 26redovitih studenata. Uz 33 nastavnika, od èega 20 uznanstveno-nastavnom zvanju, na KBF-u je zaposleno 6djelatnika na administrativnim i 5 na tehnièkom poslovima.

Domovinske vijesti ika

4 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Dio nastavnika KBF-a ukljuèen je u rad sveuèilišnih odborai povjerenstava, a razvijena je suradnja sa Sveuèilištem uZagrebu i Zadru te Institutom sv. Anselma Rimu, Katolièkimbogoslovnim fakultetima u Zagrebu i Ðakovu, a unutarSplitskog sveuèilišta s Filozofskim fakultetom,Umjetnièkom akademijom i drugim sastavnicama. Potpisanisu i ugovori o meðunarodnoj suradnji s Teološkimfakultetima na Sveuèilištima u Luzernu, Krakovu i St.Georgen u Frankfurtu, a nastavljena je suradnja s Teološkimfakultetom u Innsbrucku, a u vidu je i suradnja saSveuèilištem u Varšavi te drugim sveuèilištima unutarEuropske unije. U ožujku i travnju 2014. na KBF-u jeobavljen postupak reakreditacije od strane meðunarodnogPovjerenstva AZVO-a, te vizitacija od strane Povjerenstvakojega je imenovao Veliki kancelar. Kroz proteklu godinunastavnici KBF-a objavili su 12 knjiga, dva prijevoda, 61znanstveni rad, te 40 ostalih radova. KBF je organiziraomeðunarodni znanstveni simpozij "Recepcija II. vatikanskogsabora s posebnim osvrtom na Crkvu i Hrvata", te je biosuorganizator meðunarodnog simpozija "Pastoral zdravstva",zajedno sa HKLD-om i Odborom za pastoral zdravstvaHBK, kao i suorganizator 39. meðunarodnog simpozijaprofesora filozofije i teologije. Fakultet redovito izdaje 2znanstvena èasopisa "Crkvu u svijetu" (A1) i "Službu Božju"(A2), i to po 4 broja godišnje. Organizirana je i udrugabivših studenata KBF-a, pod imenom "Teofil". Uslijedila je dodjela licencijata teologije, diploma isvjedodžbi za 46 studenata/studentica. Petnaest studenataprimilo je svjedodžbe prvostupnika/prvostupnice katehetike,dvoje studenata stekli su zvanje diplomiranog katehiste, adeset studenata postiglo je zvanje magistra/magistrekatehetike. Jedna studentica stekla je zvanje diplomiraneteologinje, dok ih je šesnaestero postiglo zvanjemagistra/magistre teologije. Crkveni akademski stupanjlicencijata iz teologije prema crkvenim propisima postigli suIvana Grabiæ i Dujo Jukiæ. Prigodom Dana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitukojega je obrazložio prodekan dr. Vuèkoviæ, Fakultetdodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagradadodjeljuje studentu koji je položio sve predmete cjelovitogastudija te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod4,0. Ove godine nagrada je dodijeljena Zrinki Plenkoviæ kojaje u prošloj ak. god. odslušala cjeloviti programPreddiplomskog i diplomskog filozofsko-teološkog studija ipoložio sve ispite s prosjeènom ocjenom izvrstan (4,78).Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je u proteklojakademskoj godini položio sve predmete iz godine koju jepohaðao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije bitiispod 4,0. Ove godine nagraðen je Danko Kovaèeviæ,student druge godine Preddiplomskog i diplomskogfilozofsko-teološkog studija. U protekloj je akademskojgodini ostvario 60 ECTS bodova s prosjeènom ocjenom(5,00). Treæa nagrada dodjeljuje se studentu koji ima najboljiseminarski rad u protekloj godini, èija ocjena ne smije bitiispod 4,0. Ove godine nagraðen je seminarski rad IvanaTrpimira Loziæa, studenta èetvrte godine Preddiplomskog idiplomskog filozofsko-teološkog studija. Seminarski radizradio je pod vodstvom prof. dr. sc. Josipa Mužiæa podnaslovom "Fenomenologija homoseksualnosti ihomoideologija". Rad je ocijenjen ocjenom izvrstan.Prigodna povelja zahvalnosti dodijeljena je umirovljenomprofesoru dr. Nedjeljku Anti Anèiæu. Akademski èin uvelièao je pjevanjem mješoviti zborfakulteta uz glasovirsku pratnju s. Lidije BernardiceMatijeviæ i pod ravnanjem mo Šime Maroviæa.

Zagreb: Veèer s dvojicom svetih papaZagreb, 14.5.2014. (IKA) - Kršæanski kulturni centarorganizirao je "Veèer s dvojicom svetih papa", sjeæanje naživot i poruke Ivana XXIII. i Ivana Pavla II. Susret je održan14. svibnja u dvorani Družbe sestara milosrdnica u Zagrebu.U prvom dijelu programa predstavljen je sv. Ivan XXIII.Predsjednica Kršæanskoga kulturnog centra, Marija Perèiæ,iznijela je njegov životopis, posebno istaknuvši glavneznaèajke njegova govora kojim je otvorio II. vatikanskisabor. Nakon toga, èlanice Centra èitale su poruke, misli,crtice iz života Ivana XXIII., kao i duhovite zgode po kojimaje takoðer prepoznatljiv. Na kraju prvoga dijela programa sviokupljeni bili su pozvani da se zajednièki izmoli molitva sv.Ivanu XXIII., sastavljena u povodu kanonizacije.U drugom dijelu programa kratkim životopisom predstavljenje sv. Ivan Pavao II. a zatim je uslijedilo èitanje njegovihizabranih misli i poruka koje je uputio hrvatskim graðanimau svoja tri pastoralna pohoda Hrvatskoj. Na kraju tog dijelaprograma zajednièki se izmolila molitva sv. Ivanu Pavlu II.U treæem dijelu programa duhovnik Kršæanskoga kulturnogcentra prof. dr. Anton Tamarut kratko je izložio važnost iznaèaj svetih papa za obnovu i život Crkve i suvremenihkršæana, kao i njihov pozitivan utjecaj na mnoge dogaðaje iljude u svijetu neovisno o njihovu opredjeljenju ipripadnosti. Govorio je i o teologiji sv. Ivana Pavla II., onjezinom velikom doprinosu za suvremeni život Crkve te outjecaju i na njega osobno kao teologa i sveæenika. Iznio jetakoðer i svoje osobno iskustvo susreta sa sv. IvanomPavlom II. Sestre milosrdnice program su upotpunile slikovnomprezentacijom svetih papa i glazbenom izvedbom.

Predstavljen "Glas Svete Barbare"Zagreb, 14.5.2014. (IKA) - Dvadeset i peti broj župnog lista"Glas Svete Barbare" predstavljan je u srijedu 14. svibnja udvorani "Ivan Znika" Pastoralnog centra u Vrapèu. O GlasuSvete Barbare, koji na 112 stranica u boji donosi pregršttekstova i slika o župi sv. Barbare, gradu Zagrebu i Crkvi usvijetu, te o kulturi i duhovnosti zapisanoj u Glasu SveteBarbare govorio je dr. Željko Joziæ, ravnatelj Instituta zahrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. Božo Skoko, docent naFakultetu politièkih znanosti u Zagrebu i mr. Antun Sente,ml., glavni urednik GSB. Predstavljanje su glazbeno uvelièali mladi glazbenici iz župeSvete Barbare: Marko Praniæ, Marina Èekol i obitelj Jurièki,Roko, Ljilja i Luka. Odjevena u narodnoj noši vrapèanskogpodneblja stihove vrapèanskog pjesnika Mirka Radušiæaobjavljene u novom broju župnog lista interpretirala jeZorica Barbariæ osnivaèica FA "Vrapèanci" dok je cijeliprogram vodio srednjoškolski dvojac Lucija Marendiæ iJakov Rebiæ. Dr. Skoko dao je visoku ocjenu profesionalnosti toga župnoglista istaknuvši kako je teško u medijima pratiti kronološkizbivanja u jednoj župi, a pritom biti zanimljiv ljudima izvante župe i biti trajno zanimljiv za pet ili deset godina posvojim vrijednostima i sadržajima. To je uistinu teško postiæizato mislim da Glas Svete Barbare uspijeva u tome spojitisve to, pratiti one dnevne aktualnosti a s druge strane pružatisadržaje koji æe biti edukativnog karaktera na duge staze.Skoko je govorio i o važnosti predstavljanja, brandiranjažupe, koja treba istaknuti što je, koji su joj ciljevi, po èemuje posebna, kako bi bila otvorena prema svojoj župnoj tesvekolikoj javnosti. Dr. Joziæ u predstavljanju posebno jegovorio o važnosti oèuvanja kajkavskog dijalekta.

Domovinske vijestiika

521. svibnja 2014. broj 20/2014

Dubrovnik: Meðunarodni dan obiteljiDubrovnik, 15.5.2014. (IKA) - U suradnji s Upravnimodjelom za meðugeneracijsku solidarnost, branitelje i obiteljDubrovaèko-neretvanske županije Obiteljsko savjetovališteDubrovaèke biskupije i Vijeæe za život i obitelj Dubrovaèkebiskupije organizirali su prigodnom tribinom "Izazovi ivrijednosti odgajateljskog poziva" u èetvrtak 15. svibnjaobilježavanje Meðunarodnoga dana obitelji u dvorani IvanaPavla II. u Dubrovniku. Dva uvodna predavanja održali sumr. Vinko Rožiæ, specijalist upravljanja ljudskimpotencijalima, i don Mihovil Kurkut, župnik župePomoænice kršæana iz Splita, salezijanac i odgajatelj. Nakonpredavanja dugogodišnji pedagozi i odgajatelji djece imladih Josip Ajdukoviæ, Ðelo Jusiæ i Sulejman Muratoviæ tedruge struène osobe koje se u svom poslu susreæu s tompopulacijom i zahtjevnošæu odgoja, isprièali su svojaiskustva i podijelili radosti i poteškoæe s kojima su sesusretali i susreæu. Mr. Rožiæ govorio je o zadovoljstvu uradu, napomenuvši kako ne postoji jedna definicija što je tozadovoljstvo u radu nego ih ima više tako da svatko može isam dati svoj odgovor. Postoji više èimbenika koji utjeèu nato zadovoljstvo i ono je povezano sa životnim zadovoljstvomopæenito. Nazoènima je ukratko predstavio i razlièite teorijemotivacije jer je motivacija jedan od važnih èimbenikazadovoljstva u radu, a ona može biti vezana uz rad, osobu,procese. Salezijanac Kurkut govorio je o svomvišegodišnjem odgoju mladih i kroz niz primjera pokazaokako danas u društvu postoji hitnost odgoja. Pozivodgojitelja je izuzetno težak, osobito danas, tako da mnogidolaze u napast da odustanu od odgoja upravo zbog toga jerje to tako teško. Ohrabrujuæi nazoène da ne odustanu,predavaè je istaknuo kako istinski odgoj znaèi biti blizumladom èovjeku te naveo misao don sv. Ivana Bosca,odgajatelja mladih, da je odgoj stvar srca. Kazao je i kako suu odgoju važna dva elementa: sloboda i disciplina. Nazoèneje na poèetku pozdravila zamjenica župana Marija Vuèkoviæ,a susretu su nazoèili i predstojnik Biskupijskog vijeæa zaživot i obitelj don Ivo Zeèeviæ i voditeljica Obiteljskogsavjetovališta Kristina Rožiæ. U glazbenom dijelu programanastupila je ženska klapa "Skontradura."

Ekipa sv. Josipa s Plovanije pobjednica KMNL-a "Sv.Donat" Zadarske nadbiskupijeLjubaè, 15.5.2014. (IKA) - Ekipa župe sv. Josipa –Plovanija iz Zadra pobjednica je ovogodišnje Katolièkemalonogometne lige Sv. Donat Zadarske nadbiskupije ipredstavljat æe nadbiskupiju na državnom natjecanju KMNL-a koje se od 30. svibnja do 1. lipnja održava u Puli. Uèetvrtak 15. svibnja na nogometnom igralištu u Ljupèu,Plovanija je u finalu pobijedila prošlogodišnjeg prvakaKMNL-a, ekipu župe sv. Petra i Pavla – Novi Bokanjac,rezultatom 5:2. Treæe mjesto osvojila je ekipa župe sv. JurjaVir. U igri za treæe mjesto Virani su pobijedili župu sv. AntePadovanskog sa Smiljevca u Zadru rezultatom 6:1. Najbolji strijelac KMNL-a je Luka Rukavina iz župe sv.Jurja u Viru. Pokal za najboljeg igraèa dobio je LovreKresoviæ iz župe sv. Josipa s Plovanije, a najbolji golman jeIvan Škoda iz ekipe Novi Bokanjac. Pokal za fair-play ekipuLige dobila je ekipa župe sv. Martina u Ljupèu, koji su zbogsvog naèina i pristupa igranju veæ i prije dobili to priznanje. Zadarski KMNL okuplja 21 ekipu od koje svaka imapetnaest igraèa, u dobi izmeðu 20 i 33 godine. Veæina igraèaujedno suigraèi malonogometnih klubova u zadarskojžupanijskoj ligi. Utakmice KMNL-a igrale su se naigralištima na Smiljevcu, Belafuži i Novom Bokanjcu. DonMarinko Jeleèeviæ, voditelj KMNL-a Sv. Donat, inaèe vratar

hrvatske nogometne reprezentacije sveæenika, zahvalio je napodršci sveæenicima Zadarske nadbiskupije i nadbiskupuŽelimiru Puljiæu. Sudionike je uime mons. Puljiæa pozdravioi pehar pobjedniku uruèio kanonik Stolnog kaptola sv.Stošije don Sreæko Frka Petešiæ, ohrabrivši sve da nastave nataj naèin graditi meðusobno zajedništvo i igrati u zahvalnostiBogu za darovani talent u sportu. Prigodnu rijeè uputio je idomaæin i veliki podupiratelj Lige, don Jerolim Lenkiæ,župnik Ljupèa, u èijoj je župnoj kuæi, nakon finala i dodjelepehara, prireðen agape za finalne sudionike KMNL-a. Napoèetku susreta, na igralištu je pjevana hrvatska himna teminutom šutnje odana poèast i molitva za žrtve Bleiburga.

Rukovoditelji ERSTE Grupe u Hrvatskoj volontirali zaCaritas Zagrebaèke nadbiskupijeZagreb, 16.5.2014. (IKA) - Veæ treæu godinu zaredomrukovoditelji ERSTE Grupe u Hrvatskoj volontiraju u akcijiureðenja interijera Caritasovih kuæa. Ove godine su radili naTrešnjevci i u Brezovci, od 12. do 16. svibnja. Ukupnopedeset i osam djelatnika ERSTEGrupe (Erste Banka, ErsteCard Club i sIT Solutions HR) u pet dana darovali su 464volonterska sata bojajuæi unutarnje zidove prostorija KuæeTrešnjevka i Kuæe bl. Alojzija Stepinca. Sav potrebanmaterijal potrošen za bojanje oko 1584 m2 životnog prostoraCaritasovih korisnika - djece i mladih bez odgovarajuæeroditeljske skrbi na Trešnjevci te djece i odraslih osoba stjelesnim i mentalnim ošteæenjem u Brezovici takoðer jedonirala ERSTE banka. Ova suradnja s CaritasomZagrebaèke nadbiskupije Erste&Steiermärkische Bank d.d.zapoèela je 2011. godine, kada je èetrdeset djelatnikavolontiralo obavljajuæi soboslikarske i lièilaèke poslove ukuæi u Vukomercu. U lipnju 2012. godine dvadesetakdjelatnika Banke volontiralo je bojeæi veliku zajednièkuprostoriju za druženje u Kuæi sv. Franje u Vugrovcu.

Sv. Ivan Nepomuk proslavljen u SaborskomSaborsko, 16.5.2014. (IKA) - Herojsko mjesto izDomovinskog rata i najviša župa Gospiæko-senjske biskupijeSaborsko sveèano je proslavila blagdan svog nebeskogzaštitnika sv. Ivan Nepomuk. Misno slavlje predvodio jeodgajatelj bogoslova u franjevaèkom samostanuHercegovaèke franjevaèke provincije u Zagrebu fra SvetozarKraljeviæ u suslavlju mjesnog župnika fra SlavkaAntunoviæa, župnika i dekana ogulinskog vlè. RobertaZuboviæa i sveæenika Ogulinskog dekanata. Kao i kodvelikog borca za ispovjednu tajnu sv. Ivana Nepomuka kojije zbog èuvanja tajne platio životom i muèenièkom smræu iu svakom od nas se istovremeno krije i nadmeæe kralj kojiželi znati tuðe tajne ali sv. Ivan koji ih štiti. Èesto smo vrloznatiželjni, èitamo crne kronike i traèeve i zanimamo se zaintime drugih. Posebno je to snažno u današnjem vremenu ukome nije lako èuvati intimnost i integritet bližnjih. Svakismo dan u kušnji da uèinimo nešto loše i da obezvrjeðujemojedni druge. Pravi zadatak za sve nas je odgojiti pastira usebi da èuva onaj drugi, lošiji dio naše osobe, istaknuo je fraSvetozar u propovijedi stavljajuæi svima za uzor sv. IvanaNepomuka. Na poèetku mise moljene su litanije za poginuleSaborèane u Domovinskom ratu kao i odrješenje grijeha.Nakon mise sveæenici su nazoèili danu opæine Saborsko iprogramu uèenika mjesne podruène škole o nekadašnjimobièajima vezanim uz vjenèanja. Misi su nazoèili ipredstavnici mjesnih i županijskih vlasti.

Domovinske vijesti ika

6 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Omiš proslavio Sv. Ivana NepomukaOmiš, 16.5.2014. (IKA) - Velikim sveèanim ophodompraæenim zvonjavom crkvenih zvona zapoèela je 16. svibnjaproslava blagdana sv. Ivana Nepomuka, nebeskog zaštitnika grada Omiša, kada se ujedno slavi i Dan grada. U ophodu sasveèevim kipom sudjelovali su sveæenici, ovogodišnjiprvoprièesnici i krizmanici, ministranti, izviðaèi, djevojke imomci u starim nošnjama omiške zagore i poljièkoga kraja,pripadnici DVD-a, omiški gusari, predstavnici gradske ižupanijske vlasti te brojni vjernici. Procesiju i središnjeeuharistijsko slavlje u sv. Mihovila arkanðela predvodio jesplitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ. Ukoncelebraciji su bili poljièki dekan don Vladimir Ðurderija,gvardijan omiškog samostana fra Filip Budiæ te petnaestsveæenika na èelu s župnikom don Ljubom Bodrožiæem isužupnikom don Ivanom Baniæem. U homiliji nadbiskupBarišiæ govorio je o važnosti oèuvanja obitelji te opoteškoæama u kojima se obitelj nalazi danas. Naglasio jekako je obitelj kroz stoljeæa naišla na brojne poteškoæe, asada se nalazi u modernom vremenu koje je napada, koje sena nju okomilo, osiromašilo, ugrozilo i ponizilo. "Modernovrijeme najprije je obitelji oduzelo vjeru koju je stoljeæimaprenosila s koljena na koljeno. Napadnuto je braèno iobiteljsko zajedništvo te meðusobna vjernost braènihdrugova. Ukinuta je otvorenost prema novom životu, kao dase izgubila ljubav prema djeci. Time je nestao mir i radost, aobitelj je postala strana i siromašna", upozorio je. Slikovitousporedivši obitelj sa èovjekom koji je išao iz Jeruzalemaprema Jerihonu, u prispodobi o dobrom Samaritancu,nadbiskup je kazao da obitelj na tom putu susreæe jednogsociologa koji ju analizira i donosi zakljuèak da izumire.Potom tu izmuèenu obitelj susreæe i sveæenik koji jojprigovara da se trebala jaèe oduprijeti. Nailazi i psiholog kojiprocjenjuje da je bolje da se obitelj raspada jer je u tojinstituciji èovjek bio zarobljen. No, nadbiskup istièe da je jošnetko na putu obitelji, sam Gospodin koji se zaustavlja, vidajoj rane uljem i vinom, svojim milosrðem i praštanjem,uzima je na ramena i nosi je Crkvi i kaže 'Sve sam za njuplatio svojom krvlju. Uèinite sve za nju. Ne ostavljajte je veæje hranite mojoj rijeèju i kruhom života'. "Svoju ljubavGospodin je vezao za obitelj. Sakramenat braka svjedoèi tuljubav Božiju prema èovjeku. Ona obogaæuje našezajedništvo i odreðuje našu povijest i buduænost i tajsakrament èovjek ne smije mijenjati", kazao je nadbiskup inadodao da u braku uvijek mora biti prisutan Bog kojiolakšava i ohrabruje kada nije lako. Preprièavši život imuèenièku smrt sv. Ivana Nepomuka, nadbiskup je pozvaoda poput njega, svi ustanu u zaštitu obitelji koja je svetitemelj cijelog naroda. Na kraju misnog slavlja okupljenimase obratio župnik don Ljubo Bodrožiæ koji se zahvalio ipozdravio nadbiskupa i prisutne sveæenike, gradonaèelnikaOmiša dr. Ivana Kovaèiæa i njegove suradnike, predsjednikagradskog vijeæa dr. Zvonko Moèiæa i sve vijeænike,predstavnike kulture, prosvjete, gospodarstva, sporta, raznihudruga, sve goste, prijatelje i nadasve Omišane. "Slavitiblagdan sveca znaèi dozvati sebi u svijest da smo svipozvani biti sveti jer nitko za to nije predodreðen", kazao ježupnik i nadodao kako je sv. Ivan Nepomuk zaštitnikispovjednika, sveæenika, te pozao sve da mole za duhovnazvanja. Svima je èestitao nebeskog zaštitnika i dan gradaOmiša. Misno slavlje pjesmom je obogatio mješoviti župnizbor pod ravnanjem prof. Rozarije i uz orguljsku pratnju s.Maksencije. Omiš se za proslavu svoga zaštitnika pripremaodevetnicom u sklopu koje je održana sveèana trodnevnica,misna su slavlja predvodili don Ljubo Bodrožiæ i don IvanBaniæ, a propovijedali su ðakoni don Nikola Mikaèiæ, donIvan Ðonliæ i don Ante Bitunjac.

Priznanja franjevcu i župi u povodu Dana gradaSlavonskog BrodaSlavonski Brod, 16.5.2014. (IKA) - Na sveèanoj sjedniciGrada Slavonskog Broda u petak, 16. svibnja u povoduproslave Dana Grada i njegova nebeskog zaštitnika sv. IvanaNepomuka, najveæe javno priznanje-povelju poèasnoggraðanina Grada dodijeljeno je fra Domagoju Šimunoviæu,sveæeniku franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda.Povelju je dobio za 50 godina sveæenièkog djelovanja odkojih 30 godina u Slavonskom Brodu za sveukupan prinosna kulturnome, vjerskom, znanstvenom i prosvjetnom životugrada i njegovih graðana te promicanju vrijednosti, položajai ugleda grada Slavonskog Broda. Grb Grada Slavonskog Broda dodijeljen je župi DuhaSvetoga u Malom Parizu koja ove godine proslavlja 50.obljetnicu djelovanja, za njezin nezamjenljiv izvor duhovnepomoæi, humanitarnog, plemenitog i svekolikog djelovanjana dobrobit zajednice i društva. Citirajuæi u svojoj zahvali u ime laureata sv. Franju Asiškog,koji je rekao: "Braæo, do sada nismo uèinili ništa, vrijeme jeda poènemo", fra Domagoj je istaknuo da im ta nagradatreba biti poticaj da ne gledaju što su uèinili, nego da nastavejoš više doprinositi svom gradu i njegovim stanovnicima. Laureatima su nagrade uruèili slavonskobrodskigradonaèelnik Mirko Duspara i Davor Gruber, predsjednikGradskog vijeæa.Sveèanosti je uz ostale uzvanike, meðu kojima predstavnicigotovo svih vjerskih zajednica u gradu, nazoèio i ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ.Blagdansku misu istoga je dana u bolnièkoj kapelici Sv.Ivana Nepomuka predvodio Ivan Leniæ, dekan i župnik župeGospe Brze Pomoæi.

Biskup Škvorèeviæ posjetio poplavljeni pleternièki krajCaritas Požeške biskupije u koordinaciji sa župama pomažeunesreæenimaPožega, 16.5.2014. (IKA) - Rijeka Orljava i njezine pritokeiznenada su u noæi 15. na 16. svibnja donijele u požeški krajvelike kolièine vode koje su uzrokovale poplavu u pojedinimgradskim i prigradskim dijelovima Požege, napose uMihaljevcima i Trenkovu. Najveæa poplava nastala je umjestu Gradac u pleternièkoj župi gdje je velik broj kuæa istenoæi veoma brzo bio poplavljen te stanovništvo nije moglo iznjih spasiti gotovo ništa. Privremeni smještaj ugroženih ljudiorganiziran je u mjesnom djeèjem vrtiæu i u pleternièkojškoli gdje su opskrbljeni s najpotrebnijim jelom i piæem.Veæina ugroženih se smjestila kod svoje rodbine a jedan diose još uvijek zadržava u višim dijelovima svojih kuæa. Požeški biskup Antun Škvorèeviæ u pratnji pleternièkogžupnika Antuna Æorkoviæa i ravnatelja Caritasa Požeškebiskupije Gorana Lukiæa posjetio je 16. svibnja poplavljenopodruèje. Vozilom Interventne policije prošao je predjelomIvandvor gdje je na nekoliko mjesta voda presjekla cestukoja vodi prema Buku i Ðakovu a velik broj kuæa poplavila.Hrvatska vojska sa stotinjak vojnika i s mjesnimdobrovoljcima puni vreæe s pijeskom da bi se na nekimmjestima pokušalo sprijeèiti vodu da uðe u još nepoplavljenekuæe. Ali silina kojom voda teèe preko ceste i kroz mjesto tekiša koja nemilosrdno pada èine taj posao gotovo uzaludnim.Biskup se nakon razgledavanja poplavljenih kuæa zaustaviou razgovoru s vojnicima i domaæim dobrovoljcima koji susložni u tome da je trenutaèno jedva moguæe bilo što uèinitiu oèuvanju od poplave jer je voda nastupila iznenadno, negoda valja spašavati i pomagati ljude. Potom je biskup posjetionajugroženiji dio Gradca, gdje vojska s jednim èamcem aGorska služba spašavanja s drugim èamcem pokušavaju iz

Domovinske vijestiika

721. svibnja 2014. broj 20/2014

poplavljenih kuæa izvesti one koji ih nisu ranije napustili adobrovoljci na bagerima nastoje uz prijevoz vreæa spijeskom dijeliti kruh i vodu onima koji se još nalaze ukuæama. Voda je usred Gradca odnijela i dio željeznièkogkolosijeka te još uvijek teèe izmeðu kuæa, kroz dvorištapreko vrtova i njiva nanoseæi im neprocjenjivu štetu. Biskupse zadržao u razgovoru kod jedne obitelji koja je na granici svodom koja potapa dvorišta i vrtove, nije im ušla u kuæuizvana nego podzemnim putem probija podove te se stalnimnjezinim izbacivanjem uspijeva prostorije saèuvati odpotpune poplavljenosti. Vode rijeke Orljave spajaju se s vodama rijeke Londže teprijete poplaviti prve kuæe u mjestu Frkljevci na cesti Požega– Slavonski Brod. U razgovoru s vlasnicima ugroženih kuæa,kao i s drugima ugroženim stanovnicima pleternièkog krajabiskup se mogao uvjeriti kako veæina ljudi nastoji sodreðenim mirom prihvatiti stanje nepogode i uèiniti ono štomože. Kod bake Ane Brekalo biskup je zatekao ipleternièkoga župnog vikara Ivana Certiæa gdje se cijelaobitelj okupila na molitvu. Svi se slažu u tome da je za sadaljudima pogoðenim nesreæom pružena prva pomoæ, a da æese nakon povlaèenja vode iz kuæa i dvorišta moæi utvrditiprava šteta i potrebe. Caritas Požeške biskupije trenutaèno æeu koordinaciji sa župom Pleternica i drugim èimbenicimapružiti pomoæ unesreæenima u vodi i najosnovnijimživežnim potrepštinama a potom æe u obnovi nakon poplaveu okviru svojih moguænosti nastojati najpotrebnijima pomoæida mogu nastaviti živjeti u svojim domovima. Biskup jeprihvatio župnikov prijedlog da se unatoè velikoj nevoljikoja je pogodila župu Pleternica sljedeæe nedjelje održisveèanost prve svete prièesti te da se za devetero djece spoplavljenog podruèja organizira zajednièka obiteljskaproslava u župnim prostorima.Na podruèju Požeške biskupije, pored pleternièke župe,poplavom je istodobno zahvaæen lipièki i pakraèki kraj gdjeje stanovništvo djelomice iseljeno i gdje su nastale velikematerijalne štete. Tako je u kratkom vremenu nakonprošlotjedne poplave u Bokšiæ Lugu nevrijeme nanijelovelike nevolje podruèju zapadne i srednje Slavonije te seoèekuje da æe društvo solidarno priteæi u pomoæ pogoðenimobiteljima kako bi one obnovile kuæe i ponovno zasijalenjive.

Svetkovina sv. Ivana Nepomuka zaštitnika župe uVrbovskomVrbovsko, 16.5.2014. (IKA) – Svetkovina sv. IvanaNepomuka zaštitnika župe u Vrbovskom sveèano jeproslavljena 16. Svibnja. Sveèano euharistijsko slavlje u èastzaštitnika župe predslavio je vlè. Dino Rupèiæ, župni vikar izŽupe Sv. Križa iz Ogulina, uz suslavlje više sveæenikaDelnièkog dekanata. U propovijedi je govorio o sv. IvanuNepomuku – muèeniku ispovjedne tajne, svecu šutnje, teposebno protumaèio simbol prsta na usnama kod toga sveca,kao simbol vrijednosti šutnje i vjernosti. Nakon mise proslava je nastavljena u prostorijama dvorišnezgrade u kojoj su, posebno za ovu priliku, probijeni unutarnjizidovi kako bi vjernici bili pošteðeni kiše. Uz toplu zakusku,ugodno druženje vjernika i gostiju animirao je Puhaèkiorkestar DVD-a Vrbovsko.Za župnu svetkovinu vjernici su se pripremali molitveno-klanjateljskim trodnevljem.

.

500. obljetnica ustolièenja Petra Berislaviæa kaohrvatskog banaTrogir, 16.5.2014. (IKA) - Na inicijativu i organizacijuudruge Velur iz Trogira te župe sv. Jakova apostola izTrogira, uz suorganizaciju OŠ „Petar Berislaviæ" i MaticeHrvatske – ogranak Trogir, 16. svibnja održan je vjersko –znanstveno – kulturni program povodom 500. obljetniceustolièenja bana i biskupa Petra Berislaviæa – trogirskog ihrvatskog velikana, koji je položio život na oltar Domovine.Sveèano misno slavlje u katedrali Sv. Lovre predvodio je fraGabrijel Hrvatin Jurišiæ uz koncelebraciju župnikaslavljenièke župe fra Nediljka Jerkana, trogirskog dekanadon Pavla Piplice i fra Ferde Jukiæa uz pratnju mladogžupnog zbora župe sv. Jakova kojim ravna maestrica IvanaMilin. U propovijedi fra Gabrijel je govorio o Trogiru itrogirskim velikanima kao što su: sv. Ivan Trogirski – prvitrogirski biskup, Radovan – graditelj trogirske katedrale,blaženi Augustin Kažotiæ – prvi hrvatski blaženik, BlažJurjev Trogiranin – jedan od najistaknutijih slikaraDalmatinske umjetnièke škole, Andrija Aleši – koji jeizgradio krstionicu u trogirskoj katedrali, Nikola Firentinac –èije je djelo kapela sv. Ivana Trogirskog, Ivan Duknoviæ –koji se proslavio sa svojim djelima na dvorima u Rimu iBudimu, Ivan Luciæ – prvi èovjek koji je napisao modernuznanstvenu povijest Hrvatske. Meðu takve velikane spadaban i biskup Petar Berislaviæ. Bili su duboki vjernici,karakterni ljudi, znanstvenici europskog formata i domoljubikoji su se borili za interese svoga naroda i domovine. Nakonsveèane mise u gradskoj Loži prireðen je znanstveno –kuturni program na kojem su položeni vijenci i svijeæeispred reljefa bana i biskupa Petra Berislaviæa. U programusu govorili: ravnateljica Gordana Cvitanoviæ, župnik fraNediljko Jerkan, predsjednik udruge VELUR IvanMarjanica, dogradonaèelnik Radovan Slade Šiloviæ,predstavnica Matice Hrvatske – ogranak Trogir prof. DankaRadiæ, a recitirali su: Vanja Aranza, Davor Kostoviæ ipovijesna grupa OŠ „Petar Berislaviæ". Znanstveno predavanje održao je prof. fra Gabrijel Jurišiæ teistaknuo da grad, župa sv. Jakova gdje je biskup i ban PetarBerislaviæ u crkvici Gospe kraj mora održao svoju mladumisu, škola koja nosi njegovo ime imaju s dužnost i obvezuproslaviti 2020. godine 500. obljetnicu smrti biskupa i banaPetra Berislaviæa te organizirati meðunarodni simpozij unjegovu èast.Hrvatski ban i biskup Petar Berislaviæ roðen je u Trogiru1475. godine i muèenièki preminuo na Vražjoj Gori 1520.godine. Postaje Veprimskim biskupom 1512., a 1514.hrvatskim banom. Bio je na glasu kao gorljivi zaštitnikkatolièke vjere, neustrašivi branitelj Domovine i oštroumnidržavnik.

Otoèac: Vjerouèitelji o ishodu uèenjaOtoèac, 17.5.2014. (IKA) - Treæe ovogodišnje struènovijeæe vjerouèitelja osnovnih i srednjih škola s prostoraGospiæko-senjske biskupije održano je 17. svibnja u Otoècu.Nakon pozdrava voditelja struènog vijeæa za vjerouèitelje usrednjim školama Daria Košæaka, molitveni uvod pripremilaje voditeljica za osnovne škole Ivona Renduliæ, nakon èegaje viši savjetnik za vjeronauk u AZOO Tomislav Tomasiæpredstavio glavnu temu skupa a to je "Povezivanja ishodauèenja, nastavnih metoda i vrednovanja" o kojoj je govorilapsihologinja iz OŠ Podmurvica u Rijeci Nada Kegalj.Definiranje ishoda uèenja, njegovo planiranje i vrednovanjenajvažnija je stvar u procesu uèenja koji treba prilagoditimoguænostima i interesima uèenja. Bitno je konstruktivnopovezati ishod uèenja, nastavne metode i procjenjivanje.

Domovinske vijesti ika

8 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Naglasak kod vjeronauka treba biti na odgojnoj sferi ilipodruèju. Svako planiranje poèinje s jasnom slikom ishodaa na temelju razine znanja definirane su strategije. Istaknut jeznaèaj planiranja vezan za emocionalnu stabilnost uèitelja alii uèenika te procjene ishoda uèenja. Pravog se uèiteljaprepoznaje prema topolom odnosu s uèenicima, humoru,struènosti, razumijevanju uèenika i vedrom raspoloženju,zakljuèila je psihologinja Kegalj. Slijedili su primjeri dobre prakse dvoje vjerouèitelja koji supoložili struèni ispit. Viši savjetnik Tomasiæ je najaviostruèno osposobljavanje za vjerouèitelje pripravnike te ostanju s primjenom graðanskog odgoja od naredne školskegodine. Susret je zakljuèio predstojnik Katehetskog uredavlè. Nikola Turkalj. On je predstavio ovogodišnje pastoralnogeslo biskupije - odgoj za slobodu u znaku križa.

Biskup Štambuk pohodio župu Oèišæenja BDM u Doluna BraèuDol, 17.5.2014. (IKA) – "Prvo Mariji želimo uputiti svojpozdrav, Njoj koju ova župa posebno èasti i kojoj se moli.Želim da vam dobri Bog dade potrebite milosti kako bisteustrajali u dobru, te rasli u ljudskim i kršæanskimvrijednostima", rekao je hvarski biskup Slobodan Štambukpredvodeæi u subotu 17. svibnja misno slavlje u župiOèišæenja Blažene Djevice Marije u Dolu na Braèu. Uprigodi pohoda biskupa Štambuka toj župi Braèkogadekanata smještenoj u dubokoj dolini, a koja broji svega 130župljana, okupili su se brojni vjernici, posebno Doljani izokolnih braèkih župa ispunivši župnu crkvu. Uz mons.Štambuka koncelebrirao je kanonik Stolnoga kaptola mons.Ante Jelinèiæ, dok su liturgijsko pjevanje predvodili dolskiPuèki pjevaèi koji njeguju "a capella" pjevanje.U homiliji biskup Štambuk je potaknuo okupljene vjernikena razmišljanje o važnosti vjere u Isusa Krista, posebno uvremenu koje pred vjernike stavlja posebne izazove:"Usuðujem se reæi kako je danas teže biti istinski vjerniknego u vrijeme komunizma u kojemu smo znali tko je tko.Ovo je vrijeme nekako prevrtljivo. Dogaðaji u svijetu, ali i unas, uvelike nas upozoravaju i potièu na preispitivanjenašega odnosa prema vjeri u Isusa Krista", rekao je uz ostalobiskup Štambuk. Sa zabrinutošæu je podsjetio na nedavnidogaðaj u Nigeriji u kojoj je oteto 200 djevojaka, te se odnjih tražilo da se odreknu svoje vjere. "To je svijet u kojemumi živimo. I naša je Domovina nakon dobivanja slobodepoèela slobodnije živjeti, ali samo izvana, na vanjštini.Iznutra, u njezinu biæu, smijemo primjetiti da je ostao istisadržaj", upozorio je hvarski biskup, pozvavši vjernike namolitvu za osnaženje vlastite vjere i ljubavi prema IsusuKristu.U tome kontekstu podsjetio je, nadalje, na izbor novogapredsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti kojije u javnosti najavio da podržava biblijske vrijednosti, azbog èega je bio izložen medijskim napadima. Osvrnuo se ina medijske napade na osnovnu školu u Omišu i njezineuèitelje koji su uèenike 8. razreda vodili na duhovnu obnovu,te se, pritom, zapitao u kojemu to i kakvomu društvu živimo."Neka nam Majka Božja koja je na proèelju dolske crkve ižupe, te koju Doljani posebno mole i slave, pomogne darazumijevajuæi dogaðaje u svijetu ostanemo vjerni zdravimkorijenima naše vjere", poruèio je biskup Štambuk.Na kraju misnoga slavlja mjesni župnik Marko Planèiæ uimežupne zajednice èestitao je biskupu srebrni jubilej biskupskeslužbe, zahvalivši mu pritom na trudu i radu za dobro župe iHvarske biskupije. Upoznao je biskupa s radovima naobnovi dotrajale župne crkve, pozvavši vjernike na daljnjusuradnju i pomoæ.

Dan obitelji Poreèke i Pulske biskupijeSvetvinèenat, 17.5.2014. (IKA) - U subotu, 17. svibnja, uorganizaciji Ureda za obitelj Poreèke i Pulske biskupije, uSvetvinèentu je održan biskupijski Dan obitelji. Program jezapoèeo pobožnošæu krunice. Misno slavlje predvodio jeporeèki i pulski biskup Dražen Kutleša u zajedništvu sdvanestoricom sveæenika.Od pontifikata sv. Ivana Pavla II. Crkva pridaje posebnupozornost obitelji, svjesna da život, društvo i Crkva poèivaupravo na obitelji, rekao je biskup na poèetku homilije.Ljubav, zajednièko dobro i nastavak života kroz potomstvotemelj su obitelji sagledane i u crkveno pravnoj perspektivi,te nedostaju li toga, èine argumente za eventualnu ništavnostženidbe, rekao je biskup i obrazložio kako je jednakost kaotemelj u sklapanju ženidbe na kojoj se temelji i civilnozakonodavstvo u veæem dijelu svijeta zasluga upravoKatolièke crkve. Biskup je nadalje naglasio kako ljubav kaosnaga katolièkih obitelji mora poèivati na povjerenju jer jesamo odnosima koje karakteriziraju iskrenost i vjernostmoguæe nadvladati životne poteškoæe. Kršæanske su obiteljinadalje pozvane prihvatiti i nositi svoj križ, odreæi se nekihsvojih osobnih komoditeta u ime dobrobiti obitelji iobiteljskog zajedništva. Za skladan obiteljski život potrebnoje i opraštanje, upravo prema nauku Crkve, rekao je biskup.Spomenuo je i raspravu na temu rodne ideologije, istaknuvšikako možda izgleda suvišno naglašavati ono što je prirodno ilogièno, te kao takvo navedeno i u Bibliji, no Crkva ponaravi svoga poslanja, ne može nikada pristati na prisiluprihvaæanja grijeha kao neèeg dobrog i normalnog. Crkva æeoprostiti grješniku, ali æe uvijek osuditi grijeh. Crkva pridaje obitelji posebnu pažnju, jer obitelj je zjenicaCrkve. Da nema obitelji, ne bi bilo ni Crkve ni države, iznajte biti ustrajni i moliti Boga da i u ovim teškimekonomskim neprilikama obitelji budu spremne prihvatitiživot, jer je upravo život najveæe dobro na ovome svijetu.Biskup je pozvao okupljene da se pomole za svoje obitelji,kako bi te obitelji bile kuæe na kamenu a ne kuæe na pijesku,jer èvrsta obitelj jest temelj Crkve i društva, ali i temeljsvake osobe koja se u njoj može izgraditi i posvetiti. I našblaženi Miroslav Bulešiæ je izrastao u obitelji i u obitelji jedobio zvanje, te izrastao do takve izvanredne duhovnerazine. Uslijedila je obnova krsnih obeæanja, te posebno bogatprinos darova tijekom kojeg su obitelji iz raznih dekanatabiskupije prinijele krunicu, raspelo, sliku Svete Obitelji, ulje,vodu, vino i kruh. Na kraju je proèelnik Vijeæa za obitelj preè. Rikard Lekajpredvodio molitvu za obitelj. Po završetku misnog slavlja sudionici Dana obitelji su uophodu obišli prostor iza oltara gdje se nalaz talar koji jeblaženi Bulešiæ nosio u trenutku pogibije, jastuk natopljennjegovom krvlju, te komad žbuke poprskan krvlju, iz župnogureda u Lanišæu.Uslijedio je glazbeni dio programa u povijesnomsvetvinèentskom kaštelu Grimani Morosini. Nastupili sudjeca iz pulskog vrtiæa Maslaèak, sestre Kristina JurmanFerlin i Paola Jurman, Eleonora Dobroviæ, Patrizia SfettinaJurman, te Davor i Vesna Terziæ koji su ujedno bili ivoditelji programa.

Slavlje prvih redovnièkih zavjeta u samostanu sestaraSv. Križa u ÐakovuÐakovo, 17.5.2014. (IKA/TU) - Za vrijeme sveèanogaeuharistijskog slavlja, koje je u subotu 17. svibnja usamostanskoj crkvi Presvetoga Srca Isusova u Ðakovupredvodio nadbiskup u miru Marin Srakiæ, prve redovnièke

Domovinske vijestiika

921. svibnja 2014. broj 20/2014

zavjete položile su s. Gita Klobuèar iz Starih Mikanovaca, s.Vesna Stojanoviæ iz Babine Grede i s. Mirjam Jerkoviæ izZagreba, a primila ih je provincijalna poglavarica Milosrdnihsestara sv. Križa, s. M. Amalija Kupèeriæ. Uz okupljenu zajednicu sestara, na sveèanoj misikoncelebriralo je dvadesetak sveæenika, a bili su prisutnibrojni gosti, uzvanici, roditelji, rodbina, prijatelji i znancislavljenica te župnici sa župljanima iz župe Odra/Zagreb i izžupe Babina Greda. Slavlje je uzvelièao samostanski zborsestara pod ravnanjem s. Svjetlane Paljuševiæ. U svojoj homiliji nadbiskup Srakiæ govorio je ovrijednostima posveæenog života: molitvi, zavjetima izajednici, koje èine jedan život i jedno poslanje. Posvijestioje da svako pomlaðivanje unosi novi duh u jednu redovnièkuzajednicu, a samim time i u Crkvu. Poslanje zavjetovanicanije samo izbor jednog osobnog puta nego se bitno tièezajednice i služi izgradnji cijele Crkve. Nadbiskup jenovozavjetovanice potaknuo na vjernost i ustrajnost nazapoèetom putu unatoè svim zaprekama koje se na njemumogu pojaviti. Po završetku sveèanog euharistijskog slavlja nadbiskup iprisutni sveæenici izrazili su svoje èestitke sestrama, a potomkod zajednièkog stola èestitala je rodbina i uzvanici.Slavlju zavjeta prethodile su duhovne vježbe koje je vodiofra Robert Perišiæ, OFM, župnik u Sigetu/Zagreb. Dan uoèiprvih zavjeta, na dan bl. majke M. Terezije Scherer, 16.svibnja, na misi koju je predvodio fra Robert Perišiæ, s.Elfrida Abazi obnovila je u krugu zajednice sestara svojezavjete na tri godine. Propovjednik je nadahnuto govorio opreobražajnoj snazi Isusove ljubavi koja nas oblikuje putemsvoga Križa. Istaknuo je da ona donosi radost koja je snagaza istinski život i svjedoèenje.Slavlja zavjeta izvor su radosti i zahvalnosti Gospodinu kojije zajednicu Milosrdnih sestara sv. Križa obdario novimèlanovima te što i danas ima onih koji su spremni odazvatise Gospodinu i po redovnièkom posveæenju biti na službudrugima.

Misa za bana JelaèiæaU Novim Dvorima u Zaprešiæu obilježena 155. obljetnicasmrti velikog hrvatskog banaZaprešiæ, 18.5.2014. (IKA) - Sveèanim euharistijskimslavljem u nedjelju 18. svibnja u Novim Dvorima uZaprešiæu obilježena je 155. obljetnica smrti velikoghrvatskog bana Josipa Jelaèiæa. Misu zadušnicu predvodio jezaprešiæki dekan Ivan Frkonja u koncelebraciji s vlè. IlijomÈabrajom i uz asistenciju trajnog ðakona Ilije Nikoliæa. Upropovijedi je prof. Èabraja rekao da je hrvatski narod daomnoge velikane, a meðu kojima se posebno istièe lik banaJelaèiæa što se posebno istaknulo zvonjavom velikog zvonana zagrebaèkoj katedrali kada je preminuo u noæi izmeðu 19.i 20. svibnja. "Hrvatski ban Josip Jelaèiæ bio je i vjernik, asvome vremenu dao je poseban peèat od kojeg i za ovo naševrijeme možemo mnogo toga nauèiti. Grad Zaprešiæ trebaèuvati veliku povijesnu baštinu bana Jelaèiæa a u tomkontekstu pozitivnih vrijednosti kao društvo i državatrebamo graditi sretniju i ljepšu buduænost", istaknuo je prof.Èabraja. Sveèano misno slavlje pjesmom je animiraoMješoviti zbor "sv. Cecilije" iz župe sv. Petra pod vodstvoms. Mirele Ilièiæ. Nakon euharistijskog slavlja na obiteljskojgrobnici Jelaèiæa izaslanstvo grada Zaprešiæa na èelu sgradonaèelnikom Željkom Turkom i ostalim gradskiminstitucijama položili su cvijeæe i upalili svijeæe.

Biskup Štambuk pohodio župu Gospe Karmelske u Milnina BraèuU homiliji hvarski biskup osvrnuo se na obilježavanje žrtavaBleiburga i Križnoga puta, ustvrdivši da se u našemudruštvu neki neprimjereno odnose prema žrtvama Bleiburga,i kao da zaboravljaju da je žrtva uvijek žrtva bez obzira naboju kože i ljudski statusMilna, 18.5.2014. (IKA) – Na 5. vazmenu nedjelju, 18.svibnja, hvarski biskup Slobodan Štambuk pohodio je župuGospe Karmelske u Milni u tijeku svojega boravka na otokuBraèu. U toj župi Braèkoga dekanata, smještenoj nazapadnoj obali otoka, biskup Štambuk slavio je misu uzsudjelovanje vjernièkoga mnoštva. "Na poèetku vam želimouputiti èestitke uz 25. obljetnicu biskupske službe, zahvalništo ste kroz posjete našoj župi bili dobar pastir ovoga malogastada. Neka vas u vašoj službi prati zagovor Majke Marije",rijeèi su dobrodošlice koje je na poèetku misnoga slavljabiskupu Štambuku uime župne zajednice uputila župljankaMaja Bonaèiæ Proti.Zahvaljujuæi župnoj zajednici na rijeèima dobrodošlice iupuæenoj èestitki uz srebrni jubilej biskupske službe, mons.Štambuk potaknuo je vjernike na razmišljanje o vjernièkimpravima i obvezama unutar Crkve, usredotoèivši svoj govorna važnosti odnosa prema vjeri i življenju vjere upraktiènome životu. "Važno je u životu dobro uoèiti potrebumolitve, mise, pravilnoga odnosa prema Bogu i premaljudima. Potrebno je osjetiti da pripadamo Bogu, da smoKristovi. U ovo naše vrijeme vrlo je važno pokazati tko smoi kome pripadamo", rekao je na poèetku homilije mons.Štambuk, ustvrdivši da ovo vrijeme stavlja izazove predkršæane.Podsjetio je na Susret hrvatske katolièke mladeži uDubrovniku na koji se 26. i 27. travnja ove godine okupiloviše od 35 000 mladih, te dodao: "Ali, što poslije? Kako æeto izgledati život naših mladih poslije? Dragi mladi,primjeæujete kako živimo u èudnomu vremenu. U ovomunašemu vremenu puno toga smrdi i zaudara", upozorio je, uzostalo, hvarski biskup, podsjetivši na neke suvremenedogaðaje i zbivanja u svijetu i kod nas. U nastavku homilijeosvrnuo se na obilježavanje žrtava Bleiburga i Križnogaputa, ustvrdivši da se u našemu društvu neki neprimjerenoodnose prema žrtvama Bleiburga, i kao da zaboravljaju da ježrtva uvijek žrtva bez obzira na boju kože i ljudski status.Primijetio je, pritom, da se prihvaæa samo ono što nekimaodgovara. "Istina je uvijek istina, laž je uvijek laž, a pravdaje uvijek pravda, kao što i nepravda uvijek ostaje nepravda.Jeste li toga svjesni, dragi vjernici? Gdje mi to živimo kadasu u pitanju ljudske i kršæanske vrijednosti, od ljubavi iistine, do pravde i mira", zapitao je okupljene vjernike mons.Štambuk, pozvavši ih da ispravno prepoznavaju znakovevremena kako bi mogli zauzeti ispravan stav i odnos premavjeri.U tijeku misnoga slavlja mladi župljani animirali sumolitvene zazive u Molitvi vjernika, dok su na poèetkueuharistijske službe na oltar prinijeli kruh, vino, zemlju,more i cvijeæe. Na kraju liturgijskoga slavlja župljankaFanica Lekiæ uruèila je biskupu prigodni dar. U zahvalnojrijeèi mjesni župnik Tonèi Kusanoviæ izrazio je radost zbogbiskupova pohoda župi, zaželjevši mu pritom puno strpljenjau pastirskoj službi, te da "kao otac svu djecu jednako voli".Na misi je pjevao župni zbor pod ravnanjem s. BlandineRakariæ, otpjevavši misu na staroslavenskome jeziku.

.

Domovinske vijesti ika

10 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Kardinal Bozaniæ primio gradonaèelnika BandiæaZagreb, 19.5.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u ponedjeljak 19. svibnja uNadbiskupskom dvoru u Zagrebu zagrebaèkoggradonaèelnika Milana Bandiæa. Na susretu su bili i zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski,gradonaèelnikov savjetnik za vjerska pitanja Stipe Zeba temoderator Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. NedjeljkoPintariæ. Na poèetku susreta kardinal i gradonaèelnik razgovarali su oaktualnim zbivanjima u Hrvatskoj, posebice o elementarnimnepogodama koje su zadesile istoèni dio Hrvatske. Sobzirom na razmjere šteta na poplavljenim podruèjima ipotrebe ljudi, usuglasili su se da æe Caritas Zagrebaèkenadbiskupije i Grad Zagreb zajedno poduzeti konkretnekorake pomoæi potrebnima, posebno u dostavljanju osnovnihživotnih potrepština. Razgovor se nastavio i oko socijalnih programa, o kojima jeveæ bilo govora na prijašnjim susretima gradonaèelnika ikardinala. Zbog poveæanog broja zahtjeva roditelja zasmještajem svoje djece u djeèje vrtiæe, dogovoreno je da æese u Kašini i Svetoj Klari žurno konkretizirati gradnja djeèjihvrtiæa.Osvrnuli su se i na druge aktualnosti s obzirom na suradnjuNadbiskupije i Grada, priopæio je Tiskovni ured Zagrebaèkenadbiskupije.

Hrvatski Caritas potièe na pomaganje žrtvama poplavaZagreb, 19.5.2014. (IKA) - Uslijed velikih materijalnihstradanja i brojnih ugroženih obitelji i domaæinstavauzrokovanih poplavama u kontinentalnoj Hrvatskojizlijevanjem Save, Hrvatski je Caritas 17. svibnja – odlukomsvojega predsjednika mons. Josipa Mrzljaka – pokrenuoakciju prikupljanja pomoæi poplavljenima. U akciju je moguæe ukljuèiti se: uplatom na žiro-raèunHrvatskog Caritasa: IBAN HR05 2340 0091 1000 8034 0,poziv na broj 175; SWIFT PBZGHR2X; pozivom nadonacijski telefon 060 9010 (6,25kn po pozivu, PDVukljuèen); on-line uplatama na www.caritas.hr. Graðani se oostalim kon-kretnim moguænostima ukljuèenja u akcijumogu informirati u najbližem biskupijskom ili župnomcaritasu.Iz Interventnoga fonda Hrvatski je Caritas danas uputio i100.000 kn namijenih nabavi najnužnijih namirnica zaobitelji postradale u poplavi za koje skrbe Caritas Požeškebiskupije i Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije. Djelatnici ivolonteri biskupijskih, dekanatskih i župnih Caritasaukljuèeni su u pomaganje stanovnicima poplavljenihpodruèja. Najteža situacija je na podruèju Županje i opæinaŠtitar, Bošnjaci, Drenovci, Vrbanja i Gunja, SlavonskogŠamca, Ciglenika i Beèica, kao i na pleter-nièkom podruèjute u Požeškoj kotlini, koja je pod vodom. Hrvatski Caritas zahvaljuje hrvatskim graðanima koji su uproteklih nekoliko dana velikodušno darovali svoja novèanasredstva i ostala materijalna dobra, ponudili smještaj i osobniangažman u neposrednom pomaganju stradalima na terenu,kao i svima koji se javljaju i raspituju o pokretanju lokalnihakcija prikupljanja pomoæi te onima koji nazivaju donacijskitelefon Hrvatskog Caritasa. "Našim sugraðanima koji su morali napustiti svoje domove isvima onima kojima strepe za nepos-rednu buduænost imoraju se suoèiti s bolnim gubitcima, želimo reæi da nisu, ineæe ostati, sami", poruèuje mons. Fabijan Svalina, ravnateljHrvatskog Caritasa.

Okružnica ðakovaèko-osjeèkog nadbiskupa ÐureHraniæaPomoæ stradalima u poplavama na podruèju Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupijeÐakovo, 19.5.2014. (IKA/TU) - Ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Ðuro Hraniæ uputio je u ponedjeljak, 19. svibnjaokružnicu svim vjernicima i crkvenim ustanovama uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji; crkvenim i graðanskimustanovama izvan Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije teudrugama i osobama dobre volje. Tekst okružnice donosimou cijelosti:Svima zahvaljujemo na izrazima solidarnosti i blizine te napomoæi koju su pružili stanovnicima poplavljenih župaRajevo Selo, Raèinovci i Gunja, preko Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije ili na druge naèine. Na poseban naèin zahvaljujemo lokalnom stanovništvu tesvim graðanskim i crkvenim institucijama, udrugama ipojedincima koji su pokazali visoku razinu solidarnosti ipomoæi u izgradnji i sanaciji nasipa te u spašavanju,smještaju i osiguranju egzistencijalnih potreba ljudi izpoplavljenih župa, u spašavanju i zbrinjavanju njihovihživotinja te materijalnih dobara. Pozivamo vjernike i graðane s ugroženih podruèja da spovjerenjem prihvaæaju i slijede upute nadležnih institucija.Sve župne zajednice i vjernike pozivamo na molitvu za onekoji su pogoðeni poplavom i za sve one koji im pomažu.Obiteljima smrtno stradalih u poplavama izražavamo suæut isvoju molitvenu blizinu.Koraci i plan pomoæi stradalima u poplavama:1. Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija je izdvojila 100.000HRK za potrebe prehrane i osobne higijene stradalogstanovništva. Pomoæ potrebnima upuæuje preko CaritasaÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije (koji je u koordinaciji i sdrugim nadležnim institucijama). 2. Graðanske i crkvene institucije, udruge, vjernike i ljudedobre volje s podruèja Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije teizvan nje obavještavamo da pomoæ u hrani, odjeæi,higijenskim potrepštinama, namještaju i bijeloj tehnici (uovom trenutku osobito djeèja hrana, pelene, potrepštine zaosobnu higijenu i donje rublje) mogu dostaviti u sljedeæesabirne centre Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije:• Osijek, Trg Vatroslava Lisinskog bb (u Tvrði), od 8 do 15sati (kontakt osoba je gosp. Stevo Ruèeviæ, 095/911 91 16);• Ðakovo, Petra Preradoviæa bb, od 8 do 15 sati (kontaktosoba je gosp. Stevo Ruèeviæ, 095/911 91 16);• Vinkovci, Zvonarska 60, od 8 do 17 sati (kontakt osoba jegosp. Milan Stjepanoviæ, 099/507 23 13);• Vukovar, Kralja P. Krešimira IV. bb, od 8.30 do 19 sati(kontakt osoba je gosp. Ivo Crnjac, 098/939 06 53);• Donji Miholjac, Župa sv. Mihaela, arkanðela Trg AnteStarèeviæa 10 (kontakt osoba je župnik, vlè. Josip Antoloviæ,031/631 305); • Podvinje, Pastoralni centar Župe sv. Antuna Padovanskog,Trg svetog Antuna 1. Prikuplja se tijekom cijeloga dana(kontakt osoba je župnik, p. Ante Šiško, CSSp, 035/461 410);• Nijemci, Pastoralni centar Župe sv. Katarine, djevice imuèenice, Trg kralja Tomislava 12 (kontakt osoba je župnik,vlè. Miro Tomas, 098/544 935).3. Župnike i druge sveæenike u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji pozivamo da animiraju svoje vjernike te daorganiziraju prikupljanje novèanih priloga i pomoæi u naraviza stradale u poplavama. Ukoliko nemaju potreban skladišniprostor, prikupljenu pomoæ neka odvoze u jedno od skladištaCaritasa u Osijeku, Ðakovu, Vukovaru ili Vinkovcima.Prikupljena novèana sredstva neka uplaæuju na sljedeæiraèun Caritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: IBAN: HR6123400091110046082; poziv na broj: 100

Domovinske vijestiika

1121. svibnja 2014. broj 20/2014

4. Novèana sredstva, koja æe po povratku u poplavljene župebiti upotrijebljena za kupovinu namještaja i bijele tehnike,osim na navedeni raèun Caritasa, mogu se uplatiti i na sljedeæi raèun Ekonomata Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije: IBAN: HR9624850031100203891; model: HR00; poziv nabroj: 25223-20145. Odreðujemo da se na Nedjelju Duhova, 8. lipnja 2014. umilostinji prikuplja novèana pomoæ za stradale od poplava.Pozivamo, takoðer, da se u iduæem razdoblju i izvanmilostinje organizira kolekta za saniranje kuæa, kupovinunamještaja, bijele tehnike i drugih kuæanskih potrepština.Cjelokupni prikupljeni iznos od milostinje naznaèenenedjelje i od kolekte župnici trebaju proslijediti EkonomatuNadbiskupije (predati na blagajnu ili na gore naznaèeni broj)najkasnije do èetvrtka 16. lipnja 2014. godine.6. Po povratku na poplavljena podruèja, predstavniciCaritasa Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, u dogovoru sažupnicima i u koordinaciji s nadležnim graðanskiminstitucijama, obiæi æe sve obitelji stradale poplavom te æe nalicu mjesta popisati nužne potrebe za namještajem, bijelomtehnikom i drugim kuæanskim potrepštinama te æe sustavno iorganizirano pomoæi potrebnima.Draga braæo i sestre, dok svima Vama koji ste na bilo kojinaèin pogoðeni poplavom na podruèju naše Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije i na podruèjima susjednih mjesnihCrkava u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, oèitujemoduhovnu blizinu, istodobno za sve Vas i za sve koji Vampomažu molimo snagu Duha Krista raspetoga i uskrsloga tena sve zazivamo Božji blagoslov.

Biskup Mrzljak pozvao vjernike Varaždinske biskupijena pomoæ stradalimaVaraždin, 19.5.2014. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak uputio je u ponedjeljak 19. svibnja okružnicu svimžupama i samostanima na podruèju Varaždinske biskupije ukojoj poziva da se pomogne stradalnicima od poplava.Biskup napominje da smo ovih dana svjedoci katastrofalnihpoplava na podruèju Požeške biskupije i Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije u Hrvatskoj, te na podruèjima u susjednojBosni i Hercegovini te Srbiji. Mnogi stanovnici navedenihpodruèja ostali su bez krova nad glavom. Preko noæi uništenisu im domovi, a oranice i poljoprivredna dobra su podvodom. Biskup istièe da i Varaždinska biskupija želi u ovimteškim trenucima pomoæi ljudima i poruèiti im da nisu sami.Stoga mons. Mrzljak poziva sve sveæenike da potaknu svevjernike Varaždinske biskupije, ali i ljude dobrog srca, da seprema svojim moguænostima ukljuèe u prikupljanje novèanepomoæi za svoje stradale sugraðane u poplavljenimpodruèjima diljem Slavonije. Biskup Mrzljak odredio je da6. vazmena nedjelja 25. svibnja bude dan prikupljanjapomoæi kod misa, a pomoæ se može prikupljati i na drugenaèine. Prikupljena sredstva potrebno je dostaviti što prije nablagajnu Biskupskog ordinarijata da se može žurno pomoæionima koji æe se vraæati u svoje ošteæene kuæe idomaæinstva. U prikupljanje pomoæi veæ su se žurnoukljuèili mnogi župni Caritasi te Biskupijski Caritas.

Sjednica Prezbiterskog vijeæa Požeške biskupijePožega, 19.5.2014. (IKA) - Redovita sjednica Prezbiterskogvijeæa Požeške biskupije održana je 19. svibnja u Dvorani bl.Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi podpredsjedanjem biskupa Antuna Škvorèeviæa. Nakon molitvebiskup je rekao vijeænicima da ljudi u pojedinim dijelovimaSlavonije proživljavaju ovih dana najteže trenutke nakondomovinskog rata te da je radi toga stanje na poplavljenim

podruèjima i nastojanje oko pomoæi nastradalima glavnatoèka ove sjednice. Potom je gradonaèelnica PleterniceAntonija Joziæ zajedno sa župnikom Antunom Æorkoviæemprikazala situaciju na poplavljenom podruèju u Gradcu iIvandvoru. Posvjedoèila je o iseljavanju ljudi iz vlastitihkuæa pred iznenadnim naletom vodenoga vala, opustošenjudomova, gospodarskih zgrada i njiva, gubitku ovogodišnjeljetine, strahu od svega što ih èeka nakon poplave. O stanjupoplavljenog dijela Pakraca i Lipika govorio je DanijelEngelman. Ravnatelj Caritasa Požeške biskupije GoranLukiæ izvijestio je o zbivanjima na nedavno poplavljenompodruèju u Bokšiæ Lugu, o sadašnjoj situaciji u lužanskom iokuèanskom kraju te o onome što Caritas èini da bi sepomoglo nastradalima. Vijesti o još brojnijim iseljavanjimaljudi iz poplavljene županjske Posavine gdje je voda probilasavske nasipe upotpunile su sliku dramatiènog stanja ukojem se nalazi znaèajan dio Slavonije. Biskup i sveæeniciizrazili su duboku molitvenu solidarnost sa svimstradalnicima te su poduprli Caritas Požeške biskupije unjegovu nastojanju oko ublažavanja materijalne nevolje onihkoji su najviše pogoðeni nesreæom i u prikupljanju pomoæiza obnovu opustošenih domova i njiva. Vijeænici su napoticaj biskupa Škvorèeviæa prihvatili obvezu promaknuti usvojim dekanatima molitvu za nastradale te potaknuti župnecaritase da se u povezanosti s Biskupijskim caritasompridruže prikupljanju materijalnih sredstava za poplavljene.Ujedno je najavio da æe se u nedjelju, 25. svibnja na svimmisama u župama Požeške biskupije moliti za nastradale isakupljati za njih novèani prilog. Izrazio je uvjerenje da æevjernici kao i u drugim karitativnim akcijama, unatoèskromnim materijalnim moguænostima, posvjedoèiti velikukršæansku suosjeæajnost sa stradalnicima. Ovom prigodombiskup i sveæenici podsjetili su hrvatsku javnost, naposejavne dužnosnike kako je Slavonija nakon teških ratnihstradanja prije dvadeset godina ostala u mnogome zapuštena,da se u njezino gospodarstvo malo ulagalo a razvojpoljoprivrede nije primjereno pomagao te slavonsko seloizumire. Pozvali su sve razine hrvatskoga društva dapriteknu u pomoæ žrtvama poplave u Slavoniji, jer im jeljetina propala a nemaju drugih izvora za život. Ujedno suzamolili sve odgovorne javne èimbenike da ih sadašnjedramatièno stanje pokrene te se odluènije zauzmu zaravnomjeran razvoj Slavonije s drugim hrvatskimpokrajinama i napaæenom istoènom dijelu naše domovineosiguraju bolju buduænost. Biskup i sveæenici pridružili su sesolidarnosti sa stradalnicima od poplave u Bosni iHercegovini te u Srbiji. Nakon što je tajnik Vijeæe IvicaŽuljeviæ proèitao zapisnik prethodne sjednice, vijeænici su sezajedno s biskupom osvrnuli na dogaðaj kanonizacije papeIvana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije. Biskup jeizrazio zahvalnost Bogu za taj dogaðaj te istaknuo važnostèinjenice da Požeška biskupija u 17. godini svoga postojanjaima svoga utemeljitelja uzdignuta na èast oltara, rekavši dato treba biti ugraðeno u njezino pastoralno djelovanje.Spomenuo je da je na misi zahvalnici za proglašenje novogasveca 4. svibnja obznanio u katedrali da se 22. listopada uPožeškoj biskupiji odsada liturgijski slavi kao blagdan sv.Ivana Pavla II. te æe toga dana na biskupijskoj i župnimrazinama završavati programi vezani za obljetnicu uspostaveBiskupije, posvetu katedrale, i svetkovinu sv. TerezijuAvilske, zaštitnice katedrale. Dodao je tome da ihproglašenje svetim utemeljitelja Požeške biskupije potièenastaviti s pastoralom braka i obitelji na temelju njegovauèiteljstva po zapoèetom modelu u minuloj korizmi, ajednako tako i u pastoralu mladih i duhovnih zvanja. Biskupje podsjetio vijeænike na brojnost mladih iz Biskupije nanedavnom nacionalnom susretu mladih u Dubrovniku te

Domovinske vijesti ika

12 21. svibnja 2014. broj 20/2014

istaknuo kako polazeæi od tog iskustva treba nastaviti snjima raditi u svim župama, pomagati im da pronaðu sebe uodnosu s Bogom i to povezati s nastojanjem oko duhovnihzvanja. Rekao je da sav spomenuti pastoralni rad trebapovezati s promicanjem kulta pape Ivana Pavla II. u župamakojima je dostavljena njegova slika kako bi vjernicima užupnim crkvama bio pred oèima njegov lik. Spomenuo jekako je kapela s relikvijom sveèeve krvi u kripti katedralesredišnje biskupijsko mjesto njegova kulta. Slijedila je toèka o upisu bogoslova i sjemeništaraca tedjelovanju Kolegija u Požegi. Biskup je istaknuo kako suduhovna zvanja temeljno pitanje buduænosti Crkve te pozvaovijeænike da se na tom podruèju djelovanja ne umore, negopromièu molitvu na tu nakanu u svojim župama i vjernikeukljuèuju u Djelo za duhovna zvanja za koje mogu kodBiskupskog ordinarijata dobiti èlanske iskaznice. Posebno jeistaknuo rad s ministrantima i postavio pitanje o njihovudaljnjem ljetnom okupljanju u Velikoj. Vijeænici su se složilio važnosti okupljanja ministranata u Velikoj te je zakljuèenoda tamošnju zgradu treba urediti za tu svrhu. Spomenuta jepoteškoæa ovogodišnjeg Biskupijskog susreta ministranata22. lipnja jer je taj dan nedjelja, te je zakljuèeno da se onodrži u popodnevnim satima u Požegi. Povjerenik zaduhovna zvanja Anto Iviæ zadužen je za program iusklaðivanje spomenutih susreta u Požegi i Velikoj tepravovremeno informiranje župnika. Najavljeno je da æe seupis novih bogoslova i sjemeništaraca za Požešku biskupijuodržati 18. lipnja u Biskupskom domu u Požegi. Spomenutoje da župnici trebaju upozoriti one koji se zanimaju za studijkatehetike o poteškoæama s pronalaskom radnog mjesta jersada ima dovoljno vjerouèitelja. Ravnatelj biskupijskogCaritasa Goran Lukiæ predstavio je Zakladu za siromašneuèenike i studente koja godišnje podijeli sedamdesetakstipendija. Zamolio je sveæenike da se osobno ukljuèe uZakladu te godišnje uplate najmanje pet stotina kuna kako bidali doprinos tom plemenitom djelu. Rekao je da èlanovimaZaklade mogu biti svi vjernici koji to žele o èemu ih trebajuupoznati župnici na temelju Statuta i Pravilnika Zaklade teim preporuèiti takav oblik pružanja pomoæi mladima. Biskupje upoznao vijeænike da je Biskupija nedavno kupila zgradupokraj katedrale novcem dobivenim od prodaje zemljištaZagrebaèke nadbiskupije na Šalati u Zagrebu i namijenjenimza izgradnju i ureðenje središnjih ustanova. Spomenuo je daje dio tog novca potrošen za izgradnju Sveæenièkog doma aostalim dijelom da je kupljena spomenuta kuæa. Zatražio jeod vijeænika mišljenje o namjeni te kuæe, za preseljenjeBiskupskog doma ili za smještaj Dijecezanskog muzeja iGalerije. Vijeænici su bili mišljenja da bi preseljenjeBiskupskog doma tražilo dvostruka novèana ulaganja i bilopovezano s drugim poteškoæama te su preporuèili da se unovu zgradu smjesti Dijecezanski muzej koji bi predstaviojavnosti brojne liturgijske i druge predmete iz ustanova spodruèja Požeške biskupije. Ekonom Dražen Akmaèiæizvijestio je vijeænike o dostavljenim župnim financijskimizvještajima za 2013. godinu te upozorio na neke njihovemanjkavosti. Pozvao je vijeænike da podsjete župnike usvojim dekanatima na dužnost redovitog izvršavanja svojihobveza prema Ekonomatu i pravovremenom dostavljanjuprikupljenih priloga pojedinih propisanih kolekti. Biskup jeistaknuo kako je u izradi Pravilnik za provedbu financijskogsustava, Bodovni saldo i taksovnik u Ðakovaèko-osjeèkojmetropoliji te predstavio neke njihove manje promjene.Sjednica je završila molitvom i zajednièkim objedom uDomu pape Ivana Pavla II.

Pokop preè. Petra BogutaSlunj, 19.5.2014. (IKA) - U ponedjeljak 19. svibnja, naslunjskom groblju sv. Marije Magdalene, pokopan je preè.Petar Bogut, rakovièki župnik i kanonik Senjskog kaptola. Unazoènosti velikog broja sveæenika (oko 50), redovnica ivjernika, gospiæko-senjski biskup dr. Mile Bogoviæ je rekao:„Uzeo sam evanðelje o talentima jer smatram da je Perosvoje talente odgovorno koristio. Bog sam znade koliko ih jeprimio, ali po našoj skromnoj spoznaji Pero pripada onimakojima æe Gospodin na kraju zemaljskoga puta reæi: Dobro,slugo dobri i vjerni, u malome si bio vjeran, uði u radostsvoga gospodara! Vjerujemo da je Pero veæ èuo taj radosniBožji poziv. To se usuðujem reæi jer smo nas dvojicasuputnici od daleke 1951. godine, kada je on otišao usjemenište, a ja sam veæ godinu dana bio pitomac Pazinskogsjemeništa. Ostali smo uvijek jedan drugome blizi. Pero mije uvijek bio primjer dobroga i vjernog sveæenika od kojegasam mogao mnogo nauèiti kako se postaviti i prema Bogu iprema ljudima. Pero je volio svoj sveæenièki poziv. Cijelisvoj posao tako je rasporeðivao da može što bolje odgovoritina potrebe svojih vjernika." Izraze suæuti poslali su kardinal Josip Bozaniæ, zagrebaèkinadbiskup i mons. Ivan Devèiæ rijeèki nadbiskup. Na krajueuharistijskog slavlja, slunjski dekan mons. Mile Peciæ jezahvalio svim vjernicima koji su umjesto vijenaca dali svojepriloge za stradale u poplavama.

Kardinal Bozaniæ uputio poziv na pomoæ potrebnim zbogpoplavaZagreb, 20.5.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ uputio je svim župama, crkvenim ustanovamai vjernicima poziv na pomoæ potrebitima zbog poplava.Pismo kardinala Bozaniæa, koje je objavio Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije, donosimo u cijelosti:"Ovih smo dana svjedoci kušnja s kojima su suoèeni ljudi uraznim krajevima naše Domovine i susjednih zemalja,prouzroèenih velikim poplavama. Potaknuti kršæanskomljubavlju i solidarnošæu pozvani smo olakšati tegobeunesreæenika koji trebaju i ljudsku blizinu i materijalnupomoæ. Pridružujemo se molitvenom zajedništvu papenašega Franje kojim smo ojaèani da bi naša ljubav bila jošdjelotvornija.Stoga ovime pozivam sve župe i druge crkvene ustanove tesvakoga vjernika da se ukljuèi u prikupljanje pomoæi prižupnim Caritasima kako bi se na uèinkovit naèin potrebnimadostavila pomoæ. Jednako tako neka župni Caritasi budu utrajnoj suradnji s Caritasom Zagrebaèke nadbiskupije koji æedavati daljnje smjernice djelovanja.Neka naša vjernièka zauzetost bude znak svim ljudima dobrevolje da i oni oèituju svoju velikodušnost braæi i sestrama unevolji. Zazivajuæi Božji blagoslov na svako Vaše dobrodjelo, srdaèno Vas pozdravljam."

Sveæenici Splitsko-makarske nadbiskupije pomažustradalima u poplavamaSplit, 20.5.2014. (IKA) - Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ obavijestio je sveæenike Splitsko-makarskenadbiskupije da æe se na godišnjoj sveæenièkoj skupštini,koja æe se održati u srijedu 21. svibnja u marijanskomsvetištu u Vepricu, skupljati kolekta za braæu i sestre koji supogoðeni katastrofalnim poplavama u Hrvatskoj, Bosni iHercegovini i Srbiji. Skupljeni iznos uplatit æe se HrvatskomCaritasu koji æe ga proslijediti onima koji su u potrebi.

Domovinske vijestiika

1321. svibnja 2014. broj 20/2014

Biskup Škvorèeviæ pozvao na molitvu i prikupljanjepomoæi za poplavljeneVal ljubavi i dobrote kojim su ovih dana progovorili mnogihrvatski ljudi jaèi je od vodenog vala i nevolje koju je ondonio. Svojevrsna je to suradnja s Isusovom ljubavlju jaèomod smrtiPožega, 20.5.2014. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ pozvao je vjernike svoje Biskupije na molitvu iprikupljanje pomoæi za nastradale sljedeæim pismom: "Potresno je ovih dana gledati uživo ili putem medija brojneljude koje je iznenadni nalet vode potjerao iz njihovihdomova uz plaè i tjeskobni uzdah 'sve smo izgubili'. Osobnosam bio svjedokom dramatiènog nastojanja da se izpoplavljenih kuæa u naselju Gradac i Ivandvor u Pleterniciisele obitelji i pojedinci zarobljeni vodom. Isto se dogodilo iobiteljima u Lipiku te u drugim dijelovima naše Biskupije, au još veæem broju ljudima u županjskoj Posavini. Stanje tihstradalnika, najteže nakon ratnih nevolja u Slavoniji, kao ionih u Bosni i Hercegovini te u Srbiji nikoga nije ostaviloravnodušnim, nego je probudilo osjeæaje samilosti ispremnost iskazati im blizinu i pomoæ. Val ljubavi i dobrotekojim su ovih dana progovorili mnogi hrvatski ljudi jaèi jeod vodenog vala i nevolje koju je on donio. Svojevrsna je tosuradnja s Isusovom ljubavlju jaèom od smrti. Želio bih od srca zahvaliti svima onima koji su veæ pružilidar nastradalima, napose onima koji su žurno odgovorili napoziv Caritasa Požeške biskupije te se u svojim župamaukljuèili u prikupljanje pomoæi. Posljedice poplave bit æeteške i dugotrajne te buduænost nastradalih pojedinaca iobitelji ovisi o našoj dobroti i plemenitosti. Stoga pozivam isve druge da se pridruže plemenitom djelu, da svaka našažupa pod vodstvom župnih caritasa i u suradnji sBiskupijskim Caritasom posvjedoèi snagu vjere kojaprepoznaje Isusa Krista u stradalnicima i patnicima te imiskazuje djelotvornu ljubav. Braæo i sestre! U nedjelju, 25. svibnja 2014. u svim župamaPožeške biskupije dan je molitve za nastradale u poplavama.Ujedno toga dana u svim župama na završetku svake miseprikupljamo novèani prilog za braæu u nevolji. Uvjeren samda æe i ovom prigodom progovoriti vaše veliko srce te daæete svojom molitvom i darom unesreæenima pružiti nadu.Neka Bog ohrabri sve klonule i udijeli svoje svjetlo, mir iutjehu svima onima koji trpe velike nevolje, a darovateljeispuni radošæu što mogu pomagati braæi i sestrama u potrebi. Svima vam od srca zahvaljujem i sve u Gospodinupozdravljam – vaš biskup".

Duhovna obnova djelatnika biskupijskih CaritasaDubrovnik, 20.5.2014. (IKA) - Euharistijsko slavlje u crkviSv. Ane na Brgatu za sudionike redovite godišnje duhovneobnove za djelatnike biskupijskih Caritasa iz cijele Hrvatskeu utorak, 20. svibnja predvodio je dubrovaèki biskup MateUziniæ. U propovijedi je biskup Uziniæ istaknuo kako je karitativnadimenzija jedna od bitnih dimenzija Crkve, no ona nije tekneka socijalna služba nego i evanðeoski navještaj.Karitativna služba mora biti vršena radosno, rekao je biskupi potaknuo karitativne djelatnike da u svakodnevnomsluženju nadilaze svoje umore, razoèarenja inerazumijevanja. Uz to, ona mora biti darivanje sebedrugima do kraja upravo onako kako je Isus sebe dao dokraja. U molitvi vjernika, molilo se, uz ostalo i za sve one koji suneposredno pogoðeni poplavama u Hrvatskoj, Bosni iHercegovini i Srbiji.

Voditelj duhovne obnove bio je župnik iz Nerežišæa s otokaBraèa don Ljubo Galov. U slobodnom vremenu djelatnicihrvatskih nad/biskupijskih Caritasa, koji se tijekom cijelegodine susreæu s najosjetljivijim skupinama u društvupružajuæi im razlièite vrste pomoæi, posjetili su i neka mjestau Dubrovaèkoj biskupiji gdje se prikuplja pomoæ za stradaleod poplava. Dio sudionika iz biskupija u kojima se nalazepoplavljena podruèja vratio se ranije svojim domovima i naradna mjesta kako bi bili pri ruci u svojim Caritasima. Naduhovnoj obnovi sudjelovao je i ravnatelj HrvatskogCaritasa mons. Fabijan Svalina.

Završilo 22. hodoèašæe hrvatske vojske i policije u LurdZagreb, 20.5.2014. (IKA) – Zahvalnom molitvom koju je ucrkvi Svetoga Križa u Zagrebu uime vojnoga biskupa u RHJurja Jezerinca, predvodio generalni vikar Vojnogaordinarijata dr. o. Jakov Mamiæ, OCD u utorak, 20. svibnjapredveèer završeno je 22. hodoèašæe hrvatske vojske ipolicije u Lurd. Dr. Mamiæ podsjetio je kako je geslo ovoga hodoèašæe kojese u Lurdu ukljuèilo u 56. meðunarodno vojno hodoèašæebilo "Sluge Krista – Sluge mira", te istaknuo kako je „povodove misli vodilje potreba da se mi kršæani snagom Evanðeljasve više približimo Kristu, izvoru mira u ovom vremenu, tj.da ne budemo mjesta ni prenositelji diskriminacije, negouvažavanja drugim govorom evanðelja; da budemozagovornici èovjekove slobode i dostojanstva, a ne ropstva isluganstva, da budemo ljudi koji æe i u životu i u javnomdjelovanju promicati novu pravednost koja je odraz Božjegodnosa prema èovjeku i svijetu, a ne prenositelji stavovaljudskih mjera i sebiènih interesa". Rekao je da iskustvoDrugoga svjetskog rata èija se 100. obljetnica obilježava ovegodine, govori da je u toj ratom prolivenoj krvi sudjelovalo120 zemalja. Svaka je od njih ranjavala i dobivala ranekakve samo ratovi mogu dati: nasilje, ubijanje, mržnju,osvetu i grijeh, rekao je dr. Mamiæ te pozvao da se moli izastupa stav da ljudi nikada više ne traže rješenjameðusobnih sukoba i nesporazuma putem rata. Dr. Mamiæ je izrekao zahvalu svim hodoèasnici nasudjelovanju, nesebiènom držanju, kršæanskom ponašanju iuzornom odnosu prema svemu što je sveto. Posebnu zahvaluizrekao je zapovjedniku 22. hodoèašæa hrvatske vojske ipolicije generalu Mladenu Fuzulu, njegovom zamjenikukomodoru Predragu Stipanoviæu kao i generalu IviciKinderu. Zahvalu je izrekao i tiskovnim i elektronièkim medijima,"bez kojih poruka Lurda ne bi dosegla oèi i uši javnosti". Hodoèasnike je pozvao da se u molitvi sjete sestara i braæekoji trpe straviène posljedice smrti i razaranja poplavljenihnaselja u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. General Fuzul izrekao je zahvalu svima koji su sudjelovali uorganizaciji hodoèašæa, a samim hodoèasnicima je zahvaliona naèinu na koji su predstavljali Republiku Hrvatsku iOružane snage na ovomu hodoèašæu. Rijeè zahvale uputio jei glavni savjetnik ministra unutarnjih poslova Ivica Franjiæ.

Domovinske vijesti ika

14 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Crkva u Hrvata

Predstavljena knjiga "Bog na igralištu"Nuernberg, 13.5.2014. (IKA) - Promocija knjige donVitomira Zeèeviæa "Bog na igralištu" u izdanju Zakladebiskup Josip Lang predstavljena je u utorak 13. svibnja umisijskoj dvorani Hrvatske katolièke misije Nuernberg. Napoèetku predstavljanja knjige djeèji zbor "Don Bosco"otpjevao je uvodnu pjesmu "Gospodine ja sam tvoj". Nakontoga je sve pozdravio voditelj HKM Nuernberg don NikoŠošiæ, koji je izrazio radost što je izašla knjiga koja govori ovjeri i sportu. Predstavljaè knjige dr. Mislav Cvitkoviægovorio je o njezinu sadržaju, o glavnim temama knjige kaošto su Biblija i sport, Crkva i sport, navijanje u sportu,molitva u sportu i sportaši kao svjedoci vjere. Istaknuo je daje i "ljudski život poput jedne utakmice, život je igra kojutreba dobro igrati i osluškivati trenera, a to je samStvoritelj". Svoje svjedoèanstvo iznio je i nogometašIngolstadta Andre Mijatoviæ, koji je govorio o svom iskustvubavljenjem sportom, da mu je vjera pomogla kada mu je bilonajteže, kad se gubi i kad se povrijedi. Onda je važnovjerovati da æe biti bolje i imati pouzdanje u Isusa Krista,rekao je. Autor knjige Zeèeviæ rekao je da je knjiga namijenjena svimsportašima te da su i oni pozvani svjedoèiti svoju vjeru nasportskim terenima. Bog je posvuda, Bog je i na igralištu tega i tamo treba svjedoèiti i slaviti, rekao je. Promocija jezavršena pjesmom "Stavi me kao znak" koju je otpjevaodjeèji zbor "Don Bosco". Knjiga je izašla pred Svjetskoprvenstvo u nogometu. U njoj su sadržane i osobne molitvesportaša, trenera i svih koji se bave sportom.

Sveæenici Krapinskoga dekanata pohodili središteBanjoluèke biskupijeBanja Luka, 14.5.2014. (IKA/TABB) - U srijedu 14. svibnjajedanaestorica dijecezanskih i redovnièkih sveæenikaKrapinskoga dekanata iz Hrvatskog zagorja, predvoðenidekanom preè. Tomislavom Šestakom pohodili su središteBanjoluèke biskupije. Domaæi biskup Franjo Komaricadoèekao ih je u katedrali Sv. Bonaventure, s njima molio icijelo vrijeme njihova boravka bio s njima. Osim susreta sdomaæim sveæenicima u zgradi Biskupskog ordinarijata izajednièkog objeda, posjetili su i Katolièki školski centar"Bl. Ivan Merz", biskupijsko svetište Sv. Male Terezije uPresnaèama, i mjesto muèenièke smrti župnika FilipaLukende i redovnice Cecilije Grgiæ, zatim samostan trapistaMariju Zvijezdu te neke institucije Biskupijskog Caritasa. Sasobom su donijeli i korisne darove. Izrazili su svoje zadovoljstvo što su mogli – neki prvi put –osobno doživjeti kako žive katolici i njihovi sveæenici ususjednoj zemlji, gdje je sadašnja situacija za katolike uslijedposljedica rata još uvijek vrlo dramatièna. Biskup Komaricai njegovi suradnici sveæenici izrazili su "iskrenu zahvalnost"za "pohod solidarnosti" braæe sveæenika iz Zagrebaèkenadbiskupije.

Velike poplave u Bosni: Voda prodrla i u svetište sv.Leopolda u MaglajuMaglaj, 15.5.2014. (IKA/KTA) - U svetište sv. LeopoldaBogdana Mandiæa u Maglaju 15. svibnja prodrla je vodakoja se izlila iz rijeke Bosne. Voda je ušla i u prizemlježupne kuæe koja se nalazi pored svetišta i dosegla visinu polametra zbog èega je župnik Josip Jeliæ, zajedno sa svojim

roditeljima, bio primoran preseliti se na kat župne kuæe unadi da æe rijeka Bosna prestati rasti te da neæe biti primoranna evakuaciju. Grad Maglaj veæim svojim dijelom nalazi sepod vodom zbog èega je nestalo struje što uvelike otežavabilo kakvu komunikaciju, izvijestila je Katolièka tiskovnaagencija BK BiH.

Otvoreni "Dani Albe Vidakoviæa" u SuboticiSubotica, 15.5.2014. (IKA) - Proslava 100. obljetniceroðenja i 50. obljetnice smrti sveæenika, skladatelja,muzikologa, dirigenta i pedagoga Albe Vidakoviæa(Subotica, 2. listopada 1914. – Zagreb, 18. travnja 1964.),zapoèela je 15. svibnja otvorenjem Meðunarodnogaznanstvenog simpozija koji se održava u sklopuèetverodnevne manifestacije "Dani Albe Vidakoviæa" uSubotici. U subotièkoj Velikoj vijeænici Gradske kuæe okupilo se višeod stotinu sudionika i gostiju iz Subotice, Novog Sada,Beograda, Zagreba i Petrinje, da bi se prisjetiloVidakoviæeva života i djela koji je ostavio znaèajni trag kadaje u pitanju crkvena glazba u Hrvata. Pozdravljajuæinazoène, subotièki biskup Ivan Penzeš istaknuo je kako smo"ponosni na tog sina drage nam baèke grude, te smo stogaosjetili dužnost, na ovaj mu se naèin zahvaliti te osvježitispomen na njegov lik i djelo. Nadamo se da æe nas njegovaglazba prožeti i nadahnuti na živo èuvanje baštine koju namje ostavio, a isto tako i na nova stvaralaštva liturgijskogglazbenog izrièaja", zakljuèio je biskup Penzeš. Uime mjesne samouprave nazoène je pozdravio subotièkigradonaèelnik Jeno Maglai, rekavši da moramo pamtiti ièuvati imena i likove ljudi koji su potekli iz Subotice i kojisu naèinili ozbiljne uspjehe u nekim drugim prostorima, alinikada nisu zaboravili Suboticu i nikada je se nisu odrekli,èuvajuæi u srcu i duši svoju rodnu grudu. "Dani AlbeVidakoviæa pokazuju da se takvi ljudi ne smiju zaboraviti, alokalna samouprava i Katolièka Crkva imaju zajednièkumisiju, saèuvati sjeæanje na one koji su zadužili ovuzajednicu", rekao je gradonaèelnik Maglai. UimeKatolièkoga bogoslovnoga fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu,rijeè pozdrava izrekao je dekan Tonèi Matuliæ,predstavljajuæi u kratkim crtama povijest i razvitak te uHrvatskoj najstarije crkvene teološke visokoškolskeustanove. "Poèetak 'renesansnog' vremena oznaèilo jeosnivanje Instituta za crkvenu glazbu koji je od 25. rujna1963. zapoèeo djelovati zahvaljujuæi vašem, ovdje domaæemsinu, Subotièaninu, koji je saèuvao svijest o pripadnostisvojemu gradu, bunjevaèkom dijelu svojega hrvatskoganaroda, i tu èinjenicu ovim skupom želimo i posvjedoèiti",naznaèio je prof. dr. Matuliæ, dodavši da KBF od godine1992. u nazivu svoga umjetnièko-nastavnog instituta nosi usebi trajnu uspomenu na Albu Vidakoviæa. Skupu se potomuime Instituta za crkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" izZagreba obratila njegova predstojnica Mirta Kudrna, apotom se nazoènima, poželjevši im dobrodošlicu, obratio ikatedralni zborovoða Miroslav Stantiæ. Predstavnici KBF-a iInstituta za crkvenu glazbu iz Zagreba podijelili sudomaæinima u znak zahvalnosti prigodne darove. Tijekom veèeri prikazan je film o Albi Vidakoviæu "Zdravo,o moj anðele" koji je godine 1993. za Hrvatsku radioteleviziju snimio Subotièanin Petar Šarèeviæ. Zahvaljujuæiprofesoru KBF-a mo Miroslavu Martinjaku, puštene su idvije snimke Vidakoviæevih skladbi.

Crkva u Hrvataika

1521. svibnja 2014. broj 20/2014

Otvorenju Dana Albe Vidakoviæ koje su zajedno organiziraliSubotièka biskupija, Institut za crkvenu glazbu "AlbeVidakoviæ" KBF-a u Zagrebu, Hrvatsko društvo crkvenihglazbenika iz Zagreba te Katolièko društvo za kulturu,povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" iz Subotice, nazoèilisu meðu ostalim i predsjednik Društva "Ivan Antunoviæ"mons. Stjepan Beretiæ, predsjednica Hrvatskoga društvacrkvenih glazbenika s. Domagoja Ljubièiæ, menadžericakulturnih aktivnosti Zavoda za kulturu vojvoðanskih HrvataKatarina Èelikoviæ te predstavnici ustanova crkvenoga,društvenog, obrazovnog i kulturnog života.

Caritas BK BiH pokrenuo akciju prikupljanja pomoæipoplavljenima u kriznim podruèjimaSarajevo, 16.5.2014. (IKA/KTA) - Uslijed ogromnihmaterijalnih stradanja i brojnih ugroženih domaæinstavauzrokovanih poplavama u mnogim krajevima Bosne iHercegovine Caritas Biskupske konferencije Bosne iHercegovine odlukom svojega predsjednika biskupa FranjeKomarice 16. svibnja pokrenuo je akciju prikupljanjapomoæi poplavljenima. „Bosna i Hercegovina je pod vodom. Najveæa kolièinapadavina u posljednjih 120 godina izazvala je nezapamæenepoplave u mnogim podruèjima. Stanje pogoršava olujnivjetar, a prestanak padavina oèekuje se tek narednogvikenda. Zebnja je ušla u domove bosanskohercegovaèkihgraðana. Šta æe se još dogoditi u narednim danima? Bilježese povijesni maksimumi rijeènih vodostaja. U školama jeobustavljena nastava i brojne tvrtke su prestale sa radom.Prema izviješæima lokalnih medija, mnogi gradovi i naseljaostali su bez vode i struje, a Civilna zaštita, Hitna pomoæ,vojska, vatrogasci i policija èine sve da pomognu ugroženimgraðanima. Najkritiènije je u Sarajevskom, Tuzlanskom iZenièko-Dobojskom kantonu. Vapaji ugroženih dolaze i izBijeljine, Èelinca, Kotor Varoša i šireg podruèja oko rijekeSane", istièe se u priopæenju Caritasa BK BiH.Djelatnici i volonteri župnih Caritasa pružaju pomoæ gdjegod je moguæe. Pumpe za izbacivanje vode se nalaze naterenu, a osobito se istièe potreba za pitkom vodom,konzerviranim i trajnim namirnicama, svijeæama, èizmama,priborom za liènu higijenu. Caritas BK BiH poziva svegraðane, kao i bosansko hercegovaèke poslovne subjekte dasvojim novèanim prilozima i donacijama proizvoda,priskoèe u pomoæ stradalom stanovništvu.Donacije za pomoæ sugraðanimana poplavljenim podruèjimamogu se donirati na raèun: UniCredit banka d.d., Alipašina45 a,71000 Sarajevo. KM: 338 690 221 206 2902. Za uplate izinozemstva: EUR: 338 690 481 206 3318, IBAN: BA39 338690 481 206 3318, SWIFT CODE:UNCRBA 22

Euharistijska procesija Vojnog hodoèašæa u LurdLurd, 16.5.2014. (IKA) - Sudionici 56. Meðunarodnogvojnog hodoèašæa okupili su se u petak, 16. svibnja uposlijepodnevnim satima na prostoru ispred bazilike Svetekrunice gdje je izneseno Presveto.Potom je procesija krenula od Esplanade prema bazilici Sv.Pija X. U procesiji u kojoj su bili predstavnici pojedinihvojski i izlanstava Presveto je nošeno u posebnoj pratnjiŠvicarske garde.Po završetku procesije, u bazilici su prisutni vojni biskupiPresvetim blagoslovili sve prisutne vojnike i policajce ièlanove njihovih obitelji, kao i bolesnike, posebice one izvojne bolnice Notre Dame.

Hrvatska misa u bazilici Svete kruniceLurd, 16.5.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje u baziliciSvete krunice u petak 16. svibnja u zajedništvu s vojnimbiskupom u Bosni i Hercegovini Tomom Vukšiæem i vojnimi policijskim kapelanima predvodio je vojni biskup u RHJuraj Jezerinac. Uz sudionike 56. meðunarodnog vojnoghodoèašæa iz republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine namisi su sudjelovali i hrvatski hodoèasnici iz Zagreba teNjemaèke. Na poèetku mise biskup Jezerinac potaknuo jevjernike da im krunica bude svakodnevna molitva, baremjedna desetica na dan. U homiliji biskup Vukšiæ govorio je onadi, rekavši da su došli na to hodoèašæe, kao i mnogi drugikoji dolaze na ovo i slièna mjesta voðeni izvorno upravonadom. "Došli smo u nadi da zagovoru BDM preporuèimosvoje tjeskobe, svoje nedaæe, probleme, svoje bolesti, svojenesporazume s drugima, svoje muke, u nadi da æe Božjemilosrðe uslišati zagovor BDM. Došli smo takoðer daizreknemo svoju zahvalnicu, opet u nadi da æe dobri Bogprimite naše zahvalne molitve za sve one lijepe trenutke unašem životu, za sve trenutke blagoslova, sreæe radosti, zasve ono na što smo ponosni u našim životima, i na sve onošto bismo željeli da stalno traje", rekao je biskup Vukšiæ.Nadalje je propovjednik istaknuo kako je kršæanin poslanikradosti te da stoga nema prvenstveno zadaæu kukati nadproblemima koji postoje, nema zadaæu osuðivati, nego mu jeprva zadaæa unositi radost tamo gdje su problemi, unositinadu gdje prevladava beznaðe. Njegova je zadaæa palitisvjetlo u mraku, a ne kukati zbog mraka, poruèio je.Euharistijsko slavlje animirala je Klapa HRM "Sveti Juraj"uz orguljsku pratnju Ivana Bosnara.

Sveèano otvoreno 56. meðunarodno vojno hodoèašæeLurd, 16.5.2014. (IKA) – Sveèanom povorkom orkestara,stjegova i izaslanstava èetrdesetak zemalja u petak, 16.svibnja u bazilici Sv. Pija X. u Lurdu zapoèelo je 56.Meðunarodno vojno hodoèašæe. Na hodoèašæu sudjeluje 12tisuæa vojnika i policajaca iz cijeloga svijeta. Meðusudionicima je i oko 650 sudionika iz Hrvatske predvoðenivojnim ordinarijem Jurjom Jezerincem, kao i èetrdesetakhrvatskih vojnika u sastavu vojske Federacije Bosne iHercegovine predvoðeni vojnim ordinarijem TomomVukšiæem. Sve hodoèasnike pozdravili su francuski vojnibiskup Luc Ravel i direktor hodoèašæa vlè. Blaise Rebotier.Na otvorenju je proèitana poruka pape Franje koji je svimhodoèasnicima uputio svoj apostolski blagoslov. U poruci seistièe, kako je Sveti Otac ujedinjen u molitvi vojnika ipolicajaca iz cijeloga svijeta i njihovih obitelji koji su došliGospi Lurdskoj moliti mir za naše vrijeme. Papa podsjeæakako se nalazimo jedno stoljeæe nakon izbijanja Prvogsvjetskog rata koji je prouzrokovao mnoge nedaæeneophodno se toga prisjetiti i naglasiti važnost mira, ali iposvijestiti njegovu krhkost. U tom kontekstu, Papa istièe,kako vojnici imaju nezamjenjivu ulogu u stvaranju mira, jerse stavljanju u službu naroda i èuvanju mira i èuvanjusigurnosti svake osobe što se danas oèituje u mnogimdijelovima svijeta. Zahvalivši im na tome, Papa istièe kakoslužiti Kristu izravno vodi službi mira, a to pak nas vodi dapostanemo braæa sposobni da razgovaramo i oprostimo. Viovdje svjedoèite vašu vjeru kao oni koji mogu otvoriti svojesrce i prihvatiti pravi, istinski mir, a Krist je onaj koji vamdaje autentiènost, istièe Papa. Na kraju poruke Papa moliDjevicu Mariju da svaki hodoèasnik susretne njezinog Sina,te da bude bezinteresno spreman prihvatiti ulogu nazbiližavanju pojedinaca i zajednica, te da bude nositeljsvjetla nade. Na kraju sveèanosti, sudionici su se uputili predSpilju na bdjenje.

Crkva u Hrvata ika

16 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Zajednièka sjednica bosanske i hercegovaèkefranjevaèke provincijeSa sjednice u povodu spomena 170. obljetniceosamostaljenja Hercegovaèke franjevaèke provincijeUznesenja BDM upuæena zajednièka izjava za javnostMostar, 16.5.2014. (IKA) - - U povodu spomena 170.obljetnice osamostaljenja Hercegovaèke franjevaèkeprovincije Uznesenja BDM u prostorijama Franjevaèkogsamostana u Mostaru održana je 16. svibnja zajednièkasjednica Uprava Provincija Bosne Srebrene i Hercegovaèkefranjevaèke provincije. Hercegovaèki provincijal fraMiljenko Šteko ukratko se osvrnuo na razloge zasnivanjasamostalne franjevaèke zajednice u Hercegovini: velikeduhovne i materijalne potrebe hercegovaèkog puka, daljinasamostana Kreševa, odakle su fratri pastorizirali Hercegvinuu teškim turskim vremenima, neprohodni i opasni putovi,pogotovo u zimskom periodu i dodao: "Forme i obliciustroja su se mijenjali, sukladno vremenima i potrebamaevangelizacije, ali je temeljna odrednica uvijek bila saèuvativjeru u Boga i pomoæi èovjeku u svim njegovim potrebamaduhovnim i materijalnim." Odlazak iz Kreševa nije bio irastanak, jer obje zajednice prožima ista vjera, jezik,tradicija, narod, karizma, povijesne teškoæe, stradanja,strepnje i nadanja."Obzirom na vrijeme i prostor, moramo i dalje svojimvitalitetom, uljudbom, pameæu i pronicljivošæu,nesebiènošæu i požrtvovnošæu – što je temeljno svojstvo našekarizme, nadvladavati sve nedaæe koje prijete, a sve u duhufranjevaèke karizme – vjere mira i dobra za svakog èovjeka",rekao je o. Šteko.A što Franjevaèki Red od svojih èlanova oèekiva uokrenutosti u buduænost izložio je bosanski provincijal fraLovro Gavran, koji je ujedno predsjednik Konferencijejužnoslavenskih franjevaèkih provincija i koji je kao takavsudjelovao na Plenarnom vijeæu Reda u Poljskoj kao i upripravi radnog materijala za Generalni kapitul Reda koji æese održati iduæe godine u Asizu. Tema Kapitula bit æeFratreset minores in nostra aetate (Braæa i manji u našem vremenu).Iznio je konkretne primjere što znaèi biti braæa u našemvremenu kao i koje opasnosti vrebaju da ugroze istinskobratstvo. Osvrnuo se i na minores (manji) našega vremenakojima su fratri danas poslani. Pozvao je sve nazoène da otim temama razmišljaju, skupljaju ideje koje æe obezajednice zajednièki nastojati pretoèiti u konkretni život.Zatim je fra Miljenko i ukratko iznio neke ideje i projektešto se pokušavaju provesti na razini UFME (Unijafranjevaèkih provincijala Europe) a èijem je on èelu.Svi su nazoèni pozdravili takve zajednièke susrete i iznosilirazne prijedloge suradnje u planiranju nekih projekata,školstva, njegovanja franjevaèke duhovnosti, solidarnosti itraženju naèina kako što bolje živjeti franjevaèku karizmu naprostorima Bosne i Hercegovine.Poslije zajednièke sjednice Uprave obje Provincije slavile sumisu koju je predslavio apostolski nuncij u BiH mons. LuigiPezzuto. U propovijedi ohrabrio je fratre da buduoduševljeni navjestitelji i svjedoci uskrslog Krista, bezobzira što nekada radi toga valja izdržati razlièite nevolje.Na misi su pjevali postulanti i novaci pod ravnanjem svogameštra fra Stanka Mabiæa.Sa susreta je upuæena zajednièka poruka uprava objefranjevaèke provincije. "Danas, kao i juèer, želimo bitiodgovorni i ozbiljni prema svom poslanju u Crkvi i društvu,sukladno potrebama kršæanske zajednice koja nam jepovjerena i s kojom smo, na odreðeni naèin, srasli.Ako i jedno doba traži mudrost razluèivanja, onda je to naševrijeme, a da bismo se u njemu snašli, neka nam budeorijentir mudrost i ljubav steèena u žrtvi naših otaca koji su u

svom vremenu ustrajali i unatoè svim nedaæama dali velikiobol u oèuvanju vjere povjerenog nam naroda.Gledajuæi prema društvenoj zajednici u kojoj živimo, nemožemo ne izraziti zabrinutost u pitanju kamo idemo ubuduænost sa svim problemima koji se svakodnevno množe– od sustavnog odgoja i obrazovanja do bolne teme tržištarada i nezaposlenosti. Ne želimo se obeshrabriti negopoticati promjene na bolje živeæi ljudske i evanðeoskevrijednosti. Ne možemo drugaèije, jer je franjevaèka porukabila, jest i ostaje poruka nade. Tom porukom nade, s èvrstomvjerom oslonjeni na Gospodina, sve i svakoga želimopozvati na izgradnju opæega dobra. Svjesni smo koliko je uovakvim trenucima važna sinergija na svim razinama i usvim strukturama stoga ovim zajednièkim susretom želimoohrabriti svu braæu naših obiju zajednica, sve ljude dobrevolje da zajednièkim snagama doprinosimo rastu mira idobra, što su ne samo franjevaèke, evanðeoske nego i opæeljudske tako potrebite vrednote", stoji u poruci koju supotpisali provincijali fra Lovro Gavran i fra Miljenko Šteko,a prenosi stranica franjevci.info.

Misno slavlje na 69. komemoraciji za žrtve Bleiburga iKrižnoga puta"Braæo i sestre, uz poziv na veæi trud i zalaganje odgovornihoko utvrðivanja istine, osude svih zloèina i jednak pijetetprema svim žrtvama koje nam uvijek ostaju pouka, temeljnaporuka koju s ovog mjesta želim poslati zaklinjuæi u imeIsusa Krista je poruka: Završimo konaèno Drugi svjetskirat!", istaknuo je biskup Uziniæ u propovijediBleiburg, 17.5.2014. (IKA) – Sveèanu koncelebriranueuharistiju u povodu 69. komemoracije žrtava Bleiburga iKrižnoga puta predvodio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ,u zajedništvu s ravnateljem Ureda za hrvatsku inozemnupastvu fra Josipom Bebiæem, koji je na poèetku i krajumisnoga slavlja pozdravio sve nazoène, i više sveæenika.Na poèetku propovijedi biskup Uziniæ je podsjetio da sesvibanj 1945. u Hrvatskoj pamti kao mjesec pokolja nevinihkojima spomen èuva ovo mjesto, a èije su kosti posijanediljem Slovenije, Hrvatske i drugih zemalja bivšeJugoslavije. Slaveæi ovu misu i vjerujuæi da je naš raspeti iuskrsnuli Gospodin bio s njima u njihovoj patnji, u mislimase želimo vratiti u dane stradanja i u duhu krenuti njihovimkrižnim putovima, pridružiti se svima kojima su bez krivnje,makar ih bez suda i suðenja prati drugaèiji glas, bila oduzetaljudska prava, pogaženo ljudsko dostojanstvo i oduzet život.Želimo u mislima obiæi poznate i nepoznate grobnice igrobišta, izgovoriti imena i prezimena o kojima se nijesmjelo govoriti ili se govorilo šapatom. Želimo se otajstvenootisnuti i prema svima onima koji su bili supatnici u njihovojboli, rekao je biskup. Usporedivši taj svibanj 1945. sdanašnjim vremenom, biskup Uziniæ je istaknuo da jesvibanj 2014. obilježen i dramatiènom ekonomskom krizom,velikim brojem nezaposlenih, nezaštiæenim radnicima saslabim plaæama i bez plaæa, pogodovanjem stranom kapitalukojeg svejedno nema... A što reæi o našem svibnju 2014. kadsu u pitanju branitelji ili najugroženije kategorijestanovništva: umirovljenici, invalidi, stari i bolesni, oni okojima su se dosad barem povremeno brinule socijalneslužbe, a koji su našoj "socijalnoj" državi postali preskupi?Ili što reæi kad su u pitanju naši mladi, oni koji se školuju ioni koji su školovani, a koje smo u Hrvatskoj ostavili bezperspektive i prisilili da perspektivu, slièno kao i bleiburškeizbjeglice, traže izvan granica vlastite domovine?, zapitao sebiskup. Ovakav svibanj 2014. nije samo posljedica korupcije ikriminala, nespretnosti i neiskustva posljednjih desetljeæa,

Crkva u Hrvataika

1721. svibnja 2014. broj 20/2014

nego i neprevladanih ideoloških razlika i dvijusuprotstavljenih "istina" koje prijeèe jedinstvenuinterpretaciju nacionalne prošlosti, odnosno posljedica je ionog svibnja 1945. koji spominjemo ili, dopustite da stvarproširim, Jasenovca koji je simbol jednog drugog tragiènogstradanja, rekao je biskup Uziniæ. Osvrnuvši se i na stotuobljetnicu poèetka Prvog svjetskog rata, upozorio je da jezapravo kljuèni problem to što nemamo ispravan objektivanodnos prema svojoj prošlosti, kako onoj starijoj, tako i oonoj novijoj, kako nam to zorno pokazuju primjeri Vukovarai Knina. Bez objektivnog odnosa prema prošlosti, do kojegse može doæi samo ako postanemo sposobni ne vidjeti samo"svoje" žrtve i "tuðe" zloèine, nego i "svoje" zloèine i "tuðe"žrtve, nemoguæe je imati ispravan odnos prema svojojsadašnjosti i svojoj buduænosti. Nastavit æemo se i daljeideološki dijeliti i, ovisno o stranama na kojim se nalazimo,poveæavati postojeæe tabue i mitove. I umjesto preuzimanjaodgovornosti za društvo koje nam je povjereno, ponovnoæemo se zatvoriti u sebiène, bilo osobne bilo grupne interese,ustaške ili udbaške, svejedno. To onesposobljava našukreativnost, onu koja se oèituje svugdje gdje doðemo, jer suHrvati svugdje, osim u vlastitoj domovini, uspješni icijenjeni graðani, rekao je biskup Uziniæ. Stoga je upozorioda se rješenje naše situacije nalazi samo u istini i oprostu. Da bismo okrenuli stranicu naše nacionalne povijesti koja sezove Drugi svjetski rat i poraæe, Jasenovac i Bleiburg,moramo pogledati istini u oèi, koliko god ona bila teška ibolna. Samo nas istina, ona objektivna koja ne vidi samo zlonego i dobro i, obrnuto, koja ne vidi samo dobro nego i zlo,može osloboditi i proèistiti naš pogled za otkrivanje bitnog,rekao je biskup Uziniæ, upozorivši da je "istina o Bleiburgu iJasenovcu odgovornost politièara". Oni bi, uz pomoæznanstvenika, i u Bleiburg i u Jasenovac trebali donijetiistinu, a ne svoje stranaèke interese, ne svoje ideologije kojeubijaju istinu, slobodu, razlièitost, toleranciju, moguænost zaoprost, za ljubav, rekao je biskup i pozvao politièare ipovjesnièare da slobodni od ideologija doprinesu konaènomutvrðivanju istine. Upozorio je i na manipuliranje brojevimažrtava, posvjedoèivši kako žrtve na svim mjestima stradanjanisu bile brojevi nego osobe s ljudskim dostojanstvom,imenom i prezimenom. "I koliko god da i danas vrijede rijeèibl. Alojzija Stepinca, nadamo se uskoro svetog, koji na svojnaèin simbolizira sve poslijeratne muèenike hrvatskognaroda, a koji je 19. veljaèe 1943. u pismu Paveliæu napisaoda je Jasenovac "sramotna ljaga … za Nezavisnu DržavuHrvatsku", toliko se može reæi da su Bleiburg, Križni put, alii Jasenovac, takoðer "sramotna ljaga" i na licu RepublikeHrvatske i svih onih koji su imali dužnost nešto napraviti uutvrðivanju istine utemeljene na povijesnim èinjenicama, azbog ideoloških razloga to nisu napravili, nego i dalje, èinimi se u posljednje vrijeme sve više, neistinama i mitovimaraspiruju mržnju koja nas i u svibnju 2014. dijeli gotovojednako kao što nas je dijelila i u svibnju 1945. I to je našanajveæa tragedija", rekao je biskup Uziniæ u propovijedi.Oprost je temeljna poruka evanðelja i temeljno Isusovoposlanje i poslanje Crkve, istaknuo je dubrovaèki biskup,podsjeæajuæi da samo oprost može uz istinu donijeti konaènimir i spokoj žrtvama. "Zamolimo Boga da nam oprosti što suse Jasenovac i Bleiburg uopæe mogli dogoditi. S vjerom danas Bog uslišava u našem tražnju oprosta, uputimo svojumolitvu za oprostom i prema našoj ubijenoj braæi i sestrama.Iz molitve za oprost mora se probuditi i ono 'oprostiti'. UOèenašu molimo: 'Otpusti nam duge naše, kako i miotpuštamo dužnicima našim.' Ne oprostimo li, ni nama neæebiti oprošteno. Ovo oprostiti da bi nam bilo oprošteno, samose djelomièno odnosi na zloèince koje je bl. AlojzijeStepinac u veæ spomenutom pismu nazvao 'najveæa nesreæa

Hrvatske', a što se može proširiti i na one koji su zapoèelisvoj krvavi pir na ovom polju i one koji su im to naredili ikoje još i danas neki velièaju i dozvoljavaju da se po njimazovu trgovi i ulice. Njih uglavnom ne možemo negoprepustiti Božjoj milosrdnoj ljubavi. Ovo oprostiti se još višeodnosi na to da 'mi', 'mi' u Bleiburgu i 'mi' u Jasenovcu,oprostimo jedni drugima i jedni od drugih pitamo oproštenje.Ne za one zloèine koji su se dogodili do 1945. i nakon 1945.,ta nitko od nas nije zato odgovoran, nego zato što šezdesetdevet godina kasnije jedni druge promatramo kroz tezloèine", rekao je biskup Uziniæ u propovijedi na misi uBleiburgu. "Braæo i sestre, uz poziv na veæi trud i zalaganje odgovornihoko utvrðivanja istine, osude svih zloèina i jednak pijetetprema svim žrtvama koje nam uvijek ostaju pouka, temeljnaporuka koju s ovog mjesta želim poslati zaklinjuæi u imeIsusa Krista je poruka: Završimo konaèno Drugi svjetski rat!Prestanimo se veæ jednom ponašati kao sinovi i kæeri ustaša ipartizana i na druge gledati kao sinove i kæeri ustaša ipartizana! Ma, prestanimo jedni drugima biti neprijatelji, apostanimo jedni drugima braæa i sestre! I svi zajednoprionimo oko toga da se suoèimo s problemima sadašnjosti,kako svojim sinovima i kæerima ne bismo ostavili naslijeðenibalast prošlosti koji nas je dijelio i dijeli, nego priliku zabolju zajednièku buduænost!", zakljuèio je biskup Uziniæpropovijed.Na misnome slavlju pjevao je katedralni zbor sv. Duje izSplita pod ravnanjem don Šime Maroviæa koji je izveoMaroviæevu Hrvatsku misu uz orguljašku pratnju s. MirteŠkopljanac-Maèine. Na misi su ministrirali ministrantiHrvatske katolièke misije Ljubljana pod vodstvom svogadušobrižnika fra Marka Prpe.Molitvu za ubijene vojnike i civile islamske vjeroispovijestipredvodio je glavni imam iz Gunje Idriz ef. Bešiæ.Program komemoracije zapoèeo je molitvom na grobljuUnterloibach, a nastavljen je procesijom prema Bleiburškompolju, te pozdravnim govorima. Nakon misnoga slavljapoloženi su vijenci kod spomen obilježja.Organizator komemoracije bio je Poèasni bleiburški vod, asuorganizator u liturgijskome dijelu uime Hrvatskebiskupske konferencije i BK BiH Ured za hrvatskuinozemnu pastvu.

U Lurdu odana poèast svim poginulim vojnicimaLurd, 17.5.2014. (IKA) – Prema tradiciji drugoga danaMeðunarodnog vojnog hodoèašæa izaslanstva zemaljaèlanica odaju poèast svim poginulim vojnicima. U ovaj èinukljuèen je i spomen na hrvatske branitelje.Tako su se i ove godine, u subotu 17. svibnja na TrguPeyramale u Lurdu okupila izaslanstva zemalja sudionica56. meðunarodnog vojnog hodoèašæa.Cvijeæe kod spomenika palim vojnicima položio je francuskivojni biskup Luc Ravel.

Humanitarni koncert zbora "Josip Vrhovski" izNedelišæa u ZemunuZemun, 17.5.2014. (IKA) Zbor "Josip Vrhovski" izNedelišæa održao je 17. svibnja nakon veèernje mise koncertu župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije uZemunu. Zbor, kojim je ravnao prof. Branimir Magdaleniæuz orguljsku pratnju prof. Tomislava Cvrtila, izveo je nizduhovnih, tradicionalnih i popularnih pjesama. Gostima izNedelišæa i svima nazoènima zahvalio je župnik JozoDuspara, koji je izvijestio da se sav prihod prikupljen nakoncertu daruje za stradale u poplavama u Republici Srbiji.

Crkva u Hrvata ika

18 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Misa za slavenske hodoèasnike u LurduLurd, 17.5.2014. (IKA) – Euharistijsko slavlje za sudionike56. Meðunarodnoga vojnog hodoèašæa iz slavenskihzemalja, u subotu 17. svibnja u bazilici Sv. Pija X. predvodioje vojni ordinarij u BiH Tomo Vukšiæ. U koncelebraciji subili i drugi vojni biskupi Juraj Jezerinac, slovaèki FrantišekRabek, a vjernici su posebnim pljeskom pozdraviliukrajinskog vojnog biskupa vladiku Mychaila Koltuna.Koncelebrirali su i vojni i policijski kapelani iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine, Slovaèke i Ukrajine, kao i hrvatskidušobrižnici u Njemaèkoj i Švicarskoj koji u Lurd hodoèastesa svojim vjernicima.Posebnost ovoga slavlja bila je nazoènost i dvojicepripadnika Švicarske garde. Povod tomu je što se ove godinemeðu pripadnicima Švicarske garde koji hodoèaste u Lurd nalazi i Ivan Šariæ, porijeklom iz okolice Tomislavgrada.Valja naglasiti da je to posebna èast, jer oni ne sudjeluju nadrugim misama i dogaðanjima, izvan onih službenihMeðunarodnog vojnog hodoèašæa.Na poèetku mise predvoditelj slavlja, posebno je pozvao namolitvu za mir u Ukrajini.U prigodnoj homiliji, biskup Vukšiæ se posebno osvrnuo nageslo hodoèašæa "Sluge Kristove, sluge mira". U tomkontekstu je naglasio, kako se postavlja pitanje "što znaèibiti sluga Kristov, da bi se polazeæi od toga moglo biti slugamira na Kristov naèin".Vjerojatno bismo na to mogli ponuditi mnogo odgovora, nopravi odgovor nam na to daje Isus u misnom evanðelju, tj.dijelu njegova govora za vrijeme Posljednje veèere. Biskupje podsjetio, kako nam na Posljednjoj veèeri Isus tumaèi štoznaèi biti sluga, i poruèuje nam "tko vjeruje u mene èinit æedjela koja ja èinim". Biti sluga Kristov znaèi samo to, sve toi ništa više od toga: vršiti djela koja je On vršio i na naèinkako je on vršio, naglasio je, te uputio na ulogu kvasca "dacijelo tijesto u procesu preobrazi i uèini kruhom. Uloga jesluga Kristovih preobražavati i nuditi ovomu svijetu istu onuistinu, istu onu Radosnu vijest koju je Isus nudio".U tom kontekstu je naglasio kako je kršæanska vjera osobna,a nikako privatna na naèin vlasništva koje bi trebaliljubomorno èuvati samo za sebe. Biti sluga Kristov znaèidijeliti taj dar svima. Kršæanska vjera raste u mjeri u kojoj sedijeli drugima . To je vjerojatno jedini dar, jedino bogastvokoje raste proporcionalno s kolièinom dijeljenja. Biti slugaKristov znaèi èiniti djela koja je on èinio. Stoga, iz takvogstava svjedoèenja iz uvjerenja proizlazi obveza da se budesluga mira, ali na Kristov naèin, posvijestio je biskupVukšiæ, istaknuvši važnost društvenoga mira, za kojega pakje pretpostavka biti u miru sa samim Bogom i sa svojomsavješæu.Za vrijeme mise èitanja, kao i molitva vjernika èitala se najezicima prisutnih, a pjevanjem je misu uvelièala KlapaHRM "Sveti Juraj" uz orguljsku pratnju Ivana Bosnara, kojaje za ovu prigodu izvela i nekoliko skladbi nastaroslavenskom.

Marijanska procesija u LurduProcesiju je organizirala Hrvatska, a zapoèela jeblagoslovom biskupa Jezerinca – Križ su donijeli èlanoviZrinske garde u pratnji hrvatskih policajaca i kadeta, a kipGospe Lurdske èlanovi poèasne postrojbe Hrvatske vojskeLurd, 17.5.2014. (IKA) – Marijanska procesija s kipomGospe Lurdske i velikim križem sa svijeæama na kojoj susudjelovali sudionici 56. Meðunarodnog vojnog hodoèašæaodržana je u subotu, 17. svibnja. Procesiju je ove godine poprvi puta organizirala Hrvatska uz suradnju Belgije.Naime, Hrvatska je èlanica središnjeg tima za vojno-

redarstvena hodoèašæa u Lurd pa je tako preuzela ovaj diohodoèašæa.Procesija je zapoèela s drugu stranu rijeke Gave, preko putaSpilje ukazanja molitvom i blagoslovom vojnog ordinarija uHrvatskoj Jurja Jezerinca.Za vrijeme hoda, molitveno-glazbeni dio odvijao se ispredbazilike Svete krunice, a sudjelovala je Klapa HRM "SvetiJuraj", Simfonijski orkestar HV, kao i predstavnici 15naroda koji su predmolili krunicu na svojim jezicima.Na sam prostor ispred bazilike križ su donijeli èlanoviZrinske garde u pratnji hrvatskih policajaca i kadeta, a kipGospe Lurdske donijeli su èlanovi poèasne postrojbeHrvatske vojske u pratnji Švicarske garde.U prisutnosti dvadesetak biskupa, završnu molitvu je održaofrancuski vojni biskup Luc Ravel.Sama procesija obuhvatila je nekoliko elemenata. Ponajprijeonaj duhovni kojim se željelo istaknuti znaèenje Crkve naputu, tj. da se izrazi zajedništvo, katolicitet Crkve unutarprocesije. Posebno se pak vodila briga da se saèuva smisaohoda unutar procesije, a to je preobrazba Crkve koja sedogaða snagom Isusovog uskrsnuæa u nama, snagom vjere.Taj element se predoèio kroz 56 upaljenih baklji koje sunosili hrvatski vojnici, te ih uzdigli na vrhu bazilike, podnokrune.Ovim se željelo pokazati da je vjera svjetlo koje vodi upreobrazbu osobe, obitelji, Crkve i društva.

Biskupu Jezerincu uruèena zlatna medaljaMeðunarodnog vojnog hodoèašæaLurd, 18.5.2014. (IKA) – Na prigodnom primanju kojetradicionalno po zatvaranju Meðunarodnog vojnoghodoèašæa, prireðuje hrvatsko izaslanstvo u nedjelju, 18.svibnja okupili su se predstavnici drugih vojnih izaslanstava,predstavnici uprave Svetišta, kao i organizatori predvoðenifrancuskim vojnim biskupom Lucom Ravelom, tepredstavnici žandarmerije. Tom prigodom biskup Ravel jebiskupu Jezerincu darovao zlatnu medalju Meðunarodnogavojnog hodoèašæa.U prigodnom obraæanju, koje je za ovu prigodu pripremiovojni ordinarij Juraj Jezerinac istièe se, kako geslo "SlugeKrista - sluge mira" najbolje tumaèi zvanje vojnika ipolicajca i svih nas: biti u službi mira. Biskup je podsjetio,kako se hrvatski narod opredijelio za mir davne 879. godinepreko hrvatskih vladara koji su sklopili savez s Papom danikada neæe tuðe osvajati, ali da æe svoje braniti. I toga smose držali sve do danas. U povodu pak stote obljetnice odpoèetka Prvoga svjetskog rata, biskup naglašava kako tododatno potièe da budemo u službi mira.Zahvalio je biskupu Ravelu na inicijativi konferencije natemu mira, kao i njemu, te upravi svetišta na uloženom truduoko organizacije hodoèašæa.Zapovjednik 22. hodoèašæa hrvatske vojske i policije generalMladen Fuzul zahvalio je organizatorima hodoèašæa napotpori. Zamjenik ministra unutarnjih poslova RH EvelinTonkoviæ je naglasio, kako je MUP prepoznao znaèaj ovogsvetog mjesta, te istaknuo kako je ministarstvo dosad, a takoæe i ubuduæe podupirati dolazak hrvatskih policajaca.Zamjenica ministra branitelja Vesna Nað je naglasila, kakosmo mala zemlja, nismo bogati, ali smo donijeli srce.Biskup Ravel je pozdravljajuæi prisutne, a posebno hrvatskebranitelje u kolicima, istaknuo kako su u centru hodoèašæabolesnici i ranjenici, pa je stoga ove godine organiziranautrka vojnika i ranjenika. Nadalje, upozorio je na složenostsituacije u Europi, posebice s obzirom na situaciju uUkrajini, te istièuæi kršæanske korijene Europe naglasiopotrebu molitve.

Crkva u Hrvataika

1921. svibnja 2014. broj 20/2014

Apel predsjednika UFME franjevaèkim provincijama uEuropiPotièem i molim svu braæu naših europskih franjevaèkihprovincija da velikodušno, uz suosjeæanje i molitvu za žrtveove nepogode, organiziraju i pomognu akcije solidarnosti itako nastoje olakšati patnje ovog toliko puta u novijojpovijesti teško kušanog stanovništva, stoji u apelu fraMiljenka ŠtekeMostar, 18.5.2014. (IKA) - Predsjednik UFME (Unijefranjevaèkih provincijala OFM Europe) dr. fra MiljenkoŠteko uputio je u nedjelju 18. svibnja 2014. Apel za pomoænastradalima od poplava svim franjevaèkim provincijama uEuropi, u kojem se kaže: "Posljednjih su dana velike poplavena našemu europskom, južnoslavenskom podruèju uèinilevelike štete, prouzroèivši ljudske žrtve, a mnogi su, ionakosiromašni, sada ostali i bez krova nad glavom. Potièem imolim svu braæu naših europskih franjevaèkih provincija davelikodušno, uz suosjeæanje i molitvu za žrtve ovenepogode, organiziraju i pomognu akcije solidarnosti i takonastoje olakšati patnje ovog toliko puta u novijoj povijestiteško kušanog stanovništva. Uz moguænost pomoæi prekoCaritasa, biskupijskih i nacionalnih, franjevcima kao putpomoæi stoji na raspolaganju i "Kruh sv. Ante" u našojprovinciji Bosni Srebrenoj u Sarajevu."

Sveèanim mimohodom zatvoreno 56. meðunarodnovojno hodoèašæeLurd, 18.5.2014. (IKA) – Sveèanim mimohodom vojskièetrdesetak zemalja iz cijeloga svijeta, u nedjelju, 18. svibnjau bazilici Sv. Pija X. zatvoreno je 56. meðunarodno vojnohodoèašæe.U završnom obraæanju francuski vojni biskup Luc Ravel idirektor hodoèašæa vlè. Blaise Rebotier naglasili su potrebu inakon hodoèašæa djelovanja u duhu gesla "Sluge Kristove –sluge mira", te tako pozvali sudionike da budu nositelji mira,svjetla i nade u svijetu.Na ovogodišnjem hodoèašæu sudjelovalo je oko 12000vojnika i policajaca, te èlanova njihovih obitelji izèetrdesetak zemalja iz cijeloga svijeta. Meðu sudionicimabilo je i oko 650 sudionika iz Hrvatske predvoðenih vojnimbiskupom Jurjom Jezerincem, te èetrdesetak iz Bosne iHercegovine s vojnim biskupom Tomom Vukšiæem.Nakon zatvaranja hodoèašæa hodoèasnici iz Hrvatske i BiHuputit æe se u Nicu gdje æe slaviti misu, a zatim nastavitiprema Padovi.Hodoèasnici iz Hrvatske bili su meðu pet najbrojnijihizaslanstava, a Hrvati su bili zastupljeni i u Švicarskoj gardi,Legiji stranaca i u njemaèkoj vojsci.

Poplavljena kripta crkve Sv. Ivana Krstitelja u JajcuJajce, 18.5.2014. (IKA/KTA) - Uslijed izlijevanja rijekeVrbas koja je probila nasip na više mjesta, u svetište svetogIvana Krstitelja (Svetog Ive) u Podmilaèju kod Jajca ovihdana prodrla je voda. Najveæa šteta je bila u podzemnojcrkvi (kripti) u koju je preko noæi ušla voda i uništilainterijer crkve sa svim stvarima. Cijeli dan bila je borba svodom koja je došla do kora. Uzrok brzog ulaska vode biloje više izvora vode koju su se otvorili u stijeni iza crkve.Jedan je ronilac uz pomoæ èamca u kripti crkve iz vodeizvlaèio stvari koje su se mogle spasiti: postaje križnogaputa, relikvijar, umjetnièka slika Sv. Ive, kip Sv. Josiparadnika te djelomièno liturgijsko ruho, objavljeno je nafacebook stranici župe i svetišta svetog Ivana Krstitelja uPodmilaèju.

Subotica: Meðunarodni znanstveni simpozij o AlbiVidakoviæuU povodu 100. obljetnice roðenja i 50. obljetnice smrti AlbeVidakoviæaSubotica, 18.5.2014. (IKA) - U subotièkom pastoralnomcentru "Augustianum" od 16. do 18. svibnja održan jeMeðunarodni znanstveni simpozij u povodu 100. obljetniceroðenja i 50. obljetnice smrti Albe Vidakoviæa.U toku prijepodneva održano je šest predavanja. O životnomput Albe Vidakoviæa govorio je katedralni župnik mons.Stjepan Beretiæ. On je naglasio kako Albe Vidakoviæ spada u"divove duha, vjere, kulture, znanosti i umjetnosti" koje jeSubotièka biskupija darovala Crkvi u Hrvata". I AlbeVidakoviæ svojim likom i dijelom èini i danas Suboticuvelikom i lijepom, istaknuo je mons. Beretiæ i zakljuèio:"Albe je živio u trnju ali ono nikada nije bilo bez ruže".Slijedila su predavanja Miroslava Martinjaka iz Zagreba"Djelovanje Albe Vidakoviæa u osvit Drugog vatikanskogsabora". Orguljaš i ravnatelj subotièkog katedralnog zbora"Albe Vidakoviæ" Miroslav Stantiæ govrio je oskladateljskom opusu i zastupljensoti puèke popijevke AlbeVidakoviæa u liturgijskim pjesmaricama. Zanimljiv osvrt namalo poznati Vidakoviæev rad "Bibliografija FeredericaChopina u Jugoslaviji iz 1956. godine" imao je prof.Dragoljub Katunac iz Beograda. Isusovac, prof. MarijanSteiner iz Zagreba upoznao je sudionike skupa setnomuzikološkim radom Albe Vidakoviæa, u kojem je izniomnoge zanimljive detalje Vidakoviæevog istraživanja naterenu o crkvenim popijevkama. Završno predavanje prvogdana znanstvenog simpozija o Albi Vidakoviæu održala jeTamara Štricki, profesorica subotièke "Muzièke škole". Onaje prikazala radove Albe Vidakoviæa o Ðuri Arnoldu,poznatom subotièkom glazbeniku i skladatelju.Voditelj programa bio je Josip del' Ivellio iz Zagreba smaestrom Miroslavom Martinjakom i s. Katarinom Koprek.Drugi dan znanstvenog simpozija zapoèeo je predavanjem s.Cecilije Horvat iz Zagreba. Ona je govorila o "Razvojuprofila crkvenoga glazbenika u Hrvatskog od vremena AlbeVidakoviæa do danas". Zatim je prikaz snimljenih skladbiAlbe Vidakoviæa i osvrt na njegov oratorij Tužba u hramuiznio mo. Josip degl Ivellio iz Zagreba. O svojim sjeæanjimana Albu Vidakoviæa govorili su mons. Josip Mioè izSubotice te neæakinja Albe Vidakoviæa Jasna Ivanèiæ izZagreba. "Kroz to sjeæanje upoznali smo svaki titraj Albineduše koji se onda prenio i na njegova djela", zakljuèio jemoderator toga dana p. Marijan Steihner, D.I. iz Zagreba.Sjeæanje p. Izaka Šparalje proèitao je Josip degl Ivellio.Završno predavanje na simpoziju održala je s. KatarinaKoprek iz Zagreba. Tema njezinog predavanja bila je "RijeèBožja – izvor glazbene inspiracije gregorijanskogarepertoara". U svom predavanju s. Katarina je istaknulaposebno doprinos Albe Vidakoviæa pomicanju granicaneumatske notacije a posebno se osvrnula i na njegovuobradu Skramentara MR 126 Metropolitanske knjižnice izZagreba.Drugog dana znanstvenom simpoziju predsjedali su p.Marijan Steiner kao moderator te mo. Miroslav Stantiæ i s.Domagoja Ljubièiæ. Toga dana znanstvenom skupu uz drugesudionike nazoèila je i s. M. Martina Koprivnjak, vrhovnaglavarica Sestara „Naše Gospe" iz Zagreba.U okviru Meðunarodnog znanstvenog simpozijaposveæenom Albi Vidakoviæu održane su i dvije radionice.Pravu radionicu predvodio je orguljaš mr. Kornelije Vizin izSubotice na temu „Interpretacija orguljaške glazbe francuskeromantike". Drugu radionicu predvodila je s. KatarinaKoprek. Sudionici simpozija prihvatili su prijedlog mo. Josipa degl

Crkva u Hrvata ika

20 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Ivellia da se ove godine 15. lipnja, u znak sjeæanja naobljetnice Albe Vidakoviæa u Subotici i Zagrebu održi „DiesAlbiana". Toga dana pjevat æe se i izvoditi skladbe AlbeVidakoviæa na nekoliko mjesta u Zagrebu i Hrvatskoj te uSubotici.U okviru Dana Albe Vidakoviæa u Subotici održana su i dvakoncerta. U koncertnoj dvorani subotièke „Muzièke škole"održan je koncert komorne glazbe na kojem su KrešimirIvanèiæ na violini i mr. Kornelije Vizin na klaviru izvodiliskladbe subotièkih skladatelja Vidakoviæa i Gaala. U subotu,17. svibnja u subotièkoj katedrali-bazilici sv. Terezije održanje sveèani koncert u èast 100. obljetnice roðenja i 50.obljetnice smrti Albe Vidakoviæa. Svi zborovi koji sunastupili izvodili su skladbe Albe Vidakoviæa. Na koncertusu izvedene i najpoznatije skladbe Albe Vidakoviæa zaorgulje. Preludij i fugu u C-duru izveo je Kristijan Palèec;Koralnu predigru "Marijo slatko ime", don Ivan Urliæ;Fantaziju i fugu u F-molu izvela je Petra Hrvaèiæ a mr.Krešimir Haas izveo je Koralne predigre op. 9 MladenaStahuljaka posveæene Albi Vidakoviæu.Kao posljednji dan "Dana Albe Vidakoviæa" uprilièen jeposjet grobu Alde Vidakoviæa na subotièkom Bajskomgroblju, gdje je su cvijeæe na grob položili mo. MiroslavMartinjak i mr. Mirta Kudrna, predstojnica Instituta AlbeVidakoviæ iz Zagreba, Jasna Ivanèiæ i ostali roðaci AlbeVidakoviæa, te Društvo Ivan Antunoviæ, i župa Isusovauskrsnuæa, a molitvu i blagoslov groba predvodio je mons.Bela Stantiæ.Završetak simpozija bilo je sveèano euharistijsko slavlje ukatedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske, koje je predvodiomons. Stjepan Beretiæ, katedralni župnik, uz koncelebracijumo. Miroslava Martinjaka i p. Marijana Steinera iz Zagreba,don Ivana Urliæa iz splitsko-makarske nadbiskupije, te mons.Josipa Mioèa i vlè. Laszla Baranyija iz Subotice.Liturgijsko pjevanje predvodili su udruženi zborovi:Katedralni zbor Albe Vidakoviæ i Collegium musicumcatholicum iz Subotice, Mješoviti zbor Instituta za crkvenuglazbu Albe Vidakoviæ iz Zagreba te èlanovi pjevaèkogdruštva "Slavulj" iz Petrinje, a sve pod ravnanjemkatedralnog zborovoðe mo. Miroslava Stantiæa uz orguljskupratnju mr. Kornelija Vizina. Na misi su zborovi izveliDrugu staroslavensku misu Albe Vidakoviæa, uskrsnepjesme u harmonizaciji Franje Dugana, te skladbe Igreca iTaclika.

Zareðen prvi trajni ðakon Vrhbosanske nadbiskupijeDuboko dirnut prirodnom katastrofom, koja je zadesila tajkraj i šire podruèje, kardinal Puljiæ je poruèio vjernicima dane klonu duhom, da budu izdržljivi i puni pouzdanja u BogaNovo Selo, 18.5.2014. (IKA) - Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ zaredio je u nedjelju 18. svibnja u župiSrca Isusova u Novom Selu u Bosanskoj Posavini prvogtrajnog ðakona Vrhbosanske nadbiskupije vjerouèiteljaRoberta Èabraju, oženjenog laika. Obrazlažuæi odluku da reðenje bude baš u Novom Selu,ðakonovoj rodnoj župi kardinal je izmeðu ostalog rekao:"Želio sam da to bude jedna poruka nade, da koliko god naspokušavali uništavati i optereæivali raznim nedaæama Crkvase ne da uništiti, nego pokušava tražiti izvor nade, poruku isvjedoèanstvo nade. Zato želim da ovo ðakonsko reðenje uovom kraju, koje je proživjelo iskušenja rata i poraæa, imanadu života - živjeti i svjedoèiti". Duboko dirnut prirodnomkatastrofom, koja je zadesila taj kraj i šire podruèje, kardinalPuljiæ je poruèio vjernicima da ne klonu duhom, da buduizdržljivi i puni pouzdanja u Boga jer imaju siguran oslonacu Isusu Kristu, koji je naš Put Istina i Život; da se unatoè

svim kušnjama u ovim teškim situacijama koje proživljavajuraduju kršæanskoj solidarnosti koja, kako je rekao, živi,postoji i istinski želi poduprijeti ljude u tim mukama.Ðakon Robert Èabraja, vjerouèitelj je u osnovnoj školiMilan Amruž u Slavonskom Brodu, koju pohaðaju djeca sposebnim potrebama, oženjen je i otac je troje djece aèetvrto je na putu. Roðen je 1. ožujka 1977. u SlavonskomBrodu. Do 15. godine života živio je s roditeljima u NovomSelu. Pohaðao je Nadbiskupijsku klasiènu gimnaziju u Zadrua teologiju je završio na Katolièkom bogoslovnom fakultetuu Zagrebu.

Poruka kardinala Puljiæa u povodu aktualnih poplava iklizištaSarajevo, 19.5.2014. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskup imetropolit kardinal Vinko Puljiæ uputio je poruku u povodupoplava i klizišta kojima su pogoðene na tisuæe ljudi u BiH. "Ovom porukom pozivam sve vjernike u Vrhbosanskojnadbiskupiji da se istinski pomolimo za hrabru vjeru ipouzdanje u Boga dok prolazimo kroz ovo iskušenje.Takoðer pozivam sve ljude dobre volje na solidarnost daublažimo patnje ljudi koji su ostali bez osnovnih životnihpotreba za život. Posebno potièem da susjedne župe iskažusolidarnost u materijalnoj, moralnoj kao i bratskoj pomoæi sažupama pogoðenim poplavama i klizištima. Neka se idobrovoljno angažiraju u rašèišæavanju posljedica poplava iklizišta, kako bi se što prije povratio normalan život. Osobnosam bio na terenu te se uvjerio u teško stanje, ali osjetio sami svoju nemoæ da ljudima pomognem. Zato æu pokrenutidobrotvornu akciju prikupljanja pomoæi, kako bi se život užupama èim prije normalizirao. Posebno hrabrim sveæenike isve pastoralne djelatnike da hrabre narod i organizirajupomoæ rašèišæavanja i onda kada se voda povuèe i kada seživot poène vraæati u normalu. Za sve molim i zazivam Božjiblagoslov!", kaže se, meðu ostalim, u poruci kardinalaPuljiæa.

Žurni poziv za prikupljanje pomoæi za poplavljenePoziv hrvatskim sveæenicima, pastoralnim suradnicama isuradnicima i vjernicima u hrvatskim katolièkim misijama izajednicama u NjemaèkojFrankfurt, 19.5.2014. (IKA) - Delegat za hrvatsku pastvu uNjemaèkoj Ivica Komadina uputio je, u ponedjeljak 19.svibnja, uime Hrvatskoga dušobrižnièkog ureda sa sjedištemu Frankfurtu na Majni, žurni poziv hrvatskim sveæenicima,pastoralnim suradnicama i suradnicima i vjernicima uhrvatskim katolièkim misijama i zajednicama u Njemaèkoj uvezi s prikupljanjem financijske pomoæi pogoðenima upoplavama na podruèju Hrvatske, Bosne i Hercegovine iSrbije. U dopisu, izmeðu ostalog stoji: "Hrvatski dušobrižnièki urediz Frankfurta na Majni ovim putem žurno poziva sveHrvatice i Hrvate i sve ljude dobre volje u Njemaèkoj i usvijetu da svojim novèanim prilozima priskoèe u pomoæpostradalima od poplava te tako posvjedoèe svoju socijalnuosjetljivost i djelatnu ljubav prema bližnjima u nevolji".Pomoæi se može uplatom na devizne raèune: HrvatskogCaritasa: IBAN: HR05 2340 0091 1000 80340; SWIFT(BIC): PBZGHR2X; Caritasa Biskupske konferencije Bosnei Hercegovine IBAN: BA39 338 690 481 206 3318; SWIFTCODE: UNCRBA 22 i Caritasa international, Freiburg,IBAN Nr.: DE04660205000000000202, BIC:BFSWDE33KRL.

Crkva u Hrvataika

2121. svibnja 2014. broj 20/2014

Kardinal Vinko Puljiæ posjetio poplavljena podruèja uOrašju i BrèkomSarajevo, 20.5.2014. (IKA/KTA) - Kardinal Vinko Puljiæ,nadbiskup i metropolit vrhbosanski, posjetio je, 19. svibnja uveèernjim satima i 20. svibnja grad Orašje i okolnapoplavljena podruèja te grad Brèko i neka mjesta pogoðenapoplavama u tom dijelu. U pratnji toliškog gvardijana fraMarijana Živkoviæa posjetio je Radio Orašje, a zatim upratnji preè. Darka Tomaševiæa, kanonika vrhbosanskog iprofesora na Katolièkome bogoslovnom fakultetu uSarajevu, preè. Veselka Župariæa, župnika u Brèkom idekana brèanskog dekanata, te vidovaèkog župnika vlè.Josipa Senjaka posjetio osobe smještene u školama u Orašju.U telefonskom razgovoru za Katolièku tiskovnu agencijuBiskupske konferencije BiH kardinal Puljiæ kazao je da je,gledajuæi s nasipa pored rijeke Save, mogao vidjeti da sužupe Vidovice i Kopanice sasvim poplavljene. Takoðer jeprimijetio da se voda kroz probijeni nasip kod Kopanica,koji nastoje sanirati, još uvijek izlijeva i pomalo širiposavskom ravnicom napominjuæi da i voda iz BosanskogŠamca „polako osvaja prostor iduæi tiho nižim predjelima" tese približava Orašju. Kazao je i da se pod vodom takoðernalazi veæi dio župe Tolisa kao i da je Orašje djelomiènopoplavljeno. Pojasnio je da je prohodan put iz smjera Tuzledo graniènog prijelaza prema Republici Hrvatskoj te da jepohodio osnovnu i strukovnu školu u Orašju u kojoj jesmješten dio stanovnika iz poplavljenog podruèja. Takoðerje rekao da su pojedini ljudi našli smještaj kod svoje rodbineu Hrvatskoj ili na nekim drugim mjestima te da je vidljivasolidarnost meðu graðanima koji se meðusobno pomažu.Govoreæi o naporima za sprjeèavanje daljnje poplave,kardinal Puljiæ je kazao da su meðunarodne i domaæe vojnesnage ranije pokušale "zakrpati" nasip u Kopanicamanapominjuæi kako to nije nimalo jednostavno.Kardinal Puljiæ je spomenuo kako je posebno tužno vidjetikako mrtva tijela životinja plutaju rijekom Savom kao i ljudekoji, zajedno sa svojim životinjama, sjede na nasipu izmeðudvije vode i "èekaju sudbinu". Ukazao je moguænostizbijanja epidemije ukoliko uskoro ne bude ozbiljnih zahvatana poplavljenim podruèjima.Govoreæi o svom pohodu poplavljenima, kardinal Puljiæ jekazao da mu je bilo važno izraziti osjeæaj solidarnosti.Radostan je što žitelji nepoplavljenih predjela pokazujusolidarnost i pomažu ugroženima. „Nadam se da neæeposustati pomoæ koja stiže jer æe ona trebati biti dugotrajna.Sad je potrebna pomoæ za preživljavanje a kasnije zaobnavljanje", kazao je na kraju kardinal Puljiæ koji je okopopodneva toga dana stigao u obilazak poplavljenihpodruèja u odžaèkom kraju.

Hodoèašæe èlanova udruge "Veronikin rubac" u Asiz iLa VernuAsiz, 20.5.2014. (IKA) – Katolièka udruga "Veronikinrubac" uvelièala je svoj karitativni i volonterski palijativnirad duhovnim hodoèašæem u Asiz i mjesta vezanim uz životsv. Franje Asiškog, proslavljajuæi 805. obljetnicu kanonskogutemeljenja Reda manje braæe.Duhovno hodoèašæe na kojem je sudjelovalo pedesetakvolontera predvoðenih predsjednicom Marijom Šešo trajaloje od 15. do 19. svibnja uz vodstvo duhovnika dr. sc. fraNikole Vukoje, OFM, profesora na KBF-u u Zagrebu. Uzmolitvu, pjesmu i euharistijska slavlja, koje je suslavio fraŽeljko Pauriæ, OFM, iz župe u Zemunu, hodoèasnici su se u"danima slušanja i osluškivanja Rijeèi" upoznali safranjevaèkom duhovnom baštinom, životopisima sv. Franje i

Klare, a u ljepoti krajolika, crkava i na svetim mjestima uzajedništvu su promišljali o evanðeoskim rijeèima koje jeVukoja znalaèki približio putnicima oduševljenimanjegovim evangelizacijskim poticajima i tumaèenjimaprikladnim za kršæansku meditaciju. Duhovna obnova trajalaje tijekom putovanja, molilo se za osobne nakane, obitelj, zapretke, Osijek i domovinu; u katedrali Sv. Rufina (mjestoFranjinog i Klarinog krštenja) obnovljen je spomen krštenja;posjetili su Rivotorto i molitveno samotište Carceri naSubasiju gdje je poslije mise Slaven Marodt glazbenouvelièao duhovni doživljaj. Jedno od odredišta hodoèašæabila je i Porcijunkula (Sveta Marija Anðeoska) i bazilika sv.Franje s molitvom u donjoj crkvi uz kriptu sv. Franje te surazgledane Giottove freske, zatim baziliku sv. Klare,samostan i Križ sv. Damjana, a u rodnoj kuæi sv. Franjemolilo se za roditelje i obitelj. U nacionalnom parku na brduLa Verna, mjestu gdje je sv. Franjo primio rane i vrhuncuduhovne obnove putovima sv. Franje, razgledali su svetište irelikvijare, slavljena je misa i molilo se u tišini spilje. Rad katolièke udruge "Veronikin rubac" potvrðen jebiskupskim dekretom te sada na podruèju osjeèkih dekanataÐakovaèko-osjeèke nadbiskupije skrbi za 138 korisnikakojima je 2013. godine darovano 2.489 volonterskih satitijekom 2.603 odraðenih aktivnosti.

Crkva u Hrvata ika

22 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Inozemne vijesti

Generalna skupština Papinskih misijskih djela u RimuRim, 10.5.2014. (IKA) - U Rimu je od 5. do 10. svibnjaodržana Generalna godišnja skupština Papinskih misijskihdjela pod predsjedanjem nadbiskupa Protasea Rugambwe,dotajnika Kongregacije za evangelizaciju naroda ipredsjednika Papinskih misijskih djela.Na susret, koji je uprilièen u kuæi otaca salezijanaca "BlaženiMichele Rua - Salesianum" (Via della Pisana 1111), pristigloje stotinu dvadesetak nacionalnih ravnatelja iz razlièitihkrajeva svijeta, meðu kojima su bili i dvojica nacionalnihravnatelja Crkve u Hrvata - vlè. Antun Štefan iz Zagreba idon Ivan Štironja iz Sarajeva. Uz nacionalne ravnatelje naskupštini su sudjelovali i glavni tajnici èetiriju Djela sasvojim suradnicima koji su, uz svoje dužnosti u održavanjuSkupštine, ujedno bili na raspolaganju nacionalnimravnateljima u rješavanju administrativnih pitanja.Nakon molitvenog poèetka, mise i molitve, u jutarnjimsatima 5. svibnja, radni dio skupštine zapoèeo je pozdravnimgovorom i predavanjem proèelnika Kongregacije zaevangelizaciju naroda kardinala Ferdinanda Filonija.Skupština se, kao i redovito, održavala u dva dijela:pastoralnom i financijskom. U središtu pastoralnog dijela bilisu Statuti Papinskih misijskih djela o kojima se raspravljalopo jeziènim i kontinentalnim skupinama, nastojeæi ihprilagoditi novim prilikama u kojima se nalazi Crkva našegavremena.U srijedu 7. svibnja uprilièen je posjet jednomu od petmisijskih zavoda - Mater Ecclesiae u Castel Gandolfu, gdjese nalaze redovnice iz misijskih krajeva. Misno slavlje uveèernjim satima predvodio je kardinal Filoni a liturgijskopjevanje sestre Zavoda. Bila je to prigoda da se iz prve rukeèuju informacije o životu Crkve u Kini, Vijetnamu, Indiji iAfrici, odakle redovnice dolaze. U èetvrtak se nastavilo sradom, gdje su generalni tajnici èetiriju Djela predstavilisvoja financijska i pastoralna izvješæa te predstavili projektepristigle iz misijskih krajeva svijeta koji æe se u doglednovrijeme financirati preko središnjih ureda PMD. Nacionalniravnatelji cijelo su vrijeme, na bilo koju temu, mogli datisvoje sugestije, postaviti pitanje ili komentirati izloženo ipredloženo. Sve vrijeme održavanja Skupštine osjetila seozbiljnost i briga s kojom Crkva pristupa potrebama svijeta ukojemu ima svoju vrlo važnu i veliku ulogu. Bio je to ujednoi trenutak da se istakne doprinos mjesnih Crkava koje prekosvojih dijecezanskih ravnatelja, preko župnika i vjernika,svega naroda Božjega, nesebièno brinu za svoju braæu isestre u potrebi. To sjeæanje i zahvalnost prožimalo je cijelisusret, osobito onaj duhovni dio u kojemu se molilo za svedobroèinitelje i prijatelje Papinskih misijskih djela. I papaFranjo u svom obraæanju u petak 9. svibnja, prigodomprivatne audijencije uprilièene za nacionalne ravnatelje, kojeje predvodio kardinal Filoni sa svojim suradnicima, posebnoje zahvalio svim dobroèiniteljima Papinskih misijskih djela,istaknuvši da bi misijsko djelovanje Crkve trebalo bitiparadigma cjelokupna njezina djelovanja.Generalna skupština završila je u subotu 10. svibnjaglasovanjem i usvajanjem dokumenata, odluka i zakljuèaka.Na kraju, predsjednik PMD nadbiskup Rugambwa zahvalioje svima na doprinosu i ozbiljnu pristupu svim toèkamadnevnog reda, te je preko nacionalnih ravnatelja uputiozahvalu svim suradnicima PMD kao i svima onima - na svimrazinama Crkve, koji molitveno i materijalno potpomažu iprate misijsko djelo Crkve. Skupština je završilazajednièkom molitvom "Kraljice neba".

Papa s rektorima i studentima papinskih zavoda ikonvikta u RimuVatikan, 12.5.2014. (IKA) - Papa Franjo primio je 12.svibnja u Dvorani Pavao VI. u Vatikanu rektore i studentepapinskih zavoda i konvikta u Rimu, prenosi Hrvatskiprogram Radio Vatikana. Bila je to izvanredna prigoda zaotvoreni razgovor o Crkvi, sveæeništvu, kušnjama iizazovima s kojima se suoèavaju Bogu posveæene osobe.Sveti Otac dugo je razgovarao s bogoslovima i sveæenicimaiz cijeloga svijeta, bez ikakvoga unaprijed pripremljenogateksta. Posebne je izraze blizine izrazio kršæanima u Ukrajinii na Bliskom istoku, istièuæi da Crkva i danas, na brojnimstranama svijeta, mnogo trpi zbog progona.Odgovarajuæi na pitanje o akademskom obrazovanjusveæenika, Papa upozorio je na opasnost od akademizma,koji može uèiniti da se iz Rima vrate više kao ljudi sdiplomom, nego kao sveæenici. Podsjetio e na èetiri temeljasveæenièke formacije: duhovna formacija, akademska, odgojza zajednicu i apostolska formacija. U Rim se dolazi zbogintelektualne izobrazbe, ali ne može se shvatiti sveæenik kojine živi u zajednici, ili koji ne njeguje duhovni život:svakodnevnu misu, svakodnevnu molitvu, Èasoslov, osobnumolitvu s Gospodinom ili pak apostolski život. Akademskipurizam ne èini dobro, upozorio je Papa. Gospodin vas jepozvao da budete sveæenici, i to je glavno pravilo. Ako sevidi samo akademski dio, postoji opasnost da se prijeðe uideologije, a to šteti; šteti i shvaæanju Crkve. Crkvu valjashvatiti iz prouèavanja, ali i u molitvi, u životu u zajednici, iu apostolskom životu. Kada padnemo u neku ideologiju, iidemo tim putom, imat æemo hermeneutiku koja nijekršæanska, hermeneutiku ideološke Crkve. A to je bolest,poruèio je Papa.Papa je u nastavku istaknuo da je život u sjemeništu,odnosno život u zajednici, vrlo važan, jer tu postojisolidarnost meðu braæom koja idu prema sveæeništvu. Istinaje da ima i problema, ima borbi: borbi za vlast, borbi ideja,pa i skrivenih borbi. Ima i glavnih grijeha: zavisti,ljubomore… Meðutim, ima i dobrih stvari: prijateljstva,razmjene ideja, a to je važno u životu zajednice. Život uzajednici nije raj, veæ otprilike èistilište, kazao je Papaironièno, izazvavši pljesak nazoènih. Ima nekoliko stvarikoje mogu mnogo pomoæi, a to je, primjerice, da drugenikada ne valja ogovarati! Ako imam nešto protiv nekoga, iliimam drukèije mišljenje, to valja reæi u lice! Ali, mi, klerici,u napasti smo da ne govorimo u lice, da smo previšediplomati, rabimo onaj klerikalni naèin izražavanja,napomenuo je Papa i pozvao sveæenike i biskupe da svakidan završe ispred svetohraništa, pred Gospodinom. U Gospitreba tražiti utoèište, odnos s Gospom pomaže imati lijepiodnos s Crkvom jer su obje Majke. A ako nismo povezani sGospom, u srcu smo siroèad, istaknuo je Sveti Otac.Na pitanje filipinskog studenta o potrebi za pastirima koji susposobni voditi, upravljati i komunicirati kako to zahtijevadanašnji svijet, Papa je odgovorio da za vodstvo postojisamo jedan put, a to je služenje. Pastir daje da njegov narodraste, i uvijek ide sa svojim narodom, rekao papa Franjo tepodsjetivši na djelo sv. Augustina "De Pastoribus", govorioo dvije kušnje pastira: novac, pastiri koji rade za novac, itaština, a tu je rijeè o pastirima koji vjeruju da su iznadsvojega naroda, "pastiri-prinèevi". Pastir koji traži samogasebe, bilo u novcu, bilo preko taštine, nije služitelj, nemaistinsko vodstvo. Naprotiv, poniznost ima biti pastirovooružje, a nije lako biti ponizan, istaknuo je Papa. Tako je

Inozemne vijestiika

2321. svibnja 2014. broj 20/2014

teško ukloniti taštinu kod nekog sveæenika, ali Božji ti narodprašta mnoge stvari. Meðutim, ne prašta ti ako si pastirprivržen novcu, ako si umišljeni pastir koji s ljudima lošepostupa. Novac, taština i ponos – tri su stvari koje nas vodedo svih grijeha. Pastir treba imati sljedeæe kreposti: blizinu,služenje, poniznost, siromaštvo i žrtvovanje, rekao je Papa. Govoreæi potom o propovijedima, Papa je kazao da su i onedosadne ako nema blizine. Upravo se u propovijedi mjeriblizina pastira s narodom, važno je da propovijedi budukratke i konkretne, jer one nisu predavanja. Propovijedpretpostavlja molitvu, uèenje, pretpostavlja da poznaješosobe kojima æeš govoriti, propovijed pretpostavlja blizinu.Trebamo dobro pripremiti propovijedi da bi ih ljudirazumjeli. Buduæim je sveæenicima stoga Papa savjetovao dapropovijed bude kratka i snažna, da traje izmeðu 8 i 10minuta, jer nakon toga opada pozornost.Odgovarajuæi na pitanje kako nasljedovati uzor DobrogaPastira, Papa je istaknuo da je prije svega važno moliti.Važna je zatim sposobnost za susret, za slušanje drugihosoba, za zajednièko traženje puta. Vrlo je važan, dakle,susret s ljudima o kojima pastoralno skrbiš, ali je važan isusret s biskupom, i važno je da biskup dopusti da ga sesusretne. Sveti Otac istaknuo je i sveæenièko prijateljstvo.Trudite se biti prijatelji, mislim da to dosta pomaže živjetisveæenièki život, duhovni život, apostolski život, život uzajednici, a i intelektualni život, zakljuèio je papa Franjo.

Papua Nova Gvineja: Ubijeni katolièki sveæenik i njegovsuradnik laikVatikan, 14.5.2014. (IKA) – Jedan katolièki sveæenik injegov suradnik laik ubijeni su u Papui Novoj Gvineji,objavio je Radio Vatikan 14. svibnja. Ubojstvo se dogodilo4. svibnja u biskupiji Bereina, a okolnosti ubojstva još nisupoznate. Prema navodima glasnogovornika tamošnjebiskupske konferencije postoji moguænost da je ubojstvopovezano s plemenskim svaðama.

Crkva u Nigeriji moli za osloboðenje otetih djevojèicaRim, 15.5.2014. (IKA) - Crkva u Nigeriji velikompozornošæu prati tragièna zbivanja oko 200 uèenica otetih14. travnja na sjeveru te zemlje. Posljednje se dvije nedjeljenakon svake mise molilo za to da se djevojke što prije vrateu svoje obitelji, rekao je za agenciju Fides o. Patrick TorAlumuku, ravnatelj Ureda za medije nadbiskupije Abuja, tedodao da je u svakoj crkvi u Nigeriji održan i sat klanjanjaza osloboðenje djevojaka.Više je zemalja nigerijskim vlastima ponudilo pomoæ zaoslobaðanje uèenica iz ruku skupine Boko Haram,muslimanske sljedbe koja je tražila da se, u zamjenu zadjevojke, oslobode njezini èlanovi zatoèeni u nigerijskimzatvorima. O. Patrick izrazio je nadu da æe se ta situacijariješiti pozitivno, i to sljedeæih dana.

Papa: Trgovina oružjem i prisilne migracije – dva hitnaizazova za mirBilo bi "apsurdno proturjeèje" govoriti o miru i istodobnodopuštati trgovinu oružjem a isto tako bi bilo "cinièno"proglašavati ljudska prava ignorirajuæi muškarce i žene kojièak umiru prisiljeni napustiti svoju zemljuVatikan, 15.5.2014. (IKA) – Svi govore o miru, svi govoreda ga žele, ali nažalost širenje oružja svake vrste vodi usuprotnom smjeru. Trgovina oružjem samo komplicira iodgaða rješavanje sukoba, utoliko više što se odvija iprovodi velikim dijelom izvan legalnih okvira, rekao je papa

Franjo primivši 15. svibnja u audijenciju nove veleposlanikeŠvicarske, Liberije, Etiopije, Sudana, Jamajke, JužnoafrièkeRepublike i Indije u prigodi primoredaje vjerodajnica. U govoru veleposlanicima Papa je istaknuo kako postoje dvaurgentna izazova za izgraðivanje svijeta u kojem æe vladatimir: trgovina oružjem i prisilne migracije. Mir, rekao jePapa, je cilj koji nije nikada potpuno dostignut, koji traži daga svaki novi naraštaj iznova traži, hvatajuæi se u koštac sizazovima koje svako doba sa sobom nosi. Svi govore omiru, svi govore da ga žele, ali nažalost širenje oružja svakevrste vodi u suprotnom smjeru. Trgovina oružjem samokomplicira i odgaða rješavanje sukoba, utoliko više što seodvija i provodi velikim dijelom izvan legalnih okvira. Papaje stoga izrazio želju da meðunarodna zajednica otpoènenovo razdoblje složnog i hrabrog zauzimanja protiv širenjanaoružanja i za njegovo smanjenje.Prisilne migracije, pak, Papa je nazvao "pravom i istinskomljudskom tragedijom". Premda odaje priznanje velikimnaporima koje poduzimaju meðunarodne organizacije,države, društvene stvarnosti, vjerske zajednice idragovoljaèke udruge da se odgovori na najkritiènijeaspekte, Papa istièe da se to zauzimanje ne smijeogranièavati samo na to da se brže-bolje odgovori naurgentne situacije jednog fenomena tako složenog i takoraširenog da se može nazvati "epohalnim". Kucnuo je èas dase s tim problemom uhvati u koštac ozbiljnim i odgovornimpolitièkim pogledom, koji obuhvaæa sve razine: globalnu,kontinentalnu, makroregionalnu, odnose meðu narodima, pasve do nacionalne i lokalne razine, rekao je Papa. Postoje, primijetio je Papa, s jedne strane divni primjerièovjekoljublja, susreta, prihvaæanja, osoba i obitelji koji suuspjeli izaæi iz neljudskih stvarnosti i ponovno pronaæidostojanstvo, slobodu sigurnost. S druge strane nažalostpostoje primjeri koji nas tjeraju na plaè i izazivaju u namastid: "Ljudska biæa, naša braæa i sestre, djeca Božja koji se,nošeni željom da žive i rade u miru, upuštaju na pogibeljnaputovanja i trpe ucjene, muèenja, svakovrsna zlostavljanjada bi na kraju katkad izgubili život u pustinji ili na dnumora. To su rane jednog svijeta koji je naš svijet, u kojemnas je Bog stavio da živimo danas i poziva nas da budemoodgovorni za našu braæu i sestre, kako se ne bi kršilodostojanstvo nijednog ljudskog biæa", rekao je Papa. Uzakljuèku je rekao kako bi bilo "apsurdno proturjeèje"govoriti o miru i istodobno dopuštati trgovinu oružjem a istotako bi bilo "cinièno" proglašavati ljudska prava ignorirajuæimuškarce i žene koji èak umiru prisiljeni napustiti svojuzemlju.

Predstavljen nacrt radnog dokumenta za izvanrednuBiskupsku sinoduVatikan, 16.5.2014. (IKA) – Sjednica Redovnog vijeæaBiskupske sinode održana je 13. i 14. svibnja u Vatikanu,javlja Radio Vatikan. Na sjednici je analiziran prvi nacrtdokumenta Instrumentum laboris za Treæu izvanrednuBiskupsku sinodu koja æe se održati u Vatikanu od 5. do 19.listopada na temu "Pastoralni izazovi za obitelj u kontekstuevangelizacije". Na otvorenju je sjednici predsjedao papaFranjo. Ocjenjivan je nacrt tog radnog dokumenta, navodi seu priopæenju sa sjednice, te su uvršteni prijedlozi izneseni naraspravi. Predstavljena je i nova metodologija rada sinodekoja æe se slijediti tijekom izvanredne opæe sinode.Osim èlanova Redovnog vijeæa i generalnog tajnikaBiskupske sinode kardinala Lorenza Baldisserija sjednici sunazoèili pariški nadbiskup kardinal André Vingt-Trois, tepredsjednik Brazilske biskupske konferencije nadbiskupAparecide Raymundo Damasceno Assis.

Inozemne vijesti ika

24 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Video poruka kustosa Svete zemlje u povodu PapinaposjetaJeruzalem, 16.5.2014. (IKA) - U video-poruci pripremljenoju suradnji s izraelskim Ministarstvom turizma, i snimljenoj uprigodi pohoda pape Franje Svetoj zemlji, kustos Svetezemlje o. Pierbattista Pizzaballa, kojega je Sveta Stolicazadužila da usklaðuje, i upravlja prihvatom hodoèasnika uSvetu zemlju, poziva hodoèasnike da posjete Svetu zemljuistodobno s papom Franjom. Istièuæi važnost Svete zemlje ukršæanskoj vjeri, Pizzaballa je podsjetio da se Bog objavio upovijesti, ali i na toèno odreðenom zemljopisnom mjestu,odnosno u Svetoj zemlji. Stoga je važno doæi u Svetu zemlju– rekao je a prenosi Radio Vatikan – kako bi se doživio tajsusret s povijesnim Isusom. Ove godine imamo posebnu radost što æe papa Franjo doæimeðu nas, poput posebnoga hodoèasnika koji æe doæi nahodoèašæe molitve i mira, kako je sam rekao, i gdje æe sesusresti i s drugim kršæanima, a posebno s ekumenskimpatrijarhom Bartolomejom. Stoga je važno sjediniti se s njimu molitvi, a ponajviše, i još važnije, doæi istodobno s njimkako bismo zajedno doživjeli taj susret s Isusom, ovdje uSvetoj zemlji – rekao je o. Pizzaballa.Razgovor s kustosom preveden je na talijanski, engleski,francuski, portugalski, njemaèki, poljski i španjolski jezik.

Iraèki nadbiskup upozorava na tragediju Iraka koja senastavljaMosul, 17.5.2014. (IKA) - Sigurni smo da Crkva u cijelomsvijetu moli za Irak, ali Zapad i njegove vlade, èini se da suzaboravili tragediju koju proživljava iraèko puèanstvo; kaoda je normalno svakoga dana slušati o mrtvima, atentatima io nasilju – tim je rijeèima kaldejski nadbiskup EmilShimoun Nona, u razgovoru za agenciju AsiaNews, opisaoozraèje u toj zemlji, i posebno u spomenutom gradu, ukojima ne prestaje krvoproliæe, dok je kršæanska zajednicasve manja. O tomu se više ne govori – rekao je nadbiskup aprenosi Radio Vatikan – ali, nadamo se da æe se pozornostljudi ponovno vratiti na iraèku dramu, da æe osjetiti našupotrebu za mirom i smirenošæu. To je ono što najviše želimo.U prošlosti je upravo biskupija Mosul oplakala nasilnu smrtsvojih pastira, meðu kojima bivšega biskupa Faraja Rahhoa,koji je bio otet, te o. Ragheeda Gannija. Nadbiskup Nona jetakoðer istaknuo da se stanje u posljednjih nekoliko mjesecinije mnogo promijenilo, te da izbori nisu donijeli neke velikepromjene, jer atentati, kao i ubojstva, dogaðaju se gotovosvakoga dana. Vlasti katkada odrede policijski sat, vojskablokira ulice, te je teško prolaziti s jednoga kraja grada nadrugi, a to ljudima još više otežava život – primijetio jenadbiskup. Naša se kršæanska zajednica u Mosulu nada imoli za to da iraèko društvo postane zrelo, da bude u stanjuprihvatiti drugaèije osobe, jer je drama suživota iprihvaæanja drugoga sve hitnija i teža. To je posljedicanepostojanja sigurnosti, dok je naš cilj izgradnja otvorenije iumjerenije društvene stvarnosti – rekao je nadbiskup Nona.Odgovor je kršæana u brojnim sluèajevima i dalje bijeg, aposebno u velikim gradovima, Crkva ne može mnogouèiniti. Kršæanski se voðe zauzimaju za rješavanje nekihteškoæa, ali zadaæa je iraèkih vlasti riješiti velika inerazriješena pitanja – objasnio je nadbiskup te istaknuo daje za kršæane vrlo važno da budu nazoèni u državi, uustanovama; meðutim, broj je vjernika izrazito malen. Velikije problem u tomu što su oni koji napuštaju zemlju, najèešæeobrazovani i dobrostojeæi ljudi, dok ostaju siromašni inajslabiji, oni koji nemaju moguænosti za bijeg – napomenuoje nadbiskup Nona.

Rabin Skorka o putovanju pape Franje u Svetu zemljuRim, 17.5.2014. (IKA) - Nekoliko dana prije Papinaputovanja u Svetu zemlju, u opširnom intervjuu ravnatelju o.Antoniju Spadaru, objavljenom u poznatom isusovaèkomèasopisu Civilta Cattolica, argentinski rabin AbrahamSkorka, prijatelj pape Franje iz vremena kad je bionadbiskup Buenos Airesa, govori o putovanju na kojem æepratiti Papu i o njegovu shvaæanju židovstva.Rabin pripovijeda: "U prigodi prvoga susreta pokazujuæiprstom na sebe i mene, reèe: 'Naše prijateljstvo i naš dijalogznak su da se može', a ja sam nastavio: 'Može se otvoriti putkoji vodi prema miru i koji æe približiti Rim i Jeruzalem'". U razgovoru s o. Spadarom, spomenuta su imena svjedokažidovsko-kršæanskog dijaloga, poput kardinala Lustigera, tespisi koje Papa smatra vrlo važnima za iskren dijalog izmeðuŽidova i kršæana. Rabin Skorka objašnjava da u Papi "Crkvaoèekuje židovski odgovor na dokument Nostra aetate,prihvaæen od veæine židovskoga naroda, da odgovori na upit:što je kršæanin za Židova?" Kako papa Franjo gleda na židovsku religiju – upitao je o.Spadaro. Mnoge stvari koje sam vidio i iskusio uz Bergoglianavode me na zakljuèak da on vidi i osjeæa židovstvo kaomajku svoje vjere. To nije samo intelektualni osjeæaj, negoje važna sastavnica njegove osobne vjere – kazao je rabindodajuæi da neke Papine tvrdnje imaju jasno uporište urabinskoj literaturi.Rabin Skorka ne oèekuje da papa Franjo riješi sve problemeizmeðu Palestinaca i Izraelaca, niti sve sukobe na Bliskomistoku i u svijetu. Istinska je vlast Pape u vjerodostojnostikoju uspijeva potaknuti u svojima i u drugima – ustvrdio jerabin, a prenosi Radio Vatikan. U svjetskoj stvarnosti s manjkavim vrijednostima, gdje sesve mjeri i analizira sa stajališta geopolitièke moæi imaterijalne dobiti, papa Franjo nastoji izmijeniti tuegzistencijalnu paradigmu uvodeæi duhovnu dimenziju. Dabi se postigao istinski mir, potrebno je da sve sukobljenestrane promijene ponašanje, papa Franjo na taj cilj možeusredotoèiti svoje napore – istaknuo je rabin Skorka.Poruka putovanja, prema Skorki, uvelike nadilazi samdogaðaj. Zbog raznih razloga, izraelsko-palestinski sukobnajviše privlaèi svjetsku pozornost i najviše izaziva strasti umnogim dijelovima svijeta. Njegovo bi pravedno idostojanstveno rješenje postalo uzor za rješavanje drugihsukoba koji muèe èovjeèanstvo – zakljuèio je rabin Skorka.

Biskup Schwarz: Slobodna nedjelja najstariji je socijalnipropis na svijetuAustrijski "Savez za slobodnu nedjelju" pozvao na raspravuo toj temi. Otvaranje trgovina nedjeljom ne žele ni trgovciLinz, 17.5.2014. (IKA) - "Neradna nedjelja" bila je usredištu rasprave, održane u èetvrtak 15. svibnja, na kojoj jesudjelovao i dijecezanski biskup Linza Ludwig Schwarz.Raspravu je potaknuo Saveza za slobodnu nedjelju.Schwarz, glasnogovornik Saveza, upozorio je da je neradnanedjelja najstariji socijalni propis u svijetu, kao nužnizaštitni okvir koji je jako potreban. Jer slobodna nedjeljadragocjeno je vrijeme za obitelj i prijatelje, za nedjeljnipoèinak i za slavlje bogoslužja. Upravo život u župama bezneradne nedjelje bio bi osiromašen, rekao je biskup. Osim biskupa, u ime Austrijskog saveza za neradnu nedjeljugovorio je i Franz Georg Brantner. Kao šef sindikalacaistaknuo je važnost Saveza i u odnosu na Europsku uniju.Ova organizacija je pravi "izvozni šlager"; neke zemljezavide Austriji na toj inicijativi. Brantner je napomenuo dasu otvaranjem trgovina nedjeljom pogoðena i druga podruèjarada, kao što su proizvodnja i transport.

Inozemne vijestiika

2521. svibnja 2014. broj 20/2014

Gerhard Weiss, vlasnik trgovaèkog lanca Weiss, govorio je otemi s poduzetnièke toèke gledišta: "Mi ne trebamo trgovineotvorene nedjeljom, jer to se jednostavno ne isplati!" Dodaoje: "Izgubit æemo dobro i kvalificirano osoblje ili ga višeuopæe neæemo dobivati. A upravo osposobljeni suradnicirazlog su našega poslovnog uspjeha." Irene Raffetseder, predstavnica prijatelja prirode, sažela jegledišta cijele svoje udruge. "Svi naši suradnici i suradnicesu volonteri - bilo u vatrogastvu, bilo u sportskim ili u našimalpskim klubovima. Bez slobodnih nedjelja ne bi bilonogometnih utakmica, zajednièkih izleta i dogaðanja te jošpuno toga. Ako se izgubi slobodna nedjelja, imat æemovelikih problema s održavanjem staza, koje se volonterskiureðuju upravo vikendom. Biti za neradnu nedjelju za nas jeod egzistencijalne važnosti!"

Kanonizacija dvojice papa na TwitteruPoslano je oko 104 tisuæe tweetova na temu kanonizacijeRim, 17.5.2014. (IKA) - Amerikanci su ostali budni doranoga jutra kako bi pratili prijenos dvostruke kanonizacijekad su 27. travnja svetima proglašeni pape Ivan Pavao II. iIvan XXIII. Prema talijanskoj organizaciji Datalytics kojaanalizira društvena kretanja na Twitteru, broj tweetova izEurope, Sjeverne i Južne Amerike naglo je narastao zavrijeme mise na Trgu Svetoga Petra u Rimu. Oko 104 tisuæeporuka na razlièitim jezicima poslano je izmeðu 26. i 28.travnja uz korištenje službenih hashtagova popesaints ipapisanti. Tweetovi o kanonizaciji dostigli su vrhunac od19500 tweetova u trenutku kad je papa Franjo izgovoriorijeèi kojima je dvojicu omiljenih papa ubrojio meðu svece.70 tisuæa tweetova došlo je iz SAD-a, Kanade i Europe, dokje 27 tisuæa došlo iz Južne Amerike, uglavnom iz Argentine.Ostali tweetovi poslani su iz ostatka svijeta.Osnivaè Datalyticsa Davide Feltoni Gurini izjavio je RadioVatikanu da je velika veæina ovih tweetova bila pozitivna.Papa Ivan Pavao II., koji se 27-godišnjim pontifikatompribližio mnogim naraštajima, pokazao se popularnijim odIvana XXIII., jer mu je na talijanskom jeziku posveæeno10900 tweetova prema 7150 onih posveæenih Ivanu XXIII.51% tweetova o kanonizaciji poslali su muškarci, a 49%žene. 70% tweetova poslano je s mobilnih ureðaja, pa sepretpostavlja da je veæina njih bila u Rimu.Za vrijeme kanonizacije najaktivniji su bili Papinsko vijeæeza sredstva društvenog priopæavanja i Tiskovni ured SveteStolice koji su proizveli najviše re-tweetova kroz engleskihashtag 2popesaints.Meðu fotografijama koje su najèešæe dijeljene bila je onakoju je poslao @vaticano_news, a prikazuje pogled naprepuni trg Svetoga Petra iz ptièje perspektive. Drugipopularni tweet prikazuje èetvricu papa, Ivana XXIII., IvanaPavla II., Benedikta XVI. i Franju, kako hodaju prekopješaèkoga prijelaza, podsjeæajuæi tako na legendarnunaslovnicu albuma grupe Beatles.Osim službenih raèuna na Twitteru, najpopularniji su bilihashtagovi canonization, santification, saints, iwillsing,roma, popefrancis i papisanti.Feltoni Gurini kaže da su najèešæe korištene kljuène rijeèitweetanje za vrijeme kanonizacije bile "komadiæ kože", prièemu se misli na relikviju pape Ivana XXIII., i "ampula", prièemu se misli na posudu s krvlju pape Ivana Pavla II. Zavrijeme bogoslužja na velikim su se ekranima vidjele sliketih dviju relikvija, pa je vjerojatno netko tko je znao o èemuje rijeè proslijedio obavijest svojim prijateljima i pratiteljima.Meðu najèešæim reèenicama bila je ona Ivana Pavla II. iznjegova apostolskog pisma o dostojanstvu i pozivu žene"Mulieris dignitatem": "U ovom najodsudnijem ispitu vjere i

vjernosti žene su se pokazale snažnijima od apostola. Uovom opasnom trenutku, one koje su mnogo ljubile uspjelesu nadvladati strah". Druga èesto prenošena reèenica bila jeona Ivana Pavla II. upuæena umjetnicima: "Svimmuškarcima i ženama povjeren je zadatak da izgrade svojživot: na neki naèin oni od njega trebaju naèiniti umjetnièkodjelo, remekdjelo".

Papa Franjo spomenuo se žrtava poplavaVatikan, 18.5.2014. (IKA) – Papa Franjo spomenuo sedanas nakon molitve Kraljice neba žrtava velikih poplava naBalkanu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Svestradale u poplavama povjerio je Božjem milosrðu, izrazio jeblizinu svim ljudima koji zbog poplava žive u strahu izabrinutosti te zajedno s nazoènim vjernicima na Trgu sv.Petra molio za poplavljene.

Inozemne vijesti ika

26 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Prilog dokumenti

Dar jakostiPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 14. svibnja2014.Draga braæo i sestre, dobar dan!U proteklim smo katehezama razmišljali o tri dara DuhaSvetoga: mudrosti, razumu i savjetu. Danas mislimo na onošto èini Gospodin: on dolazi uvijek da nas podupre u našojslabosti i to èini posebnim darom: darom jakosti.1. Ima jedna prispodoba, koju je ispripovijedao Isus, kojanam pomaže shvatiti važnost toga dara. Sijaè izaðe sijati; nosve sjeme ne donosi roda. Ono koje završi na putu pojeduptice; ono koje padne na kameno tlo i u trnje nikne ali brzoizgori osušeno na suncu ili ga uguši trnje. Jedino ono kojezavrši na dobrom tlu može rasti i dati ploda (usp. Mk 4, 3-9// Mt 13, 3-9 // Lk 8, 4-8). Kao što sâm Isus tumaèi svojimuèenicima, taj sijaè predstavlja Oca, koji obilno raspršujesjeme svoje Rijeèi. Sjeme meðutim nailazi na suhoæu našegsrca i, takoðer onda kada je prihvaæeno, u opasnosti je daostane besplodno. Darom jakosti, meðutim, Duh Svetioslobaða tlo našega srca, oslobaða ga od tromosti,nesigurnosti i svih strahova koji mu mogu stati na put, takoda se Gospodinova rijeè provodi u djelo, na autentièan iradostan naèin. Taj dar jakosti je prava pomoæ, daje namsnage, oslobaða nas takoðer od svih zapreka. 2. Postoje takoðer teški trenuci i ekstremne situacije ukojima se dar jakosti oèituje na izvanredan, egzemplarannaèin. To je sluèaj sa onima koji prolaze kroz posebno teškai bolna iskustva, koja potresaju njihov život i život njimadragih osoba. Crkva sja svjedoèanstvom mnoge braæe isestara koji nisu oklijevali dati svoj život kako bi ostalivjerni Gospodinu i njegovu evanðelju. I danas ima kršæanakoji u mnogim dijelovima svijeta i dalje slave i svjedoèesvoju vjeru, s dubokim uvjerenjem i ozbiljnošæu, iustrajavaju takoðer kada znaju da to može tražiti da platenajvišu cijenu. I mi, svi mi, poznajemo ljude koji su prošlikroz teške, vrlo bolne situacije. Ali, sjetimo se onihmuškaraca i žena koji teško žive, koji se bore za boljitaksvoje obitelji, da odgoje i školuju djecu: sve to èine jerpostoji duh jakosti koji im pomaže. Koliki samo muškarci ižene – ne znamo im ni imena – služe na èast našem narodu,našoj Crkvi jer su jaki: jaki jer donose boljitak svome životu,svojoj obitelji, svome poslu, svojoj vjeri. Ta su naša braæa isestre sveci, sveci svakodnevice, sveci skriveni meðu nama:imaju dar jakosti da obave svoju dužnost kao ljudi, oèevi,majke, braæa, sestre, graðani. Mnogo ih je meðu nama!Zahvaljujmo Gospodinu za te kršæane koje resi jednaskrovita svetost: Duh Sveti kojeg imaju u sebi je taj koji ihtjera naprijed! Dobro je sjetiti se tih ljudi: ako oni to èine,ako oni to mogu to uèini, zašto ne mogu i ja? Bit æe namdobro takoðer moliti Gospodina da nam dadne dar jakosti.3. Ne treba misliti da je dar jakosti nužan samo u nekimprigodama ili pojedinim situacijama. Taj dar morapredstavljati temeljno obilježje našeg kršæanskog biæa, uobiènosti našeg svakodnevnog života. Kao što sam rekao, usvim danima svakodnevnog života moramo biti jaki,trebamo tu jakost, da donesemo boljitak svom životu, svojojobitelji, svojoj vjeri. Apostol Pavao je rekao jednu reèenicukoju nam je dobro èuti: "Sve mogu u Onome koji me jaèa!"(Fil 4, 13). Kada se hvatamo u koštac sa svakodnevnimživotom, kada doðu teškoæe, sjetimo se toga: "Sve mogu uOnome koji me jaèa!". Gospodine daje jakost, uvijek, neæedopustiti da nam je ponestane. Gospodin nas ne kuša iznadonoga što možemo podnijeti. On je uvijek s nama. "Sve

mogu u Onome koji me jaèa!"Dragi prijatelji, katkad možemo osjeæati da smo u napasti dadopustimo da nas obuzme lijenost ili, još gore, malodušnost,osobito kada nas snaðu nevolje ili kušnje života. U timsluèajevima ne klonimo duhom, zazovimo Duha Svetoga, danas darom jakosti podigne i donese novu snagu i zanosnašem životu i našem nasljedovanju Isusa.Apel Svetog OcaDraga braæo, pozivam vas da molite za rudare koji su juèerpoginuli u rudniku u Somi, u Turskoj, i za one koji se jošuvijek nalaze zarobljeni u rudarskim oknima. NekaGospodin primi pokojne u svoj dom i udijeli utjehuèlanovima njihovih obitelji.Molimo takoðer za osobe koje su ovih dana izgubile život uSredozemnom moru. Neka se na prvo mjesto stave ljudskaprava – molimo za to: da se na prvo mjesto stave ljudskaprava – i neka se ujedine snage kako bi se sprijeèili tisramotni pokolji.

Priopæenje s 48. plenarnog zasjedanja HBKZagreb, 13. – 15. svibnja 2014.Plenarno 48. zasjedanje Hrvatske biskupske konferencijeodržano je od 13. do 15. svibnja u sjedištu HBK-a u Zagrebuna Ksaverskoj cesti 12a. Na zasjedanju su sudjelovaliapostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskupAlessandro D'Errico, izaslanici biskupskih konferencijaBosne i Hercegovine i Slovenije pomoæni banjoluèki biskupMarko Semren i pomoæni ljubljanski biskup Anton Jamnik tegosti srijemski biskup Ðuro Gašparoviæ i subotièki biskupIvan Penzeš. Zbog hodoèašæa u Lurd bio je izoèan vojniordinarij Juraj Jezerinac.Pozdravljajuæi nazoène, nadbiskup Želimir Puljiæ èestitao je25. obljetnicu biskupstva kardinalu Josipu Bozaniæu,biskupima Slobodanu Štambuku i Ivanu Penzešu, kao i 50.obljetnicu sveæenièkoga reðenja Mili Bogoviæu, Anti Ivasu iIvanu Milovanu. Ukratko prikazavši glavne teme zasjedanja,nadbiskup Puljiæ osvrnuo se na razdoblje od prethodnogazasjedanja koje su obilježila dva velika dogaðaja na planuopæe i naše domovinske Crkve - kanonizacija papa IvanaXXIII. i Ivana Pavla II. te Susret hrvatske katolièke mladežiu Dubrovniku. Govoreæi o kanonizaciji papa, nadbiskupPuljiæ istaknuo je da je sv. Ivan XXIII. otvorio Drugivatikanski koncil i time pokrenuo cijeli katolièki svijet. A sv.Ivan Pavao II. nastojao je na svojim putovanjima donijetikoncilske ideje u dijelove svijeta gdje prije toga nisu stigle.U isto vrijeme u Dubrovniku je održan deveti Susrethrvatske katolièke mladeži na kojem se okupio dosadanajveæi broj mladih hrvatskih vjernika, pod geslom "Naslobodu pozvani". Oko 35 tisuæa mladih, usprkos oblaènomui kišnomu vremenu, svojim mladenaèkim osmijehomostavilo je pozitivnu sliku na stanovništvo Dubrovaèkebiskupije. Osjetilo se da su kao hodoèasnici došli u gradsvetoga Vlaha družiti se, moliti i pjevati.Nadbiskup Puljiæ osvrnuo se i na izbore za Europskiparlament koji æe se održati od 22. do 25. svibnja. Istaknuoje da, imajuæi u vidu pravo i dužnost svih iziæi na izbore,biskupi potièu vjernike neka prema savjetu iz Starogazavjeta "biraju ljude sposobne, bogobojazne i pouzdane" (Izl18, 21). "Jer, ako se ne izvršava dužnost biranja i glasovanja,onda se neodgovorno prepušta drugima da odluèuju opitanjima koja se tièu zajednièke buduænosti. Biskupi stogapozivaju sve neka pristupe izborima s moralnom i

Prilog dokumentiika

2721. svibnja 2014. broj 20/2014

društvenom sviješæu i odgovornošæu. Time, naime, dajuuèinkovit doprinos daljnjem razvoju naše domovineHrvatske i EU-a", zakljuèio je nadbiskup Puljiæ.U radnom dijelu zasjedanja biskupi su razmotrili nekakatehetska pitanja. Prihvaæen je i odobren Plan i programkatolièkoga vjeronauka za trogodišnje srednje škole koji jeizradio Nacionalni katehetski ured HBK. Razmotren je iradni tekst Smjernica katehetskim uredima pri podjeljivanjui opozivu kanonskoga mandata te je poslan na daljnjudoradu. Istaknuta je i važnost pastoralno-katehetskihkolokvija za sveæenike koji poprimaju svoju strukturu ipostaju prepoznatljivi u našoj pastoralnoj i katehetskojjavnosti. Dogovoren je termin iduæega kolokvija koji æe seodržati poèetkom ožujka 2015. godine s temom "Pastoralzaruèništva i pastoralno-katehetska priprava za brak".Prihvaæen je i prijedlog da Hrvatska biskupska konferencijaiduæe godine bude domaæin susreta ravnatelja katehetskihureda iz cijele Europe.Biskupi su se osvrnuli na neumjesne i agresivne napise kojisu se posljednjih tjedana pojavili u medijima o djelovanjuCrkve u sklopu vjeronauka u školi. Upozoreno je na grubeneistine o hvalevrijednom radu i doprinosu vjerouèiteljaèitavom odgojno-obrazovnom sustavu u Republici Hrvatskojte je izraženo žaljenje što se ni jedna institucija, Ministarstvoznanosti, obrazovanja i sporta ili Agencija za odgoj iobrazovanje, nije javno oèitovala povodom takvih napisa.Ujedno su poruèili vjerouèiteljima neka nastave raditi u duhusvoga poziva, svjesni trenutka u kojemu se svi zajednonalazimo.Sa zasjedanja je upuæen i poziv svima kojima je stalo docjelovitoga i kvalitetnoga odgoja i obrazovanja uèenika nekase ukljuèe u javnu raspravu o nastavnom planu i programugraðanskoga odgoja, kao i u preispitivanje sadržaja koji vodek razgradnji osobnoga i nacionalnoga identiteta.Ususret izvanrednoj sinodi biskupa, koja æe se u listopaduove godine održati u Rimu, biskupi su upoznati sa sažetimprikazom odgovora na pitanja o pastoralu obitelji koja jeHBK poslao u generalno tajništvo sinode na temeljuprispjelih materijala iz pojedinih nad/biskupija. U tomkontekstu na zasjedanju je podsjeæeno i na glavne poruketemeljnoga dokumenta o pastoralu obitelji, pobudnice sv.Ivana Pavla II. "Familiaris consortio" koja je bila plodsinode biskupa iz 1980. godine o temi kršæanske obitelji.Kako bi u raspravi o toj temi mogli bolje osluhnuti koja suoèekivanja obitelji od Crkve danas, na zasjedanju je jedanangažirani vjernièki braèni par iznio svoja konkretnaoèekivanja, ponudivši pri tome i neke prijedloge koji moguposlužiti u poboljšanju pastorala obitelji.Zbog sve prisutnijega nametanja i promoviranja rodneideologije, koje se provodi na razne naèine u našem društvu,biskupi su na ovom zasjedanju razmotrili radni dokumentprireðen na tu temu. Nakon plodne rasprave tijekom koje sudani prijedlozi odluèeno je da se dokument doradi u suradnjisa struènjacima za to podruèje.U želji da ujedine djelovanje medijskih ustanova i da se nauèinkovit naèin iskoriste moguænosti suvremenih naèinakomuniciranja hrvatski su biskupi osnovali Hrvatskukatolièku mrežu. Radi se o središnjoj medijskoj ustanoviHrvatske biskupske konferencije u koju æe biti ukljuèeniInformativna katolièka agencija, Hrvatski katolièki radio,Tiskovni ured i odjel za nove medije. Za prvoga ravnateljaHrvatske katolièke mreže imenovan je dosadašnji urednikHrvatskoga katolièkoga radija Anto Mikiæ, a njezino sjedištebit æe u novoj zgradi HBK.Nakon što su prošle godine na jesenskom zasjedanjuprihvatili Opæe odredbe o Katolièkim školama u RH, biskupisu osnovali Nacionalni ured HBK-a za katolièke osnovne i

srednje škole kojemu æe biti zadaæa pratiti i usklaðivaticiljeve i strukturu obrazovanja u katolièkim školama, kao injihov identitet u vjernosti crkvenom poslanju. Zavoditeljicu toga Ureda imenovana je Ivana Petrak.Biskupi su upozorili da se Hrvatska radiotelevizija ne drživažeæega sporazuma koji je sklopila s Hrvatskombiskupskom konferencijom te ponovno izrazili spremnost dase zajednièkim dogovorom doðe do prihvatljivoga rješenja.Najavljeno je zajednièko hodoèašæe hrvatskih i slovenskihvjernika koje æe se ove godine održati 6. rujna u svetištuPredragocjene Krvi Kristove u Ludbregu. Sveèanoeuharistijsko slavlje predvodit æe kardinal Josip Bozaniæ.Na kraju prvoga dana zasjedanja na blagdan GospeFatimske, 13. svibnja, slavljena je sveèana misa zahvalnicapovodom proglašenja svetima Ivana XXIII. i Ivana Pavla II.u zagrebaèkoj prvostolnici koju je u zajedništvu s hrvatskimbiskupima predslavio apostolski nuncij u RepubliciHrvatskoj mons. Alessandro D'Errico. Nakon misepredstavljena je knjiga kardinala Josipa Bozaniæa "IvanPavao II. - papa hrvatske nade". O knjizi su govorili urednikknjige mons. Nedjeljko Pintariæ i rijeèki nadbiskup IvanDevèiæ, a prikazan je i sažeti videozapis o tri pastirskapohoda sv. Ivana Pavla II. našoj domovini.Zagreb, 15. svibnja 2014.Tajništvo Hrvatske biskupske konferencije

U vjernièkoj zajednici nema mjesta naklapanju, zavisti iljubomoriPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 18.svibnja 2014.Draga braæo i sestre, dobar dan!Današnje èitanje iz Djela apostolskih pokazuje da su u prvojCrkvi izbile prve napetosti i prva neslaganja. U životusukoba uvijek ima, ali je važno kako na njih odgovaramo.Sve do tog trenutka jedinstvo kršæanske zajednicepospješivala je pripadnost jednom narodu i jednoj kulturi–židovskoj. No, kada se kršæanstvo, koje je po volji Isusovojupuæeno svim narodima, otvorilo grèkoj kulturi, nestaje togajedinstva i homogenosti i javljaju se prve poteškoæe. U tomtrenutku poèinje se širiti nezadovoljstvo, ima pritužbi, kružeglasovi o protekcionizmu i nejednakom postupanju sa svima.To se dogaða i u našim župama! Èini se da se u pomoæi kojuzajednica pruža osobama u nevolji – udovicama, siroèadi iopæenito siromašnima – daje prednost kršæanima židovskogporijekla.Suoèeni s tim problemom apostoli uzimaju stvar u svojeruke: sazivaju veliki sastanak na kojemu sudjeluju i uèenici.Zajednièki raspravljaju o problemu. Svi zajedno. Problemise naime ne rješavaju pretvaranjem da ih nema! Lijepo je tosuèeljavanje mišljenja izmeðu pastira i vjernika. To je imaloza rezultat podjelu dužnostî. Apostoli iznose prijedlog koji jejednodušno prihvaæen: oni æe se posvetiti molitvi i službiRijeèi, dok æe sedmorica muževa, ðakoni, skrbiti zasiromašne. Ta sedmorica nisu izabrani zato što su struènjaciu tom poslu, nego zbog toga što su èasni ljudi, ugledni, puniDuha Svetoga i mudrosti a u službu su uvedeni polaganjemruku od strane apostolâ. I tako se od nezadovoljstva, odpritužbi, od onih glasova o protekcionizmu i nejednakompostupanju prema svima, dolazi do jednog rješenja.Suèeljavanjem mišljenja, raspravom i molitvom, eto kako serješavaju sukobi u Crkvi. Suèeljavanjem mišljenja,raspravom i molitvom, sigurni da nas naklapanja, zavisti iljubomore neæe nikada moæi dovesti do sloge, sklada i mira.I ondje je bio prisutan takoðer Duh Sveti kako bi zapeèatiopostignuti dogovor i to nam daje shvatiti da kada prepustimoDuhu Svetom da nas vodi, on nas dovodi do sklada,

Prilog dokumenti ika

28 21. svibnja 2014. broj 20/2014

jedinstva i uzajamnog poštivanja razlièitih darova i talenata.Jeste li to dobro shvatili? Nema naklapanja, nema zavisti,nema ljubomore! Jeste li razumjeli?Neka nam Djevica Marija pomogne da budemo pouèljiviDuhu Svetom, da se znamo uzajamno cijeniti i sve višesložno napredovati u vjeri i ljubavi, držeæi srce otvoreno zapotrebe braæe.Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, u velikim su poplavama uništena velika podruèja Balkana,posebno na podruèju Srbije i Bosne. Dok Gospodinupovjeravam žrtve te nepogode, želim iskazati svoju osobnublizinu svima onima koji proživljavaju ove sate tjeskobe inevolje. Pomolimo se zajedno Gospi za tu braæu i sestre,koje je snašla toliko silna nevolja.Zdravo Marijo…Juèer je Iasiju u Rumunjskoj blaženim proglašen biskupAnton Durkoviæ, muèenik vjere. Revni i hrabri pastirprogonjen je od komunistièkog režima u Rumunjskoj i 1951.godine umro je u zatvoru od gladi i žeði. Zajedno svjernicima Iasija i cijele Rumunjske zahvalimo Gospodinuza taj primjer! […]Želim pružiti ohrabrenje dragovoljaèkim udruga koje su seokupile povodom Dana onkoloških bolesnika: molim za vas,za oboljele i obitelji. I vi molite za mene!Svima želim ugodnu nedjelju. Dobar tek i do viðenja!

Prilog dokumentiika

2921. svibnja 2014. broj 20/2014

Prilog prikazi

Metodološke upute za pisane radove na teološkimuèilištimaKnjiga dr. Darka Tomaševiæa objavljena je u suizdanjuKatolièkoga bogoslovnoga fakulteta u Sarajevu i GlasaKoncilaKnjiga dr. Darka Tomaševiæa "Metodološke upute za pisaneradove na teološkim uèilištima" objavljena je u suizdanjuKatolièkoga bogoslovnoga fakulteta u Sarajevu i GlasaKoncila.Knjiga je nastala kao poticaj da se prije svega studentimaolakša rad na znanstvenom polju, jer je prvi znakznanstvenosti pravilno korištenje znanstvene metodologije.Autor predlaže uglavnom, iako ne i iskljuèivo,anglosaksonsku metodologiju, pri èemu je nastojaoinkorporirati i pravila koja su prihvaæena i na hrvatskomgovornom podruèju.Razloga za izbor navedene metodologije je više: literatura naengleskom jeziku je sve brojnija, a navedeni naèin citiranjasve zastupljeniji. Pritom, kako i sam u predgovoru istièe, nijerijeè o "amerikanizaciji" teološkog citiranja na hrvatskomgovornom podruèju. Naime, takav naèin citiranja jeopæeprihvaæen i službeni naèin klasificiranja knjižnihjedinica u bibliotekarstvu (npr. u Nacionalnoj i sveuèilišnojknjižnici, Knjižnici Filozofskog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu, Knjižnici HAZU-a…), gdje se na temeljupunktacije može jasno zakljuèiti o èemu se radi, bez obzirana to poznaje li se dotièni jezik ili ne.Knjiga u devet poglavlja donosi sve što je potrebno zapravilno korištenje znanstvene metodologije pri pisanjuznanstvenog rada: dijelove pisanog rada, kratice,interpunkciju, korištenje velikih slova, kurziva i navodnika,citiranje, pisanje bilježaka, bibliografiju, usporedbu uporabepodnožnih bilježaka i bibliografije te formate i pojedineprimjere. (ika-vp/sp)

Predstavljena knjiga "Sveta Prièest. Susret s Isusom –istinska radost" pape FranjeU prostorijama nakladne kuæe Verbum na konferenciji zamedije 6. svibnja predstavljena je knjiga "Sveta Prièest.Susret s Isusom – istinska radost" pape Franje. Knjigu supredstavili mr. Petar Balta i Miro Radalj, glavni urednik idirektor nakladne kuæe Verbum. U knjizi popraæenoj ilustracijama u boji papa Franjojednostavnim i prvoprièesnicima razumljivim rijeèimaprogovara o temeljnim vjerskim stvarnostima: Bogustvoritelju, susretu s Isusom u svetoj prièesti, snazisakramenata, svetoj ispovijedi kao susretu s Isusom koji nasljubi i o Crkvi koja je poput dobre mame. Na kraju Papaupuæuje i važne poruke za život, pune ohrabrenja.Papine prisne i iskrene rijeèi sabrane u toj knjizi bit æeprvoprièesnicima ne samo draga uspomena, nego i velikpoticaj na nastavak druženja s Isusom u euharistiji i življenjevjere u svakodnevnici, istaknuto je na predstavljanju.Knjiga je dostupna u tvrdom i mekom uvezu. (ika-jh/sp)

.

Knjiga o svetosti papaU izdanju Kršæanske sadašnjost u povodu kanonizacijedvojice papaU prigodi proglašenja svetima papa Ivana XXIII. i IvanaPavla II. u hrvatskome prijevodu u izdanju Kršæanskesadašnjosti objavljena je knjiga "Sveti pape" uglednogaprofesora povijesti kršæanstva i povijesti Crkava naSveuèilištu Roma Tre Roberta Rusconija koja èitateljeupoznaje s crkvenom praksom proglašavanja svetimarimskih biskupa.Papa Franjo priznao je veliki znaèaj dvojice papa XX.stoljeæa istièuæi njihovu karizmu u èitanju "znakovavremena": Angela Giuseppea Roncalija, pape Drugogavatikanskoga koncila i zauzetog mirotvorca koji je u svomerelativno kratkom pontifikatu ostavio neizbrisiv trag u Crkvii u svijetu, te pape Karola Wojtyle, karizmatiènogaprotagonista svjetske scene, neumornog promicatelja pravdei istine, provoditelja II. vatikanskog koncila, hodoèasnikakoji je tridesetak puta proputovao zemaljsku kuglu i"župnika svega svijeta". Svetost papa obilježila je dvotisuæljetnu povijest Crkve. Dokje liturgijska tradicija držala muèenicima i svecima sverimske prvosveæenike iz prva èetiri stoljeæa kršæanstva,jedino su Celestin V. i Pio V. uzdignuti na èast oltara (prvi usrednjem vijeku, a drugi u suvremeno doba).U posljednja dva stoljeæa, nakon pada vremenite vlasti papa,svetost poglavara Crkve ponovno je postala karakteristiènomcrtom crkvene povijesti: Pio X. proglašen je svetim 1954.;Pio IX. proglašen je blaženim 2000., upravo su proglašenaspomenuta dvojica papa, a vodi se kauza za beatifikaciju PijaXII., kao i za pape Pavla VI. i Ivana Pavla I.Knjiga èitatelju približava svetost papa tijekom stoljeæa,kako muèenika tako i ispovjedaoca i uèitelja, upoznaju seranokršæanski, srednjovjekovni ali i renesansni te novovjekisveti pape, i oni koji to nisu bili, te se osobito baca svjetlo nasvetost papa u posljednjem stoljeæu, odnosno svetost papa ukontekstu II. vatikanskog koncila - središnjeg crkvenogdogaðaja u Katolièkoj Crkvi u XX. stoljeæu. (ika-it/sp)

"Odjeci iz zavièaja duše"Nova knjiga prof. dr. fra Bože Lujiæa u izdanju Svjetla rijeèiU izdanju Franjevaèkoga medijskog centra Svjetlo rijeèiizišla je nova knjiga fra Bože Lujiæa, profesora biblijskihznanosti na Katolièkome bogoslovnom fakultetu Sveuèilištau Zagrebu i na Franjevaèkoj teologiji u Sarajevu podnaslovom "Odjeci iz zavièaja duše". Knjiga je nastala poglavito od manjih priloga pisanih zaèasopise lokalnoga i zavièajnog karaktera povezanih s jednestrane uz prostor i vrijeme, koji im daju toplinu i boju, a sdruge uz pojedine kršæanske vrijednosti konkretizirane udogaðajima i blagdanima u kojima se uvijek posadašnjuju idobivaju svoju teološku težinu. Knjiga je svjedoèanstvo o minulim vremenima djetinjstva,strahova, razaranja, progonstva i zla – ali i nade koja otvaraprostore duše. To je radost vjere koju ne mogu ubiti drugi,ako je ne ubije sam èovjek u sebi samome. Zato je knjiga i posveæena prognanicima i povratnicima kojisu u sebi iskusili onu biblijsku izgubljenost i naðenost, žalostprogonstva i radost povratka. (ika-sp)

Prilog prikazi ika

30 21. svibnja 2014. broj 20/2014

Objavljena knjiga kardinala Bozaniæa o svetom IvanuPavlu II.U knjizi se na 168 stranica tekstualno i slikovno ocrtavadoprinos najnovijeg sveca Katolièke Crkve buðenjukršæanske nade i poslanja Crkve u Hrvatskoj"Ivan Pavao II. - Papa hrvatske nade" naslov je najnovijeknjige zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa,objavljene prigodom kanonizacije Ivana Pavla II., u kojoj sena 168 stranica tekstualno i slikovno ocrtava doprinosnajnovijeg sveca Katolièke Crkve buðenju kršæanske nade iposlanja Crkve u Hrvatskoj, a èije rijeèi i danas otvarajunove perspektive djelovanja.Kardinal Bozaniæ, koji je u mnogo prigoda govorio o IvanuPavlu II., u svojoj je novoj knjizi objedinio graðu iz svojihhomilija, predavanja i drugih napisa, s nakanom dasadašnjim i buduæim naraštajima hrvatskih katolikapomogne vlastitim svjedoèanstvom kako bi papu IvanaPavla II., tog velikog prijatelja hrvatskog naroda, i daljenosili u svome srcu kao duhovnu velièinu i uèitelja koji æesvakom vjerniku i èovjeku dobre volje trajno otvarati putnade.U prvom dijelu knjige, koji nosi naslov "Ivan Pavao II.svjedok Božje blizine", zabilježena su razmišljanja kardinalaBozaniæa o Ivanu Pavlu II. koji od poèetka svoje papinskeslužbe proroèki ohrabruje Crkvu i èovjeèanstvo, da se neboji Isusa Krista, kojemu se sam Papa osobno predao dokraja. Upravo s tom reèenicom novoizabranog pape IvanaPavla II. – "Ne bojte se!", izreèenom 22. listopada 1978.godine na Trgu sv. Petra, kardinal Bozaniæ zapoèinje svojerazmišljanje o tom velikom Božjem èovjeku i svjedokuEvanðelja suvremenoga doba, prepoznajuæi u tim rijeèima iohrabrenju "privlaèan navještaj koji ne dopušta da strahzaustavi ljubav i dobro". "Papin hrvatski triptih", naslov je drugoga dijela knjige, ukojem su sabrani osvrti na sva tri Papina pastoralna pohodaHrvatskoj - 1994., 1998. i 2003. godine, a na kojima je usvemu narodu budio nadu, obnavljao povjerenje, hrabrio nanove korake i otvarao milinu spasonosnog nauka, ukazujuæiposebno na svetost zagrebaèkog nadbiskupa kardinalaAlojzija Stepinca, u èijem je proglašenju blaženim IvanPavao II. prepoznao "pobjedu Kristova evanðelja nadtotalitarnim ideologijama; pobjedu Božjih prava i savjestinad nasiljem i ugnjetavanjem; pobjedu praštanja i pomirbenad mržnjom i osvetom". Treæi dio, "Znaèenje pohoda Ivana Pavla II. i BenediktaXVI. Hrvatskoj", osvræe se na "svjetlo odnosa izmeðurimskih prvosveæenika i hrvatskog naroda" te apostolskepohode tih dvaju papa u razdoblju važnih društvenihpromjena i dogaðaja, koji su " stavili Crkvu u Hrvatskoj prednove moguænosti i izazove, ali i dali prigode zaprodubljivanje hrvatskog identiteta. Više od 150 fotografija obnavlja povijesni spomen na veliketrenutke novije hrvatske povijesti, od velebnog slavljaBranimirova jubileja 30. travnja 1979. u bazilici sv. Petra uVatikanu, preko svih mjesta susreta na kojima je Ivan PavaoII. bio u Hrvatskoj tijekom tri pohoda, sve do pokopa,beatifikacije i kanonizacije u Vatikanu. Iz tih je slikovnihpriloga vidljivo kako je Ivan Pavao II. sve osvajao svojomjednostavnošæu i neposrednošæu, noseæi èovjeku svojegavremena toliko potrebnu nadu, koja æe mu po Isusu Kristupomoæi dati smisao životu i osmišljavati povijest. Kardinal u svojoj najnovijoj knjizi o svetom Ivanu Pavlu II.,kako je u predgovoru napisao urednik knjige mons.Nedjeljko Pintariæ, "usmjerava èitatelja na razmišljanje oIvanu Pavlu II., i znaèenju ljudske hrabrosti, utemeljene navjeri u Boga i smještene u povijesni hod Crkve ukonkretnom vremenu i prostoru".

Podsjeæajuæi da su se "tijekom dvadeset sedmogodišnjegpontifikata pape Ivana Pavla II. (1978. - 2005.) dogodilepromjene gotovo na svim razinama ljudskog djelovanja – odpolitike, ekonomije, kulture, sporta i znanosti, pa donepredvidivog rasta i utjecaja sredstava društvenihkomunikacija", te da je Ivan Pavao II. "svojim proroèkim,sveæenièkim i pastirskim djelovanjem pridonio stvaranjuobnovljene slike Crkve i uloge vrhovnog poglavaraKatolièke Crkve, polažuæi svu svoju nadu u Isusa Krista, èijeje Evanðelje sposobno promijeniti društvo i poboljšatiodnose meðu ljudima i narodima, èak i na onim dijelovimakugle zemaljske gdje bi to znaèilo 'nadati se protiv svakenade'", mons. Pintariæ je zakljuèio da je "Crkvi u Hrvatskoj ihrvatskom narodu Ivan Pavao II. pokazao put kojim treba iæis ucjepljivanjem Evanðelja u društvo, kao bi kršæaniuèvršæeni nadom dali snažan doprinos hrvatskom društvu",jer "kršæanska nada prema Papi nije tek ljudski optimizam,nego blagoslovljeni naèin kršæanske egzistencije". Na poèetku knjige objavljen je kratki životopis Ivana PavlaII., u kojem se uz podatke o životu i djelovanju tog velikanavjere, navode i njegovi doprinosi životu Crkve u Hrvatskoj."Hrvatska bi povijest bez rijeèi i zauzimanja Ivana Pavla II.bila nepotpuna, a bez njegovih pohoda hrvatska bi vjernièkaduša bila siromašnija. Zato svaka pomisao na njega raðazahvalnost. Iz obiènog pitanja što je pontifikat Ivana PavlaII. za hrvatskog vjernika raða se neobièna povijest blizinekoja razumije potlaèenost Crkve i naroda hrvatskog ukomunistièkom zatoèeništvu; koja ne dopušta da progovorimržnja u ratnom zatiranju; koja se raduje slobodi i potièe nasolidarnost i ustrajnost u dobru", istièe izmeðu ostalogakardinal Bozaniæ, navodeæi da je "to ono 'nešto' što bježistatistikama, a nalazi se u Apostolovim rijeèima: "Jer nepropovijedamo same sebe, nego Krista Isusa Gospodinom, asebe slugama vašim poradi Isusa".Knjigu "Ivan Pavao II. - Papa hrvatske nade", objavio jeGlas Koncila. (ika-tu/sa)

Raspisan natjeèaj za 6. književni KranjèiæOve godine organizatori predlažu da tema radova budedomoljubljeU organizaciji Udruge za promicanje znamenitih Križevèana"Dr. Stjepan Kranjèiæ" u èetvrtak 15. svibnja raspisan jenatjeèaj za 6. susret hrvatskoga duhovnog književnogstvaralaštva "Stjepan Kranjèiæ". Rijeè je o jedinom natjeèajuza suvremenu duhovnu književnost protkanu kršæanskimvrednotama u kratkim književnim žanrovima (poezija,kratka prièa, putopis, esej, monodrama) u RepubliciHrvatskoj. Susret hrvatskoga duhovnog književnog stvaralaštva"Stjepan Kranjèiæ", nazvan prema križevaèkom župniku naglasu svetosti koji je i sam pisao i objavljivao književnaostvarenja protkana katolièkom duhovnošæu, ima nakanupotaknuti stvaranje suvremene hrvatske duhovneknjiževnosti protkane kršæanskim vrednotama. Ove godine organizatori predlažu da tema radova budedomoljublje. Najuspjeliji radovi bit æe nagraðeni i javno izvedeni uKriževcima uz 96. obljetnicu roðenja Stjepana Kranjèiæa, usubotu 6. prosinca, a širi izbor odabranih radova bit æe tiskanu prigodnome zborniku. Natjeèaj je otvoren od 15. svibnja do 15. kolovoza 2014.godine. Radovi koji se šalju na natjeèaj moraju biti do sadaneobjavljeni (u knjigama, književnim èasopisima inovinama). Autori ne smiju poslati radove s kojima su se veænatjecali proteklih godina na istome natjeèaju.

Prilog prikaziika

3121. svibnja 2014. broj 20/2014

Radovi tematski trebaju odgovarati natjeèaju (u užemsmislu: domoljublje; u širem smislu: Bog, Crkva, BDMarija, sveci, sveæenici, redovnici, vjernici laici,hodoèašæa...). Autor se u svakom žanru može natjecati s jednim radom(ukupno smije poslati pet radova: po jedan rad u svakom odpet žanrova). Radovi smiju biti napisani na hrvatskomstandardnom jeziku ili na bilo kojem hrvatskom narjeèju.Struèni ocjenjivaèki sud radove æe ocijeniti iskljuèivo premaknjiževno-estetskom kriteriju, unutar svakoga žanraposebno. Radovi trebaju biti napisani oblikom slova Times NewRoman, velièinom slova 12, s dvostrukim proredom. Dužinateksta pisanoga na ovaj naèin smije biti najviše 5 stranica,osim monodrame èija duljina smije biti najviše 10 stranica.Na radovima ne smije biti nikakvih drugih podataka osimnaslova rada. Uz radove treba poslati i popunjen prijavni obrazac kojiautor treba preuzeti s internetske stranice organizatora:www.udruga-drstjepankranjcic.hr. Radove i prijavni obrazac treba dostaviti iskljuèivo uelektronièkom obliku u formatu .doc (ili .docx) na e-adresu:stjepan.kranjcic@gmail.com. Detaljnije o svemu može se doznati na: www.udruga-drstjepankranjcic.hr.

Na konferenciji za medije predstavljena knjiga "Mojaprva sveta prièest"U prostorijama nakladne kuæe Verbum u petak, 16. svibnjana konferenciji za medije predstavljena je knjiga "Moja prvasveta prièest". Knjigu su predstavili mr. Petar Balta i MiroRadalj, glavni urednik i direktor nakladne kuæe Verbum. Ta ilustrirana knjiga svojim prièama okuplja cijelu obiteljoko otajstva euharistije te je velika pomoæ u pripremi djetetana prvu prièest ili pak dar prigodom slavlja sakramenta prvesvete prièesti. Sve prièe utemeljene su na biblijskimtekstovima te svjedoèe o beskrajnoj Božjoj ljubavi premasvome stvorenju kojemu ostavlja prekrasan dar vlastiteprisutnosti u – euharistiji.Nastala prema tekstu autorice Deirdre Mary Ascough, kojegprate ilustracije Lise E. Brown, ova knjiga uvodi ponajprijeu znaèenje i smisao euharistije, a potom i u znaèenje ostalihsakramenata. Takoðer, upoznaje s dijelovima mise, ali iunutrašnjošæu crkve koju èine oltar, svetohranište, ambon,sakristija, ispovjedaonica i druga važna mjesta štovanja kojasu u knjizi popraæena slikovitim prikazom koji omoguæujebolje razumijevanje znaèenja pojedinih dijelova. Knjigapomaže i u usvajanju temeljnih molitava, a donosi i kratakispit savjesti. Utemeljena na biblijskim tekstovima, ova knjiga na slikovit ijednostavan naèin mladim èitateljima približava temeljneobrasce za razumijevanje svete prièesti, kao i drugih dijelovasakramentalnog života, osobito u kontekstu crkve u kojoj seodvija susret s Bogom, ali i cjelokupnom životu kako Crkvekao zajednice vjernika, tako i svakog pojedinog èovjeka. U knjizi je predviðen i dio za ispunjanje osobnim podacima,bilješkama i dojmovima prvoprièesnika. Knjiga æe zasigurno biti od koristi prvoprièesnicima, ali isvima onima koji se pobliže žele upoznati sa znaèenjemsakramenta svete prièesti za pojedinca i Crkvu, istaknuto jena predstavljanju. (ika-jh)

Prilog prikazi ika

32 21. svibnja 2014. broj 20/2014