MARCUS TERENTIUS VARRO( 116. - 27. pr. Kr.)

Marko Terencije Varon bio je jedan od najpoznatijih i najvećih pisaca i znanstvenika staroga Rima. Rođen je u Reati, gradu na sabinskom području, pa ga se često naziva i Reatinski (Reatinus). Smatra se najvećim polihistorom u rimskoj književnosti, a i sam Kvintilijan smatrao ga je najobrazovanijim od Rimljana (Romanorum eruditissimus). Bio je značajan po tome što je u Rim iz Grčke prenio grčku filologiju, a kasnije će srednji vijek to naslijediti od Rima. Kao dječak školovao se kod glasovitog Lucija Elija Stilona (učio gramatiku). Obrazovao se i u atenskoj Akademiji kod filozofa Antioha iz Askalona, ali i kod Atena, najvećeg predstavnika aleksandrijske filološke škole. Obnašao je ulogu pučkog tribuna, kvestora i edila. Kada je postao pretor 49. godine, ratovao je u Hispaniji na strani Pompeja (Pompej vs. Cezar), no Cezar ga je, unatoč tome, pomilovao dva puta: prvi put prije, a drugi put poslije bitke kod Farsale (grč. Kinuskefalos). Kao protuuslugu Cezaru za pomilovanje, morao se povući iz politike i državnih službi, nakon čega će se u potpunosti posvetiti isključivo znanosti i književnosti do smrti. 59. god. pr. Kr. bio je član 20-člane komisije koja je provodila Cezarovu agrarnu politiku naseljavanja veterana na teritorij Kapue i Kampanije. 47. godine pr. Kr. Cezar ga je postavio za upravitelja prve javne biblioteke u Rimu. Na Martovske ide Marko Antonije ga je proskribirao nakon čega je ostao bez većine svoje imovine. No, dolaskom cara Augusta na sam vrh, Varon je zadobio njegove simpatije. Tada se intenzivno počinje baviti književnošću i znanstvenim radom.

Stvaralaštvo:

Varonov je književni rad bio vrlo plodonosan: napisao je oko 75 djela u više od 600 knjiga

De re rustica lib. III - djelo u 3 knjige, kompletno sačuvano- Varon imao 80 godina kada je napisao ovo djelo- dijaloška forma

Antiquitates (rerum humanarum et divinarum)- pisano 47. god. pr. Kr.; posvećeno Cezaru- podjeljeno u 41 knjigu: u prvih 25 knjiga obrađuje rimske povijesne starine (libri rerum humanarum), a u ostalih 16 knjiga obrađuje rimske vjerske starine ( libri rerum divinarum)- djelo je sačuvano samo fragmentarno, ali nam je poznato iz ulomaka i brojih citata, osobito kod sv. Augustina

Imagines (ili Hebdomades - Sedmice)- djelo u 15 knjiga u kojima Varon donosi oko 700 slika glasovitih grčkih i rimskih ličnosti s različitih područja života (koristi se crtežima)- uz crteže donosi životopise, tekst u prozi i stihove (distih)

De gente populi Romani - opisuje stare rimske rodove- očivani fragmenti i citati

Disciplinarum libri IX - svojevrsno enciklopedijsko djelo; tematika je znanstvena- obrađuje mnoge struke: gramatiku, dijalektiku, govorništvo, geometriju, matematiku, astronomiju, glazbu, medicinu i arhitekturu te će se umjetnosti u srednjem vijeku nazivati artes liberales (slobodna umijeća) i postati će srednjovjekovni školski program

- Boetije će ovih 9 knjiga sažeti na 7

De lingua Latina- Varonovo najpoznatije jezikoslovno djelo u 25 knjiga očuvane su nam samo od 5. do 10. knjige + neki citati kod drugih gramatičara- u obradi građe Varon će se povoditi za gramatičkim načelima stoičke škole Kratesa i Stilona- ovo djelo od iznimne je važnosti za poznavanje Rima njegova vremena, jezika i gramatičkog sustava

Saturae Menippeae (menipske satire)- nastale vjerojatno između 81. i 67. god. pr. Kr., a pisane su po uzoru na kiničara Menipa iz Gadare- pripadaju književnosti u užem smislu, a ima 150, od čega je poznato samo 20ak naslova i oko 600 fragmenata- pisane su u prozi i poeziji u različitim metrima (posebice jampski senar), različitih vrsta govorenja (upotrebljava više načina govora: na jedan se način govori u hramu, na drugi u trgovini, u birtiji, bludnice koriste jedan način govorenja, političari drugi, etc.)- osnovni cilj satira je ismijati nemoral i iskvarenost u Rimu, izvrgavajući ruglu filozofska i pjesnička „piskarala“ svog doba; spaja realno-mimetičke elemente s moralizatorskim elementima- često se koristi dijaloškom formom

De comoediis Plautinis- kritičko-filozofski spis- Varon razlikuje 3 skupine komedija, od kojih samo za jednu skupinu od ukupno 21 komedije utvrđuje da su zasigurno Plautove te su komedije dobile naziv „Varonske komedije“- ostali kritičko-filozofski spisi: Questiones Platuinae, De scaenicis originibus, De poematis, De poetis, De origine lignguae Latinae (posvećeno Pompeju), De sermone Latino, De similitudine verborum, De antiquitate litterarum, De compositione saturarum važno za dramu jer je Varon proučio načela dramske vrste

Ostala Varonova djela: De philosophia De forma philosophiae Logisticoricon Res divina (dosta toga sačuvano zahvaljujući sv. Augustinu koji će dijelove iz Varonovog djela

iskoristi za svoj spis De civitate Dei) De familiis Troianis De vita sua De iure civili