338

Pauli}a (u Kinkovu i Senju), tako|er iz Ivanske, a sadavo|e ekipe Bjelovara, sama {umarija mogla bi napravi-ti malu izlo`bu medalja!

Po disciplinamaVi{e pobjednikaU sedam slu`benih disciplina koje su se bodovale idvije neobavezne bilo je vi{e pobjednika. F. @alac bioje najbolji u dvije discipline, u jo{ jednoj je postoljedjelio s Luki}em), a vrlo uspje{an bio je i M. Jur~in(Zagreb) s dvije pobjede.Okretanje vodilice1. F. @alac 102 boda, 2. M. ]orkovi} 100 bodova, 3. I. [ari} 98 bodova.Kombinirano prepiljivanje trupca1. F. @alac 206, 2. I. ^akali} 205, 3. I. [ari} 203Podpiljivanje stabla (zasjek)1. I. Maligec 159, 2. D. Jakovljevi} 156, 3. I. ^akali} 155Kona~no podpiljivanje stabla1. I. Luki} 145,

2. F. @alac 145, 3. A. Vugri} 142Obaranje na balon1. B. Jakovljev} 45, 2. B. Barkovi} 45, 3. A. Kvar 45Prepiljivanje trupaca na podlozi1. M. Jur~in 139, 2. A. Vugri} 146, 3. T. Ku~ini} 135Kresanje grana1. M. Jur~in 139, 2. N. Puri} 135, 3. J. ]osi} 132 U neobaveznim disciplinama, u tradiciji nekada{-njih {umara, oblicu su sjekirom najbr`e presjekli I.Luki} (14,1 sek.), D. Zrni} za 18,1 sek, pa J. Bjonda za18,2 sek itd.U ga{enju po~etnog po`ara najuspje{niji je bio P.Jozi} (68 bodova), ispred J. ]osi}a s 66 i R. Ivo{evi}a s62 boda.

Tekst i fotografije:M. Mrkobrad

2. BJELOVARSKI SALON FOTOGRAFIJE “[UMA OKOM [UMARA”U povodu Dana hrvatskoga {umarstva, Gradski mu-

zej Bjelovar doma}in je 2. bjelovarskog salona fotogra-fije “[uma okom {umara”, koji je otvoren 17. lipnja itraje do 7. srpnja. Salon su pred dvjestotinjak uzvanika,

@eljko Gubijan – Godina platane

339

autora i gostiju otvorili Dubravko A d a m o v i } , akad.slikar, v. d. ravnatelja Muzeja i Dalibor B a k r a n , dipl.ing. {um., predsjednik H[D Ogranak Bjelovar. Nagradei pohvale objavio je Berislav R u b ~ i } , dipl. ing. el.,predsjednik Ocjenjiva~kog suda. Izme|u 218 pristiglihfotografija od 28 autora s podru~ja 11 uprava {uma, Di-rekcije H[ i [umarskog instituta, Ocjenjiva~ki sud jeodabrao 165 fotografija od kojih je nagradio: Grandprix izlo`be dodijeljen je prvonagra|enoj seriji foto-

grafija “Godina platane” autora @eljka G u b i j a n a .Za seriju fotografija

I. Nagrada: @eljko Gubijan – [umarija Vrbovec zaseriju “Godina platane”

II. Nagrada: Hrvoje Ujlaki – U[P Zagrab za seriju“Crno – zlatno dru{tvo”

III.Nagrada: Jerko Gudac – [umarija Opatija za seriju“Putovanje prirodom”

Bojan Greguri}[umska ~ipka

Goran Dori}Labudovi u posjeti

Goran CajzekAutoportret

I. Nagrada: II. Nagrada: III. Nagrada:Za pojedina~ne fotografije

Pohvala: @eljko Kastner – [umarija Ravna Gora za fotografiju “Sje}anja“

Pohvala: Josip [vaco – [umarija Repa{ za fotografiju “Vapaj Drave“

Ostali autori su: Branko Sita{ – U[P Na{ice, Mla-den Svr`njak – [umarija Ivanec, Davorin Krakar –U[P Po`ega, Ivica Fliszar – U[P Po`ega, Milan Mod-ri} – [umarija Krasno, Dario Majnari} U[P Delnice,@eljko Vinkovi} – U[P Bjelovar, Slavica Grguri} Paj-ni} – U[P Delnice, Oliver Vlaini} – U[P Karlovac,

Domagoj Dev~i} – [umarija Krasno, Hrvoje Ben{i} –[umarija Veliki Gr|evac, Martina Pavi~i} – U[P Bje-lovar, Krunoslav Ara~ – U[P Koprivnica, Sre~ko Pe-tranovi} – U[P Delnice, Pavle Vratari} – umirovljenidjelatnik H[, Dragomir Pfeifer – U[P Osijek, MarinaMami} – U[P Bjelovar, Dalibor Bakran – [umarija Ve-liki Gr|evac, Milan Presa~an Arvay – U[P Bjelovar iTomislav Dubravac – [umarski institut.

Na ovogodi{njem su Salonu, sa 40 fotografija, kaogosti, sudjelovali i ~etvero kolega {umara iz Slovenije:

Hrvoje T. Or{ani}Jelka

Janez Kone~nikHermelin

Stanko PelcVepar

[pela Habi~Iz drugega sveta

340

[pela Habi~, Janez Kone~nik, Hrvoje T. Or{ani} iStanko Pelc.

Kao nagradu za pro{logodi{nji uspjeh, dobitnicaGrand Prix-a @eljka Bakran – U[P Bjelovar priredilaje svoju prvu samostalnu izlo`bu u sklopu Salona.

Izlo`be fotografija ve} su tradicionalna aktivnostbjelovarskog Ogranka povodom Dana hrvatskog {umar-stva. Od 1998. – 2003. izlo`ba “[uma okom {umara“odr`avala se u atriju Gradskog muzeja a autori su bili~lanovi Ogranka i zaposlenici s podru~ja U[P Bjelovar.Ravnatelj Muzeja, gospodin Dubravko Adamovi} –akademski slikar, sugerirao nam je i ponudio da izlo`bu2004. godine postavimo u galeriju “Nasta Rojc“, priz-

natom izlo`benom prostoru u Republici Hrvatskoj, naj-ve}em i najljep{em izlo`benom prostoru kojim Muzejraspola`e, da se imenuje Ocjenjiva~ki sud i dodijelinaziv 1. bjelovarski salon fotografije “[uma okom {u-mara“. Upravni odbor Ogranka objeru~ke je prihvatiosugestiju i pozvao ~lanove H[D-a iz cijele Hrvatske daprijave svoje fotografije. Za sudjelovanje na 2. salonuuz ~lanstvo H[D-a pozvani su i svi zaposleni i umirov-ljeni djelatnici Hrvatskih {uma, a 3. Salon }e, nadamose, prije}i i granice Hrvatske, te postati Me|unarodnibjelovarski salon fotografije “[uma okom {umara“.

@eljko Gubijan

PRETPRISTUPNI PROGRAMI EUROPSKE UNIJE I MOGU]NOSTI NJIHOVE PRIMJENEPotrebe Republike Hrvatske za stranom pomo}i

Sporazumom o stabilizaciji i pridru`ivanju, Repu-blika Hrvatska obvezala se na koordinaciju aktivnostioko projekata financiranih iz stranih izvora. Ta je obve-za izri~ito sadr`ana u to~ki 109. SSP-a koja navodi da}e zbog omogu}ivanja optimalne uporabe raspolo`ivihsredstava stranke osigurati da doprinosi Zajednice bu-du ostvareni u uskoj koordinaciji s doprinosima iz dru-gih izvora, poput dr`ava ~lanica, drugih zemalja i me-|unarodnih financijskih institucija, te da }e redovitorazmjenjivati informacije o svim izvorima pomo}i.

Republika Hrvatska je 18. lipnja 2004. godine dobilastatus kandidata za ~lanstvo u Europskoj uniji, ~ime jojse otvara i mogu}nost kori{tenja sredstava pretpristup-nih fondova Europske unije. Pristupni pregovori po~et}e bilateralnom me|uvladinom konferencijom izme|uRepublike Hrvatske i Europske unije. To je povijesnidoga|aj za na{u zemlju, ali i svojevrstan pozitivan poti-caj cjelokupnom podru~ju jugoisto~ne Europe i ostalimzemljama u procesu stabilizacije i pridru`ivanja.

Dokument, pod nazivom Potrebe RH za stranompomo}i u procesu pristupanja EU od 2004. do 2006.godine (PSPPP), prva je slu`bena sustavna procjena re-zultata dosada{nje i teku}e inozemne tehni~ke pomo}i,projekata i programa ulaganja u Republiku Hrvatsku.PSPPP predstavlja analizu sektorskih potreba i priori-teta koja bi trebala osigurati temeljne podatke za cjelo-kupnu nacionalnu strategiju kori{tenja inozemne po-mo}i u trogodi{njem razdoblju. Cilj je dokumenta osi-gurati podlogu za razgovore sa stranim donatorima omogu}nostima dodjele njihove pomo}i.

Djelotvorno tr`i{no gospodarstvo uvjet je ulaska uEU, ali istovremeno i cilj tranzicije iz sustava centrali-ziranog upravljanja. Stoga se u slu~aju ve}ine zemaljasrednje i isto~ne Europe proces integriranja preklapa stranzicijom ili predstavlja njezin nastavak. Pove}anakonkurentnost sa zemljama EU usko je povezana s

gospodarskom globalizacijom koja se odra`ava i nazemlje srednje i isto~ne Europe, pa stoga nije uvijekmogu}e razdvojiti posljedice tranzicije od u~inaka pris-tupanja Europskoj uniji i globalizacije. Zemljama sred-nje i isto~ne Europe pristupanje Europskoj uniji donosigospodarsku korist, ali i tro{kove. Najzna~ajnije koristisu: pove}ana liberalizacija tr`i{ta, pove}ana izravnastrana ulaganja i pristup fondovima EU te stro`i stan-dardi za za{titu okoli{a. Tro{kovi }e uglavnom biti po-vezani s dislociranjem radnika iz onih industrijskih gra-na koje su nekonkurentne na jedinstvenom tr`i{tu te suvo|enjem regulative o za{titi okoli{a i sli~no.

Va`no je naglasiti da }e Hrvatska morati financijskidoprinijeti prora~unu EU za sudjelovanje u svakompojedinom programu, pri ~emu postoji mogu}nost su-financiranja sudjelovanja iz pretpristupnog programaPhare u iznosu od 75 % ~lanarine, s time da ukupan iz-nos namijenjen za sufinanciranje u programima Zajed-nice iz Phare programa ne mo`e prije}i 10 % iznosanacionalne komponente Phare programa (za 2005. go-dinu, ne smije prije}i iznos od 6 milijuna eura).

Postoji mogu}nost da se u odre|ene programe za-jednice uklju~e i hrvatske tvrtke kao koordinatori poje-dinih projektnih prijedloga koji su izra|eni u suradnji sprojektnim partnerima. Druga mogu}nost kroz koju semo`e uklju~iti poslovni sektor je potpora tvrtkamakroz financiranje projekata od europskih interesa. Pro-grami zajednice kroz koje se nude takve mogu}nosti suMarco Polo, [esti okvirni program, Program zajedniceza potporu malim i srednjim poduzetnicima.

Sve zemlje kandidati trenutno su korisnici pomo}iEU iz pretpristupnih fondova, a po ulasku u EU bit }ekorisnici strukturnih fondova. Uz uvjet da se njima pri-mjereno upravlja, pomo} iz tih fondova mo`e znatnodoprinijeti regionalnom razvoju, kao i gospodarskomrazvoju uop}e.

341

Uz izazove s kojima su u procesu integracije suo~e-ne zemlje srednje i isto~ne Europe, mogu}e je izdvojitii nekoliko pitanja koja predstavljaju izazove za samuEU u procesu pro{irenja na istok.(1)Nedostatnost instrumenata EU (strukturalni fondo-

vi) u suo~avanju s regionalnim nejednakostimaunutar EU nakon priklju~enja zemalja kandidata. Tiinstrumenti, naime, preferiraju stare u odnosu nanove ~lanice.

(2)Problem pove}ane nejednakosti unutar pojedinihnovih ~lanica nakon ulaska zemalja srednje i isto~-ne Europe. Ove nejednakosti mogu biti izvor dru{-tvenih kriza, a time i smanjene podr{ke integraciji.

(3)Poljoprivreda, zbog pove}anja cijena u zemljamasrednje i isto~ne Europe.

(4) Ilegalna imigracija u EU, koja }e se mo`da pove}atiu pro{irenoj EU.

(5) Institucionalna prilagodba EU kako bi bila spremnaprimiti nove ~lanice.

(6)Problem upravljanja procesom pro{irenja, gdje }eneke zemlje znatno zaostajati za drugima pri ulaskuu EU.Primjer: ^e{ka, Ma|arska, Poljska, Slova~ka, Slo-

venija, Bugarska i RumunjskaU zadnjih nekoliko godina zemlje srednje i isto~ne

Europe pro{le su kroz socioekonomske promjene, pri-bli`ile se EU te i{le ukorak s globalizacijom. Ovi pro-cesi odvijali su se istovremeno, tako da nije uvijek mo-gu}e odvojiti tro{kove i koristi priprema za integracijuu EU od tro{kova i koristi transformacije i globalizaci-je. Ovi potonji pojavili bi se ~ak i da integracija u EUnije bila prioritetni cilj.

Proces pripreme za priklju~enje zemalja srednje iisto~ne Europe Europskoj uniji u{ao je u kvalitativnonovu fazu. Politi~ka, gospodarska i dru{tvena transfor-macija dosegla je kriti~nu to~ku kad se promijene tre-baju provesti u do tada netaknutim i politi~ki osjetlji-vim sferama te stvoriti uvjeti za odr`ivi razvoj. Kakopregovori napreduju i ulaze u sve vi{e tehni~kih deta-lja, tako sve vidljivijima postaju razlike u mogu}nosti-ma pojedinih kandidata da se prilagode zahtjevima EU.

Iako su Bugarska i Rumunjska ve} potpisale spora-zum o priklju~ivanju prema kojem bi EU dru{tvu tre-bale pristupiti 2007. njihovo pridru`ivanje u tom rokujo{ uvijek nije potpuno sigurno, te bi se u slu~aju nepo-{tivanja odredbi navedenog sporazuma moglo odgoditina godinu dana. Eventualna odgoda bi sa sobom povu-kla i znatne financijske gubitke.

Prema procjenama, ta zemlja bi u slu~aju nepristu-panja u predvi|enom terminu izgubila 800 milijunaeura. No, unato~ nekim suprotnim tvrdnjama, nije iz-vjesno da }e se tako ne{to ostvariti. U prilog tome go-vore i informacije da je Bugarska gotovo u potpunostiuspjela iskoristiti sredstva iz pretpristupnih fondovaSAPARD i Phare, dok je s ISPA-om ne{to te`a situaci-ja jer su se pojavili problemi pri izgradnji cesta zbognacionalizacije zemlji{ta.

Raniji ulazak u EU zna~i i raniju mogu}nost kori-{tenja fondova i stvaranja pobjednika. Fondovi se tre-baju investirati u one zone koje imaju najve}i potenci-jal, a one su naj~e{}e razvijenije, ali ne nu`no i najraz-vijenije zone. Ovakav pristup mo`e kod stanovnikamanje razvijenih podru~ja dovesti do osje}aja da su re-lativni gubitnici, iako }e, naravno, i oni imati koristi odfondova.

IZAZOVI ZA EU

Prioriteti prilagodbe EUPomo} Europske unije ~ini ve}inu pomo}i koja sti-

`e u Hrvatsku. Ona je usmjerena na podru~ja definira-na u Europskom partnerstvu i Mi{ljenju Europske ko-misije te uklju~uje pomo} u gospodarskom sektoru, ja-~anju uprave. U zaklju~cima Mi{ljenja utvr|eni su slje-de}i klju~ni prioriteti u provedbi pravne ste~evine Za-jednice te se navode po redu va`nosti:1) okoli{ – bit }e potrebni znatni napori, uklju~uju}i

zna~ajna ulaganja i ja~anje upravne sposobnosti zaprovedbu zakonodavstva;

2) socijalna politika i zapo{ljavanje, poljoprivreda, te-lekomunikacije i informacijska tehnologija, regio-nalna politika, pravosu|e i unutarnji poslovi, tr`i{-no natjecanje, slobodno kretanje roba, osoba i uslu-ga – morat }e se ulo`iti prili~ni napori u cilju uskla-|enja zakonodavstva;

3) pravo trgova~kih dru{tava, ribarstvo, promet, ener-gija, za{tita potro{a~a i zdravlja, carinska unija i fi-nancijska kontrola – moraju se ulo`iti odre|eni na-

pori kako bi se osigurala sukladnost s pravnom ste-~evinom Zajednice.Treba uzeti u obzir da fondovi pomo}i EU ne obu-

hva}aju pomo} za unaprje|enje osnovnog {kolstva isocijalnog sektora. Stoga su {kolstvo, zdravlje i pomo}socijalno ugro`enim skupinama podru~ja u kojima Hr-vatska tra`i ve}u pomo} drugih donatora. Sljede}a po-dru~ja dr`e se mogu}im strate{kim ciljevima inozemnepomo}i:• pomo} u pru`anju socijalne za{tite na podru~jima

posebne dr`avne skrbi;• potpora reformi zdravstva;• ja~anje upravnih struktura za koordinaciju progra-

ma socijalne sigurnosti;• ja~anje i potpora suradnji izme|u nevladinih udru-

ga i dr`avnih institucija;• davanje ve}e pomo}i za sudjelovanje u me|unarod-

noj istra`iva~koj suradnji;• potpora projektu e-Hrvatska.

342

Pretpristupni programi (PHARE, ISPA i SAPARD)pokrenuti su od Europske komisije, s ciljem pomo}idr`avama korisnicama tijekom priprema za ~lanstvo uEuropskoj uniji te njihovu pripremu za kori{tenje fon-dova namijenjenih dr`avama ~lanicama Unije. Slije-dom stjecanja statusa kandidatkinje za ~lanstvo u Eu-ropskoj uniji u lipnju 2004. godine, Republika Hrvat-ska nakon dono{enja Pretpristupne strategije od Europ-ske komisije, 6. listopada 2004. godine postaje korisni-com pretpristupnih programa.

Pretpristupni program PHARE (franc. Pologne –Hongrie: assistance á la restructuration économiqe) na-mijenjen je ja~anju institucija kako bi one mogle u~in-kovito funkcionirati unutar Europske unije i provoditinjenu pravnu ste~evinu, te ja~anje socijalne, ekonomskekohezije u dr`avi kandidatkinji. Sredstva iz programaISPA (eng. Instrument for Structural Policies for Pre –Accession) osiguravaju financijsku podr{ku pri primje-

ni zakonodavstva u podru~ju za{tite okoli{a i ulaganji-ma u prometnu infrastrukturu, a program SAPARD(eng. Special Accession Programme for Agriculture andRural Development) namijenjen je za podru~je poljopri-vrede i poticanje ruralnog razvoja.

Pretpristupni programi predvi|eni su za prora~un-sko razdoblje Europske unije do kraja 2006. godine,kada bi trebali biti zamijenjeni jedinstvenim pristupniminstrumentom IPA (eng. Instrument for Pre – accessionAssistance).

Europska unija je u Hrvatskoj iz pretpristupnih fon-dova iz prora~unske 2005. godine osigurala 105 mili-juna eura (80 milijuna za PHARE i 25 milijuna zaISPA-u), a u sklopu prora~una za 2006. godinu 140 mi-lijuna eura (80 milijuna za PHARE, 35 milijuna zaISPA-u i 25 milijuna za SAPARD).

Pretpristupni programi – mogu}nosti za poslovnu zajednicu

PHAREPoticanje razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva va-

`an je element komponente promicanja gospodarske isocijalne kohezije, ponajprije stoga {to se ono smatraklju~nim ~imbenikom regionalnog razvoja i va`nim ele-mentom restrukturiranja gospodarstva, smanjenja ne-zaposlenosti i ja~anja regionalne konkurentnosti. Po-dru~ja suradnje na podru~ju ekonomske i socijalne ko-hezije s naglaskom poduzetni~ke aktivnosti u PHAREprogramu obuhva}aju sufinanciranje istra`ivanja tr`i-{ta, promociju proizvoda, studijska putovanja, pomo}pri izlaganju na sajmovima, edukaciju i obuku, pomo}pri primjeni novih znanja i tehnologija. Treba naglasitida kroz program PHARE nije mogu}e dobivanje izrav-nih financijskih iznosa preko 100 000 eura za pojedinemale i srednje poduzetnike i obrtnike. Naime, pravilaEuropske unije o dr`avnim potporama ne dopu{taju na-ru{avanje slobodne tr`i{ne utakmice i dovo|enje jednog

gospodarskog subjekta u prednost nad drugim. Ukupnasredstva na raspolaganju Hrvatskoj su u iznosu od 80milijuna eura u 2005. godini i isto toliko u 2006. godini.Oko 30 % sredstava namijenjeno za tehni~ku pomo} zaja~anje dr`avne uprave i institucija, a oko 70 % sredstavanamijenjeno pobolj{anju regulatornog okvira za proved-bu acquisa te promicanje ekonomske i socijalne kohe-zije, te sufinanciranje investicijskih projekata do 75 %.

Krajnji korisnici su tijela dr`avne uprave i javna po-duze}a, te privatni poduzetnici u komponenti gospo-darske i socijalne kohezije kada se ispune uvjeti za nje-zino otvaranje. Mogu}nosti za poduze}a ostvaruju ukomponenti gospodarske i socijalne kohezije kada seispune uvjeti za njezino otvaranje.

Interreg – Inicijativa ZajedniceU inicijativi Europske zajednice (EZ) Interreg, pro-

jektni partneri iz RH aktivno sudjeluju u sve tri linijeA, B, C: 1) linija IIIA Trilaterala Slovenija – Ma|arska– Hrvatska, 2) IIIA Jadranska pograni~na suradnja, 3)IIIB CADES i 4) IIIC linija, dok se privatne tvrtke mo-gu pojavljivati isklju~ivo u kategoriji partnera koji uokviru provedbe projekta ne ostvaruju nikakvu finan-cijsku dobit, tj. profit. Dakle, u provedbi projekata, pri-vatne tvrtke provode neprofitne aktivnosti definiraneunutar pojedinog projekta.

Na temelju postoje}eg iskustva u radu s Inicijati-vom EZ do sada su se u inicijativi Interreg kod nas pri-javljivale privatne tvrtke, jer nije bilo bespovratnih

sredstava za izravno sudjelovanje partnera iz RH, pashodno tome niti obveza ili formalnog okvira. Op}eni-to uzev{i, projekti unutar inicijative Interreg usmjerenesu na stvaranje javne dobrobiti prostora na kojemu seimplementira pojedini projekt. Ciljevi inicijative Inter-reg su teritorijalna integracija putem prekograni~ne,transnacionalne i me|unarodne suradnje, stvaranjemre`a suradnje, kori{tenje iskustava europskih regijaza podru~je RH, izrada zajedni~kih razvojnih strategi-ja, promicanje interesa RH.

343

Program ISPA (Instrument za strukturne politike upretpristupnom razdoblju) slu`beno je pokrenut 1.travnja 2000. godine, s ciljem pru`anja pomo}i Europ-ske unije dr`avama kandidatima u pripremama za ~lan-stvo u podru~ju prometa i za{tite okoli{a. Za razdobljeod 2000. do 2006. godine programu }e biti dostupno1,04 milijarde eura (prema cijenama iz 1999. godine),a u Europskoj je komisiji za njega zadu`ena Op}auprava za regionalnu politiku. Glavni su prioriteti ovogprograma priprema dr`ava kandidata u podru~jimaobrazovanja o politikama i procedurama Europske uni-

je, pomo}i u dostizanju standarda EU u za{titi okoli{a,te pro{irenja i povezivanja s transeuropskim promet-nim mre`ama.

Ukupna sredstva na raspolaganju Hrvatskoj su 25 mi-lijuna eura u 2005. godini te 35 milijuna eura u 2006. go-dini. Raspodjela sredstava vr{i se na sufinanciranje in-vesticijskih projekata do 75 % (iznimno 85 %) minimal-ne vrijednosti 5 milijuna eura. Krajnji korisnici su tijeladr`avne uprave i javna poduze}a te lokalne samouprave.

ISPA(Instrument for Structural Policies for Pre-Accession/l’Instrument structurel de préadhésion)

SAPARD(Special Accession Programme for Agriculture and Rural Development/Programme spécial d’adhésion pour l’agriculture et le développement rural)SAPARD je posebni pristupni program Europske

unije za poljoprivredu i ruralni razvoj namijenjen dr`a-vama kandidatima za ~lanstvo u EU. Cilj je ovog pro-grama pomo}i dr`avama kandidatima u rje{avanju pro-blema strukturnih prilagodbi u njihovim poljoprivred-nim sektorima i ruralnim podru~jima te pru`anje pomo-}i u provedbi pravne ste~evine Zajednice u podru~juzajedni~ke poljoprivredne politike te svog relevantnogzakonodavstva. Program je pokrenut po~etkom 2000.godine, a dr`ave kandidati imaju ga pravo koristiti svedo priklju~enja Uniji. Financijska pomo} iz SAPARDfonda ispla}uje se projektima usmjerenim na sljede}apodru~ja: ulaganje u poljoprivredne posjede, razvojsela podr{ka udru`enjima poljoprivrednih proizvo|a~a,pobolj{anje kvalitete tla, ja~anje prerade i marketingapoljoprivrednih i ribarskih proizvoda, diversifikacijaruralnih gospodarskih djelatnosti, razvoj i ja~anje rural-ne infrastrukture, tehni~ka pomo} pri pripremi i pra}e-nju projekata te kampanji informiranja javnosti, izo-brazba, pomo} udrugama proizvo|a~a, pobolj{anjeobradivih povr{ina i parceliranja, poljoprivrednih pro-izvo|a~a, a`uriranje zemlji{nih upisnika, strukovnoobrazovanje i osposobljavanje, upravljanje vodama upoljoprivredne svrhe, po{umljavanje, podr{ka proizvo-|a~ima {umskih proizvoda, ulaganje u sustave kontrolekvalitete, opskrbljenost vodom, zemlji{ne knjige, tehni-~ka pomo} pri pripremi, provedbi i pra}enju provedbeprojekata, savjetodavna pomo} itd. Europska unijamo`e financirati do 75 % ukupne vrijednosti projekta.Kod financiranja investicijskih projekata koji donoseodre|enu dobit 50 % sredstava financira se putem jav-nih potpora, od ~ega je udio Europske unije u financira-nju 75 %, a preostalih 25 % financira se iz nacionalnogprora~una (dakle iz prora~una Ministarstva poljoprivre-de, {umarstva i vodnog gospodarstva), dok preostalih50 % ukupne vrijednosti projekta financira krajnji ko-

risnik. Ukupna sredstva tog fonda na raspolaganju Hr-vatskoj od 2006. godine su 25 milijuna eura.

Kod financiranja mjera razvoja ruralne infrastruk-ture, u slu~aju Hrvatske, projekti se financiraju isklju-~ivo putem javnih potpora, od ~ega je udio EU-a 75 %ukupnih tro{kova, a preostalih 25 % sredstava ide iznacionalnog prora~una.

[to se ti~e financiranja mjera tehni~ke pomo}i, in-formiranja i promotivnih aktivnosti EU mo`e financi-rati do 100 % ukupne vrijednosti projekta.

SAPARD je isklju~ivo namijenjen privatnim podu-zetnicima u podru~ju poljoprivredne proizvodnje i pre-hrambene industrije, te izvo|a~ima javnih radova zaizgradnju lokalne infrastrukture kojom se unapre|ujeruralni razvoj. Najve}e mogu}nosti su za poduze}a upretpristupnim fondovima, jer su krajnji korisnici, ali iizvo|a~i projekata.

Iskustva zemalja korisnica SAPARD programa po-kazuje da ve}ina mjera cilja na modernizaciju poljopri-vrednih gospodarstava, kako bi njihovi proizvodi bilikonkurentni te zadovoljavali uvjete stupanja na zajed-ni~ko tr`i{te EU (sigurnost prehrambenih proizvoda,fitosanitarni standardi, marketing, za{tita potro{a~a,kontrola proizvodnih procesa, uvjeti rada). Slovenci suiskoristili SAPARD za izgradnju staja za krave muzarei uzgoj svinja te ulaganje u preradu kravljeg mesa. Na-dalje Slovenci su iskoristili SAPARD za pripremuinfrastrukture za razvoj ruralnog turizma.

Mogu}nosti za poduze}a u sva tri fonda nalaze se uosvajanju ugovora, odnosno u mogu}nosti da na natje-~ajima postanu izvo|a~i projekta u smislu nabave opre-me ili izvo|enja radova koji su predmet natje~aja.

344

Postoje zna~ajne razlike u razvoju pojedinih regijau Republici Hrvatskoj. Gospodarski polo`aj, mogu}-nosti za poslovni razvoj, nezaposlenost, obrazovna idru{tvena pitanja zna~ajno se razlikuju unutar pojedi-nih dijelova Hrvatske. U pripremi je strategija regio-nalnog razvoja Hrvatske. U ovom trenutku jo{ nisu jas-no definirani ciljevi, prioriteti i mjere regionalne poli-tike za podru~je cijele dr`ave, nego samo za neka po-dru~ja, primjerice podru~ja posebne dr`avne skrbi, ja-dranskih otoka i brdsko-planinskih podru~ja.

Osim toga, administrativne mogu}nosti za planira-nje i provedbu regionalnih razvojnih planova nedovolj-ne su. To se tako|er odnosi na programe prekograni~nesuradnje i programe me|uregionalne suradnje, s obzi-rom na budu}e kori{tenje sredstava EU.

Uzimaju}i u obzir zna~ajna ulaganja iz budu}ihsredstava EU, o~ekuje se inozemna pomo} pri izgrad-nji odr`ivog sustava regionalnog razvoja, ali isto tako

prijeko je potrebno ja~anje institucionalnog okvira ipove}anje ulaganja za provedbu svih mjera u sektoru{umarstva.

Vladini strate{ki ciljevi za srednjoro~no razdobljemogu se svrstati u ~etiri glavne kategorije: razvoj gos-podarstva i poslovanja, reforma javne uprave, ulaganjau dru{tvo i vladavinu prava te pobolj{anje odnosa sme|unarodnom zajednicom. Te`i{te Vlade RepublikeHrvatske bit }e i uspostava mjera za uspje{nu pripremumehanizama strukturnih fondova. Prioriteti su sljede}i:• uspostava potrebnih preduvjeta za sudjelovanje na

zajedni~kom tr`i{tu;• daljnje ja~anje pravosu|a kako bi se smanjio broj

nerije{enih slu~ajeva;• poticanje poduzetni{tva i razvoja poslovanja;• pripremanje institucija i krajnjih korisnika za u~in-

kovito kori{tenje pretpristupnih fondova i za budu-}e primanje strukturnih fondova.

Prioriteti u kori{tenju inozemne pomo}i

Preduvjeti za kori{tenje sredstava pretpristupnih programa• pisanje projekata u okviru prioriteta iz nacionalnih

strate{kih, razvojnih dokumenata; • predpristupno/Europsko partnerstvo, Nacionalni

program za usvajanje pravne ste~evine EU, Nacio-nalni razvojni plan;

• projekti moraju pridonositi strate{kim, razvojnimsmjernicama EU te pobolj{anju regulatornog oblikaza provedbu zakonodavstva.

Natje~ajna proceduraPrijavljivanje projekata na temelju objavljenih po-

ziva na dostavu prijedloga, natje~aja ili natje~ajne pro-cedurne dodjele bespovratnih sredstava (grant-ova).� natje~aji sadr`e natje~ajnu dokumentaciju, upute

predlaga~ima, obrasce za dokumente i sve potpornedokumente;

� PRAG – prakti~ki vodi~ kroz procedure ugovaranjapomo}i EZ tre}im zemljama.

Preporuke za RH na temelju iskustva zemalja biv{ih kandidata:� Pravno urediti sustav kori{tenja programa pomo}i

Europske unije� Osigurati dovoljan broj stru~nih djelatnika unutar

jedinica za provo|enje projekata za rad na pripremii provedbi programa EU

� Kontinuirano obrazovati djelatnike jedinica za pro-vedbu projekata o projektnom ciklusu EK

� Osigurati horizontalnu koordinaciju me|u dr`av-nim tijelima, i s nevladinim sektorom, tijekom pri-preme i provedbe projekata

� Pravovremeno osigurati sufinanciranje investicij-skih komponenti projekata (iz nacionalnog prora-~una ili putem zajmova me|unarodnih financijskihinstitucija)

� Pravovremeno ispuniti preduvjete za po~etak proje-kata (ustrojavanje institucija, usvajanje zakona, is-ho|enje gra|evinskih dozvola ili rje{avanje pravno-imovinskih pitanja prije sklapanja ugovora za izvo-|enje radova).

CILJEVI RAZVOJA I PRILAGODBE HRVATSKOG [UMARSTVAOp}i je cilj razvoja {umarstva predvi|en Nacional-

nom {umarskom politikom i strategijom i usvojen 17.srpnja 2003. godine, kojom se `eli pove}ati doprinosnacionalnom gospodarstvu odr`ivim gospodarenjem,

345

kori{tenjem i sveobuhvatnom za{titom {umskih resur-sa i bioraznolikosti, primjenjuju}i rezultate istra`iva-nja, po{tivanje me|unarodnih norma i rezolucija, uva-`avaju}i prava i potrebe lokalne zajednice.

Cilju za{tite i o~uvanja biolo{ke raznolikosti, kao iodr`ivog gospodarenja {umskim resursima i njihovoodr`ivo kori{tenje, smatra se kori{tenje na na~in i uobimu koji ne vodi do njihova propadanja, nego se odr-`ava njihov potencijal, kao bi se udovoljilo potrebamai te`njama sada{njih i budu}ih generacija.

Prihva}aju}i usvojene propisane zakonske akte ipo{tuju}i smjernice odr`ivog gospodarenja {umskim

ekosustavima, Hrvatske {ume d.o.o. kao poduze}e odop}eg dr`avnog zna~enja, imaju pozitivan doprinos nesamo regionalnom razvoju, ve} i dru{tvenoj dobrobitisvih gra|ana u tranzicijskom okru`enju koje nala`e pri-premu i prilagodbu prije ulaska u Europsku zajednicu.

Na temelju prihva}ene Nacionalne {umarske politi-ke i strategije pristupilo se i uskla|ivanju zakonodav-stva iz podru~ja {umarstva i lovstva sa smjernicama idirektivama EU te potpisanim me|unarodnim konven-cijama i rezolucijama. Uskla|ivanje {umarskoga i lov-noga zakonodavstva nalazi se u po~etnoj fazi, te su po-trebni daljnji napori kako bi se ono intenziviralo.

Prilagodba Nacionalnom {umarskom programu EUStrategija {umarstva EU prepoznata je kao jedan od

bitnih elemenata za me|unarodnu zajednicu, na~elimai preporukama koje }e biti implementirane kroz nacio-nalne {umarske programe i prilago|ene razvoju svakezemlje ~lanice.

Smisao Nacionalnog {umarskog programa je uskla-|ivanje nazivlja (termina) ~lanica kao proces zadnjih20 godina. Danas su termini postali va`ni u {irem smi-slu za postizanje odr`ivog gospodarenja {umama.

Na me|unarodnoj razini, postoji sporazum oko ge-neralnih na~ela Nacionalnog {umarskog programa EUkojemu su prilago|eni Nacionalni {umarski programisvake pojedine zemlje ~lanice i zemlje kandidatkinje, sciljem razvoja i integracije u me|unarodnu mre`u raz-mjene podataka. Predvi|ena mre`a objedinila bi svepodatke o {umskim ekosustavima i implementirala ih ururalni razvoj, uva`avaju}i socijalne, ekolo{ke i eko-nomske momente.

Strategija prilagodbe {umarskog sektora� Ja~anje upravnih struktura za planiranje, provo|e-

nje i pra}enje mjera politike {umarstva;� uspostava slobodnog (otvorenog) tr`i{ta drvnim i

nedrvnim proizvodima;� uspostava jedinstvene i a`urirane mre`e podataka u

{umarskom sektoru;� razvoj ljudskih resursa {umarskog sektora u skladu

s europskim kriterijima;

� ja~anje razine svijesti i edukacija lokalnog stanov-ni{tva o potrebama provo|enja mjera protupo`arneza{tite;

� izrada metodologije izbora vrsta i na~ina po{umlja-vanja opo`arenih podru~ja;

� nastavak uskla|ivanja zakonodavstva sa zakono-davstvom EU.

Strategija prilagodbe regionalnog razvoja� Razvoj cjelovitoga pravnog okvira – uskla|enoga s

regionalnom politikom EU – za provedbu regional-ne politike;

� razvoj u~inkovitoga institucionalnog okvira za pla-niranje, programiranje, provo|enje, financiranje,nadzor i evaluaciju regionalnog razvoja;

� pripremanje Nacionalnoga razvojnog plana kaoprete~e budu}ega Jedinstvenog programskog doku-menta za strukturne fondove EU;

� pripremanje strategije i uspostava institucija za bu-du}a usmjeravanja strukturnih fondova EU namije-njenih regionalnom razvoju;

� osiguranje daljnje financijske potpore za projektena osnovi ROP-ova (Regionalnih operativnih pro-grama);

� razvoj ljudskih resursa u sklopu regionalne politike.

Horizontalne aktivnosti za integraciju u EU � Ja~anje sposobnosti i dodatno obrazovanje na po-

dru~ju izrade analize u~inaka integriranja RH u EUi u~inaka dono{enja i provedbe zakonskih i drugihpropisa uskla|enih s pravnom ste~evinom EU napravni i gospodarski sustav RH;

� organiziranje programa za podizanje javne svijesti;

� razvoj sustava prevo|enja u skladu s potrebama in-tegracije u EU;

� ja~anje sposobnosti radne skupine za pregovore sEU;

� ja~anje sposobnosti koordinacije programa finan-cijske pomo}i EU.

346

� po{umljavanje {umskih zemlji{ta� za{tita {uma � podizanje vi{egodi{njih nasada � kori{tenje sporednih {umskih proizvoda (plodova,

ljekovitog bilja, proizvodnja meda, kori{tenje bio-mase…)

� utjecaj na kvalitetu zraka� kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma � izgradnja {umskih komunikacija

� uzgoj i za{tita divlja~i� turizam � ruralni razvoj� priprema ljudskih potencijala u poduze}u, uklju~u-

ju}i ja~anje kadrovske popunjenosti i tehni~keopremljenosti

� provedba programa zapo{ljavanja osoba s umanje-nim tjelesnim sposobnostima.

Mogu}nosti za “Hrvatske {ume” d.o.o.

Temeljna na~ela prilagodbe EU� po{tivati ciljeve Nacionalne {umarske politike i

strategije koja uva`ava me|unarodne kriterije gos-podarenja i kori{tenje {umarskih resursa, uva`ava-ju}i na~ela odr`ivog gospodarenja;

� definirati kratkoro~ne i srednjoro~ne prioritete u {u-marstvu koji omogu}uju prilagodbu;

� strate{kom prilagodbom pribli`iti se odrednicama ismjernicama EU;

� predvidjeti promjene koje bi pobolj{ale upravljanje{umskim resursima.

Prioriteti prilagodbe� ja~anje kapaciteta za provedbu strategija u {umar-

stvu ~ime bi se stvorili potrebni uvjeti za prilagodbuodrednicama EU;

� stru~na edukacija djelatnika i njihovo sudjelovanjena me|unarodnim skupovima, ~iji je cilj prilagodbai uklju~ivanje RH u globalne procese;

� strukovno udru`ivanje sektora {umarstva; � priprema strategije poduze}a za konkuriranje pret-

pristupnim i strukturnim fondovima;

� priprema ljudskih potencijala u poduze}u, uklju-~uju}i ja~anje kadrovske popunjenosti i tehni~keopremljenosti;

� formiranje i edukacija stru~nog odjela kompetent-nih stru~njaka za provedbu programa u projektnomciklusu EK;

� obuka stru~njaka za predava~e o pretpristupnimfondovima.

Organizacijska shema Odjela za pra}enjepretpristupnih i strukturnih fondova

Rukovoditeljodjela

InformiranjePra}enje

Me|unarodno-pravnih

legislativaStru~na suradnja Edukacija

Informativna funkcija Odjela� web - portal prati sve aktivnosti i informacije o kon-

kretnim projektima u okviru kori{tenja pretpristup-nih fondova vezanih za djelatnost poduze}a;

� ogla{ava a`urne podatke o natje~ajima, grantovimai pozivima na dostavu prijedloga unutar poduze}a;

� call centar, bro{ure, izravno kontaktiranje sa zapo-slenicima u poduze}u;

347

� interna platforma novih znanja i informacija. Pra}enje me|unarodno-pravnih legislativa� informiranje o pravnoj ste~evini EU te ju u~initi do-

stupnom i razumljivom u poduze}u;� identifikacija potreba poduze}a usmjerena na us-

pje{nu prilagodbu i uskla|ivanja s acqiu-em;� tuma~enje i rje{avanje mogu}ih nejasno}a u surad-

nji s nadle`nim institucijama.Identifikacija i stru~na suradnja

� Savjetodavna i stru~na pomo} za izradu projekata:• odabir idejnih prijedloga projekata• koordinacija izrade projekata• izrada aplikacija• pra}enje u svim fazama razvoja projekta

� Primjenjivanje europske prakse i uskla|enje s vlas-titim prijedlogom.Pra}enje i provo|enje edukacije

� obrazovanje zaposlenika u poduze}u;• o europskoj praksi i pravnoj ste~evini EU

• na~inu kori{tenja pretpristupnih fondova• modalitetu pisanja projekata

� suradnja s nadle`nim institucijama; � sudjelovanje na me|unarodnim seminarima s ciljem

usavr{avanja i specijalizacije za izradu projekata.Razvoj i priprema kadrovaU skladu sa predlo`enim, projekt je organiziran u

{est klju~nih zada}a:1. Pregled operativnog okru`enja H[, 2. Interni pregled H[,3. Identifikacija mogu}ih opcija za pretpristupne i

strukturne fondove,4. Razvoj budu}e strategije, djelokruga i strukture H[

vezanih za pretpristupne i strukturne fondove,5. Razvoj Strate{kog akcijskog plana za pra}enje pret-

pristupnih i strukturnih fondova,6. Plan razvoja i edukacija ljudskih resursa.

Izbor osoblja za radna mjesta u organizacijskoj strukturiTo je posebno va`no pitanje za trgova~ko dru{tvo, a

ujedno je i glavni ~imbenik koji utje~e na uspjeh sve-ukupnog programa pra}enja pretpristupnih i struktur-nih fondova. Svrha tog procesa je izbor najprikladnijihosoba u trgova~kom dru{tvu s obzirom na njihova umi-je}a, kompetentnosti i relevantne kvalifikacije. Procesizbora treba biti objektivan i transparentan. Primijenje-na edukacija o Europskoj uniji i mogu}nostima natje-canja i izrade projekata za pretpristupne i strukturnefondove (u budu}nosti) potrebna je od nadle`nih insti-tucija, kako bi se osigurala dovoljna kompetentnost.

Svrha Odjela za pra}enje pretpristupnih i struktur-nih fondova je koordinacija i organizacija svih zapo-slenika unutar Dru{tva za {to bolju realizaciju predvi-|enih i odobrenih programa za maksimalnu korist “Hr-vatskim {umama” u potpunoj suglasnosti sa socijal-nim, ekolo{kim i financijskim politikama Dru{tva.

Klju~ne odgovornosti zaposlenikaOsobe postavljene na ova mjesta moraju biti stru~no

kvalificirane za uspje{nu realizaciju svih zadataka kojisu predvi|eni programom ovog dinami~nog odjela.

Potrebne osobine zaposlenika:• odli~ne organizacijske kvalitete• jasno razumijevanje poslovnih potreba• poznavanje komunikacijskih i prezentacijskih

tehnika• poznavanje rada na ra~unalu i engleskog jezika• predanost promjenama i stalnom unapre|ivanju

kvalitete• dokazane vje{tine dono{enja odluka• izvrsne vje{tine pregovaranja • razvijanje me|uljudskih odnosaProgramiranje i pravna podlogaUz sve navedeno va`no je prikazati na~in koordini-

ranja, pripreme i izradu projekata za navedene pretpris-tupne programe SAPARD, ISPA i PHARE koja je utvr-|ena potpisanim obvezama od Vlade RH.

SAPARDProgramiranje – Nacionalni plan za ruralni raz-voj (u pripremi).Pravna podloga – Vi{egodi{nji financijski sporazum

i godi{nji sporazumi o financiranju (potrebno potpisati).Vrsta provedbeDecentralizirana provedba programa (ex-post kon-

trola) – kontrola, ali i pla}anje nakon uspje{ne proved-be projekta.

Sudionici pri provedbi programa:Nacionalni du`nosnik zadu`en za ovjeravanje pro-

grama na ~elu Nacionalnog fonda (imenovan).Akreditirana SAPARD agencija (treba je ustrojiti).

348

Programiranje i pravna podlogaProgramiranje – Nacionalne strategije kori{tenja

ISPA programa za podru~ja za{tite okoli{a i prometa (upripremi).

Vrsta provedbeDecentralizirana provedba programa (ex-ante kon-

trola) – projekti se odobravaju prije provedbe projeka-ta, kontrola se odvija nakon zavr{etka projekta.

Sudionici pri provedbi programa:Nacionalni koordinator za ISPA program (imeno-

van).Nacionalni du`nosnik zadu`en za ovjeravanje pro-

grama na ~elu Nacionalnog fonda (imenovan).ISPA provedbena agencija/e (ustrojena, potrebno

osposobljavanje djelatnika).

ISPA

PHAREProgramiranje i pravna podlogaVi{egodi{nje programiranje s ciljem utvr|ivanja

razvojnih prioriteta i provedbenih mjera.• Pretpristupno/Europsko partnerstvo svake od dr`a-

va kandidatkinja, • Nacionalni program za usvajanje pravne ste~evine

Zajednice/Nacionalni program pridru`ivanja EU,• Redovita izvje{}a Europske komisije o ostvarivanju

napretka u procesu pridru`ivanja.Vrsta provedbeDecentralizirana provedba programa (ex-ante kon-

trola EK) – projekti se odobravaju prije provedbe pro-jekata, kontrola se odvija nakon zavr{etka projekta

Sudionici pri provedbi programa:Nacionalni koordinator pomo}i (imenovan) Nacionalni du`nosnik zadu`en za ovjeravanje pro-

grama na ~elu Nacionalnog fonda (imenovan)Provedbena agencija – Sredi{nja jedinica za finan-

ciranje i ugovaranje (ustrojena)Jedinice za provedbu projekata ustrojene pri krajn-

jim korisnicima (ustrojene)

Popis literature:1. Nacionalni program Republike Hrvatske za pridru`i-

vanje Europskoj Uniji – 2005. godina.2. Mi{ljenje o zahtjevu Republike Hrvatske za ~lanstvo

u Europskoj uniji. 3. Sporazum o stabilizaciji i pridru`ivanju.4. Nacionalna {umarska politika i strategija (usvojena

17. srpnja 2003. godine).5. The EU Forestry Strategy (The 4th MCPFE, Vienna,

2003).

6. Ciklus seminara “Abeceda EU-a”, koji obuhva}amodule “Osnove EU-a”, “Uvod u pravo EZ-a”, “Re-gionalna politika EU-a”, “Upravljanje projektnimciklusom”, “Pretra`ivanje i pronala`enje dokumen-tacije EU-a“, “Europske integracije i prevo|enje” te“Uvod u ekonomsku politiku EU-a”.

Mr. sc. Marina Popija~, dipl. ing. {um.

OBNOVLJEN KAZALI[NI PERIVOJ U RIJECIBrojnim obnovljenim povijesnim parkovima, peri-

vojima i vrtovima diljem na{e zemje, poput parka Mak-simir u Zagrebu, spomenika “Lijepoj na{oj” u Zelenjakuu Hrvatskom zagorju, Novoj Gradi{ki, SlavonskomBrodu, Ivani} Gradu, Slatini i drugima, parkovni arhi-tekt, slikar akvarelist i {umarnik Dragutin K i { , dipl.ing. {umarstva ovih je dana dodao jo{ jedan – obnov-ljeni Kazali{ni perivoj u Rijeci ispred zgrade Hrvatskognarodnog kazali{ta “Ivan pl. Zajc”. Kako je rije~ o ob-novi jednog ambijentalnog i urbanisti~kog vanjskogprostora koji je ovdje bio podignut ravno prije 130 godi-na (1875) kada je, kako je na sve~anosti otvorenja 2.svibnja 2005. istakla intendantica kazali{ta Mani G o -t o v a c , ovdje bilo more i mukotrpnim nasipavanjem

izgra|en park, rekonstrukcija ove povijesne klasicis-ti~ko-secesijske matrice zahtijevala je minuciozno,rje{enje koje je mogao ponuditi samo umjetnik tipaDragutina Ki{a. U svom obra~anju brojnim Rije~animaarhitekt Ki{, uz zahvalu svojim suradnicima kolegamaAlanu O s l a k o v i } u , Tomislavu K o n t i } u i Ru`iciS a b l j i } , zahvalio se i ~elnicima Grada Rijeka koji suprepoznali zna~enje revitalizacije povijesne matrice, a{to se same obnove ti}e ”iskori{ten je klasicisti~ko-secesijski izraz u koji su inkorporirane moderne forme”.

Prema Hrvatskoj likovnoj enciklopediji (Zagreb2005) pejza`ni arhitekt Dragutin Ki{ ro|en je u Na{i-cama 18. 10. 1924. g. Na [umarskom odjelu Poljopri-vredno-{umarskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je

349

Slika 1. Obnovljeni Kazali{ni perivoj ispred zgrade Hrvatskog na-rodnog kazali{ta “Ivan pl. Zajc” u Rijeci

(Foto: A. Frkovi})

Slika 2. Sredi{njim dijelom perivoja dominira spomenik zaslu`-nom rije~kom skladatelju i dirigentu Ivan pl. Zajcu

(Foto: A. Frkovi})

1955. g. Punih 30 godina (1956–1987) vodio Centar zapejza`nu arhitekturu Urbanisti~kog instituta Hrvatske,izradiv{i brojne programme i projekte za ure|enje jav-nih zelenih povr{ina i prirodnog okoli{a, od kojih – po-

Slika 3. Obnovom Kazali{nog perivoja do{la su do punog izra`ajarasko{na pro~elja i fasade starih rije~kih zdanja

(Foto: A. Frkovi})

red onih spomenutih u uvodu isti~emo: oblikovanjepejza`a uz urbanisti~ki plan Conakryja (1962), ure|e-nje okoli{a vile “Zagorje” (1962–1964), memorijalnikompleks Jasenovac (1965) i dr. Bavi se i slikarstvom,slikaju}i akvarele na tragu impresionizma, lirski pro-zra~ne s mekim prijelazima (vedute Zagreba, Pariza).Plodan pisac, objavljuju}i ~lanke u stru~nim ~asopisi-ma (“Hortikultura”, “^ovjek i prostor”).

Sam ~in otvaranja obnovljenog perivoja protekao jeu duhu uspje{no insceniranog ugo|aja s kraja 19. st.Uz taktove klasi~ne glazbe kazali{nog orkestra s bal-kona kazali{ne zgrade, novo ure|enim {etnicama peri-voja prvi su pro{etali “puce i de~ki” u gra|anskim odi-jelima i sa suncobranima. Kako je tog svibanjskog pri-jepodneva dobrano ugrijalo sunce, gradona~elnik Voj-ko O b e r s n e l , pro{etav{i prvi u dru{tvu intendanticeMani Gotovac i ~ilog osamdesetgodi{njaka DragutinaKi{a, po`elio je da posa|eno drve}e {to prije izraste ukrupna stabla, kako bi jo{ vi{e mogli u`ivati u hla-dovini njihovih kro{anja. Perivojem dominira ina~eve} od ranijc postavljen spomenik skladatelju i diri-gentu Ivanu pl. Zajcu (Rijeka 1832 – Zagreb 1914),koji je sada tu dobio ne samo novo mjesto, nego je iokrenut prema zgradi kazali{ta. Skulptura-fontana radDu{ana D ` a m o n j e ostala je na prostoru izme|u pe-rivoja i zgrade kazali{ta, a bit }c uskoro premje{tena najedno drugo mjesto u gradu.

Radove na obnovi i ure|enju Kazali{nog perivoja,uz ukupnu investiciju od pet milijuna kuna, izvela jetvrtka “Parkovi plus”. Ukupno je zasa|eno gotovo tritisu}e stabala, grmova te trajnog i sezonskog cvije}aprete`ito submediteranske provenijencije. Kako bi seosigurao uspje{ni rast zelenila postavljen je sustav au-tomatskog navodnjavanja.

Alojzije Frkovi}

350

Dok su prije dvije godine (2003.) Hrvatske po{tesvoj ve} ustaljeni niz Hrvatska fauna posvetile glodav-cima (vidi [um. list 7-8/2003., str. 407-410) ove godineistovjetni niz posve}uju kornja{ima (Coleoptera), do-bro poznatim i {iroko rasprostranjenim kukcima, kojisu uspje{no zauzeli svaki tip stani{ta na kopnu. Smatrase da je svaki tre}i poznati kukac koji danas `ivi nazemlji kornja{. Razli~ite su veli~ine, od posve si}u{nihjedva vidljivih golim okom do orija{a od 18 cm koji`ive u toplim tropima. Od ostalih kukaca kornja{i serazlikuju po ~vrstim prednjim krilima, pokriljama, kojipoput {tita prekrivaju opnasta stra`nja krila, kojirnauspijevaju letjeti na kra}e udaljenosti. Razvijaju se pot-punom preobrazbom. Ve}inom su biljojedi, ali u reduima i grabe`ljivaca i strvinara.

Tiskane tehnikom vi{ebojnog offseta ~akova~ke tis-kare Zrinski d.d., tri prigodne marke u prometu su sena{le 22. travnja 2005. Marka nominalne vrijednosti1,80 kn prikazuje bo`ju ov~icu, od 2,30 kn alpinskustrizibubu i od 3,50 kn jelenka. Marke su izdane u arci-ma od 20 maraka, a izdana je i prigodna omotnica pr-voga dana (FDC), tri karneta i tri maksimum karte.Ukupna naklada pojedine marke je 200.000.

U oblasti biolo{kog suzbijanja {tetnika me|u kukcepredatore od predstavljena tri kornja{a zna~ajno mjestopripada bo`joj ov~ici, bubamari ili bo`jem voleku(Coccinela septempunctatus). Taj mali polukuglastikukac s crveno obojenim pokriljem, kojeg resi sedamcrnih to~kica, {iroko je kori{ten kukac na po{tanskimmarkama diljem svijeta. Bo`ja ov~ica pripada porodiciCoccinellidae. Od gotovo 5000 vrsta ima ih posvudana li{}u, gdje su prisutni kukci koji mogu biti njihov

plijen. Biljne i {titaste u{i glavna su hrana li~inkamabo`je ov~ice. Li~inke im slove kao veliki pro`drljivci.Izra~unato je da jedna li~inka pojede i do 3000 lisnihu{iju. To je svrstava u red vrlo korisnih kukaca, patamo gdje ih nema dovoljno uzgajaju se umjetnim pu-tem u svrhu biolo{kog suzbijanja {tetnih kukaca.

Kako je to nazna~eno u prigodnom prospektu uzmarku, u prirodi se pojavljuju od ranog prolje}a dokasne jeseni na razli~itom bilju u {umama i poljima.Rano u prolje}e odrasli se izvla~e iz svojih skrovi{ta, tese nedugo nakon toga pare, a ̀ enke pola`u jaja bilo po-jedina~no, bilo u manjim nakupinama, lijepe}i ih nanali~je listova na mjestu gdje se nalaze biljne i/ili {tita-ste u{i. Jedna `enka odlo`i 400–700 jaja. Li~inka je si-vozelene boje i brzo raste. Kod zadnjeg presvla~enja li-~inka se u~vrsti zadnjim dijelom tijela za list – umiri sei pretvori u kukuljicu, iz koje se pak izvu~e odraslioblik, malen i bijel, koji ubrzo dobije prepoznatljivu“dekoraciju”.

Alpinska cvilidreta (Rosalia alpina) pripada poro-dici Cerambycidae (strizibube, cvilidrete, dugoticalci).Svi kukci iz ove porodice ozbiljni su {tetnici u {uma-ma, jer njihove li~inke grade tunele kroz `ivo drvo tekroz gra|evni materijal u ku}ama. Kad jednom odrastuhrane se biljnim sokovima, peludom, nektarom i li{-}em. Odrasli imaju jako nazubljene ~eljusti, tijela para-lelnih stranica, a u du`inu mjere 0,3–15 cm. Uglavnomsu `ivo obojeni, a karakteristi~na su im ticala, kojamogu biti i do ~etiri puta dulja od tijela.

Alpinska cvilidreta jedina je vrsta roda Rosalia upodru~ju rasprostranjenja. Spada u dnevno aktivnekukce vezane uz brdske predjele s bukovim {umama.

KORNJA[I NA PO[TANSKIM MARKAMA

Prigodna omotnica prvoga dana (FDC) Fauna Hrvatske s markama posve~enima na{imkornja{ima (Coleoptera)

Odrasle jedinke nalazimo od lip-nja do rujna. Vidno je ve}a od buba-mare. Iako je tamne boje tijela, gus-to pokrivena plavobijelim dla~i-cama pa cijelo tijelo dobiva sivopla-vi nahuk. Na pokriljima ima tri paratamnih pruga, od kojih dominirajusrednji. Na glavi nosi duga ticala,svojstvena svim cvilidretama.Poput svih kornja{a i ovoj je vrstipotrebno nekoliko godina da od jajapolo`enih pod koru starih bukovihstabala, trupaca i/ili panjeva, izrasteodrasli kukac s dosegnutom spol-nom zrelo{}u.

Jelenjak (Lucanus cervus) da-leko je najve}i me|u predstavlje-nim kornja{ima na po{tanskimmarkama. Veli~ina tijela u mu`jakadose`e i do 8 cm (`enka je ne{to

351

manja), od ~ega jednu tre}inu ~ine ~eljusti. Smatra senajve}im `ivu}im kukcem u Hrvatskoj. S unutra{njestrane, a prema vrhu ~eljusti “rogovi!” su nazubljeni,podsje}aju}i na paro{ke u rogovlja jelena (Cervus ela-phus), po ~emu je ova vrsta kao i cijela porodica(Lucanidae) dobila ime. Uz ~eljusti jelenka rese i dese-to~lana ticala koja na vrhu zavr{avaju listi}avim pro{i-renjima. Osnovna boja tijela i u mu`jaka i u `enke jetamnosme|a.

Dok su hru{tevi (Scarabaidae) poznati kao {tetnici{umskog i kulturnog bilja, za njihova srodnika jelenkase to ne mo`e re}i. Iako `ive u {umama, posebno hras-tovim, ne spadaju u red fiziolo{kih, ve} eventualnotehni~kih {tetnika. @ivim stablima ne nanose {tete. Jaja

pola`u u trule panjeve ili u zemlju kraj njih. Li~inke serazvijaju 5–6 godina, naj~e{}e u sru{enim stablimahrasta, u korijenskim prostorima lista~a. Nakon toga sezakukulje u ve}im {upljinama stabla, gdje se potpunorazviju do jeseni, da bi kukuljicu napustiIi tek u prolje-}e sljede}e godine.

Od tri opisana. kornja{a, ~iji likovi krase na{e naj-novije marke iz niza Hrvatska fauna, alpinska cvilidre-ta i jelenak progla{eni su za{ti}enim vrstama u Hrvat-skoj. Razlog tomu je njihova prorije|enost, a kao po-sljedica prekomjernog uni{tavanja i promjena uvjeta`ivota u stani{tima gdje obitavaju.

Alojzije Frkovi}

120. GODI[NJICA RO\ENJA I 50. GODI[NJICA SMRTI prof. dr. ANTUNA LEVAKOVI]A – UZOR ZNANSTVENIKAAntun L e v a k o v i } , ro|en je1885. u Rokovcima, a umro u Zagre-bu 1955. Maturirao je na Vinkova~-koj gimnaziji 1903., zavr{io [umar-sku akademiju u Zagrebu 1907,postigao doktorat Be~ke “Boden-kulture” 1912., redoviti je sveu~ili{-ni profesor iz dendrometrije na Po-ljoprivredno-{umarskom fakultetu(1920–1952), predstojnik Zavoda za{umske pokuse (1922–1952), dopis-ni ~lan Akademíe Zemedelske u Pra-gu (1926) i gost profesor na Poljo-privredno-{umarskom fakultetu uSofiji (1936).Antun Levakovi} odgojio je velikbroj {umarskih in`enjera. Uredio jedeset knjiga Glasnika za {umske po-

kuse na 3.374 stranice. Bio je ured-nik [umarskog lista i to s prof. P e t r a ~ i } e m od 1920.do 1929., a samostalno od 1929. do 1940 g. Napisao jepedesetak znanstvenih radova iz podru~ja dendometrije.Najve}i je hrvatski {umarski znanstvenik u prvojpolovici XX. stolje}a. Najvi{e se proslavio svojim fun-kcijama rastenja drve}a, jednad`bom za sastojinskuvisinsku krivulju te novijim oblikom frekvencijskefunkcije.Prije 120 godina rodio se, a prije 50 godina umroprof. dr. sc. Antun Levakovi} – uzor znanstvenik. Bio jenajve}i hrvatski {umarski znanstvenik svoga vremena.Udario je temelje znanstvenim istra`ivanjima u {umamahrasta lu`njaka, poljskog jasena i nizinskog brijesta svo-jom disertacijom obranjenom 1912. na “Bodenkulturi”u Be~u.

Rast i prirast {umskih vrsta drve-}a bila je najva`nija tema u Levako-vi}evom `ivotu. Nakon svoje diser-tacije, 10 godina kasnije, posve}ujetri stranice svoje Dendrometrijeodnosu te~ajnoga i popre~noga dob-nog prirasta; matemati~ki dokazujeda je popre~ni dobni prirast jednakte~ajnom, kada ovaj posljednji kul-minira. To }e biti misao vodilja svihdaljnjih istra`ivanja, ne samo Leva-kovi}evih. Levakovi} se najvi{e pro-slavio time {to je formulirao zakoni-tosti rasta {umskih vrsta drve}a. Nje-gova formula o rastu u stalnoj je pri-mjeni u {umarstvu i u stru~noj i uznanstvenoj literaturi, pa se njegovoime ~esto citira u {umarskim stru~-nim i znanstvenim radovima. Nesamo formula o rastu, nego i formule visinskih krivulja isastojinske strukture, pronijele su Levakovi}evo ime{umarskim svijetom u znanstvenoj literaturi. Imaju}i pred o~ima vrijednost znanstvenih radovadr. sc. Antuna Levakovi}a, Centar za znanstveni rad Hr-vatske akademije znanosti i umjetnosti u Vinkovcimaorganizirao je Znanstveni skup o Antunu Levakovi}u1990. godine u Vinkovcima.Na skupu je odr`ano trinaest referata koji su 1992.objelodanjeni u posebnoj knjizi pod nazivom Zbornik o

Antunu Levakovi}u. Knjiga sadr`i na 200 stranica 10referata i Bibliografiju Centra za znanstveni rad JAZU –Vinkovci za razdoblje od 1971. do 1990.

OBLJETNICE

Prof. dr. sc. Antun Levakovi}1885 – 1955.

352

Za vrijeme Znanstvenoga skupa o Antunu Levakovi-}u odr`ano je u Vinkovcima, Rokovcima i Andrija{ev-cima nekoliko manifestacija. Najzna~ajnija je manifes-tacija otkrivanje spomen plo~e Antunu Levakovi}u narodnoj ku}i u Rokovcima dana 6. prosinca 1990.

Iako je o prof. Levakovi}u napisano mnogo, ipaknjegov cjelokupni znanstveni opus jo{ uvijek ~eka kom-

pletniju obradu, posebice u pogledu njegovih kriti~kih ipolemi~kih znanstvenih rasprava. Kao uspomenu i uznak {tovanja prema prof. Levakovi}u, predstavljamofotokopiju posvete svom dobrotvoru Marijanu Mi-haljkovi}u, biv{em predsjedniku Brodske imovne op-}ine, kojemu je tu knjigu poklonio.1

1 Originalnu posvetu posjeduje magistar znanosti Ivan Rajkovi},dipl. ing. {umarstva iz Vinkovaca.

Popis radova Antuna Levakovi}aVergleichende Untersuchungen über Zuwachsleistungen derslavonischen Eiche, Esche und Ulme. Disertacija, uprevedenom izvatku tiskana u [umarskom listu,1913., str. 321–342.Ustanovljenje kockovne sadr`ine sastojina po tzv. vinko-va~kom na~inu. [umarski list, 1915., str. 1–23.O ustanovljivanju srednje sastojinske starosti. [umarski list,1917., str. 357–394.O uporabi 3. i 4. priloga D [um. zakona. [umarski list,1918., str. 75–87.O prirastu i postotku prirasta. [umarski list, 1918., str.279–348.Über die Berechnung des mittleren Bestandesalters. Forst.Centralbl. 1918., str. 81–102, 145–152.Zaokru`ivanje promjera kod klupovanja sastojina. [umarskilist, 1919., str. 343–350; 1920., str. 7–14, 179–185.O primjernim stablima kod kubisanja sastojina. [umarskilist, 1920., str. 57–107.O to~nosti i prakti~nosti raznih metoda za kubisanje sas-tojina. [umarski list, 1920., str. 197–225, 257–281,317–350.

Osvrt na pitanje o upotrebi 3. i 4. priloga D [um. zakona.[umarski list, 1921., str. 5–14.Die Bestandesmassenaufnahme mittels Probestämen.Bisherige und neue Gesichtspunkte. Wien, 1922., str.1–102.Dendometrija (Ud`benik i priru~nik). Zagreb, 1922., str.1–356.Jo{ ne{to o veli~ini dopustivog zaokru`enja u o~itavanjupromjera prigodom klupovanja sastojina. [umarskilist, 1923., str. 199–203.O ustanovljivanju drvne koli~ine sortimenata pomo}u aps-traktnih primjerenih stabala i tzv. dendrometara.[umarski list, 1923., str. 697–712.Über einige Probleme in der forst. Zuwachsprozentslehre.Centralblatt für das gesamte Forstwesen. Wien,1923., str. 209–238.Prilog k pitanju izmjere promjera na nepravilnim popre~nimprerezima debla. [umarski list, 1924., str. 123–136,180–190, 225–241.O pogre{kama skop~anim sa mjerenjem stabala u oborenomi osovnom stanju. [umarski list, 1924., str. 645–662.O koli~ini otpatka pri obdjelavanju oblovine u o{trobridnegrede. [umarski list, 1925., str. 213–228, 267–284.

353

O odno{aju drvnog prirasta u stabala naprama jednoj kom-ponenti toga prirasta. Glasnik za {umske pokuse,1926., str. 9–51.

O ustanovljivanju periodi~nog sastojinskog prirasta. Spo-menica Jug. {um. udru`enja, Zagreb, 1926., str.543–546.

Über zwei neuerdings aufgetauchte dondrometrische Fra-gen. Forstwissen. Centralblatt, Berlin, 1926., str.791–798.

Einiges aus der Zuwachstheorie. Forstwissen. Centralblatt,Berlin, 1927., str. 555–560.

Ein neuer Begriff des Standortweisers. Glasnik za {umskepokuse, 1927., str. 100–149.

Zakon o preno{enju pogre{aka u novom svjetlu. Godi{njakSveu~ili{ta, 1929., str. 753–772.

Jedna nova jednad`ba rastenja. Spomenica Vinkova~ke gim-nazije, Osijek, 1930., str. 120–130.

O srednjoj pogre{ki sume. [umarski list, 1930., str.379–382.

Kubisanje sastojina s pomo}u slobodno izabranih primjernihstabala. [umarski list, 1930., str. 492–495.

O grupisanju sastojine oko slobodno izabranih primjernihstabala. [umarski list, 1931., str. 368–380.

O debljinsko-visinskim skupinama u dendrometriji. [u-marski list, 1931., str. 672–686.

K pitanju raspore|ivanja primjernih stabala me|u pojedinedebljinske skupine. Glasnik za {umske pokuse,1931., str. 281–303.

K pitanju kombinovane upotrebe konkretnih i apstraktnihstabala pri kubisanju sastojine. Glasnik za {umskepokuse, 1931., str. 314–325.O srednjoj pogre{ki {ume. [umarski list, 1933., str.706–717.Analiti~ki oblik zakona rastenja. Glasnik za {umske pokuse,1935., str. 189–282.Analiti~ki izraz za sastojinsku visinsku krivulju. Glasnik za{umske pokuse, 1935., str. 283–310.Über den bei der Bestandeskubierung zu befürchtenden mit-tleren Fehler, Lesovodska Misl, Sofia, 1937., br. 2, 3, 4.O srednjoj mogu}oj pogre{ki pri kubisanju sastojine. [u-marski list, 1937., str. 567–598.O izgledima i mogu}nostima numeri~kog bonitiranja stoj-bina. Glasnik za {umske pokuse, 1938., str. 319–373.Fiziolo{ko-dinami~ki osnovi funkcija rastenja. Glasnik za{umske pokuse, 1938., str. 374–389.O nekim formulama za prosje~ni postotak prirasta. [umarskilist, 1939., str. 215–225.O racionalnom postotku primjernih stabala. [umarski list,1939., str. 226–228.Metode ubrzanog izra~unavanja parametara za neke novijefunkcije rastenja. [umarski list, 1939., str. 299–309.O analiti~kom izra`avanju sastojinske strukture. Glasnik za{umske pokuse, 1948., str. 293–366.O analiti~kom izra`avanju sastojinske strukture. Dodatak.Glasnik za {umske pokuse, 1952., str. 1–24.Akademik Du{an Klepac

OBILJE@ENA 240. GODI[NJICA [UMARIJE KRASNO I OTVOREN PRVI [UMARSKI MUZEJ U HRVATSKOJU Krasnu, mjestu podno Velebita je u okviru obilje-`avanja 240.godi{nice {umarije Krasno, jedne od trinajstarije {umarije u Hrvatskoj, 10. lipnja otvoren [u-marski muzej te predstavljena monografija “[ume i {u-marstvo sjevernoga Velebita”. U prisutnosti preko 200 uzvanika, gostiju i {umara izcijele Hrvatske te `itelja ovoga kraja, muzej je nakonprigodne sve~anosti u Domu kulture otvorio potpred-sjedsjednik Hrvatskoga sabora Darko M i l i n o v i } .Tom je prigodom istaknuo va`nost {umarstva za ovopodru~je, podsjetio na sklop povijesnih doga|anja napodru~ju Karlova~koga generalata i osnivanje {umarije1765. te rad Kraljevskoga nadzorni{tva za po{umljava-nje krasa 1878. godine. Rekao je kako se nada da }e i ubudu}oj reorganizaciji {umarstva {umarije u Li~ko-senjskoj `upaniji u~vrstiti svoje pozicije i dobiti mjestokoje im pripada.Prvi [umarski muzej otvoren je u nekada{njoj zgra-di {umarije. Izlo`eni eksponati podsje}aju kako se ne-kad i sa kakvim oru|em i mehanizacijom radilo u {u-marstvu. To je djeli} pro{losti koji podsje}a na te{ke `i-votne uvjete {umara, ali i opominje da {ume treba ~uva-ti, paziti i s njima pa`ljivo gospodariti.Voditelj senjske Uprave {uma Jurica To m l j a n o -v i } kazao je da je ovo “veliki dan za hrvatsko {umar-

stvo kada se na Velebitu, kolijevci {umarstva, uprili~ujeovakva sve~anost kao kruna rada brojnih dosada{njihgeneracija {umara iz ovoga kraja”. Velebit je na{e bla-go, ali i svjetska ba{tina, podsjetio je je u svom obra-}anju prisutnima direktor Hrvatskih {uma DarkoB e u k . U [umarskom muzeju koji je otvoren prepoznat}emo dijeli} pro{losti ovih {uma, ali i `ivota ovda{njihljudi. U 240 godina sustavnog gospodarenja {umama,{umari su prepoznali va`nost odr`ivog razvoja, sa~uvalivelebitske {ume, dio kojih je i za{ti}en u okviru Na-cionalnog parka Sjeverni Velebit.

354

“Kad vidimo kakve su vam {ume, znat }emo kakviste ljudi, podsjetio je na staru uzre~icu akademik SlavkoM a t i } , ustvrdiv{i kako organizirano gospodarenje {u-mama u Hrvatskoj “ide pod ruku s europskim, a prirod-ne i stabilne {ume koje je sa~uvala i iznjegovala {uma-rija Krasno na{ su miraz Europi”. Iz njih se mo`e is~i-tati i povijest ovog kraja.“Hrvatsko {umarstvo i u sklopu njega i ova Uprava{uma Podru`nica Senj kao i {umarija Krasno ima svojudugu i bogatu povijest. Povijest se mora ~uvati, njego-vati, uva`avati i istra`ivati, jer tko nema povijesti nemani budu}nosti.Povijest zbog na{e budu}nosti je glavni razlog zbog~ega smo se danas ovdje okupili. Povijest {umarstvaHrvatske, posebno mi {umari is~itavamo iz kvalitetnihprebornih i regularnih {uma. Ona je vidljiva i iz ovogmuzeja koji danas, uz iskrene ~estitke svima koji su ganapravili, otvaramo.Povijest {umarstva i {uma ovog kraja, s jasnom vi-zurom na budu}nost, zapisana je u monografiji “[ume i{umarstvo sjevernog Velebita” koja }e nam biti danaspredstavljena.Pisana je zbog toga {to su izdava~i i autori dobroznali onu istinu koja upozorava na to da ako povijestnije zapisana onda se nije ni dogodila.Uz iskrene ~estitke, `elja mi je da ove {ume buduvje~ne, kao {to to dolikuje svim kvalitetnim, prirodnimi dobro gospodarenim {umama. Isto takvu vje~nost ipostojanost `elim Upravi {uma Podru`nici Senj, svimnjenim {umarijama, a posebno {umariji Krasno i njenimljudima, bez kojih ove {ume ne bi postojale niti bi ops-tale”, rekao je akademik.[umarska je struka u uvjetima kolektivnog osvje{}i-vanja i napretka u ekolo{kom, gospodarskom i socijal-nom pogledu vi{e nego ikad izlo`ena imperativu brigeza {ume, jer novi skrbnici u rukama {umara vole vidjetisamo sjekiru umjesto stru~ne knjige i {tititi {umu i odsamih {umara, kazao je na sve~anosti u Krasnu po-mo}nik ministara poljoprivrede {umarstva i vodnogagospodarstva Robert Laginja. @upan Li~ko-senjske @u-panije Milan Jurkovi} ustvrdio je kako se otvaranjemovoga muzeja “razbija fama o siroma{noj Lici, aKrasno sa svojim {umama i muzejom te ostalim vrijed-nostima mo`e postati privla~na turisti~ka destinacija”.[umariju i njenih 240 godina predstavio je dr. ViceI v a n ~ e v i } .Osnivanje {umarije u Krasnu 1765. godine vezano jeza radove koji su se provodili u {umama Karlova~koggeneralata, kada su doneseni i mnogi propisi (instruk-cije, o {umskom redu, o opisu {uma, itd). Tome je pakprethodila naredba carice Marije Terezije o zabrani iz-voza hrastovine, imenovanju Tr{}anske intendancije zanadzor kraljevskih {uma te o izradi opisa i mapa {uma.Godine 1762. ing. major pl. Pirker izradio je inventari-zaciju {uma Li~ke, Oto~ke i djelomi~no Ogulinske pu-kovnije, pa je iz toga vremena, podsjetio je na te povi-

jesne doga|aje dr. Ivan~evi}, ostalo to~no zabilje`enoda je popisano 20.630,970 stabala! Od toga 50 % buk-ve, 28 % smreke, 14 % hrasta.Va`nim se smatra i prvi {umski red (Waldordnung) s34 ~lanka koji je za {ume Karlova~koga generalata iz-radio {umarnik (waldmeister) J.C. Franzoni koji je sis-tematizirao do tada poznate spoznaje o {umarstvu i u ko-jemu se, npr. propisivala za{tita hrastovine za potrebeizgradnje brodova. Na njegov prijedlog su po~etkom1765. godine trojica namje{tenih {umara (Waldbereiter)s odre|enim brojem lugara bila raspore|ena u tri sredi-{ta, {umarije, i to u O{tarije, Krasno i Petrovu goru. Ca-rica M. Terezija je 1769. izdala i prvi Zakon o {umama,pisan na hrvatskom jeziku, zatim sljede drugi propisi inaredbe (1807. Temeljni kraji{ki zakon, a od 1859. osni-vaju se carski kraljevski {umarski uredi, itd.). Danas {umarija Krasno zapo{ljava 139 radnika naukupno 29.000 ha povr{ina (s onima u NP Sjeverni Ve-lebit), od kojih je 45 % je gospodarskih, 16 % za{titnih{uma. Sje~e se 65 % od godi{njeg prirasta, {to govori dase vodi briga o odr`anju {umskog fonda i za{titi. Sve~anost obilje`avanja ovoga velikoga jubileja hr-vatskoga {umarstva upotpunilo je izdavanje monogra-fije “[ume i {umarstvo sjevernoga Velebita”, koju jepredstavio njezin urednik Joso Vu k e l i } . Ovo je {u-marski, ali i gospodarski, turisti~ki i kulturni vodi~ krozpovijest ovoga kraja, istaknuo je Vukeli}. Monografijaje podijeljena na pet poglavlja. Njezno izla`enje omo-gu}ili su brojni sponzori, a u njenom stvaranju je sudje-lovalo deset autora: Vice I v a n ~ e v i } (Povijest {u-marstva sjevernoga Velebita); Milan G l a v a { , MilanD e v ~ i } (Djelovanje {umarskih stru~njaka u {umama

355

sjevernoga Velebita); Milan O r { a n i } , Dalibor To -m l j a n o v i } , Jurica To m l j a n o v i } (Gospodarenje{umama na sjevernom Velebitu); Joso Vu k e l i } , Miro-slav R u k a v i n a ([umska vegatacija sjevernoga Vele-bita); Vlatko S k o r u p (Divlja~ i lovstvo); Milan K r m -p o t i } (Sjeverni Velebit u knji`evnosti i umjetnosti).[umar i knji`evnik Milan Krmpoti} je na zavr{etku sve-

~anosti u Krasnu pro~itao nekoliko svojih pjesama po-sve}enih {umi, a cjelokupnom su ugo|aju svojim origi-nalnim nastupom i pjesmom pridonijele ~lanice doma-}eg Kulturno umjetni~koga dru{tva “^uvarice ognji{ta”.

Tekst i fotografije:M. Mrkobrad

ZA[TITA PRIRODE

@LI^ARKA (Platalea leucorodia L.) Po sistematici ̀ li~arka pripada porodici Threskiorni-

thidae, u koju su svrstani i ibisi. Naraste u du`inu oko90 cm, s rasponom krila 115–135 cm i po veli~ini maloje manja od sive ~aplje. Boja perja joj je bijela, a naprsima ima {iroku `u}kastu prugu. Tijekom ljeta u vri-jeme gnije`|enja ima duga~ku `u}kastu perjanicu naglavi. Kljun je ravan, duga~ak i {irok te je pri vrhu pro-{iren poput `lice (naziv). Kod odraslih primjeraka kljunje crne boje, dok je u mladih ptica ru`i~ast. Mlade pticeprepoznajemo i po crnom perju na vrhovima krila, po-sebice u letu. Naj~e{}e leti u jatu, u liniji s ispru`enimvratom. Gnijezdi se u kolonijama u velikim tr{}acima,

Slika 1. Stani{te `li~arki u Krapje \olu.

Slika 2. Za gnije`|enja uo~ljiva je perjanica na glavi.

Slika 3. Kljun je karakteristi~no pro{iren pri vrhu.ponekad na grmolikim vrbama koje su unutar povr{inapod trskom. Gra|evni materijal gnijezda sastoji se odtrske i granja, a unutra{njost je oblo`ena travom i per-jem. Gnijezdi jedanput tijekom godine od travnja dosvibnja, nese 3–7 bijelih jaja veli~ine oko 60 mm.

Nakon 21–25 dana izlegu se mladi pti}i ~u~avci kojinapu{taju gnijezdo nakon ~etiri tjedana. Spolno sazrije-vaju s 3–4 godine. Hrani se hodaju}i po pli}aku s ma-njim ribama, vodenim kukcima i njihovim li~inkama,punoglavcima, {koljkama i pu`evima.

Najbrojnija gnijezde}a kolonija `li~arke u Hrvat-skoj nalazi se u Parku prirode Lonjsko polje na podru-~ju Krapje |ola, koji je stari rukavac rijeke Save. Re-zervat je smje{ten kod sela Drenov Bok u smjeru sje-vera do sela Krapje. Procjenjuje se da se ovdje gnijezdioko 10 % ukupne europske populacije. Krapje |ol je iprvi hrvatski ornitolo{ki rezervat osnovan 10. listopa-da 1963. godine na povr{ini oko 44 hektara.

@li~arke su ptice selice koje su u Hrvatskoj gnjez-darice ili preletnice. Gnjezdarice kod nas borave odvelja~e (prema podacima Parka prirode Lonjsko polje)pa do studenog. Preletnice susre}emo tijekom proljet-ne i jesenske migracije na putu prema, odnosno iz za-padne Europe (u Kopa~kom ritu za migracije okupljase i preko tisu}u jedinki). Najbrojnija europska popu-

356

lacija smje{tena je u mo~varnim predjelima Nizozem-ske uz Sjeverno more. Na zimovanje odlazi u sjevernuAfriku ( Sudan, Etiopija), a manji broj zimuje i u ju`-nim dijelovima Sredozemlja.

@li~arka je za{ti}ena vrsta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije:

Krunoslav Ara~, dipl. ing. {um.

@U]KASTA DALMATINSKA KOKICA (Ophrys flavicans VIS.) – NAJSTARIJI ORHIDEJSKI ENDEM U HRVATSKOJ FLORI

Rasprostranjenost vrste Ophrys flavicans VIS. (Orchidaceae) u Hrvatskoj

14º 15º

46º

45º

44º

43º

16º 17º 18º 19º

Iz hrvatske flore

U bogatoj orhidejskoj flori Hrvatske (K r a n j ~ e v,2005.) posebno mjesto zauzima jedna od najstarijihpoznatih svojti u Hrvatskoj te prvi i najstariji hrvatskiendem, `u}kasta dalmatinska kokica (Ophrys flavicansVisiani). Jo{ davne 1843. godine opisao ju je [iben~a-nin Roberto de Visiani u svom ~uvenom i danas aktual-nom djelu Flora Dalmatica. Prvi opis svojte uslijedio jenakon primitka jednog primjerka biljke koji je Visianiudostavio njegov dugogodi{nji suradnik, ljekarnik i flo-rist u Trogiru, g. Andrija Andri}. Njegov herbarij s popi-som vrsta sakupljenih u okolici Trogira, objavio je u Sp-litu 1914. godine g. R. Slade [ilovi}. Na str. 19. autornavodi :“U herbaru Andrije Andri}a nalazi se jo{ poseban

snopi} u kojemu je do 20 osu{enih egzemplara po

Andri}u znamenitog Ophrys flavicans {to ga je na{aona brdu Brnistrovici kod Trogira. Me|u njima ima i pokoji Orchis provincialis i drugih varieteta ovih vrsta”.

U spomenutom popisu vrsta vidljivo je kako `u}kastedalmatinske kokice nije bilo. Potvrdu za to dobio sam i izMuzeja grada Trogira 16. 10. 2003. godine, gdje se ~uvaspomenuti herbarij. Isto tako u muzeju nema dodatkatom herbariju u kojemu je bilo tih dvadesetak primjerakaO. flavicans koje je naknadno prikupio g. Andrija Andri}i koje je namjeravao poslati Visianiu, ali iz nepoznatihrazloga to nije u~inio. Zbog toga, unato~ svestranojpotrazi, danas nije mogu}e vi{e ste}i uvid u taj materijali, eventualno, na~initi provjeru prvobitnog opisa svojte.Naime, prema vlastitim istra`ivanjima i opa`anjima naterenu prvobitni Visianiev opis svojte ne odgovara u

cijelosti recentnom stanju na terenu,te se ~ini kako je on u~injen natemelju jednog jedinog, i to netipi~-nog primjerka biljke ubranog na lo-kalitetu Brnistrovica iznad gradaTrogira. Osim toga, u tom prvomopisu nedostaju neki podaci o ra-{irenosti svojte i njezinom arealu,{to ni do danas nije u potpunostipoznato.

Nakon prvog nalaza svojte injezinog opisa 1843. godine, 1869.godine u djelu Flora Croatica J.S c h l o s s e r a i Lj. Vu k o t i n o v i -} a , po{tuje se prvobitni naziv svoj-te, no njezin opis slijedi neto~nosti inedore~enosti teksta autora svojte R.Visiania i ~ini se kako je u najve}emdijelu prepisan. Godine 1936. spo-minje je i Ma|ar A. D e g e n u tako-|er ~uvenom djelu Flora Velebitica,koriste}i u najve}oj mjeri Visianievopis. Me|utim, on navodi svojtu podimenom Ophrys bertolonii var. dal-matica Murr. i spominje novi loka-litet, podru~je “izme|u Obrovca iZadra” na kamenitim i humoznimtlima na podru~ju bregova. Uz neko-liko vlastitih poku{aja, taj lokalitet,

357

tj. podru~je izme|u Obrovca i Zadra, nije bilo mogu}e ucijelosti istra`iti zbog opasnosti od mina zaostalih izDomovinskog rata.U kapitalnom djelu T. Tu t i n : Flora Europaea iz1980. godine svojta se navodi pod imenom Ophrys ber-

tolonii var. flavicans. Svojtu nakon 1980. navode P. G ö l z i H. R e i n -h a r d 1986. godine u svom radu Orchideen in Jugosla-vien za podru~je sjeverno od naselja Rogoznice, gdje sesvojta i danas nalazi u najve}oj populaciji. No, i u ovomradu, kao i u narednim P. D e l f o r g a iz 1994. i 2001.,opis i popratni komentari o taksonomskom statusu svo-jte u cijelosti se ne sla`u s ~injenicama na terenu. Teknajnoviji vodi~ P. Delforga za europske orhidejekona~no priznaje ovoj svojti status vrste. Naravno, i utim najnovijim radovima ne govori se o arealu svojtekoji je ostao sve do danas samo djelomi~no poznat.

Pod imenom Ophrys x flavicans VIS., dakle, kaohibridni oblik, svojta se spominje i u suvremenom In-dexu Florae Croaticae iz 2000. godine (N i k o l i } , H r -{ a k ), {to smatram pogre{nim i neprihvatljivim.Na temelju vlastitih vi{egodi{njih istra`ivanja(1997–2004.) donosim opis svojte prema recentnimopa`anjima na terenu, kao i na temelju obilaska najve-}eg dijela njezinoga areala.Biljka naraste 10-30 (-35) cm visoko. Prizemni lis-tovi su u rozeti. Cvat rahli s 3-8 malih cvjetova. Sepaleovalno lancetaste, do 12 mm duge, ru`i~aste do ljubi~a-ste, rijetko zelene, vrlo rijetko bjeli~aste ili bijele. Petaledo 8 mm duge, crvene do sme|e crvene, lancetaste, na

Slika 1. @u}kasta dalmatinska kokica na stani{tima kod Rogoznice

Slika 2. Cvijetvrhu su odrezane ili u{iljene, ponekad rubova maloizrezanih i malo valovitih, ~esto tamnijih od sredine.Usna (8,5-) 9- (-11,5) 12 mm duga, (6-) 7-9 (-10) mm {i-roka, cjelovita, elipti~no jajasta, malo sedlasta, izdublje-na, u sredini bar{unasta, crveno sme|a s gustom `u}ka-stosme|om rubnom dlakavo{}u. Zrcalo je plavosivo, po-nekad ljubi~asto, malo, bli`e vrhu usne, jednostavno, ri-jetko dvodijelno, sedlasto i sivkasto plavi~astim obrub-ljeno. Privjesak je mali, trokutast, insertiran u utor usne.Ozna~ena {upljina {ira nego dulja, izme|u la`nih o~iju.Mrljasto polje bjeli~asto, nije uvijek jasno.

Biljke rastu u manjim ili ve}im skupinama, ponekadvrlo brojno, u nekim slu~ajevima i do 100 biljaka na m2.Svojta je lokalna i na nekim nalazi{tima ~esta.Stani{ta su joj sun~ana, suha i plitka tla na vapnenci-ma, travnjaci s ekstenzivnim sto~arenjem i zapu{tenimkulturama (maslinici), garizi i kamenjare te kamenjar-ski travnjaci. Nazo~na je i uz rijetke sastojine obi~neborovice, na ruderalnim stani{tima uz putove i staze, do350 m visine nad morem.Na stani{tima kod Rogoznice gdje je populacija naj-brojnija, svojta raste u zajednici sa sljede}im vrstama or-hideja: Ophrys sphegodes, O. incubacea, O. bertolonii,

O. sicula, Orchis quadripunctata, O. pauciflora, Sera-pias parviflora i Himantoglossum robertianum.

Biljka je do sada zabilje`ena na sljede}im nalazi{ti-ma: okolica Rogoznice (Jan~evice), Ka{tela (K. Gomili-

358

ca), o. ^iovo (@edno, Barada), Bristivica, Plano, SapinaDoca, Trogir, Neori}, Une{i} (G. Sitno), Brnistrovica.Svojta je razmjerno dosta varijabilna u veli~ini usne,dijelom i u njezinoj boji, izgledu petala i boji sepala te uobliku i veli~ini zrcala.Na stani{tima kod Rogoznice 29. 3. 2000. godineprona|en je hibrid sa svojtom Ophrys. incubacea. Hi-bridni primjerak je 15 cm visok i ima 4 cvijeta. Usna jedimenzija 12 x 10 mm s rogovima do 4 mm visokim, iz-nutra ogoljelim, po sredini je sme|e crvena, samtasta.Sepale ima blijedo zelene, u luku malo okrenute premanaprijed, 11 x 5 mm, ovalno lancetaste. Petale su lanc-etaste, blijedo crvenkaste, malo tamnijih rubova i maloneravnih, 8 x 2,5 mm, gole, na vrhu odrezane ili u{i-ljene. Zrcalo je bijelosivo, sjajno, sredi{nje. La`ne o~isu sjajne. Ozna~ena {upljina je svjetla, ~etvrtasta, u sre-dini malo tamnija. Privjesak vrlo mali, zelenkast, u uto-ru usne. Staminodijalnih mrlja nema. Cvate oko 20. 4., ne{to kasnije od vr{ne cvatnje O.

flavicans na tom lokalitetu.@u}kasta dalmatinska kokica cvate u 3 i 4 mjesecu,rje|e do sredine svibnja na stani{tima koja su udaljenijaod srednjodalmatinske obale.Na stani{tima ove svojte zamije}uje se velik antro-pogeni utjecaj koji ugro`ava njezinu populaciju.Sva dosada{nja opa`anja na terenu, kao i analizamorfolo{ko-anatomskih i drugih zna~ajki, pokazuje is-pravnost Visianievog definiranja `u}kaste dalmatinskekokice kao zasebne vrste u rodu Ophrys, a ne kao pod-

Slika 3. Cvijet, varijanta

Slika 4. Stani{te O. flavicans kod Rogoznice (Jan~evice)

Slika 5. Hibridni oblik O. flavicans x O. incubacea kod Rogoznice(Jan~evice)

vrste ili kao hibridnog oblika me|u vrstama Ophryssphegodes i O. tommasinii.Budu}im istra`ivanjima trebalo bi kona~no utvrditiareal ove svojte, provjeriti njezinu nazo~nost u prostori-ma izme|u Zadra i Obrovca, kao i istra`iti njezine mo-gu}e prijelazne oblike u rubnim dijelovima areala gdjedolazi do preklapanja s nekim drugim srodnim vrstama.To je slu~aj, primjerice, na nekim stani{tima na otoku^iovu te u okolici naselja Bristivice. Tako|er, zbog nizanepovoljnih utjecaja ~ovjeka te zbog ubrzanih prirodnihvegetacijskih sukcesija, vrstu bi trebalo tretirati u odgo-varaju}em stupnju ugro`enosti, {to se nije dogodilo ni unovoj Crvenoj knjizi vaskularne flore Republike Hrvat-ske iz 2005. godine, u kojoj se ova svojta ni ne spominje.Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

359

Na poluotoku Istri Premantura je najju`nije naselje.Od nje prema jugu u du`inu od 4–5 kilometara prote`ese rt Kamenjak, povr{ine oko 5 km2. Obale su mu razve-dene i u njihovoj blizini je nekoliko oto~i}a i {koljeva.Dugi obalni pojas svojom nam razvedeno{}u otkriva za-nimljive geomorfolo{ke pojave. Izduljenost Kamenjakai njegova dobra izlo`enost maritimnim utjecajima sje-vernog Jadrana, uvjetovala je i poja~ani maritimni utje-caj na njegov `ivi svijet, u puno ve}oj mjeri nego na os-talim sli~nim okolnim dijelovima Istre i Hrvatskog pri-morja. Ponegdje je obala stjenovita i strma u obliku ma-

lih klifova, na nekim mjestima je niska i postupno sespu{ta do razine mora, drugdje je obalni pojas stjenovitsa stubasto poredanim kamenim vapnena~kim plo~ama,u kojima je abrazijom nastalo mnogo zanimljivih geo-morfolo{kih tvorevina kao {to su potkapine, male polu-spilje, stijene s dubokim i o{trim {krapama ili jame rika-vice iz kojih odjekuje mlat mora. Na obalnim stijenamatu i tamo je deblji sloj crvenice prekriven slojem vegeta-cije gdje su nastali sitni erozijski oblici, pa su ti dijeloviobale vrlo slikoviti.

Iz prirodne ba{tine IstreKAMENJAK

Slika 1. Dio ju`nih predjela Kamenjaka Slika 2. Slikovita stjenovita obala Kamenjaka u ju`nom dijeluUz obalnu crtu raspore|ena je raznolika vegetacija,

~esto itekako bujna, a na nekim dijelovima obalnog po-jasa `ive rijetke biljke hrvatske flore (Anthemis tomen-tosa i dr.) koje tu imaju jedino nalazi{te u Hrvatskoj.

Sredi{nji dio Kamenjaka nalikuje maloj vapnena~-koj visoravni, blago valovitoj i gotovo bez {umske ve-getacije. Nju nalazimo najvi{e uz rubove zapadnih i is-to~nih dijelova u obliku borovih {umaraka ili gustemakije. U tim podru~jima je i dio obradivih povr{inana dubljim tlima, tako da je kroz cijelu povr{inu Kame-njaka pro{arana mre`om bijelih putova raspore|enih usvim smjerovima. Najve}i dio tala sredi{njeg dijelaKamenjaka je plitak, dijelom skeletoidan, pa se pada-line brzo gube u vapnena~koj podlozi.

Zbog fiziolo{ke su{e termofilna i kserofilna vegeta-cija ne sadr`i vi{ih drvenastih vrsta ve} su uz mr{avetravnja~ke povr{ine najbolje razvijeni garizi, gu{}i ilirje|i, raznih vrsta bu{ina, obi~ne borovice, brnistre ivisokog vrijesa, koji u ju`nom dijelu mjestimi~no po-primaju izgled niske guste ili prorije|ene makije. Me-|utim, i u onom sredi{njem dijelu Kamenjaka u koje-mu prevladava niska i mr{ava travnja~ka vegetacija,

mjestimi~no rastu rijetke sastojine borovice i garig bu-{ina, tako da se nerijetko i ti krajolici isti~u znatnomvegetacijskom raznoliko{}u. Ovakav botani~ki sastavna Kamenjaku tijekom najve}eg dijela vegetacijskograzdoblja pru`a vrlo privla~nu sliku zbog raznolikostiboja, mirisa i oblika koje tu nalazimo.

Botani~ki je na Kamenjaku najzna~ajnija niska ve-getacija travnjaka, koji se u najve}em dijelu nalaze podsna`nim i raznolikim utjecajima ~ovjeka. Na tim trav-natim povr{inama `ivi razmjerno velik broj biljnih vrs-ta, dobro prilago|enih ovim submediteranskim i eume-diteranskim uvjetima podneblja. Ponajprije su to raznevrste ka}unovica ili orhideja (Orchidaceae) kojih je dodanas poznato na ovim stani{tima oko 20 vrsta. Me|unjima se nalazi i nekolicina na{ih endemi~nih oblika,kao {to je istarska kukavica (Serapias istriaca), ~estaali tek nedavno otkrivena svojta. Njezin pronalazak tekprije koju godinu na svoj na~in govori ne samo o ose-bujnosti ovih biotopa, ve} i znatnoj neistra`enosti ovo-ga dijela na{e flore, jer i unato~ tolikog biljnog bogat-stva Kamenjaka, napose onog orhidejskog, ta svojtaostala je nepoznata do u najnovije vrijeme. Tim vi{e,

360

{to na Kamenjaku istarska kukavica ima populaciju odtisu}a i tisu}a primjeraka raspore|enih u ve}im ili ma-njim skupinama. Ta ~esta biljka naraste 20 do 30 cmvisoko i u travnatoj vegetaciji isti~e se u vrijeme cvat-nje krupnim skerletno crvenim jezi~astim cvjetovima.Kad je vlage vi{e, u vrijeme vegetacije, tratina se mjes-timi~no crveni od mno{tva primjeraka koji kao daplamte u travnatom pokriva~u, pomije{ani s glavicamadjetelina sli~nih boja i visine. Posebno vla`no i toploprolje}e 2004. godine na ovim stani{tima o~itovalo seu nevjerojatnoj bujnosti travnatog pokriva~a, koji je uto doba bio visinom i biomasom barem 5 do 10 putavi{i i bogatiji. Neke svojte trava iz rodova Bromus, Fes-tuca i Holcus narasle su i preko 120 cm visine, zakriliv{ii mnoge niske grmove obi~ne borovice, a veliko crveni-lo cvjetova istarske kukavice prekrilo je svaku slobodnupovr{inu pri tlu. Dapa~e, uzev{i u obzir stanje vegetaci-je na ovom istom stani{tu jednu ili dvije godine ranije,iste godine moglo se zapaziti kako je broj njezinih pri-mjeraka barem trostruko ili peterostruko ve}i nego prije.Nekada{nji suhi i mr{avi travnjak na plitkom vapnenas-tom tlu sada je postao bujna zelena povr{ina, na kojoj seprizemno bilje zamje}ivalo tek kad bi se posve pribli`iliili malo razgrnuli visoke vlati trava.

Uz ovu svojtu nazo~an je i njezin endemi~ni kri`a-nac s jezi~astom kukavicom (Serapias lingua), imeno-van prema obli`njem gradu Puli (Serapias x pulae) saznatnim brojem primjeraka i s velikom individualnomvarijabilno{}u.

U nekim dijelovima ga`enih tratina `ivi i mala svi-lenasta kokica (Ophrys bombyliflora) s nevjerojatnovelikim brojem primjeraka, najve}im koliko je do da-nas poznato, ne samo u Hrvatskoj. Me|u endemi~nimoblicima orhideja na Kamenjaku raste i Uncova kokica(Ophrys untchjii). Ve} i isticanje samo ovih vrsta poka-zuje kako je ovo stani{te u odnosu na brojnost i ende-mi~nost te osobitu kombinaciju svojti orhideja praviorhidejski vrt i veliki cvijetnjak koji bi, makar samo potome, te{ko na{ao premca negdje drugdje u na{em pri-

morskom pojasu i otocima, a vjerojatno i u drugim di-jelovima Sredozemlja.

Iako su predstavnici {umske vegetacije na Kamenja-ku razmjerno malobrojni, a degradacijski stadiji {um-ske vegetacije zauzimaju najve}e dijelove prostora,upravo ovi posljednji, uz nazo~ne manje povr{ine suhihi zapu{tenih travnjaka, predstavljaju botani~ki najvrjed-nije i najbogatije dijelove. Zbog toga neki zastupajumi{ljenje kako na ovim prostorima Istre ne bi trebaloprovoditi nikakvu zakonsku za{titu, jer, kako ka`u,upravo mnogobrojni utjecaji ~ovjeka osiguravaju pos-toje}e oblike vegetacije i prebogatu i jedinstvenu floru.U protivnom slu~aju progresivne vegetacijske sukcesi-je, ka`u, dovele bi ubrzo do nestanka pogodnih stani{taza niske vegetacije travnjaka i prorije|enih gariga. Ipaksmatram, kako je izvjesni oblik za{tite prostora neopho-dan kako bi se ubla`ile posljedice nekih nepovoljnihdjelatnosti ~ovjeka. Tako je primjerice, izvan zdravora-zumske logike i protivno zakonskoj za{titi na ovimprostorima odr`avati vojne vje`be, kao i dopustiti bilokakve aktivnosti turista kao i ostalih namjernika.

Iz svega {to je re~eno, postoje}u zakonsku za{tituKamenjaka kao zna~ajnog krajolika, odnosno botani~-kog rezervata najvi{e vrste {to bi trebalo, kona~no iprovesti, ne bi trebalo shvatiti samo kao formalnu za-konsku odredbu, ve} bi konkretnim mjerama za{titesve to trebalo i provoditi. Bez obzira da li mjesne vlastii odgovaraju}e institucije na dr`avnoj razini to shva}a-ju ili ne, ili im je potrebno jo{ neko vrijeme da im stran-ci to predlo`e, Kamenjak kao mali dio poluotoka Istre iHrvatske u botani~kom pogledu svakako to zaslu`uje.

Tekst i fotografije:Dr. sc. Radovan Kranj~ev, prof.

Slika 3. Dio obalnog pojasa s bogatijom vegetacijom Slika 4. Populacija endemi~ne istarske kukavice (Serapias istria-ca) na Kamenjaku tijekom mjeseca svibnja

361

U Prostornom planu Va-ra`dinske `upanije (Sl. vj.Var. `up. – svibanj 2000.) na-vode se mnoge nepobitne ~i-njenice o izuzetnoj ugro`e-nosti i potrebi za o~uvanjemprostora uz Dravu. Dravske {ume kod Vara`-dina progla{ene su od Hrvat-skih {uma {umama posebnenamjene kojima se gospodari ponajprije u cilju o~u-vanja njihovih ekolo{kih i op}ekorisnih funkcija u pro-storu. U{le su i u obuhvat me|unarodne inicijative zaprogla{enje Biosfernog rezervata Drava-Mura. Inici-jativu je pokrenuo Euronatur – zaklada za za{titu europ-ske prirodne ba{tine sa sjedi{tem u Njema~koj, a pri-hva}ena je i od UNESCO-a.

U o`ivotvorenje razvoja Drave u suglasju s priro-dom, uklju~ene su brojne jedinice lokalne uprave, usta-nove, ekolo{ke i druge nevladine udruge, a posebnosavez udruga Dravska liga, ~iji je ~lan i Hrvatsko {u-marsko dru{tvo.Izgradnjom hidroelektrana izgubljeno je oko 2.000ha samo dr`avnih {uma, dok je ve}i dio otpao na poljo-privredne povr{ine i privatne {ume.Na potezu od Ormo{kog akumulacijskog jezera doDonje Dubrave registrirano je unatrag 10 godina su-{enje prirodnih sastojina uz rijeku Dravu na povr{ini od730 ha, intenziteta od 10–70 %. Pra{umski oblici sas-tojina vrbe i crne topole uz mnogobrojne rije~ne rukav-ce koji su krasili krajolik uz rijeku, nestali su, a rije~niotoci i pje{~ani nanosi devastirani su zbog nekontrolira-nog iskori{tavanja {ljunka i pijeska.U ̀ elji da skrenemo pozornost javnosti zapo~eli smo2003. godine kampanju pod naslovom “Spasimo Dra-vu”, a u 2004. godine odr`ali smo i 1. Europsko natje-canje u `abicama (bacanje kamen~i}a u rijeku s ciljemda {to vi{e puta odsko~e od vodene povr{ine). Mototakmi~enja bio je “Vratimo {ljunak Dravi”.

EUROPSKO TAKMI^ENJE U @ABICAMA VARA@DIN – BELI KIPIMoto takmi~enja – “Vratimo {ljunak Dravi”

U na{im aktivnostima nismo ostali usamljeni – kam-panji su se priklju~ili i drugi prijatelji rijeke Drave izna{ih i stranih nevladinih organizacija te raznih insti-tucija iz Njema~ke, Austrije, Slovenije, Ma|arske, pa~ak i Engleske. Postigli smo odre|eni napredak, ali se stani{ta broj-nih ugro`enih i rijetkih biljnih i `ivotinjskih vrsta uzDravu i dalje devastiraju i svakodnevno nestaju. Me|unjima posebno su ugro`eni pasji trn, kebra~, sitni ro-goz, mala ~igra, bregunice i dr. Ove smo godine odr`ali 2. Europsko natjecanje u ̀ a-bicama. Natjecanje se za juniore odr`alo u petak, 29.travnja, a seniori su se natjecali u subotu, 30. travnja. U petak se ukupno natjecalo 29 mladih natjecatelja,uz bodrenje ve}eg broja zainteresiranih promatra~a inavija~a. Predsjednik suda~ke ekipe bio je profesional-ni sportski sudac Viktor Plavec. Svi su se natjecateljipridr`avali pismenih pravila o bacanju `abica, a pobije-dio je Matija Brkovi} iz Vara`dina. U subotu se odr`alo me|unarodno natjecanje zaodrasle takmi~are. Sudjelovali su predstavnici iz Engleske (WWF),Njema~ke (Euronatur), Ma|arske (Green Panonia),Slovenije (Mavrica) i Hrvatske (Me|imurske `upanije– ZEONobilis, Koprivni~ko-Kri`eva~ke `upanije –Ekolo{ko dru{tvo, Krapinsko-zagorske `upanije – Ribi-

362

~i, Zagreba – Zelena akcija i predstavnik DEF-a (Danu-be Environmental Forum) za Hrvatsku, te predstavniciVara`dinske `upanije i Grada Vara`dina, predstavniciribolovnog dru{tva i {umarskog dru{tva – Grana iz Va-ra`dina i organizatora - Udruge “Franjo Ko{~ec”) Od prijavljenih je 25 takmi~ara najbolji bio MiroslavSamard`i}, predsjednik Ekolo{kog dru{tva Koprivnica, sukupno 29 bodova, kojemu je u jednom bacanjukamen~i} odsko~io od povr{ine rijeke ~ak 17 puta.Drugo je mjesto osvojio Janko Paveti} s 22 boda,predstavnik Grada Vara`dina, a tre}i je David Reeder izVelike Britanije s 18 bodova.Ekipno je prvo mjesto pripalo Gradu Vara`dinu, dru-go je mjesto osvojila ekipa Ekolo{kog dru{tva iz Ko-

privnice, a tre}e predstavnici “Mavrice” iz Lendave –Slovenija.U oba je dana lijepo vrijeme pridonijelo dobrom ras-polo`enju takmi~ara i navija~a, a doga|anja su pratili ipredstavnici tiska, lokalnih radio-postaja, Vara`dinsketelevizije i drugog programa HTV-a. Mediji su timedoprinijeli boljoj informiranosti cjelokupnog stanov-ni{tva o izuzetnim vrijednostima ovoga prostora kojega`elimo sa~uvati za budu}e generacije.

Predsjednica udruge “ Franjo Ko{~ec”Dora Radosavljevi}

1. SREDNJOEUROPSKA KONFERENCIJA O BIOMASI (Graz, 26. do 29. sije~nja 2005.)

ME\UNARODNA SURADNJA

Slika 1. Josef Pröll, savezni ministar za poljoprivredu, {umarstvo,okoli{ i vodno gospodarstvo (u sredini) s ministrima ̂ e{ke,Poljske, Ma|arske, Slovenije i Slova~ke, te dr. Heinz Ko-petz, predsjednik Austrijske udruge za biomasu i zamjenikpredsjednika Europske udruge za biomasu (prvi slijeva). Slika 2. Plenarna sjednica

Od 26. do 29. sije~nja 2005. god. odr`ana je 1. Sred-njoeuropska konferencija o biomasi, koju su organi-zirale Austrijska udruga za biomasu i Agencija za kori{-tenje energije.27. sije~nja 2005. godine oko 50 eksperata i 800 su-dionika iz Austrije i 27 zemalja svijeta Albanija, Belgija,^e{ka, Danska, Estonija, Francuska, Finska, Gr~ka, Hr-vatska, Italija, Kina, Litva, Ma|arska, Njema~ka, Nizo-zemska, Norve{ka, Poljska, Portugal, Rusija, Slovenija,Slova~ka, Srbija i Crna Gora, [vedska, Ukrajina, USA iVelika Britanija, raspravljali su uz simultani prijevod na6 jezika: njema~ki, engleski, poljski, ~e{ki, ma|arski islovenski, o na~inu prelaska sa fosilnog energetskog sus-tava na obnovljivu energetsku budu}nost kroz poja~anuuporabu biogoriva, ekostruje i eko topline.

Nakon otvorenja i pozdrava organizatora i gradona-~elnika Graza odr`ana su ~etiri plenarnog zasjedanja: 1. Vi{e bioenergije za Europu – kao odgovor na dola-ze}u krizu nafte (6 referata), 2. Opskrba sirovinama (7 referata), 3. Toplina iz biomase (7 referata) i 4. Situacija s bioenergijom u novim EU ~lanicama – 6referata: iz ^e{ke, Poljske, Ma|arske, Slovenije iSlova~ke te Hrvatske (Referat “Perspektive za ener-getsku uporabu {umske biomase u Republici Hrvat-skoj” odr`ao je mr. sc. Josip D u n d o v i } ).

Isti dan odr`an je i razgvor s novinarima na temu:Nafte je sve manje: Stojimo li mi pred jednom global-nom energetskom krizom? Strategija EU u promoviran-ju bioenergije. 28. sije~nja 2005. god. odr`ana su tri plenarna zasje-danja:

1. Struja i toplina iz biomase (8 referata),

363

2. Biogoriva (8 referata) i 3. Opskrba energijom u srednjoj Europi 2005. (9 refe-rata).

Zasjedanje je zavr{eno podijum diskusijom:Josef Pröll, Savezni ministar za poljoprivredu, {umar-stvo, okoli{ i vodno gospodarstvo s referatom: “Pro-moviranjem bioenergije djelotvorno {titimo klimu”.Waltraud Klasnic, predsjednik [tajerske s referatom:“Industrijski forum bioenergije”.Isti dan nakon zavr{enog savjetovanja, novinarima isvim sudionicima 1. srednjoeuropske konferencije obiomasi predstavljeni su zaklju~ci sa savjetovanja, kaoi Grade~ka deklaracija u cilju razvoja bioenergije uSrednjoj Europi!Organizatori 1. srednjoeuropske konferencije o bio-masi uvjereni su da }e i uz pove}anje energetske u~in-kovitosti jasna i konzekventna politika promoviranjaobnovljivih izvora energije u srednjoj Europi donijetiniz koristi za gospodarstvo, za stanovni{tvo i sveukupnoza dr`ave, posebno u podru~ju zaposlenosti, sigurnostiopskrbe energijom i za{titi klime.Organizatori su predlo`ili sudionicima konferen-cije da upoznaju svoje Vlade sa zaklju~cima Gra-de~ke deklaracije (u privitku).

Dogovoreno je predavanje “Biogoriva” na DanimaSlavonske {ume od 8. do 11. rujna 2005. godine u Na{i-cama.29. sije~nja 2005. g s dr. Heinzom Kopetz, predsjed-nikom Austrijske udruge za biomasu i Vladimirom^ a m b a dipl. ing., ministarskim savjetnikom u Savez-nom ministarstvu poljoprivrede, {umarstva, okoli{a ivodnog gospodarstva, posjetili smo u sklopu ekskurzijeIII. Dvije Termoenergane na biomasu u Leobenu iGussingu, Gradi{}e:

• Zajedni~kim projektom {tajerske tvrtke Gas – Wär-me GmbH i Mayr – Melnhof – Holz GmbH (najve}apilana u Austriji, koja pili 1,2 mil. m3 godi{nje) iz-gradile su tijekom 2004. i 2005. godine u roku samo6,5 mjeseci najve}u {tajersku termoenerganu na bio-masu (365 000 nasipnih m3 kore godi{nje). Nova ter-moenergana sastoji se od tri modela po 10 MWtopline i ukupno 4500 kW struje.• U Termoenergani Güssing, Gradi{}e (Burgeland) iz1760 kg drva po satu (50 % vi{emetarsko ogrjevnodrvo i 50 % drvni ostatak iz tvornice parketa) dobijese 2000 kWh struje i 4500 kWh topline za grijanje700 doma}instava Güssinga sa 27 km toplovoda.

Mr. sc. Josip Dundovi}AUSTRIJSKA UDRUGA AGENCIJAZA BIOMASU ZA KORI[TENJE ENERGIJEÖsterreichischer EnergieBiomasse - Verband Verwertungsagentur

GRADE^KA DEKLARACIJAGRAZER ERKLÄRUNGOrganizatori 1. Srednjeeuropske konferencije o bio-

masi, Austrijska udruga za biomasu i Agencija za ko-ri{tenje energije, predlo`ili su sljede}u deklaraciju orazvoju bioenergije u srednjoj Europi:

Dovoljna, sigurna, okoli{no neugro`avaju}a i tro{-kovno povoljna opskrba energijom u obliku struje, gori-va ili toplinske energije, temeljna je pretpostavka za bla-gostanje i gospodarski razvoj.

Kako bi ovakve zahtjeve i ubudu}e mogli ispunja-vati, hitno je potrebno korak po korak izgra|ivati na{energetski sustav u smjeru postignu}a signifikantnovi{e energetske u~inkovitosti, kao i poja~ane uporabeobnovljivih energenata. Osobito se ovo odnosi na oneregije koje ne raspola`u zna~ajnim zalihama izvora fo-silne energije.

Prelazak na obnovljive izvore energije kao na bio-masu, vjetar, vodenu snagu, sun~evu toplinu i fotovol-tik, nudii gospodarstvu srednje Europe nove razvojne iprihodovne {anse.

Ova namjera mo`e ipak samo uspjeti, ako nositeljipoliti~kih odluka stvore odgovaraju}e djelotvorne gos-podarske okvirne uvjete.

Gospodarske prednosti le`e:– u pove}anju neovisnosti od uvoza energije,– u izbjegavanju povi{enih deviznih tro{kova kod po-

rasta cijene energenata,– u smanjivanju emisija stakleni~kih plinova,– u stvaranju novih tvrtki,– u stvaranju novih tehnologija,– u stvaranju novih radnih mjesta u industriji, obrtu,

poljoprivredi i {umarstvu i– u stvaranju dugoro~nih perspektiva za osiguranjem

energetskom opskrbom temeljenom na pove}anjudoma}ih izvora.Austrijska udruga za biomasu i Agencija za kori{-

tenje energije kao organizatori 1. Srednjeeuropske kon-ferencije o biomasi stoga upu}uju sljede}i poziv Vla-dama zemalja sudionika:1. Kontinuirani i sustavni razvoj obnovljive energije

treba biti jasno utemeljen u vladinoj politici. Njezinudio u bruto doma}oj potro{nji zemalja srednje Eu-rope treba rasti najmanje 1 % godi{nje.

2. Pozivaju se Vlade, da postave daljnje ambicioznijemjere i da pritom koriste uspje{ne primjere pojediniheuropskih zemalja. Ove mjere trebaju osobito obu-

364

hva}ati poreznu politiku, poticajnu politiku, pravilaza proizvodnju dodatne struje iz obnovljive energije,poja~anje kooperacije na podru~ju istra`ivanja irazvoja, kao i informiranja i savjetodavne aktivnosti.Organizatori 1. Srednjeeuropske konferencije o bio-masi uvjereni su da }e i uz pove}anje energetske u~in-

kovitosti jasna i konzekventna politika promoviranjaobnovljivih izvora energije u srednjoj Europi donijetiniz koristi za gospodarstvo, za stanovni{tvo i sveukupnoza dr`ave, posebno u podru~ju zaposlenosti, sigurnostiopskrbe energijom i za{tite klime.

PRO SILVA EUROPA U HRVATSKOJ

Dr. Heinz Kopetz Dr. Fritz UnterpertingerÖsterreichische Biomasse-Verband E.V.A.

U Zagrebu je od 1. do 5. lipnja 2005. godine odr`anasjednica Upravnoga vije}a me|unarodne asocijacijePro Silva. Asocijacija okuplja {umarske znanstvenike,prakti~are, {umovlasnike i ostale zainteresirane {umar-ske stru~njake koji promi~u gospodarenje {umama poprirodnim na~elima. Pro Silva je osnovana u Ljubljani1989. godine. Spomenimo kako su na osniva~koj skup-{tini nazo~ili i predstavnici iz Hrvatske.

Danas asocijacija Pro Silva ima podru`nice u ve}inieuropskih zemalja. U Republici Hrvatskoj djeluje ProSilva Croatia, kao posebna sekcija Hrvatskoga {umar-skog dru{tva.

Asocijacija Pro Silva promi~e prirodni pristup u gos-podarenju {umama. To zna~i da zagovara potrajno gos-podarenje {umama i to vi{enamjensko progresivno po-trajno gospodarenje, prilago|avanje {umskouzgojnihpostupaka prirodnome razvoju {ume, prirodno pomla|i-vanje, isklju~enje aloktonih vrsta i ~istih sje~a, o~uvanjestabilnosti i produktivnosti sastojine te ciljeve gospo-darenja koji jednakovrijedno obuhva}aju gospodarsko iop}ekorisno zna~enje {ume. Pro Silva isti~e dva na~ela:pristup {umi kao ekosustavu i intenzivno gospodarenjekoje uklju~uje brigu o svakom stablu.^injenica je kako su na~ela Pro Silve istovjetna spristupom klasi~ne {kole uzgajanja {uma, u nas pozna-tije pod imenom Zagreba~ka {kola uzgajanja {uma.Zbog toga je bio izazov za Upravno vije}e asocijacije

Pro Silva, kojega ~ine predsjedni{tvo Pro Silva Europai predsjednici nacionalnih sekcija asocijacije, organizi-rati susret pod motom “[ume i {umarstvo Hrvatske –Pro Silva Croatia za Pro Silva Europa”.

Na susret u Hrvatskoj su pristigli predstavnici ProSilva sljede}ih europskih zemalja: Austrije, Belgije,^e{ke, Danske, Francuske, Hrvatske, Irske, Italije,Srbije i Crne Gore, Ma|arske, Nizozemske, Portugala,Rumunjske, [panjolske, [vicarske i Velike Britanije.

Susret je organizirala Pro Silva Croatia. Organiza-cijski odbor ~inili su: akademik Slavko M a t i } , pred-sjednik H[D, doc. dr. sc. Igor A n i } , predsjednik ProSilva Croatia, mr. sc. Josip D u n d o v i } , zamjenikpredsjednika Pro Silva Croatia, Hranislav J a k o v a c ,dipl. ing. {um., tajnik Pro Silva Croatia, dr. sc. JosoG r a ~ a n , Herman S u { n i k , dipl. ing. {um., doc. dr. sc.

Milan O r { a n i } , Robert A b r a m o v i } , dipl. ing.{um., Damir D e l a ~ , dipl. ing. {um., Vilko I v a n ~ i } ,dipl. ing., {um., @eljko K a s t n e r dipl. ing. {um., Stje-pan I v e z i } , dipl. ing. {um., Mirko K o v a ~ e v, dipl.ing. {um., Zlatko L i s t , dipl. ing. {um., Dinko H a c e ,dipl. ing. {um., Goran G u g i } , dipl. ing. {um.Na terenu su organizirane tematske ekskurzije koji-ma je bio cilj pretstaviti glavne na~ine gospodarenja {u-mama u Hrvatskoj. S obzirom na obra|ivanu problema-tiku ekskurzije se mogu svrstati u sljede}e skupine:

1. preborno gospodarenje jelovo-bukovim {umama2. gospodarenje bukovim {umama3. gospodarenje nizinskim i poplavnim {umamaEkskurzije su ostvarene na prostorima nastavno-po-kusnih {umskih objekata [umarskoga fakulteta Sveu~i-li{ta u Zagrebu u Zalesini i u Lipovljanima, U[P Del-nice – {umarije Ravna Gora i Lokve, U[P Bjelovar –{umarija Velika Pisanica (slika), U[P Koprivnica –{umarija \ur|evac, U[P Zagreb – {umarija Lipovljani iParka prirode Lonjsko polje.

Prvoga dana odr`ana je slu`bena sjednica Uprav-noga vije}a asocijacije. Sjednici su nazo~ili i predstav-nici Pro Silva Croatia. U vi{esatnoj raspravi analiziranoje kako se na~ela asocijacije primjenjuju u gospodaren-ju {umama na primjerima pojedinih europskih zemalja.Predlagane su budu}e aktivnosti asocijacije. Kako je sjednica bila izborna, zavr{no izvje{}e pod-nijeli su Thomas H a r t t u n g , predsjednik asocijacije

365

Pro Silva Europa i Brice de Tu r c k h e i m , tajnik. Isto-dobno, na sjednici u Zagrebu za novoga predsjednikaasocijacije Pro Silva Europa u sljede}em mandatnomrazdoblju izabran je prof. dr. sc. Jean-Phillipe S c h ü t z .

^lanovi Upravnoga vije}a asocijacije pohvalno suocijenili {ume i {umarstvo Hrvatske. Istaknuto je kakose u Hrvatskoj sa {umama gospodari u skladu s na~eli-ma klasi~ne {kole uzgajanja {uma.

Profesor Jean-Phillipe Schütz, predsjednik Pro SilvaEuropa i donedavni profesor uzgajanja {uma u Zürichu,naveo je nakon obilaska prebornih {uma u Gorskomkotaru te bukovih {uma na Bilogori, kako se “u Hr-vatskoj mo`e osjetiti osebujna povezanost {umara sa{umom, jer to proizilazi iz njihova izgleda i na~ina gos-

podarenja”. Prof. dr. sc. Josef Spörk, predsjednik ProSilva Austrija i donedavni profesor uzgajanja {uma uBe~u, zaklju~io je nakon obilaska nizinskih {uma:“Stotine hektara raja!” Svi sudionici ekskurzije slo`ilisu se s ocjenom predstavnika Ma|arske kako su crno-johove sastojine u Podravini “apsolutno najljep{e,kakve se ne mogu nigdje vidjeti”.

Tako|er je zaklju~eno kako je asocijacija Pro SilvaEuropa spremna sponzorirati razminiranje pra{umePra{nik. Sljede}a sjednica i ekskurzija odr`at }e se uBelgiji.

doc. dr. sc. Igor Ani}Zavod za uzgajanje {uma,

[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu

MIKROBIOLO[KA GNOJIVA

IZ EKOLOGIJE

Program stru~no prate}ih doga|anja na Osje~komproljetnom sajmu 2005. g. ubrojio je i predavanje podnazivom “Nove tehnologije gnojenja biljnih vrstabakterijskim gnojivom BactoFil A i B”. Predava~ jebio dr. sc. Stevan B o { n j a k , vlasnik i direktor Zavodaza nove tehnologije u poljoprivredi iz Subotice, preda-va~ na poljoprivrednom fakultetu u Be~u i ~lan Akade-mije znanosti Francuske.

Prema rije~ima dr. sc. Stevana Bo{njaka, mikrobio-lo{ka gnojiva vi{e nisu trend. Ona su potreba. Potrebanje razvoj pri kojemu ne}e do}i do uni{tavanja prirode, teje poruka “S prirodom se ne juna~i!”, jedna od glavnihporuka predavanja.

U tom duhu, potrebno je zapitati se: “Koju op}u ra-zinu razvoja trebamo dosti}i kako bi prosje~no obrazo-van gra|anin Republike Hrvatske shvatio prethodnu po-ruku?” Jednako tako va`no je pitanje: “Koliko smospremni vjerovati napretku znanosti, a s tim i ponovo ot-krivenih postulata ekologije i kolika nam je mogu}nostprestrukturiranja u skladu s novo-starim saznanjima, patako i u pitanju gnojenja?”

Ne{to malo o gnojenjuBiljka je jedino ̀ ivo bi}e koje ̀ ivi u dvije sredine: pe-

dosferi i atmosferi. Naj~e{}e vidimo njezin nadzemnidio, a zaboravljamo kako biljka ima najmanje {ezdesetakposto podzemnog dijela od nadzemnmog dijela, te da upodzemnom dijelu biljke tako|er postoji ligno-celulozankompleks koji je nositelj humusa. Biljka je sastavljena od72 elementa od kojih je sastavljena i Zemlja. Mi od tihelemenata forsiramo 16, kojih nazivamo mikro i makroelementima. Libiegov zakon minimuma ka`e kako je rasti prirast biljke odre|en onim elementom koji je biljcipristupa~an u najmanjoj koli~ini. Stoga dobar doma}inuzima onoliko od tla koliko mu mo`e i vratiti.

Razlaganje ligno-celuloznog dijela organskih ostata-ka ~ini ve}inu humusa. Lignin je u tom kompleksu os-novni nositelj humusa. Da bi se izdvojila celuloza, morase razbiti lignin. To razlaganje rade mikroorganizmi.Uzalud se gnoji tlo umjetnim gnojivima, ako je njegovavrijednost ispod pH 6,0. Naime, ispod te vrijednostidolazi do znatnog smanjenja, pa ~ak i zamiranje mikro-biolo{ke aktivnosti.Nitratni oblik du{ika jedini je pristupa~an za biljke.Stoga se treba zamisliti nad iskori{tenjem amidnih iamonija~nih gnojiva, gnojiva u kojima je du{ik u oblikukoji je nepristupa~an za biljke i koji se, kao takav, do-brim dijelom ispire u podzemne vodotoke ili se vra}a uzrak. Bit je prona}i bakterije koje razgra|uju biljkamanepristupa~ne tvari.Paljenje korova i organskih ostataka nikako se nepreporu~uje. Tim je na~inom upropa{tena ligno-celu-lozna tvar, uni{teni su mikroorganizmi u sloju tla dubine3–5 cm ra~unaju}i od povr{ine. Uni{tenje je naj~e{}etoliko da je taj sloj gotovo sterilan, a sjeme korova, kojese zadr`alo ne{to ni`e nije uni{teno temperaturom imo`e ostati klijavo jo{ idu}ih 5, 25, ali i 40 godina.Jednako tako potrebno je znati kako je i zbog neizba-lansirane primjene mineralnih gnojiva do{lo do promje-ne strukture tla, promjene pH vrijednosti, a time i mi-krobiolo{ke aktivnosti i vodno-zra~nog re`ima tla. Akose nastavi s dosada{njom primjenom mineralnih gno-jiva, tla uskoro ne}e reagirati na njih ma koliko ih do-davali.Najbitnija teorija mikrobiolo{kih gnojivaMikrobiolo{ko gnojivo bazirano je na bakterijama jersu najzahvalnije, odr`avaju se u najekstremnijim uvje-tima, osim u uvjetima spaljivanja. Postavilja se pitanje:postoje li bakterije koje ne `ive u simbiozi s biljkom, ali

366

koje su u blizini korijena i koje fiksiraju odre|eni ele-ment potreban za rast i razvoj biljke? Uvidjelo se kakopostoje takve bakterije koje se hrane izlu~evinama kori-jenskog sustava. Uo~eno je da se jedna takva bakterija u24 sata, u povoljnim uvjetima, razmno`i na 4 milijardejedinki, a samo tim putem dobija se 10 t organske tvari ugodini. Prona|ene su i nitrifikacijske bakterije kojena~elom kanibalizma rje{avaju problem patogenih bak-terija. Stoga je bilo potrebno napraviti smjesu u kojoj }ebakterije mo}i `ivjeti {to du`e zajedno.BactoFil A-10 i B-10 su mikrobiolo{ka gnojiva pre-poru~ena ~ak i u ekolo{koj poljoprivredi. Ona su kon-centrat uglavnom sporogenih asimbiotskih bakterijakoji `ive pokraj korjenskih dla~ica biljke. Te bakterijefiksiraju i elementaran du{ik iz zraka, razla`u te{ko to-pive spojeve fosfora i pretvaraju ih u pristupa~na hranji-va za biljke. Osim toga, nakon ugibanja, u njihovim ti-jelima ostaje tridesetak posto fosfora koji je pristupa~anbiljkama. Tako|er, tranformiraju kalij u tlu tako da gabiljke mogu koristiti.BactoFil A-10 preporu~en je za uskolisne, a BactoFilB-10 za {irokolisne biljke, uklju~uju}i tu drve}e i grmlje.Mikroorganizmi koji ulaze u sastav mikrobiolo{koggnojiva BactoFil B-10 su Azospirillum lipoferum, Azo-

tobacter vinelandii, Bacillus megaterium, Bacillus sub-tilis, Bacillus cirkulans i Pseudomonas flurescens.

Azotobacter vinelandii je slobodan fiksator du{ika.Fiksira du{ik (N) iz zraka i proizvodi tvari odgovorne zarast (auksine, giberaline). Bacillus megaterium sudjelujeu transformaciji fosfora (P), stvara tvari rasta i vitaminB12. Zna~ajno utje~e na osloba|anje amonijaka izbelan~evinastih tvari kao {to su: albumini, peptoni, pepti-di i aminokiseline. Stajnjak i biljne ostatke razla`e dozrelog humusa, koji je baza plodnosti tla. Bacillus sub-tilis razla`e slo`ene ugljikohidrate, a posebno stvaraenzim amilazu. Bacillus cirkulans proizvodi uglji~nu ki-selinu i poma`e u osloba|anju kalija iz alumosilikata.Pseudomonas flurescens ima isti na~in djelovanja kaoBacillus megaterium, ali najva`niju ulogu ima u procesi-ma asimilacijske denitrifikacije. Tada nitrate transfor-mira u amonija~ni oblik koji se dalje uklju~uje u biosin-tezu aminokiselina, tako da ne dolazi do gubljenja du{ika

(N) u zrak. U svim ostalim slu~ajevima sinteti~kog do-davanja du{ika stvaraju se denitrifikacije bakterije i to jedisimilaciona denitrifikacija, gdje denitrifikatori odu-zimaju kisik iz NO3 oblika i du{ik se gubi (odlazi u zrak). Preporuka je primjenjivati mikrobiolo{ka gnojivadvokratno: polovicu koli~ine odmah nakon va|enja sad-nica, zaoravanja zelene gnojidbe ili `etve, a polovica pri-je postavljanja proizvodnje. [to se prije, tijekom ili predvegetacijsko razdoblje, mikroorganizmi inkorporiraju utlo, du`e i ostaju u njemu. To mikrobiolo{ko gnojivopotrebno je aplicirati po vla`nom tlu, a tlo je nakonaplikacije potrebno plitko zaorati ili potanjurati. Ako jetlo kiselo, prije toga je potrebno obaviti kalcifikaciju tla(uop}eno re~eno, 2000 kg/ha, ali je prije ipak preporu~-ljivo napraviti kompletnu analizu tla). Za kompostiranjese 0,2 l koncentriranog mikrobiolo{kog gnojiva BactoFilB-10 razrijedi s 10 l vode i prska se kompost. Kompostmora stalno biti umjereno vla`an, a temperatura u kom-postnoj hrpi ne smije biti vi{a od 40 °C. Mikrobiolo{kagnojiva dobro je poprskati i po stelji, jer se na taj na~inubrzava razlaganje organskih ostataka.BactoFil A i B najbolje se ~uvaju na temperaturi kojanije ni`a od +5 °C, ni vi{a od +10 °C, ali podnose i tem-perature do +27 °C.Za 1 ha povr{ine potrebna je 1 litra koncentriranogmikrobiolo{kog gnojiva BactoFil A ili B. S jednom lit-rom koncentrata zamjenjuje se 500 kg kompleksnog mi-neralnog gnojiva. Povremeno je potrebna korektivnagnojidba drugim gnojivima.Na [umarskom istra`iva~kom institutu Zvolen u Re-publici Slova~koj ve} tri godine se ispituje mikrobio-lo{ko gnojivo Bactofil B-10. U Zvolenu se isto gnojivokoristi u proizvodnji sadnica za po{umljavanje Kine.I na kraju ne treba zaboraviti rije~i dr. sc. StevanaBo{njaka koje je posebno naglasio: Priroda je poputpokretne mete koja se stalno mijenja. Moramo bitispremni iskoristiti sva svoja znanja i sposobnosti, ali ipreuzeti odgovornost za sve {to ~inimo. Prirodom trebaupravljati, a ne ju popravljati. Ako se tako bude postu-palo ne}e biti potrebno stalno kretati ispo~etka.

Mr. sc. Jasenka Vizentaner

KNJIGE I ^ASOPISI

L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA(^asopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima – izdanje talijanske Akademije {umarskih znanosti – Firenze)

Iz broja 6. studeni-prosinac 2004. g. izdvajamo:Orazio C i a n c i o : Kori{tenje {uma i odr`ivo gos-podarenje

Zaljubljeni u praksu bez znanosti su kao kormilarkoji ulazi u barku bez kormila i kompasa

i koji nema saznanja kuda plovi.Leonardo da Vinci

367

Ovom izrekom velikog mislioca, autor u uvodnom~lanku ~asopisa otvara problematiku kojoj je posve}enovaj broj: Problematika kori{tenja {umaZnanstvenici, vo|eni Giovanniem H i p p o l i t i e m ,ve} du`e vremena posve}uju pozornost ovom gledi{tu{umskog sektora. Sve vi{e dolazi do izra`aja saznanje ova`nosti {uma glede kvalitete `ivljenja, kako u sada{-njosti tako i u budu}nosti, {to name}e potrebu odabirapravog oblika gospodarenja, s naglaskom na o~uvanje{uma u sklopu kompleksnog biolo{kog sustava. Za{titastani{ta, o~uvanje biolo{ke raznolikosti i vrijednost{umskog krajolika postale su kulturna, socijalna i eko-nomska ba{tina.Posebno u Europi osje}a se trend revalorizacije ulo-ge {ume u okru`ju, koji prelazi okvire aksioma koji jestolje}ima dominirao u {umskom sektoru: posti}i mak-simum proizvodnje drvne mase u {to mogu}e kra}emrazdoblju, minimumom utro{ka energije, rada i kapitala.Kona~no se shvatilo da gospodarenje {umama mo`e iz-ravno ili neizravno utjecati na okoli{, lo{e vo|eno gos-podarenje umjesto neprocjenjivih prednosti mo`e uzro-kovati nepovratne {tete na krajoliku.Uz velike promjene u pro{lom stolje}u: redukcija{umskih povr{ina u korist poljoprivrede, veliko kori{te-nje drvne mase i pojednostavljenje strukture {uma, ta-lijanske {ume uglavnom nisu smanjile vrijednosti {um-ske raznolikosti. Osim toga, u novije vrijeme {ume po-novno osvajaju terene koji joj pripadaju i koji su joj bilinerazborito oduzeti. U kratkom razdoblju (kratko sa sta-jali{ta {umarstva) dogodile su se velike promjene, kojesa sobom donose i prednosti i nedostatke.Postupnom pro{irenju {umskih povr{ina suprotstav-ljeno je zabrinjavaju}e pove}anje {umskih po`ara. Ra-zumno kori{tenje {uma va`an je obrambeni ~imbenikprotiv negativnih biotskih i abiotskih utjecaja. Tehno-lo{ki razvoj podrazumijeva kori{tenje {uma po novimmetodama sustavnog i odr`ivog gospodarenja bez prev-elikog “udara” na okoli{. Rije~ima stare izreke: “Odudaraca sjekirom stablo }e pasti, ali {uma ne mijenjaizgled, ne uni{ti se, ne degradira se, naprotiv obnavlja sei postaje jo{ sna`nija i bujnija”.Postignuti napredak u podru~ju kori{tenja {umaznakovit je, a nove tehnologije tomu doprinose poduvjetom korektne primjene. Odr`ivo gospodarenje {u-mama postalo je neizostavan “kormilarov kompas”, atehnologija s inovacijama treba se oslanjati ne samo naznanost, ve} i na kulturu.Giovanni H i p p o l i t i : Problematika kori{tenja{umaDo polovice pro{log stolje}a, prije uvo|enja meha-nizacije u {umske poslove, drvo se u Italiji uglavnomprodavalo u stoje}em stanju. Kupci su bili trgovci, a umanjim koli~inama i male pilane, koje su ubrzo nestale.Kupci drveta u stoje}em stanju poslove sje~e, izrade iizvla~enja drveta povjeravali su poduzetnicima, koji sumogli organizirati i djelomi~no financirati posao. Cijenadrveta u panja~ama odre|ivala se po procjeni ili po

prostornim metrima. Sjeka~i su pla}ani po prostornimmetrima drveta slo`enog u {umi, a ako se drvo upo-trebljavalo za paljenje ugljena po koli~ini izra`enoj ute`ini vre}a na tovaru mula, koji je iznosio 70–80 kg porimskoj mjeri ili 100 kg po toskanskoj mjeri.U sjemenja~ama se cijena utvr|ivala na bazi kubaturedozna~enih stabala ili po izmjeri izra|enog drveta kodpanja. Ista izmjera koristila se i za pla}anje radnika. Sje-~a i izrada obavljala se ru~nim alatima, izno{enje pro-stornog drveta i vu~a oblog drveta animalnom spregom(samarica i {lajs). Za izno{enje drveta naj~e{}e su seupotrebljavale mule, a za vu~u konji i volovi. Potrebnialati bili su u vlasni{tvu radnika. Izrada i odr`avanje vla-ka za vu~u i izno{enje drveta bila je sastavni dio pogodbei uklju~ena u cijenu. Samo kod velikih posjednika drvonije prodavano kod panja, ve} dopremljeno na cestu iliizravno na pilanu. Gusto naseljena planinska sela osigu-ravala su dovoljno radne snage, koja je posao u {umikombinirala s poslovima u poljoprivredi.U drugoj polovici pro{log stolje}a ekonomska i soci-jalna slika sasvim se promijenila. Porast tro{kova izradedrveta pove}avao se 10 puta br`e od cijene drveta. Pro-rije|ena sela vi{e nisu osiguravala jeftinu radnu snagukoja bi 6 do 9 mjeseci radila u {umi. Uvo|enje me-hanizacije u {umarstvo krajem 60-ih godina samo jedjelomi~no rije{ilo taj problem, ali je u zamjenu donije-lo niz drugih problema. Za upravljanje ovakvim sna`-nim strojevima od nekoliko stotina kw nije dovoljnasamo vje{tina ste~ena obi~nim radom, jer to nije isto {toi raditi s parom konja ili volova i vlastitom snagom.Osim poznavanja {ume i uvjeta rada u {umi, potrebno jepoznavati mehaniku, hidrauliku, elektroniku, pa ~ak iinformatiku.Investicije u takve strojeve su velike, oko 100000Eura za jednostavnu opremu, a preko 500000 Eura zakompletne moderne strojeve. Amortizirati ovako velikasredstva mogu}e je samo rade}i godi{nje vi{e od 10000kubika (uporaba harvestera i forwardera). Ve}ina tali-janskih {umovlasnika ne mo`e podnijeti tolike in-vesticije, zato je primjena ove moderne mehanizacije li-mitirana na specijalizirane poduzetnike koji rade za vi{e{umoposjednika.Osim velikih investicija u mehanizaciju, tro{kovanjene amortizacije i kvalificiranih radnika postoje prob-lemi infrastrukture, jer postoje}e {umske vlake nisuprikladne za rad te{ke mehanizacije. Nove prometnicetrebaju biti trajne konstrukcije koje ustvari trebanapraviti {umoposjednik, a on naj~e{}e nije zainteresir-an da to bude izvedeno kvalitetno, pa ova skupa meha-nizacija ne mo`e dati optimalne rezultate. Ovi specijalizirani strojevi mogu postizati dobre re-zultate samo u uvjetima koji zadovoljavaju njihove ka-rakteristike, tako je na primjer s harvesterom mogu}eraditi do maksimalnog nagiba od 40 %, a tako i ostalistrojevi imaju svoja ograni~enja, zbog kojih se poduzet-nici ne `ele izlo`iti riziku rada u neodgovaraju}im okol-nostima.

368

Iz tih razloga potrebno je da vlasnici {uma planirajuradove za vi{e godina i da njihovo izvr{enje ugovore skompetentnim izvo|a~ima, koji }e izraditi infrastruktu-ru koja osigurava dugogodi{nju uporabu. Ovi planovisastavni su dio planova ure|ivanja, gospodarenja i ko-ri{tenja {uma, a za njihovo izvr{enje potrebni su kva-litetni ljudi, odgovaraju}a oprema, infrastruktura idobra organizacija.Davide P e t t e n e l l a , Laura S e c c o : Ekonomskaorganiziranost poduze}a za kori{tenje {umaTalijanske statisti~ke informacije o radovima u{umarstvu dosta su oskudne. Podaci o broju poduze}a,broju radnika, organizacijskoj strukturi, ekonomskojsposobnosti, o broju nesre}a na poslu i dr. razli~iti su izbog toga nesigurni.U pro{lom razdoblju postojalo je mnogo studija kojesu nadopunjavale ove podatke unutar pojedinih regija.Dr`avna statistika ISTAT nagovijestila je detaljnije po-datke, a u me|uvremenu su vr{ena istra`ivanja na ovutemu, koje su autori obradili u ovom ~lanku. Jedini vje-rodostojan izvor o broju firmi koje se bave proizvodnimaktivnostima u {umskom sektoru je Registar poduze}aTrgova~ke komore. Tu se nalaze specijalizirana poduze-}a za sje~u, izradu i izvla~enje drveta iz {ume, kao i po-duze}a koje rade povremeno i ne samo na {umskim rado-vima, te ona koje rade na gradskom zelenilu.U sije~nju 2004. godine u Registru su evidentirana8692 aktivna poduze}a. To su poduze}a ograni~enihoperativnih dimenzija, koja imaju svoju adresu, fax ielektronsku po{tu. Pretpostavlja se da 70 do 80 % tih re-gistriranih poduze}a obavlja kontinuirano aktivnosti nakori{tenju {uma. To su prete`ito obiteljska poduze}a sa2 do 4 stalna radnika, uz eventualnu ispomo} povre-menih radnika. Tendencija je da se brojno stanje stalnozaposlenih u srednje velikim poduze}ima smanjuje.Pretpostavlja se da 6 do 7 tisu}a poduze}a zapo{lja-vaju oko 24 do 28 tisu}a stalnih radnika, a taj se brojuglavnom smanjuje na ra~un sezonskih (manje profe-sionalnih) radnika, ~iji rad je ~esto neregularan s pove-}anim brojem zaposlenih stranih radnika.Ve} od 80-ih godina u Italiji (naro~ito sjevernoj) radivelik broj stranih radnika, a taj broj pove}an je nakon1990. g. s radnicima s podru~ja zemalja biv{e Jugo-slavije, a radi se o radnicima s iskustvom u {umskim po-slovima, tako da su ~ak i otvorena poduze}a koje vodestrani poduzetnici.

Po raspolo`ivim podacima u Italiji, unato~ pove}a-nju povr{ine {uma, nije pove}ana proizvodnja tehni~-kog drveta (topola nije uklju~ena), ali se evidentira zna-~ajno pove}anje proizvodnje drva za energiju, a pogo-tovo je velika ekspanzija proizvodnje i potro{nje ogri-jevnog drveta. U ovom segmentu pojavljuje se nepro-fesionalizam i rad na crno. Velike povr{ine panja~a uprivatnom vlasni{tvu pogoduju takvom obliku rada kojiizmi~e kontroli kompetentnih javnih slu`bi. Ovakviradnici ko{taju manje, i zbog toga su poduze}a i radnicikoji rade regularno dovedeni u nepovoljan polo`aj, svelikim posljedicama na socijalnoj razini.Po istra`ivanjima ISTAT-a u vremenu od 1992. do2001. g rad na crno u Italiji pove}ao se za 10 %, a osobitoje nagla{en sektor poljoprivrede, {umaratva i ribolova.Po regijama se kre}e od maksimalnih 50 % u Kalabriji dominimalnih 18 % u Toskani. Istra`ivanja u {umskom sek-toru pokazala su da se broj neregularno zaposlenih radni-ka kre}e ~ak do 68000, {to zna~i da na svakog registira-nog zaposlenog radnika dolaze 2–3 zaposlena izvan kon-teksta regularnosti u odnosu na zdravstvene i sigurnosnenorme i ugovorne odnose na radu. Ovo svrstava aktivno-sti u {umskom sektoru na prvo mjesto po nedostatku za-{tite na radu.Neregularni rad u {umi donosi posebne probleme ve-zane za sigurnost i nesre}e na poslu. Statistika ove ne-sre}e uklju~uje u zajedni~ku grupu s agrikulturom i nji-hov je broj primjerice za 2002. g. iznosio 73132 nesre}ena poslu i 143 smrtna slu~aja. Ukupni tro{kovi koji iztoga proizlaze iznose oko 5 milijardi Eura, pa je evi-dentno da uz moralnu obvezu postoji i ekonomska oprav-danost za investiranje u prevenciju za{tite na radu.U kompleksnim radovima na podru~ju {umarstva naj-vi{e se nepravilnosti doga|a kod primarnih radova: sje~a,izrada, izvla~enje i izno{enje drveta. Proizvodnja vri-jednog drveta je u opadanju, a prevladava “siroma{no”{umarstvo s proizvodnjom energetskog drveta iz panja~a,koje se izvodi jednostavnom i jeftinom mehanizacijom,uz porast kori{tenja radne snage na crno, ~esto bazira-nom na stranim radnicima koji rade u uvjetima koji sudaleko od minimalnog standarda sigurnosti.Po ocjeni autora, u okviru borbe za odr`ivo gospo-darenje {umama zanemarena je za{tita rada. Situacija jeizmakla kontroli i bilo bi opravdano zatvoriti gotovo sva{umska radili{ta, te u idu}im godinama stvoriti nor-malne uvjete rada na tr`i{nim na~elima koji bi omo-gu}ili uravnote`en razvoj ruralnih podru~ja.

ALBERI E TERRITORIO – (Novo izdanje ~asopisa monti e boschi)Iz broja 3, 2005. g. izdvajamo:AktualnostiDulcinea B i g n a m i : Odgo|en razgovor o Proto-kolu iz KyotaU prosincu pro{le godine u Buenos Airesu odr`ana

je 10. Konferencija o klimatskim promjenama, ali posti-gnuti rezultati nisu donijeli zna~ajni napredak.

U okviru kompromisa postignutog izme|u SAD-a iEU o aktivnostima u vremenu do 2012. g., kad isti~e Pro-tokol iz Kyota, dogovoren je susret u Njema~koj u mje-

369

Glog u cvatu Odrasli kornja{ Platypus mutatus

secu svibnju, na kojemu }e biti razmotreni problemi ve-zani za zagrijavanje planeta, tako da se je Europa prak-ti~ki morala odre}i programa serije predvi|enih ne-formalnih sastanaka na vrhu u idu}em razdoblju. “Ne-formalna razmjena mi{ljenja” predvi|ena za proljetnisusret u Njema~koj daje premalo nade za u~inkovito rje-{avanje problematike vezane za klimatske promjene.Nakon ratifikacije sporazuma Rusije pro{loga pro-sinca, Protokol stupa na snagu 16. velja~e unato~ odbi-janja ameri~ke administracije da ga ratificira uz oprav-danje da je neu~inkovit i {tetan za njihovu ekonomiju.“Sve ovo dovodi u pitanje da li je Protokol iz Kyota pra-va stvar za ovu na{u bolesnu zemlju” – ka`e autor. Uposlijednje vrijeme izlaze na vidjelo ideje mnogih skep-tika, pa ~ak i ideje o nuklearnoj “~istoj” energiji.Tako }e vjerojatno proljetni razgovori biti vo|enibez prejudiciranja, izvan utjecaja “ekstremista okoli{a”i pitanja na~ela, ali ne isklju~ivo utemeljeni na ekonom-skim na~elima koji stavljaju u stranu ~ovjeka i njegovepotrebe.Giacomo G r a s s i : O~ekuje nas u`arena klimaPosljednjih godina katastrofalni po`ari haraju zapad-nim dijelovima SAD-a, pa ni poznati Yellowstonski parknije ostao po{te|en. Ovi doga|aji povod su intenzivnimraspravama o uzrocima po`ara i mogu}oj strategiji pre-ventive. Velik intenzitet ovih po`ara pripisuje se gusto}istabala, te dugogodi{njem uspje{nom ga{enju `ari{tapo`ara, {to je tijekom godina doprinijelo gomilanjuzapaljivog materijala u okru`ju gdje prirodno vatraperiodi~no reducira zapaljivu masu i tako ograni~avapo`are velikih razmjera. Ovu teoriju podupiru studije ou~estalosti po`ara u posljednjih 4 do 5 stolje}a, po-tvr|uju}i da su {ume prije utjecaja ~ovjeka imale manjugusto}u i relativno ~e{}e po`are, ali manjeg intenziteta.Na bazi tih pretpostavki 2003. g. izdan je dekret o pre-ventivnim mjerama za{tite od po`ara i smanjenju nji-hovih devastiraju}ih u~inaka, temeljen na intenziv-nim proredama i programiranoj vatri.Jedna druga studija (P i e r c e i dr.) utemeljena nabazi prou~avanja odnosa klime i u~estalosti po`ara uposljednjih 8 tisu}a godina, dovodi u pitanje ispravnost

prethodnih pretpostavki. Svoje prou~avanje koncentri-rali su na velike po`are koji su uzrokovali eroziju terenai ostavili ugljene tragove unutar sedimenata u dolinama.Istra`ivanja su pokazala pove}ani broj po`ara u toplim isuhim razdobljima (npr. oko 1000-te godine) i maliintenzitet po`ara u svije`im i vla`nim razdobljima (npr.oko 1400-te godine i 1900-te godine). Dakle, u~estalostpo`ara prete`ito ovisi o klimatskim varijacijama, amanje o antropolo{kim aktivnostima {to je slu~aj pro{-loga stolje}a. Sa klimatskim promjenama koje su o~itoaktualne treba po Pierceu o~ekivati razdoblje ~e{}ih iintenzivnijih po`ara, {to opravdava naslov da nas o~e-kuje u`arena klima. U okviru ovog ~lanka nalazi se intervju sa znanstve-nim suradnikom Instituta za okoli{ i ekspertom za po-`are, gospodinom Andreom C a m i a , koji ka`e da su umediteranskom podru~ju po`ari mnogo vi{e vezani zaljudske aktivnosti nego je to u zapadnim dijelovimaSAD-a. Smatra da koli~ina zapaljive mase i klimatski~imbenici ipak imaju odlu~uju}u ulogu u pojavama po-`ara. Duga topla i su{na razdoblja pove}avaju rizi~nepovr{ine terena u vertikalnom i horizontalnom smijeru.{to pove}ava vjerojatnost po`ara, kao {to je to bilo uEuropi 2003. g.[to se ti~e preventivnih mjera, u Italiji je zakonskomodredbom L. 353/2000 obvezno dono{enje protupo`ar-nih planova na regionalnim razinama, s osobitim propisi-ma za Nacionalne parkove i Za{ti}ena podru~ja.Na europskoj razini uredbom n. 2152/2003 (Forestfocus) regulirane su mjere prevenijencije i nastavljenrazvoj Informativnog sustava o {umskim po`arima ko-jim upravlja Centar za istra`ivanje EU. Metode analize,usugla{avanje terminologije i strategija preventiveglavne su teme me|u ~lanicama EU.Zabranjena sadnja glogaObi~ni glog (Crataegus oxyacantha), mu{mulastiglog (azarolo glog – C. azarolus) i drugi ukrasni grmovi

iz ove porodice, ne smiju se saditi na podru~ju Emilie-Romagne do 31. prosinca 2007. g. Naime, 4. sije~nja stu-pila je na snagu uredba Regionalne sanitarne slu`be kojazabranjuje sadnju tih biljaka, produ`uju}i tako trajanjezabrane koja je done{ena 2001. g. Ta zabrana potrebna jemjera za ograni~avanje {irenja bakterijske plamenja~e,koja je u ovoj regiji prisutna od 1994. g. Ukrasne biljke ove porodice posebno su osjetljive na

ovu bolest i mogu postati “most” za {irenje ove bolestina obli`nje planta`e jabuka i kru{aka. Uklanjanje za-ra`enih stabala je obvezna mjera borbe protiv ove epi-demije, jer za sada druge obrane nema. Do sada je sru-{eno i uklonjeno vi{e od 1 milijun vo}nih stabala.

Fitosanitarna slu`ba, lokalne ustanove i slu`be dr-`avnih {uma ovla{tene su za nadzor i korektno provo|e-nje ove uredbe. Za one koji ne po{tuju ovu uredbu ili neuklone zasa|ene biljke u predvi|enom roku propisanesu kazne od 200 do 1200 Eura ili dvostruko, ako se radio rasadnicima ili o poduze}ima koje se bave odr-`avanjem parkova i nasada.

Renato Brugnola: Opasnost za planta`e topolaU okolici Caserta (nedaleko od Napulja) prona|ena

je nazo~nost kornja{a Platypus mutatus na stablima ka-nadske topole (Populus canadensis). Ovaj kornja{ sma-tra se jednim od najopasnijih {tetnika na topolama. UJu`noj Americi otkud i potje~e ovaj kornja{ prouzroko-vao je velike {tete na planta`ama topole Populus del-toides.

Platipodidi, zajedno s nekim Scolitidima poznati supod imenom “ambrozijini kornja{i”, po prostoj simbiozis gljivama askomicetima s kojima se hrane ve}im di-jelom svoga razvoja.

Primarna ekonomska {teta koju ~ini ovaj kornja{sastoji se u hodnicima koje napravi, te tako promijeniboju drveta koju uzrokuju gljive koje `ive u simbiozi skornja{em, {to ~ini drvo neuporabljivim za industrijskupreradu (furnir i {perplo~a).

Lorenzo Ciccarese: [umarstvo i klimatske pro-mjene – kako ispuniti obveze iz KyotaOd po~etka industrijskog razvoja do danas koncen-

tracija uglji~nog dioksida u atmosferi pove}ala se od280 na 370 dijelova volumnog milijuna. Pove}anje glo-balne temperature od 0,75 °C tijekom 20. stolje}a pri-pisuje se pove}anju uglji~nog dioksida i ostalih stakle-ni~kih plinova.

Glavni uzrok pove}anja koncentracije pove}anjauglji~nog dioksida u atmosferi je sagorjevanje fosilnihenergetskih zaliha. U 90-im godinama pro{loga stolje-}a sagorjevanje je uzrokovalo godi{nju akumulacijuugljika u atmosferu u koli~ini izme|u 5,9 i 6,7 milijar-di tona (ili izme|u 21,6 i 24,6 milijardi tona uglji~nogdioksida).

[ume, koje se prote`u na 30 % kopnenog dijelazemlje (3,9 milijardi ha) imaju va`nu ulogu u kemij-

skim i fizi~kim procesima u atmosferi i utjecaj na u~i-nak staklenika, jer uskladi{tuju velike koli~ine ugljika ubiomasi i tlu, uzimaju}i ugljik iz atmosfere putem foto-sinteze. Ekosustavi svake godine “zarobe” iz atmosfereizme|u 0,5 i 1,5 milijarde tona ugljika (P r e n t i c e idr.). Degradacija i uni{tavanje {uma, uglavnom uzro-kovana ljudskom djelatno{}u, u pro{lom desetlje}u (16milijuna ha godi{nje) prouzrokovala je “istjecanje”ugljika prema atmosferi u koli~ini od oko 1,6 milijarditona ili gotovo 25 % totalne emisije antropolo{kog pori-jekla.

Protokol iz Kyota utvr|uje stroge obveze redukcijeemisije stakleni~kih plinova za zemlje koje ga ratificira-ju. Taj iznos od 5,2 % u odnosu na 1990. g., zemlje pot-pisnice mogu posti}i uz energetska ograni~enja i nizomaktivnosti vezanih za kori{tenje i gospodarenje pros-torom, podizanjem novih {uma, pa se koli~ina uglji~nogdioksida iz tih aktivnosti registriraju u nacionalnoj bilan-ci za kompenzaciju emisije stakleni~kih plinova. Na pri-mjer, jedna tona vezanog uglji~nog dioksida u {umskojplanta`i kompenzira ekvivalentnu koli~inu sagorenogugljena za energiju. U obra~unu za kompenzaciju moguse uzeti u obzir samo po{umljavanja u~injena poslije1990. g.

Za ispunjenje obveza koje proizlaze iz Protokola,Italija treba bilancirati apsorpciju i emisiju stakleni~kihplinova za aktivnosti koje se odnose na ~lanke 3.3 i 3.4Protokola. Ministarstvo okoli{a donijelo je plan saktivnostima koje uklju~uju inventarizaciju i monitor-ing u svrhu postizanja maksimalne apsorpcije ugljika nanacionalnoj razini, uz optimalno kori{tenje tla, {touklju~uje aktivnosti na podizanju novih {uma i obnovipostoje}ih. Za evidencije po{umljenih povr{ina od1990. g. mogu biti korisni lokalni administrativni ikatastarski dokumenti.

Sve aktivnosti trebaju pokazati da su vezane za kon-kretne i programirane zahvate, predvi|ene za prvo ob-vezatno razdoblje koje isti~e 31. prosinca 2011. god.

Frane Grospi}

370

371

Stjepan L j e v a k , diplomiraniin`enjer {umarstva, ro|en je u Rav-nom 22. prosinca 1927. godine uhrvatskoj katoli~koj obitelji, od ocalugara i majke doma}ice. Zasigur-no je ve} u djetinjstvu uz oca osje-tio ljepotu {ume, {to ga kasnijeusmjerava na njegov plodni `ivotniput. Tada{nju ~etverogodi{nju os-novnu {kolu zavr{ava u Ravnom,ni`u gimnaziju i prva dva razredavi{e gimnazije poha|a u Mostaru, adva posljednja gimnazijska razredau Dubrovniku, gdje i maturira1947. godine.

Iste godine upisuje se na Poljo-privredno-{umarski fakultet Sveu-~ili{ta u Zagrebu, smjer biolo{ki.Apsolvira 1950. i diplomira 1952.godine. Vojni rok odslu`io je uSremskoj Mitrovici i Zagrebu.

Prvo mu je radno mjesto Drvnaindustrija “Vrbas” u Banja Luci,gdje radi na poslovima proizvod-nje. Tu ostaje samo godinu dana,jer se ve} po~etkom 1954. godinezapo{ljava na ure|ivanju {uma uSarajevskoj taksaciji, koja kaosredi{nja ustanova ure|uje {ume ~i-tave Bosne i Hercegovine. Kao vri-jedan i sposoban in`enjer ubrzo seosamostaljuje kao taksator i {efSekcije.

Po~etkom 1959. godine prelaziu Sekciju ure|ivanja {uma Za-greb, koja izra|uje gospodarskeosnove po ~itavoj Hrvatskoj. Od1959. do 1975. godine djeluje u

Sekciji kao samostalni taksator iubrzo je izabran za {efa. Na tomradnom mjestu ostaje sve do 1990.godine, kada je umirovljen poslijeprometne nesre}e koja je zavr{ilakobno, amputacijom noge.

Uz dr`avne (dru{tvene) {umeSekcija za ure|ivanje {uma Zagrebure|ivala je i privatne {ume. Prvitakav program u Hrvatskoj izradilaje Sekcija 1969. godine po metodikoju je razradio ing. Ljevak za Gos-podarsku jedinicu Gornje Me|i-murje.

Zagreba~ka sekcija obavljala jeizra~un vrijednosti {umskih povr{i-na prilikom njihove prenamjene zainfrastrukturne potrebe (ceste, da-lekovode, naftovodi i sl.). Ljevako-

va metodologija utvr|ivanja vrijed-nosti {ume kori{tena je u Hrvatskoji u ostalim republikama biv{e Jugo-slavije. To je metoda koja je teme-ljena na neamortiziranoj vrijednosti{ume.

Stipe, kako smo ga od miljazvali, bio je zbog svoje dru`eljubi-vosti, po{tene i otvorene naravivrlo omiljen me|u kolegama, a smnogima i iskren prijatelj. Usprkoszna~ajnim uspjesima koje je posti-gao u struci, skromnost i dalje osta-je njegovo osnovno obilje`je. Svo-ju invalidnost stoi~ki je podnosio.Redovito je dolazio na sastanke go-di{njica svoje generacije. Zbog po-gor{anja zdravstvenoga stanja nijese mogao odazvati na sastanak ulistopadu 2004.

Bio je nje`an suprug i otac, {toje u potpunosti u skladu s njego-vom blagom i osje}ajnom naravi.

@ivot mu se gasi 12. sije~nja2001. godine, niti mjesec dana na-kon 77. ro|endana. Stipe Ljevakostavio je neizbrisiv trag u {umamana{e domovine koje je s ljubavljuure|ivao, unose}i tijekom rada svo-je spoznaje u smislu pobolj{anja{umarskih postupaka, ostavljaju}idobar putokaz nasljednicima.

Dragi Stipe, neka ti je vje~nahvala i slava za sva dobra koja suresila tvoj `ivot.

Pero Bevanda i Branimir Prpi}

IN MEMORIAM

STJEPAN LJEVAK, dipl. ing. {umarstva(22. prosinca 1927 – 12. sije~nja 2005)

“Ja jesam prah i `ivot i cijelost svjetlosti

i ni{ta vi{e” (Tin Ujevi})