191

5/28/2018 191

1/44

ASOPIS ZA POPULARIZACIJU UMARSTVAnBroj 191nGodina XV.nZagreb, studeni 2012.nISSN 1330 6480

Potpisani ugovori sa drvnomindustrijom

Ponaanje mujaka tijekomparenja

Odrani sindikalno umarskisusreti SIT-a

Suradnja s Hrvatskim umama:

Gljivarske aktivnosti

5/28/2018 191

2/44

Mjesenik Hrvatske ume n Izdava: Hrvatske ume d.o.o. Zagreb n PredsjednikUprave: Ivan Paveli n Glavni urednik: Goran Vincenc n Novinari: Irena Devi, MarijaGlava, Vesna Plee, Ivica Tomi i Goran VincencnUreivaki odbor: predsjednik Branko

Metri, Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran nAdresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101ne-mail:[email protected], [email protected]

Urednitvo se ne mora uvijek slagati s miljenjem autora teksta.

Naslovna stranica:Na bistroj vodi,Marinko Bonjakovi nZadnja stranica: Rujna jesen,Marinko BonjakoviGrafiko oblikovanje: Milivoj MilinTisak: Intergrafika TT d.o.o., Zagreb, Bistranska 19

Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORAnJedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; treina stranice (1/3) 1200kn; etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. nUnutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogue dijeliti). nU ovu cijenu nije uraunat PDV koji plaaoglaiva.

3 uvajmo zajedno plodove naih udesnih uma

4 Suradnja Hrvatskih uma s gljivarima

6 Strane delegacije zadovoljne vienim

7 Meunarodno savjetovanje za umarsku mehani-zaciju

8 Potpisani poticaji za drvnu industriju

9 Poekim umarima priznanje na Obrtnikomsajmu

9 Uspjean lov na obinog jelena

10 Mladi uvari prirode na Sovskom jezeru

11 Osnovci nauili saditi drvee i skupljali ir

Otvorena Staza predatora

12 Grad Dugo Selo dobio svoju prvu pounu stazu

13 Velike tvrtke u suradnji sa Hrvatskim umama

14 umari Unsko-sanskih uma posjetiliGorski kotar

u

ovombroju

impressum

16 Odrani Sindikalno umarski susreti SIT-a

19 Stoljetna tradicija uzgoja sadnog materijala

21 Tehnologijom optimizirati trokove

22 Zanimljiva vegetacija malenog otoia

24 Znaajan prilog povijesti goranskoga umarstva

25 Deset godina FSC certifikata u Hrvatskim umama

28 Prva EURAF konferencija o agroumarstvu

30 Invazivne vrste kukaca u umama Hrvatske

33 Ponaanje mujaka tijekom parenja

35 Zemlja s najmanjim umskim pokrovom u Europskoj uniji

37 Metasekvoja (Metasequoia glyptostroboides)

38 Podvig hortikulture 19. stoljea

41 udesna flora p orjeja rijeke Krke

42 Biljka za detoksikaciju organizma

43 U gostima kod kume ume

3Gljivarstvo

5/28/2018 191

3/44

uvajmo zajedno plodovenaih udesnih uma

gljivarstvo

TekstnFo

to:MiaMajnari

Komercijalni berai nakon to plate godinju ili mje-

senu lanarinu dobivaju od Ministarstva zatite oko-lia i prostornog ureenja iskaznicu s kojom mogu izume iznijeti do deset kilograma gljiva, dok su berai

za osobne potrebe ogranieni samo na dvije kile. Dnevne kar-ta stoji 50 kuna, tjedna 100 kuna, a mjesena 200 kuna, takoda svatko moe procijeniti koja mu je karta potrebna i kolikovremena provodi u berbi gljiva. Od plaanja su izuzeti lanovigljivarskih drutava koji plaaju godinju lanarinu od 80 do 100kuna. Oni dobiju dozvolu koja vrijedi uz osobnu iskaznicu, upla-ta godinje lanarine evidentira se na poleini iskaznice gljivicomu odreenoj godini.

Hrvatske ume kroz svoje uprave i u-marije primjenjuju Zakon o umama u

kojemu se za branje gljiva propisuju po-sebna pravila. Ovaj se zakon temelji nakonvencionalnom nainu gospodarenjaumama, a u potpunosti je usklaen sdirektivama Europske unije. Dio zakonakoji je najblii Europskoj uniji odnosise upravo na koritenje uma, umskihzemljita i proizvoda. Pravilnik o zatitigljiva, kojega je donijela Dravna upra-va za zatitu prirode, nalae tko, kada igdje smije brati gljive. Isto tako navede-ne su i zatiene vrste koje se ne smiju

brati osim u znanstveno istraivake svrhe. Postoje i mjesta nakojima je u potpunosti zabranjeno branje gljiva, a to su nacional-ni parkovi i posebni rezervati radi ouvanja razliitih prirodnihstanita. Brati se moe na ovim podrujima samo ukoliko je todozvoljeno zakonom.

Lugari posljednjih tjedana pojaano kontroliraju imaju li berai

potrebnu dozvolu i jesu li platili dnevnu, tjednu ili mjesenu kartu.Kazne za krenje ovih pravila idu i do 7000 kuna, tako da je svakiodlazak u umu bez dozvola zapravo veliki rizik za plaanje kazne.Isto tako postoje pravila branja kojih se svi moraju pridravati, jerje to izrazito vano kako se ne bi onemoguio ponovni rast gljivana tome mjestu. Gljive se smiju brati iskljuivo noem, nikakonekim drugim alatom kao to su lopata, grablje ili motika.

Poznata je izreka raste kao gljiva poslije kie, jer nakon svakenove kie nikne mnotvo novih gljiva i svi berai znaju da je danposlije najbolje vrijeme za odlazak u umu. Upravo ta brzina ra-sta ovih umskih plodova stvara ljutnju kod mnogih beraa, jer

im nije jasno zato je ovaj zakon na snazikada gljiva nikada nee nedostajati. Gle-

daju na to kao na jo jedan nain ubi-ranja sredstava za neto to nije potreb-no, ali ne razmiljaju da su za ouvanjeuma potrebna pravila kako ne bi dolodo izrabljivanja i pretjeranog koritenja.Mora postojati razlika izmeu branja zaosobne potrebe i za prodaju, ne mogu sesvi tretirati jednako. To su injenice kojetako funkcioniraju u cijelom zapadnomsvijetu, pa je vano da se i kod nas uvedetakva praksa kako bi mogli pratiti korakrazvijenijih zemalja.

Kako bismo ouvali nau umu i raznolika prirodna stanita,kako umskih plodova tako i ivotinja, vano je da se pridrava-mo regulativa navedenih u ovom Pravilniku, a i u svima ostalima,jer oni slue samo kako bismo na to bolji i kvalitetniji naingospodarili naim umama. n

Broj 191 lStudeni 2012. HRVATSKE UME 3

Aktualni pravilnik koji propisujekomercijalnu upotrebu gljiva napodruju Republike Hrvatske je

Pravilnik o zatiti gljiva iz 2002. godine(NN 34/02). Rije je o odredbama

kojima se propisuje doputena koliinabranja gljiva kako za osobne potrebe

tako i za komercijalne berae.

DOZVOLE

5/28/2018 191

4/44

HMGS osnovan je 10. lipnja2006. na poticaj pet gljivar-skih drutava. Time se, nakonvie desetljea postojanja glji-varstva u Hrvatskoj i samostalnog djelova-nja gljivarskih drutava, prvenstveno eljeloobjediniti njihov rad i razvijati organizira-ne oblike gljivarstva i mikologije te stvoriti

uvjete za razvitak ukupne gljivarske i miko-loke djelatnosti u Republici Hrvatskoj.Neki od osnovnih ciljevi saveza su:

pokretanje i organiziranje djelatnosti na zatiti i unapreenju ovje-kove okoline, a posebno na ouvanju ugroenih vrsta gljiva i njiho-vih stanita, kao i bioloke raznolikosti Hrvatske u cjelini;

poticanje i organizacija znanstvenih i strunih skupova iz podrujagljivarstva i zatite gljiva;

sudjelovanje u provoenju istraivakihprojekata iz podruja gljivarstva i zatitegljiva;

rad na osnivanju nacionalne mikolokezbirke i baze podataka;

promicanje mikoloke znanosti kod gra-ana i mladei te organiziranje i provoe-nje odgojno-obrazovnog i kulturnog rada

meu gljivarima; njegovanje gljivarske etike, razvijanje ovjekoljublja, nesebinosti teispravnog odnosa prema prirodi i smisla za njeno ouvanje;

organiziranje i struno osposobljavanje lanstva kroz gljivarske kole,seminare, predavanja te provoenje ispita za zvanje determinatoru nekoliko stupnjeva;

suradnja sa znanstvenim institucijama i drugim srodnim subjekti-ma na razvitku zajednikih programskih ciljeva, a posebno razvitku

gljivarstva te njihovom drutvenom vrednovanju; usmjeravanje, praenje i usklaivanje djelovanja

gljivarskih i mikolokih udruga i drutava.Ugovorom o poslovnoj suradnji lanovima

HMGS-a omoguen je, bez naknade, obilazak

stanita gljiva na cjelokupnom podruju kojimagospodare Hrvatske ume, a HMGS se obave-zao bez novane naknade educirati djelatnike

Moda je manje poznato da su u svibnju2011. godine Hrvatske ume sklopiles Hrvatskim mikoloko gljivarskimsavezom (HMGS) ugovor o poslovnoj

suradnji.

gljivarstvo

TekstnF

oto:OliverVlaini

lanska iskaznica Hrvatskoga mikoloko gljivarskog saveza

4 HRVATSKE UMEBroj 191 lStudeni 2012.

Suradnja Hrvatskih uma

s gljivarima

GLJIVARSKE AKTIVNOSTI

Bogatstvo hrvatskih uma

5/28/2018 191

5/44

Hrvatskih uma za pouzdano prepoznavanje najeih gljiva s po-druja RH s posebnim naglaskom na zatiene vrste gljiva. lanoviHMGS-a svoje pravo iz Ugovora ostvaruju predoenjem vaee lan-ske iskaznice HMGS-a. Formirano je zajedniko tijelo od dva lanasvake ugovorne strane koje je zadueno za praenje provedbe Ugovorai rjeavanje eventualnih nesuglasica mirnim putem. Ugovor je potpi-san na dvije godine s mogunou produenja.

Temeljem Ugovora dosada su organizirana samo dva predavanja.Prvo predavanje odrano je 2011. godine za zaposlenike UP Vin-kovci, a predava je bio glavni tajnik HMGS-a, prof. Branko Bartoli,determinator mentor. Karlovaki ogranak HD-a prijavio je preda-vanje u svrhu strunog usavravanja ovlatenih inenjera Hrvatske ko-more inenjera umarstva i drvne tehnologije. Predavanje je odrano

13. listopada u lovakoj kui Muljava, a nazono je bilo dvadesetaksluaa. Ispred HMGS-a predava je bio predsjednik saveza DragutinVahtari, determinator mentor. Prema miljenju nazonih predava-nje je bilo jako korisno i praktino. Postoji mogunost dodatne eduka-cije kao i eventualne provjere uspjenosti provedene edukacije.

Muljava i ove godine okupila gljivare

Podruje Petrove gore oduvijek je bilo poeljno odredite zasakupljanje gljiva. Osim lokalnog stanovnitva tamo su dolazilisakupljai i iz udaljenijih krajeva. Jo i danas se spominju godinekada su ljudi od prihoda dobivenih prodajom gljiva veletrgov-cima mogli kupiti i osobno vozilo. Posljednjih godina nakon

obnove lovakog doma Muljava, taj prostor je postao mjestookupljanja i druenja gljivarskih drutava iz Hrvatske i susjednihzemalja Slovenije te Bosne i Hercegovine.

Susreti se odravaju u sklopu karlovakoga gljivarskog tjednakoji je ove godine dostigao svoje 27. izdanje. Organizator mani-festacije je Gljivarsko drutvo Karlovac, a prvo okupljanje naMuljavi, uvijek prve listopadske subote, bilo je 2008. godine.Ovogodinji susret okupio je 6. listopada oko etiri stotine glji-vara. Lijepo vrijeme iskoristili su za etnju po okolnim umamai povratak s koarama punim gljiva. Za manje upuene orga-

nizirana je determinacija gljiva koju je predvodio poznati gljivarprof. dr. sc. Romano Boac s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.Takoer je odrano polaganje ispita za determinatore i determi-natore pripravnike pred komisijom Hrvatskoga mikoloko gljivarskog saveza. Ispit se sastojao od usmenog dijela iz sistema-tike i morfologije gljiva te pismenog dijela iz poznavanja gljivapronaenih u okolici Muljave. Gastronomski dio sastojao se od

graha i gljivarskog gulaa. Gljivarski tjedan zapoeo je u nedjelju30. rujna otvorenjem izlobe gljiva u karlovakoj galeriji Ulak.Ostali dio programa gljivarskog tjedna sastojao se od izlobe slikana temu gljiva, predavanja mr. sc. Dubravka unovia Gljivei stanita i prezentacije knjige prof. Tomislava Lukia Tok-sikologija gljiva. Zavretak je bio u nedjelju 7. listopada tradi-cionalnim izletom za graanstvo Pounom stazom Kozjaomkoju su 2004. godine zajedniki napravili karlovaka podrunicaHrvatskih uma i karlovaki ogranak Hrvatskoga umarskogdrutva.

Program edukacije sastoji se od sljedeeg:1. Uvodni dio

Ugovor o meusobnim odnosima Hrvatskih uma i Hrvatskogmikoloko gljivarskog saveza (kratki prikaz ugovornih obaveza)

Prezentiranje lanske iskaznice HMGS-a Svijet gljiva

to su to gljive? (kratko izlaganje )Uvod u morfologiju gljiva (najosnovniji prikaz)Skraena sistematika gljiva (kratko objanjenje vezano na Asco-

mycete i Basidiomycete)2. Pravilnik o zatiti gljiva (kratki prikaz)3. Prikaz gljiva odreenog podneblja (mikro lokacije)

Gljive u slici i rijei

Prikaz gljiva na stanitima (slikovni materijal 60 fotografija uzstruno opisivanje pojedinih vrsta gljiva najeih u podnebljuza koje se predavanje priprema.

Nakon teoretskog dijela mogu je obilazak stanita gljiva na odre-enom podruju zavisno od situacije koje diktiraju vremenski uvjeti. n


Na gljivarskom druenju na Muljavi

5/28/2018 191

6/44

Delnice su bile domain sastanka

Organizacijskog odbora 45. EFNSnatjecanja u skijakom biatlonu kojee se u veljai idue godine odrati

u Gorskom kotaru. Sastanku jeprisustvovalo 37 predstavnika iz brojnih

europskih zemalja koji su se mogliuvjeriti u kvalitetu borilita i smjetajnih

kapaciteta Gorskog kotara, a ljubazniGorani iskoristili su priliku kako bi

predstavili i svoju turistiku ponudu.

Kao to je ve poznato, Hrvatska, tj. Gorski kotar, do-maini su 45. po redu natjecanja u nordijskom bia-tlonu za umare koje se odrava pod organizacijskomkapom EFNS-a (Europische Forstliche NordischeSkiwettkmpfe) od 17. do 23. veljaeidue godine. Veliko je to priznanje zahrvatske umare, ali i obaveza, stoga su seorganizacije prihvatili, pored Hrvatskogumarskog drutva, i Hrvatske ume. Nanjihov poziv, krajem rujna, u Delnice sudoli predstavnici europskih reprezentaci-ja kako bi dogovorili tehnike detalje ve-zane za natjecanje. Svi predstavnici bili susmjeteni u ugodnim ambijentima hotelaRisnjak, gdje su odrana sva predavanja,te pansiona Lovaki dom.

Prvoga dana odran je sastanak Uprav-nog odbora EFNS-a na kojem su trae-ni detaljni podatci o tijeku priprema zanatjecanje, tjednim programima, pripre-

mi borilita te dogovori oko ceremonijaotvaranja i zatvaranja natjecanja. Uslijedi-lo je pie dobrodolice gdje su sve prisutne pozdravili lan UpraveHrvatskih uma i predsjednik Organizacijskog odbora 45. EFNS-aIvan Itok, delniki gradonaelnik Marijan Plee te predsjednikEFNS-a Gunnar Olofsson.

Idueg dana odrana je Jesenska sjednica Organizacijskogodbora na kojoj je delegatima ekipa predstavljen program ek-skurzija koje e biti organizirane za goste iz Europe za vrijemetrajanja natjecanja. Tajnik Hrvatskog umarskog drutva, Da-mir Dela, ukupno je predstavio 7 planiranih ekskurzija koje eprikazati hrvatsko umarstvo od Mediterana do nizinskih uma.

Uslijedio je terenski dio sjednice gdje su delegati posjetili bori-lite na Vrbovskoj poljani pored Begovog Razdolja. Uvjerili suse da radovi idu svojim tijekom i zadovoljavajuim tempom,a predstavnike su zanimali i najsitniji detalji vezani za stazu,strelite, gledalite, parking i sl. Gospodin Siegfried Kaltenbach

(Njemaka), koji je u EFNS-u zaduen za tehniku kontroluobjekata izrazio je veliko zadovoljstvo dosad uinjenim rado-vima.

Goranski umari iskoristili su priliku te su gostima predstavilii ljepote svojega kraja. Delegate su prvoodveli na obilazak Park ume Golubi-njak i na poznato Fuinsko jezero gdjesu gosti imali prilike voziti se u novom,ekoloki prihvatljivom brodu za turiste.Vrhunac je svakako bio odlazak u Opati-ju te prezentacija hotela Millenium, kojaje goste ostavila bez daha.

Predsjednik EFNS-a Gunnar Olof-sson (vedska) bio je i vie nego zadovo-ljan vienim, pohvalivi kompletni Or-ganizacijski odbor 45. EFNS-a na elusa lanovima Uprave H d.o.o. IvanomItokom i Marijom Veki. Prisutni suse sloili da je Organizacijski odbor na-pravio veliki dio posla te da nam pred-

stoji jo jedno natjecanje koje e svimaostati u lijepom sjeanju. Gosp. Itok

se u ime Organizacijskog odbora zahvalio na rijeima zahvalete poelio prisutnima puno uspjeha na natjecanju u veljai. Natemelju vienog sigurni smo da e ovo natjecanje biti jo jednavrhunska prezentacija hrvatskog umarstva u Europi. n

dog

aaji

TekstnF

oto:GoranVincenc

lanovi uprave sa predsjednikom EFNS-a Gunnarom Olofssonom

Delegati u obilasku borilita


Strane delegacijezadovoljne vienim

EFNS

5/28/2018 191

7/44

dog

aaji

TekstnF

oto:dr.sc.DamirKlobuar

Sudionici savjetovanja na plenarnoj sekciji

FORestry MEChanization (od 1994. djeluje pod akronimomFORMEC) je meunarodna znanstvena mrea koja primar-no prouava i promie primjenu mehanizacije pri umskimradovima te okuplja znanstvenike i strunjake, koji se bavepridobivanjem drva, otvaranjem uma i mehaniziranjem umarskihradova. Povijest FORMECA see u 1966. godinu kada je u Zvolenu(biva ehoslovaka) odrano prvo savjetovanje. Poetna savjetova-nja okupljala su znanstvenike iz Istone i

Srednje Europe. Protekla 44 savjetovanjaorganizirana su irom Europe, od Grke najugu do vedske na sjeveru, odnosno Rusijena istoku do vicarske na zapadu. Danas jeFORMEC jedan od najznaajnijih skupo-va u podruju umarskoga inenjerstva. 45.FORMEC, po trei put u Republici Hr-vatskoj, odran je pod naslovom Concern,Knowledge and Accountability in Today'sEnvironment / umarske tehnike i tehnologije: briga, znanje i odgo-vornost u dananjem okruenju. Uz glavne organizatore umarskifakultet Zagreb i mreu FORMEC, suorganizatori savjetovanja suIUFRO (International Union of Forest Research Organizations / Me-unarodna udruga istraivakih organizacija u umarstvu), Hrvatskakomora inenjera umarstva i drvne tehnologije, Hrvatske umed.o.o. Zagreb, Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Ministar-stvo poljoprivrede, Hrvatsko umarsko drutvo, Akademija umarskihznanosti i Hrvatska gospodarska komora.

Organizator je za glavne ciljeve i razloge odravanja savjetovanjaistaknuo:1) Predstavljanje najnovijih rezultata, dosadanjih dostignua i novih

ideja koje se javljaju u podruju umarskih tehnika i tehnologije i upodruju planiranja umskih radova,

2) Promoviranje suradnje i razmjena znanja i iskustava meu umar-skim znanstvenicima, istraivaima i strunjacima koji djeluju upraksi.Sukladno postavljenim ciljevima, glavne teme ovogodinjeg FOR-

MEC savjetovanja su: Sustavi i tehnologije pridobivanja drva Planiranje i upravljanje mreom umskih prometnica Ekoloki uinkovite tehnologije u umarstvu Proizvodnja biomase i njezina uporaba

Logistika i optimizacija transporta umarstvo i drvna industrija u suglasju s naelima potrajnoga gos-

podarenja Radni dizajn i poslovno upravljanje u umarstvu Ergonomija i sigurnost pri umskim radovima Informatike tehnologije i daljinska istraivanja Potrajno i odrivo ureivanje i uzgajanje uma.

Najvei broj radova prezentiran je pod

temama: sustavi i tehnologije pridobiva-nja drva, ekoloki uinkovite tehnologije uumarstvu, proizvodnja biomase i njezinauporaba te planiranje i upravljanje mreomumskih prometnica. Nakon promijeneslubenog jezika iz njemakog u engleskijezik znatno se poveava broj FORMECsudionika. Naime, od poetnih trideset doetrdeset sudionika, na posljednjim savjeto-

vanjima njihov broj je vei od dvije stotine. Tako je i FORMEC 2012.okupio strunjake i znanstvenike gotovo iz itavog svijeta: savjetovanju je prisustvovalo 244 sudionika, od ega 98 iz Hrvatske,

a 146 iz inozemstva, sudionici savjetovanja dolaze sa 5 kontinenata, iz 32 zemlje, od ega

22 europskih i 10 izvan europskih zemalja, tijekom skupa predstavljeno je 94 oralna i 68 poster izlaganja, rad se odvijao u 1 plenarnoj sekciji, 16 podijeljenih (tematskih) sek-

cija i 1 poster sekciji.Stoga je opravdano, prilikom otvaranja predsjednik Organizacij-

skog odbora, prof. dr. sc. Tibor Pentek naveo da je ovogodinji FOR-MEC najvee meunarodno znanstveno savjetovanje u podruju u-marskoga inenjerstva u Europi i u Svijetu u 2012. godini.

Hrvatski znanstvenici, istraivai i strunjaci iz prakse predstavili supetnaest radova (najvei broj od strane djelatnika umarskog fakulte-ta). Od strane djelatnika Hrvatskih uma d.o.o. Zagreb, prezentacijuradova su odrali: dr. sc. eljko Tomai i dr. sc. Damir Klobuar.

Radovi s FORMEC 2012. publicirani su u zborniku savjetovanja(CD ROM ISBN 978-953-292-025-3), dok je deset radova oda-brano za tisak u asopisu CROJFE Croatian Journal of Forest Engi-neering (2012/ Volume 33/ Issue 2). FORMEC 2013. odrat e se uStralsund (Njemaka). n

U organizaciji umarskog fakultetaSveuilita u Zagrebu i mree FORMECodrano je 45. meunarodno znanstveno

savjetovanje FORMEC 2012. Dubrovnik (Cavtat) od 8. do 12.

listopada 2012. godine.

asopis CROJFE


Meunarodno savjetovanjeza umarsku mehanizaciju

FORMEC 2012.

5/28/2018 191

8/44

Potpisanipoticajiza drvnuindustriju

Zagrebaki velesajam bio je domain jo jednog izdanjaAmbijente koju je u ime pokrovitelja Ministarstva po-ljoprivrede otvorio resorni ministar Tihomir Jakovina.Iako je broj izlagaa bio znatno manji nego prijanjihgodina, za to je oito kriva gospodarska situacija u Hrvatskoj isvijetu, prateih dogaaja nije nedostajalo pa je tako uprilienosveano potpisivanje ugovora Ministarstva poljoprivrede sa drvo-preraivaima kojima se reguliraju poticaji za proizvodnju u drv-noj industriji. Resorni ministar Tihomir Jakovina pred brojnim

je novinarima i uzvanicima sklopio poticajne ugovore sa drvopre-raivaima, a rije je o nepovratnim nenamjenskim sredstvimau vrijednosti od 59,5 milijuna kuna, koje je podijeljeno izmeu

160 drvopreraivaa koji su zadovoljili uvjete natjeaja. Ministarje naglasio i vanost projekta Drvo je prvo preko kojeg je do sadauloeno 11,5 milijuna kuna, a samo u 2012. godini 1,5 milijun.

Ministar Jakovina je istakao i vanost drugih ministarstava te jeposebno naglasio doprinos Hrvatskih uma koje kroz razliite be-nefite potpomau drvnu industriju.

Vjerojatno najzanimljiviji dogaaj bila je panel rasprava natemu Mogunost hrvatske drvne industrije na tritu EU nakojoj su sudjelovali ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, la-nica Uprave Hrvatskih uma Marija Veki, predsjednik Hrvatskegospodarske komore Nadan Vidoevi te predsjednik Udruenjadrvnopreraivake industrije HGK-a Zdravko Jeli.

U drvnoj industriji postoji niz aktivnih hendikepa, poputnerealnog teaja kune, to je za posljedicu dovelo do orijentacijena poluproizvod, a ne finalni proizvod. To treba promijeniti kako

bi bili konkurentniji u EU istakao je predsjednik HGK NadanVidoevi.Zdravko Jeli je nedavno bio u posjeti Kini i Vietnamu te se

uvjerio u njihove proizvodne kapacitete. S obzirom na jeftinu rad-nu snagu, jeftinije energente i do 40 % te na dravne subvencije nakoliine i izvoz od 15 % hrvatski se drvopreraivai teko moguuhvatiti u kotac sa takvim konkurentima, no ono to daje nadu jeinjenica da u hrvatskim umama raste najbolja mogua sirovinas kojom se moe raditi vrhunski namjetaj najvie kvalitete koja sene moe usporeivati sa jeftinom robom s istoka.

lanica Uprave Hrvatskih uma, Marija Veki, istakla je potre-bu za partnerskim odnosom drvopreraivakog sektora i Hrvat-skih uma na obostrano zadovoljstvo. Hrvatske ume zalau se za

trine cijene, a subvencije e ii onim preraivaima koji izvozefinalne proizvode. Hrvatske ume su ograniene etatom i injenicaje da robe vrhunske kvalitete nee biti za sve naglasila je Veki.

Hrvatske ume e ii na sklapanje viegodinjih ugovora sa kup-cima, tako da e se 70% robe prodavati preko ugovora, a ostatakna licitacijama. Ugovore e prvenstveno moi potpisati preraivaikoji imaju vei stupanj finalne proizvodnje. Taj bi korak ujednotrebao dodatno motivirati domau drvnu industriju za poveanostvaranje dodatne vrijednosti u zemlji. Visina cijene koju e poje-dini kupci plaati nee ovisiti o ugovoru kao takvom, ve o rabatukoji e imati prema stupnju finalizacije proizvodnje.

Na kraju je zakljueno kako hrvatski preraivai imaju odlian

brend u slavonskome hrastu koji domaa drvna industrija ne smijeolako shvatiti. Stoga je jasna elja za motivacijom onoga dijela in-dustrije koji taj brend moe iskoristiti. Takoer e se voditi raunas kime e Hrvatske ume potpisivati ugovor, kako se ne bi doveli usituaciju da potraivanja postanu teret poslovanju firme. n

Na Zagrebakom velesajmu sveano je

otvoreno jo jedno, 39. po redu, izdanjemeunarodnog sajma namjetaja,

unutarnjeg ureenja i pratee industrije Ambienta, koje se odravalo

od 10. 14. listopada. Iako znatnoskromnije nego proteklih godina,

izlagai, meu kojima su bile i Hrvatskeume, imali su prilike predstaviti sveto industrija namjetaja ima novoga

ponuditi u dizajnu i ureenju interijera.

AMBIENTA 2012.

dog

aaji

TekstnF

ot

o:GoranVincenc

Na panel raspravi

Sveano potpisivanje poticajnih ugovora


5/28/2018 191

9/44

Poekimumarimapriznanje naObrtnikomsajmu

Uspjeanlov naobinog

jelena

UUsportskoj dvorani Grabrik, u Poegi, odran je od 21.do 23. rujna 13. obrtniki i poduzetniki sajam. Na ovojtradicionalnoj manifestaciji u organizaciji Obrtnike ko-more Poeko-slavonske upanije okupilo se ak 170 izla-

gaa na 90 tandova. Sajam je otvorio predsjednik Hrvatske obrtnikekomore Dragutin Ranogajac, istaknuvi kako je ovo prigoda da hrvat-ski obrtnici pokau ono najbolje to imaju, ali i da nau nove kupce.

Izloeni su bili i ocjenjeni svi trofeji. Ocjenjivanju je bilo na-zono svekoliko lovno osoblje ukljueno u lov tijekom rike.

Ovaj lov rezultat je uspjenosti rada na uzgoju jelenskedivljai u delnikoj podrunici tijekom cijele godine - istie

dr. sc. Dario Majnari rukovoditelj Odjela za lovstvo. U komerci-jalnom lovu odstrijeljena su 23 grla mujaka obinog jelena, to je80 posto godinjeg plana odstrela. Steena su dva jelena u vrijed-

KONFERENCIJE U LOVITIMA DELNIKE PODRUNICE

dog

aaji

Tekst:VesnaPleenF

oto:DarioMajanari

TekstnF

oto:IvicaTomi

Lijepo ureeni izlobeni prostor Hrvatskih uma

Meu brojnim izlagaima sudjelovale su i Hrvatske ume (UPPoega) iji je izlobeni prostor po veliini, raznolikosti i ureenostizasigurno bio najljepi na sajmu te zaslueno osvojio 1. mjesto i dobiopriznanje za najureeniji tand. Poeki umari izloili su proizvodedrvne galanterije (stolove, klupe, stolce i dr.), stara umska orua tehortikulturne sadnice iz rasadnika Hajderovca. Posjetitelji su moglividjeti i atraktivnu vrtnu sjenicu Smrak te drvenu kuicu za razliitenamjene.

Sajam je imao i niz popratnih sadraja, meu kojima izdvajamo:tradicionalnu akciju Hrvatske gospodarske komore Drvo je prvo,upanijsko ocjenjivanje meda, modnu reviju, degustaciju vina i pri-premu lovakoga obanca. Glavni pokrovitelj bila je upanija Poeko- slavonska, a meu brojnim uzvanicima i gostima bio je i predstavnikHrvatskih uma Draen Dumani, voditelj UP Poega. n

nosti srebrne i deset u vrijednosti bronane medalje, to je dobra

trofejna vrijednost za goranska lovita. Najuspjenija u lovu bila jeumarija Klana, dok je najjae grlo odstrijeljeno na podruju u-marije Vrbovsko, trofejne vrijednosti 205,49 CIC toaka. Najvielovaca na jelena bilo je iz nae zemlje te susjedne Italije i Slovenije.

Ve traju i pripreme za jesenski lov medvjeda. n

Meu brojnim izlagaima sudjelovale su i Hrvatskeume (UP Poega) iji je izlobeni prostor po

veliini, raznolikosti i ureenosti bio najljepina sajmu, zaslueno osvojio 1. mjesto te dobiopriznanje za najureeniji tand.

Poetkom listopada u lovakoj kui Smrekova dragaumarije Tre delnike podrunice Hrvatskih uma,

odrana je zavrna sveanost ocjenjivanja trofeja

obinog jelena.

LovniciSlavkoMedvedi DamirProkopovi snajvrednijimtrofejimajelena

Izloenetrofejeobinogjelena


5/28/2018 191

10/44

dog

aaji

TekstnF

oto:IvicaTomi,Arhiv

Mladi uvari prirode na

Sovskom jezeruavna ustanova za upravljanje zatienim podrujem Poeko slavonske upanije obavlja djelatnost zatite, odravanja i promi-canja zatienih prirodnih vrijednosti. Cilj ustanove je zatita iouvanje izvornosti prirode, osiguravanje neometanog odvijanjaprirodnih procesa i odrivoga koritenja prirodnih dobara. U

sklopu godinjega programa zatite prirode, ustanova je osmislila pro-jekt Mladi uvari prirode ija je svrha razvijanje orijentacije kolskedjece, u dobi od 10 do 14 godina, prema prirodi i prirodnim vrijedno-stima. Na taj se nain djeca pridobivaju za aktivnu brigu i ukljuivanjeu programe zatite prirode na upanijskoj razini.

Provodei projektne aktivnosti zaposlenici Javne ustanove organizi-rali su kod Sovskoga jezera, znaajnog prirodnoga krajobraza na Dilj -gori, druenje s uenicima, uglavnom estih razreda, i njihovim nastav-nicima iz est upanijskih osnovnih kola (dvije iz Poege, iz aglina,Kutjeva, Trenkova i Poljane). Uenicima su podijeljene prigodne kape,majice, naprtnjae i radne biljenice, a svaka kola dobila je po jedandvogled, kompas i povealo. Tijekom praktinoga terenskog rada mla-di su uvari prirode, u pratnji uitelja i trenera ove ustanove, nauilikako se treba ponaati u prirodi te se snalaziti (orijentirati) pomou

karte i kompasa. Osim toga, doznali su o nadzornicima (uvarima)prirode, ouvanju bioloke raznolikosti, znaenju kljunih pojmovaiz zatite prirode, a prepoznavali su vrste drvea po izgledu lista te po-jedine vrste ptica. Proli su pouno-tematskom stazom Sovsko jezero,koja se protee u duini oko 1500 m, a koju je lani postavila Javnaustanova, radei i na ureenju jezerskog okolia. Na stazi se nalazi 12informacijskih ploa o raznolikom biljnom i ivotinjskom svijetu tegeoloko - arheolokim i povijesnim osobitostima. Jezero u blioj idaljoj okolini okruuju ume, a preteit dio umskih sastojina pripadazajednici hrasta kitnjaka i obinoga graba i zajednici bukve. Specifine

su zajednice diljskoga podruja umska zajednica hrasta medunca i cr-noga jasena te obine bukve s klokoikom. Poeki umari gospodareovim umama koje su u sastavu umarije aglin i Gospodarske jedini-ce Sjeverni Dilj aglinski. Aktivno surauju sa upanijskom Javnomustanovom za upravljanje zatienim podrujem te su zainteresirani zazatitu i unapreenje ovoga znaajnog krajobraza.

Mladi uvari prirode prisustvovali su sveanom otvorenju novoiz-graenoga drvenog vidikovca na brdu iznad Sovskoga jezera (predjelDegman). Vidikovac ima dvije razine (etae), visok je oko 13 m, s nje-ga se prua krasan pogled na znatan dio Poeke kotline, a za lijepogavremena i na katedralu u akovu. Otvaranju su bili nazoni pred-stavnici Javne ustanove, koja je s Ministarstvom turizma financirala

izgradnju ovog objekta, upanijski i opinski elnici te predstavniciHrvatskih uma (umarija aglin). Na kraju projekta, kojega je ovegodine sufinancirala Zaklada Adris, uenici su svojim trenerima do-stavili uspjeno popunjene radne biljenice. Nakon toga im je uruenapotvrda o uspjenom svladavanju svih zahtjeva za poetak djelovanja usvojstvu mladih uvara prirode. n

U pratnji uitelja i trenera Javne ustanove za

upravljanje zatienim podrujem Poeko-slavonskeupanije, mladi uvari prirode nauili su kako setreba ponaati i orijentirati u prirodi, prepoznavativrste drvea po izgledu lista te pojedine vrste ptica.

EKOLOGIJA I KOLSTVO

J

Vidikovac iznad Sovskoga jezera kola u prirodi na Pounoj stazi

Predstavnici Javne ustanove za upravljanje zatienimpodrujem Poeko-slavonske upanije


5/28/2018 191

11/44

Tekst:Goran Vincenc nFoto:I. Franji

Nastavljena je suradnja Meunarodne eko kole Voltinoi UP Zagreb. Nakon niza uspjeno realiziranih proje-kata i odline suradnje, uenici su ove godine posjetiliHrvatske ume kako bi ostvarili ovogodinji zadatak natemu Sadimo, jer ume trebamo. Djevojice i djeaci od petogdo osmog razreda sudjelovali su u brojnim aktivnostima, pa su takopetai i osmai skupljali ir u umariji Dugo Selo, estai su sadilirepromaterijal u rasadniku Lukavec, dok su sedmai sadili hrastovesadnice u umariji Velika Gorica. U umariji Velika Gorica djecu

su doekali revirnici Davorin Sila i Josip Beuk. Sila je djeci objasniopostupak sadnje hrastova na terenu, nakon ega su uenici prionulina rad uz puno smijeha i zabave. No da su ozbiljno shvatili posao go-vori podatak da je 80 uenika posadilo 400 sadnica hrasta lunjaka.Nita manje vrijedni nisu bili njihove kolege iz estog razreda koje suu rasadniku Lukavec upoznavali sa rasadniarskom proizvodnjom testrojevima koji se upotrebljavaju u proizvodnim procesima. aci sunakon toga prionuli na rad te je njih 63 posadilo 250 sadnica imirai tuja. Slino je bilo i u Dugom Selu gdje je 45 uenika petog razredate 54 uenika osmog razreda sakupljalo ir u gospodarskoj jedinicirnovak i pri tom su uspjeli sakupiti 100 kg ira. Cijela akcijadio je projekta kola u umi, uma u koli u koju su se, osim O

Voltino, prikljuile i druge eko kole. Uprava uma Zagreb surauje saO Voltino jo od 2008. godine sa razrednim projektom za prvaie kao uma. Hvale vrijedan projekt kole su odlino prihvatile, zbogega se nadamo da e biti aktivan i u budunosti, a najbolji je to pri-mjer koliko Hrvatske ume ulau u edukaciju najmlaih. n

edan od takvih projekata u kojem su sudjelovale Hrvatske ume,delnika podrunica umarija Gerovo, je otvorenje, sredinomrujna, umske etnice s impresivnim nazivom Staza predatora.Ova po svemu jedinstvena etnica u Hrvatskoj dugaka je oko

1,7 km, uz njene puteljke postavljene su makete vuka, medvjeda i risau prirodnoj veliini. Sline makete izraene i za ostale ivotinje, lisicu,tetrijeba, srnjaka, jelena i vepra. Uz svaku od njih postavljene su infoploe s podatcima o svakoj od ivotinja, cijelom duljinom staze po-stavljene su i table s eko porukama. Ne treba ni sumnjati koliko e ova

staza znaiti za posjetitelje koji e se uz uivanje u prirodi istodobnomoi educirati o ivotinjskom svijetu koji obitava u umama Gorskogkotara. Najnia toka staze, koja zapoinje uz podrunu kolu u Tru,je 816 metara nad morem, dok se najvia toka nalazi na visini od 835metara. Krunog je oblika, za puni obilazak staze potrebno je oko satvremena hoda.

Idejni zaetnici staze su direktor Turistike zajednice Grada abraeljko Loknar i Katarina Le, koji su shvatili da je goranski kraj je-dan od rijetkih u Europi koji na svom podruju ima pravo bogatstvoivotinjskog svijeta, pa tako i ova tri predatora vuka, risa i medvjeda.Makete ivotinja izradio je Alen Le, financijski staza je ostvarena za-hvaljujui Gradu abru i Primorsko - goranskoj upaniji.

Treba naglasiti da e imati vrlo bitno mjesto u turistikoj ponudiovog dijela Gorskog kotara.Tijekom idue godine, ovaj projekt bit e upotpunjen obiljeava-

njem karakteristinih biljaka uz stazu, na isti nain kako je to naprav-ljeno sa ivotinjama. n

Jesen je idealno godinje doba za odlazak u prirodu.To znaju i brojni prosvjetni radnici koji su ovih dana

poveli uenike u ume diljem lijepe nae kako biih kroz terensku nastavu i praktine radionice tobolje upoznali sa teorijom koja ih eka ove kolske

godine. U organizaciji Hrvatskih uma, Uprave uma

podrunice Zagreb organizirana je terenska nastava zaMeunarodnu eko kolu Voltino iz Zagreba.

Osnovci nauilisaditi drvee i

skupljali ir

OtvorenaStaza

predatora

PROJEKT KOLA U UMI, UMA U KOLI NA PODRUJU TRA

dog

aaji

Tekst:VesnaPleenF

oto:BorisPlee

Hrvatske ume jedan su od vrlo bitnihimbenika svekolikog drutvenog

i gospodarskog razvoja nae zemlje. Brojneaktivnosti u naem drutvu temelje se

i ostvarene su zahvaljujui strunoj ili pakfinancijskoj pomoi ove dravne tvrtke.Mnogo je projekata poglavito vezano uz

umu, zatitu okolia, ekologiju ostvarenouz pomo Hrvatskih uma kako na lokalnojtako i na dravnoj razini.

J

U rasadniku Lukavec

Otvorenje staze predatora


5/28/2018 191

12/44

Zajedniki projekt Odjela za ekologiju zagrebake podru-nice Hrvatskih uma, umarije Dugo Selo, umarskogdrutva, ogranka Zagreb i Meunarodne eko kole FranGalovi iz Zagreba, a sve pod medijskim pokroviteljstvomradio Martina, priveden je kraju. Staza je ukupne duine 4 km i prola-zi kroz etiri odjela gospodarske jedinice Duboki jarak. Poetak stazeje na Martin Bregu, nastavlja se prema Cerju, a zavrava na glavnojprometnici Zagreb Bjelovar, na ulasku u Grad Dugo Selo. Na stazise nalazi 15 informativnih tabli za koje su teme i tekstove osmislili

Irena Franji, struna suradnica za ekologiju, Tomislav Bari, revirniki profesorica Melita Matan sa svojom eko grupom. Ugodan jesen-ski dan bio je idealan za otvorenje i etnju pounom stazom Martinbreg. Sveanom otvorenju nazoili su mnogi ugledni gosti iz GradaDugo Selo Ivan Gereci, zamjenik gradonaelnika Dugog Sela, Stje-pan Bertek, predsjednik Gradskog vijea Dugo Selo, kao i ravnatelji/ceoblinjih osnovnih kola i vrtia. Domain i upravitelj umarije DugoSelo, gospodin Mirko Serti, pozdravio je sve goste upoznavi ih saumarskom djelatnou i radom umarije na ovom podruju.

Cilj ovog projekta je podizanje svijesti kod djece i odraslih o vri-jednosti ume kao znaajnom bogatstvu. uma + voda + zrak znaiivot. Da bi sve to tako ostalo moramo osvjeivati mlau generacijuda umu koriste radi zdravog ivota, a ne kao odlagalite smea re-kao je Serti. Predsjednik Hrvatskog umarskog drutva Zagreb, gosp.Damir Mikulin, rekao je da je ovo samo jedan projekt u nizu koje suu planu Upravi uma podrunici Zagreb, te kako je cilj u svakoj od 12umarija otvoriti jednu umsko pounu stazu koju e koristiti prijesvega djeca i mladi, a naravno i svi graani zaljubljenici u prirodu.

Grad Dugo Selo dobio svoju

prvu pounu stazu

POUNA STAZA MARTIN BREG

Koordinatorica projekta, ga. Irena Franji, prezentirala je prisut-nima nain rada pri izradi i osmiljavanju staze, uz naglasak da se nadijelu trase poune staze nalazilo divlje odlagalite otpada koje su rad-

nici umarije Dugo Selo i uenici O Fran Galovi sanirali. Jedan odciljeva izrade ove poune staze je sprijeiti daljnje odlaganje otpada uumi. Kao zatitni znak staze uenici su odabrali lik zeca koji je ujednopostavljen i kao putokaz koji posjetiteljima omoguuje da samostalno,bez vodia prou stazom. Pratite znak zeca i neete se izgubiti, na-alila se Franji.

Ravnateljica kole Fran Galovi, ga. Blaenka Jurii Mra, odsrca je zahvalila djelatnicima Hrvatskih uma na brizi za mlade gene-racije te izrazila elju za daljnjim zajednikim eko djelovanjem. Onisu ujedno, zajedno sa djelatnicima umarije, na ureenju staze radilipunu godinu te apeliraju na sve graane da ne bacaju otpad u umu.Ovaj me projekt osvijestio da moram uvati umu. Doi u ovdje

s roditeljima i prijateljima kako bi im pokazala stazu koju sam i jaureivala. Iznenaena sam prekrasnim stablima, a prvi put sam vidjelapjegavog dadevnjaka, rekla je Lana Balek, uenica 8. d razreda OFran Galovi. Zbog svog edukativnog karaktera staza je ponajvie na-mijenjena kolarcima, ali i svima koji ele neto nauiti o stanarimaume, a usput se i rekreirati. n

dog

aaji

TekstnF

oto:HelenaJakopovi

Nakon otvorenja pounih staza umarica u VelikojGorici, utica u Novoselecu i Tenine staze u

Lipovljanima, i umarija Dugo Selo dobila je svojuumsko pounu stazu.


5/28/2018 191

13/44

Velike tvrtke u suradnji

sa Hrvatskim umama

POUMLJAVANJE

je veliko zadovoljstvo. Hvala svim ljudima koji su svojim sudjelovanjem i kupnjom

proizvoda pomogli ovu vrijednu donaciju. Nadam se kako e i ostalehrvatske tvrtke prepoznati vanost uvanja zelenih povrina u Hrvat-skoj i ukljuit se u poumljavanje Braa, ali i ostalih hrvatskih otokana kojima svake godine poari opustoe veliki dio umskog fonda ismanje broj zelenih povrina. Htjela bi upozoriti turiste da svojim od-govornim ponaanjem za vrijeme boravka na Jadranu smanje mogu-

nost nastanka umskih poara, koji u jednom danu mogu unititi onoto je raslo desecima godina napomenila je Dvornik. Konzumu je pitanje zatite okolia jedno od najbitnijih u dru-

tveno odgovornim aktivnostima, a ovom zajednikom akcijom s

U sklopu projekta Poumimo Bra, koji su krajemprole godine zajedniki pokrenule tvrtke Henkel

Croatia i Konzum u suradnji s Hrvatskim umama,prikupljeno je ukupno 10.000 sadnica borova koje

su donirane za poumljavanje dijela opoarenogpodruja otoka Braa, kako bi se pomoglo obnovi

i razvitku umskog fonda. Vrijednost projektaPoumimo Bra prepoznalo je i Ministarstvo

regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstvapod ijim se pokroviteljstvom projekt odvijao.

dog

aaji

Tekst:AnaJuriiMusanF

oto:Arhiv

Poetkom listopada na Brau je vladalo veliko zadovoljstvo.Projekt s kojim su se trebala sakupiti sredstva za poumlja-vanje opoarenih povrina otoka Braa, koje su izgorjele ukatastrofalnom poaru prole godine, u potpunosti je uspio.Zadovoljni su bili svi, od predstavnika Hrvatskih uma i lokalne vlastipa sve do suradnika na projektu, Henkel Croatie i Konzuma. Povo-dom sadnje borova na Brau, Helena Grahovac, direktorica prodajeHenkel Croatia.

U sklopu projekta cilj nam je bio podii svijest naih potroaao potrebi uvanja uma i okolia, jer se tvrtka Henkel uvijek zalae zaekoloki pristup poslovanju i svojim drutvenim akcijama, to stalnopotvrujemo. Veseli nas injenica da su se potroai odazvali u veli-kom broju te kupnjom naih ekoloki prihvatljivijih proizvoda PersilExpert podrali projekt i omoguili donaciju sadnica na opoarenompodruju Braa. Zahvalni smo i Konzumu koji se u projekt ukljuiobez oklijevanja te zajedno s nama i Hrvatskim umama pomogao ob-novi zelenih povrina otoka Braa izjavila je Grahovac.

Ambasador projekta bila je Danijela Dvornik, koja je i osobno po-mogla u sadnji borova, a nakon uspjeno odraenog posla iskazivala

Henkelom htjeli smo dati svoj doprinos u ouvanju i obnovi um-

skog fonda Hrvatske. Kao najvei maloprodajni lanac u zemlji aktivnosudjelujemo u komunikaciji s naim potroaima koje potiemo dase educiraju o vanosti proaktivnog djelovanja te im pruamo mo-gunost da samostalno sudjeluju u ekolokim projektima izjavila jeIvona Janji, direktorica marketinga Konzuma.

Zahvaljujemo se tvrtkama Henkel Croatia i Konzum to su pre-poznale problematiku uma na kru i to nam pomau meu graa-nima razviti svijest o opasnostima od poara i stalnoj potrebi obnoveuma. Godina 2011. ostat e zapamena po velikom broju poaraod kojih se najrazorniji dogodio upravo na Brau. Prvi su ga uoiliradnici Hrvatskih uma koji deuraju na naim osmatranicama tije-kom cijele protupoarne sezone. Ukupno je opoareno 5798,75 ha,

od toga 1.034 ha visokih uma. Nakon sanacije terena, ove je godi-ne plan Hrvatskih uma poumiti 70 hektara opoarenog podruja.Ovim projektom prikupljeno je 10.000 sadnica, to e biti dostatno zapoumljavanje 1 hektara terena, a ostalo je na posao - izjavio je IvanItok, lan Uprave Hrvatskih uma. n

Henkel Croatia i Konzum u suradnji s Hrvatskimumama zasadili su 10.000 sadnica borova na

opoarenom podruju u sklopu projekta Poumimo Bra.


5/28/2018 191

14/44

Unsko-sanske ume primjersu organiziranosti u stru-nom pogledu, firma su kojakonstantno ostvaruje dobit.To je, prije svega, rezultat dobrog radamenadmenta koji vodi ovu tvrtku kojazapoljava oko 600 ljudi. Prole godineproglaeni su najuspjenijim poduzeemu umarskoj brani u BIH, a direktorMuslimovi proglaen je najboljim me-naderom u umarstvu na razini srednjei jugoistone Europe.

Posluju kao jedno od devet kanto-nalnih umarskih poduzea u FederacijiBIH, jedan su od nositelja razvoja Un-sko-sanskog kantona.

Sjedite Unsko-sanskih uma je u Bosanskoj Krupi. Tu se na-lazi Direkcija poduzea, imaju pet umarija podrunica, podru-nicu rasadnik Cazin te podrunicu Graenje, mehanizacija i odr-avanje u Bosanskom Petrovcu. Osnovna djelatnost im je uzgoj izatita uma, doznaka, te kontrola izvrenja radova u umi. Poslu-

ju sukladno FSC certifikatu koji su dobili unatrag dvije godina.Sve tri faze proizvodnje, radove na sjei i izradi drvnih sortime-nata, izvlaenju i prijevozu obavljaju 95 posto vanjskim usluga-ma. Gospodare dravnim umama na oko 167.000 ha, godinjesijeku od 350.000 do 400.000 m 3. Privatnim umama gospo-

dari Kantonalna uprava za umarstvo priresornom Ministarstvu umarstva.

Jedan od dosada najveih problema uposlovanju bio im je nedostatak Zako-na o umama na razini Federacije BIH.Stoga da bi se olakao rad i poslovanje ukolovozu mjesecu ove godine donijet jekantonalni Zakon o umama, kojim sereguliraju svi problemi iz domene djelat-nosti. Zakon je donijet i stoga da bi seposlovanje u ovoj grani djelatnosti diglona jednu viu razinu, govori Fadil ehidipl. ing. izvrni direktor Unsko-sanskihuma za umarstvo.

Ovim Zakonom uspjeli smo rijeitijedan od najveih problema s kojim smo

se do sada susretali, to je problem kraa drvnih sortimenata, kojesu na naem podruju vrlo velike.

Jedan od problema je i nedostatak strunih kadrova, poglavi-to umarskih inenjera. Zbog toga do sada nisu preli na revirnisustav rada u umarstvu. Problem e se vjeruju uskoro rijeiti,

obzirom da na Sveuilitu u Bihau postoji smjer biotenhikihznanosti, smjer umarstva, koji obrazuje i umarske inenjere.Imaju i 24 stipendista koji e po okonanju studija dobiti posaou njihovom Poduzeu.

Problema s isporukom robe i plaanja kako prema kupcima i

Poetkom listopada delniku podrunicuHrvatskih uma posjetila je grupa

umara Unsko-sanskih uma na elu sgeneralnim direktorom mr. sc. evadom

Muslimoviem. Ovaj posjet rezultatje jedanaest godina duge strune ali

i prijateljske suradnje. Uz delnikupodrunicu umari iz Bosne ovakavoblik suradnje imaju i s vinkovakom,

karlovakom i gospikom podrunicom,a uskoro i s buzetskom podrunicom.

umari Unsko-sanskih uma

posjetili Gorski kotar

MEUNARODNI SUSRETI

dog

aaji

Tekst:VesnaPlee

nF

oto:B.Plee,J.Groi

Samarica


5/28/2018 191

15/44

dobavljaima nemaju, jer su 2005. u suradnji s Gospodarskom

komorom na razini Kantona dogovorili sustav kojima se prvonamiruju potrebe domaih kupaca za robom na razini Kantonakroz vaee jednogodinje ugovore. Poslije podmirenja lokalnihpotreba za drvnim sortimentima viak sirovine prodaju na lici-tacijama.

Tijekom 1998. obnovljen je na razini Unsko-sanskog kantonai rad umarskog drutva. Jedan od inicijatora bio je Fadil ehi,danas predsjednik Skuptine udruenja umarskih inenjera itehniara Federacije BIH.

Obnovom ovih drutava cilj nam je afirmirati umarskustruku na nain da svojim radom doprinesemo da umarstvo kaojedna od najznaajnijih gospodarskih grana u BIH dobije vanu

ulogu u ivotu zemlje. U tom cilju osnovan je i Savjet umarskihudruenja BIH. Uz umare Federacije BIH, svoje punopravnomjesto imaju lanovi umarskog udruenja Republike Srpske iHrvatskog umarskog drutva Mostar.

Federalno, ali i kantonalno umarsko drutvo Unsko-sanskih

uma obnaaju brojne aktivnosti iz djelokruga svog rada. Cijevi

su im razmjena strunih i praktinih znanja iz podruja umar-stva, utjecaj na donoenje zakonskih rjeenja, normativnih akatana svom podruju koji imaju znaaj za umarstvo BIH,

organiziranje predavanja, savjetovanja, simpozija, struno znanstvenih ekskurzija, izlobi, susreta i natjecanja,

utvrivanje naina predstavljanja na meunarodnom planu.Tijekom svog dvodnevnog boravka u Gorskom kotaru, umari

iz Bosne posjetili su Muzej lovstva umarstva i ribolova u Broduna Kupi, Zeleni vir u Skradu, opoarene povrine na podrujuumarije Rijeka. Turistiki su razgledali Popoviev mlin u Del-nicama te Trsatsku crkvu i gradinu u Rijeci. Domaini su im bilivoditelj delnike podrunice Sreko Petranovi sa suradnicima te

u ime HD-a ogranak Delnice Tijana Grguri.Suradnja e se nastaviti slijedee godine kad e im u uzvratniposjet doi umari iz delnike podrunice, ali i ostalih podru-nica Hrvatskih uma s kojima imaju razvijene ovakve oblike su-radnje. n

Drvna galanterija proizvod unsko-sanskih uma

Posjet Muzeju u Brodu na Kupi

Devad Muslimovi i Sreko Petranovi


5/28/2018 191

16/44

Prvi dan, petak, bio je rezerviran za ponovno okupljanje, ob-navljanje prijateljstava, razmjenjivanje informacija, odmor irelaksaciju. Zainteresirani su se mogli prijaviti za sportskanatjecanja i, naravno, nije nas iznenadilo to je prijava biloiznimno puno. Sveano otvorenje susreta odrano je u subotu uju-tro, a uvaene goe i gosti na otvorenju bili su Dragica aja, zamje-nica voditelja UP Split, Goran ivkovi, dopredsjednik Glavnog

radnikog vijea, Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnihsindikata Hrvatske i Ivan Tomac, potpredsjednik Saveza samostalnihsindikata Hrvatske za industrijske sindikate koji su se sudionicimasusreta obratili prigodnim i inspirativnim govorima. Susrete je otvo-renima proglasio predsjednik Sindikata inenjera i tehniara umar-stva, Tomislav Uarevi. Hotel Solaris je svojim dobro opremljenimsportskim terenima oduevio sve sudionike, a mi smo se mogli uvje-riti kako su kolege umari iz godine u godinu bogatiji sportskimduhom i entuzijazmom.

Uz sunce i ugodne temperature navijai su se udruili bodrei svojefavorite. Tako smo mogli uivati u izvedbama raznih sportova, poevis jednim od najpopularnijih sportova dananjice, nogometom. Ekipesu bez problema poprimile natjecateljski duh i zaigrale toliko drag im

sport. Ipak, uvijek su jedni najbolji pa je tako prvo mjesto odnijelasindikalna podrunica Bjelovar, drugi su bili igrai iz Nove Gradike,dok su zadnji, ali ne i manje vani bili Vinkovani.

U tenisu su briljirale ene iz Slavonije, pa je tako prvo mjesto zau-zela Josipa Marjanovi iz Nove Gradike, drugo Marija Nui iz Poege,a tree Vinkovanka Ljerka Dekani. Muki natjecatelji, takoer vrlouspjeni, bili su Davor elendi iz Osijeka na prvom mjestu, VjekoslavJozi iz Vinkovaca na drugom, a tree mjesto osvojio je Boris Peja izPoege.

Uspjeno poletjevi za loptom, najuspjenije odbojkaice bile suDragica imi i Marija Nui na prvom i Natalija kvorc i LjubicaSkelei na drugom mjestu. Tree mjesto odnijele su Ljiljana Fliszar i

Mara Boi, a sva tri para dolaze iz sindikalne podrunice Poega. Kodmukaraca najuspjeniji su bili Dragomir Pfeifer i Davor elendi izOsijeka, zatim Krunoslav Pavi i Marko Baruki iz Poege te GoranBrui i Mario Novoselc iz Siska.

U koarci je pobjedu odnijela sindikalna podrunica Sisak, a ne

zaostajui puno za njima, druga je bila sindikalna podrunica Poega,dok je Gospi zauzeo tree mjesto.

Odaziv za natjecanje u stolnom tenisu bio je velik, a najbolje subile Josipa Marjanovi iz Nove Gradike, Renata Brozovi iz Siska teSuzana Peni, takoer iz Nove Gradike. Kod muke konkurencije po-bjedu su osigurali Vlado Keglevi i Davor Butorac sa prvim i drugimmjestom, obojica iz Naica i na treem mjestu Igor Kati iz Osijeka.

Nai precizni sportai zabavili su se gaajui pikado plou, a eljka

Matievi iz Poege potukla je svu konkurenciju. Na drugom mjestubila je Maja Jurlina iz Naica, a tree mjesto zauzela je Martina Paviiiz Bjelovara. Pratiti mukarce kako igraju isti sport bilo je napeto izanimljivo pa je uz veliku podrku pobjedu odnio Ivica Medari izSenja, dok su na drugom i treem mjestu bili Vlado Petrekovi iz Bje-lovara i Denis Jurlina iz Naica.

Zabavili su se takoer i oni koji su kuglali u parovima, pokazavineke zavidne vjetine. Tako su Maja Jurlina i Ivana Drenski- Dobiiz Naica zauzele prvo mjesto, Jasenka Kovaevi i Vesna Vinkovi izNove Gradike drugo, a Marina Zupi i Ivana Ribari, takoer izNove Gradike tree. Muki kolege nisu bili nita manje uspjeni. Ve-libor Vuji i Goran Urh bili su na prvom, a Kreimir Kalik i Sinia

Mati na drugom, a oba para su iz Poege. Tree mjesto osvojio je pariz Senja, Damir Vukeli i Anelio Cvitkovi.U starom tipinom dalmatinskom sportu, boanju, rezultati su ta-

koer bili odlini. Josipa Marjanovi i Suzana Peni iz Nove Gradikebile su najbolje, Tirena Jurii i Ariana Telar iz Siska zauzele su drugo

Od 5. do 8. listopada ove godine, u prekrasnomibeniku odrani su 5. u nizu Sindikalno umarskisusreti Sindikata inenjera i tehniara umarstva.Sudionika je bilo oko 320, a smjeteni su bili u

hotelskom naselju Solaris koje je kao i prethodne

godine pruilo dobar smjetaj i pokazalo seiznimnim domainom naih susreta.

natjecanja

Tekst:Jelica Rupi nFoto:J. Rupi, G. Dori16 HRVATSKE UMEBroj 191 lStudeni 2012.

Odrani Sindikalno

umarski susreti SIT-a

DANI SLAVONSKE UME

Na otvaranju

5/28/2018 191

17/44

1 Odbojka na pijesku

2 Uvijek zanimljivi nogomet

3 Atrakcija nije nedostajalo

4 Uz pjesmu i pokale

5 Predavanje profesora Zeia


5/28/2018 191

18/44

mjesto, dok su Ljiljana Fliszar i Sanja Pavi iz Poege slavile osvoje-no tree. Mukarci su se kao pravi znalci iskazali velikim rezultatima.Zlatko Mezak i Tomislav Pipek iz Naica bili su na prvom mjestu,Zlatko Andrievi i Nikola Perak iz Vinkovaca na drugom i DraenAbramovi i Darijan Prokopovi iz Delnica na treem.

Omiljena umarska sportska disciplina, bela, donijela je igraimadosta muke u jakoj konkurenciji, ali najbolji je ipak bio par iz Bjelo-vara, Zoran Badanjek i Nikola Ignjatovi, a iza sebe su ostavili DamiraKumria i Ivana Kovaevia iz Naica te Edu Kukeca i Josipa Hroha,takoer iz Bjelovara.

Najveselije i najpopraenije natjecanje bilo je u brzinskom ispijanjupiva. Prijavilo se pet ekipa, timski rad je bio vrlo bitan, a najuspjeni-

jim pivopijama pokazale su se sindikalne podrunice iz Gospia, Na-ica te Bjelovara.

Rezimiranjem svih rezultata, moemo primijetiti da je sindikalnapodrunica iz Poege bila najuspjenija s 22 osvojena odlija.

Svaka ast svim pobjednicima!Uz igre i druenje, ipak smo dio vremena posvetili i svojoj cijenje-

noj struci. Odrana su tri struna predavanja, za one koji su eljelinauiti neto novo. Zanimljivo predavanje odrala je Gordana Palaj-sa, dipl. iur., izvrna tajnica SSSH-a za radno i socijalno pravo. Nje-

zine teme bile su Poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu i Pri-mjena Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima ireprezentativnost za kolektivno pregovaranje i Pravilnika o nainudostave obavijesti za upis u evidenciju reprezentativnih sindikata.

Prof. dr. sc. eljko Zei, dipl. ing. um., sveuilini profesor naumarskom fakultetu u Zagrebu imao je predavanje o Europskimnormama za drvne sortimente EN i Europske norme za vrstabiogoriva.

Zadnje predavanje odrao je dr. sc. Slavko Kuli, humanist i di-rektor Instituta za svjetske probleme. On nam se predstavio s te-mom Budunost Hrvatske u novom civilizacijskom ustroju EU,poseban osvrt izmeu kapitala i rada u redefiniranom kaptalizmu neoliberalizmu.

U nedjelju naveer, nakon cjelodnevnog druenja u laganoj i opu-tenoj atmosferi, odrano je slubeno zatvaranje igara. Sudionicima suse zavrnim govorom obratili Mladen Novosel, predsjednik Saveza sa-mostalnih sindikata Hrvatske, Marija Veki, lanica Uprave hrvatskihuma i Tomislav Uarevi, predsjednik Sindikata inenjera i tehniaraumarstva koji je nakon uprilienog govora dodijelio pobjednicimasportskih natjecanja zasluene pokale i diplome. Zabava nakon pro-glaenja trajala je dugo u no, uz pjesmu i ugodan razgovor. n

Napeto do samog kraja


5/28/2018 191

19/44

Stoljetna tradicija uzgojasadnog materijala

RASADNIK DELNIKE PODRUNICE

Tradicija rasadnike proizvodnje napodruju Gorskog kotara datira jopotkraj 19. stoljea. Osnivali su se

privremeni rasadnici povrine od 0,10 do1 ha, naputali su se poslije obavljenog

poumljavanja odreenih povrina.Uglavnom se sve radilo runo, od alata

su se koristili sadilji, lopate i motike. Tekposlije II. svjetskog rata u rasadnike ovog

podruja uvodi se mehanizacija.

Zbog potreba za sadnim ma-terijalom poinju se tijekomgodina osnivati i vei ra-sadnici, pa je tako tadanjeumsko gospodarstvo Delnice osno-valo svoj vlastiti rasadnik u Kueljuu Kupskoj dolini. Osnovan je 1965.,

nalazi se na nadmorskoj visini od 250metara, u neposrednoj blizini protjeepotok Belica. Zbog potreba za sadnimmaterijalom u rasadniku se nekad pro-izvodilo i preko milijun komada sad-nica godinje, uglavnom crnogorice zavlastite potrebe, ali i za druge upraveuma te umovlasnike.

Danas rasadnik u Kuelju ima ukupnu povrinu od 5 ha, go-dinje proizvodi, za potrebe delnike, ali i ostalih podrunica, teza umovlasnike oko 100000 komada smreke, istie voditeljicaKatica Krstanovi Ali. Uz smreku proizvede se i neto jele

u manjim koliinama te hortikulturnih vrsta i ukrasnih biljakau lonanicama. Hortikulturnim vrstama uglavnom snabdijevajuumarije delnike podrunice, ali se poneto proda, uglavnomukrasnog grmlja u vlastitom prodajnom centru u Delnicama,smjetenom tik uz upravnu zgradu delnike podrunice.

Prodajni centar u Delnicama, na-alost je zatvoren, jer nemamo dovoljnoljudi zaduenih za prodaju sadnog ma-terijala. Stoga, ako je netko zainteresiranza nae proizvode, poglavito ako se radio veim narudbama, mi ih dostavlja-mo na kunu adresu, govori voditeljica.

Pored toga, uz boine blagdane vre iprodaju boinih drvaca za graane.

U rasadniku je uz voditeljicu zapo-sleno petero ljudi; etiri radnika i jedantraktorist. Troje zaposlenika ima statusinvalida, to dodatno oteava sam rad.Raditi nije lako, obzirom da se veinaradova uglavnom obavlja runo, osim

radova na mijeanju supstrata, to se radi mehaniki. Zbog nave-dene tehnologije rada u ovom rasadniku trebalo bi raditi baremest struno osposobljenih radnika i traktorist.

Poslovi u rasadniku podijeljeni su i karakteristini obzirom na

godinja doba. U proljee se vri priprema za sjetvu, sjetva, obra-da zemljita, vaenje i presadnja klijanaca, zalijevanje posijanih iposaenih povrina. Ove godine zbog masovne pojave voluharicaizgubili su proljetnu sjetvu, no taj manjak se nee osjetiti jer zavlastite potrebe imaju ih dovoljno.

rasadniarstvo

Tekst nFoto:Vesna Plee

Matinjak


5/28/2018 191

20/44

Ljeti se obavljaju radovi na plijevljenju, tretiranju i prihranisadnica. Tijekom proljea i ljeta obavljaju i radove na ureivanju

okunica unatrag tri godine, te uzgojne radove po umarijama.U jesen vade se i isporuuju sadnice za poumljavanje, isti se

korov. U plasteniku koji se nalazi tik uz upravnu zgradu rasad-nika u Kuelju, vri se oiljavanje reznica ukrasnog grmlja i se-zonskog cvijea. Unutar rasadnika nalazi se i matinjak ukrasnogbilja, uglavnom se uzgajaju biljke koje uspijevaju u ovom naempodneblju, govori voditeljica Krstanovi-Ali.

Zimski period predvien je za pripremu terena za sadnju, i-enje staza, te obavljanje uzgojnih radova po umarijama.

Za izvrenje svih tih radova na raspolaganju im je i potrebnamehanizacija. Tako je ove godine nabavljen traktorski prikljuakza kultiviranje, tretiranje i prihranjivanje, to znatno olakava

posao. Unutar rasadnika imaju spremite za kemijska sredstva,a sami radnici proli su obuku za njihovo koritenje i primjenuu proizvodnji. Na podruju Golike loke, radi se o povrini zapresadnju klijanaca, podignuta je iana ograda da bi se sadnicezatitile od divljai koja priinjava veliku tetu na sadnom mate-rijalu.

Zdravstveno stanje sadnog materijala redovito se kontrolirakako od strane strunjaka iz Hrvatskog umarskog instituta Ja-strebarsko, tako i od mjerodavnih ustanova koje redovito aljusvoje inspekcije u Rasadnik.

Razvijena je suradnja i s ostalim rasadnicima unutar Hrvat-skih uma, poglavito to se tie razmjene sadnog materijala.

Tako smo ogulinskoj podrunici ustupili klijance smreke, agospikoj sadnice smreke istie voditeljica.

Za potrebe sadnje koristi se sjeme iz vlastitih sjemenskih sa-stojina. Godinje se sakupi i do 25 kg sjemena, poglavito smrekekako za vlastite potrebe tako i za potrebe ostalih podrunica usastavu poduzea.

Delnika podrunica ima osam sjemenskih sastojina po u-marijama: Delnice, jedna za duglaziju, Mrkopalj dvije (smreka),

Skrad jedna (jela i smreka), Klana jedna (crni bor), Prezid jedna(smreka), Tre dvije (jela i smreka), Gomirje jedna (jela) i Vr-bovsko jedna (jela, smreka i bukva).

U prikupljanju sjemena pomae im i gorska sluba spaavanjaiz Delnica. n

Razvijena je suradnja i s ostalim rasadnicima unutarHrvatskih uma, poglavito to se tie razmjene

sadnog materijala.

Danas rasadnik u Kuelju ima ukupnu povrinu od5 ha, godinje proizvodi za potrebe delnike, ali i

ostalih podrunica, te za umovlasnike oko 100000

komada smreke.

S lijeva na desno: Katica Krstanovi-Ali, voditeljicarasadnika, Anita Donkovac, poslovoa i Maja Bolf Trnski,struni suradnik na uzgoju

Gredice s hortikulturnim vrstama

Pikiranje sadnica

Vaenje sadnog materijala


5/28/2018 191

21/44

UUjedinici radi trideset i petero zaposlenika od kojih tri-deset i dvojica raspolau sa sljedeim vozilima: sedamvoznih jedinica za prijevoz drvnih sortimenata s osamprikljunih voznih jedinica, zatim etiri kamionske vo-zne jedinice za prijevoz rasutog tereta, tri forwardera, jedna niskonosea prikolica i jedan JCB utovariva kombinirka, graevinskistroj vrlo bitan za nizinsko poplavno podruje kojim vade blato imulj, a po potrebi i snijeg. Od potrebnih vozila tu je i jedan kombi sagregatom za varenje i manjom cisternom (800 l) za toenje goriva.

Kombi je iznimno koristan kada kamion ili forwarder pretrpi nekiveliki kvar i vie ne moe raditi tada iz Kutine kreu u pomo me-haniari i to bez obzira gdje je problemnastao, te ga nastoje to hitnije rijeiti,esto i van radnog vremena.

Ove se godine zahvaljujui najveojmoguoj predanosti i odlinoj orga-nizaciji upravitelja, vozaa, djelatnikamehanike radionice i administrativ-noga osoblja zagrebaka mehanizacijapokazala najuspjenijom u Hrvatskimumama. U razdoblju od sijenjado kolovoza PIM Kutina prevezla je47.090 m3 drvnih sortimenata i time ostvarila 2.153.215 tkm,10.714 m3 kamena uz ostvarena 479.914 tkm, forwarderi su izuma na pomona stovarita izvezli 57.705,85 m3, odnosno 102m3 a nisko noseom prikolicom (labudicom) izvrili su u tom raz-

Radna jedinica prijevoz i mehanizacijaUprave uma, podrunice Zagreb, smjetenaje u Kutini. To je najstarija radna jedinica uUP Zagreb, a opremljena je i organiziranaza poslove prijevoza u cestovnom prometu i

izvoenja drvnih sortimenata.

radnidan

Ivan Jagui

doblju 47 izvanrednih prijevoza. U tom su razdoblju iznosili 70,8%, a prihodi u odnosu na plan 77,16 %.

Na podruju od oko 80.000 ha, koliko obuhvaa zagrebakauprava, jednostavnije je da neki od vozaa kamiona djeluju na sje-veru, a neki na jugu uprave. Kako je biti voza kamiona pitali smo

ovjeka koji je prevezao najvie tereta u upravi i za to bio nagrai-van vie godina za redom, Ivana Jaguia. On prevozi drvne sor-

timente ve sedamnaest godina. Obja-snio je kako za vozae kamiona nemakinih dana, ni zime, ni snijega, a jedi-na zatita za takvih vremenskih nepri-lika kada sjede na otvorenoj dizalici jekina kabanica ili topla odjea. Jaguije rekao da onoga trena kada vidi na-log za otpremu ima u glavi viziju onogato tovari u kamion, a da ni jedan tovarnije isti. to je trupac tei i vei tee ga

je i utovariti, a najtee je utovariti oko-ranu jelu ili smrznutu bukvu. Kao da hvatam sklisku ribu rekaoje. Najlake je utovariti ve uhrpljene srednje debele trupce. Na sa-mom putu mora se esto snalaziti i prilagoavati raznim uvjetimai situacijama, npr. pronai drugi najblii put kada negdje zatvore

TekstnF

oto

:MarijaGlavaTehnologijom optimizirati

trokove

MEHANIZACIJA

Mehanizacija zgrada


5/28/2018 191

22/44

cestu ili popraviti manje kvarove. Na pilanama gotovo svi vlasnicitrae da trupce odmah sloi po klasama.

Vozae forwardera ne brine kia, ni hladnoa. Forwarderi susigurna i udobna vozila, ali za razliku od vozaa kamiona, voza-i forwardera bivaju tijekom dana potpuno izolirani od vanjskogasvijeta pa se uz jednolian posao javlja i usamljenost.

Veina vozaa osposobljena je za rad na vie razliitih vozilakako bi proizvodnja nesmetano tekla u sluaju da netko od njihmora na bolovanje ili ako se tijek posla pokae drugaije potrebe.Kako bi ukupni trokovi bili to manji, mehanizacija proizvodi ivisokotlana crijeva (VTC) za ulja za svoje i potrebe umarija, jersu ti dijelovi skloni kidanju.

Svi vozai imaju iza sebe dobro organiziranu logistiku. Svakinalog za otpremu iz umarija se alje u odjel komercijale. Tamo

Jutarnje pranje

Program za praenje voznih jedinica

se odreuje koja koliina robe se otprema do kojeg kupca nakonega alju naloge u radnu jedinicu mehanizacija. Voditelj prijevozapaljivo razrauje kako da utovar bude najoptimalnije prevezen.Trudi se da je put to krai i da ukljuuje to vie tzv. povratnihtura, odnosno da kamion krene natovaren do odredita i da pripovratku ima neko odredite do kojega opet odlazi natovaren.

Upravitelj radne jedinice ima uvid u daljinsko praenje vozila iradnih strojeva zahvaljujui programu za praenje kretanja na svomosobnom raunalu. Taj program sadri kartu s ucrtanim pravcima ioznakama putanja u kome je svako vozilo vidljivo kao kvadrati spripadajuom registarskom tablicom. Staloeni upravitelj, mr. sig.Ivica Cerovski, izrazio je svoju zabrinutost zbog injenice da je akdeset vozila bilo kupljeno na lizing, od ega tri kamiona i jedanforwarder na operativni i s obzirom na to da im uskoro (krajemove, poetkom idue godine) istie rok lizinga to predstavlja pro-blem daljnjeg planiranja poslova. Brine ga i niska cijena prijevozakoju ne prati cijena goriva, kao i javna nabava koja je problemati-

na u nekim segmentima (gume, maziva, skupi dijelovi).Poslovi radne jedinice prijevoz i mehanizacija su takvi da se nje-

zini zaposlenici svakodnevno sreu s velikim brojem ljudi, a upravosu ta poznanstva najljepe i najvrednije u poslu i ivotu ba kao toje rekao Ivan Jagui. n

Jedan od prirodnih zatitnih znakova Rovinja jesusvakako njegovi otoii i hridi koji su zajedno

sa priobaljem jo od 1968. zatieni u kategorijiznaajnog krajobraza. Rovinjski arhipelag ini

dvadeset otoia i hridi (prema definicijipovrina otoia iznosi od 1 do 100 ha, a povrina

hridi iznosi do 1 ha).

Zanimljiva

vegetacijamalenogotoia

VELIKA SESTRICA

Velika Sestrica

Zanimljivi oblici zelenike i trlje

Bonsai oblici trlje


5/28/2018 191

23/44

Na otoiima Sv. Andrija i Sv. Katarina nalaze se ho-teli i ostala pratea infrastruktura, na otoiu Sv.Ivan nalazi se ruevni samostan, dok se na hridi Sv.Ivan na puini nalazi svjetionik sagraen 1853. go-dine. U vegetacijskom smislu ljudska je ruka gotovo u potpuno-sti oblikovala otoie Sv. Andrija, Makin i Sv. Katarinu, gdje suuglavnom saeni alepski borovi, pinije, mediteranski empresi,cedrovi te pokoja panjolska jela. Svaki je ovaj otoi zanimljivna svoj nain i predstavlja privlana mikroodredita kupaima.

Jedan se otoi, na prvi pogled vegetacijski nezanimljiv, po sta-nju umske vegetacije ipak istie, te se zbog toga naao na popisuumskih lokaliteta Nacionalne ekoloke mree vanih podrujaza divlje svojte i stanine tipove. Rije je o otoiu Velika Sestrica.

Otoi je udaljen oko 1000 metara od kopna, nalazi se u ju-nom dijelu arhipelaga, povrine 49 101 m2. Ploaste je morfolo-gije, najvie nadmorske visine 9 metara. umska zajednica kojuemo nai na otoiu slubenog je naziva uma i makija trlje ivazdazelene krkavine. Zajednicu je opisao Ivan ugar 1985. i1994. godine. Pripada mediteransko litoralnom vegetacijskompojasu, umama i makiji hrasta crnike te umama i makiji hrastaotrike. Zajednica uspijeva na nadmorskoj visini do 65 metara,na junim i jugozapadnim ekspozicijama. Glavne vrste koje ine

zajednicu jesu vazdazelena krkavina, trlja, zelenika, mirta, pla-nika, tetivika, kozokrvina. Na otoiu Velika Sestrica u najveembroju nalazimo trlju, zeleniku i krkavinu, te na sjevernom dijeluotoia jo i brijest. Zajednica je na cijelom otoku, izmeu osta-log, zanimljiva i po svojim dimenzijama u sjevernom dijelunalazimo relativno velike dimenzije za spomenute vrste (trlja izelenika nerijetko prelaze prsni promjer od 20 centimetara, dok

naiotoci

se visina stabala kree 5-6 metara), dok u junom dijelu prevla-davaju mini oblici, na mjestima gotovo bonsai oblici, spomenu-tih vrsta koji su pod jakim utjecajem vjetra izrasli u vrlo zanimlji-ve oblike. Jednom obiavi otoi moemo zakljuiti da sjevernidio otoka obrauje uma trlje i vazdazelene krkavine, dok junidio otoia obrauje makija trlje i vazdazelene krkavine.

Godine 2007. uredbom je proglaena Ekoloka mrea Repu-blike Hrvatske sa sustavom ekoloki znaajnih podruja i eko-lokih koridora s ciljevima ouvanja i smjernicama za mjere za-

tite koje su namijenjene odravanju ili uspostavljanju povoljnogstanja ugroenih i rijetkih staninih tipova i/ili divljih svojti. Uprilogu uredbe nalaze se i mjere zatite podruja ekoloke mree.Takoer se nalaze i smjernice za mjere zatite u svrhu ouvanjastaninih tipova propisanih Pravilnikom o vrsti staninih tipo-va, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te omjerama za ouvanje staninih tipova. Kada je rije o umskimstaninim tipovima openito, spomenute mjere jesu: gospoda-renje umama provoditi sukladno naelima certifikacije uma;prilikom dovrnog sijeka veih umskih povrina, gdje god jeto mogue i prikladno, ostavljati manje neposjeene povrine; ugospodarenju umama ouvati u najveoj mjeri umske istine(livade, panjaci i dr.) i umske rubove; u gospodarenju umama

osigurati produljenje sjeive zrelosti zaviajnih vrsta drvea s ob-zirom na fizioloki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje um-ske zajednice; u gospodarenju umama izbjegavati uporabu ke-mijskih sredstava za zatitu bilja i biolokih kontrolnih sredstava(control agents); ne koristiti genetski modificirane organizme;ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi stra-ne (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; u svim

TekstnF

oto

:ChristianGallo

Rado posjeivana obala Velike Sestrice

Zelena arhitektura vjetra


umama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojeihi oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; u gospodarenjuumama osigurati prikladnu brigu za ouvanje ugroenih i rijet-kih divljih svojti te sustavno praenje njihova stanja (monito-ring); poumljavanje, gdje to doputaju uvjeti stanita, obavljati

autohtonim vrstama drvea u sastavu koji odraava prirodnisastav, koristei prirodi bliske metode; poumljavanje neum-skih povrina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da sene ugroavaju ugroeni i rijetki neumski stanini tipovi. OtoiVelika Sestrica obuhvaen je programom za gospodarenje uma-ma gospodarske jedinice Priobalne ume Rovinja te ini zasebanodsjek koji je preputen prirodnom razvoju. Otoki mir naruenje iskljuivo ljeti kada je mnotvo glisera usidreno pred otokom ikada kupai pronalaze svoj djeli obale za uitak na suncu. Iakokupai uglavnom ne zalaze u unutranjost otoia, uvijek postojiopasnost od poara zbog nesavjesnih pojedinaca koji ne propu-taju, za ovakvu lokaciju, vrlo rizino rotiljanje.

Velika Sestrica je uz lokalitet kod Orebia najreprezentativnijilokalitet zajednice uma i makija trlje i vazdazelene krkavine.Ovoj zajednici u cjelini uz poare najveu prijetnju predstavljagradnja. Kako ovom rovinjskom otoiu gradnja zasigurno neprijeti, preostaje samo sprijeiti nemarno loenje vatre. n

5/28/2018 191

24/44

Knjiga je plod autorova dugogodinjega strunogpredanog rada, ljubavi i nesebine privrenosti prema

svome rodnom kraju te bavljenja fotografijom,posebice skupljanja starih umarskih fotografija.

Znaajan prilog povijesti

goranskoga umarstva

pub

likacije

Tekst:Ivica Tomi nFoto:B. Plee, Arhiv autora knjige

Nastavljajui istraivati povijest umarstva goransko-ga kraja, mr. sc. Boris Plee, rukovoditelj Odjela zaureivanje uma UP Delnice, napisao je jo jednuvrijednu knjigu. Naime, i nova publikacija Foto-grafijama kroz povijest umarstva Gorskog kotara plod je auto-rova dugogodinjega strunog predanog rada, ljubavi i nesebineprivrenosti prema svome rodnom kraju i bavljenja fotografijom,posebice skupljanja starih umarskih fotografija. Namjera mu jebila, kako se istie u predgovoru, da se i na ovaj nain jedan diogoranske povijesti spasi od zaborava. Autor smatra da objavljenefotografije, dokumenti i karte dovoljno svjedoe o prolim vre-

menima rada u umarstvu.

Publikacija Fotografijama kroz povijest umarstvaGorskog kotara, mr. sc. Borisa Pleea, vrijedan jedoprinos umarskoj struci i svojevrstan prirunikkoji e svoje istaknuto mjesto nai na policama

naih umarskih biblioteka.

MR. SC. BORIS PLEE

Naslovnicaknjige

Prije vie od tri godine objelodanjen je njegov prvijenac na

ovu temu Kroz povijest umarstva u bolju budunost, u koje-mu nas na popularan nain upoznaje s bogatom tradicijom ure-ivanja uma, ali i s povijeu goranskoga umarstva.

Na pisanje nove publikacije ovoga je delnikog umarskogstrunjaka potaknula injenica da velik broj sakupljenih fotogra-fija nije mogao nai svoje mjesto u prvoj knjizi, a htio je i njihpredstaviti umarskoj i iroj javnosti. U njegovoj arhivi, kakoistie, nale su se i preslike vrlo znaajnih umarskih i zemljopi-snih karata, dokumenata i dr. Grupirajui stare, ali i fotografijeiz novije povijesti, podijelio ih je na one koje prikazuju uprav-ne umarijske zgrade, lugarnice i pilane prije Drugoga svjetskograta, humke, pojedine umske predjele, uredsku i ostalu opremu,direktore i vozila ondanjeg umskoga gospodarstva Delnice, tenaposljetku na ostale fotografije.

itajui i prelistavajui knjigu doznajemo da su na podru-ju Gorskoga kotara prije Drugoga svjetskog rata bile umarijeza gospodarenje dravnim umama, umama vlastelina urn Taxisa i Kalmana Ghyczya te zemljinih zajednica. Zanimljive

Pilana iz 1930. godine (Na Milanovom vrhu) umska eljeznica u Vratima iz 1958. godine


5/28/2018 191

25/44

su, primjerice, i fotografije klesanih humki iz 1820. godine, a nafotografijama, starim poutjelim i novijim, od kraja 19. stoljeado poslije 2000. godine, uoavamo ondanje umarsko osoblje,iare (1949. prva umska iara u Hrvatskoj!), umsku eljezni-cu, sjekae s runim pilama, kirijae i izvlaenje trupaca, prije-voz drvnih sortimenata, terenska vozila i dr. One nas vjerno i nadojmljiv nain upoznaju s nekim davnim prohujalim i burnimvremenima, ne samo s povijeu goranskoga umarstva, nego ne-izravno i s gospodarskim razvojem ovoga kraja, a donekle i s ta-danjim ivotom ljudi te kulturom njihova ivljenja i rada. Meupreslikama dokumenata nailazimo, meu ostalim, na stare karteiz 18. i 19. te prve polovice 20. stoljea, na Zakon o umama iz1769.(!), Lugarski prirunik iz 1872., izvoznicu drva iz 1897.,svjedodbe s poetka 20. stoljea, ureajni zapisnik Gospodarskeosnove za ume zemljine zajednice iz 1917., lugarsku znaku,propisi i norme za umarstvo iz 1949. godine i dr. U zadnjemdijelu knjige nalaze se korisni taksacijski podatci s tablicama igrafikonima za dravne i privatne ume za razdoblje od 2007. do2011., kao nadopuna podataka iz prve publikacije.

Knjiga Fotografijama kroz povijest umarstva Gorskog kota-ra ima gotovo 200 stranica, sadri vie od 240 fotografija, pre-teito crno bijelih koje su veim dijelom u vlasnitvu autora, 24tablice, 3 grafikona, preslike 24 karte i 48 preslika starih i vrlovrijednih dokumenata. Izdava su Hrvatske ume, Uprava umapodrunica Delnice, tehniki je urednik Igor Plee, dipl. oec., a

recenzent dr. sc. Miroslav Benko. Nedvojbeno je da je ova publi-kacija vrijedan doprinos umarskoj struci, znaajan prilog povije-sti goranskoga umarstva i svojevrstan fotoalbum koji e svojeistaknuto mjesto nai na policama biblioteka naih umarskihstrunjaka. n

Tekst:Ratko

MatoevinF

oto:BrankoMetri

Prilika je to da se rekapitulira dosad uinjeno i procijene

efekti koje je certifikacija donijela. Nesumnjivo, ta jeinjenica vana za umarsku, ali i opu javnost, no i odvitalnog znaenja za poslovne partnere iz drvne indu-

strije koji najveim dijelom, a nerijetko i u potpunosti, ovise oizvorima certificiranog drva hrvatskog porijekla.

Najdeblje stablo obine jele u Gorskome kotaru; promjer 155cm, visina 39,5 m; GJ Gluhe drage

Nakon obavljenih inspekcijskih pregleda, Hrvatskeume d.o.o. su zadovoljile zadane uvjete i steklepravo da i sljedeih pet godina svoje proizvode

deklariraju kao FSC certificirane. Ovo je trei FSCcertifikat, to znai da je cjelokupna povrina uma

ve deset godina ukljuena u ovaj sustav.


Deset godina

FSC certifikatau Hrvatskimumama

kom

entar

OBNOVLJEN MEUNARODNI CERTIFIKAT

5/28/2018 191

26/44

U ovom kriznom vremenu, oni proizvoai koji zadovolja-vaju stroge kriterije kontroliranog toka proizvoda, ali i dodatnezahtjeve, ipak imaju bolji trini pristup od onih koji ih ne udo-voljavaju. Tu je priliku prigrlilo 183 tvrtke iz nae drvne indu-strije koje su takoer FSC certificirane i bez sumnje, pozitivanefekt nije izostao. Hrvatska drvna industrija je jedan od sektoranajmanje pogoenih krizom, njeni izvozni rezultati su odlini, ainjenica da im je na raspolaganju kvalitetna certificirana drvna

sirovina im je sigurno u tome pomogla.Kakvi su efekti certifikacije uma za umarsku javnost te za

sve one zainteresirane strane kojima uma predstavlja rekreativ-nu, ekoloku i drugu vrijednost? umarstvo, konzervativno poprirodi, je doekalo certifikaciju uma s odreenom rezervom.Uostalom, tko se raduje dodatnim obvezama? Tu je igrao ulogu inemali umarski ponos koji je certifikaciju shvatio kao pohvalu,ali je istovremeno odbijao mijenjati se, jer napokon, tko zna vieo umarstvu od nas samih. No, ini se da su neki koncepti, pote-kli u FSC standardu, s vremenom pronali put u nau praksu, teda je sazrelo shvaanje da je moderan pogled na umarstvo sveo-buhvatniji od onog to smo uili na fakultetu, te da se tehniko

uzgojna komponenta struke mora nadopuniti i drugim vrijed-nosnim nadgradnjama. Nije sve idealno, naravno, tako da nami dan danas FSC inspektori pronalaze odreene nedostatke zakoje smo pretpostavljali da su odavno prevladani. Razumljiva jeraznolikost u gleditima u tako velikom poduzeu koje gospodari

tako razliitim tipovima uma, ali ipak stjee se dojam da nekiotpori prisutni od prije deset godina i danas ive.

S druge strane, ideje iz certifikacije uma su nale put i u zako-nodavstvo, kako umarsko, tako i ono zatite prirode, te je sigurnopomoglo da se na Hrvatske ume danas gleda kao na pouzdanijeggospodara nacionalnog resursa. Naalost, svjedoci smo izuzetnonegativne percepcije javnosti prema umarstvu, naalost steene ukontekstu koruptivnog upliva politike na poslovanje poduzea, tako

da su nesreom, mnogi dosezi u domeni odgovornog gospodarenjaumama na neki nain nepravedno poniteni negativnim efektimatih olovnih vremena. Javnost ima pravo zahtijevati racionalno gos-podarenje umama, ali je teko dokazati vjerodostojnost svog uloe-nog truda u poboljanje bioloke raznolikosti kada pojedinane aferenemilosrdno otima medijski prostor gladan jeftine senzacije.

No, ostavimo se sada loe prolosti i okrenimo se svjetlijojstrani ivota. Certifikacija uma je injenica u hrvatskom umar-stvu ve deset godina i to je jedna od rijetkih situacija kada mo-emo rei da u odreenom segmentu Hrvatska predstavlja vodeifaktor u svjetskim razmjerima. U regionalnim razmjerima smonesumnjivi lideri u ovom podruju, a to jasno utjee na prepo-

znatljivost nae struke i konkurentnost drvne industrije. Nastavi-mo i dalje ispunjavati obveze koje proistiu iz certifikacije umai uinit emo dobru stvar kako sebi tako i svakom pojedinanomvlasniku dravnih uma u Hrvatskoj ijim resursom trebamo inadalje odgovorno gospodariti. n


5/28/2018 191

27/44


Hittner d.o.o. nPakraka ulica 10, 43 000 Bjelovar ntel. +385 43 244 111 nfax +385 43 244 229

Tip umarska prikolica H 10

Teina prazne prikolice kg 1630

Ukupna duina mm 5600

Ukupna irina mm 2100

Visina prikolice (sa gumom) mm 2230

Nosivost prikolice kg 10000

Utovarni prostor mm 2920 x 1820

Povrina utovarnog prostora m 2,32

Ovjes kotaa okretni Bogie most 30

Gume 400/60-15,5 14 PR

Prohodnost mm 630

Sistem koenja hidraulini

Skretanje ruda ne

Jamstvo 2 godine

Dodatna oprema hidraulino skretanje ruda,

nadogradnja hidraulinog

utovarnog krana

zrano koenje kotaa

Jesenska akcijska prodaja prikolica

www.h

ittner.hr,[email protected]

Novo u ponudiumarska prikolica H-10 (H-12 )

5/28/2018 191

28/44

Europska agroumarska udruga (EURAF European Agroforestry Federation)odrala je 9. i 10. listopada 2012. u

Bruxellesu prvu znanstvenu konferencijuo europskom agroumarstvu. Na

konferenciji su prisustvovali sudionici iz 17

europskih zemalja, ukljuujui Hrvatsku tedelegati iz Amerike i Afrike, a raspravljalo

se o inovativnim agroumarskim sustavimai preprekama u vidu nacionalnih i

europskih zakona i regulativa s kojimase agroumarstvo kao djelatnost susree.

Izabrana delegacija konferencije jeproblematiku agroumarstva imala priliku

predstaviti i u Europskom parlamentu.

Prva EURAF konferencija

o agroumarstvu

kon

ferencije

Tek

stnF

oto:VladimirIvezi

Agroumarstvo nipoto nije novadjelatnost u Europi, ali je godi-nama bila zapostavljena potica-njem intenzivne poljoprivredekoja je zahtijevala uklanjanje stabala spoljoprivrednih povrina. Agroumar-stvo se moe definirati na vie naina,no u naelu se odnosi na poljoprivrednuproizvodnju koja koristi stabla, bilo na

granici ili unutar parcele, kao integriranidio poljoprivrednog zemljita. To je dje-latnost koja objedinjuje poljoprivrednui umarsku proizvodnju na istoj parceli,od jednogodinjih poljoprivrednih aktiv-nosti (kao to su usjevi ili ispaa) do vi-egodinje proizvodnje stabala (npr. drvoza bioenergiju ili voke). Agroumarstvo,dakle, moe obuhvaati integriranje staba-la u ratarskoj, ali isto tako i u stoarskojproizvodnji. Zemljita koja kombinirajuobradive usjeve sa stablima nazivaju se sil-

voarable parcele, dok se ispaa u maslini-cima ili drugim trajnim nasadima naziva silvopastoral parcelama.Koritenje stabala u poljoprivredi ima viestruke ekoloke kori-

sti: a) zatita od erozije;b) dodatni unos hranjiva (lie sa stabala);

c) utjecaj na mikroklimu (due zadra-vanje vlage i pruanje zasjene tijekomsunih dana);

d) filtracija tla i sprjeavanje otjecanjaprekomjernog duika u podzemnevode;

e) korisni utjecaj na globalne klimatskepromjene skladitenjem CO2 te

e) poveanje bioloke raznolikosti.

Stabla pozitivno djeluju na kvalitetutla i poljoprivredno zemljite u cijelosti,no postavlja se pitanje utjecaja stabalana prinos usjeva. Integriranjem stabalasmanjuje se proizvodna povrina poljo-privrednog zemljita te dolazi do me-usobne borbe za svijetlom i hranjivimaizmeu stabala i usjeva, stoga se name-e pitanje je li negativan utjecaj stabalana prinos usjeva nadoknaen prinosimadrvenastih vrsta? Upravo je to bio ciljkonferencije, predstaviti Europskom par-

lamentu znanstvena istraivanja, ali i pri-mjere dobre prakse farmera iz Engleske i Francuske koji na svojimfarmama uspjeno primjenjuju agroumarstvo.

Agroumarstvo ima pozitivan ekoloki utjecaj, no postavlja sepitanje ekonomske isplativosti takvih sustava. Znanstveni rado-

AGROUMARSTVO

Farma u Francuskoj


5/28/2018 191

29/44

vi SAFE (Silvoarable Agroforestry for Europe) projekta iz 2005.istraivali su iskoristivost zemljita (LER = land equivalent ratio)uvoenjem redova topola na poljoprivredna zemljita za proi-zvodnju bioenergije. Razmaci izmeu redova bili su vei nego uklasinim plantaama topola (18m, 20m, 24m), prihod od usjevabio je nii nego na parcelama monokultura penice, a rezultat jebio isti i s prinosima i prihodima od topola. No, ako se uzmu uobzir obje kulture, topola i penica zajedno, dobije se vea isko-ristivost zemljita za ak 40%. Ohrabreni takvim rezultatima ne-kolicina farmera iz Engleske i Francuske poeli su primjenjivatiagroumarstvo na svojim farmama. Primjer dobre prakse je farmeriz sredinje Engleske, Stephen Briggs, vlasnik oko 100 ha poljopri-vrednog zemljita. Gospodin Briggs je imao uestalih problema serozijom vjetra i odnoenjem najplodnijeg povrinskog dijela tla,pa je odluio posaditi redove jabuka u razmacima od 24m (to jerazmak potreban za strojeve za sijanje i gnojidbu). Sadnjom jabukasprijeio je, ili barem znatno umanjio, utjecaj erozije vjetra, pove-ao bioloku raznolikost i dobio novi izvor prihoda. Kontroliranieksperimenti i primjeri farmera iz Engleske i Francuske pokazujupoveanje u poljoprivrednoj proizvodnji i do 40% bez dodatnih

unoenja gnojiva. Agroumarstvo, dakle, predstavlja dio rjeenja zabioenergiju i proizvodnju hrane.

Kroz vie od 50 predstavljenih radova na konferenciji pokazani suprimjeri produktivnosti i uinkovitosti agroumarskih sustava te nji-hov pozitivan utjecaj na stabilnost ekosustava. Kako agroumartsvoima vrlo nejasan status u poljoprivrednoj politici EU, glavni zaklju-ak konferencije je neophodna promjena statusa agroumarskih su-stava u Poljoprivrednoj regulativi Europske unije (CAP CommonAgricultural Policy), ija e nova verzija biti objavljena 2013. godine.U prvom stupu regulative stoji kako se za poljoprivredne poticajena jednom hektaru poljoprivrednog zemljita ne smije nalaziti vieod 50 stabala, dok se u drugom stupu potie sadnja stabala. StogaEURAF predlae ispravljanje neusklaenosti regulative i definira-nje uloge agroumarstva u poljoprivrednoj strategiji EU kako bisustav poticaja poljoprivrednicima bio jasan te podravanje agro-umarskih sustava kao prihvatljivih oblika gospodarenja za dobi-vanje poticaja. EURAF takoer smatra da bi drave lanice trebalebiti odgovorne za uspostavljanje minimalnog i maksimalnog brojastabala/ha kako bi se zadovoljile lokalne specifinosti to bi pojed-nostavilo monitoring i kontrolu. Nadalje, stup 2 spomenute re-gulative trebao bi podrati osnivanje agroumarskih sustava, kakona poljoprivrednom, tako i na umskom zemljitu u skladu sa za-

konskim propisima za zatitu zemljita i uma. Osim toga EURAFje miljenja da trokovi odravanja novo zasaenih agroumarskihsustava trebaju biti pokriveni za razdoblje od 10 godina te da je ne-ophodno prepoznati i priznati tradicionalne agroumarske sustavekako bi se olakala njihova obnova, dok je s druge strane neophod-no poticati osnivanje novih. Iz svega navedenog se moe zakljuitida bi agroumarstvo moglo biti legitimno koritenje zemljita spravom na poticaje, a na taj bi se nain poljoprivredna djelatnostponovno pribliila stabilnim prirodnim sustavima s veom biolo-kom raznolikou bez gubitaka prinosa.

Danas se poljoprivredna zemljita sve vie koriste za proi-zvodnju bioenergije, to ima veliki utjecaj na proizvodnju i rast

cijene hrane. Agroumarstvo se istovremeno nosi s problemimaproizvodnje hrane i proizvodnje energije bez da jedna proizvod-nja iskljuuje drugu. Stoga agroumarstvo predstavlja djelatnostkojoj se treba posvetiti panja, jer nam nudi priliku za odrivupoljoprivredu i odrivi razvoj regije. n

Razmak je uvjetovan mehanizacijom Mehanizacija meu stablima

Rasprava u Europskom parlamentu


5/28/2018 191

30/44

Broj stranih vrsta u Europi poveava se iz godine u go-dinu emu znaajno pomau globalizacija trgovine isve vei promet putnicima meu kontinentima. Stranevrste u Europi mogu se podijeliti u dvije kategorije:a) strane vrste s drugih kontinenata koje su se odjednom pojavile

u Europi, najee uz pomo transporta roba i koje se poi-nju iriti Europom (npr. kestenova osa ikarica (Dryocosmuskuriphilus) porijeklom iz Kine, bagremov minera (Parectoparobiniella)iz Sjeverne Amerike, azijske strizibube (Anoplophoraspp.);

b) vrste autohtone u Europi koje su se proirile u nova podrujanpr. sjeverno od Alpa zbog toplije klime i drugih povoljnihimbenika (borov i hrastov etnjak koji se intenzivno ire pre-ma sjeveru Europe).

Strana vrsta e u novom stanitu ui uinterakciju s domaim vrstama ili okoli-nom na drugaiji nain od naina kakoto ine autohtone vrste i zbog toga stra-

ne vrste, u veini sluajeva, ne pobolja-vaju niti ne obogauju ekosustav u kojisu unesene. Strane vrste su drugaije odautohtonih vrsta (svojom bioekologijom,prirodnim neprijateljima itd.) jer su evo-luirale u drugaijim uvjetima, najeena drugim kontinentima. To mogu biti inove vrste predatora i

191

Documents