15. festival srpskih folklornih grupa ssds · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je...
TRANSCRIPT
Igra i koreografija: MA Vesna Bajić Stojiljković, etnomuzikolog – etnokoreolog
Muzika: MA Sanja Ličina Pupac, etnomuzikolog
Nošnja:Miloš Rašić, dipl. etnolog – antropolog
15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS
Izveštaj stručnog žirija
April 4, 2015
Nova Gorica, Slovenija
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
1
15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS
Nova Gorica, 4. april 2015.
Na samom početku ţelimo da istaknemo naše zadovoljstvo viĎenim programom i da
čestitamo svim folklornim grupama, igračima, rukovodiocima i voĎstvu koje im pomaţe u
pripremanju programa i podstiče ih u pravcu očuvanja srpske tradicije i kulture. Još veći je
značaj očuvanja srpske tradicije u dijaspori i regionu. Verujemo da ćete svojim primerom biti
uzor mlaĎim generacijama, da kvalitetnim programima predstavljaju srpsku igru, pesmu i
nošnju širom sveta.
Na 15. festivalu srpskih folklornih grupa Saveza srpskih društava Slovenije predstavilo se je 8
folklornih grupa u takmičarskom delu, 1 u revijalnom (AKUD „Kolo”, Koper) i 1 gostujuće
društvo iz Italije (KUD „Sloga”, Vicenza), takoĎe u revijalnom delu. U izboru lokaliteta u
koreografijama, najzastupljenije su bile igre iz jugoistočne Srbije. Njih je izvelo 6 folklornih
grupa (Vranjsko polje, Pirotsko polje, Crna Trava, Dimitrovgrad), dok je 1 grupa predstavila
igre iz Kumanovskog polja i 1 grupa igre iz Šumadije. U revijalnom delu je domaći folklorni
ansambl izveo igre iz Gornje Resave, a gostujući iz Bosilegradskog Krajišta. U ovom
izveštaju date su ocene folklornih ansambala koji su učestvovali u takmičarskom delu.
Ocenjivanje folklornih grupa realizovano je praćenjem igre, muzike i nošnje u koreografiji.
Bodovi su kategorisani u skladu sa zadnjim propozicijama Evropske smotre srpskog folklora
dijaspore i Srba u regionu, iz 2010. godine (član 16.), u kojima je za igru opredeljeno 30
bodova, po 25 bodova za muziku i nošnju, i 20 bodova za opšti utisak. Pojedinačni elementi
koreografije (igra, muzika i nošnja) praćeni su tokom izvoĎenja kroz ključne parametre i u
ovom izveštaju su detaljno objašnjeni. IGRA je ocenjivana kroz kompoziciju koreografije,
skladnost sa muzikom i kroz kvalitet izvoĎenja. MUZIKA je ocenjivana kroz vokalni deo
(pevanje) i orkestracioni (muzički aranţman). NOŠNJA je ocenjivana kroz odabir i
kombinaciju delova nošnje i njihovu prilagoĎenost temi koreografije. Sva zapaţanja i kritike u
ovom izveštaju folklornim ansamblima su upućene dobronamerno, sa ciljem da pomognu u
napredovanju njihovih programa i scenskog nastupa, i da dostignu što bolji plasman na
Evropskoj smotri 2015.
U vezi sa koncepcijom koreografije potrebno je istaći da su u nekoliko koreografija uvoĎeni
dramski segmenti ili odreĎeni običaji, što je vrlo pohvalno. Time se stvara kompleksniji
koreografski tok i uopšte kompozicija koreografije. MeĎutim, potrebno je imati u vidu da
uvoĎenje priče zahteva poštovanje logike njenog razvoja, a igra i muzika treba da je podrţe.
Osim toga, potrebno je obratiti paţnju na razvoj obrazaca koraka i prostornog plana u skladu
sa muzikom i njenim razvojem. Samo na takav način će igra i muzika delovati skladno i
sinhronizovano. Sa aspekta izvoĎenja igre, za veći broj folklornih ansambala pohvalna je
tehnika izvoĎenja i artikulacija pokreta, ali i briga o stilu igranja kao znaku prepoznatljivosti
odreĎenog regiona. TakoĎe, orijentacija i snalaţljivost u prostoru je za veći broj ansambala na
visokom nivou.
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
2
Na muzičkom planu ocenjivani su sledeći elementi: izbor pesama i melodija u koreografiji,
njihovo intonativno i tehničko izvoĎenje, muzički aranţman i ujednačenost izmeĎu
aranţmana i koreografije. Sastav orkestra treba da ima ritam sekciju, instrument ili
instrumente zaduţene za melodiju i harmoniju, te karakterističan tradicionalni instrument za
kraj odakle se izvodi koreografija, ili da u potpunosti ima tradicionalni sastav instrumenata
odreĎenog kraja. Pevački su društva dostigla odreĎeni nivo koji se više-manje odrţava, ali
treba i dalje nastaviti sa radom. U muzičkom smislu muzika treba aranţmanski da podrţava
koreografiju. Neophodna je saradnja autora koreografije i autora muzičkog aranţmana kako bi
se što bolje uskladile i sinhronizovale melodijske fraze sa promenama varijanti koraka i
celokupne koreografije.
Kada je primena narodne nošnje na sceni u pitanju, potrebno je doći do adekvatnih
informacija o odgovarajućim narodnim nošnjama za oblast koja se predstavlja. Potrebno je,
takoĎe, da se nošnja prilagodi scenskom kontekstu, a posebno kontekstu koreografije ukoliko
je u pitanju odreĎeni običaj. Najbolje bi bilo da se nošnja rekonstruiše na osnovu postojećih
izvora iz centralnih muzeja, poput npr. Etnografskog muzeja u Beogradu, ili iz manjih
regionalnih muzeja. Kopiranje načina odevanja od drugih ansambala koji su već izveli igre iz
krajeva koji se primenjuju, nije uvek najidealnije rešenje. Neophodno je voditi računa i o
načinu na koji se ţenski deo ansambla šminka, budući da prejaka šminka na scenama sa
slabim reflektorima i u malim salama nije neophodna. TakoĎe, previše šminke moţe dovesti
do kontra efekta, pa da umesto prilagoĎeno sceni, to deluje napadno i neprimereno.
Prema rezultatima i objašnjenju stručnog ţirija u ovom izveštaju, prvih 6 društava, odnosno,
folklornih grupa ima primerene programe za predstavljanje na Evropskoj smotri 2015.
Stručni žiri 15. smotre folklornih grupa SSDS u Sloveniji
MA Vesna Bajić Stojiljković
MA Sanja Ličina Pupac
Miloš Rašić
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
3
15. FESTIVAL FOLKLORNIH GRUPA SSDS 2015
Nova Gorica, 4.4.2015.
Rezultati ocenjivanja takmičarskih grupa
DRUŠTVO
Vesna Bajić
Stojiljković
IGRA
(15-30)
Sanja Ličina
Pupac
MUZIKA
(15-25)
Miloš Rašić
.
KOSTIM
(15-25)
Opšti
utisak
IGRA
MUZIKA
KOSTIM
(15-20)
Zbir
bodova
1. KUD Mladost, Ljubljana 26 24 24 19 93
2. SKUD Vidovdan, Ljubljana 25 24 25 18 92
3. SKD Maribor, Maribor 23 23 25 18 89
4. KD Brdo, Kranj 22 23 24 19 88
5. SKD Sloga, Nova Gorica 22 22 24 18 86
6. KPŠHD Vuk Karadţić, Radovljica 24 18 24 19 85
7. PKUD Sveti Nikola, Maribor 16 16 23 16 71
8. SKD Kočevje, Kočevje 17 17 20 16 70
Igra: MA Vesna Bajić Stojiljković, etnomuzikolog – etnokoreolog
Muzika: MA Sanja Ličina Pupac, etnomuzikolog
Kostim: Miloš Rašić, dipl. etnolog – antropolog
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
4
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
1. SKD MARIBOR, Maribor – „Šetnala se, dţanum, k`zun Stana”, Igre Vranjskog polja
Autor koreografije: Saša Bogunović
Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet igara sa dramatizovanim običajem, tzv. paljenjem vatre. Izdvojeni su ključni elementi
ovog običaja (vatra, preskakanje vatre) koji su pozicionirani u središnjem i završnom delu
koreografije. U takvoj koncepciji koreografije znatno nedostaje uvodni deo koji bi gledaoca
uveo u priču – dovoljan bi bio dramski detalj, odreĎena radnja nakon izvedene pesme ili kraći
dijalog kojim bi se nagovestilo vreme i mesto dešavanja. Shodno tome, i naslov bi trebalo
preformulisati, jer se nazivom pesme ne daje akcenat na ono što je ključno u ovoj koreografiji,
a to je priča. Dakle, čim se uvodi dramski sadrţaj, mnogi se koreografski elementi moraju
obraditi i njoj podrediti, kako bi priča bila predstavljena na najbolji način.
Celovitost je ostvarena putem igre, zaokruţivanjem koreografije istom igrom (bugarka).
4 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
U skladu sa izabranim područjem; ispostavljene su tipične igre (6) i pesme (2).
Dosta dobro voĎenje dramaturgije u primeni igara, meĎutim u središnjem delu, kada se niţu
igre, postoji dramaturški zastoj – bez obzira na brz tempo igara i značajne varijante koraka.
Spoj vlasinke i Eleno mome nije najsrećniji – na planu muzike i igre.
4 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Svaki obrazac koraka je vrlo prepoznatljiv, kao i njegove varijante. Sprovode se doslovno, bez
obzira na formacije i kretanje po prostoru, što ponekad igračima oteţava izvoĎenje.
Prostorna rešenja vrlo dobra, skladna, dinamična. U igri pembe zadrţavanje u neutralnom
desnom gornjem uglu u relativno duţem vremenu, a bez odreĎene funkcije, narušava prostornu
ravnoteţu. Ukoliko se koriste takvi neutralni delovi pozornice oni treba da budu korišteni sa
odreĎenom namerom ili kao prolazni deo bez većeg zadrţavanja.
4 (5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
U vezi sa dramskom radnjom: gluma treba da bude ubedljivija, naročito kada momak padne
nakon preskakanja – stiče se utisak da je to greška u izvoĎenju.
Vlasinka u početnom, sporijem delu, značajno je zabacivanje slobodne noge, što deluje
preterano.
Greške pojedinačnih igrača i grupe igrača (muška lesa na kraju). Još neujednačeni u sitnijim
koracima, poskocima. Snalaţljivost u prostornom rasporedu.
8 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Uglavnom skladno, ali postoje segmenti u koreografiji gde muzika aranţmanski ne podrţava
kretanje igrača na sceni. Potrebno je obratiti paţnju na uvoĎenje varijanti obrazaca koraka u
skladu sa muzikom, naročito u igrama čija se duţina obrasca ne poklapa sa muzičkom frazom
(npr. švrljig i vlasinka). Predlog: pred početkom bugarke, kada igrači okruţe vatru, napraviti
samo malo veću pauzu – taj trenutak je vrlo značajan i ne treba ga zbrzati.
3 (5)
Zbir bodova 23 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
5
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
1. SKD MARIBOR, Maribor – „Šetnala se, dţanum, k`zun Stana”, Igre Vranjskog polja
Autor koreografije: Saša Bogunović
Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar broji 8 svirača, 2 harmonike, klarinet,violina, flauta, gitara,kontrabas i
tapan.
Vokalna interpretacije:
Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu
ali tačno i sigurno. Što se tiče izvoĎenja druge pjesme muškarci su bili dosta niski
pa su u nekim dijelovima tj. najniţim tonovima djelovali da će se”ugušiti”, samim
tim i djevojkama je intonacija bila niska. Na ovoj pjesmi treba još da se radi i
vjeţba.
Pjevačke numere koje su izvedene su sa područja sa kojeg je i koreografija tako da
se program ispoštovao u tom pravcu.
1-10
9
Instrumentalna pratnja:
Posmatrajući orkestar u cjelini moţe se reći da je orkestar dobro uvjeţban i da
dobro funkcionišu zajedno.
Na samom početku orkestar kreće sa brzom i ţivom melodijskom I ritmičkom
interpretacijom-svi instrumenti zajedno i onda uslijedi zastoj, pa krene pjesma,
mislim da je to prevelik dinamički kontrast na samom početaku.
U toku koreografije instrumenti najčešće sviraju zajedno i to preteţno jedno te istu
melodijsku liniju unutar jedne igre. Pojedinačni instrumenti nisu dovoljno
iskorišteni za solo izvoĎenja, već svi sve sviraju. Prelasci na sledeću igru bi trebali
malo da budu sliveniji, i da se postepeno krene sa drugom melodijom. Zvučno jest
obogaćena melodija, zvuk je prilično jak i pun. Solo instrumenti kao flauta,
violina i klarinet su se isticali u odreĎenim dijelovima baš kako bi to i trebalo.
Mislim da tapan nije trebalo ozvučavati jer je u nekim dijelovima bio nadmoćan
nad ostalim instrumentima u orkestru što baš i nije dobro dok je kontrabas imao
čudnu boju (pretpostavljam da je ovo bio problem tehničke prirode).
Na kraju samog izvoĎenja u Bugarke harmonika nije uspijevala da stigne neke
ukrase tako da je ponekad zvučalo konfuzno i neuvjeţbano. Sugestija je da se
koreografija i igrački i pjevački i muzički treba još neki vremenski period raditi da
bi to zaista bilo dobro i djelovalo zaista kao jedna cjelina, kao i da bi orkestar
trebao više da svira u ovakvom sastavu i na samoj probi da bi osjetili energiju
igrača, kao i igrači njihovu.
1-15
14
Ukupno bodova: 23 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
6
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
1. SKD MARIBOR, Maribor – „Šetnala se, dţanum, k`zun Stana”, Igre Vranjskog polja
Autor koreografije: Saša Bogunović
Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Izbor elemenata:
Izbor elemenata je odličan. Svi prikazani elementi podraţavaju krojeve, boje i ornamente
prikazanog kraja. Oglavlja su raznovrsna, što je za svaku pohvalu. TakoĎe, obuća je
odgovarajuća.
25 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija elemenata je ono što vizuelnom utisku ovog ansambla daje dobre rezultati.
Svi pirkazani elementi su raznovrsni i na različit način usklaĎeni (nekoliko tipova ţenskih
jeleka, futa, različiti načini povezivanja marama, muški gornji haljeci raznovrsi i na
različite načine odeveni, itd.).
25 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
Svi prikazani elementi pripadaju datoj oblasti i iskazuju lokalno – regionalne
karakteristike Vranjskog Polja.
25 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
S obzirom na to da je u pitanju koreografija koja je kontekstualizovana kao običaj vezan
za dane uoči Uskršnjeg posta, predlaţem da se u ţensku nošnju ubace gornji odevni
haljeci koji su u ovom kraju nošeni zimi.
4 (5)
UreĊenost i urednost:
Ansambl je bio izuzetno uredan i svi elementi su adekvatno primenjeni.
20 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
99 (100)
25 (25)
Napomena: Budući da su sve elementarne stvari ispoštovane na najbolji mogući način, te da je
raznovrsnot elemenata i različiti načini odevanja istih doprinela razbijanju scenske monotonije, kada je
kostimsko rešenje u pitanju, moram napomenuti da je SKD „Maribor“ iz Maribora bio jedan od
najbolje obučenih ansambala.
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
7
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Zreo ansambl, ali moţe da pokaţe još više na planu igre, ali i glume.
Orkestar koji je bio pun energije i igrači koji su se trudili da tehnički ispoštuju sve da
bude kako treba.
Ansambl izuzetno uredan i opremljen adekvatnim nošnjama, kojima je potrebno dodati
odreĎene zimske elemente, radi bolje usklaĎenosti sa kontekstom koreografije.
18 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
8
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
2. SKD KOĈEVJE, Koĉevje – Narodne igre u Pirotskom kraju – Gornje Ponišavlje
Autor koreografije: Dejan Lilić
Autor muzičkog aranţmana: Aleksandar ĐorĎević
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet igara; lokalitet je postavljen neprecizno – sa jedne strane geografski ograničeno (Pirotski
kraj), a sa druge geografski mnogo šire (Gornje Ponišavlje). Područjem Gornje Nišave
obuhvaćeno je i područje Dimitrovgrada, pa čak i deo Bugarske. Ukoliko se odlučite za igre,
muziku i nošnju koje pripadaju selima okoline Pirota, najadekvatnije bi bilo koreografiju
regionalno opredeliti kao Pirotsko polje. U koreografiji su, meĎutim, samo tri igre iz Pirotskog
kraja, čime je u velikoj meri narušena celovitost koreografije, budući da to nije bila namera
autora.
3 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
Izbor igara ne odraţava lokalitet. Nakon prve igre piperana sledi vlaška igra sa područja
Homolja pod nazivom pošuvoja (Desanka ĐorĎević je ovu igru uvrstila u koreografiju Vlaške
igre sa Homolja za SKPD Sveti Sava Kranj – ističem to jer ste mi rekli da je vašu istu
koreografiju ocenjivala pokojna Desa). Zatim, u prijavnici je zapisan čačak na dva tanca što je
netačno – obrazac koraka to ne pokazuje, igra je u 7/8 je ritmu, a prema njenoj melodiji, to je
Eleno mome iz Gornjeg Visokog. Zadnja igra nije pešačka, ni prema koraku, ni prema muzici.
Koraci su iskomponovani osmotakt (pešačka je desetotakt), a muzika je u celosti bugarska
kompozicija (Radomirska rčenica – autor Ibro Lolov). Shodno navedenom, o principu
jedinstva se u ovoj koreografiji ne moţe govoriti. U prijavnici je stavljen još jedan pogrešan
naziv igre (jelena), a naziv druge igre nedostaje. Poslednja igra i prostorna rešenja na samom
kraju koreografije su identična sa koreografijom koju pod nazivom Igre iz Gornjeg Visokog
izvodi KUD "Vukica Mitrović" iz Beograda (snimak ove koreografije je dostupan na You
Tube-u: https://www.youtube.com/watch?v=47zVLNsyeq8&feature=youtu.be).
Splet igara nije dramaturški voĎen. Osim prve i zadnje igre koje se mogu okarakterisati kao
uvodni i završni segment koreografije, središnji segment nije u dovoljnoj meri razvijen. Čak
prve dve igre u celosti izvode samo devojke, što narušava koreografsku rodnu stabilnost, a
time i dramaturgiju. Poslednja i pretposlednja igra su u istom ritmu, 7/8, čime se stvara
monotonija, uprkos njihovom brzom tempu i melodijskoj raznolikosti.
1 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Osim piperane, lile lile i ripne mace, gde se obrasci koraka mogu prepoznati, obrasci koraka
ostalih igara su iskonstruisani na osnovu manjeg broja motiva, koji se iz igre u igru ponavljaju.
Primetna su osnovna prostorna rešenja, simetrična, ali jasna. Prisutno je dosta ponavljanja iste
postavke igrača (naročito u prvoj, drugoj i trećoj igri); prazan prostor u centru pozornice
(završetak igre lile lile), nije najpogodniji.
3(5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
Igrači su od početka do kraja intenzivni u igri i koreografiju dosta dobro nose, meĎutim,
odreĎeni koraci nisu izigrani (naročito trokoraci, izbacivanje slobodne noge napred). Stil
izvoĎenja se zbog nedovoljne jasnoće koraka dovodi u pitanje. U drugoj igri neprimereno je
vriskanje devojaka, koje se ponavlja nekoliko puta, zatim vrtnja devojaka u krugu sa
zabacivanjem glave nazad potpuno odudara od stila ovog kraja. Trojica momaka pokazuju
veće tehničke mogućnosti izvoĎenjem okreta u centru. Nema ujednačenog završetka.
7 (10)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
9
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Igra i muzika su dosta dobro usklaĎene kroz celu koreografiju. MeĎutim, postoje momenti
kada igrači stoje dok muzika ne završi, što narušava taj sklad. TakoĎe, dešavaju se primeri
kada se prostorna rešenja menjaju u sukobu sa muzičkim frazama. Trebalo bi da se napravi
veća pauza pred početak zadnje igre.
3 (5)
Zbir bodova 17 (15-30)
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
2. SKD KOĈEVJE, Koĉevje – Narodne igre u Pirotskom kraju – Gornje Ponišavlje
Autor koreografije: Dejan Lilić
Autor muzičkog aranţmana: Aleksandar ĐorĎević
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar broji 5 svirača, harmonika, frula, gitara,kontrabas i tapan.
Vokalna interpretacije:
U cijeloj koreografiji nedostaje više pjevanih numera. Jedina pjesma koju su izveli
je bila solidna, mada bi trebalo da se radi na razgovijetnosti teksta.
Uzvici koji su se čuli od strane cura su bili niskosilazni ili niskoopadajući, pa je
zvučalo kao jauk na kraju.
1-10
8
Instrumentalna pratnja:
VoĎenje melodije se naizmjenično odvija izmeĎu harmonike i frule, ali tako da je
svo vrijeme zvučalo kao da se prepiru na sceni jer su bili preglasni i dominantni.
Ljepota zvuka se neće dobiti ako se svira što glasnije. PosuĎena dva člana iz
orkestra KD Brdo, iako su bili ritam sekcija i njihovo izvoĎenje nije bilo
zahtijevno, nije baš najbolje rješenje, jer bi orkestar trebao da radi I svira zajedno I
da se dobro meĎusobno poznaju.
U okviru koreografije se pojavljuje melodija koja ne pripada srpskoj tradiciji već
bugarskoj Radomirska rečenica (Prilog 1 i 2.)
Kada je u pitanju različitost melodijskih motivi u okviru jedne melodije skoro da
su izostali, već se izvodi samo jedan osnovni motiv, a nema njegove varijante ili
razrade istog.
Opšti utisak, zbog konstantnog zajedničkog izvoĎenja svih instrumenata orkestar
je zvučao i ritmički i melodijski ponekad netačno. Svrha orkestra je da dobro
funkcionišu zajedno, meĎusobno se nadopunjuju i razumiju, a ne da se samo jedan
pokaţe i izdvaja.
1-15
9
Ukupno bodova: 17 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
10
Prilog 1.
Audio snimak: https://www.youtube.com/watch?v=OFucTX1m4go
Ibro Lolov - Kolekcija
Ibro Lolov 1970 - Ora i rcenice
01. Breznisko oro
02. Sopsko oro
03. Radomirska rcenica
04. Pazardzisko oro.
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
11
Prilog 2.
NOTNI ZAPIS Radomirske rĉenice (izvor: Blagojević, Ratislav. Usamljeni harmonikaš.
Izdavaĉka zadruga IDEA. Beograd, 1998, str. 94).
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
12
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
2. SKD KOĈEVJE, Koĉevje – Narodne igre u Pirotskom kraju – Gornje Ponišavlje
Autor koreografije: Dejan Lilić
Autor muzičkog aranţmana: Aleksandar ĐorĎević
Ocenjivani parametri: SKUD „Koĉevje“, Koĉevje Bodovi:
Izbor elemenata:
Pojedini krojevi nošnje su dobri (npr. ţenski sukmani). Kod sukmana se javlja problem
duţine. Oni su prekratki, s obzirom na to da njihova duţina mora da doseţe najmanje do
ispod kolena, što u ovom ansamblu nije bio slučaj (sukmani su bili iznad kolene) (videti
fotografije br. 1 i 1a, te uporediti sa fotografijom br. 2).
Kroj kecelje je dobar, kecelja treba da ima pravougaounu formu, meĎutim, kecelje, kao i
sukmani, moraju biti duţe. S obzirom na to da je ţenski deo ansambla bio obučen samo u
sukmane, dakle u vremenski kontekst XIX i početka XX veka kada se sukno nosilo u
svečanim prilikama (nakon toga ono ostaje u upotrebi, ali isključivo kao radni deo odeće
ili se, pak, zadrţava u brdskim selima Gornjeg Visoka), kecelje bi morale biti sastavljene
iz dve pole i ornamentisane vezom u vidu geometrijskih, vegetabilnih i zoomorfnih
oblika. Drugi tip kecelja, koji bi odgovarao datom kontekstu, jesu jednobojne, tkane od
tanke lito tkanine. Zbog uniformisanosti, odnosno istovetnosti ornamentisanja crveno-
crnih kecelja koje je ovaj ansambl prikazao, savetujem da proverite da li su to planirano
pravljene kecelje ili su prekrojeni ćilimi (moţda, čak, i fute). Dakle, način izrade i
ornamenti na keceljama nisu odgovarajću (pogledati fotografiju 3 i uporediti sa
fotografijama 4 i 4a). Ţenska oglavlja su jednoobrazna i pripadaju tipu novijeg perioda u
ovom kraju (kupovne štampane marame), a osim toga, sve su povezane na isti način (u
okolini Pirota pojavljuje se nekoliko načina povezivanja marama). Crvene satenske
trakice vezane u mašnu na rukavima u potpunosti su nepoznate u okolini Pirota, kao i u
celom Ponišavlju. Čarape su neodgovarajuće i unificirane. U ovom kraju nosile su se
čarape bele boje, kao i one crne boje, a oba tipa ukrašavana su vezom za svečanije prilike
(što igranje u kolu zaista i jeste) (uporediti fotografiju br. 5 i fotografiju br. 6). Osim
dukatima, devojke su se ukrašavale i plastičnim ogrlicama (videti fotografiju br. 7). Što se
belih košulja tiče, bilo je nekoliko originalnih i nekoliko rekonstruisanih primeraka, koje
su odgovarajuće. Tkanice u ţenskoj nošnji takoĎe su odgovarajuće.
Što se muške nošnje tiče, prvenstveni problem je materijal od kojeg je sašivena. U pitanju
je materijal bele boje, znatno laganiji od sukna (od kojeg su izraĎivani originalni
primerci), te zbog toga ne mogu da zadobiju formu i izgled kakav bi trebalo da bude
(videti fotografiju br. 8). Ornamenti na muškim zubunima su predimenzionirani (videti
fotografiju br. 8 i uporediti sa fotografijom br. 9). Muške pantalone su, takoĎe, izraĎene
od lošeg materijala i bez ikakvog ukrasa (tzv. „rascepke“) koji je karakterističan za Pirot
(videti fotografiju br. 10 i uporediti sa fotografijom br. 11). Muški pojasevi su na
pojedinim momcima bili uski (ukoliko se izabere taj tip pojaseva, oni moraju biti znatno
širi), osim toga, javlja se i jednoobraznost pri njihovom odabiru (uporediti fotografiju 11
sa fotografijom 12). Što se čarapa tiče, muški deo ansambla je imao čisto crne čarape, od
kupovnog materijala, koje su se pod reflektorima providele. Čarape bi trebalo da budu
pletene, crne boje, ukrašene uplitanjem vunene preĎe raznih boja u vidu cvetnih motiva.
Šubare crne boje su odgovarajuće. TakoĎe, opanci pertlaši su odgovarajući za ovu oblast.
20 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
13
Kombinacija elemenata:
Kako je već napomenuto, prema prikazanoj ţenskoj nošnji, moţe se zaključiti da je ovde
pokušana da se predstavi nošnja XIX i početka XX veka. S tim u vezi, morala bi i oglavlja
da se prilagode. U pomenutom periodu u okolini Pirota devojke su kosu češljale na
„uvojke“, te je spajale u veliku pletenicu – tzv. „prcag“. Glave su pokrivane belom
maramom „vrzoglavkom“ (videti fotografiju 13 i uporediti sa fotografijom 1 i 1a).
TakoĎe, trebalo bi ubaciti odgovarajuće pregače, o čemu je već bilo reči. Mušku nošju je
neophodno sašiti od odgovarajućeg materijala i adekvatno ornamentisati, kako bi se dalje
moglo govoriti o kombinaciji elemenata. U suporotnom, kombinacija neadekvatnih
elemenata daje i nedovoljne rezultate.
22 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
OdreĎeni delovi ţenske nošnje – sukmani, košulje, marame i tkanice – pripadaju tipu
nošnje pirotskog kraja. U muškoj nošnji su odgovarajući samo zubuni, odnosno podsećaju
na one pirotske. Lokalno-regionalne karakteristike koje diferencijraju Pirot od drugih
Ponišavskih oblasti (Bele Palanke, Visoka, itd.) nisu ispoštovane, te se ovde ne moţe
govoriti o pirotskoj nošnji.
20 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
Adekvatni delovi se mogu smatrati odgovarajućim za ovaj splet igara. MeĎutim, više je
onih delova koje je neophodno zameniti odgovarajućim.
2 (5)
UreĊenost i urednost:
Prekratki sukmani i krake kecelje, koji su iznad kolena, ukazuju na neurednost ansambla.
TakoĎe, čarape koje su vezane gumicama, a pri čemu se te gumice jasno vide (videti npr.
prvu devojku, skroz levo, na fotografiji broj 1) dovode u sumnju odgovarajuću pripremu
ovog ansambla za scenu. Sukmani su, usled lošeg vezivanja pregača i tkanica, izgubili
svoju specifičnu formu, formu u kojoj je naglašen struk, budući da su u izradi ovog
odevnog predmeta svesno ukrajani klinovi u donjem delu, kako bi donji deo bio širi, te se
time i postizao pomenuti efekat. U ovom slučaju, sukmani su previše stegnuti i presavijeni
(videti fotografiju broj 1a).
Muška nošnja je bila znatno veća u odnosu na veličinu potrebnu igračima ovog ansambla.
Iz toga razloga, muški gornji odevni haljeci su savijani, te su na taj način gubili
karakterističan oblik. TakoĎe, gornji haljeci kod muškaraca bi trebalo da su sastavljeni na
sredini, što nije ispoštovano u ovom ansamblu (videti fotografiju broj 8). Sve pomenuto u
ovom ocenjivanom parametru dovelo je do izgradnje sveopšteg utiska da je ovaj ansambl
bio neuredan u scenskom izgledu.
16 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
80 (100)
20 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
14
Prilozi:
Fotografija broj 1
Fotografija broj 1a
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
15
Fotografija broj 2 (obratiti paţnju na duţinu sukmana kod devojke sa desne strane)
Fotografija broj 3
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
16
Fotografija broj 4
Fotografija broj 4a
Fotografija broj 5
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
17
Fotografija broj 6
fotografija broj 7
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
18
foto br. 8
Fotografija broj 9
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
19
fotografija broj 10
Fotografija broj 11
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
20
fotografija broj 12
Fotografija broj 13
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Mlad ansambl, sa adekvatnim programom, mogao bi postići mnogo više.
Obratiti paţnju da devojke budu postavljene po visini.
Korištenje melodija koje nisu sa ovog koreografskog područja, kao i loša vokalna
interpretacija uticali su na opšti utisak.
Generalno gledano, vrlo neuredan ansambl sa većim delom neodgovarajućih delova
nošnje.
16 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
21
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
3. KD BRDO, Kranj – „Dimko delija konja igraja”, Igre Kumanovskog polja
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Milenko Martić
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet pesama i igara; koreografija počinje sa jasnom naznakom dramatizacije (devojka izgubi
Ďerdan, momci to vide, itd.); u daljem toku ova priča se ne razvija, čime se gubi njena
celovitost. Melodijska celovitost moţe biti prepoznata u poslednjoj melodijskoj frazi u
koreografiji u kojoj su ponovljeni motivi pesme Dimko delija, kao asocijacija na prethodno
izvedenu pesmu i naziv koroegrafije, što je vrlo dobar postupak, ali se u igri ta ideja ne
podrţava. Samim time i celovitost nije ostvarena.
3 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
U skladu sa izabranim područjem; ispostavljene su prepoznatljive igre i pesme date oblasti.
Njihovim postavljanjem u koreografski tok, smenom pesama i igara, ostvarena je uzlazna
dramaturška linija koja bi mogla još bolje da se podstakne zajedničkom igrom momaka i
devojaka, barem u zadnjoj igri (muški i ţenski igrači su u celoj koreografiji u odvojenim
formacijama). Tome bi značajno doprinela i razraĎena tema postavljena u uvodu koreografije.
4 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Najčešće osnovni obrasci koraka, sa manjim brojem varijanti. Sprovode se doslovno i prilikom
promena formacije. Prostorna rešenja dobra, skladna, meĎutim dosta ponavljajuća, naročito u
dijalozima pesama koji se ostvaruju na prostorno isti način. U izboru formacija prednost se
daje paralelnim lesama što je čest kompozicioni postupak i stvara utisak jednoličnosti.
3 (5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
Stabilni u izvoĎenju od samog početka, artikulacija i stil jasna; prilično individualnih grešaka
(u igri momaka i devojaka), kao i grupnih (neusklaĎeni okreti i čučnjevi kod momaka). U
uvodnom delu gde je prisutna dramska radnja, izvedena je dosta naturalizovano. Isto se moţe
videti u pokretima momaka dok tapandţija prolazi pored njih. Segment kada igrač igra na
tapanu u celosti doraditi (od samog penjanja na tapan do silaska sa njega).
8 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Vrlo dobro, skladno i sinhronizovano (i u pesmi, igri, prelazima, itd.). U odreĎenim
segmentima, naročito u zadnje dve igre (vlasinka, čačak) bilo bi dobro uskladiti melodijske
fraze i promene varijanti koraka.
4 (5)
Zbir bodova 22 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
22
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
3. KD BRDO, Kranj – „Dimko delija konja igraja”, Igre Kumanovskog polja
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Milenko Martić
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar broji 10 članova, 3 harmonike, 2 klarineta, flauta, violina,gitara,
kontrabas i tapan.
Vokalna interpretacija:
Pjesma je izvedena solidno cure su bile snaţne i sigurne dok su momci na početku
bili jako tihi iako ih je bilo dosta (18 parova), poslije su se oslobodili i samim tim i
zazvučali kako treba. Ovo moţemo pripisati ili tremi ili nedovoljnoj vjeţbi u
uvjeţbanosti, tako da je moja sugestija da se sa pjesmom još radi i uvjeţbava. Ova
vrsta pjesme nije komplikovana, jednoglasna je i imala je instrumentalnu podlogu
tako da treba da bude svršeno tačna i precizna.
1-10
9
Instrumentalna pratnja:
Veoma lijep početak. Lijepo nijansiranje, sliveni prelazi i komunikacija meĎu
instrumentima. Osjete se fraze. Koriste se svi instrumenti, aranţman je obogaćen
podjelom dionica, svaki instrument ima svoju dionicu. PreovlaĎuje jedno
zajedničko instrumentalno izvoĎenje bez posebnog isticanja nekog od
instrumenata.
Ono što ovaj orkester ističe je da oni zaista zvuče kompaktno i to odaje utisak
njihove sigurnosti i uvjeţbanosti.
Sugestija- utrenutku kada se violina isticala moţda je bila preglasna ali to je
pretpostavljam problem tehničke vrste, svakako, na nekom od narednih nastupa,
treba voditi računa o tome kako ozvučiti violinu koja ima vodeće dionice.
Opaska je i na tapan koji bi bilo bolje ne ozvučiti.
Pravu vrijednost koreografije ansambl će dobiti nakon više izvoĎenja jer je utisak
bio: prilično školski navjeţban ali ne i opušten, kompletno uigran i upjevan.
1-15
14
Ukupno bodova: 23 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
23
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
3. KD BRDO, Kranj – „Dimko delija konja igraja”, Igre Kumanovskog polja
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Milenko Martić
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Izbor elemenata:
Izbor elemenata je, mahom, odgovarajuć. Krojevi i ornamenti odgovaraju datoj oblasti.
Obuća u vidu pertlaša je, takoĎe, dobro rešenje. Prikazano je dva tipa ţenskog i jedan,
vrlo ujednačen, tip muškog oglavlja. Ovom prilikom savetujem da se monotonija u
muškim oglavljima smanji dodavanjem drugih adekvatnih primeraka. Muška oglavlja bi
trebalo bolje povezati. U ovom ansamblu, ona su bila previše stegnuta, te su izgubila oblik
koji je potreban. Funkcija marama na muškim glavama bila je zaštitna (štitila ih je od
sunca, stvarajući tako senku na licu), stoga ona moraju biti manje stegnuta. U muškoj
nošnji bi bilo dobro dodati i druge tipove čarapa (crne). Nekoliko devojaka imalo je
kecelje iz okoline Leskovca koje, svakako, moraju biti zamenjene odgovarajućim, kao i
par pčinjskih čarapa. TakoĎe, marame kojima su se devojke povezivale u kolu ne bi
trebalo da budu narandţaste, niti da budu u formi trake. Ukoliko su izabrane takve boje
radi boljeg scenskog efekta, savetujem da, ipak, boja bude pastelnija, a da maramica ima
oblik maramice, a ne trake.
22 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija elemenata je vrlo dobra, pogotovo to što je ispoštovano kombinovanje
različitih oglavlja u ţenskoj nošnji sa ostalim delovima iz istog vremenskog perioda.
Savetujem vam da u kombinaciji starijeg tipa ţenske nošnje ubacite i starije tipove kecelja
(tzv. „skutače ediničarke“ ili drugi tip „skutače perušanke“, na primer).
24 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
Celokupan kostim, osim nekoliko ţenskih kecelja i čarapa, odgovara datoj oblasti i
iskazuje sve potrebne karakteristike nošnje okoline Kumanova.
24 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
S obzirom na to da koreografija nema neki konkretan kontekst (dakle, nije u vezi sa nekim
običajem ili posebnom pričom), otvara se mogućnost ka većoj slobodi u odabiru odevnih
kombinacija. Savetujem vam da monotoniju u muškom načinu odevanja izmenite na taj
način što će te dodati odreĎene gornje haljetke (jeleke i dolame), obući druge tipove
pantalona (poznato je da su se i u ovim krajevima nosile pantalone od čoje, a ne samo
platnene), da ubacite raznovrsnija oglavlja, te da muškoj nošnji dodate ukrase u vidu
ćusteka koji se kačio za pojas i imao estetsku funkciju. TakoĎe, muške čarape mogu imati
drugačije ornamente i biti drugačijih boja (npr. crne sa vezenim floralnim motivima pri
vrhu).
5 (5)
UreĊenost i urednost:
Ansambl je prikazane elemente obukao na adekvatan način i bio izuzetno uredno odeven
na sceni.
20 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
95 (100)
24 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
24
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Utisku doprinosti brojnost ansambla i njegova energija. Poraditi na tome da slobodni
pokreti momaka ne budu naturalizovani.
Koreografiju treba još da uveţbavaju i tehnički ispoštuju.
Potpuna ujednačenost narodne nošnje kod svih momaka smanjuje intenzitet u
dobrom vizuelnom doţivljaju koji se ostvaruje u slučaju raznovrsne ţenske nošnje.
19 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
25
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
4. KPSHD VUK KARADŽIĆ, Radovljica – Običaj ispraćaja vojnika u vojsku iz Crne Trave
Autor koreografije: Damir Šipovac
Autor muzičkog aranţmana: Ţanijel Šublja
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet pesama i igara sa jasno naznačenom dramatizacijom ispraćaja vojnika u vojsku koja je
naznačena u naslovu koreografije i u samoj kompoziciji – u uvodnom i završnom delu (počinje
i završava adekvatnom pesmom). Ideja je vrlo interesantna, kao i realizacija uvodnog i
završnog segmenta koreografije. Skladno kompozicionom oblikovanju i principu celovitosti, u
koreografiji nedostaje središnji, odnosno, razvojni deo priče. Paţljivom razradom i ovog
segmenta gledaoci bi bili i dalje voĎeni pričom iz uvoda i priča bi i dalje bila u fokusu. Na ovaj
način se priča zamagljuje. Tematska veza izmeĎu početka i kraja je nedovoljna, te predlaţem
da se razmisli o nekom tematskom detalju koji bi potpomogao radnju u središnjem delu
koreografije (moţda kraćim izdvajanjem momka koji odlazi u vojsku i njegove devojke – za to
bi bila pogodna dva momenta: na početku igre sitna bugarka jer je tu ostalo nejasno izdvajanje
momka soliste prema centru pozornice ili u okviru pesme Sadila Jana, koja, iako pripada
lokalnom repertoaru i često se u koreografijama kombinuje sa igrom čačak, sadrţajno ne
podupire priču, ali se sadrţaj pesme ipak moţe vrlo lepo primeniti u igračkom dijalogu momka
i devojke i time staviti značajan fokus na priču). Vrlo mala intervencija, ali bitna za razvoj
priče u koreografiji i njenu stabilnost, čvršću povezanost njenih segmenata. Kada se uvodi
odreĎena tema, svi segmenti koreografije (pesma, igra, muzika) treba da je podrţe.
4 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
U skladu sa izabranim područjem; ispostavljene su prepoznatljive igre i pesme date oblasti.
Unekoliko odskače povezivanje igara Jeleno mome i vlasinke, melodijski, kao i igrački (moţda
napraviti kraću pauzu izmeĎu njih zbog promene ritma ili, ako se ipak ţeli povezano, onda sa
kraćim prelazom, ipak je vlasinka sporijeg tempa). Dramaturško oblikovanje dobro, naročito u
primeni igara, ali bi generalno bilo mnogo bolje sa razvojem radnje u toku koreografije.
4 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Osnovni obrasci koraka i njihove varijante; doslovno se sprovode i u skladu su sa prostornim
rešenjima. Ostavljeno je dovoljno vremena za razradu svake igre na planu koraka i prostora,
što odaje utisak prijatnosti. Prostorna rešenja osnovna, dobra, skladna, raznovrstna.
4 (5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
Većinom mlad ansambl, te je i način izvoĎenja koraka i artikulacija pokreta još nedovoljno
zrela. Ujednačiti tehniku izvoĎenja i brzinu odreĎenih koraka i figura (npr. okretanje trojki u
Jeleno mome). Stilski ujednačeno i skladno području. Radnje u uvodnom i završnom delu
koreografije su takoĎe dobro izvedene.
8 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Vrlo dobro, skladno. MeĎutim, u odreĎenim segmentima, naročito u igrama vlasinka, sitna
bugarka i čačak nisu dovoljno dobro sinhronizovane varijante koraka sa melodijom koja ih
prati, naročito u prelaznim segmentima.
4 (5)
Zbir bodova 24 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
26
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
4. KPSHD VUK KARADŽIĆ, Radovljica – Običaj ispraćaja vojnika u vojsku iz Crne Trave
Autor koreografije: Damir Šipovac
Autor muzičkog aranţmana: Ţanijel Šublja
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
CD
Vokalna interpretacije:
Što se tiče pjesme, prva pjesma je solidna, ali pjesma koju su izvodili muški na
samom kraju kada završi CD melodijski i ritmički treba preciznije otpjevati, u
nekim dijelovima bila je intonativno nečista
1-10
8
Instrumentalna pratnja:
CD
Moja sugestija je da, ako je to jedini način da nastupe zbog nedostatka orkestra,
treba povesti računa o samom CD-u, da snimak i reprodukcija budu izvrsni, jer
pravilima ocjenjivanja propisano oduzimanje 5 bodova za one koji nastupe uz CD.
Ansambl ne smije dozvoliti da i nekvalitetno reprodukovanje (tehnički uslovi)
utiče na eventualno dodatno smanjenje. Sa snimka se čula solidno aranţirana
pratnja.
Na ovoj smotri društvo nije postiglo neke najbolje rezultate, ali kada budu imali
orkestar, te ako povedu računa o pjevačkim numerama, sigurna sam da će utisak i
rezultat biti puno bolji.
1-15
10
Ukupno bodova: 18 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
27
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
4. KPSHD VUK KARADŽIĆ, Radovljica – Običaj ispraćaja vojnika u vojsku iz Crne Trave
Autor koreografije: Damir Šipovac
Autor muzičkog aranţmana: Ţanijel Šublja
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Izbor elemenata:
Celokupan izbor elemenata i detalja na njima je odličan i odgovarajuć datoj oblasti, osim
muškog jeleka koji je nosio solista. U pitanju je bio jelek iz centralne Srbije u braon boji.
Ukoliko ovaj odevni predmet nije imao odreĎenu funkciju u samom koreografskom
rešenju, kao što je to na kraju koreografije imala zamena šubare šajkačom, neophodno ga
je zameniti odgovarajućim jelekom.
24 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija prikazanih elemenata je dobra. Primetna je raznovrsnost u ţenskoj i muškoj
nošnji. Jedina unificiranost se javlja u muškim oglavljima (svi nose šubare).
25 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
PrilagoĎenost izabranoj oblasti je u potpunosti ispoštovana i iskazuje sve neophodne
karakteristike datog kraja, osim već pomenutog muškog jeleka.
24 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
S obzirom na to da se prve proslave ovog tipa (ispraćaj u vojsku) javljaju tek 60-ih godina
XX veka, moguće je prikazati i raznovrsnija muška oglavlja, odnosno ubaciti novija.
4 (5)
UreĊenost i urednost:
Svi elementi su odlično iskombinovani i raznovrsni, te se ne pojavljuje monotonija u
načinima odevanja. Ansambl je izuzetno uredan, osim što je par devojaka imalo kraće
litake, te savetujem da ponovo premerite duţinu i poreĎate ih u skladu sa visinom
devojaka.
19 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
96 (100)
24 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
28
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Fino i odmereno. Dobro iznošenje priče kod celog ansambla; još raditi na glumi
momka i devojke.
Na vokalnoj interpretaciji treba da se radi.
Ovde je reč o dobro obučenom ansamblu, raznovrsnih delova narodne nošnje i
njihovih kombinacija. Neophodno je bolje premeriti duţine ţenske nošnje kod
pojedinih devojaka.
19 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
29
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
5. KUD MLADOST, Ljubljana – "Reče čiča da me ţeni", koledarski običaji okoline Niša
Autor koreografije: Milorad Runjo
Autor muzičkog aranţmana: Darko Čitić
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Koreografija je predstavljena dramatizacijom koledarskog običaja. U njoj se prepliće još jedna
tema koja je dramatizovana na osnovu pesme Ide deda niz dolinu i predstavljena je dolaskom
dede na mesto igranja. Kako bi učesnici koledarskog ophoda bili što bolje predstavljeni, ipak je
ovo centralna tema koreografije, nije dovoljno da se koledari samo vizuelno razlikuju od
ostalih. Koledare i snašku karakteriše vrlo specifična radnja prema kojoj su koledari
prepoznatljivi. Oni se kasnije uključuju u igru ansambla i igru napuštaju, zatim se ponovo
pojavljuju sa dedom u središnjem delu koreografije, čime i dalje drţe paţnju gledalaca. Ovde
se, dakle, mora ispostaviti dramska radnja (koledari, snaška, njihov dijalog), jer u suprotnom
teţište ove koreografije preuzima deda. Sa zaista malim intervencijama bi se pojačala priča
koledara u koreografiji (predlozi: u osmoputki, kada se spusti tempo, a sa izvoĎenjem odreĎene
radnje mogli bi da napuste prostor igre na bolji način; u pesmi Vari baba žute tikve, gde se
izdvojen momak moţe "pokazati", umesto devojkama, snaški, jer pesma na ovakav način
ostaje suvišan element; jedno od pogodnih mesta je i početak zavrzlame – tu je već snaška
izdvojena, ali gotovo neprimetno. Koledari treba da budu prisutniji u toku koreografije.).
4 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
U skladu sa izabranim područjem; primenjen je veći broj igara (9) i tri pesme, ali se ne stiče
utisak nagomilavanja igara zbog kombinacije sa pesmama i dramskom radnjom dede.
Tok koreografije je dramaturški dobro osmišljen i voĎen.
5 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Osnovni obrasci koraka i njihove varijante; usklaĎeni su sa prostornim rešenjima koja su
raznovrstna, dinamična i dobro voĎena. Igru koledara na početku bi trebalo doraditi (u
četvorkama).
5 (5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
Dosta stabilno i tehnički i stilski od početka koreografije, meĎutim, još raditi na stilu i na
artikulaciji pokreta. Pojačati glumu koledara, suviše su "mirni", posebno u uvodnom delu
koreografije. TakoĎe doraditi kraj u boljem izvoĎenju svih učesnika. Dolazak koledara u kuću
je veseo dogaĎaj, to treba da se oseti i na pozornici, doraditi odnos igrača ansambla prema
koledarima.
8 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Vrlo dobro, skladno, sa muzičkim povezivanjem melodija različitih igara. Muzikom su vrlo
dobro praćeni dramski delovi. U obe igre čačak prisutne su manje nesinhronizovanosti izmeĎu
melodije sa jedne strane i promena varijanti u obrascu koraka i formacija, odnosno, kretanja po
prostoru, sa druge strane. Ispred pesme Vari baba potrebna je veća pauza.
4 (5)
Zbir bodova 26 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
30
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
5. KUD MLADOST, Ljubljana – "Reče čiča da me ţeni", koledarski običaji okoline Niša
Autor koreografije: Milorad Runjo
Autor muzičkog aranţmana: Darko Čitić
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar broji 8 članova, harmonika, flauta,2 violine, (saksofon, gajde, frula),
gitara, kontrabas i tapan.
Vokalna interpretacije:
Na samom početku muška zumbalica je bila odlična. U pjesmi Vari baba žute
tikve cure su bile dosta nesigurne i intonativno netačne, a uposljednjoj pjesmi su
dosta tiho zvučale tako da bi se trebalo još vjeţbati kako bi se stekla sigurnost
izvoĎenja i interpretacije.
1-10
9
Instrumentalna pratnja:
Narodni orkestar Old Serbian Sounds je pratio igrače i pjevače na profesionalan
način kako i dolikuje jednom takvom orkestru. Bili su pjevačima nenametljivi I
samo isključivo u njihovoj pratnji, a oni su zvučali potsticajno i znalački.
Aranţman je obogaćen raznim instrumentima koji su došli do izraţaja. SviĎa mi
se što u pojedinim dijelovima svirači komuniciraju u smislu ''pitanje, odgovor'',
čime se dobija lijepo nijansiranje.
Mogla bi se samo malo više obratiti paţnja na samo izvoĎenje koreografskih
rješenja, jar ako su ona komlikovana i zahtijevna onda bi svakako trebalo da to
podrţi i araţman.
Sugestija je da saksofon koji je korišten u koreografiji bude zamjenjen gajdama. Iz
razloga što saksofon nije bio često u upotrebi u selima u okolini Niša, a iako bi se
eventualno uvodio kao što se uvode i mnogi drugi instrumenti fabričke izrade
njegova zvučnost ne bi trebala biti toliko dominantna.
1-15
15
Ukupno bodova: 24 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
31
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
5. KUD MLADOST, Ljubljana – "Reče čiča da me ţeni", koledarski običaji okoline Niša
Autor koreografije: Milorad Runjo
Autor muzičkog aranţmana: Darko Čitić
Ocenjivani parametri
Izbor elemenata:
Izbor elemenata odličan, sa adekvatnim korejevima, ornamentima i ukrasima. Obuća
adekvatna. Koledarske maske, koje su zoomorfnog tipa, takoĎe odgovaraju regionu. U
muškoj nošnji se javlja unificiranost, koja se moţe „razbiti“ dodavanjem drugačijeg tipa
čarapa. Dakle, ne samo prikazane crvene sa crnom osnovom, već to mogu biti i neke
jednobojne (čisto crne, sa izvezenim cvetnim motivima na vrhu čarapa). Osim toga,
muškarci, kao stariji tip nošnje, mogu imati i pantalone od belog sukna..
24 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija datih elemenata odlična. Vremenski kontekst nošnje usaglašen u potpunosti.
Naročito je dobro prikazana kombinatorika elemenata u ţenskoj nošnji, gde se javlja
nekoliko tipova sukanja, oglavlja vezanih na drugačiji način, i tome slično.
25 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
Svi prikazani elementi, uključujući i maske, odgovaraju prezentovanoj oblasti.
25 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
Koledari u okolini Niša obilazili su sela na Badnji dan, dakle u zimskom periodu.
Prikazan kostim u ovom ansamblu mahom pripada letnjoj varijanti. Savetujem vam da,
kako bi celokupan kontekst koji je dobro osmišljen bio još bolji, ubacite zimske odevne
predmete kako u mušku, tako i u ţensku nošnju. Prvenstveno pokušajte da zamenite
rupičaste čarape i da dodate gornje haljetke.
3 (5)
UreĊenost i urednost:
Nošnja je adekvatno obučena. Radi postizanja boljeg vizuelnog efekta, a samim tim i
bolje urednosti, savetujem vam da ţenske suknje (vistane, preborke, itd.) zakačite kako se
u toku igre ne bi previše otvarale, što se i dogodilo u vašem izvoĎenju. TakoĎe, premerite
duţinu sukanja, košulja i kecelja, te ih uskladite kako ne bi dolazilo do znatno većih
dimenzionalnih razlika.
19 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
96 (100)
24 (25
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
32
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
UvoĎenjem raznovrsnih elemenata igre, pesme, glume, različitih uloga pojačan je
celokupan utisak. Raditi na jačem doţivljaju ovog "dogaĎaja".
Uigran ansambl koji je imao dobru orkestarsku podršku.
Kako bi se stvorio kompletan utisak o kontekstu koji prikazuje ova koreografija
(koledarski ophod), potrebno je ubaciti i zimske odevne predmete u scenski kostim.
19 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
33
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
6. PKUD SVETI NIKOLA, Maribor – "Ajde, lepa Maro", igre iz Šumadije
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet igara. Celovitost koreografije nije ostvarena specifičnim kompozicionim sredstvima. U
pitanju je nizanje igara, u okviru kojih je uvodni deo solidno postavljen, ali se u daljem toku
razvoj ne ostvaruje; završni deo je pripojen.
Predlaţem što manje nedefinisane "šetnje" po prostoru (početak koreografije).
3 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
U skladu sa izabranim područjem, osim igre dunda koja je muzički i igrački nejasna (i
nepoznata). Jedinstvo je ostvareno poštovanjem lokaliteta. U dramaturškom smislu je
koreografija problematična. Nema značajnijeg razvoja, tempo opada iz igre u igru, središnji
deo koreografije je monoton, odreĎene igre su ritmički i melodijski, pa i igrački nespojive (npr.
ruzmarin i seljančica). Koncepcija prostora u dundi, vrlo problematična. Izostavljena je igra u
mestu. Trebalo bi izvršiti odabir igara jer ih je previše i nagomilane su bez reda.
2 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Osnovni obrasci koraka. Obrazac dunde i orijenta problematičan. Osnovne formacije i njihov
razvoj. Odnos obrazaca i formacija je prilično dobro usklaĎen. U odreĎenim igrama iste
formacije dugo traju. Za početni igrački ansambl su odreĎene igre tehnički zahtevne, te ih treba
izbegavati, naročito ako se sa njima razvija prostor (zavrzlama, orijent).
3(5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
U prvom delu koreografije dosta ujednačeno (osim centralnog momka). U drugom delu dolazi
do ritmičkog sukoba u izvoĎenju koraka i neusaglašenosti. O stilu se teško moţe govoriti kada
tehnički izvoĎenje igara nije doraĎeno.
5 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Uglavnom skladno. Potrebne su bolje osmišljene pauze izmeĎu igara (npr. devojačko kolo i
Ajde lepa Maro). Sinhronizacija igre (obrazaca koraka i formacija) i muzike u koreografiji nije
najbolje sprovoĎena, naročito u zadnjoj igri, gde muzika pokazuje značajan razvoj, a igrači
stoje u mestu (orijent).
3 (5)
Zbir bodova 16 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
34
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
6. PKUD SVETI NIKOLA, Maribor – "Ajde, lepa Maro", igre iz Šumadije
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar broji 3 člana, harmonika, gitara i tapan.
Vokalna interpretacije:
Pjesma, iako je imala čitavu melodijsku liniju odsviranu na harmonici, u nekim
dijelovima bila je intonativno netačna i niska u odnosu na instrument.
1-10
7
Instrumentalna pratnja:
Nije baš zahvalno govoriti o orkestru koji je nastupio sa harmonikom, gitarom i
tapanom koji nije trebao da bude tu pošto su prikazivane igre iz Šumadije.
Harmonikaš je lijepo drţao tempo kako je sam vodio i svirao melodiju cijelih 9
minuta, imao je lijepe i slivene prelaze. Mogao je, ako je već sam trebao dočarati
melodiju, mijenjati registre na harmonici pa na taj način obogatiti zvuk.
Igre pojedinačno su predugo trajale i sve ukupno je bilo prezahtijevno za ovaj
ansambl. Trebali bi raditi na proširenju orkestra.
1-15
9
Ukupno bodova: 16 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
35
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
6. PKUD SVETI NIKOLA, Maribor – "Ajde, lepa Maro", igre iz Šumadije
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Izbor elemenata:
Izbor elemenata je znatno sveden, ali je dobar. Ţenska oglavlja nisu odgovarajuća,
umesto punĎe adekvatnije bi bilo napraviti dve pletenice i spustiti ih niz leĎa. Muška
oglavlja takoĎe mogu biti raznovrsnija, te umesto da imaju samo šajkače, moţete ubaciti
i šešire. Prikazana narodna nošnja je ujednačena i kod muškog, kao i kod ţenskog dela
ansambla. Ukoliko ţelite da zadrţite ovakav tip kostima, bilo bi dobro ubaciti i neke
drugačije kecelje kod ţena iz istog perioda (npr. platnene bele kecelje ukrašene šlingom),
kao i drugačije tipove jeleka. Kod momaka, takoĎe bi bilo dobro „prošarati“ jeleke
drugačijim modelima. Vez na ţenskim čarapama se nalazi na neodgovarajućem mestu.
Na muškim opancima je neophodno da postoji kljun, pogotovo ukoliko se prikazuje
nošnja iz ovog vremenskog konteksta.
23 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija elemenata je odgovarajuća. Svi elementi pripadaju najnovijem tipu
šumadijske narodne nošnje.
23 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
Prikazana nošnja pripada Šumadiji, prikazana je kao najnoviji tip ovog kostma, što je
svakako legitimno.
24 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
Budući da je u pitanju splet igara, ovaj kostim odgovara postavljenom kontekstu.
4 (5)
UreĊenost i urednost:
Muškarci su adekvatno obučeni i uredni. U ţenskom kostimu se javlja problem kratkih
kecelja, a predugačkih sukanja. Ţenske frizure, osim toga što nisu adekvatne, bile su i
neuredne. Dakle, premerite duţinu sukanja i kecelja, produţite kecelje, a suknje
poreĎajte u odnosu na visinu devojaka kako ne bi dolazilo do toga da nekim devojkama
budu predugačke, a nekima kratke.
18 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
92 (100)
23 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
36
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, MA Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Igrački mlad ansambl, potrebno je više veţbe i bolji scenski nastup. Pojedinci
pokazuju znatnije mogućnosti, ali to treba da se vidi na nivou celog ansambla.
Orkestar koji broji tri člana, pesma intonativno loša, ukazuju da ovaj ansambl treba
još puno da radi na svom usavršavanju u svakom pravcu.
Ansambl je, zbog loše veličine nošnje i pogrešnih oglavlja koja su, osim toga, bila i
loše napravljena, delovao neuredno.
16 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
37
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
7. SKUD VIDOVDAN, Ljubljana – „Ozdola ide ludo, em mlado”, pesme i igre Crne Trave
Autor koreografije: Saša Bogunović
Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet igara sa elementima dramatizacije dijaloga momka i devojke. U uvodnom delu je priča
dobro postavljena i obećava, meĎutim u daljem toku se njihov dijalog ne razvija, već se stapa u
dijalog grupe momaka i grupe devojaka, čime se umanjuje jačina nagoveštene priče. U toku
koreografije, meĎutim, postoje pogodna mesta gde bi dijalog momka i devojke mogao biti
nastavljen. Celovitost je na odreĎeni način ostvarena na nivou igre (kombinacijom obrazaca
koraka) u poslednjoj igri, koja predstavlja svojevrsnu reminiscenciju na korištene igračke
motive; dobro je osmišljena.
4 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
Skladno području, izbor tipičnih igara i pesama.
Dosta dobro voĎenje dramaturgije u primeni igara i kombinovanju sa pesmama. Prisutna je
kombinacija melodija i igara (biljibinka, šestica); dobro mesto igre/pesme Cvti grm, cvti trn.
5 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Obrasci koraka su prepoznatljivi, kao i njihove varijante. Sprovode se doslovno, bez obzira na
formacije i kretanje po prostoru, što je ponekad uspešno (čačak), a ponekad se stiče utisak
nagomilavanja varijanti (vlasinka). Kombinacija obrazaca koraka u južnomoravki uspešna,
slabije je rešen prostor u odreĎenim segmentima te igre (kose lese i ulazak u njih).
Rešenjem prostora pred početak igre vlasinka ne daje se igračima dovoljno vremena da igru
počnu kako treba; pitanje odnosa vremena i formacija postavlja se i u poslednjoj igri. Ostala
prostorna rešenja skladna, dinamična, raznovrstna.
4 (5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
U vezi sa dramskom radnjom: gluma momka i devojke, kasnije momaka i devojaka, vrlo dobra
i izraţajna. Početku pesme Sadila Jana treba da prethodi radnja devojke, samo trenutak ranije
ili bar paralelno. Momci pesmom opisuju radnju, a ne nagoveštavaju je.
Cvti grm, cvt trn, ne treba ţuriti sa izvoĎenjem dijaloga, ostaviti samo malo veću pauzu, najpre
zbog toga što sledi sporiji tempo kada istu igru počnu sa orkestrom, kao i zbog toga jer je ovo
značajno mesto u koreografiji. U toj igri uskladiti pokrete tela (momci).
U igri Eleno mome devojke ne treba tako izraţajno da zabacuju slobodnu nogu.
Dobra tehnika, artikulacija pokreta i stil izvoĎenja. Dobra snalaţljivost ansambla u prostoru.
Nespretan je jedino ulazak u igru vlasinka jer im nije ostavljeno dovoljno vremena.
9 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Uglavnom skladno i sinhronizovano; posebno su zanimljive kombinacije melodija čačka u
uvodnom delu, u kombinaciji sa dijalogom momaka i devojaka.
Problematična su mesta: pred početak vlasinke dupliran prelaz pomoću kojeg bi trebalo
napraviti bolju vezu sa igrom vlasinka – bez obzira što su u istom tempu, spoj nije najbolji;
početak biljibinke, odnosno veza sa igrom koja joj prethodi (Eleno mome), igrački je u redu, ali
nije melodijski. Počinje nakon dugog (dupliranog) prelaza koji bi trebalo iskoristiti kao
priprema za igru biljibinka.
Nap.: Preispitati u vlasinki DRUGE melodijske delove jer se čuju samo linije (u oba puta
ponavljanja), a vodeće deonice nema, pa zvuči kao da su u pitanju vrlo čudni prelazi koji su na
ovakav način potpuno nesinhronizovani sa igrom.
3 (5)
Zbir bodova 25 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
38
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
7. SKUD VIDOVDAN, Ljubljana – „Ozdola ide ludo, em mlado”, pesme i igre Crne Trave
Autor koreografije: Saša Bogunović
Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar broji 9 članova, 2 harmonike, flauta,2 violine, karinet, gitara, kontrabas i
tapan.
Vokalna interpretacije:
U prvoj pjesmi kod muškaraca neko je mutirao, dok bi cure trebale raditi na
razumljivosti teksta (moţda zbog tempa izvoĎenja a i nedostatka daha jer se
pjesma izvodi poslije zahtjevnog i fizički iscrpnog koraka). Treba još raditi na
ujednačenosti pjesme. Orkestar treba da obrati paţnju na dinamiku i jačinu
izvoĎenja jer su doslovno svojom interpretacijom “poklopili” pjevače.
1-10
10
Instrumentalna pratnja:
Na početku kritika za orkestar zbog nedolaska na vrijeme. Ako neki od članova
orkestra nisu bili spremili trebalo ih je sačekati pa da svi zajedno izaĎu na scenu .
Moja kritika je i posuĎivanje članova orkestra, koji vjerovatno zbog velikog broja
nastupa i smjene partitura nisu bili spremni I zakasnili.
Orkestar koji je pratio je identičan kao u KD Brdo, takodje sugestija je kao i tamo
da se tapan ne ozvučuje jer na taj način bude prejak.
Narodni orkestar je igre pratio korektno.
1-15
14
Ukupno bodova: 24 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
39
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
7. SKUD VIDOVDAN, Ljubljana – „Ozdola ide ludo, em mlado”, pesme i igre Crne Trave
Autor koreografije: Saša Bogunović
Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Izbor elemenata:
Izbor elemenata je u celosti odličan.
25 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija elemenata odlična. Prisutna su dva tipa ţenskih oglavlja, koja su dobro
usklaĎena sa ostalim delovima nošnje. Kombinacija muške nošnje je izuzetno dobra.
25 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
U potpunosti prilagoĎeno odabranoj etnokoreološkoj oblasti. Svi elementi i kombinacija
datih elemenata u potpunosti iskazuje lokalno-regionalne karakteristike Crne Trave.
25 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
Dobro prilagoĎeno.
25 (25)
UreĊenost i urednost:
Narodna nošnja je odlično obučena. Ansambl izuzetno uredan, osim što je pri kraju
koreografije došlo do pada pojasa kod jedne igračice, što svakako ne predstavlja veći
problem. Muški deo ansambla odlično obučen.
25 (25)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
100 (100)
25 (25)
Napomena: Neophodno je napomenuti da je ovo još jedan ansambl koji je bio najbolje obučen na ovoj
smotri. Odlični elementi nošnje i načini njihovog kombinovanja, pogotovo u muškoj nošnji. Za svaku
pohvalu!
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Ansambl odaje lakoću u pokretu i brzinu.
Scenski utisak umanjuje čekanje pojedinaca iz orkestra.
Obratiti više paţnje na komunikaciju igrača sa orkestrom, kao i ansambla sa publikom.
Odlično odeven ansambl, koji odaje utisak vrlo urednog i dobro pripremljenog
ansambla.
18 (15-20)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
40
Ocenjivanje igre i koreografije
MA Vesna Bajić Stojiljković
8. SKD SLOGA, Nova Gorica – „Pošla Rumena rano na vodu”, igre iz Dimitrovgrada
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg
Ocenjivani parametri
bodovi
Tip koreografije i njena celovitost
Splet igara. U uvodnom delu dramatizacija pesme More svajke, pusta svajke. Nejasan motiv
smenjivanja momaka na tronoški tokom pevanih strofa. Rekvizit treba da bude upotrebljen sa
odreĎenom funkcijom. Celovitost nije ostvarena posebnim kompozicionim sredstvima.
3 (5)
Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije
U skladu sa izabranim područjem; predstavljene su tipične igre i pesme.
Prvi deo koreografije dosta dobro voĎen, dok je drugi deo dramaturški oslabljen i stiče se
utisak nagomilavanja igara; u tom, drugom delu je problematično i povezivanje igara (prema
ritmu, melodiji). Nerazumljiva je pauza ispred pesme/igre Dilmano, dilbero (tzv. dogovaranje
momaka i devojaka bez nekog povoda nije najsrećnije rešenje).
3 (5)
Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca
Osnovni obrasci koraka, česti su ponavljajući motivi, npr. trokoraci u mestu (delom Lile, lile,
delom i Pošla Rumena), koji bi mogli da se variraju. Osnovna prostorna rešenja, ali dinamično,
raznovrsno. U pesmi Dilmano, dilbero su čitave dve strofe ispevane u levom uglu pozornice,
što narušava prostornu ravnoteţu u duţem trajanju.
4 (5)
IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja
Mlad ansambl, solidno, artikulisano, dosta dobro stilski. Okretanje glava momaka u Pošla
Rumena, neadekvatno. Uskladiti trokorake i okrete u igri posame.
Način izvoĎenja deluje pomalo nasilno i usiljeno.
8 (10)
Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji
Uglavnom skladno i sinhronizovano; ne treba svaki prelaz iz notnog zapisa uvoditi u
koreografiju, vaţnije od toga je uskladiti melodijske fraze i delove sa igrom (za pojas).
4 (5)
Zbir bodova 22 (15-30)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
41
Ocenjivanje muzike u koreografiji
MA Sanja Ličina Pupac
8. SKD SLOGA, Nova Gorica – „Pošla Rumena rano na vodu”, igre iz Dimitrovgrada
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Sastav orkestra:
Orkestar KUD-a Brdo, Kranj
Vokalna interpretacije:
Pjesma je dosta intonativno netačna i potrebno je još dosta zajedničkog
upjevavanja i rada, da bi se sva melodijska kretanja izvela precizno i kako treba. U
pjesmi Čičovoto dete cure su na pojedinim mjestima baš bile intonativno netačne,
provjeriti još jednom melodijske linije I raditi lagano od samog početka.
1-10
8
Instrumentalna pratnja:
Sugestija i kritika je i posuĎivanje članova orkestra, koji zbog velikog broja
nastupa I mijenjanja ţanrova I partitura, moţda nisu uspjeli najbolje odsvirati.
Orkestar koji je pratio je identičan kao u KD Brdo, takoĎe, sugestija je, kao i
tamo, da se tapan ne ozvučuje jer na taj način bude prejak.
Orkestar treba da radi na obogaćenju melodijskih varijanti i da više koristi
interpretatorske mogućnosti pojedinih instrumenata, jer za ove veličine orkestra i
izbor instrumenata mogao se dobiti puniji zvuk.
1-15
14
Ukupno bodova: 22 (25)
Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica
42
Ocenjivanje nošnje u koreografiji
Miloš Rašić
8. SKD SLOGA, Nova Gorica – „Pošla Rumena rano na vodu”, igre iz Dimitrovgrada
Autor koreografije: Milan Glamočanin
Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg
Ocenjivani parametri: Bodovi:
Izbor elemenata:
Izbor elemenata je odgovarajuć kako u muškoj, tako i u ţenskoj nošnji. Ukrasni elementi
koji vise sa ţenskih pojaseva su predimenzionirani. Ţenske čarape mogu biti raznovrsnije,
pokušajte da izbegnete unificiranost u tom smislu.
24 (25)
Kombinacija elemenata:
Kombinacija elemenata je odgovarajuća, javlja se jednoobrazno ţensko oglavlje, ali sa
maramama u različitim bojama, što smanjuje monotoniju.
25 (25)
PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:
Celokupan kostim pripada odabranoj oblasti. Pogotovo muški gornji haljeci koji jasno
iskazuju lokalne karakteristike dimitrovgradskog kostima u odnosu na druge kostime iz
Gornjeg Ponišavlja.
25 (25)
PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:
Ovde je, takoĎe, reč o koreografiji bez odreĎenog konteksta, tako da je mogućnost
kombinacije odevnih predmeta znatno veća, što je ovde i uraĎeno.
5 (5)
UreĊenost i urednost:
Urednost je na početku bila dobra, meĎutim, do kraja koreografije došlo je do raspada
odreĎenih ukrasa za pojas i to u velikoj meri. Savetujem vam da pre svakog nastupa
isprobate kostime i proverite da li su u dobrom stanju, kako ne bi dolazilo do ovakvih
stvari, koje direktno kvare utisak urednosti.
18 (20)
Ukupan zbir ostvarenih bodova:
Konaĉni rezultat:
97 (100)
24 (25)
Opšti utisak
MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić
Scenska kultura i umetniĉki utisak
Mlad ansambl, energičan. Kanalisati pokrete u pravcu umetničkog izraza.
Trebalo bi da postoji veća saradnja orkestra sa igračima i obrnuto, jer na taj način bi se
izbegle i ritmičke nesuglasice.
U početku, ansambl delvao izuzetno uredno, dok do kraja koreografije nije došlo do
raspadanja odreĎenih odevnih predmeta. Obratite paţnju na te sitnice, zbog kojih se
kvari opšti utisak.
18 (15-20)