15. festival srpskih folklornih grupa ssds · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je...

43
Igra i koreografija: MA Vesna Bajić Stojiljković, etnomuzikolog – etnokoreolog Muzika: MA Sanja Ličina Pupac, etnomuzikolog Nošnja:Miloš Rašić, dipl. etnolog – antropolog 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS Izveštaj stručnog žirija April 4, 2015 Nova Gorica, Slovenija

Upload: others

Post on 27-Mar-2021

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Igra i koreografija: MA Vesna Bajić Stojiljković, etnomuzikolog – etnokoreolog

Muzika: MA Sanja Ličina Pupac, etnomuzikolog

Nošnja:Miloš Rašić, dipl. etnolog – antropolog

15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS

Izveštaj stručnog žirija

April 4, 2015

Nova Gorica, Slovenija

Page 2: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

1

15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS

Nova Gorica, 4. april 2015.

Na samom početku ţelimo da istaknemo naše zadovoljstvo viĎenim programom i da

čestitamo svim folklornim grupama, igračima, rukovodiocima i voĎstvu koje im pomaţe u

pripremanju programa i podstiče ih u pravcu očuvanja srpske tradicije i kulture. Još veći je

značaj očuvanja srpske tradicije u dijaspori i regionu. Verujemo da ćete svojim primerom biti

uzor mlaĎim generacijama, da kvalitetnim programima predstavljaju srpsku igru, pesmu i

nošnju širom sveta.

Na 15. festivalu srpskih folklornih grupa Saveza srpskih društava Slovenije predstavilo se je 8

folklornih grupa u takmičarskom delu, 1 u revijalnom (AKUD „Kolo”, Koper) i 1 gostujuće

društvo iz Italije (KUD „Sloga”, Vicenza), takoĎe u revijalnom delu. U izboru lokaliteta u

koreografijama, najzastupljenije su bile igre iz jugoistočne Srbije. Njih je izvelo 6 folklornih

grupa (Vranjsko polje, Pirotsko polje, Crna Trava, Dimitrovgrad), dok je 1 grupa predstavila

igre iz Kumanovskog polja i 1 grupa igre iz Šumadije. U revijalnom delu je domaći folklorni

ansambl izveo igre iz Gornje Resave, a gostujući iz Bosilegradskog Krajišta. U ovom

izveštaju date su ocene folklornih ansambala koji su učestvovali u takmičarskom delu.

Ocenjivanje folklornih grupa realizovano je praćenjem igre, muzike i nošnje u koreografiji.

Bodovi su kategorisani u skladu sa zadnjim propozicijama Evropske smotre srpskog folklora

dijaspore i Srba u regionu, iz 2010. godine (član 16.), u kojima je za igru opredeljeno 30

bodova, po 25 bodova za muziku i nošnju, i 20 bodova za opšti utisak. Pojedinačni elementi

koreografije (igra, muzika i nošnja) praćeni su tokom izvoĎenja kroz ključne parametre i u

ovom izveštaju su detaljno objašnjeni. IGRA je ocenjivana kroz kompoziciju koreografije,

skladnost sa muzikom i kroz kvalitet izvoĎenja. MUZIKA je ocenjivana kroz vokalni deo

(pevanje) i orkestracioni (muzički aranţman). NOŠNJA je ocenjivana kroz odabir i

kombinaciju delova nošnje i njihovu prilagoĎenost temi koreografije. Sva zapaţanja i kritike u

ovom izveštaju folklornim ansamblima su upućene dobronamerno, sa ciljem da pomognu u

napredovanju njihovih programa i scenskog nastupa, i da dostignu što bolji plasman na

Evropskoj smotri 2015.

U vezi sa koncepcijom koreografije potrebno je istaći da su u nekoliko koreografija uvoĎeni

dramski segmenti ili odreĎeni običaji, što je vrlo pohvalno. Time se stvara kompleksniji

koreografski tok i uopšte kompozicija koreografije. MeĎutim, potrebno je imati u vidu da

uvoĎenje priče zahteva poštovanje logike njenog razvoja, a igra i muzika treba da je podrţe.

Osim toga, potrebno je obratiti paţnju na razvoj obrazaca koraka i prostornog plana u skladu

sa muzikom i njenim razvojem. Samo na takav način će igra i muzika delovati skladno i

sinhronizovano. Sa aspekta izvoĎenja igre, za veći broj folklornih ansambala pohvalna je

tehnika izvoĎenja i artikulacija pokreta, ali i briga o stilu igranja kao znaku prepoznatljivosti

odreĎenog regiona. TakoĎe, orijentacija i snalaţljivost u prostoru je za veći broj ansambala na

visokom nivou.

Page 3: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

2

Na muzičkom planu ocenjivani su sledeći elementi: izbor pesama i melodija u koreografiji,

njihovo intonativno i tehničko izvoĎenje, muzički aranţman i ujednačenost izmeĎu

aranţmana i koreografije. Sastav orkestra treba da ima ritam sekciju, instrument ili

instrumente zaduţene za melodiju i harmoniju, te karakterističan tradicionalni instrument za

kraj odakle se izvodi koreografija, ili da u potpunosti ima tradicionalni sastav instrumenata

odreĎenog kraja. Pevački su društva dostigla odreĎeni nivo koji se više-manje odrţava, ali

treba i dalje nastaviti sa radom. U muzičkom smislu muzika treba aranţmanski da podrţava

koreografiju. Neophodna je saradnja autora koreografije i autora muzičkog aranţmana kako bi

se što bolje uskladile i sinhronizovale melodijske fraze sa promenama varijanti koraka i

celokupne koreografije.

Kada je primena narodne nošnje na sceni u pitanju, potrebno je doći do adekvatnih

informacija o odgovarajućim narodnim nošnjama za oblast koja se predstavlja. Potrebno je,

takoĎe, da se nošnja prilagodi scenskom kontekstu, a posebno kontekstu koreografije ukoliko

je u pitanju odreĎeni običaj. Najbolje bi bilo da se nošnja rekonstruiše na osnovu postojećih

izvora iz centralnih muzeja, poput npr. Etnografskog muzeja u Beogradu, ili iz manjih

regionalnih muzeja. Kopiranje načina odevanja od drugih ansambala koji su već izveli igre iz

krajeva koji se primenjuju, nije uvek najidealnije rešenje. Neophodno je voditi računa i o

načinu na koji se ţenski deo ansambla šminka, budući da prejaka šminka na scenama sa

slabim reflektorima i u malim salama nije neophodna. TakoĎe, previše šminke moţe dovesti

do kontra efekta, pa da umesto prilagoĎeno sceni, to deluje napadno i neprimereno.

Prema rezultatima i objašnjenju stručnog ţirija u ovom izveštaju, prvih 6 društava, odnosno,

folklornih grupa ima primerene programe za predstavljanje na Evropskoj smotri 2015.

Stručni žiri 15. smotre folklornih grupa SSDS u Sloveniji

MA Vesna Bajić Stojiljković

MA Sanja Ličina Pupac

Miloš Rašić

Page 4: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

3

15. FESTIVAL FOLKLORNIH GRUPA SSDS 2015

Nova Gorica, 4.4.2015.

Rezultati ocenjivanja takmičarskih grupa

DRUŠTVO

Vesna Bajić

Stojiljković

IGRA

(15-30)

Sanja Ličina

Pupac

MUZIKA

(15-25)

Miloš Rašić

.

KOSTIM

(15-25)

Opšti

utisak

IGRA

MUZIKA

KOSTIM

(15-20)

Zbir

bodova

1. KUD Mladost, Ljubljana 26 24 24 19 93

2. SKUD Vidovdan, Ljubljana 25 24 25 18 92

3. SKD Maribor, Maribor 23 23 25 18 89

4. KD Brdo, Kranj 22 23 24 19 88

5. SKD Sloga, Nova Gorica 22 22 24 18 86

6. KPŠHD Vuk Karadţić, Radovljica 24 18 24 19 85

7. PKUD Sveti Nikola, Maribor 16 16 23 16 71

8. SKD Kočevje, Kočevje 17 17 20 16 70

Igra: MA Vesna Bajić Stojiljković, etnomuzikolog – etnokoreolog

Muzika: MA Sanja Ličina Pupac, etnomuzikolog

Kostim: Miloš Rašić, dipl. etnolog – antropolog

Page 5: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

4

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

1. SKD MARIBOR, Maribor – „Šetnala se, dţanum, k`zun Stana”, Igre Vranjskog polja

Autor koreografije: Saša Bogunović

Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet igara sa dramatizovanim običajem, tzv. paljenjem vatre. Izdvojeni su ključni elementi

ovog običaja (vatra, preskakanje vatre) koji su pozicionirani u središnjem i završnom delu

koreografije. U takvoj koncepciji koreografije znatno nedostaje uvodni deo koji bi gledaoca

uveo u priču – dovoljan bi bio dramski detalj, odreĎena radnja nakon izvedene pesme ili kraći

dijalog kojim bi se nagovestilo vreme i mesto dešavanja. Shodno tome, i naslov bi trebalo

preformulisati, jer se nazivom pesme ne daje akcenat na ono što je ključno u ovoj koreografiji,

a to je priča. Dakle, čim se uvodi dramski sadrţaj, mnogi se koreografski elementi moraju

obraditi i njoj podrediti, kako bi priča bila predstavljena na najbolji način.

Celovitost je ostvarena putem igre, zaokruţivanjem koreografije istom igrom (bugarka).

4 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

U skladu sa izabranim područjem; ispostavljene su tipične igre (6) i pesme (2).

Dosta dobro voĎenje dramaturgije u primeni igara, meĎutim u središnjem delu, kada se niţu

igre, postoji dramaturški zastoj – bez obzira na brz tempo igara i značajne varijante koraka.

Spoj vlasinke i Eleno mome nije najsrećniji – na planu muzike i igre.

4 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Svaki obrazac koraka je vrlo prepoznatljiv, kao i njegove varijante. Sprovode se doslovno, bez

obzira na formacije i kretanje po prostoru, što ponekad igračima oteţava izvoĎenje.

Prostorna rešenja vrlo dobra, skladna, dinamična. U igri pembe zadrţavanje u neutralnom

desnom gornjem uglu u relativno duţem vremenu, a bez odreĎene funkcije, narušava prostornu

ravnoteţu. Ukoliko se koriste takvi neutralni delovi pozornice oni treba da budu korišteni sa

odreĎenom namerom ili kao prolazni deo bez većeg zadrţavanja.

4 (5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

U vezi sa dramskom radnjom: gluma treba da bude ubedljivija, naročito kada momak padne

nakon preskakanja – stiče se utisak da je to greška u izvoĎenju.

Vlasinka u početnom, sporijem delu, značajno je zabacivanje slobodne noge, što deluje

preterano.

Greške pojedinačnih igrača i grupe igrača (muška lesa na kraju). Još neujednačeni u sitnijim

koracima, poskocima. Snalaţljivost u prostornom rasporedu.

8 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Uglavnom skladno, ali postoje segmenti u koreografiji gde muzika aranţmanski ne podrţava

kretanje igrača na sceni. Potrebno je obratiti paţnju na uvoĎenje varijanti obrazaca koraka u

skladu sa muzikom, naročito u igrama čija se duţina obrasca ne poklapa sa muzičkom frazom

(npr. švrljig i vlasinka). Predlog: pred početkom bugarke, kada igrači okruţe vatru, napraviti

samo malo veću pauzu – taj trenutak je vrlo značajan i ne treba ga zbrzati.

3 (5)

Zbir bodova 23 (15-30)

Page 6: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

5

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

1. SKD MARIBOR, Maribor – „Šetnala se, dţanum, k`zun Stana”, Igre Vranjskog polja

Autor koreografije: Saša Bogunović

Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar broji 8 svirača, 2 harmonike, klarinet,violina, flauta, gitara,kontrabas i

tapan.

Vokalna interpretacije:

Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu

ali tačno i sigurno. Što se tiče izvoĎenja druge pjesme muškarci su bili dosta niski

pa su u nekim dijelovima tj. najniţim tonovima djelovali da će se”ugušiti”, samim

tim i djevojkama je intonacija bila niska. Na ovoj pjesmi treba još da se radi i

vjeţba.

Pjevačke numere koje su izvedene su sa područja sa kojeg je i koreografija tako da

se program ispoštovao u tom pravcu.

1-10

9

Instrumentalna pratnja:

Posmatrajući orkestar u cjelini moţe se reći da je orkestar dobro uvjeţban i da

dobro funkcionišu zajedno.

Na samom početku orkestar kreće sa brzom i ţivom melodijskom I ritmičkom

interpretacijom-svi instrumenti zajedno i onda uslijedi zastoj, pa krene pjesma,

mislim da je to prevelik dinamički kontrast na samom početaku.

U toku koreografije instrumenti najčešće sviraju zajedno i to preteţno jedno te istu

melodijsku liniju unutar jedne igre. Pojedinačni instrumenti nisu dovoljno

iskorišteni za solo izvoĎenja, već svi sve sviraju. Prelasci na sledeću igru bi trebali

malo da budu sliveniji, i da se postepeno krene sa drugom melodijom. Zvučno jest

obogaćena melodija, zvuk je prilično jak i pun. Solo instrumenti kao flauta,

violina i klarinet su se isticali u odreĎenim dijelovima baš kako bi to i trebalo.

Mislim da tapan nije trebalo ozvučavati jer je u nekim dijelovima bio nadmoćan

nad ostalim instrumentima u orkestru što baš i nije dobro dok je kontrabas imao

čudnu boju (pretpostavljam da je ovo bio problem tehničke prirode).

Na kraju samog izvoĎenja u Bugarke harmonika nije uspijevala da stigne neke

ukrase tako da je ponekad zvučalo konfuzno i neuvjeţbano. Sugestija je da se

koreografija i igrački i pjevački i muzički treba još neki vremenski period raditi da

bi to zaista bilo dobro i djelovalo zaista kao jedna cjelina, kao i da bi orkestar

trebao više da svira u ovakvom sastavu i na samoj probi da bi osjetili energiju

igrača, kao i igrači njihovu.

1-15

14

Ukupno bodova: 23 (25)

Page 7: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

6

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

1. SKD MARIBOR, Maribor – „Šetnala se, dţanum, k`zun Stana”, Igre Vranjskog polja

Autor koreografije: Saša Bogunović

Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Izbor elemenata:

Izbor elemenata je odličan. Svi prikazani elementi podraţavaju krojeve, boje i ornamente

prikazanog kraja. Oglavlja su raznovrsna, što je za svaku pohvalu. TakoĎe, obuća je

odgovarajuća.

25 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija elemenata je ono što vizuelnom utisku ovog ansambla daje dobre rezultati.

Svi pirkazani elementi su raznovrsni i na različit način usklaĎeni (nekoliko tipova ţenskih

jeleka, futa, različiti načini povezivanja marama, muški gornji haljeci raznovrsi i na

različite načine odeveni, itd.).

25 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

Svi prikazani elementi pripadaju datoj oblasti i iskazuju lokalno – regionalne

karakteristike Vranjskog Polja.

25 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

S obzirom na to da je u pitanju koreografija koja je kontekstualizovana kao običaj vezan

za dane uoči Uskršnjeg posta, predlaţem da se u ţensku nošnju ubace gornji odevni

haljeci koji su u ovom kraju nošeni zimi.

4 (5)

UreĊenost i urednost:

Ansambl je bio izuzetno uredan i svi elementi su adekvatno primenjeni.

20 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

99 (100)

25 (25)

Napomena: Budući da su sve elementarne stvari ispoštovane na najbolji mogući način, te da je

raznovrsnot elemenata i različiti načini odevanja istih doprinela razbijanju scenske monotonije, kada je

kostimsko rešenje u pitanju, moram napomenuti da je SKD „Maribor“ iz Maribora bio jedan od

najbolje obučenih ansambala.

Page 8: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

7

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Zreo ansambl, ali moţe da pokaţe još više na planu igre, ali i glume.

Orkestar koji je bio pun energije i igrači koji su se trudili da tehnički ispoštuju sve da

bude kako treba.

Ansambl izuzetno uredan i opremljen adekvatnim nošnjama, kojima je potrebno dodati

odreĎene zimske elemente, radi bolje usklaĎenosti sa kontekstom koreografije.

18 (15-20)

Page 9: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

8

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

2. SKD KOĈEVJE, Koĉevje – Narodne igre u Pirotskom kraju – Gornje Ponišavlje

Autor koreografije: Dejan Lilić

Autor muzičkog aranţmana: Aleksandar ĐorĎević

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet igara; lokalitet je postavljen neprecizno – sa jedne strane geografski ograničeno (Pirotski

kraj), a sa druge geografski mnogo šire (Gornje Ponišavlje). Područjem Gornje Nišave

obuhvaćeno je i područje Dimitrovgrada, pa čak i deo Bugarske. Ukoliko se odlučite za igre,

muziku i nošnju koje pripadaju selima okoline Pirota, najadekvatnije bi bilo koreografiju

regionalno opredeliti kao Pirotsko polje. U koreografiji su, meĎutim, samo tri igre iz Pirotskog

kraja, čime je u velikoj meri narušena celovitost koreografije, budući da to nije bila namera

autora.

3 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

Izbor igara ne odraţava lokalitet. Nakon prve igre piperana sledi vlaška igra sa područja

Homolja pod nazivom pošuvoja (Desanka ĐorĎević je ovu igru uvrstila u koreografiju Vlaške

igre sa Homolja za SKPD Sveti Sava Kranj – ističem to jer ste mi rekli da je vašu istu

koreografiju ocenjivala pokojna Desa). Zatim, u prijavnici je zapisan čačak na dva tanca što je

netačno – obrazac koraka to ne pokazuje, igra je u 7/8 je ritmu, a prema njenoj melodiji, to je

Eleno mome iz Gornjeg Visokog. Zadnja igra nije pešačka, ni prema koraku, ni prema muzici.

Koraci su iskomponovani osmotakt (pešačka je desetotakt), a muzika je u celosti bugarska

kompozicija (Radomirska rčenica – autor Ibro Lolov). Shodno navedenom, o principu

jedinstva se u ovoj koreografiji ne moţe govoriti. U prijavnici je stavljen još jedan pogrešan

naziv igre (jelena), a naziv druge igre nedostaje. Poslednja igra i prostorna rešenja na samom

kraju koreografije su identična sa koreografijom koju pod nazivom Igre iz Gornjeg Visokog

izvodi KUD "Vukica Mitrović" iz Beograda (snimak ove koreografije je dostupan na You

Tube-u: https://www.youtube.com/watch?v=47zVLNsyeq8&feature=youtu.be).

Splet igara nije dramaturški voĎen. Osim prve i zadnje igre koje se mogu okarakterisati kao

uvodni i završni segment koreografije, središnji segment nije u dovoljnoj meri razvijen. Čak

prve dve igre u celosti izvode samo devojke, što narušava koreografsku rodnu stabilnost, a

time i dramaturgiju. Poslednja i pretposlednja igra su u istom ritmu, 7/8, čime se stvara

monotonija, uprkos njihovom brzom tempu i melodijskoj raznolikosti.

1 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Osim piperane, lile lile i ripne mace, gde se obrasci koraka mogu prepoznati, obrasci koraka

ostalih igara su iskonstruisani na osnovu manjeg broja motiva, koji se iz igre u igru ponavljaju.

Primetna su osnovna prostorna rešenja, simetrična, ali jasna. Prisutno je dosta ponavljanja iste

postavke igrača (naročito u prvoj, drugoj i trećoj igri); prazan prostor u centru pozornice

(završetak igre lile lile), nije najpogodniji.

3(5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

Igrači su od početka do kraja intenzivni u igri i koreografiju dosta dobro nose, meĎutim,

odreĎeni koraci nisu izigrani (naročito trokoraci, izbacivanje slobodne noge napred). Stil

izvoĎenja se zbog nedovoljne jasnoće koraka dovodi u pitanje. U drugoj igri neprimereno je

vriskanje devojaka, koje se ponavlja nekoliko puta, zatim vrtnja devojaka u krugu sa

zabacivanjem glave nazad potpuno odudara od stila ovog kraja. Trojica momaka pokazuju

veće tehničke mogućnosti izvoĎenjem okreta u centru. Nema ujednačenog završetka.

7 (10)

Page 10: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

9

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Igra i muzika su dosta dobro usklaĎene kroz celu koreografiju. MeĎutim, postoje momenti

kada igrači stoje dok muzika ne završi, što narušava taj sklad. TakoĎe, dešavaju se primeri

kada se prostorna rešenja menjaju u sukobu sa muzičkim frazama. Trebalo bi da se napravi

veća pauza pred početak zadnje igre.

3 (5)

Zbir bodova 17 (15-30)

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

2. SKD KOĈEVJE, Koĉevje – Narodne igre u Pirotskom kraju – Gornje Ponišavlje

Autor koreografije: Dejan Lilić

Autor muzičkog aranţmana: Aleksandar ĐorĎević

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar broji 5 svirača, harmonika, frula, gitara,kontrabas i tapan.

Vokalna interpretacije:

U cijeloj koreografiji nedostaje više pjevanih numera. Jedina pjesma koju su izveli

je bila solidna, mada bi trebalo da se radi na razgovijetnosti teksta.

Uzvici koji su se čuli od strane cura su bili niskosilazni ili niskoopadajući, pa je

zvučalo kao jauk na kraju.

1-10

8

Instrumentalna pratnja:

VoĎenje melodije se naizmjenično odvija izmeĎu harmonike i frule, ali tako da je

svo vrijeme zvučalo kao da se prepiru na sceni jer su bili preglasni i dominantni.

Ljepota zvuka se neće dobiti ako se svira što glasnije. PosuĎena dva člana iz

orkestra KD Brdo, iako su bili ritam sekcija i njihovo izvoĎenje nije bilo

zahtijevno, nije baš najbolje rješenje, jer bi orkestar trebao da radi I svira zajedno I

da se dobro meĎusobno poznaju.

U okviru koreografije se pojavljuje melodija koja ne pripada srpskoj tradiciji već

bugarskoj Radomirska rečenica (Prilog 1 i 2.)

Kada je u pitanju različitost melodijskih motivi u okviru jedne melodije skoro da

su izostali, već se izvodi samo jedan osnovni motiv, a nema njegove varijante ili

razrade istog.

Opšti utisak, zbog konstantnog zajedničkog izvoĎenja svih instrumenata orkestar

je zvučao i ritmički i melodijski ponekad netačno. Svrha orkestra je da dobro

funkcionišu zajedno, meĎusobno se nadopunjuju i razumiju, a ne da se samo jedan

pokaţe i izdvaja.

1-15

9

Ukupno bodova: 17 (25)

Page 11: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

10

Prilog 1.

Audio snimak: https://www.youtube.com/watch?v=OFucTX1m4go

Ibro Lolov - Kolekcija

Ibro Lolov 1970 - Ora i rcenice

01. Breznisko oro

02. Sopsko oro

03. Radomirska rcenica

04. Pazardzisko oro.

Page 12: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

11

Prilog 2.

NOTNI ZAPIS Radomirske rĉenice (izvor: Blagojević, Ratislav. Usamljeni harmonikaš.

Izdavaĉka zadruga IDEA. Beograd, 1998, str. 94).

Page 13: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

12

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

2. SKD KOĈEVJE, Koĉevje – Narodne igre u Pirotskom kraju – Gornje Ponišavlje

Autor koreografije: Dejan Lilić

Autor muzičkog aranţmana: Aleksandar ĐorĎević

Ocenjivani parametri: SKUD „Koĉevje“, Koĉevje Bodovi:

Izbor elemenata:

Pojedini krojevi nošnje su dobri (npr. ţenski sukmani). Kod sukmana se javlja problem

duţine. Oni su prekratki, s obzirom na to da njihova duţina mora da doseţe najmanje do

ispod kolena, što u ovom ansamblu nije bio slučaj (sukmani su bili iznad kolene) (videti

fotografije br. 1 i 1a, te uporediti sa fotografijom br. 2).

Kroj kecelje je dobar, kecelja treba da ima pravougaounu formu, meĎutim, kecelje, kao i

sukmani, moraju biti duţe. S obzirom na to da je ţenski deo ansambla bio obučen samo u

sukmane, dakle u vremenski kontekst XIX i početka XX veka kada se sukno nosilo u

svečanim prilikama (nakon toga ono ostaje u upotrebi, ali isključivo kao radni deo odeće

ili se, pak, zadrţava u brdskim selima Gornjeg Visoka), kecelje bi morale biti sastavljene

iz dve pole i ornamentisane vezom u vidu geometrijskih, vegetabilnih i zoomorfnih

oblika. Drugi tip kecelja, koji bi odgovarao datom kontekstu, jesu jednobojne, tkane od

tanke lito tkanine. Zbog uniformisanosti, odnosno istovetnosti ornamentisanja crveno-

crnih kecelja koje je ovaj ansambl prikazao, savetujem da proverite da li su to planirano

pravljene kecelje ili su prekrojeni ćilimi (moţda, čak, i fute). Dakle, način izrade i

ornamenti na keceljama nisu odgovarajću (pogledati fotografiju 3 i uporediti sa

fotografijama 4 i 4a). Ţenska oglavlja su jednoobrazna i pripadaju tipu novijeg perioda u

ovom kraju (kupovne štampane marame), a osim toga, sve su povezane na isti način (u

okolini Pirota pojavljuje se nekoliko načina povezivanja marama). Crvene satenske

trakice vezane u mašnu na rukavima u potpunosti su nepoznate u okolini Pirota, kao i u

celom Ponišavlju. Čarape su neodgovarajuće i unificirane. U ovom kraju nosile su se

čarape bele boje, kao i one crne boje, a oba tipa ukrašavana su vezom za svečanije prilike

(što igranje u kolu zaista i jeste) (uporediti fotografiju br. 5 i fotografiju br. 6). Osim

dukatima, devojke su se ukrašavale i plastičnim ogrlicama (videti fotografiju br. 7). Što se

belih košulja tiče, bilo je nekoliko originalnih i nekoliko rekonstruisanih primeraka, koje

su odgovarajuće. Tkanice u ţenskoj nošnji takoĎe su odgovarajuće.

Što se muške nošnje tiče, prvenstveni problem je materijal od kojeg je sašivena. U pitanju

je materijal bele boje, znatno laganiji od sukna (od kojeg su izraĎivani originalni

primerci), te zbog toga ne mogu da zadobiju formu i izgled kakav bi trebalo da bude

(videti fotografiju br. 8). Ornamenti na muškim zubunima su predimenzionirani (videti

fotografiju br. 8 i uporediti sa fotografijom br. 9). Muške pantalone su, takoĎe, izraĎene

od lošeg materijala i bez ikakvog ukrasa (tzv. „rascepke“) koji je karakterističan za Pirot

(videti fotografiju br. 10 i uporediti sa fotografijom br. 11). Muški pojasevi su na

pojedinim momcima bili uski (ukoliko se izabere taj tip pojaseva, oni moraju biti znatno

širi), osim toga, javlja se i jednoobraznost pri njihovom odabiru (uporediti fotografiju 11

sa fotografijom 12). Što se čarapa tiče, muški deo ansambla je imao čisto crne čarape, od

kupovnog materijala, koje su se pod reflektorima providele. Čarape bi trebalo da budu

pletene, crne boje, ukrašene uplitanjem vunene preĎe raznih boja u vidu cvetnih motiva.

Šubare crne boje su odgovarajuće. TakoĎe, opanci pertlaši su odgovarajući za ovu oblast.

20 (25)

Page 14: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

13

Kombinacija elemenata:

Kako je već napomenuto, prema prikazanoj ţenskoj nošnji, moţe se zaključiti da je ovde

pokušana da se predstavi nošnja XIX i početka XX veka. S tim u vezi, morala bi i oglavlja

da se prilagode. U pomenutom periodu u okolini Pirota devojke su kosu češljale na

„uvojke“, te je spajale u veliku pletenicu – tzv. „prcag“. Glave su pokrivane belom

maramom „vrzoglavkom“ (videti fotografiju 13 i uporediti sa fotografijom 1 i 1a).

TakoĎe, trebalo bi ubaciti odgovarajuće pregače, o čemu je već bilo reči. Mušku nošju je

neophodno sašiti od odgovarajućeg materijala i adekvatno ornamentisati, kako bi se dalje

moglo govoriti o kombinaciji elemenata. U suporotnom, kombinacija neadekvatnih

elemenata daje i nedovoljne rezultate.

22 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

OdreĎeni delovi ţenske nošnje – sukmani, košulje, marame i tkanice – pripadaju tipu

nošnje pirotskog kraja. U muškoj nošnji su odgovarajući samo zubuni, odnosno podsećaju

na one pirotske. Lokalno-regionalne karakteristike koje diferencijraju Pirot od drugih

Ponišavskih oblasti (Bele Palanke, Visoka, itd.) nisu ispoštovane, te se ovde ne moţe

govoriti o pirotskoj nošnji.

20 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

Adekvatni delovi se mogu smatrati odgovarajućim za ovaj splet igara. MeĎutim, više je

onih delova koje je neophodno zameniti odgovarajućim.

2 (5)

UreĊenost i urednost:

Prekratki sukmani i krake kecelje, koji su iznad kolena, ukazuju na neurednost ansambla.

TakoĎe, čarape koje su vezane gumicama, a pri čemu se te gumice jasno vide (videti npr.

prvu devojku, skroz levo, na fotografiji broj 1) dovode u sumnju odgovarajuću pripremu

ovog ansambla za scenu. Sukmani su, usled lošeg vezivanja pregača i tkanica, izgubili

svoju specifičnu formu, formu u kojoj je naglašen struk, budući da su u izradi ovog

odevnog predmeta svesno ukrajani klinovi u donjem delu, kako bi donji deo bio širi, te se

time i postizao pomenuti efekat. U ovom slučaju, sukmani su previše stegnuti i presavijeni

(videti fotografiju broj 1a).

Muška nošnja je bila znatno veća u odnosu na veličinu potrebnu igračima ovog ansambla.

Iz toga razloga, muški gornji odevni haljeci su savijani, te su na taj način gubili

karakterističan oblik. TakoĎe, gornji haljeci kod muškaraca bi trebalo da su sastavljeni na

sredini, što nije ispoštovano u ovom ansamblu (videti fotografiju broj 8). Sve pomenuto u

ovom ocenjivanom parametru dovelo je do izgradnje sveopšteg utiska da je ovaj ansambl

bio neuredan u scenskom izgledu.

16 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

80 (100)

20 (25)

Page 15: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

14

Prilozi:

Fotografija broj 1

Fotografija broj 1a

Page 16: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

15

Fotografija broj 2 (obratiti paţnju na duţinu sukmana kod devojke sa desne strane)

Fotografija broj 3

Page 17: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

16

Fotografija broj 4

Fotografija broj 4a

Fotografija broj 5

Page 18: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

17

Fotografija broj 6

fotografija broj 7

Page 19: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

18

foto br. 8

Fotografija broj 9

Page 20: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

19

fotografija broj 10

Fotografija broj 11

Page 21: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

20

fotografija broj 12

Fotografija broj 13

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Mlad ansambl, sa adekvatnim programom, mogao bi postići mnogo više.

Obratiti paţnju da devojke budu postavljene po visini.

Korištenje melodija koje nisu sa ovog koreografskog područja, kao i loša vokalna

interpretacija uticali su na opšti utisak.

Generalno gledano, vrlo neuredan ansambl sa većim delom neodgovarajućih delova

nošnje.

16 (15-20)

Page 22: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

21

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

3. KD BRDO, Kranj – „Dimko delija konja igraja”, Igre Kumanovskog polja

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Milenko Martić

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet pesama i igara; koreografija počinje sa jasnom naznakom dramatizacije (devojka izgubi

Ďerdan, momci to vide, itd.); u daljem toku ova priča se ne razvija, čime se gubi njena

celovitost. Melodijska celovitost moţe biti prepoznata u poslednjoj melodijskoj frazi u

koreografiji u kojoj su ponovljeni motivi pesme Dimko delija, kao asocijacija na prethodno

izvedenu pesmu i naziv koroegrafije, što je vrlo dobar postupak, ali se u igri ta ideja ne

podrţava. Samim time i celovitost nije ostvarena.

3 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

U skladu sa izabranim područjem; ispostavljene su prepoznatljive igre i pesme date oblasti.

Njihovim postavljanjem u koreografski tok, smenom pesama i igara, ostvarena je uzlazna

dramaturška linija koja bi mogla još bolje da se podstakne zajedničkom igrom momaka i

devojaka, barem u zadnjoj igri (muški i ţenski igrači su u celoj koreografiji u odvojenim

formacijama). Tome bi značajno doprinela i razraĎena tema postavljena u uvodu koreografije.

4 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Najčešće osnovni obrasci koraka, sa manjim brojem varijanti. Sprovode se doslovno i prilikom

promena formacije. Prostorna rešenja dobra, skladna, meĎutim dosta ponavljajuća, naročito u

dijalozima pesama koji se ostvaruju na prostorno isti način. U izboru formacija prednost se

daje paralelnim lesama što je čest kompozicioni postupak i stvara utisak jednoličnosti.

3 (5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

Stabilni u izvoĎenju od samog početka, artikulacija i stil jasna; prilično individualnih grešaka

(u igri momaka i devojaka), kao i grupnih (neusklaĎeni okreti i čučnjevi kod momaka). U

uvodnom delu gde je prisutna dramska radnja, izvedena je dosta naturalizovano. Isto se moţe

videti u pokretima momaka dok tapandţija prolazi pored njih. Segment kada igrač igra na

tapanu u celosti doraditi (od samog penjanja na tapan do silaska sa njega).

8 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Vrlo dobro, skladno i sinhronizovano (i u pesmi, igri, prelazima, itd.). U odreĎenim

segmentima, naročito u zadnje dve igre (vlasinka, čačak) bilo bi dobro uskladiti melodijske

fraze i promene varijanti koraka.

4 (5)

Zbir bodova 22 (15-30)

Page 23: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

22

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

3. KD BRDO, Kranj – „Dimko delija konja igraja”, Igre Kumanovskog polja

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Milenko Martić

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar broji 10 članova, 3 harmonike, 2 klarineta, flauta, violina,gitara,

kontrabas i tapan.

Vokalna interpretacija:

Pjesma je izvedena solidno cure su bile snaţne i sigurne dok su momci na početku

bili jako tihi iako ih je bilo dosta (18 parova), poslije su se oslobodili i samim tim i

zazvučali kako treba. Ovo moţemo pripisati ili tremi ili nedovoljnoj vjeţbi u

uvjeţbanosti, tako da je moja sugestija da se sa pjesmom još radi i uvjeţbava. Ova

vrsta pjesme nije komplikovana, jednoglasna je i imala je instrumentalnu podlogu

tako da treba da bude svršeno tačna i precizna.

1-10

9

Instrumentalna pratnja:

Veoma lijep početak. Lijepo nijansiranje, sliveni prelazi i komunikacija meĎu

instrumentima. Osjete se fraze. Koriste se svi instrumenti, aranţman je obogaćen

podjelom dionica, svaki instrument ima svoju dionicu. PreovlaĎuje jedno

zajedničko instrumentalno izvoĎenje bez posebnog isticanja nekog od

instrumenata.

Ono što ovaj orkester ističe je da oni zaista zvuče kompaktno i to odaje utisak

njihove sigurnosti i uvjeţbanosti.

Sugestija- utrenutku kada se violina isticala moţda je bila preglasna ali to je

pretpostavljam problem tehničke vrste, svakako, na nekom od narednih nastupa,

treba voditi računa o tome kako ozvučiti violinu koja ima vodeće dionice.

Opaska je i na tapan koji bi bilo bolje ne ozvučiti.

Pravu vrijednost koreografije ansambl će dobiti nakon više izvoĎenja jer je utisak

bio: prilično školski navjeţban ali ne i opušten, kompletno uigran i upjevan.

1-15

14

Ukupno bodova: 23 (25)

Page 24: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

23

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

3. KD BRDO, Kranj – „Dimko delija konja igraja”, Igre Kumanovskog polja

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Milenko Martić

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Izbor elemenata:

Izbor elemenata je, mahom, odgovarajuć. Krojevi i ornamenti odgovaraju datoj oblasti.

Obuća u vidu pertlaša je, takoĎe, dobro rešenje. Prikazano je dva tipa ţenskog i jedan,

vrlo ujednačen, tip muškog oglavlja. Ovom prilikom savetujem da se monotonija u

muškim oglavljima smanji dodavanjem drugih adekvatnih primeraka. Muška oglavlja bi

trebalo bolje povezati. U ovom ansamblu, ona su bila previše stegnuta, te su izgubila oblik

koji je potreban. Funkcija marama na muškim glavama bila je zaštitna (štitila ih je od

sunca, stvarajući tako senku na licu), stoga ona moraju biti manje stegnuta. U muškoj

nošnji bi bilo dobro dodati i druge tipove čarapa (crne). Nekoliko devojaka imalo je

kecelje iz okoline Leskovca koje, svakako, moraju biti zamenjene odgovarajućim, kao i

par pčinjskih čarapa. TakoĎe, marame kojima su se devojke povezivale u kolu ne bi

trebalo da budu narandţaste, niti da budu u formi trake. Ukoliko su izabrane takve boje

radi boljeg scenskog efekta, savetujem da, ipak, boja bude pastelnija, a da maramica ima

oblik maramice, a ne trake.

22 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija elemenata je vrlo dobra, pogotovo to što je ispoštovano kombinovanje

različitih oglavlja u ţenskoj nošnji sa ostalim delovima iz istog vremenskog perioda.

Savetujem vam da u kombinaciji starijeg tipa ţenske nošnje ubacite i starije tipove kecelja

(tzv. „skutače ediničarke“ ili drugi tip „skutače perušanke“, na primer).

24 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

Celokupan kostim, osim nekoliko ţenskih kecelja i čarapa, odgovara datoj oblasti i

iskazuje sve potrebne karakteristike nošnje okoline Kumanova.

24 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

S obzirom na to da koreografija nema neki konkretan kontekst (dakle, nije u vezi sa nekim

običajem ili posebnom pričom), otvara se mogućnost ka većoj slobodi u odabiru odevnih

kombinacija. Savetujem vam da monotoniju u muškom načinu odevanja izmenite na taj

način što će te dodati odreĎene gornje haljetke (jeleke i dolame), obući druge tipove

pantalona (poznato je da su se i u ovim krajevima nosile pantalone od čoje, a ne samo

platnene), da ubacite raznovrsnija oglavlja, te da muškoj nošnji dodate ukrase u vidu

ćusteka koji se kačio za pojas i imao estetsku funkciju. TakoĎe, muške čarape mogu imati

drugačije ornamente i biti drugačijih boja (npr. crne sa vezenim floralnim motivima pri

vrhu).

5 (5)

UreĊenost i urednost:

Ansambl je prikazane elemente obukao na adekvatan način i bio izuzetno uredno odeven

na sceni.

20 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

95 (100)

24 (25)

Page 25: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

24

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Utisku doprinosti brojnost ansambla i njegova energija. Poraditi na tome da slobodni

pokreti momaka ne budu naturalizovani.

Koreografiju treba još da uveţbavaju i tehnički ispoštuju.

Potpuna ujednačenost narodne nošnje kod svih momaka smanjuje intenzitet u

dobrom vizuelnom doţivljaju koji se ostvaruje u slučaju raznovrsne ţenske nošnje.

19 (15-20)

Page 26: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

25

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

4. KPSHD VUK KARADŽIĆ, Radovljica – Običaj ispraćaja vojnika u vojsku iz Crne Trave

Autor koreografije: Damir Šipovac

Autor muzičkog aranţmana: Ţanijel Šublja

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet pesama i igara sa jasno naznačenom dramatizacijom ispraćaja vojnika u vojsku koja je

naznačena u naslovu koreografije i u samoj kompoziciji – u uvodnom i završnom delu (počinje

i završava adekvatnom pesmom). Ideja je vrlo interesantna, kao i realizacija uvodnog i

završnog segmenta koreografije. Skladno kompozicionom oblikovanju i principu celovitosti, u

koreografiji nedostaje središnji, odnosno, razvojni deo priče. Paţljivom razradom i ovog

segmenta gledaoci bi bili i dalje voĎeni pričom iz uvoda i priča bi i dalje bila u fokusu. Na ovaj

način se priča zamagljuje. Tematska veza izmeĎu početka i kraja je nedovoljna, te predlaţem

da se razmisli o nekom tematskom detalju koji bi potpomogao radnju u središnjem delu

koreografije (moţda kraćim izdvajanjem momka koji odlazi u vojsku i njegove devojke – za to

bi bila pogodna dva momenta: na početku igre sitna bugarka jer je tu ostalo nejasno izdvajanje

momka soliste prema centru pozornice ili u okviru pesme Sadila Jana, koja, iako pripada

lokalnom repertoaru i često se u koreografijama kombinuje sa igrom čačak, sadrţajno ne

podupire priču, ali se sadrţaj pesme ipak moţe vrlo lepo primeniti u igračkom dijalogu momka

i devojke i time staviti značajan fokus na priču). Vrlo mala intervencija, ali bitna za razvoj

priče u koreografiji i njenu stabilnost, čvršću povezanost njenih segmenata. Kada se uvodi

odreĎena tema, svi segmenti koreografije (pesma, igra, muzika) treba da je podrţe.

4 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

U skladu sa izabranim područjem; ispostavljene su prepoznatljive igre i pesme date oblasti.

Unekoliko odskače povezivanje igara Jeleno mome i vlasinke, melodijski, kao i igrački (moţda

napraviti kraću pauzu izmeĎu njih zbog promene ritma ili, ako se ipak ţeli povezano, onda sa

kraćim prelazom, ipak je vlasinka sporijeg tempa). Dramaturško oblikovanje dobro, naročito u

primeni igara, ali bi generalno bilo mnogo bolje sa razvojem radnje u toku koreografije.

4 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Osnovni obrasci koraka i njihove varijante; doslovno se sprovode i u skladu su sa prostornim

rešenjima. Ostavljeno je dovoljno vremena za razradu svake igre na planu koraka i prostora,

što odaje utisak prijatnosti. Prostorna rešenja osnovna, dobra, skladna, raznovrstna.

4 (5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

Većinom mlad ansambl, te je i način izvoĎenja koraka i artikulacija pokreta još nedovoljno

zrela. Ujednačiti tehniku izvoĎenja i brzinu odreĎenih koraka i figura (npr. okretanje trojki u

Jeleno mome). Stilski ujednačeno i skladno području. Radnje u uvodnom i završnom delu

koreografije su takoĎe dobro izvedene.

8 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Vrlo dobro, skladno. MeĎutim, u odreĎenim segmentima, naročito u igrama vlasinka, sitna

bugarka i čačak nisu dovoljno dobro sinhronizovane varijante koraka sa melodijom koja ih

prati, naročito u prelaznim segmentima.

4 (5)

Zbir bodova 24 (15-30)

Page 27: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

26

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

4. KPSHD VUK KARADŽIĆ, Radovljica – Običaj ispraćaja vojnika u vojsku iz Crne Trave

Autor koreografije: Damir Šipovac

Autor muzičkog aranţmana: Ţanijel Šublja

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

CD

Vokalna interpretacije:

Što se tiče pjesme, prva pjesma je solidna, ali pjesma koju su izvodili muški na

samom kraju kada završi CD melodijski i ritmički treba preciznije otpjevati, u

nekim dijelovima bila je intonativno nečista

1-10

8

Instrumentalna pratnja:

CD

Moja sugestija je da, ako je to jedini način da nastupe zbog nedostatka orkestra,

treba povesti računa o samom CD-u, da snimak i reprodukcija budu izvrsni, jer

pravilima ocjenjivanja propisano oduzimanje 5 bodova za one koji nastupe uz CD.

Ansambl ne smije dozvoliti da i nekvalitetno reprodukovanje (tehnički uslovi)

utiče na eventualno dodatno smanjenje. Sa snimka se čula solidno aranţirana

pratnja.

Na ovoj smotri društvo nije postiglo neke najbolje rezultate, ali kada budu imali

orkestar, te ako povedu računa o pjevačkim numerama, sigurna sam da će utisak i

rezultat biti puno bolji.

1-15

10

Ukupno bodova: 18 (25)

Page 28: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

27

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

4. KPSHD VUK KARADŽIĆ, Radovljica – Običaj ispraćaja vojnika u vojsku iz Crne Trave

Autor koreografije: Damir Šipovac

Autor muzičkog aranţmana: Ţanijel Šublja

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Izbor elemenata:

Celokupan izbor elemenata i detalja na njima je odličan i odgovarajuć datoj oblasti, osim

muškog jeleka koji je nosio solista. U pitanju je bio jelek iz centralne Srbije u braon boji.

Ukoliko ovaj odevni predmet nije imao odreĎenu funkciju u samom koreografskom

rešenju, kao što je to na kraju koreografije imala zamena šubare šajkačom, neophodno ga

je zameniti odgovarajućim jelekom.

24 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija prikazanih elemenata je dobra. Primetna je raznovrsnost u ţenskoj i muškoj

nošnji. Jedina unificiranost se javlja u muškim oglavljima (svi nose šubare).

25 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

PrilagoĎenost izabranoj oblasti je u potpunosti ispoštovana i iskazuje sve neophodne

karakteristike datog kraja, osim već pomenutog muškog jeleka.

24 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

S obzirom na to da se prve proslave ovog tipa (ispraćaj u vojsku) javljaju tek 60-ih godina

XX veka, moguće je prikazati i raznovrsnija muška oglavlja, odnosno ubaciti novija.

4 (5)

UreĊenost i urednost:

Svi elementi su odlično iskombinovani i raznovrsni, te se ne pojavljuje monotonija u

načinima odevanja. Ansambl je izuzetno uredan, osim što je par devojaka imalo kraće

litake, te savetujem da ponovo premerite duţinu i poreĎate ih u skladu sa visinom

devojaka.

19 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

96 (100)

24 (25)

Page 29: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

28

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Fino i odmereno. Dobro iznošenje priče kod celog ansambla; još raditi na glumi

momka i devojke.

Na vokalnoj interpretaciji treba da se radi.

Ovde je reč o dobro obučenom ansamblu, raznovrsnih delova narodne nošnje i

njihovih kombinacija. Neophodno je bolje premeriti duţine ţenske nošnje kod

pojedinih devojaka.

19 (15-20)

Page 30: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

29

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

5. KUD MLADOST, Ljubljana – "Reče čiča da me ţeni", koledarski običaji okoline Niša

Autor koreografije: Milorad Runjo

Autor muzičkog aranţmana: Darko Čitić

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Koreografija je predstavljena dramatizacijom koledarskog običaja. U njoj se prepliće još jedna

tema koja je dramatizovana na osnovu pesme Ide deda niz dolinu i predstavljena je dolaskom

dede na mesto igranja. Kako bi učesnici koledarskog ophoda bili što bolje predstavljeni, ipak je

ovo centralna tema koreografije, nije dovoljno da se koledari samo vizuelno razlikuju od

ostalih. Koledare i snašku karakteriše vrlo specifična radnja prema kojoj su koledari

prepoznatljivi. Oni se kasnije uključuju u igru ansambla i igru napuštaju, zatim se ponovo

pojavljuju sa dedom u središnjem delu koreografije, čime i dalje drţe paţnju gledalaca. Ovde

se, dakle, mora ispostaviti dramska radnja (koledari, snaška, njihov dijalog), jer u suprotnom

teţište ove koreografije preuzima deda. Sa zaista malim intervencijama bi se pojačala priča

koledara u koreografiji (predlozi: u osmoputki, kada se spusti tempo, a sa izvoĎenjem odreĎene

radnje mogli bi da napuste prostor igre na bolji način; u pesmi Vari baba žute tikve, gde se

izdvojen momak moţe "pokazati", umesto devojkama, snaški, jer pesma na ovakav način

ostaje suvišan element; jedno od pogodnih mesta je i početak zavrzlame – tu je već snaška

izdvojena, ali gotovo neprimetno. Koledari treba da budu prisutniji u toku koreografije.).

4 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

U skladu sa izabranim područjem; primenjen je veći broj igara (9) i tri pesme, ali se ne stiče

utisak nagomilavanja igara zbog kombinacije sa pesmama i dramskom radnjom dede.

Tok koreografije je dramaturški dobro osmišljen i voĎen.

5 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Osnovni obrasci koraka i njihove varijante; usklaĎeni su sa prostornim rešenjima koja su

raznovrstna, dinamična i dobro voĎena. Igru koledara na početku bi trebalo doraditi (u

četvorkama).

5 (5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

Dosta stabilno i tehnički i stilski od početka koreografije, meĎutim, još raditi na stilu i na

artikulaciji pokreta. Pojačati glumu koledara, suviše su "mirni", posebno u uvodnom delu

koreografije. TakoĎe doraditi kraj u boljem izvoĎenju svih učesnika. Dolazak koledara u kuću

je veseo dogaĎaj, to treba da se oseti i na pozornici, doraditi odnos igrača ansambla prema

koledarima.

8 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Vrlo dobro, skladno, sa muzičkim povezivanjem melodija različitih igara. Muzikom su vrlo

dobro praćeni dramski delovi. U obe igre čačak prisutne su manje nesinhronizovanosti izmeĎu

melodije sa jedne strane i promena varijanti u obrascu koraka i formacija, odnosno, kretanja po

prostoru, sa druge strane. Ispred pesme Vari baba potrebna je veća pauza.

4 (5)

Zbir bodova 26 (15-30)

Page 31: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

30

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

5. KUD MLADOST, Ljubljana – "Reče čiča da me ţeni", koledarski običaji okoline Niša

Autor koreografije: Milorad Runjo

Autor muzičkog aranţmana: Darko Čitić

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar broji 8 članova, harmonika, flauta,2 violine, (saksofon, gajde, frula),

gitara, kontrabas i tapan.

Vokalna interpretacije:

Na samom početku muška zumbalica je bila odlična. U pjesmi Vari baba žute

tikve cure su bile dosta nesigurne i intonativno netačne, a uposljednjoj pjesmi su

dosta tiho zvučale tako da bi se trebalo još vjeţbati kako bi se stekla sigurnost

izvoĎenja i interpretacije.

1-10

9

Instrumentalna pratnja:

Narodni orkestar Old Serbian Sounds je pratio igrače i pjevače na profesionalan

način kako i dolikuje jednom takvom orkestru. Bili su pjevačima nenametljivi I

samo isključivo u njihovoj pratnji, a oni su zvučali potsticajno i znalački.

Aranţman je obogaćen raznim instrumentima koji su došli do izraţaja. SviĎa mi

se što u pojedinim dijelovima svirači komuniciraju u smislu ''pitanje, odgovor'',

čime se dobija lijepo nijansiranje.

Mogla bi se samo malo više obratiti paţnja na samo izvoĎenje koreografskih

rješenja, jar ako su ona komlikovana i zahtijevna onda bi svakako trebalo da to

podrţi i araţman.

Sugestija je da saksofon koji je korišten u koreografiji bude zamjenjen gajdama. Iz

razloga što saksofon nije bio često u upotrebi u selima u okolini Niša, a iako bi se

eventualno uvodio kao što se uvode i mnogi drugi instrumenti fabričke izrade

njegova zvučnost ne bi trebala biti toliko dominantna.

1-15

15

Ukupno bodova: 24 (25)

Page 32: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

31

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

5. KUD MLADOST, Ljubljana – "Reče čiča da me ţeni", koledarski običaji okoline Niša

Autor koreografije: Milorad Runjo

Autor muzičkog aranţmana: Darko Čitić

Ocenjivani parametri

Izbor elemenata:

Izbor elemenata odličan, sa adekvatnim korejevima, ornamentima i ukrasima. Obuća

adekvatna. Koledarske maske, koje su zoomorfnog tipa, takoĎe odgovaraju regionu. U

muškoj nošnji se javlja unificiranost, koja se moţe „razbiti“ dodavanjem drugačijeg tipa

čarapa. Dakle, ne samo prikazane crvene sa crnom osnovom, već to mogu biti i neke

jednobojne (čisto crne, sa izvezenim cvetnim motivima na vrhu čarapa). Osim toga,

muškarci, kao stariji tip nošnje, mogu imati i pantalone od belog sukna..

24 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija datih elemenata odlična. Vremenski kontekst nošnje usaglašen u potpunosti.

Naročito je dobro prikazana kombinatorika elemenata u ţenskoj nošnji, gde se javlja

nekoliko tipova sukanja, oglavlja vezanih na drugačiji način, i tome slično.

25 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

Svi prikazani elementi, uključujući i maske, odgovaraju prezentovanoj oblasti.

25 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

Koledari u okolini Niša obilazili su sela na Badnji dan, dakle u zimskom periodu.

Prikazan kostim u ovom ansamblu mahom pripada letnjoj varijanti. Savetujem vam da,

kako bi celokupan kontekst koji je dobro osmišljen bio još bolji, ubacite zimske odevne

predmete kako u mušku, tako i u ţensku nošnju. Prvenstveno pokušajte da zamenite

rupičaste čarape i da dodate gornje haljetke.

3 (5)

UreĊenost i urednost:

Nošnja je adekvatno obučena. Radi postizanja boljeg vizuelnog efekta, a samim tim i

bolje urednosti, savetujem vam da ţenske suknje (vistane, preborke, itd.) zakačite kako se

u toku igre ne bi previše otvarale, što se i dogodilo u vašem izvoĎenju. TakoĎe, premerite

duţinu sukanja, košulja i kecelja, te ih uskladite kako ne bi dolazilo do znatno većih

dimenzionalnih razlika.

19 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

96 (100)

24 (25

Page 33: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

32

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

UvoĎenjem raznovrsnih elemenata igre, pesme, glume, različitih uloga pojačan je

celokupan utisak. Raditi na jačem doţivljaju ovog "dogaĎaja".

Uigran ansambl koji je imao dobru orkestarsku podršku.

Kako bi se stvorio kompletan utisak o kontekstu koji prikazuje ova koreografija

(koledarski ophod), potrebno je ubaciti i zimske odevne predmete u scenski kostim.

19 (15-20)

Page 34: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

33

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

6. PKUD SVETI NIKOLA, Maribor – "Ajde, lepa Maro", igre iz Šumadije

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet igara. Celovitost koreografije nije ostvarena specifičnim kompozicionim sredstvima. U

pitanju je nizanje igara, u okviru kojih je uvodni deo solidno postavljen, ali se u daljem toku

razvoj ne ostvaruje; završni deo je pripojen.

Predlaţem što manje nedefinisane "šetnje" po prostoru (početak koreografije).

3 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

U skladu sa izabranim područjem, osim igre dunda koja je muzički i igrački nejasna (i

nepoznata). Jedinstvo je ostvareno poštovanjem lokaliteta. U dramaturškom smislu je

koreografija problematična. Nema značajnijeg razvoja, tempo opada iz igre u igru, središnji

deo koreografije je monoton, odreĎene igre su ritmički i melodijski, pa i igrački nespojive (npr.

ruzmarin i seljančica). Koncepcija prostora u dundi, vrlo problematična. Izostavljena je igra u

mestu. Trebalo bi izvršiti odabir igara jer ih je previše i nagomilane su bez reda.

2 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Osnovni obrasci koraka. Obrazac dunde i orijenta problematičan. Osnovne formacije i njihov

razvoj. Odnos obrazaca i formacija je prilično dobro usklaĎen. U odreĎenim igrama iste

formacije dugo traju. Za početni igrački ansambl su odreĎene igre tehnički zahtevne, te ih treba

izbegavati, naročito ako se sa njima razvija prostor (zavrzlama, orijent).

3(5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

U prvom delu koreografije dosta ujednačeno (osim centralnog momka). U drugom delu dolazi

do ritmičkog sukoba u izvoĎenju koraka i neusaglašenosti. O stilu se teško moţe govoriti kada

tehnički izvoĎenje igara nije doraĎeno.

5 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Uglavnom skladno. Potrebne su bolje osmišljene pauze izmeĎu igara (npr. devojačko kolo i

Ajde lepa Maro). Sinhronizacija igre (obrazaca koraka i formacija) i muzike u koreografiji nije

najbolje sprovoĎena, naročito u zadnjoj igri, gde muzika pokazuje značajan razvoj, a igrači

stoje u mestu (orijent).

3 (5)

Zbir bodova 16 (15-30)

Page 35: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

34

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

6. PKUD SVETI NIKOLA, Maribor – "Ajde, lepa Maro", igre iz Šumadije

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar broji 3 člana, harmonika, gitara i tapan.

Vokalna interpretacije:

Pjesma, iako je imala čitavu melodijsku liniju odsviranu na harmonici, u nekim

dijelovima bila je intonativno netačna i niska u odnosu na instrument.

1-10

7

Instrumentalna pratnja:

Nije baš zahvalno govoriti o orkestru koji je nastupio sa harmonikom, gitarom i

tapanom koji nije trebao da bude tu pošto su prikazivane igre iz Šumadije.

Harmonikaš je lijepo drţao tempo kako je sam vodio i svirao melodiju cijelih 9

minuta, imao je lijepe i slivene prelaze. Mogao je, ako je već sam trebao dočarati

melodiju, mijenjati registre na harmonici pa na taj način obogatiti zvuk.

Igre pojedinačno su predugo trajale i sve ukupno je bilo prezahtijevno za ovaj

ansambl. Trebali bi raditi na proširenju orkestra.

1-15

9

Ukupno bodova: 16 (25)

Page 36: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

35

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

6. PKUD SVETI NIKOLA, Maribor – "Ajde, lepa Maro", igre iz Šumadije

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Izbor elemenata:

Izbor elemenata je znatno sveden, ali je dobar. Ţenska oglavlja nisu odgovarajuća,

umesto punĎe adekvatnije bi bilo napraviti dve pletenice i spustiti ih niz leĎa. Muška

oglavlja takoĎe mogu biti raznovrsnija, te umesto da imaju samo šajkače, moţete ubaciti

i šešire. Prikazana narodna nošnja je ujednačena i kod muškog, kao i kod ţenskog dela

ansambla. Ukoliko ţelite da zadrţite ovakav tip kostima, bilo bi dobro ubaciti i neke

drugačije kecelje kod ţena iz istog perioda (npr. platnene bele kecelje ukrašene šlingom),

kao i drugačije tipove jeleka. Kod momaka, takoĎe bi bilo dobro „prošarati“ jeleke

drugačijim modelima. Vez na ţenskim čarapama se nalazi na neodgovarajućem mestu.

Na muškim opancima je neophodno da postoji kljun, pogotovo ukoliko se prikazuje

nošnja iz ovog vremenskog konteksta.

23 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija elemenata je odgovarajuća. Svi elementi pripadaju najnovijem tipu

šumadijske narodne nošnje.

23 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

Prikazana nošnja pripada Šumadiji, prikazana je kao najnoviji tip ovog kostma, što je

svakako legitimno.

24 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

Budući da je u pitanju splet igara, ovaj kostim odgovara postavljenom kontekstu.

4 (5)

UreĊenost i urednost:

Muškarci su adekvatno obučeni i uredni. U ţenskom kostimu se javlja problem kratkih

kecelja, a predugačkih sukanja. Ţenske frizure, osim toga što nisu adekvatne, bile su i

neuredne. Dakle, premerite duţinu sukanja i kecelja, produţite kecelje, a suknje

poreĎajte u odnosu na visinu devojaka kako ne bi dolazilo do toga da nekim devojkama

budu predugačke, a nekima kratke.

18 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

92 (100)

23 (25)

Page 37: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

36

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, MA Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Igrački mlad ansambl, potrebno je više veţbe i bolji scenski nastup. Pojedinci

pokazuju znatnije mogućnosti, ali to treba da se vidi na nivou celog ansambla.

Orkestar koji broji tri člana, pesma intonativno loša, ukazuju da ovaj ansambl treba

još puno da radi na svom usavršavanju u svakom pravcu.

Ansambl je, zbog loše veličine nošnje i pogrešnih oglavlja koja su, osim toga, bila i

loše napravljena, delovao neuredno.

16 (15-20)

Page 38: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

37

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

7. SKUD VIDOVDAN, Ljubljana – „Ozdola ide ludo, em mlado”, pesme i igre Crne Trave

Autor koreografije: Saša Bogunović

Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet igara sa elementima dramatizacije dijaloga momka i devojke. U uvodnom delu je priča

dobro postavljena i obećava, meĎutim u daljem toku se njihov dijalog ne razvija, već se stapa u

dijalog grupe momaka i grupe devojaka, čime se umanjuje jačina nagoveštene priče. U toku

koreografije, meĎutim, postoje pogodna mesta gde bi dijalog momka i devojke mogao biti

nastavljen. Celovitost je na odreĎeni način ostvarena na nivou igre (kombinacijom obrazaca

koraka) u poslednjoj igri, koja predstavlja svojevrsnu reminiscenciju na korištene igračke

motive; dobro je osmišljena.

4 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

Skladno području, izbor tipičnih igara i pesama.

Dosta dobro voĎenje dramaturgije u primeni igara i kombinovanju sa pesmama. Prisutna je

kombinacija melodija i igara (biljibinka, šestica); dobro mesto igre/pesme Cvti grm, cvti trn.

5 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Obrasci koraka su prepoznatljivi, kao i njihove varijante. Sprovode se doslovno, bez obzira na

formacije i kretanje po prostoru, što je ponekad uspešno (čačak), a ponekad se stiče utisak

nagomilavanja varijanti (vlasinka). Kombinacija obrazaca koraka u južnomoravki uspešna,

slabije je rešen prostor u odreĎenim segmentima te igre (kose lese i ulazak u njih).

Rešenjem prostora pred početak igre vlasinka ne daje se igračima dovoljno vremena da igru

počnu kako treba; pitanje odnosa vremena i formacija postavlja se i u poslednjoj igri. Ostala

prostorna rešenja skladna, dinamična, raznovrstna.

4 (5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

U vezi sa dramskom radnjom: gluma momka i devojke, kasnije momaka i devojaka, vrlo dobra

i izraţajna. Početku pesme Sadila Jana treba da prethodi radnja devojke, samo trenutak ranije

ili bar paralelno. Momci pesmom opisuju radnju, a ne nagoveštavaju je.

Cvti grm, cvt trn, ne treba ţuriti sa izvoĎenjem dijaloga, ostaviti samo malo veću pauzu, najpre

zbog toga što sledi sporiji tempo kada istu igru počnu sa orkestrom, kao i zbog toga jer je ovo

značajno mesto u koreografiji. U toj igri uskladiti pokrete tela (momci).

U igri Eleno mome devojke ne treba tako izraţajno da zabacuju slobodnu nogu.

Dobra tehnika, artikulacija pokreta i stil izvoĎenja. Dobra snalaţljivost ansambla u prostoru.

Nespretan je jedino ulazak u igru vlasinka jer im nije ostavljeno dovoljno vremena.

9 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Uglavnom skladno i sinhronizovano; posebno su zanimljive kombinacije melodija čačka u

uvodnom delu, u kombinaciji sa dijalogom momaka i devojaka.

Problematična su mesta: pred početak vlasinke dupliran prelaz pomoću kojeg bi trebalo

napraviti bolju vezu sa igrom vlasinka – bez obzira što su u istom tempu, spoj nije najbolji;

početak biljibinke, odnosno veza sa igrom koja joj prethodi (Eleno mome), igrački je u redu, ali

nije melodijski. Počinje nakon dugog (dupliranog) prelaza koji bi trebalo iskoristiti kao

priprema za igru biljibinka.

Nap.: Preispitati u vlasinki DRUGE melodijske delove jer se čuju samo linije (u oba puta

ponavljanja), a vodeće deonice nema, pa zvuči kao da su u pitanju vrlo čudni prelazi koji su na

ovakav način potpuno nesinhronizovani sa igrom.

3 (5)

Zbir bodova 25 (15-30)

Page 39: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

38

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

7. SKUD VIDOVDAN, Ljubljana – „Ozdola ide ludo, em mlado”, pesme i igre Crne Trave

Autor koreografije: Saša Bogunović

Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar broji 9 članova, 2 harmonike, flauta,2 violine, karinet, gitara, kontrabas i

tapan.

Vokalna interpretacije:

U prvoj pjesmi kod muškaraca neko je mutirao, dok bi cure trebale raditi na

razumljivosti teksta (moţda zbog tempa izvoĎenja a i nedostatka daha jer se

pjesma izvodi poslije zahtjevnog i fizički iscrpnog koraka). Treba još raditi na

ujednačenosti pjesme. Orkestar treba da obrati paţnju na dinamiku i jačinu

izvoĎenja jer su doslovno svojom interpretacijom “poklopili” pjevače.

1-10

10

Instrumentalna pratnja:

Na početku kritika za orkestar zbog nedolaska na vrijeme. Ako neki od članova

orkestra nisu bili spremili trebalo ih je sačekati pa da svi zajedno izaĎu na scenu .

Moja kritika je i posuĎivanje članova orkestra, koji vjerovatno zbog velikog broja

nastupa i smjene partitura nisu bili spremni I zakasnili.

Orkestar koji je pratio je identičan kao u KD Brdo, takodje sugestija je kao i tamo

da se tapan ne ozvučuje jer na taj način bude prejak.

Narodni orkestar je igre pratio korektno.

1-15

14

Ukupno bodova: 24 (25)

Page 40: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

39

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

7. SKUD VIDOVDAN, Ljubljana – „Ozdola ide ludo, em mlado”, pesme i igre Crne Trave

Autor koreografije: Saša Bogunović

Autor muzičkog aranţmana: Zdravko Ranisavljević

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Izbor elemenata:

Izbor elemenata je u celosti odličan.

25 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija elemenata odlična. Prisutna su dva tipa ţenskih oglavlja, koja su dobro

usklaĎena sa ostalim delovima nošnje. Kombinacija muške nošnje je izuzetno dobra.

25 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

U potpunosti prilagoĎeno odabranoj etnokoreološkoj oblasti. Svi elementi i kombinacija

datih elemenata u potpunosti iskazuje lokalno-regionalne karakteristike Crne Trave.

25 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

Dobro prilagoĎeno.

25 (25)

UreĊenost i urednost:

Narodna nošnja je odlično obučena. Ansambl izuzetno uredan, osim što je pri kraju

koreografije došlo do pada pojasa kod jedne igračice, što svakako ne predstavlja veći

problem. Muški deo ansambla odlično obučen.

25 (25)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

100 (100)

25 (25)

Napomena: Neophodno je napomenuti da je ovo još jedan ansambl koji je bio najbolje obučen na ovoj

smotri. Odlični elementi nošnje i načini njihovog kombinovanja, pogotovo u muškoj nošnji. Za svaku

pohvalu!

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Ansambl odaje lakoću u pokretu i brzinu.

Scenski utisak umanjuje čekanje pojedinaca iz orkestra.

Obratiti više paţnje na komunikaciju igrača sa orkestrom, kao i ansambla sa publikom.

Odlično odeven ansambl, koji odaje utisak vrlo urednog i dobro pripremljenog

ansambla.

18 (15-20)

Page 41: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

40

Ocenjivanje igre i koreografije

MA Vesna Bajić Stojiljković

8. SKD SLOGA, Nova Gorica – „Pošla Rumena rano na vodu”, igre iz Dimitrovgrada

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg

Ocenjivani parametri

bodovi

Tip koreografije i njena celovitost

Splet igara. U uvodnom delu dramatizacija pesme More svajke, pusta svajke. Nejasan motiv

smenjivanja momaka na tronoški tokom pevanih strofa. Rekvizit treba da bude upotrebljen sa

odreĎenom funkcijom. Celovitost nije ostvarena posebnim kompozicionim sredstvima.

3 (5)

Izbor graĊe, princip jedinstva, dramaturško oblikovanje koreografije

U skladu sa izabranim područjem; predstavljene su tipične igre i pesme.

Prvi deo koreografije dosta dobro voĎen, dok je drugi deo dramaturški oslabljen i stiče se

utisak nagomilavanja igara; u tom, drugom delu je problematično i povezivanje igara (prema

ritmu, melodiji). Nerazumljiva je pauza ispred pesme/igre Dilmano, dilbero (tzv. dogovaranje

momaka i devojaka bez nekog povoda nije najsrećnije rešenje).

3 (5)

Upotreba igraĉkih i prostornih obrazaca

Osnovni obrasci koraka, česti su ponavljajući motivi, npr. trokoraci u mestu (delom Lile, lile,

delom i Pošla Rumena), koji bi mogli da se variraju. Osnovna prostorna rešenja, ali dinamično,

raznovrsno. U pesmi Dilmano, dilbero su čitave dve strofe ispevane u levom uglu pozornice,

što narušava prostornu ravnoteţu u duţem trajanju.

4 (5)

IzvoĊenje koreografije – tehniĉki nivo i artikulacija pokreta, stil izvoĊenja

Mlad ansambl, solidno, artikulisano, dosta dobro stilski. Okretanje glava momaka u Pošla

Rumena, neadekvatno. Uskladiti trokorake i okrete u igri posame.

Način izvoĎenja deluje pomalo nasilno i usiljeno.

8 (10)

Skladnost i sinhronizacija igre i muzike u koreografiji

Uglavnom skladno i sinhronizovano; ne treba svaki prelaz iz notnog zapisa uvoditi u

koreografiju, vaţnije od toga je uskladiti melodijske fraze i delove sa igrom (za pojas).

4 (5)

Zbir bodova 22 (15-30)

Page 42: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

41

Ocenjivanje muzike u koreografiji

MA Sanja Ličina Pupac

8. SKD SLOGA, Nova Gorica – „Pošla Rumena rano na vodu”, igre iz Dimitrovgrada

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Sastav orkestra:

Orkestar KUD-a Brdo, Kranj

Vokalna interpretacije:

Pjesma je dosta intonativno netačna i potrebno je još dosta zajedničkog

upjevavanja i rada, da bi se sva melodijska kretanja izvela precizno i kako treba. U

pjesmi Čičovoto dete cure su na pojedinim mjestima baš bile intonativno netačne,

provjeriti još jednom melodijske linije I raditi lagano od samog početka.

1-10

8

Instrumentalna pratnja:

Sugestija i kritika je i posuĎivanje članova orkestra, koji zbog velikog broja

nastupa I mijenjanja ţanrova I partitura, moţda nisu uspjeli najbolje odsvirati.

Orkestar koji je pratio je identičan kao u KD Brdo, takoĎe, sugestija je, kao i

tamo, da se tapan ne ozvučuje jer na taj način bude prejak.

Orkestar treba da radi na obogaćenju melodijskih varijanti i da više koristi

interpretatorske mogućnosti pojedinih instrumenata, jer za ove veličine orkestra i

izbor instrumenata mogao se dobiti puniji zvuk.

1-15

14

Ukupno bodova: 22 (25)

Page 43: 15. FESTIVAL SRPSKIH FOLKLORNIH GRUPA SSDS · 2015. 4. 15. · Što se tiče pjesme prva pjesma je otpjevana u dosta skraćenom tekstualnom obimu ali tačno i sigurno. Što se tiče

Izveštaj stručnog žirija sa 15. festivala srpskih folklornih grupa SSDS, 4. april 2015., Nova Gorica

42

Ocenjivanje nošnje u koreografiji

Miloš Rašić

8. SKD SLOGA, Nova Gorica – „Pošla Rumena rano na vodu”, igre iz Dimitrovgrada

Autor koreografije: Milan Glamočanin

Autor muzičkog aranţmana: Dejan Erceg

Ocenjivani parametri: Bodovi:

Izbor elemenata:

Izbor elemenata je odgovarajuć kako u muškoj, tako i u ţenskoj nošnji. Ukrasni elementi

koji vise sa ţenskih pojaseva su predimenzionirani. Ţenske čarape mogu biti raznovrsnije,

pokušajte da izbegnete unificiranost u tom smislu.

24 (25)

Kombinacija elemenata:

Kombinacija elemenata je odgovarajuća, javlja se jednoobrazno ţensko oglavlje, ali sa

maramama u različitim bojama, što smanjuje monotoniju.

25 (25)

PrilagoĊenost odabranoj etnokoreološkoj oblasti:

Celokupan kostim pripada odabranoj oblasti. Pogotovo muški gornji haljeci koji jasno

iskazuju lokalne karakteristike dimitrovgradskog kostima u odnosu na druge kostime iz

Gornjeg Ponišavlja.

25 (25)

PrilagoĊenost koreografisanom kontekstu:

Ovde je, takoĎe, reč o koreografiji bez odreĎenog konteksta, tako da je mogućnost

kombinacije odevnih predmeta znatno veća, što je ovde i uraĎeno.

5 (5)

UreĊenost i urednost:

Urednost je na početku bila dobra, meĎutim, do kraja koreografije došlo je do raspada

odreĎenih ukrasa za pojas i to u velikoj meri. Savetujem vam da pre svakog nastupa

isprobate kostime i proverite da li su u dobrom stanju, kako ne bi dolazilo do ovakvih

stvari, koje direktno kvare utisak urednosti.

18 (20)

Ukupan zbir ostvarenih bodova:

Konaĉni rezultat:

97 (100)

24 (25)

Opšti utisak

MA Vesna Bajić Stojiljković, MA Sanja Ličina Pupac, Miloš Rašić

Scenska kultura i umetniĉki utisak

Mlad ansambl, energičan. Kanalisati pokrete u pravcu umetničkog izraza.

Trebalo bi da postoji veća saradnja orkestra sa igračima i obrnuto, jer na taj način bi se

izbegle i ritmičke nesuglasice.

U početku, ansambl delvao izuzetno uredno, dok do kraja koreografije nije došlo do

raspadanja odreĎenih odevnih predmeta. Obratite paţnju na te sitnice, zbog kojih se

kvari opšti utisak.

18 (15-20)