143 timor-leste-security sector reform-tetum finished version

36
TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA Asia Report N°143 – loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008

Upload: literaturabamaubere

Post on 14-Sep-2014

215 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA

TRANSCRIPT

Page 1: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA

Asia Report N°143 – loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008

Page 2: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

KONTEÚDU

SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA ...................................................... i

I. INTRODUSAUN............................................................................................................. 1 A. SETÓR SEGURANSA RAHUN ..................................................................................................2 B. XAMADA BA REFORMA.........................................................................................................3

II. FORSA SEGURANSA TIMOR-LESTE NIAN........................................................... 4 A. KONTESTU REFORMA NIAN ...................................................................................................6 B. PLANU RRR..........................................................................................................................7 C. TRIAJEN NO MENTORIZASAUN ..............................................................................................8 D. FORSA 2020..........................................................................................................................9 E. PROGRAMA GOVERNU NIAN................................................................................................10 F. LAKUNA SIRA LEI NIAN.......................................................................................................10

III. AUTÓR INTERNASIONÁL SIRA............................................................................. 12 A. NASOINS UNIDAS................................................................................................................12 B. DOADÓR BILATERÁL SIRA.....................................................................................................13

IV. ASUNTU ESPESÍFIKU SIRA..................................................................................... 15 A. DIVIZAUN SERVISU..............................................................................................................16 B. GOVERNANSAUN.................................................................................................................18 C. PROFISIONALIZASAUN NO DEPOLITIZASAUN .......................................................................18 D. RESPONSABILIDADE NO DIXIPLINA ......................................................................................20 E. INTELIJÉNSIA ......................................................................................................................21 F. REINADO NO PETISIONÁRIU SIRA.........................................................................................21 G. VETERANU SIRA..................................................................................................................22

V. KONKLUZAUN ........................................................................................................... 23 APÉNDISE

A. MAPA TIMOR-LESTE...........................................................................................................21 B. GLOSÁRIU BA ABREVIATURA SIRA......................................................................................22 C. KONA-BA GRUPU KRIZE INTERNASIONÁL ...........................................................................24 D. RELATÓRIU NO ESPLIKASAUN SIRA CRISIS GROUP NIAN KONA-BA ASIA..............................25 E. KONSELLU FIDUSIÁRIU CRISIS GROUP NIAN........................................................................27

Page 3: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Relatóriu Asia N°143 Loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA

SUMÁRIU EZEKUTIVU NO REKOMENDASAUN SIRA

Depoizde tinan haat Timor-Leste hetan tiha ninia independénsia, polísia no militár Timor-Leste luta hasoru malu iha estrada sira iha Dili. Krize iha fulan-Abríl-Juñu, tinan 2006 nian husik tiha instituisaun rua ne’e rahun no forsa internasionál sira mak kaer fali seguransa. Krize ne’e hahú tiha husi espulsaun militár kuaze metade no fó efeitu ba forsa polísia nian rahun. Polísia ONU no forsa manutensaun pás ne’ebé iha lideransa Austrália nian, mantein seguransa iha situasaun ida ne’ebé, enkuantu la iha pontu konflitu violentu ida, ne’ebé sei dezorden. Se governu foun mak atu halo reforma ba setór seguransa ne’e ho susesu, tenke garante katak prosesu ne’e inkluzivu liuhusi halo konsulta públiku no reziste ho esforsu hodi foti desizaun sira ne’ebé autokrátiku. Aprosimasaun ida ne’ebé komprensivu, sistemátiku, hanesan ne’ebé rekomenda ona husi Konsellu Seguransa ONU nian, tenke bazeia ba análize ida ne’ebé realístiku kona-ba seguransa atuál no nesesidade sira hametin lei nian. Anaunserke iha kompromisu apartidáriu ba prosesu reforma ne’e, problema aspetu estruturál sira-nian haree hanesan seidauk rezolve no forsa sira seguransa nian ne’ebé politizadu no la estavel.

Problema sira-ne’e kle’an. Bele administrasaun ONU nian ka governu sira Timór nian ne’ebé tuirmai halo esforsu sufisiente hodi harii konsensus nasionál kona-ba nesesidade sira seguransa nian no tipu forsa sira ne’ebé apropriadu. La iha polítika seguransa nasionál ida, no iha espasu sira ne’ebé importante iha lei ne’ebé ralasiona ho seguransa. Polísia sofre husi estatutu inferiór no interferénsia polítika ida ne’ebé liu. Militár sei komersializa kona-ba ninia eroízmu bainhira halo rezisténsia ba okupasaun Indonéziu, maibé seidauk hetan funsaun foun ida no tama tiha ona ho problema kompetisaun (loromonu-lorosa’e). La iha transparénsia no preparativu sira ho orden iha kontrolu polítiku nune’e mós parlamentáriu no supervizaun judisiál ho respeitu ba forsa rurua ne’e.

Governu ne’ebé ukun iha fulan-Agostu, tinan 2007 iha tiha oportunidade ida – enkuantu tropa internasionál sira mantein seguransa báziku no ONU oferese asisténsia – hodi hala’o reforma ne’ebé moos kona-ba setór seguransa, foti esperiénsia sira husi país sira seluk nian hafoin postu konflitu. Maibé internasionál nia boa vontade ne’ebé

sei la bele para – iha tiha ona sinál sira ne’ebé hatudu doadór nia kolen – entaun tenke hala’o lalais.

Ba ninia parte, komunidade internasionál tenke hala’o servisu ida ke di’ak liu kona-ba halo koordenasaun ba ninia apoiu ba setór seguransa ne’e no hatan ba Timoroan nia prosesu reforma ida. Porezemplu, polísia ONU ne’ebé halo triajen no mentorizasaun ba forsa lokál tenke treina di’ak liu ona no halo ona supervizaun, no responsivu liu ba rezultadu sira husi sira-nia kolega Timoroan sira. Partida ofisiál ONU nian ne’ebé lidera kona-ba reforma setór seguransa nian iha tinan 2007 nia rohan, signifika katak pozisaun ka pontudevista asuntu ida-ne’e foti ona durante eleisaun sira iha tinan 2007 nian, bele adianta liután.

Pergunta báziku kona-ba sé mak halo buat ne’ebé presiza atensaun partikulár. Iha tiha ona liña sira ne’ebé la klaru (la iha distinsaun) entre polísia no militár. Prinsípiu ida kona-ba reforma setór seguransa nian mak polísia tenke iha ninia responsabilidade prinsipál ba seguransa internu. Maibé, polísia Timoroan sira seidauk simu rekursu sira, treinamentu no apoiu hodi kompleta knaar/funsaun ida-ne’e ho efetivu, no líder nasionál sira mós prontu tiha ona hodi bolu militár bainhira iha ameasa sira ba dezorden nian. Tenke simplifika estrutura sira polísia nian, ho énfaze maka’as liu ba polisiamentu komunidade, hodi ajuda prevene situasaun lokál sira ne’ebé la konsege trata tiha. Ho morál ne’ebé inferiór, so hadi’a liuhusi prosesu ida sustentadu kona-ba profisionalizasaun.

Governu ninia planu atu transfere responsabilidade ba jestaun fronteira husi polísia ba militár, ne’e sala ida ke bele aumenta tensaun iha fronteira ne’ebé demarka ona ho la di’ak, iha parte sorin ne’ebé prezensa militár Indonéziu nian boot. Ne’e mós bele haree movimentu forsa ida violentu husi komunidade sira ne’ebé sente katak militár sei iha inklinasaun rejionál. Maibé, ne’e mós sensivel wainhira militár atu toma responsabilidade tomak ba seguransa marítima, ne’e preokupasaun ida importante ba Timor-Leste. Ne’e mós iha parte importante ida atu hodi hala’o iha fó apoiu ba polísia, bainhira lakon kontrolu iha seguransa internu nian no atu atende ba dezastre naturál sira – maibé iha kazu rurua ne’e submete ba polísia no autoridade sivil sira. Introdusaun ne’ebé planeia ona kona-ba rejistu obrigatóriu ba ema hirak-ne’ebé atu serve iha

Page 4: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Reforma Setór Seguransa Crisis Group Asia Report N°143, loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008 Pájina ii

militár ka servisu navál ne’e la presiza no sei provoka problema sira iha forsa nia laran.

Bele foti ona asaun balu lalika atu hein ba revizaun ne’ebé komprensivu ba Konsellu Seguransa nian kona-ba: porezemplu, hasa’e saláriu sira, hadi’a koordenasaun doadór, fó atensaun ba lakuna lei nian no hadi’a prosedimentu dixiplinár sira. Maibé kestaun prinsipál sira mak hanesan medida forsa nian, sosa ekipamentu boot, no definisaun ba funsaun militár no polísia tenke hein to’o prosesu konsultatitivu ida ne’ebé permite sidadaun Timoroan hato’o sira-nia lian. Enkuantu sai husi ámbitu relatóriu ne’e nian, reforma sistema legál ne’ebé luan liu nu’udar rezultadu ida ne’ebé esensiál husi reforma setór seguransa, se Timor-Leste atu hetan sistema funsionamentu lei no orden ida.

Gozu depoizde independénsia nian ramata tiha iha tinan 2006. Bele Timoroan sira ka Internasionál sira la iha tan deskulpa kona-ba la iha esperiénsia ka la toman atu esplika liután fallansu hirak-ne’e. Ho forsa internasionál sira ne’ebé fó liña seguransa provizóriu, agora di’ak liuhotu no posivel mak oportunidade ikus ba governu no ninia parseiru sira atu halo reforma setór seguransa ne’e ho loos.

REKOMENDASAUN SIRA

Ba Governu Timor-Leste:

1. Fó prioridade aas ba revizaun ne’ebé komprensivu husi setór seguransa nian ne’ebé hanaran tiha ba Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1704 no relatóriu sira ONU nian tutuirmai halo atrazu ba reforma sira ne’ebé boot to’o ida-ne’e kompleta tiha.

2. Esklarese no distingi knaar sira polísia no militár nian, garante katak polísia iha responsabilidade prinsipál ba seguransa internu no simu pesoál ne’ebé nesesáriu, instrumentu sira, treinamentu no apoiu aspetu polítika.

3. Hetan vantajen husi peritu matenek nian iha Unidade Apoiu Setór Seguransa UN nian hodi hala’o konsultasaun nasionál sira kona-ba reforma setór seguransa.

4. Fahe petisionáriu sira ka dezertór sira husi krize tinan 2006 nian ne’ebé bele justifika ona krime sira husi hirak-ne’ebé lori tiha kilat ilegál, insita tiha destúrbiu ka responsavel ba asaun kriminál sira; konsidera ba amnestia uluk nian; no depoiz sei rezolve tuir lei.

5. Estabelese mekanizmu supervizaun sira ne’ebé forte no independente hodi investiga keixa sira kona-ba málkonduta polísia no militár nian, hanesan ne’ebé rekomenda ona husi Komisaun Inkéritu (KI) ninia relatóriu iha fulan-Outubru, tinan 2006.

6. Dezenvolve estrutura intelijénsia nian ida ne’ebé bazeadu iha lei no responsavel.

7. Garante katak lei foun kona-ba pensaun sira kobre tan veteranu sira no liberaliza ka halakon limite idade nian.

Ba Prezidente no Primeiru Ministru:

8. Esklarese, liuhusi lei foun se presiza, ema ne’ebé lidera knaar iha polítika setór seguransa nian no garante katak kondisaun sira aspetu konstitusionál nian tuir ona ho envolvimentu prezidensiál nian iha setór seguransa.

Ba Misaun ONU (UNMIT):

9. Fó ba Unidade Apoiu Setór Seguransa – órgaun prinsipál ne’e atu trata ho governu kona-ba reforma setór seguransa – rekursu sira no pesoál hodi asiste prosesu konsultasaun no halo revizaun ne’ebé komprensivu.

Ba Polísia ONU:

10. Hadi’a treinamentu pré-estasionamentu ba polísia ONU nian, fó énfaze liu ba kontestu lokál, prosesu ida ne’ebé padronizadu ba mentorizasaun no períodu ida naruk liu ba ajustamentu ho prátika no prosedimentu sira ONU nian.

Ba Polísia Timoroan sira:

11. Uza prosesu Reforma, Reestruturasaun no Rekonstrusaun (RRR) hodi hamenus númeru unidade sira no estrutura sira jestaun/administrasaun nian.

12. Halo polisiamentu komunidade sai prioridade ida ba forsa dezenvolvimentu liuhusi dezenvolve konseitu Timoroan nian no estabelese unidade koordenasaun ida iha kuartél-jerál.

Ba Militár no Ministériu Defeza no Seguransa:

13. Hadi’a kualidade liuhusi prioritizasaun ba treinamentu ba ofisiál sira nivel médiu to’o aaltu nian, enkuantu forsa internasionál sira mak kaer hela responsabilidade operasionál sira, no liuhusi rekrutamentu ba pesoál foun iha prosesu selesaun ida ne’ebé reflete padraun sira militár profisionál nian ho vizaun sira futuru nian duké liuhusi halo ema rejista obrigatóriu ba instituisaun.

Ba Militár no Polísia:

14. Hala’o formasaun konjunta atubele klarifika prosedimentu sira ba interasaun, inklui ajuda militár nian iha estadu emerjénsia.

Page 5: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Reforma Setór Seguransa Crisis Group Asia Report N°143, loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008 Pájina iii

15. Estabelese prosedimentu internu sira kona-ba keixa ho klaru, imparsiál no garante pesoál la ta’uk katak uza hirak-ne’e sei estraga sira-nia karreira.

16. Kuda hahalok apartidarizmu, inklui liuhusi promosaun sira ne’ebé transparente no dixiplina ne’ebé bazeia ba prosedimentu internu no kritériu duké afiliasaun polítika esternu.

Ba Doadór Bilaterál sira:

17. Estabelese mekanizmu ida hodi hadi’a koordenasaun kona-ba asisténsia ba setór seguransa no ezije pedidu sira hotu ba ajuda hanesan ne’e atu mai liuhusi ministériu defeza no seguransa.

18. Konsidera atu kondisiona asisténsia setór seguransa nian kona-ba progresu iha área prinsipál sira reforma lei nian, hanesan mós iha dezenvolvimentu polítika seguransa nasionál ida no implementasaun rekomendasaun sira KI nian.

Dili/Brussels, loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008

Page 6: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Relatóriu Asia N°143 Loron 17, fulan-Janeiru, tinan 2008

TIMOR-LESTE: REFORMA SETÓR SEGURANSA

I. INTRODUSAUN

Krize polítika ne’ebé doko Timor-Leste iha tinan 2006 muda tiha persesaun husi ONU ninia susesu harii nasaun nian ba estadu falladu ida iha prosesu ne’e.1 Lia-loos mak ne’e, iha espresaun ne’ebé signifikativu liu, maibé krize ne’e la hatudu sai problema fundamentál sira, liuliu iha setór seguransa nian, ne’ebé seidauk hadi’a no bele lori hodi hafoun konflitu. Dezafiu sira setór seguransa nian ne’ebé kle’an – kultura ida violénsia polítika nian, insidénsia kriminalidade ne’ebé aas, violénsia grupu-bandidu sira-nian ne’ebé terroriza Dili kalakalan – presiza resposta lubuk ida. Relatóriu Crisis Group nian2 fó tiha ona énfaze ba nesesidade hodi rezolve deskonfiansa ne’ebé kle’an entre figura polítika sira altu nivel nian, kura kanek/hadi’a dezintegrasaun loromonu-lorosa’e no adota rekomendasaun sira husi Komisaun Verdade, Amizade no Rekonsiliasaun (CAVR) ninia relatóriu “Chega!” (“Enough!”) (To’o Ona!”) .

Relatóriu ida-ne’e halo análize ba dezafiu halo reforma ba instituisaun sira seguransa nian, konsentra ba militár (FALINTIL-Forcas Defesa de Timor-Leste, F-FDTL) no polísia (Policia Nacional de Timor-Leste, PNTL), tanba instituisaun rua ne’e mak iha sentru husi akontesimentu sira tinan 2006 nian no sai tiha ona foku ba esforsu sira reforsa nian. Bainhira halo nune’e, Grupu Krize ne’e la aprova aprosimasaun ida ba reforma setór seguransa (RSS) nian ne’ebé bázikamente trata ho forsa seguransa sira. RSS ne’ebé efetivu ezije aprosimasaun ida ne’ebé komprensivu, halo kombinasaun militár, aspetu polítika 1 Primeiru Ministru iha momentu ne’e, José Ramos-Horta, hatete ba Konsellu Seguransa iha loron 12, fulan-Fevereiru, tinan 2007: “Balu iha pasadu otimístiku liu tiha, maibé bele lori povu ne’e lakon perspetivu, lakon aspetu realidade nian, no sai pesimístiku wainhira primeira ves problema mosu. Loron ida sira hatete Timor-Leste istória susesu ida, loron seluk sira bolu Timor-Leste fallansu ida”. Haree mós, “Timor-Leste bele Sai Estadu Falladu”, Associated Press, loron 6, fulan-Jullu, tinan 2007. 2 Haree Esplikasaun sira Crisis Group Asia nian N°65, Eleisaun Parlamentár Timor-Leste nian, loron 12, fulan-Juñu, tinan 2007; N°50, Jestaun Tensaun sira iha Fronteira Timor-Leste/Indonézia, loron 4, fulan-Maiu, tinan 2006; no Asia Report N°120, Rezolve Krize Timor-Leste nian, loron 10, fulan-Outubru, tinan 2006.

no estratéjia sira dezenvolvimentu nian, hanesan mós halo koordenasaun hamutuk entre país uma-na’in no autór internasionál sira. Estratéjia RSS Timor-Leste nian ida ne’ebé komprensivu tenke ko’alia/trata asuntu sira justisa nian ne’ebé importante no estadu direitu, inklui kapasidade judisiáriu ne’ebé la di’ak, eransa ida kona-ba impunidade, sistema detensaun ida ne’ebé fraku, supervizaun parlamentáriu no sosiedade sivil nian kona-ba instituisaun sira seguransa nian no problema sira ne’ebé kria tiha husi grupu armadu sira la’ós estadu nian, mak hanesan organizasaun arte marsiál sira no grupu-bandidu sira kriminál nian.

Ezaminasaun inisiál ba relatóriu ida-ne’e hala’o tiha iha Dili, Baucau no Los Palos iha fula-Agostu no Setembru, tinan 2007 no aumenta tiha to’o iha tinan ne’e ramata. Hala’o tiha ona entrevista ne’ebé intensivu ho pesoál nasionál altu nivel no pesoál estranjeiru sira iha instituisaun prinsipál hirak-ne’e hotu.3 Devidude 3 Crisis Group mós halo tiha revizaun ba media lokál no aspetu teorítiku literatura RSS nian. Dokumentu hirak-ne’ebé konsulta ona, inklui publikasaun sira husi Komité Asisténsia Dezenvolvimentu (KAD) husi Organizasaun ba Kooperasaun Ekonómiku no Dezenvolvimentu (OKED), sai tiha ona forum ba konverjénsia opiniaun doadór nian kona-ba RSS. Liña orientadora KAD nian ba dala-uluk, “Konflitu, Pás no Kooperasaun Dezenvolvimentu”, tinan 1998, ne’ebé hasa’e ona importánsia ligasaun entre seguransa no dezenvolvimentu. Sira-nia aumentu ne’ebé foin lalais ne’e mak “Manuál KAD OKED kona-ba Reforma Sistema Seguransa (RSS): Fó apoiu ba Seguransa no Justisa”, tinan 2007. Mós útil mak Alan Bryden no Heiner Hanggi, “Reformasaun no Reestruturasaun Setór Seguransa, Governasaun Seguransa iha Harii Pás Postu Konflitu”, Sentru Jenebra ba Kontrolu Demokrátiku Forsas Armadas (KDFA), tinan 2005. Crisis Group halo relatóriu kona-ba RSS inklui: Africa Reports N°114, Eskapa Armadilla Konflitu: Promove Boa Governasaun iha Congo, loron 20, fulan-Jullu, tinan 2006; N°104, Reforma Setór Seguransa iha Congo, loron 13, fulan-Fevereiru, tinan 2006; N°67, Sierra Leone: Estadu Seguransa no Governasaun, loron 2, fulan-Setembru, tinan 2003; Latin America/Caribbean Reports N°21, Konsolidasaun Estabilidade iha Haiti, loron 18, fulan-Jullu, tinan 2007; no N°12, Haiti: Seguransa no Reintegrasaun Estadu nian, loron 30, fulan-Outubru, tinan 2006; Asia Reports N°138, Reformasaun Polísia Afghanistaun nian, loron 30, fulan-Agostu, tinan 2007; N°24, Indonesia: Etapa sira Tuirmai iha Reforma Militár, loron 11, fulan-Outubru, tinan 2001; no N°13, Indonesia: Reforma Polísia Nasionál, loron 20, fulan-Fevereiru, tinan 2001; Europe Reports N°164, Reforma Polísia

Page 7: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 2

limitasaun sira tempu nian, la iha posibilidade atu halo viajen ba área sira fronteira Timór nian ka hodi halo entrevista ho pesoál polísia no militár sira ne’ebé ho diviza iha nivel inferiór no médiu ho estensivu.

Iha istória badak país ne’e nian, país ne’e sai politizadu tiha, la iha tiha dixiplina no forsa seguransa ho estrutura la di’ak ne’ebé amplamente hatudu tiha sira-nia kapasidade hodi halo ka agrava konflitu sosiál. Problema setór seguransa nian mak rurua ne’e, kauza ida no sintoma ida husi konflitu polítika ne’ebé luan liu. ONU iha tiha ona ninia misaun ba dala lima nian iha país ne’e.4 Ne’e la bele fila beibeik mai atu halo reforma ba instituisaun sira ne’ebé nia ajuda hodi harii tiha. Atu livre husi síklu ne’ebé negativu, presiza aprosimasaun ida ne’ebé sistemátiku no inkluzivu ba reforma setór seguransa, halo kombinasaun propritáriu nasionál no ajuda internasionál.

A. SETÓR SEGURANSA RAHUN

Krize tinan 2006 nu’udar akontesimentu lubuk ida ne’ebé ikus liuhotu nian, ne’ebé hatudu tiha problema sira kle’an entre no iha militár no polísia nia laran. Asaltu ida ne’ebé ho alegasaun ba soldadu sira husi grupu polísia nian iha fulan-Setembru, tinan 2003 ne’ebé hamosu tiha kontra/atake armada ida iha estasaun polísia Dili.5 Iha fulan-Janeiru, tinan 2004, iha konflitu ida durante jogu volleyball ne’ebé halo polísia hetan detensaun provizóriu husi soldadu sira iha Los Palos.6 Ida-ne’e hamosu kedas komisaun inkéritu independente ida, ne’ebé fó tiha énfaze ba pontu importante sira “[militár] nia kondisaun sira la di’ak ... maibé [la] ko’alia kona-ba responsabilidade

Metidu Bosnia nian: La iha Progresu, No EU, loron 6, fulan-Setembru, tinan 2005; N°130, Polisiamentu ba Polísia iha Bosnia: Ajenda Reforma Liután, loron 10, fulan-Maiu, tinan 2002; no N°174, Militárn ida ba Kosovo?, loron 28, fulan-Jullu, tinan 2006. 4 UNAMET: fulan-Juñu, tinan 1999-fulan-Outubru, tinan 1999; UNTAET: fulan-Outubru, tinan 1999-fulan-Maiu, tinan 2002; UNMISET: fulan-Maiu, tinan 2002-fulan-Maiu, tinan 2005; UNOTIL fulan-Maiu, tinan 2005-fulan-Agostu, tinan 2006; UNMIT, estabelese tiha husi Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1704, S/RES/1704, loron 25, fulan-Agostu, tinan 2006; mandate ne’ebé prolonga ona to’o loron 26, fulan-Fevereiru, tinan 2008 liuhusi Rezolusaun 1745, loron 22, fulan-Fevereiru, tinan 2007; iha ona prolongamentu ida liután husi misaun Konsellu Seguransa ba Timor-Leste, loron 24 to’o loron 30, fulan-Novembru, tinan 2007, iha ninia relatóriu loron 6, fulan-Dezembru, tinan 2007 ba Konsellu Seguransa (S/2007/711). 5 “Relatóriu Altu Komisáriu ba Direitus Umanus nian kona-ba situasaun iha Timor-Leste”, E/CN.4/2004/107, loron 19, fulan-Janeiru, tinan 2004, parágrafu 27. 6 “Relatóriu progresu Sekretáriu-Jerál nian kona-ba Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste”, S/2005/99, loron 18, fulan-Fevereiru, tinan 2005, parágrafu 5.

individuál ba málkonduta”.7 Insidente ida fulan-Dezembru, tinan 2004 nian ne’ebé soldadu sira halo rungu-ranga iha estasaun polísia Becora nian, ne’ebé sira-nia ofisiál na’in ida hetan tiha detensaun no hetan maltratu tuir alegasaun ne’ebé iha,8 ezije kedas ofisiál governu nian iha altu nivel atu koordena esforsu ne’ebé iha hodi rezolve problema sira polísia-militár nian. Departamentu Estadu EUA nian hatete katak to’o tinan ne’e ramata “so asaun konkretu ne’ebé foti tiha ona mak hala’o tiha enkontru lubuk ida ho boa vontade iha perfíl aas nian no jogu futeból ida entre [polísia] no [militár], ne’ebé prezidente mak sai árbitru”.9

Tensaun sira mós aumenta tiha durante tempu balu iha militár nia laran. Iha fulan-Dezembru, tinan 2003, hatun soldadu na’in-42 husi sira-nia kargu, depoizde halo keixa kona-ba sira-nia espulsaun ne’ebé la justu, distánsia sira viajen nian no komunikasaun sira la di’ak. Komisaun prezidensiál ida iha fulan-Agostu, tinan 2004 nian sujere ona melloramentu sira, ne’ebé la implementa tiha. Iha loron 26, fulan-Fevereiru, tinan 2005, soldadu sira grupu ida foti asuntu sira diskriminasaun nian no administrasaun la di’ak, diretamente ho prezidente. Sira-nia keixa sira hanesan mós soldadu sira na’in-159 nian ne’ebé hahú tiha krize tinan 2006 iha fulan-Janeiru liuhusi keixa iha petisaun ida ba Prezidente Xanana Gusmão, hanesan komandante supremu militár nian, kona-ba diskriminasaun hasoru loromonu (westerners) no favorese husi lorosae (easterners). Depoizde simutiha de’it resposta minimál ida iha semana tolu nia laran, “petisionáriu sira” husik tiha sira-nia kazerna. Negosiasaun sira ne’ebé halo ne’e so lori tan soldadu sira atu hamutuk ho sira, ka pelumenus atu abandona sira-nia postu sira. Iha loron 16, fulan-Marsu, militár nia xefe, Brigadeiru-Jenerál Taur Matan Ruak, halo tiha espulsaun ba soldadu na’in-594, besik metade husi forsa ne’e.10

Iha fulan-Abríl nia rohan, petisionáriu sira hala’o tiha manifestasaun ida durante loron haat nia laran iha palásiu governu. Komandante polísia Paulo Martins promete ona ninia forsa iha kontrolu tomak, maibé bainhira violénsia moris ona iha palásiu nia li’ur, halo ema sivil na’in rua mate tiha iha loron 28, fulan-Abríl, polísia sira la iha kapasidade atu kontrola situasaun. Violénsia ne’ebé lidera husi juventude sira ne’ebé hamutuk tiha ba protestu ne’e, 7 “Relatóriu progresu Sekretáriu-Jerál nian kona-ba Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (ba períodu husi loron 14, fulan-Agostu to’o loron 9, fulan-Novembru, tinan 2004)”, UNSC S/2004/888, loron 9, fulan-Novembru, tinan 2004, parágrafu 11. 8 “FDTL Ataka Estasaun Polísia Becora”, UNMISET Daily Media Review, loron 17, fulan-Dezembru, tinan 2004. 9 “Relatóriu País nian kona-ba Prátika Direitus Umanus”, tinan 2004, Departamentu Estadu U.A. nian iha www.state.gov. 10 Ba informasaun liután kona-ba akontesimentu sira tinan 2006 nian, haree Crisis Group Report, Rezolve Krize Timor-Leste nian, op. cit.

Page 8: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 3

tun ona ba Estrada sira kapitál nian, no Primeiru Minsitru Mari Alkatiri halo pedidu ba militár atu hodi restaura orden. Tropa sira ne’ebé la iha esperiénsia atu kontrola ema barak, estasiona tiha iha loron 29, fulan-Abríl, no rezulta tiha mate tolu. Iha loron 3, fulan-Maiu, xefe polísia militár, Major Alfredo Alves Reinado, no ninia ema na’in sanulu-resin-hitu sai tiha hodi halo protestu, saida mak sira temi tiha militár nia intensaun tiru ema sivil sira. Semana haat tuirmai mosu tiha insidente sira ne’ebé violentu, inklui oho polísia ida ne’ebé sein arma iha Gleno; konflitu ida entre ofisiál militár sira no Reinado nia grupu iha Fatuahi, besik Dili; no atake konjunta husi petisionáriu sira, ema sivil armadu no polísia iha kuartél-jerál militár nian iha Tacitolu, ne’ebé halo ema na’in lima mate tiha.

Atitude inimigu nian aumenta entre polísia no militár ne’ebé sa’e to’o iha asaltu ida ba kuartél jerál polísia nian iha loron 25, fulan-Maiu. Mezmuke esforsu sira mediasaun nian hala’o ona husi militár ONU nian no konselleiru sira polísia nian, polísia dezarmadu na’in sia mak hetan tiha oho. Tanba luta ne’e namkari no grupu bandidu sira kuaze juventude sira loromonu nian halo ona movimentu liuhusi sidade, governu bolu ona ba forsa internasionál manutensaun pás nian. To’o tempu ne’ebé restaura fali orden, ema na’in-38 mak mate tiha, na’in-150,000 mak sai tiha dezlokadu, metade husi militár mak abandona tiha ona ha hasai tiha ona, no polísia sorin-balu mak namkari tiha.11 Iha loron 8, fulan-Juñu, ministru estranjeiru halo pedidu atu estabelese Komisaun Espesiál Inkéritu Independente (KII) (Independent Special Commission of Inquiry (CoI)) ida. Komisaun estabelese tiha tuir apoiu husi Altu Komisáriu ONU nian ba Direitus Umanus, komisaun ne’e publika tiha ninia relatóriu iha loron 2, fulan-Outubru, tinan 2006.12

Depoizde forsa internasionál sira to’o iha fulan-Maiu, tinan 2006 nia rohan, hadi’a ona seguransa, maibé sei kontinua ho violénsia ne’ebé signifikativu. Ema barak mak mate tiha iha entre fulan-Agostu, tinan 2006 to’o fulan-Fevereiru, tinan 2007 nian ramata, duké durante

11 “Kuartél-jerál nasionál no distritál Dili [polísia] nian fahe-malu tiha depoizde akontesimentu violentu hirak-ne’e iha fulan-Abríl no Maiu, hanesan halo tiha estasionamentu ba unidade sira polísia espesiál nian iha distritu sira Bobonaro, Aileu no Baucau”, UNSC S/2006/628, loron 8, fulan-Agostu, tinan 2006, parágrafu 59. Iha distritu sira kontinua hala’o nafatin funsaun servisu polísia nian ne’ebé konvensionál, entrevista sira Crisis Group nian, Dili no Baucau, fulan-Agostu-Setembru, tinan 2007. 12 “Relatóriu Komisaun Espesiál Inkéritu Independente Nasoins Unidas nian ba Timor-Leste (CoI)”, loron 2, fulan-Outubru, tinan 2006, relatóriu kompletu iha www.ohchr.org/english/countries/tp/docs/ColReportEnglish.pd.f.

krize ne’e rasik.13 Eleisaun prezidensiál no parlamentár sira-nia entre fulan-Abríl no Juñu, tinan 2006 nian haree de’it insidénsia sira uitoan violénsia nian ne’ebé relasiona ho kampaña, maibé problema alarga ona iha fulan-Agostu, tinan 2007 nian, depoizde Prezidente Ramos-Horta bolu Aliansa Maioria Parlamentár (AMP)14 Xanana Gusmão nian hodi forma governu. Ema sira halo distúrbiu, barak liki bandeira Alkatiri nian, partidu Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN) – ne’ebé fiar katak nia mak tenke forma governu ne’e – tuda-fatuk no sunu edifísiu sira iha Dili, Baucau no fatin seluk. 15

B. XAMADA BA REFORMA

Krize tinan 2006 nian konsentra tiha atensaun internasionál nian ba problema sira institusionál no polítika kona-ba servisu sira seguransa nian. Hirak-ne’e mosu tiha ona pelumenus hahú iha tinan 2004, bainhira Sekretáriu-Jerál ONU nian Kofi Annan hato’o tiha ninia preokupasaun kona-ba falta/la iha “klaridade/esplikasaun kona-ba knaar polísia Timoroan nian no forsas armadas sira, liuliu relasiona ho preparativu sira ajuda malu nian hodi fó apoiu ba podér sivil”.16 KII estabelese tiha depoizde krize ne’ebé konklui tiha katak governu ne’e “ladun pro ativu hodi fo atensaun ba falta sira polítika seguransa nasionál nian no problema sira ne’ebé evidente iha laran no entre [polísia] no [militár]”.17

Relatóriu Sekretáriu-Jerál nian loron 8, fulan-Agostu, tinan 2006 ba Konsellu Seguransa fó ona énfaze ba nesesidade revizaun setór seguransa ida ne’ebé komprensivu: 13 “Violénsia mosu filafali iha Timor-Leste”, The Australian, 24 Setembru 2006. 14 AMP konsiste husi Kongresu Nasionál de Rekonstrusaun de Timor-Leste (CNRT), Partidu Demokrátiku (PD) no Aliansa Asosiasaun Sosiál Demokrata Timorense/Partidu Sosiál Demokrata (ASDT/PSD). 15 Iha Dili, iha insidente barabarak kona-ba tuda fatuk, sunu roda no tiru, nune’e mós sunu edifísiu alfándega nian to’o mutuk. Iha Baucau, edifiiu sira organizasaun non governamentál Katóliku (NGO) hetan tiha sunu, hamutuk ho uma-armazén ministériu agrikultura nian no edifísiu tribunál nian. Iha loron 9-10, fulan-Agostu, uma 323 hetan tiha sunu iha Uato-Lari (Viqueque) no Venilale (Baucau). Entrevista sira Crisis Group nian, Dili, loron 4, fulan-Agostu, tinan 2007 no Pedro Belo no komandante polísia, Baucau nian iha loron 1, fulan-Setembru, tinan 2007. Pelumenus ema na’in-4,000 dezloka tiha iha Baucau no Venilale. Haree tiha ONU hanesan pro-Xanana nian, mós sai alvu: iha loron 11, fulan-Agostu, konvoi karreta sira ONU ne’ebé halo viajen husi Baucau ba Viqueque hetan tiha atake no sunu tiha karreta ida. 16 “Relatóriu Sekretáriu-Jerál nian kona-ba Apoiu Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste”, UNSC S/2004/333, loron 29, fulan-Abríl, tinan 2004, parágrafu 6. 17 “Komisaun Inkéritu”, op. cit., B. Deskobertu sira 224. (a).

Page 9: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 4

[A]tu rezolve krize foin lalais ne’e nian ho efetivu, aprosimasaun ida ne’ebé olístiku ba setór seguransa sei presize katak koordena esforsu sira iha área sira polisiamentu no defeza nian. Kona-ba ida-ne’e, misaun avaliasaun rekomenda estudu ida ne’ebé komprensivu, envolve parte sira hotu ne’ebé relevante husi governu no sosiedade sivil, kona-ba knaar no nesesidade sira setór seguransa nian iha futuru, sira rurua ne’e hotu [militár] no [polísia]. Revizaun ne’e tenke halo avaliasaun ba ameasa sira ne’ebé Timor-Leste enfrenta, rurua hotu ameasa internu no ameasa esternu, no opsaun sira ba dezenvolvimentu setór ne’e nian. Ne’e mós tenke hato’o difikuldade sira ne’ebé reál, ne’ebé konfronta ona ho setór ne’e to’o ohin loron, inklui tensaun sira entre [militár] no [polísia], no dalan sira ne’ebé, relasaun entre sira rua ne’e bele muda tiha husi kompetitivu ba kooperativu.18

Referénsia sira Sekretáriu-Jerál nian ba “revizaun ida ne’ebé komprensivu” no “aprosimasaun ida ne’ebé olístiku” reflete hanoin ida agora nian katak presiza atu fo atensaun no trata hamutuk asuntu sira seguransa no dezenvolvimentu nian. Depoizde ajuda doadór nian falla tiha, barak liu iha país barabarak hodi prevene konflitu sivil iha tinan 1990 sira-nian, dezenvolvimentu no estabelesimentu sira seguransa nian rekoñese iha nesesidade ida atu servisu hamutuk liu. Medida lubuk ida ne’ebé respetivamente kagoriza ona hanesan estrutura ka diretu, no koersivu ka la’ós koersivu, ne’ebé identifika tiha ona ba situsasun sira postu konflitu nian.

Medida sira estrutua nian inklui estratéjia sira polítiku nian ba dezenvolvimentu kapasidade institusionál; polítika sira ekonómiku nian mak hanesan asisténsia dezenvolvimentu; medida legál sira hodi ajuda harii sistema sira justisa nian ne’ebé efetivu no justu; no medida sira seguransa nian, mak hanesan reforma estrutura, profisionalizasaun no kontrolu sivil kona-ba militár no polísia. Medida diretu inklui hetan faktu diplomátiku, diálogu no mediasaun; kauza/motivasaun sira investimentu nian (ka komérsiu no sansaun finanseiru sira); medida legál sira, abranje husi mediasaun, arbitrajen no ajudikasaun ba prosedimentu sira krimi internasionál nian; no, radikál liuhotu mak intervensaun militár no asunsaun temporáiu kona-ba responsabilidade seguransa nian husi ajénsia internasionál sira. Ne’e, públiku mós simu tiha ona katak reforma ne’ebé efetivu presiza doadór no resipiente sira atu foti aprosimasaun ida n’ebé olístiku ba setór seguransa, ne’ebé inklui ajénsia sira governu nian no instituisaun seguransa sira ne’ebé baibain ladun hetan atensaun. Mezmuke, ne’e esensiál liu katak esforsu sira RSS inkluzivu husi autór lokál sira hotu ne’ebé defini ona husi kontestu lokál no mai husi vontade polítika lokál. 18 UNSC S/2006/628, op. cit., parágrafu 62. Haree mós UNSC S/2007/513, 28 Agostu, tinan 2007, parágrafu 28, no Rezolusaun Konsellu Seguransa 1704, op. cit., 4 (e).

II. FORSA SEGURANSA TIMOR-LESTE NIAN

Violénsia tinan 2006 nia abut sira mak iha desizaun hirak-ne’ebé foti ona kona-ba setór seguransa nian iha tinan hirak molok no hafoin independénsia iha tinan 2002. Bainhira Indonézia sai iha fulan-Setembru, tinan 1999, Indonesia husik hela Timor-Leste ho moos no instituisaun sira la funsiona. Kuaze funsionáriu sira hotu governu nian, inklui polísia sira, halai sai tiha ka milísia pro integrasaun sira no militár Indonézia duni sira atravesa tiha fronteira. Instituisaun ida husi sira uitoan ne’ebé sei tomak mak movimentu rezisténsia armada, FALINTIL, ne’ebé, embora provokasaun boot, hela nafatin iha akantonamentu iha Aileu to’o iha momentu hala’o referendu nian, no hela iha-ne’ebá, frasaun sira aumenta tan, ba fulan sanulu-resin-hitu enkuantu ONU hanoin atu halo saida ho problema ida-ne’e.19

Forsa Intervensaun ne’ebé xefia husi Australia (INTERFET) mak prenxe kedas seguransa ne’ebé mamuk, enkuantu Administrasaun Tranzitóriu ONU nian ba Timor-Leste (UNTAET) hahu dadaun harii administrasaun ida. Fofoun atensaun barak fo polísia simu ona montante ida ne’ebé la hanesan baibain iha atensaun lalais, buat di’ak ida iha teoria, maibé ladun efetivu tanba kapasidade internasionál no peritu ne’ebé limitadu.20 Kontinjente Polísia sivil ONU nian (CivPol) hahú tiha hala’o treinu ba rekruta sira Timoroan iha fulan-Marsu, tinan March 2000 iha academia polísia nian iha Dili. Rekruta na’in-1,700 mak tuir ona treinamentu báziku durante fulan tolu, enkuantu polísia sira uluk tempu Indonéziu nian hala’o treinu intensivu durante semana haat. Kadete sira hotu mós simu ona instrusaun iha servisu nian durante fulan neen iha sira-nia estasaun polísia sira distritu ka sub distritu nian.21 Forsa polísia ne’e harii tiha iha fulan-Agostu, tinan 2001, embora kontrolu Timoroan nian tomak foin mai de’it iha fulan-Maiu, tinan 2004. 19 Ba fundasaun no dezenvolvimentu FALINTIL nian no ninia relasaun ho FRETILIN, haree Relatóriu Crisis Group, Resolving Timor-Leste’s Crisis, op. cit., pp. 2-5; mós “Vizaun jerál FALINTIL nia Transformasaun ba FDTL no ninia Implikasaun sira”, La’o Hamutuk Bulletin, vol. 6, no. 1-2, Abríl 2005; no Edward Rees, “FALINTIL Iha Presaun – Forças De Defesa de Timor Leste. Dékada Tolu kona-ba Dezenvolvimentu Forsa Defeza iha Timor Leste, 1975-2004”, DCAF, dokumentu traballu no. 139, Abríl 2004. 20 Típiku liu, foku ba militár, ho polísia “kuaze hanoin liutiha”. Otwin Marenin, “Restaura Sistema Polisiamentu iha Nasaun sira maka estraga husi Konflitu: Prosesu, Problema sira, Vizaun sira”, DCAF, dokumentu okazionál no. 7, Juñu 2005, p 26. 21 Ludovic Hood, “Reforma Setór Seguransa iha Timor-Leste, 1999–2004”, International Peacekeeping, vol.13, no.1, Marsu 2006, p. 64.

Page 10: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 5

Oin seluk, pozisaun ONU nian kona-ba FALINTIL inklui hasees-an no hanoin ne’ebé la realistiku. Rezolusaun Konsellu Seguransa 1272 (tinan 1999) la fó liña orientadora ne’ebé klaru, no ofisiál sira la iha serteza, se sira iha permisaun hodi asiste “grupu armadu” ne’e ka lae.22 Sira balu argumenta katak Timor-Leste la presiza forsa defeza nasionál ida; Xanana Gusmão ninia planu ba pás liuhusi CNRM (Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere, depois hanaran fali CNRT) “planeia ona forsa polísia territoriál ida ne’ebé organiza husi ONU” maibé “la’ós militár… tanba Timor-Leste lakohi tan iha funu”.23

Enkuantu Polísia Sivil (CivPol) no forsa sira ne’ebé lidera husi Australia kaer seguransa interna no fronteira, haree ona katak ofisiál sira-ne’e atu haluha ona kona-ba gerrilla sira, ne’ebé sira hetan akantonamentu iha kondisaun sira ne’ebé la di’ak iha Aileu. Wainhira motivasaun ONU nian komesa menus ona, líder Timoroan sira responde ba ameasa sira ne’ebé entende ona, no oportunidade atu disolve FALINTIL lakon ona. Roque Rodrigues, ofisiál Timoroan ne’ebé iha momentu ne’e hanesan sénior iha Eskritóriu Dezenvolvimentu Ba Defeza, esplika tiha:

Ita hanoin forsa polísia ida sei natoon, maibé akontesimentu sira fulan-Setembru [tinan 1999] nian haka’as ita atu konsidera fali. Ida-ne’e klaru ona katak intelijénsia Indonéziu nian iha milísia sira-nia kotuk no katak iha envolvimentu husi TNI [militár Indonézu] ….Ita presiza iha forsa defeza ida: ki’ik, efetivu no subordena ba podér polítiku ne’ebé eleitu demokrátikamente….ita-nia eroi sira mak FALINTIL. Ida-ne’e la bele simu atu dezarma sira .… FALINTIL oferese ona hodi sai sentru [militár] nian. 24

Planu ida ne’ebé sei sai ba Forsa Defeza Timor-Leste (FDTL, hanaran fali FALINTIL-FDTL ka F-FDTL depoizde independénsia) bazeia ba estudu ida ne’ebé hala’o tiha husi UNTAET no lideransa CNRT nian husi King’s College, Londres.25 Ida-ne’e oferese opsaun tolu

22 Rezolusaun Konsellu Seguransa 1272, S/RES/1272, 25 Outubru 1999. Kona-ba konfuzaun durante knaar ONU nian relasiona ho FALANTIL haree, Hood, “Reforma Setór Seguransa”, op. cit., p.70; no David Law, “Setór Seguransa Postu-Konflitu”, DCAF, dokumentu polítika no. 14 Juñu 2006, p. 9. 23 “Planu Pás Timor-Leste”, CNRM, iha www.uc.pt/timor/cnrm. htm#peacepl; mós “Vizaun jerál ida Transformasaun FALINTIL nian”, op. cit. 24 Kuota tiha iha “Dokumentu sira TL ba Ameasa Seguransa Postu Independénsia”, Jane’s Intelligence Review, 1 Outubru 2001. Eskritóriu Dezenvolvimentu Ba Defeza kuazeke hanesan órgaun independente ida hodi fó asisténsia no konsellu tékniku no atividade treinamentu militár bilaterál espsializadu. 25 “Estudu Independente ida kona-ba Opsaun sira Forsa Seguransa nian no Reforma Setór Seguransa ba Timor-Leste”,

kona-ba konfigurasaun forsa nian, no UNTAET no CNRT hili tiha ida terseiru: militár ida ne’ebé forte ho pesoál na’in-3,000, sira balu regulár, balu rezerva sira voluntáriu nian. Rezolusaun Konsellu Seguransa 1338 fó ona apoiu ida-ne’e iha fulan-Janeiru, tinan 2001, ezije komunidade internasionál hodi fó finansiamentu no asisténsia téknika no “enkoraja” UNTAET hodi hala’o knaar koordenasaun nian.26 Ofisialmente, militár harii iha fulan oin, ho membru sira FALINTIL na’in-650 ne’ebé hili ona ba ida-ne’e no apoiante sira FALINTIL nian, antigu komandante xefe, Xanana Gusmão, iha pozisaun prinsipál sira.27 Funu-na’in sira ne’ebé sei iha – liufali na’in-1,300 – ne’ebé trata liuhusi prosesu demobilizasaun ida ne’ebé falla tiha hodi satisfás sira-nia espetativu sira no nesesidade sira ekonomia nian.28

Polísia no militár harii tiha durante períodu UNTAET nia ukun, antes Timor Leste kaer governasaun tomak. Maibé ONU falla tiha hodi hatuur fundasaun (baze) sira ne’ebé natoon ba setór seguransa iha forma lei báziku no dokumentu sira planeamentu nian, apoiu administrativu no mekanizmu sira ba kontrolu demokrátiku, ka hodi dezenvolve konsensus nasionál ida kona-ba polítika sira seguransa nian no estrutura liuhusi konsultasaun sira.29 Governu ida-idak Timor-Leste nian la halo buat barak atu korrije omisaun hirak-ne’e.

Forsa militár nian ho membru sira na’in-1,435 iha fulan-Janeiru, tinan 2006 tun ba na’in-715 depoizde krize ne’e, ho proporsaun ne’ebé tun husi ema loromonu sira husi

Sentru ba Estudu sira Defeza nian, King’s College Londres, Agostu 2000. 26 Rezolusaun Konsellu Seguransa ONU 1338, S/RES/1338, 31 Janeiru 2001, para. 6. 27 “Numeru ida ladun boot” husi eis kombatentes FALINTIL na’in-1,300 ne’ebé la inklui iha forsa foun ne’e iha “relasaun ida ne’ebé la di’ak ho Gusmão no komandu altu nivel FDTL nian husi inísiu tinan 1981”, Edward Rees, “ONU falla atu integra veteranu FALINTIL sira, bele halo Timor-Leste falla”, Opinuaun Online Austrália, 2 Setembru 2003. 28 “Revizaun ida Operasaun Pás nian: Rasaun Ida atu halo Mudansa, Timor-Leste”, Konflitu Seguransa & Grupu Dezenvolvimentu, King’s College, Londres, 10 Marsu 2003, para. 52. 29 “La’ós de’it iha falta boot husi jestaun sivil no apoiu administrativu ba forsa seguransa rua ne’e (la iha ministériu), maibé la iha mekanizmu formál atu halo supervizaun ruma ne’ebé independente kona-ba forsa sira”. Misaun susesór UNMISET, la bele halo servisu iha setór seguransa ne’ebé uluk halo husi UNTAET, no ema barak du’un ofisiál altu nivel sira tanba “komportamentu ne’ebé ladun di’ak”, “situasaun ida ne’ebé sai aat liu tanba la iha lideransa ne’ebé hatete ho loloos” nian iha altu nivel OUN nian, Hood, “Reforma Setór Seguransa”, op. cit., pp. 61 no 74.

Page 11: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 6

pursentu 65 to’o pursentu 28.30 Militár konsiste husi kuartél-jerál ida iha Tacitolu no batallaun rua: batallaun ida iha Baucau no ida seluk, membru sira-ne’e barak liuhotu mak hetan demisaun iha tinan 2006, iha Metinaro. Iha mós unidade sira apoiu nian, inklui polísia militár, lojístika no intelijénsia, no komponente naval ki’ik ida.

Polísia konsiste husi ofisiál sira na’in-3,207, ne’ebé sira na’in-1,258 iha eskritóriu iha Dili.31 Tuir ezbosu planu reforma nian ne’ebé Crisis Group hetan ona, forsa ne’e kompostu husi “funsaun no unidade polisiamentu nian ne’ebé barak damais” ho “unidade ketaketak iha unidade 40 resin mak fahe tuir liña komandu funsionál rua ne’e”.32 Lei orgánika tinan 2004 nian kona-ba polísia nian esplika unidade importante sanulu.33 Hatutan tan, ne’e iha to’o iha unidade sira distritu sanulu-resin-tolu, akademia polísia ida, eskritóriu étika profisionál nian no sira-nia estrutura komandu nian. Agora daudaun, unidade barak liuhotu seidauk iha forsa ne’ebé nakonu ka la funsiona, tanba ofisiál sira tenke servisu hamutuk ho polísia ONU ka hein hela sertifikasaun.

Prezensa internasionál semi permanente ne’ebé boot nu’udar pontu prinsipál ida kona-ba área seguansa nian, iha tempu hirak-ne’ebé atu barak liu fali duke forsa Timorense sira. Iha tinan 1999, INTERFET ho nia tropa ne’ebé barak liu hotu, iha tropes na’in-11,000 husi nasaun 22. Forsa manutensaun pás nian iha na’in-8,500 tanba seguransa hadi’a ona no ONU assume ona komandu, no tun ba forsa na’in-5,000 iha independénsia iha fulan-Maiu, tinan 2002. Iha momentu krize tinan 2006, forsa

30 Iha Setembru 2006, forsa konsiste husi (pesoál 95) iha Kuartél-Jerál, Unidade Komunikasaun Forsa nian (FCU) (21), Unidade Polísia Militár (18), Primeia Batallaun (317), Komponente Navál (83), Unidade Lojístika Forsa nian (63) no Sentru Treinamentu Nicolau, Metinaro (118). Hatutan tan, eis membru sira husi Segundu Batallaun 43 tuir hela kursu. Númeru estatístika sira kuartél-jerál militár nian iha fulan-Agostu, tinan 2006 nian disponivel ba Crisis Group, iha fulan-Setembru, tinan 2007. Kategoria sira “lorosa’e” no “loromonu” kalkula tiha ona iha baze bam distritu tolu ne’ebé “lorosa’e” (Lautem, Viqueque no Baucau) no distritu sanulu-resin-tolu ne’ebé “loromonu” (inklui Dili). 31 Númeru sira iha fulan-Juñu, tinan 2007 UNSC S/2007/513, op. cit., para. 25. 32 Juñu 2007 ezbosu “Planu Estratéjiku Organizasaun PNTL ba Reforma, Reestruturasaun no Rekonstrusaun, Komponente Polísia ne’ebé kompleta ona husi UNPOL”. 33 “Estrutura Orgániku Polísia Nasionál Timor-Leste”, governu nia dekretu-lei 8/2004, ne’ebé promulga iha loron 6, fulan-Maiu, tinan 2004. Unidade sanulu ne’e mak: investigasaun kriminál sira (ne’ebé inklui unidade ema vulneravel sira), mariña, tránzitu no protesaun Estrada, protesaun komunidade, protesaun VIP, migrasaun, informasaun, no “unidade espesiál” tolu: Unidade Intervensaun Rápida (UIR), Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF) no Unidade Polísia Rezerva (UPR).

estranjeiru sira, inklui observadór militár sira, menus kala iha ema na’in-40. Polísia ONU nian tun tiha husi ema na’in-1,640 númeru ne’ebé aas, ba na’in-26 de’it, molok akontesimentu sira tinan 2006 nian.34 Estasionamentu postu krize nian husi Forsa Seguransa Internasionál xefiadu husi Australia (ISF) ne’e sa’e to’o tiha iha ema na’in-1,286.35 Iha fulan-Janeiru, tinan 2008, iha tiha polísia ONU nian na’in-1,473 iha país ne’e, menus tiha uitoan husi na’in-1,635 iha fulan-Agostu, tinan 2007.36

Seguransa sei hela hanesan problema ida, liuliu iha Dili, ne’ebé violénsia kriminál no konflitu sira kalakalan nian entre grupu bandidu sira kontinua, embora iha prezensa polísia no militár internasionál. Polísia ONU nian hetan akuzasaun kona-ba falla atu fó seguransa liuliu iha área sira ne’ebé sensitivu, mak hanesan kampu dezlokadu sira-nian (IDPs).37 Hanesan rezultadu ida, Unidade sira Polísia Formadu para militár ONU nian (FPUs, haree iha kraik), ka ISF, mak trata/rezolve ona distúrbiu públiku sira, tanba rurua ne’e ninia lei sira fo kbiit maka’as liu. Raru atu hetan polísia Timoroan sira iha estrada sira iha Dili, bele ho kontra parte sira ONU nian ka mesak. Militár hela ho loloos iha sira-nia kazerna sira.

A. KONTESTU REFORMA NIAN

Hanesan ne’ebé fó ona énfaze husi KII iha krize tinan 2006, presiza atu hahú revizaun ida ne’ebé komprensivu kona-ba setór seguransa nian, liuhusi halo avaliasaun ba ameasa internu ka esternu ne’ebé Timor-Leste enfrenta. Knaar, forma no medida forsa sira seguransa nian tenke reflete avaliasaun ba ameasa hirak-ne’e.

Embora Timor-Leste ninia istória kona-ba invazaun no okupasaun husi Portugés, Japonés no Indonéziu sira, iha posibilidade kiik atu hasoru ameasa militár esternál nian. País ida-ne’e la iha importansia jeoestratéjiku, so ho Austrália deit karik. Ida-ne’e susar atu imajina fali katak

34 “Revizaun ida kona-ba Operasaun Pás nian”, op. cit., para. 33; “Balansu Militár, 2005-2006”, International Institute for Strategic Studies (IISS), p. 275; “misaun polísia multilaterál”, Stockholm International Peace Research Institute, Yearbook 2007, p. 145. 35 “Balansu Militár 2007”, IISS, p. 351. ISF hahú tau hamutuk tropa Australianu na’in-925, Malázia na’in-219 no Nova Zelándia na’in-142. Tutuirmai, Malázia sira retira tiha; iha Setembru 2007, iha kala besik tropa Australianu na’in-1,100. 36 Relatóriu semanál, 6 to’o 12 Janeiru 2008, Polísia ONU; Polísia nain-914 klasifika ona hanesan polísia “komunidade”, Polísia nain-559 hanesan parte unidade polísia formadu; So nain-72 de’it mak feto, sira hotu ofisiál komunidade nian. 37 Entrevista Crisis Group, ofisiál altu nivel polísia ONU nian, 23 Novembru 2007.

Page 12: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 7

Indonézia hakarak hetan filafali Timor-Leste. Bele oinsá de’it, hanesan rai ki’i-oan ida ne’ebé kiak hela entre nasaun rua ne’ebé boot, la iha rasaun forte ba Timor-Leste hodi konfia ba militár konvensionál ne’ebé bele deskoraja invazaun.

Sei iha dezafiu ne’ebé signifikativu kona-ba seguransa esternu nian, maibe ladun relasiona ho lokalidade. Fronteira ho Timor Barat (Indonézia nian) la demarka ka guarda ho di’ak no kria kondisaun ne’ebé suporta ema sira ne’ebé hatama sasan ilegál, tanba iha diferensa entre sasán folin (presu) no jestaun ne’ebé la di’ak kona-ba komérsiu ofisiál. Ema barak sei hanoin kona-ba milísia sira mak responsavel ba violénsia ne’ebé akontese molok no hafoin akontesimentu sira tinan 1999. Timor-Leste mós afetadu husi krime transnasionál, mak hanesan tráfiku ema no inklui mós droga sira no terrorizmu. Iha tasi, Timor-Leste hasoru dezafiu boot hodi proteje rekursu naturál sira husi peska ilegál no garante seguransa transportasaun marítima no halo plataforma mina nian ne’ebé lejítimu.38

Dokumentu Forsa 2020 (haree iha kraik) kria tiha hanesan deklarasaun vizaun ida ba dezenvolvimentu forsas armadas, no nune’e fó atensaun liu ba ameasa esternu duke ameasa internu. Mezmu nune’e, ninia lista kona-ba ameasa internu hanesan tuir-mai:

asaun subversivu sira kontra estabilidade nasionál no orden konstitusionál;

konflitu internu (insurreisaun populár, coup d’état, revolta militár no konflitu internál ho reperkusaun internasionál); no

krime organizadu (tráfiku droga, pirataria, sirkulasaun sasan ilegál, imigrasaun ilegál, lavagem de dinheiro no seluseluk tan).

Lista kona-ba ameasa esternu nian ladun transparente, deklara buat barak ne’ebé la presiza, no la esplika diferensa entre ameasa husi militár Indonéziu no ameasa husi milísia sira ne’ebé ho baze iha Indonézia:

krime iha tasi-laran ne’ebé organizadu;

atividade sira ne’ebé subversivu husi membru sira eis milísia ne’ebé besik iha fronteira;

atividade kriminál husi grupu hirak-ne’e;

fronteira husi parte Indonézia nian sei militarizadu “ba razaun estratéjiku sira”;

38 Komandante militár, Tuar Matan Ruak, hato’o lia-fuan ne’ebé ladun realistiku katak Timor-Leste lakon millaun $35 tinatinan ba invazaun peska sira, besik tríplu husi orsamentu defeza nian millaun $12.8, entrevista sira Crisis Group nian, Dili, Agostu-Setembru 2007.

posibilidade ne’ebé militár Indonézia, ka elementu sira tama iha laran, bele permite invazaun sira eis milísia nian hodi atravesa fronteira ne’ebé bele ameasa relasaun diak ho Indonézia; no

intervensaun esternu rezulta husi ameasa global ida (terrorizmu, dezastre naturál, no asuntu seluseluk ne’ebé relasiona ho estratéjia no polítiku) ne’ebé dalaruma Timor-Leste ninia viziñu la bele kontrola.39

Invazaun sira milísia nian no infiltrasaun atravesa fronteira nian nu’udar preokupasaun sira ne’ebé lejítimu, maibé dokumentu ne’e koalia boboot kona-ba ameasa esternu, no nune’e kria planu dezenvolvimentu ne’ebé la realistiku. Ita bele komprende tanba saida Timor-Leste hakarak iha material hotu-hotu hanesan nasaun selu-seluk, inklui militár ida, maibe governu tenke kuidadu atu la bele dramatiza liu ameasa esternu sira, no ho ida-ne’e la fo atensaun ne’ebe apropriadu ba problema reál sira seguransa internu nian. Tuir loloos, ameasa sira ne’ebé boot mai husi krime, violénsia polítiku no instabilidade internu – inklui konflitu entre instituisaun sira seguransa nian rasik. Fator tuir mai bele kria situasaun ne’ebé perigu tebes-tebes, hanesan: violénsia barak ne’ebé durante ne’e realasiona ho polítiku, la susar hetan kilat, lei la implementa ho efetivu, juventude barak mak la servisu no Ema Dezlokadu Internu sira (IDPs).

B. PLANU RRR

“Akordu suplementár” ne’ebé hasai iha loron 1, fulan-Dezembru, tinan 2006 entre ONU no Timor-Leste defini sira-nia knaar respetivu iha reforma polísia. Akordu ne’e kontein elementu rua: ida prosesu triajen no prosesu mentorizasaun ba “rekonstrusaun” polísia, no planu Reforma, Reestruturasaun no Rekonstrusaun (RRR) ba “dezenvolvimentu no fortalesimentu institusionál”.40 Observadór internasionál sira kritika ona planu ne’e hanesan “lista ne’ebé hakarak halo”, maibe la iha orsamentu atu suporta lista ida-ne’e, no ezbosu ne’e hakerek tiha ona lahó konsultasaun ho Polísia Timoroan, enkuantu ofisiál sira Timoroan hatete ida-ne’e servii liu ba nesesidade internál ONU nian duké sira-nian rasik.41

39 “Defeza 2020: Dezenviolvimentu Forsas Armadas Timor-Leste 2005 – 2020”, 20 Jullu 2006, p. 30, iha www.timor-leste.gov.tl/mindef/Eng/Defence%20&%20Security/Force%202020/DEFENCE%202020.pdf. 40 “Akordu Suplementár” disponivel iha www.security councilreport.org/atf/cf/%7B65BFCF9B-6D27-4E9C-8CD3-C F6E4FF96FF9%7D/TL%20Police%20Agreement.pdf. 41 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál sira, Dili, 29 Agostu 2007, no konversasaun liuhusi telefone, 27 Dezembru 2007. Dokumentu ne’e iha de’it lian-Inglés, no suporta deklarasaun katak polísia la envolve tiha iha ninia preparasaun.

Page 13: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 8

Eis vise reprezentante espesiál sekretáriu-jerál (DSRSG), Eric Tan, hatete katak polísia ONU nian mak hakerek tiha, depoizde aprezenta tiha ida-ne’e ba governu iha loron 18, fulan-Jullu, tinan 2007 sira foin hatete katak polísia Timoroan sira mos ajuda hakerek dokumentu ne’e.42

Planu ne’e, ne’ebé fó impresaun ida kona-ba atu halo buat hotu-hotu dala ida de’it, inklui separasaun podér sira entre ministériu interiór no polísia no deskrisaun objetivu sira iha área haat: governansaun, operasaun, administrasaun no formasaun. Planu ne’e intende nudar dokumentu operasionál ida ne’ebé determina no prioritiza objetivu sira, fahe responsabilidade ba unidade sira, halo lista indikador komportamentu no fó prioridade aas ba polisiamentu komunidade, enkuantu la iha definisaun no implementasaun detalladu kona-ba konseitu ne’e.43

C. TRIAJEN NO MENTORIZASAUN

Prosesu triajen ramata ona iha fulan sanulu-resin-neen nia laran, iha loron 1, fulan-Dezembru, tinan 2007. Haktuir ba ofisiál sira polísia ONU katak ofisiál polísia sira na’in--3,110 mak rejista ona no verifika/identifika ona relasiona ho asaun dixiplinár ka kriminál sira uluk nian;44 ofisiál sira na’in-1,274 mak hetan ona sertifikadu provizionál no na’in-186 mak hetan ona sertifikadu finál (kompletu).45 Verifikasaun ne’e, naturalmente liga ho krize tinan 2006, sai revizaun ida kompletu liu kona-ba ofisiál ida-idak nia nota (arkivu). Iha distritu sira ne’ebé polísia kontinua hala’o servisu durante krize ne’e, iha komprensaun uitoan kona-ba tanbasá mak sira hala’o tiha triajen no bainhira mak sira atu hetan mentorizasaun. Rudolfo Tor, komandante polísia ONU nian, hatete ba Crisis Group kona-ba triajen ne’e “ne’e la’ós akuzativu, ne’e verifikasaun de’it. Ami envolve Igreja, tribunál sira no ONG sira hodi haree se [ofisiál sira] envolve tiha iha krime sira”.46

42 Entrevista Crisis Group, Vise SRSG Eric Tan, Dili, 5 Setembru 2007. 43 Komentáriu hirak-ne’e bazeia ba ezbosu ida kona-ba planu ne’ebé fornese ba Crisis Group iha Juñu 2007, “Planu Estratéjiku Organizasionál ba Reforma PNTL [Polísia]”, op. cit. Vise SRSG Tan subliña tiha governasaun no administrasaun presiza atensaun boot liu, entrevista Crisis Group, Obrigado Barracks, Dili, 5 Setembru 2007. 44 Revizaun Média UNMIT, 16 Novembru 2007. 45 “Relatóriu kona-ba Misaun Konsellu Seguransa ba Timor-Leste, 24 to’o 30 Novembru 2007”, UNSC S/2007/711, 6 Dezembru 2007, para. 8. 46 Entrevista Crisis Group, Komandante Rodolfo Tor, 3 Setembru 2007. Mentorizasaun loloos hala’o husi leten mai kraik. Entrevista ida-ne’e hala’o tiha iha Obrigado Barracks, la’ós iha Kuartél-jerál polísia nian, ne’ebé tuir ba ofisiál sira,

Painél avaliasaun inisialmente konsiste husi vise ministru interiór, reprezentante sira husi polísia ONU nian, eskritóriu prokuradór-jerál nian no Igreja no membru ida husi Konsellu Superiór ba Defeza no Seguransa.47 Iha teoria, kandidatu ida-ida hetan tiha ezaminasaun husi ekipa tékniku ida, ne’ebé halo rekomendasaun sira ba painél. Kandidatu ida ne’ebé mak simu ona, simu sertifikasaun provizionál no kursu formasaun semana ida, tuir ho formasaun iha servisu durante fulan neen ho polísia orientadór ida husi ONU nian,48 hodi lori ba sertifikasaun finál. To’o prosesu ne’e ramata ona, polísia ONU nian no FPU sira, hanesan unidade espesiál ONU nian ne’ebé armamentu no xefia husi ekipa nasionál, responsabaliza ba servisu polisiamentu.49

Implementasaun triajen ne’e mós iha problema. Polísia Timoroan no membru ida husi ekipa tékniku ne’e kritika tiha prosesu ida-ne’e ba Crisis Group. Membru ne’e hatete katak “iha rekomendasaun atu halo investigasaun liután ba [polísia] balu, tanba kazu kriminál ka dixiplinár, maibé oras ne’e daudaun sira servisu fali ona hanesan ofisiál polísia sira….Dalaruma desizaun sira ne’ebé foti ona la bazeia ba rekomendasaun sira ne’ebé ami fó. Foti desizaun sira la bazeia ba evidénsia”.50 Relatóriu Sekretáriu-Jerál ONU nian iha fulan-Agostu, tinan 2007 hatete katak ofisiál polísia na’in 44 de’it husi sira na’in 88 iha Dili mak kompleta ona mentorizasaun durante fulan neen no simu ona sertifikasaun finál. 51 Númeru ki’ik ne’e normal deit, liuliu iha kapitál, tanba krize tinan 2006 konsentra iha fatin ne’e. Maibé se prosesu kontinua hanesan ne’e, barak husi ofisiál sira na’in-1,650 ne’ebé sei iha sistema polisia nian, sei la liu prosesu ne’e no bele forma ema lubuk boot ida ne’ebé uluk servisu iha área eskritóriu ida fó ba Komisáriu Tor, besik ba ninia kontra parte polísia, sempre mamuk. 47 “Triajen PNTL Fila ba Servisu”, La’o Hamutuk Bulletin, vol. 8, no. 2, Juñu 2007. La iha ona vise ministru interiór dezde fulan-Jullu, tinan 2007. 48 “Abilidade sira” inklui: profisionalizmu, integridade, komunikasaun, dilijénsia, servisu sira tránzitu nian, investigasaun, fatin sira krime nian, atendimentu no uzu forsa, entrevista Crisis Group, ofisiál altu nivel polísia ONU nian, Dili, 29 Agostu, tinan 2007. 49 Unidade Polísia Formadu (UPF) ONU nian nu’udar elementu polísia espesializadu iha armamentu ne’ebé dalaruma halo reasaun lalais bainhira akontese violénsia. Ho númeru pesoál to’o na’in-140 husi país ida de’it, sira prenxe mamuk ida entre forsa manutensaun pás ho arma boboot, no polísia regulár lahó arma ka lori deit arma kikoan. Oras ne’e daudaun sira mai husi Bangladesh, Pakistaun, Malázia Portugál (unidade rua). Haree, konferénsia imprensa UNMIT, Obrigado Barracks, Dili, loron 16, fulan-Fevereiru, tinan 2007; no “unidade polísia espesializadu hala’o knaar postu konflitu nian ne’ebé boot liu iha misaun ONU nian”, Servisu Notísia ONU nian, 29 Abríl 2006. 50 Entrevista sira Crisis Group, Dili, Agostu-Setembru 2007. 51 UNSC S/2007/513, op. cit., para. 26. Haree mós, “Triajen PNTL”, op. cit.

Page 14: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 9

seguransa no agora la satisfeitu no presiza ajuda atu hetan empregu alternativu.

Mentorizasaun, hanesan triajen, mós la’ós prosesu ida ne’ebé ezatu. Revizaun ida kona-ba esforsu inisiál ONU nian hodi harii servisu polísia, subliña problema sira tuirmai ne’e: kontinjente inisiál ne’e falta treinadór/formadór ne’ebé kualifikadu no peritu sira dezenvolvimentu institusionál nian; konsultasaun kona-ba formasaun no estrutura forsa Timoroan nian ne’ebé limita tiha ba líder sira CNRT nian; téknika sira entrevista nian ne’ebé la apropriadu; no preferénsia hatudu ona ba respondente ne’ebé ko’alia Inglés.52 Prosesu mentorizasaun agora nian bele enfrenta risku ne’ebé hanesan.

Polísia ONU nian husi país 40 resin, 33 iha Dili de’it, barak liuhotu husi sira ne’ebé simu ona treinu iha loron tolu to’o loron lima de’it.53 Mentorizasaun loroloron nian rejista ona iha formuláriu ida, ne’ebé sai hanesan kartaun pontus nian ba ofisiál ne’ebé hetan mentorizasaun. Iha konfuzaun beibeik kona-ba sé mak tenke tuir mentorizasaun, bainhira no tansá, no ida-ne’e aumenta inserteza iha forsa ne’e. Polísia ONU nian lori ba iha diresaun rua. Sira mak responsavel ba hametin lei no seguransa públiku, no mós iha tempu ne’ebé hanesan tenke fó formasaun ba kontra parte Timoroan. Maske ofisiál polísia ONU sira servisu ba kurtu prazu deit – fulan neen to’o ualu – sira tenke mantein vizaun longu prazu nian relasiona ho prosesu mentorizasaun ne’e. Dalaruma, uza sertifikasaun provizionál hanesan rasaun ida hodi la inklui ofisiál Timoroan iha servisu polisiamentu nian.54

Presiza halo padraun ba sistema mentorizasaun atu rezolve inserteza hirak-ne’e no garante fali ofisiál Timoroan sira katak sira la’ós simu de’it tátika sira polisiamentu nian husi Pakistanés ida, Australianu, ka Zimbabwe ida, maibé nu’udar parte ida husi prosesu ne’ebé rigorozu no planu ho di’ak. Maske polísia ONU kompostu husi nasionalidade barabarak, sei la sai problemátiku se iha treinamentu padronizadu no prosedimentu sira no sistema feedback ne’ebé permite sira atu hala’o funsaun hanesan unidade ida ne’ebé kohesivu. Eis VRESJ Tan hatete katak vise komandante polísia ONU nian dezenvolve hela instrusaun ida ba mentorizasaun.55 Konkorrentemente, polísia Timoroan kria hela sira-nia baze-dadu rasik no kusionáriu hodi uza 52 David Law, “Setór Seguransa Postu Konflitu”, op. cit., p. 9. 53 Entrevista sira Crisis Group, ofisiál sira polísia ONU nian balu, Novembru 2007. Sira-nia treinamentu konsiste husi loron tolu iha akademia polísia, depoizde sira to’o ona iha Timor-Leste. 54 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál, Dili, 29 Agostu 2007. 55 Entrevista Crisis Group, Vise SRSG Eric Tan, Obrigado Barracks, Dili, 5 Setembru 2007.

iha prosesu ne’e nia klaran no nia rohan hodi halo avaliasaun ba orientadór sira.56 Pasu hirak-ne’e sensivel maibé tarde.

D. FORSA 2020

Tuir insidente jogu bola voli Los Palos nian iha tinan 2004, komandante militár Taur Matan Ruak forma tiha ekipa ida (inklui konselleiru internasionál sira) hodi kompleta dokumentu vizaun estratéjiku longu prazu ida ba forsas armadas. Dokumentu ne’e ho objetivu atu tau hamutuk elementu sira husi relatóriu sira ne’ebé ketaketak kona-ba insidente Los Palos no kona-ba planu sira dezenvolvimentu forsa nian ne’ebé determina de’it etapa ida ba ida no etapa anuál sira, nune’e mós atu halo “Timorizasaun” ba prosesu kriasaun politika nian no trata situasaun ida ne’ebé “mezmu botas sira mós tenke husu ba doadór sira”.57

Dokumentu Forsa 2020 ne’e nu’udar testu “aspirasionál” ida, determina meiu-ambiente estratéjiku, doutrina defeza no kapasidade sira forsa defeza nian hanesan enfrenta iha tinan 2020 no liután. Iha relatoriu hatete katak Matan Ruak frustradu ho reasaun inisiál husi líder polítiku sira, maibé ho ninia atitude firme hetan rezultadu; embora seidauk liu husi parlamentu, halo ona planu hodi monitoriza ninia implementasaun (haree iha kraik). Dokumentu ne’e, ne’ebé ramata ona iha tinan 2006, maibé so publika de’it antes eleisaun sira tinan 2007 nian, iha ojetivu atu la bele hare deit ba “proposta sira, modelu no estudu sira ne’ebé bazeia ba konseitu sira ne’ebé importa ona”, no imajina forsa ida ho total ema nain-3,000 iha tinan 2020 – hanesan kompara ho tropa sira loron tomak nian iha na’in-1,500 ne’ebé mensionada iha estudu King’s College ne’ebé hakerek tiha iha tinan 2000 – no sujere atu halo servisu militár obrigatoriu hodi alkansa figura ida-ne’e.

Militár enfrenta ona problema boot kona-ba falta profisionalizmu no politizasaun ne’ebé exesivu, no la bele uza militár hanesan eskola mandatóriu ida ba juventude dezempregadu. Servisu militár obrigatoriu bele sai polítika ida ne’ebé atrativu hanesan dalan ida emprega no kuda dixiplina ba juventude Timoroan, maibé, la’ós militár nian funsaun atu fó servisu no edukasaun no la iha kapasidade atu enfrenta dezafiu hodi halo administrasaun relasiona ho treinamentu badak ba ema sira ne’ebé tuir servisu militár obrigatoriu.. Wainhira hakarak hadiak profisionalizmu, di’ak liu gasta orsamentu ba formasaun

56 Hanesan deskreve ona iha entrevista Crisis Group, konselleiru polísia internasionál sira, Dili, loron 6, fulan- Setembru, tinan 2007. 57 Entrevista Crisis Group, S. Chandrabalan, konselleiru espesiál ba ministériu defeza, Dili, 6 Setembru 2007.

Page 15: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 10

ba ema lubuk ida ne’ebé hakarak tuir sira nia karreir iha militár. Liután, programa servisu militár obrigatoriu atu rekruta ema barak damais. Pelumenus, kala besik mane na’in-50,000 ho idade entre tinan sanulu-resin-ualu no 30 mak disponivel ba servisu militár obrigatoriu no mós feto ho numeru hanesan – ema barak liu duké presiza ba militár ida ne’ebé iha ema na’in-3,000.58 Wainhira oferese posisaun ba ema husi distritu sira ne’ebé reprezentante ladun barak, no determina liña karreira sira ne’ebé klaru ba rekruta foun sira no hadi’a alojamentu no saláriu, buat ida-ne’e hanesan dalan diak liu atu kria forsa ida ne’ebé kompetente, duké obriga ema lubuk ida atu tama militár iha tempu badak wainhira ema sira lakohi.

Forsa 2020 propoin unidade terrestre rua (pursentu 45 husi total forsa ne’e), forsa navál ki’ik ida (pursentu 35), komponente apoiu no servisu (pursentu 15) no unidade komandu (pursentu 5).59 Forsa 2020 sujere atu dezenvolve sistema intelijénsia militár ida, forsa aériu no kapasidade defeza aériu entre tinan 2020 no 2050 no mós kapasidade kontrolu espasu iha longu prazu tebetebes (tinan 2050-2075). Hanesan bele antisipa ona, hirak-ne’e mak ambisaun sira, akompaña ona husi fotografia sira aviaun jatu-funu nian, ró-ahi funu sira no tankedegerra sira, hetan kritika maka’as. Ministru Negósius Estranjeirus iha momentu ne’e, Alexander Downer, klasifika tiha planu ne’e “kompletamente la realístiku”, fó abertura ida ba FRETILIN atu akuza nia mete iha eleisaun sira Timor-Leste nian.60 Kongresu Nasionál Rezisténsia De Rekonstrusaun De Timor-Leste (partidu polítiku CNRT, ne’ebé forma husi Gusmão iha tinan 2007) denunsia ona “planu FRETILIN nian atu gasta rendimentu mina-rai nian ba ativu militár nian, enkuantu país ne’e sei iha ema dezlokadu internu, no sira balu sei traumatizadu”.61 Reprezentasaun sira ne’ebé sala no ezajerasaun sira ne’e halo frustradu ema sira ne’ebé hakerek ezbosu dokumentu ne’e: “Ami la iha planu atu sosa kedas kañaun ida”.62

58 Númeru ne’ebé hasai ona husi sumáriu bulletín ne’ebé temporáriamente alista númeru populasaun nian, “Census 2004”, Timor-Leste. 59 “Defeza 2020”, op. cit., p.126. 60 “Ezbosu Militár Timor-Leste nian la realístiku: Downer”, The Australian, loron 8, fulan-Juñu, tinan 2007; no “Interferénsia Austrália nian iha eleisaun Timor-Leste la aseitavel”, komunikadu Média FRETILIN, loron 16, fulan-Juñu, tinan 2007. 61 “CNRT Konsentra Ba Rekonstrusaun Duké Fó Arma Ba Timor-Leste”, Komunikadu Média CNRT, 15 Juñu 2007. 62 Entrevista Crisis Group, Dr Roque Rodrigues, eis ministru defeza (Maiu 2002-Maiu 2006), konselleiru prezidente nian kona-ba reforma setór seguransa, Dili, 1 Setembru 2007.

Líder defeza Timoroan sira hanoin atu foti Fiji hanesan modelu ida.63 Ninia populasaun menus husi millaun ida bele kompara ho Timor-Leste nian, no volume no knaar/responsabilidade sira militár Fiji nian ho klaru influensia tiha autór sira Forsa 2020. Fiji, ne’ebé la iha servisu militár obrigatoriu, iha soldadu ida ba sidadaun na’in-259; Forsa 2020 rekomenda ema na’in-3,000, nune’e rasio iha Timor-Leste hanesan forsa na’in-1 ba sidadaun na’in- 346.64 Maibé, komparasaun hanesan ne’e ladun efetivu. Volume militár nian tenke reflete ameasa seguransa nian. Liután, se militár boot demais, maka’as liu ka politizadu, ne’e sai ameasa seguransa nian – hanesan iha Fiji.65

E. PROGRAMA GOVERNU NIAN

Iha fulan-Outubru, tinan 2007, parlamentu aprova tiha programa governu foun nian ne’ebé forma tiha husi Xanana Gusmão, mezmuke FRETILIN nudar partidu opozisaun nian reklama katak seidauk iha debate sufisiente no mós governu foun implementa programa barak husi ninia administrasaun uluk nian.66 Seguransa hanesan asuntu importante ne’ebé atu hetan prioridade boot iha tinan 2007, maibé to’o tinan ne’e ramata, área ne’e mak hetan progresu ne’ebé kiik liu. Kapítulu VI husi programa ne’e imajina uluk tiha konkluzaun sira ne’ebé posivel iha estudu setór seguransa nian ida ne’ebé komprensivu, propoin atu fó kontrolu ba navál no servisu sira fronteira nian ba militár, no konsolida unidade polísia paramilitár sira. Tanba governu seidauk rezolve tan problema importante sira ne’e, haree hanesan mudansa hirak-ne’e sei la implementa lalais. Molok implementa mudansa hirak-ne’e, di’ak liu halo prosesu konsultativu ida.

F. LAKUNA SIRA LEI NIAN

Lei sira ne’ebé regula forsa seguransa sira la kompletu. Ida-ne’e mak kria situasaun ida ne’ebé “politika setór seguransa nian normalmente dezenvolve tiha iha instituisaun sira-nia laran, no la dezenvolve husi órgaun

63 Entrevista Crisis Group, Dili, Agostu-Setembru 2007. Modelu Fiji invoka tiha liuliu husi Taur Matan Ruak, entrevista Crisis Group, 27 Agostu 2007. 64 Governu Fiji hala’o ona estudu ida (“Salvaguarda Pás no Properidade”) iha tinan 2004 ne’ebé konklui katak Fiji la presiza militár ida, maibé tanba susar atu disolve sira, pelumenus ne’e tenke redús ba 1,650. 65 Dezde independénsia iha tinan 1970, Fiji iha ona kudeta haat (ida, iha Maiu 2000, lidera husi sivil). Ida foin lalais mak iha 2 Dezembru 2006 husi komandante militár Frank Bainimarama. 66 “Programa IV Governu Konstitusionál 2007-2012”, iha www.laohamutuk.org/misc/AMPGovt/GovtProgramEng.pdf.

Page 16: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 11

koordenasaun ida ka la kumpri tuir planu ida tomak”.67 Seidauk iha polítika seguransa nasionál ne’ebé komprensivu tebes-tebes, mezmuke tuir pedidu sira husi sekretáriu estadu sira ba defeza no seguransa, Unidade Apoiu ba Setór Seguransa ONU (UASS) nian aprezenta tiha dokumentu ida kona-ba enkuadramentu ne’e ba governu iha meadus fulan-Dezembru, tinan 2007. Haktuir ba konsultasaun ministeriál sira, espera katak iha fulan-Fevereiru, tinan 2008 autor Timor-Leste nian atu hasai ezbosu ida, ne’ebé depois sei revee tiha tuir supervisaun no estudu ida ne’ebé komprensivu liu, parese iha fulan-Novembru, tinan 2008.68

Sein doutrina seguransa nasionál ida ne’ebé unifika ona, país ne’e depende ba apoiu husi fonte oioin, inklui konstituisaun, lei sira Timor-Leste nian, regulamentu sira, dekretu-lei sira no orden ezekutivu sira ne’eb’e hasai husi administrasaun tranzitóriu ONU (UNTAET) nian entre tinan 1999 no tinan 2002 no lei sira Indonézia nian.69 Barak liu husi lei setór seguransa nian, dezde independénsia pasa tiha ona liuhusi dekretu, la liu husi parlamentu no tanba ida-ne’e la liu prosesu ne’ebé involve ezaminasaun, transparénsia no lejitimasia.70

Iha fulan-Maiu, tinan 2004 dekretu kona-ba estrutura orgániku militár nian ne’ebé substitui tiha ho dekretu 15/2006, ne’ebé promulga iha fulan-Novembru, tinan 2006. Artigu sira husi dekretu tinan 2004 nian ne’ebé la revoga tiha relasiona ho kriasaun no konduta kona-ba órgaun oioin durante krize, dezastre ka dezastre públiku. Kualkér situasaun hanesan ne’e tenke deklara ona husi governu, hamutuk ho prezidente, bainhira iha dezorden sira ne’ebé sériu ka lemolemo kona-ba orden públiku, ne’ebé bele halo dezestabilidade institusionál ne’ebé boot liuhotu, maibé la justifika deklarasaun ida imediatu kona-ba estadu de sítiu ka emerjénsia. Militár tenke asiste polísia no autoridade sivil sira seluk bainhira akontese krize, dezastre ka dezastre públiku ne’ebé estipula tiha ona husi prezidente no “gabinete krize”.

Polísia nia knaar, hanesan deskreve ona iha Artigu 2, Lei Orgániku 8/2004, mak atu garante manutensaun orden públiku, seguransa no pás haktuir ho lei seguransa internu nian iha “situasaun ne’ebé instituisaun sira funsiona ho normal”. Iha “situasaun exesionál sira”, ninia kompeténsia mak hirak-ne’e foti ona husi “lei kona-ba defeza nasionál, estadu de sítiu no estadu de emerjénsia”. Problema sira mosu iha situasaun ne’ebé seidauk defina loloos ka seidauk klaru, entre situasaun ne’ebé

67 KI , op. cit., para. 137. 68 Entrevista telefone Crisis Group, ofisiál internasionál, 27 Dezembru 2007. 69 KI, op. cit., para. 107. 70 Korrespondénsia e-mail Crisis Group, observadór internasionál, 17 Dezembru 2007.

instituisaun sira funsiona ho normal no situasaun “exesionál”: “Oinsá mak ida-ne’e klaru ba polísia, bainhira sira bele permite justisa tranzisionál funsiona no bainhira mak tenke aplika justisa formál?”71

Forsa 2020 fo orientasaun informál (tanba seidauk hetan autorizasaun husi lei), nune’e iha tiha ona dezenvolvimentu sira kona-ba lei nian foin lalais ne’e, ne’ebé relasiona ho militár, inklui rejime ida ne’ebé uza hodi hasa’e diviza membru sira na’in-203 iha loron 23, fulan-Novembru, tinan 2007, kódigu kona-ba dixiplina militár nian, lei orgániku ba ministériu defeza, alterasaun sira ba lei orgániku forsa defeza nian no lei ida ba servisu militár obrigatoriu.72 Progresu liután mak atraza tiha tanba lei sira ne’ebé vigora dadaun komplikadu no mós tanba konselleiru sira mak fornece husi ONU no doadór sira la iha espesialidade ne’ebé apropriadu.

71 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál sira, Dili, 23 Jullu 2007. 72 Dekretu-lei 17/2006 kona-ba “Regulamentu Dixiplina Militár”; dekretu-lei 16/2006 kona-ba “Estatutu Orgániku Ministériu Defeza nian”; dekretu-lei 15/2006 kona-ba “Estatutu Orgániku F-FDTL nian”; lei parlamentár númeru 03/2007, “Lei Servisu Militár”, loron 21, fulan-Fevereiru, tinan 2007; no rezolusaun governu nian no. 4/2007, “Efetivu ne’ebé tinatinan tama ba iha FALINTIL – Forcas de Defesa de Timor-Leste”, loron 21, fulan-Marsu, tinan 2007.

Page 17: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 12

III. AUTÓR INTERNASIONÁL SIRA

Baze legál ba intervensaun no asisténsia internasionál ba setór seguransa iha Timor-Leste kompostu husi akordu bilaterál no rezolusaun sira ONU nian ne’ebé oioin. Rezolusaun Konsellu Seguransa 1704 (loron 25, fulan-Agostu, tinan 2006) ne’ebé estabelese tiha UNMIT no fó tiha ninia responsabilidade ba pás no seguransa no hodi asiste governu Timorense kona-ba reforma setór seguransa. “Akordu suplementár” loron 1, fulan-Dezembru, tinan 2006 entre ONU no Timor-Leste defini tiha ONU nia knaar kona-ba halo reforma no rekonstrusaun ba forsa polísia.73 ISF ne’ebé lidera husi Austrália fó ajuda adisionál ba polísia ONU nian no unidade sira FPU bainhira presiza. Ninia estadu defini ona husi dokumentu tolu: troka karta korrespondénsia loron 25, fulan-Maiu, tinan 2006 entre Timor-Leste no Austrália, Akordu Forsa Estadu nian ne’ebé hakotu ona husi governu rua ne’e iha loron tuirmai, no memorandu intendimentu ida (MoU) entre Timor-Leste, ONU no Austrália iha loron 26, fulan-Janeiru, tinan 2007.

Memorandu Intendimentu (MoU) ne’e determina tiha mekanizmu trilaterál hodi kobre kooperasaun no fahe informasaun iha nivel operasionál no diskute kona-ba normalizasaun forsas armadas sira-nian. Sira hala’o enkontru semanál, ka bainhira primeiru ministru konvida atu halo enkontru ka husi pedidu membru sira-nian. Maibe, iha konfuzaun entre knaar sira polísia ONU nian no FPU sira no ISF, ne’ebé hatudu ona husi debate kona-ba sé mak iha autoridade legál hodi kaer ofisiál rebelde Alfredo Reinado.

Konselleiru internasionál sira mai husi ONU no doadór bilateral sira, inklui sanulu-resin-hitu husi Austrália iha tinan 2007 (hodi aumenta to’o pelumenus rua iha tinan 2008), na’in ualu husi Portugál na’in rua husi Nova Zelándia.74 Portugál no Malázia iha sira-nia akordu rasik ho Timor-Leste, ne’ebé inklui sira-nia konselleiru sira no esforsu sira dezenvolvimentu kapasidade nian.

Doadór sira komesa hamenus apoiu ba Timor-Leste, no autór polítiku Timoroan sira presiza atu rekoñese katak sira-nia país la’ós ona nasaun favoritu husi komunidade

73 Akordu Suplementár, op. cit., liuliu seksaun 11. 74 Australianu sira namkari iha lokalidade sira defeza nian tomak, inklui ministériu defeza; Portugés sira iha fatin tolu: Metinaro, Hera no hamutuk ho konselleiru Nova Zelándia na’in rua, iha kuartél-jerál militár, Tacitolu. Informasaun inklui iha “Dezenvolvimentu Kapasidade Defeza husi Komunidade Internasionál iha Timor-Leste”, dokumentu esplikasaun Konsellu Seguransa nian husi Programa Kooperasaun Dezenvolvimentu Austrália, loron 30, fulan-Agostu, tinan 2007, ne’ebé hetan husi Crisis Group, fulan-Setembru, tinan 2007.

doadór nian.75 Se Timor-Leste hakarak asisténsia ne’e kontinua, tenke prova katak nasaun ne’e sei presiza asisténsia hirak ne’e. Observadór ba longu prazu ida mak hatete tiha:

To’o agora, ema hotu-hotu so deskreve Timor-Leste ho lia-fuan didi’ak deit – luta ho valor ba independénsia, projetu harii nasaun ne’ebé ambisiozu husi ONU, país nurak liuhotu, no mós susesu di’ak ida. Iha situasaun ida-ne’e, no meiu-ambiente Dili nian ne’ebé isoladu tiha, susar ba komunidade internasionál hodi atitude firme ba governu, no mós susar ba nasaun joven ida ne’ebé kiak ... hodi dezafia inisiativu sira komunidade internasionál nian. Agora, ema hotu-hotu haree realidade....Timoroan bele iha sira-nia osan rasik, maibé komunidade internasionál, no Timoroan sira rasik, dalaruma presiza hatudu kompromisu maka’as, hodi konsidera ba Timoroan millaun ida, ne’ebé durante ne’e dalaruma la hetan konsiderasaun ne’ebé di’ak husi komunidade internasionál no sira-nia líder.76

A. NASOINS UNIDAS

Timor-Leste haruka surat ida ba Sekretáriu-Jerál iha loron 11, fulan-Juñu, tinan 2006 no husu “misaun polísia, militár no sivil Nasoins Unidas nian ida ke forte,” hodi konsolida ninia “pás no liberdade ne’ebé manán ho susar”. Resposta ne’e positivu. ONU rekoñese katak problema sira ne’e presiza aprosimasaun ida ne’ebé inkluzivu ho “esforsu sira ne’ebé kombinadu” husi lideransa Timorense, instituisaun sira no komunidade internasionál no katak presiza tiha ONU nia kompromisu “durante períodu ida tinan hirak nia laran”.77 Rezolusaun 1704 si’ik ona nesesidade hodi fornese polísia ONU nian to’o na’in-1,608, no hanesan anota ona iha leten, polísia ONU membru 1,635 iha ona terrenu iha fulan-Agostu, tinan 2007. Rezolusaun ne’e mós fo knaar ba ONU atu fó apoiu ba rekonsiliasaun nasionál iha nivel lideransa nian, durante eleisaun parlamentár no prezidensiál sira no implementa lei internu.

ONU iha Unidade Apoiu Setór Seguransa (UASS) atu asiste governu hodi “hala’o estudu ida ne’ebé komprensivu kona-ba knaar no nesesidade sira setór

75 RESJ ONU Atul Khare hatete nia fó tiha ona énfaze kona-ba asuntu ida-ne’e ba líder polítiku sira, enkontru Crisis Group, Dili, loron 3, fulan-Agostu, tinan 2007. 76 Konversasaun telefone Crisis Group, Edward Rees, loron 17, fulan-Setembru, tinan 2007. 77 UNSC S/2006/628, op. cit., V. “Komitmentu Sustentadu no aprosimasaun ida koordenadu”, parágrafu sira. 40-41.

Page 18: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 13

seguransa nian iha futuru”.78 Unidade ida-ne’e hatene kona-ba sensitividade sira iha ninia mandatu ne’e – la’ós atu “reforma” maibé atu “asiste” no “fó apoiu”. Maibé, iha Semináriu Reforma Setór Seguransa datoluk nian iha loron 16, fulan-Agostu, tinan 2007, líder Timoroan hatete sira ladun fiar katak ONU hanesan organisasaun di’ak liuhotu atu halo reforma, tanba ONU rasik mak kria instituisaun sira. Ofisiál altu nivel ida ne’ebé Crisis Group husu ona, oinsá mak ONU sei uza ba RSS, hatete katak nia la gosta tebes-tebes ideia ida-ne’e.79 Maibé, prezidente konfirma tiha iha enkontru ida iha loron 11, fulan-Outubru nian entre ninia ekipa RSS, VRESJ Tan no UASS katak sei tau hamutuk hotu esforsu sira. Mak importante tenke esplika didiak kompromisu no responsabilidade sira ida-idak. ONU tenke klarifika saida mak iha tiha ninia mandatu hodi hala’o iha prosesu revizaun ne’e; governu tenke hatete se governu la aseita. Hanesan ne’e mós, se governu propoin polítika sira ne’ebé la di’ak, ONU presiza atu deklara ninia preokupasaun sira ho klaru.

ONU enfrenta dezafiu fundamentál kona-ba nesesidade atu RSS hodi sai propriedade lokál ho insufisiénsia sira ne’ebé klaru kona-ba prosesu lokál, liuliu la iha konsultasaun. Iha evidénsia balu katak wainhira ONU relata ba New York, ladun refleta problema ne’ebe reál. Porezemplu, iha relatóriu Sekretáriu-Jerál nian ba Konsellu Seguransa iha loron 28, fulan-Agostu, tinan 2007, hatete katak sira hetan susesu ida wainhira semináriu tolu hala’o ona husi Grupu Traballu Konjunta Revizaun Setór Seguransa, preside hamutuk husi reprezentante altu nivel sira ministériu defeza nian, ministériu interiór nian no UNMIT.80 Semináriu datoluk, iha loron 16, fulan-Agostu, ne’ebé envolve prezidente, primeiru ministru no ministru foun sira seluk, hodi diskute oinsá mak bele avansa prosesu ne’e. ONU relata tiha katak líder Timrooan sira “hato’o tiha sira-nia kompromisu maka’as hodi hala’o revizaun komprensivu ne’e no simu UNMIT nia apoiu ho di’ak.”81 Partisipante sira hato’o opinaun ne’ebé la hanesan. Duké hatudu “kompromisu maka’as”, prezidente sai ajitadu katak enkontru ne’ebé nia inisia tiha ne’e sei la’o nafatin ba oin no haree ba katak nia hirus, tuir ofisiál na’in ida ne’ebé

78 Rezolusaun Konsellu Seguransa 1704, op. cit., para. 4 (e). 79 Entrevista Crisis Group Dili, loron 6, fulan-Setembru, tinan 2007. 80 Semináriu ba dala-uluk, iha loron 18, fulan-Jullu, tinan 2007, haree ba ezbosu planu reforma polísia (ERRR); ba dala-rua nian, iha loron 26, fulan-Jullu, ezamina ona planu sira dezenvolvimentu polísia no militár no identifika ona área sira ne’ebe halo operasaun hamutuk. 81 UNSC S/2007/513, op. cit., para. 28.

prezente, katak ONU mak “Obriga sira tenke simu buat ne’e [RSS]”.82

Vizitante sira altu nivel ONU nian mai Dili iha tinan 2007 nia rohan, inklui Sekretáriu-Jerál Ban Ki-moon, Vise Sekretáriu-Jerál ba Departamentu Operasaun Manutensaun Pás nian Jean Marie Guéhenno no delegasaun Konsellu Seguransa, hotu-hotu fó énfaze kona-ba nesesidade hodi halo revizaun no reforma. Maibé, susesu kona-ba RSS nian sei depende ba oinsá mak ONU administra ninia relasaun sira ho Timor-Leste no Timoroan uza ajuda hotu-hotu ne’ebé oferese ka lae. Seidauk iha evidénsia kona-ba deklarasaun primeiru ministru nian katak Timor-Leste hakarak “uza didi’ak investimentu no konfiansa ne’ebé kontínuu husi komunidade internasionál”.83

B. DOADÓR BILATERÁL SIRA

Fofoun ONU ladun hakarak envolve ho militár, ho nune’e militár tenke husu ajuda husi doadór bilaterál sira.84 Aprosimasaun ad hoc ida-ne’e, kria duplikasaun balu, konfuzaun no la iha efisiénsia, no la iha mekanismu ne’ebe di’ak atu prioritiza pedidu sira. “Kompaktu Internasionál” mak sai hanesan mekanizmu koordenasaun boot ba rekuperasaun postu konflitu nian,85 no prioridade sira mensiona iha Kompaktu ne’e hatama ona ba konsellu ministru sira iha loron 31, fulan-Outubru, tinan 2007, inklui “Protesaun no Seguransa Públiku”. Maibé mekanizmu ida-ne’e, ne’ebé lidera husi governu ne’e, envolve deit Austrália maibe doadór bilaterál sira seluk lae, mezmuke foin lalais ne’e iha estudu ida ne’ebé hatudu ona katak pursentu 82 husi apoiu entre tinan 2002 no 2006, ne’e kompostu husi apoiu bilaterál.86 Se kompaktu ne’e atu hetan susesu, kompaktu ne’e tenke koordena atividade sira hotu doadór nian.

82 Entrevista Crisis Group, ofisiál internasionál, Dili, loron 5, fulan-Setembru, tinan 2007, konfirma ona ho lia-fuan ne’ebé ladún krítiku husi entrevista Crisis Group, Dr Roque Rodrigues, loron 1, fulan-Setembru, tinan 2007: “Ha’u hakfodak uitoan ho arrogánsia UNMIT nian, dehan ema ida-ne’e bá ministériu defeza hanesan konselleiru, ema ida-ne’e bá ministériu interiór….Ema estranjeiru sira la hatene ema Timoroan nia modelu servisu hamutuk. Ami Timoroan mak tenke deskobre ami-nia modelu aprendizajen”. 83 Sita ona husi Departamentu ONU nian kona-ba Informasaun Públiku, Notísia sira no Divizaun Média, New York, loron 10, fulan-Setembru, tinan 2007. 84 David Law, “Setór Seguransa Postu Konflitu”, op. cit., p. 9. 85 “Kompaktu Internasionál ba Timor-Leste, Enkuadramentu ida ba Asaun”, halo husi sekretariadu kompaktu, eskritóriu primeiru ministru nian, Dili, tinan 2007. 86 “Revizaun kona-ba Kooperasaun Dezenvolvimentu iha Timor Leste”, fulan-Agostu, tinan 2007, hala’o ona husi Ajénsia Norwegia ba Kooperasaun Dezenvolvimentu.

Page 19: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 14

Austrália lidera intervensaun internasionál sira iha tinan 1999 no 2006. Ninia konselleiru sira mak kaer pozisaun iha ministériu defeza, militár no polísia, no nia fó tiha ona treinamentu rurua hotu, trenu iha rai-laran no iha Austrália ba pesoál seguransa liuhusi ninia kooperasaun defeza no programa sira dezenvolvimentu polísia nian, ne’ebé konstitui projetu konjunta ida ho RU ne’ebé sei ramata iha fulan-Dezembru, tinan 2008. Primeiru Ministru foun, Kevin Rudd, durante ninia vizita ida mai Dili iha fulan-Dezembru, tinan 2007, konfirma katak Canberra nia kompromisu atu mantein prezensa tropa nian to’o tinan 2008, maibé la iha serteza, bainhira liu tiha tempu ida-ne’e.

Portugál fó treinamentu ba militár no fornese konselleiru ne’ebé hahú iha fulan-Agostu, tinan 2007, iha konselleiru na’in ualu iha ministériu ka estrutura militár nian. Treinamentu ne’e baibain koordena tiha ho programa kooperasaun defeza Austrália nian. Lisboa fó tiha apoiu ba navál liuhusi fornese ró-ahi rua iha tinan 2002 no treinamentu ba ofisiál na’in rua iha Portugál durante tinan ida. Influénsia ne’ebé bele haree mak ninia kontribuisaun ba polisiamentu, mak paramilitár Guarda Nasionál Republikanu (GNR) Unidade Polísia Formadu (FPU), ne’ebé hetan respeitu husi lideransa Timorense no keñesidu ba ninia modelu “forte”.87

Malázia, ne’ebé uluk sai doadór boot segundu ba ISF, ne’ebé iha polísia na’in- 140 kria FPU ida iha Dili ne’ebé kompostu husi polísia ne’ebé espesialista halo kontrolu ba ema barak. Ninia treinamentu ba polísia no militár, ne’ebé konsiste husi kursu lubuk boot ida, tau tan asisténsia finanseiru no asisténsia téknika, suspende tiha ona dezde krize tinan 2006.88 Jeralmente, Malázia hakarak garante 87 Dokumentu sira ne’ebé fornese ona ba Crisis Group husi ofisiál internasionál sira, fulan-Outubru, tinan 2007, no entrevista Crisis Group, adidu defeza Portugés, Dili, loron 29, fulan-Agostu, tinan 2007. Ofisiál GNR sira barak liuhotu husi 217 (iha fulan-Setembru, tinan 2007) mak iha rotasaun husi Irak. Ramos-Horta deklara ona: “Reforma [polísia nian] krusiál tebetebes ba nasaun ida-ne’e nia estabilidade, no ita sei hakarak atu hametin ita-nia kooperasaun ho Portugál iha setór ida-ne’e. Ita fiar katak modelu ida hanesan GNR hatudu ne’e, di’ak liu ba Timor-Leste”, UNMIT, Media Monitoring, loron 19, fulan-Novembru, tinan 2007. Husi FPU haat ne’e, FPU Portugés nian mak uza tiha ona liuhotu, entrevista Crisis Group, ofisiál polísia internasionál altu nivel, Dili, loron 4, fulan-Setembru, tinan 2007. 88 Militár ne’e hetan tiha ona asisténsia tékniku no administrativu, nune’e mós treinamentu: tinatinan, soldadu na’in tolu to’o na’in lima mak atende ona kursu sira mak hanesan treinamentu kombate nian no sobrevivénsia; iha tinan 2003, haruka mekániku sira ba hodi hanorin manutensaun ba kamioneta sira militár nian; iha tinan 2006, pesoál servisu Timoroan na’in tolu tuir iha ró-ahi mariña ida durante fulan tolu “ASEAN training cruise”. Polísia simu tiha ona treinamentu fulan ida ba jestaun altu nivel nian iha akademia polísia Malázia nian; kursu báziku ba inspetór durante tinan ida; kastete no

katak ninia ajuda ba Timor la hakotu ninia relasaun ho Indonézia, nune’e Malázia foti posizaun la aas liu iha Austrália no ONU nia kotuk.

Xina fó tiha ona apoiu lojístika, karreta no programa treinamentu nian ba militár. Vizita sira altu nivel nian hala’o tiha ona ho susesu ne’ebé halo relasaun diak ho Militár Libertasaun Povu (MLP) (People’s Liberation Army (PLA)) nian.89 Dezde tinan 2004, militár na’in sanulu-resin-neen hetan tiha ona treinamentu iha Xina, iha programa sira treinamentu ba tinan ida ka fulan neen nian, inklui kursu sira komandu nian, manutensaun kareta, komunikasaun no estudu sira estratéjiku (hotu-hotu iha lian-Inglés). Timor-Leste asina tiha akordu kooperasaun ida ho Beijing iha loron 27, fulan-Dezembru, tinan 2007 ne’ebé inklui millaun $7 ba kuartél-jerál militár foun. Prezidente Ramos-Horta uluk halo tiha pedidu ba asisténsia hodi harii kazerna militár nian. Polísia mós simu tiha ona asisténsia, hanesan farda, sistema radiu no treinamentu ba komponente navál. Xina ninia influénsia signifikativu ne’ebé iha rezultadu barak husi diplomasia ne’ebé di’ak, hanesan mós gastu ne’ebé maka’as.90 Ninia diplomata sira fó énfaze ba Crisis Group katak Xina la “iha interese estratéjiku sira” iha Timor-Leste no katak PetroChina, depoizde inísiu avaliasaun sízmiku iha rai-maran, la “iha planu liután”. Maibé, Xina, hanesan mós doadór sira seluk, tenke garante katak ninia asisténsia ne’ebé jenerozu, tenke uza ona ho efisiente liuhusi koordenasaun ho ONU no doadór asisténsia sira seluk.

Brazíl foun lalais ne’e tuir hotu iha esforsu sira kooperasaun internasionál, no Timor-Leste sai tiha ona nu’udar resipiente ba ninia asisténsia ne’ebé iha

plaka defeza nian ba UIR; treinamentu espesializadu ba TI; no treinamentu báziku fulan tolu ba guarda prizaun sira ne’ebé finansiadu husi Programa Nasoins Unidas ba Dezenvolvimentu (PNUD). Entrevista Crisis Group, chargé d’affaires, embaixada Malázia, Dili, loron 3, fulan-Setembru, tinan 2007. 89 Asisténsia Xineza nian ba militár dezde tinan 2002 mak millaun $1.8. Informasaun iha parágrafu ida-ne’e no parágrafu tuirmai husi entrevista sira Crisis Group nian. Xiong Lichun, advogadu polítiku, no Lt. Col. Tao Fei, asistente ba adidu militár, embaixada Xineza, loron 5, fulan-Setembru, tinan 2007. 90 Kuaze millaun $40 mak gasta tiha ona, barak liuhotu ba projetu konstrusaun boot sira, inklui ministériu negósius estranjeirus foun no palásiu prezidensiál, maibé mós ba projetu sira saúde nian, formasaun funsaun públiku, kuda hare íbridu no viajen sira lideransa nian ba Beijing. Dezde tinan 2004, doutór Xinés na’in sanulu-resin-rua iha Timor-Leste halo ona tratamentu ba ema moras sira na’in-80,000 resin. Funsionáriu públiku no pesoál tékniku na’in-300 resin mak simu tiha ona treinamentu iha administrasaun, turizmu, planeamentu urbanu, investimentu komérsiu, dezenvolvimentu ekonómiku, indústria sira ho teknolojia aas, agrikultura, jestaun dezastre no promosaun no tratamentu ofisiál sira, ibid.

Page 20: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 15

proporsaun boot.91 Metade husi partisipante nain-30 ne’ebé tuir kursu treinamentu dahuluk ba polísia militár durante fulan neen, halai sai tiha ho komandante polísia militár, Alfredo Reinado. Ema na’in-42 hetan graduasaun iha fulan-Agostu, tinan 2007. Sarjentu na’in lima haruka tiha ona ba tuir treinamentu iha Brazíl, ne’ebé mós servisu hamutuk ho koléjiu ida ne’ebé fo treinamentu vokasionál nian.

E.U.A. Departamentu Estadu ninia programa ba Treinamentu no Formasaun Militár Internasionál (IMET) iha objetivu atu fó “oportunidade sira ba ema sivil no [militár] hodi atende kursu sira ne’ebé fó énfaze ba prinsípiu sira kona-ba militár ne’ebé lidera husi ema sivil, respeitu ba direitus umanus, no lei funu nian”.92 Iha tinan fiskál 2006, ida-ne’e konsiste husi estudante militár na’in rua mak atende Fort Bragg durante fulan rua atu estuda “kualifikasaun asuntu sivil”, ho tan treinamentu lian-Inglés.

UE seidauk fó asisténsia espesífiku ba forsa seguransa sira. Bainhira ninia eskritóriu iha Timor-Leste alarga ona no sai ho estatutu delegasaun iha tinan 2008, UE sei presiza atu garante katak nia la’ós aumenta ba problema sira ne’ebé iha ona kona-ba koordenasaun doadór nian.

91 “Wainhira ha’u to’o iha tinan 2004 kuaze pursentu 40 husi ita-nia kooperasaun internasionál mai tiha to’o Timór, agora ne’e iha pursentu 20”, Entrevista Crisis Group, Embaixadór Antonio de Silva, Dili, loron 3, fulan-Setembru, tinan 2007. 92 “Treinamentu Militár Estranjeiru: Relatóriu Konjunta ba Kongresu, Tinan Fiskál sira 2006 no 2007”, U.S. State Department Bureau of Political-Military Affairs, fulan-Agostu, tinan 2007, IV. Atividade Treinamentu Rai-Laran nian – Ázia Este no Pasífiku.

IV. ASUNTU ESPESÍFIKU SIRA

Revizaun ne’ebé komprensivu, ne’ebé prioritiza ona husi ONU ne’e seidauk implementa. Norwegia, Austrália no PNUD iha ona kompromisu millaun $1 ba programa ne’e, maibé orsamentu ne’e karik la sufisiente. Se orsamentu la to’o, programa ne’e bele sai ladun “komprensivu” no finalmente bele falla.93 Governu mós presiza atu konsulta ho komunidade Timorense sira, no konsulta peritu sira ne’ebé servisu iha Unidade Apoiu ba Setór Seguransa (UASS) ONU nian. Oras ne’e daudaun, bele hadi’a buat balun, no la presiza hein tan ba halo revizaun, inklui:

konsolida fundasaun legál sira ne’ebé ad hoc no ketaketak husi setór seguransa no fornese sistema ida ne’ebé trnsparente kona-ba verifikasaun no avaliasaun;

harii ka hadi’a fasilidade báziku sira mak hanesan alojamentu hela/moris nian, ne’ebé importante ba motivasaun;

halo revizaun ba saláriu sira iha setór seguransa tomak; iha fulan-Dezembru, tinan 2007, governu aumenta ona militár nia saláriu báziku fulafulan to’o pursentu 50;94

klarifika mekanizmu internu sira keixa nian ba soldadu no polísia sira, atu nune’e sira bele fiar katak sira-nia preokupasaun to’o nivel ne’ebé loos, no sira la hetan kastigu wainhira halo keixa; no

dezenvolve estratéjia komunikasaun internu no esternu, atu nune’e, soldadu sira no polísia no públiku tomak komprende sira-nia knaar no reforma sira ne’ebé planeia ona.

Antes hasai desizaun hirak ne’ebe iha implikasaun estruturál ho implikasaun ba longu prazu, diak liu tenke

93 Avaliasaun kona-ba esforsu foin lalais ne’e nian atu halo revizaun setór seguransa internu ida ne’ebé “komprensivu” iha Kosovo, haree Relatóriu sira Europa nian Crisis Group, Militár ida ba Kosovo?, op. cit., p. 4; no N°170, Kosovo: Dezafiu husi Tranzisaun, loron 17, fulan-Fevereiru, tinan 2006. pp. 9-10. 94 “Governu Hasa’e Saláriu Soldadu sira F-FDTL to’o $127” [“Government increases F-FDTL soldiers salaries to $127”], Suara Timor Loro-sae, loron 14, fulan-Dezembru, tinan 2007; no “Julio Tomas Pinto: ‘Saláriu F-FDTL nian iha tinan 2008 sei sa’e to’o 50%’” [“F-FDTL salaries to increase by 50 per cent in 2008”], Jornal Nacional Diario, loron 29, fulan-Novembru, tinan 2007. Saláriu mensál ba soldadu sira diviza ki’ik nian iha tiha entre $85 no $95, hanesan mós ba polísia nivel ki’ik no funsionáriu públiku L-1 no mestre sira.

Page 21: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 16

simu uluk rezultadu sira husi revizaun ne’e. Definisaun knaar nian tenke bazeia ba prosesu konsultativu nasionál ida, la’ós opinuan sira husi grupu ki’ik oan ida iha Dili. Wainhira sosa ekipamentu barak, tenke hein lai akordu kona-ba knaar no ezijénsia sira forsa rurua ne’e hotu. Se militár mak atu kontrola fronteira, entaun militár mós tenke halo knaar ida-ne’e ho konsiderasaun ba preokupasaun husi komunidade lokál sira.

Atenaun públiku agora foka ona ba RSS, nune’e iha risku katak prosesu ne’e bele sai topiku polítika ida entre opozisaun nasionalista ida no governu ida ne’ebé ketaketak. Presiza apoiu bipartisaun atu evita istori malu no konflitu entre ema ida-idak nia personalidade. Ida-ne’e ezije komitmentu husi FRETILIN nune’e mós husi governu. Iha serimónia juramentu ba ninia governu, Xanana Gusmão hato’o apelu maka’as ba kooperasaun no rekonsiliasaun, maibé seidauk iha sinál forte katak parte rua ne’e suporta rekonsiliasaun ne’e.

Tenki iha relasaun diak entre sekretáriu estadu ba defeza agora nian, Julio Tomas Pinto, no esi ministru defeza no agora konselleiru ba prezidente kona-ba RSS, Roque Rodrigues. Pinto, joven akadémiku ida no polítiku-na’in ne’ebé la iha esperiénsia, ansiozu atu implementa reforma sira. Rodrigues nia reputasaun, hanesan akadémiku no polítiku-na’in ne’ebé iha esperiénsia barak, sai afetadu maka’as, bainhira Komisaun Inkéritu Independente (KII) (CoI) hatudu sai nia envolvimentu iha akontesimentu sira tinan 2006 nian. Ofisiál internasionál ida dehan ninia nomeasaun ne’e “buat ida ne’ebé aat liuhotu bele akontese ba esforsu sira RSS nian”.95 Sira seluk la hato’o kritika hanesan ne’e, no dehan katak knaar ida-ne’e apropriadu ho ninia funsaun nu’udar konselleiru tanba ninia formasaun akadémiku no inklinasaun ba teoria.

A. DIVIZAUN SERVISU

Konstituisaun hatete klaru katak forsa defeza mak responsavel ba protesaun país nian husi ameasa esterna no tentativa sira hodi hatún independénsia ka integridade territoriál, enkuantu polísia mak responsavel ba seguransa internu.96 Iha prátika, divizaun ne’e ladún klaru, tanba kapasidade polísia nian menus, no militár iha prestíjiu aas – nudar rezultadu husi luta ba independénsia – maibé militár iha servisu uitoan. Definisaun kona-ba sira-nia

95 Entrevista Crisis Group, Dili, loron 5, fulan-Setembru, tinan 2007. Ofisiál Timoroan altu nivel ida seluk dehan, “Nia [Rodrigues] la halo tiha buat ida hanesan ministru defeza; agora nia hakarak reforma”. 96 Parte V, Defeza no Seguransa Nasionál, Seksaun 146 (Forsa Defeza), 2; no Seksaun 147 (Polísia no forsa seguransa sira), 1.

knaar importante tebes-tebes ba reforma no tenke bazeia ba avaliasaun kona-ba nesesidade no ameasa sira, ne’ebé tenke hetan liuhusi konsultasaun ho ema seluk ne’ebé la’os élite polítiku.

Se Timor-Leste tuir prátika internasionál, polísia sei responsavel ba funsaun sira mak hanesan prevensaun krime, iha parte balun liuhusi polisiamentu komunidade; tránzitu no imigrasaun; operasaun espesiál mak hanesan kontrolu distúrbiu no ema barak; no kontrolu fronteira. Militár ninia responsabilidade prinsipál mak seguransa esternu inklui se presiza fó apoiu ba polísia bainhira enfrenta ameasa balu atravesa fronteira nian. Komponente navál ida sei trata invazaun sira tama iha tasi teritoriál nian, se presiza fó seguransa ba ativu sira mina no gás nian no halo servisu nu’udar guarda-kosta. Militár mós sei ajuda hato’o/resolve krize umanitáriu no partisipa iha seguransa rejionál no internasionál no operasaun sira manutensaun pás nian.97

Maibé, polísia iha kapasidade uitoan atu halo polisiamentu komunidade ne’ebé jenuinu, ne’ebé ofisiál sira tenke “hela iha fatin lokál, iha motivasaun, no simu tiha ona orientasaun no iha lideransa”, no foka ba prevensaun krime hanesan mós intervensaun.98 Presiza tan treinu barak, maibé síklu vísiozu ida la’o hela. Se polísia ONU preokupa ona atu rezolve problema sira seguransa nian imediatu hanesan violénsia grupu bandidu nian, sira iha tempu uitoan hodi treina kontraparte Timoroan sira; maibe violénsia ne’e so menus bainhira polísia Timoroan koloka tiha no hetan ona fiar husi komunidade.

Prezensa autor internasionál ne’ebé responsavel ba seguransa mós hanorin lisaun ne’ebé sala kona-ba definisaun knaar. Objetivu fó responsabilidade primáriu ba polísia ba seguransa internu ne’e kontradís ho patrullamentu soldadu estranjeiru sira ne’ebé armadu ho kilat boot haree iha estrada sira, enkuantu polísia

97 Depois de halo diskusaun sira ho ofisiál sira Austrália nian no ofisiál sira ONU nian, SSSU hatama tiha ona insentivu tolu ba reforma militár. Insentivu hirak-ne’e inklui husu ONU fo kompromisu atu simu soldadu Timoroan ho numeru ne’ebé limitadu nudar forsa manutensaun pas molok Janeiru 2009, no mos involve komponente naval Timor-Leste iha programa Pacific Boat Patrol neebe organisa husi Australia iha tinan rua ka tolu nia laran, no mós husu Austrália lidera treinamentu ba komponente enjeñaria militár nian. Insentivu hirak ne’e laos deit fo impaktu pozitivu ba prosesu profisionalizasaun, maibe mós sei sai mudansa positivu ida iha komunidade internationál nia aprosimasaun ba militár – tanba agora sira so hatete saida mak sala, maibe ho aprosimasaun foun bele fo motivasaun para hodi hadi’a. Konversasaun telefone Crisis Group, ofisiál internasionál, loron 28, fulan-Dezembru, tinan 2007. 98 Entrevista Crisis Group, Peritu polísia nian husi Sekretariadu Konsellu UE, Brussels, loron 23, fulan-Novembru, tinan 2007.

Page 22: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 17

Timorense tuir sira-nia prosesu triajen no mentorizasaun. Iha modelu perfíl ne’ebé aas ba polisiamentu modelu para militár nian – GNR Portugés – maibé la ekivalente ba polisiamentu komunidade; la iha kapasidade língua nian, Estasiunamentu badak no la iha koñesimentu kulturál, halo susar ba polísia ONU hodi kompleta ninia knaar.

Duké harii kapasidade polísia konvensionál, governu Timor-Leste ida-idak konsentra tiha ona ba kriasaun unidade espesiál sira, mak hanesan Unidade Intervensaun Rápida (UIR), Unidade Rezerve Polísia (URP) no Unidade Patrullamentu Fronteira (UPF). Unidade sira ne’e presiza duni, maibé tenke foka ba dezenvolvimentu funsaun polísiamentu konvensionál. URP no UPF formadu husi ministru interior, Rogerio Lobato, hodi kaer “patrullamentu fronteira, ataka sira milísia nian atravesa fronteira no enfrenta insurjénsia rurál” depoizde akontesimentu sira iha Atsabe iha tinan 2003.99 Efeitu (no objetivu ne’ebé posivel) kona-ba desizaun ne’e, polítika nian: hodi aumenta influénsia polísia nian relasiona ho militár no mós hasa’e influénsia Lobato nian.

Programa tinan lima husi Governu ida agora ne’e propoin atu muda UIR no URP atu forma Unidade Operasaun Espesiál, ho responsabilidade ba seguransa pesoál, operasaun espesiál no instrumentu esplozivu ne’ebé improviza ona.100 Konsolidasaun hanesan ne’e mós util. “Wainhira unidade sira kompostu husi ema uitoan deit, fasil liu atu organiza”, hato’o husi ofisiál poilísia internasionál ida.101 Maibé, unidade espesífiku ida ne’ebé tenke haforsa tan mak Unidade Ema Vulneravel sira nian, hodi ajuda kaer kazu barak-barak kona-ba violénsia doméstika ho violénsia baze iha jéneru. Polísia patrulla ne’ebé kompostu husi feto-mane hamutuk, mós sei fo tulun iha área ida-ne’e.

Polísia militár komplika liután divizaun servisu. Polísia militár estabelese tiha hodi kontrola militár no polísia regulár no mós hala’o kontrolu públiku no servisu polisiamentu konvensional sira seluk.102 Ofisiál polísia

99 Iha fulan-Janeiru, tinan 2003, militár falla tiha atu hapara invazaun sira fronteira nian ne’ebé halo ema na’in hitu mate tiha; tribunál la simu tiha kazu 50 tanba militár la iha baze legál hodi halo kapturasaun. Haree Jill Joliffe, “Vila ida iha Timor-Leste husu tropa sira”, Sydney Morning Herald, loron 3, fulan-Fevereiru, tinan 2003; no “JSMP monitoriza dadur sira ne’ebé husik sai”, Judicial System Monitoring Program (JSMP), Dili, loron 20, fulan-Janeiru, tinan 2003. 100 “Programa Governu tinan 2007-2012”, Kapítulu VI, “Promosaun Igualdade no Toleránsia, Seguransa Internu no Hametin Demokrasia, 1 Pás no Seguransa”. 101 Entrevista Crisis Group, ofisiál polísia internasionál, Dili, loron 29, fulan-Agostu, tinan 2007. 102 Haktuir ba xefe estadu militár, Kolonél Lere Anan Timor, ETAN local media monitoring, loron 11-14, fulan-Juñu, tinan 2004.

internasionál ida, depoizde haree sira-nia graduasaun, komenta katak haree ba hanesan sira atu hala’o servisu polísia unidade intervensaun rápida nian.103 Iha fulan-Agostu, tinan 2007, Ramos-Horta nia governu hatama tiha ofisiál sira polísia militár foun hodi troka Reinado nia ema sira, no iha tiha seremonia boot ida. Observadór ida deskreve tiha, serimónia juramentu hanesan “aprezentasaun ida ne’ebé impresivu” maibé husu tiha, mensajen saida mak hato’o ba [polísia]?”104 Atu halo konfuzaun liután ba problema hirak-ne’e, kontinjénsia polísia militár ida responsabalisa ba seguransa prezidensiál iha fulan-Fevereiru, tinan 2007. Ida seluk mak responsavel ba seguransa iha ospitál Dili.

Seguransa fronteira husik tiha ona ba polísia, maibé governu ida-ne’e ninia programa tinan lima nian, propoin atu entrega ba militár. Ida-ne’e risku. Polísia Unidade Patrullamentu Fronteira hasoru prezensa militár Indonézia ne’ebé boot ne’ebé iha fronteira ne’ebé la iha demarkasaan ne’ebé klaru. Wainhira koloka militár iha-ne’ebá bele aumenta posibilidade katak insidente sira bele sa’e problema boot.105 Ida-ne’e mós bele halo komunidade lokál sira sente la kontende tanba persepsaun katak militár sei iha inklinasaun ne’ebé favorese ba loromonu.

Depois saida mak militár tenke halo? Knaar ida mak atu hala’o iha fó apoiu no tuir diresaun polísia nian iha situasaun sira seguransa internu wainhira polísia sira la iha kapasidade hodi atende rasik. Tenke defini knaar ne’e, ho klaru no presiza atu dezenvolve programa sira treinamentu konjunta nian hodi hatudu ba forsa rua ne’e hotu oinsá mak atu koopera iha situasaun sira emerjénsia nian no hamenus sira-nia antagonizmu profisionál. Se militár dezenvolve ona kapasidade sira ne’ebé ezije, entaun militár mós bele ajuda atu atende ba dezastre naturál sira no krize umanitáriu no partisipa iha servisu enjeñaria no dezenvolvimentu hodi fó benefísiu ba populasaun. Estasionamentu ba operasaun seguransa no umanitáriu, tenke tuir lei ne’ebé hatete iha konstituisaun. Militár mós atu kaer responsabilidade sira navál nian iha governu ne’e ninia programa ba tinan lima nian,106 maibé ida-ne’e sei iha prosesu ida ke naruk, tanba komponente navál iha de’it ró-ahi rua ho kapasidade ne’ebé limitadu. 103 Entrevista Crisis Group, ofisiál polísia internasionál, Dili, loron 4, fulan-Setembru, tinan 2007. 104 Entrevista Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-Agostu, tinan 2007. 105 Iha inísiu tinan 2006 militár Indonézia (TNI) iha tiha pesoál na’in-1,500 iha fronteira Atambua no husi Sentru Norte Timor-Leste: batallaun Kostrad (rezerva estratéjiku) tolu, pelotaun sira kombate nian no unidade tékniku sira rua, Lt. Col. Ediwan Prabowo, komandante Unidade Servisu Forsa Seguransa sita tiha iha “Membru TNI barak demais iha fronteira sira Timór nian”, Tempo Interativu, loron, fulan-Janeiru, tinan 2006. 106 Programa Governu tinan 2007-2012, op. cit.

Page 23: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 18

Iha illa sorin-balu nasaun ne’e nian iha duni problema seguransa marítima, entaun di’ak liu hasa’e kapasidade navál.

Tenke garante katak polísia hala’o ninia responsabilidade prinsipál ba seguransa internu, enkuantu militár so fo deit apoiu no wainhira la iha ona dalan seluk, ne’ebé hanesan prinsípiu fundamentál ida husi reforma seguransa nian. Asuntu ida-ne’e sei ezije melloramentu ida ne’ebé signifikativu iha kapasidade polísia nian, maibé, hanesan mós hamenus tendénsia figura sira altu nivel governu nian hodi bolu militár ho lalais loos.

B. GOVERNANSAUN

Krize tinan 2006 sai aat liu tanba iha kontrolu no komandu ne’ebé la klaru, no figura sira governu nian iha altu nivel iha tendénsia atu koko hala’o kontrolu operasionál ba forsa seguransa sira.107 Governu foun ne’e koko ona atu halo aprosimasaun ida koerente liu husi lori militár no polísia iha ministériu defeza no seguransa nia okos, hanesa ministériu ida deit, maibe la klaru se Primeiru Ministru Gusmão ninia knaar ne’ebé duplu ajuda ka sai obstakulu ba depolitizasaun. Koerénsia bele aumenta husi Komisaun Altu Nivel foun ida – prezidente, primeiru ministru no prezidente parlamentu – hodi fó supervizaun polítiku kona-ba RSS. Komisaun organizadora, hanesan konsellu seguransa nasionál ida, mak iha nia okos: Gusmão (hanesan ministru), sekretáriu estadu sira ba defeza no seguransa, komandante militár no komandante jerál polísia nian, diretór jerál ba SNSE (Servisu Nasionál Seguransa Estadu), ajénsia intelijénsia ida ne’ebé relata ba primeiru ministru), konseleiru sira prezidente nian ba RSS108 no xefe Komisaun B parlamentu nian (defeza no seguransa). Konselleiru prezidensiál altu nivel ida hanaran tiha ida-ne’e hanesan “órgaun kordenasaun entree ema hotu-hotu, fatin ida atu garante, iha konsensus nasionál”.109

107 KII, p. 57, anota tiha katak prátika ministru interiór nian hodi hasai orden operasionál, estraga neineik ona liña komandu no prosesu dixiplinár sira no hamosu estrutura komandu ida ne’ebé paralelu.

108 Haktuir ba nota esplikasaun reforma setór seguransa datadu fulan-Setembru, tinan 2007 no fó tiha ba Crisis Group, ekipa RSS iha gabinete prezidente nian, ne’ebé konsiste husi Dr Roque Rodrigues, konselleiru ba reforma setór seguransa; Dr Alcino Baris, konselleiru ba reforma polísia; Ten Koronél Aluk, konselleiru militár; Ana Filipa Carvalho, konselleiru legál; no Nuno Anaia, ofisiál ligasaun polísia ONU. Xefe Komisaun B mak Duarte Nunes Gomes. 109 Entrevista Crisis Group, Ana Filipa Carvalho, konselleiru legál ba prezidente, Dili, loron 6, fulan-Setembru, tinan 2007.

Konstituisaun dezigna prezidente hanesan “Komandante Supremu Forsa Defeza”, maibe nia fahe responsabilidade ba polítika seguransa ho governu no parlamentu.110 Krize tinan 2006 nian aumenta tiha prezidente nia influénsia iha área ida-ne’e, no situasaun agora ne’e konfirma buat ida-ne’e. Ramos-Horta sujere ona, nia inklina ba prezidénsia ida modelu Fransa nian ne’ebé forte, “autokrasia ida ne’ebé edukadu”.111 Iha prátika, nia atu halo ona hanesan ne’e. Nia fó orden ba militár atu ba Los Palos no Viqueque iha fulan-Agostu, tinan 2007 lahó autoridade legál, tanba la iha estadu emerjénsia nian no la halo konsultasaun ho órgaun seguransa sira seluk.112

Estrutura sira RSS nian la klaru kona-ba liña podér desizivu sira iha-ne’ebé, iha diferensa uitoan envolvimentu prezidensiál no proprietáriu prosesu ne’e.113 Iha faze ida-ne’e, iha ninia dezenvolvimentu, Timor-Leste presiza tan verifikasaun sira no avaliasaun; pelumenus, parte sira hotu tenke klaru kona-ba sé mak xefia prosesu reforma ne’e no sé mak enkarregadu wainhira krize ida akontese.

C. PROFISIONALIZASAUN NO DEPOLITIZASAUN

Profisionalizasaun nu’udar prosesu atu halo filafali forsas armadas no polísia ba sira-nia misaun primeiru no garante katak sira iha dixiplina no formasaun hodi hala’o misaun ne’e. Ezijénsia ida primeiru mak depolitizasaun.114

Governu nia komitmentu no obrigasaun konstitusionál ba igualdade jéneru la reflete tiha iha estrutura RSS, ne’ebé iha de’it feto na’in ida, konselleiru legál Ana Filipa Carvalho 110 Artigu 85 defini knaar seguransa prezidente nian: deklara funu no estadu de sítiu ka emerjénsia (depoizde konsultasaun), hala’o negosiasaun internasionál sira, no “ezekuta kompeténsia sira ne’ebé inerente iha funsaun sira Komandante Supremu Forsa Defeza nian”, inklui nomeasaun no espulsaun xefe pesoál nian. “Direitu hodi asume … lideransa” aplika de’it iha funu no depois hamutuk ho governu. 111 Entrevista Crisis Group, Dili, loron 28, fulan-Agostu, tinan 2007. 112 Konselleiru internasionál anota tiha iha diskusaun ho Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-Agostu, tinan 2007. 113 Konsellu Superiór Estadu nian ba Defeza no Seguransa, atu fó konsellu kona-ba polítika no halo revizaun lei sira forsa seguransa nian no sira-nia implementasaun, nunka hasoru malu – provavelmente buat di’ak ida, tanba iha ona barak demais autór no liña autoridade. 114 “Reforma polísia nian konsentra tiha ba asuntu tékniku sira … maibé lakohi foka ba – problema ninia esénsia – kontrolu polítiku”, Crisis Group Asia Report N°138, Reforma Polisia Afghanistan nian, loron 30, fulan-Agostu, tinan 2007; haree

Page 24: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 19

Istória kona-ba politizasaun Rogerio Lobato nian ba polísia sai koñesidu tiha.115 Resposta imediatu ba asuntu ida-ne’e mak formasaun Polísia Nasionalista, ninia grupu internu rasik “petisionáriu sira”, iha inísiu tinan 2004 husi ofisiál sira na’in-80, barak liu husi lorosa’e.116 Sira reklama kona-ba diskriminasaun no hato’o ba públiku sira nia krítika kona-ba instituisaun ne’e, depois iha tinan hanesan sira tenke tuir prosedimentu dixiplinár tanba halo tiha “dezlealdade” hasoru ofisiál na’in 21. Prosesu triajen ida agora ne’e nian, haree hanesan atu la simu Polísia Nasionalista balu, ne’ebé bele halo deskontentamentu ba fali revolta. Liután, faksaun ne’e, mak sira na’in neen ka hitu de’it. Divizaun hirak-ne’e asentuadu ona ho estrutura internu ne’ebé la tuir kualkér jestaun lójika ruma. Dezafiu ida ne’ebé atu fó ba instituisaun ne’e tomak mak sensu unidade nian.

Governu mós presiza atu hamoris motivasaun, tanba sira sente laran moras husi tratamentu preferensiál ne’ebé fo ba militár depoizde krize tinan 2006. Polísia lakon tiha iha estrada sira iha Dili durante krize ne’e, maibé la’ós sira hotu iha responsabilidade hanesan ba violénsia, no kompletamente sira sei operasionál nafatin iha kapitál nia li’ur. Ho esperiensia ne’ebé foin hetan, se husik hela elementu polísia sira balu, ne’ebé la envolve diretamente iha krize ne’e, hodi hela iha sira-nia postu sira bele permite sira sente fiar an no ajuda hodi prenxe seguransa ne’ebé mamuk. Maibe, sira hotu tenke tuir triajen no mentorizasaun, enkuantu militár filafali ona ba kazerna. Trata ona soldadu sira hanesan individuál; polísia hetan kastigu hanesan instituisaun ida. Ofisiál polísia ONU nian ida hatete ba Crisis Group, “sira lakon tiha konfiansa no ema balun mate [iha tinan 2006]. Agora sira sente iha situasaun apertadu”.117

Tor, komandante polísia ONU nian, hatete katak ninia dezafiu ida ne’ebé boot liuhotu mak atu harii esprit de corps. “Sira presiza idolu sira, maibé sé mak sira-nia eroi sira?” nia husu.118 Embora topiku ida-ne’e la tama

mós David H. Bayley nia lista verifikasaun ne’ebé útil, bazeia ba levantamentu inisiativu sira reforma polísia nian, iha Crisis Group Asia Report N°42, Central Asia: The Politics of Police Reform, loron 10, fulan-Dezembru, tinan 2002; mós “Demokratizasaun ba Polísia Estranjeiru: Halo Saida no Halo Oinsá”, Departamentu Justisa E.U.A., tinan 2001. 115 Haree Crisis Group Report, Resolving Timor-Leste’s Crisis, op. cit., liuliu pp. 4-5. 116 KII, op. cit. p. 57; no troku e-mail Crisis Group, observadór internasionál, loron 17, fulan-Dezembru, tinan 2007. 117 Entrevista Crisis Group, ofisiál polísia altu nivel ONU, Dili, loron 29, fulan-Agostu, tinan 2007. 118 Entrevista Crisis Group, Komandante Rodolfo Tor, Obrigado Barracks, Dili, loron 3, fulan-Setembru, tinan 2007. “[Eis] xefe polísia nia falta imajen públiku, ninia inkapasidade hodi guarda interferénsia polítika no lakon respeitu públiku tanba instituisaun ida-ne’e hamenus motivasaun no koezaun forsa

iha ámbitu dokumentu ida-ne’e nian, reforma sistema legál ida ne’ebé luan mós relevante tebetebes: wainhira polísia falla alkansa numeru ne’ebé razoavel bainhira halo kapturazaun, prozekusaun no hatame ema ba kadeia, ida-ne’e estraga motivasaun servisu polísia nian no estraga ninia lejitimasia públiku.119

Militár mós politizadu hotu tiha, problema sekretáriu estadu ba defeza foun, Julio Tomas Pinto, hatete ne’e nu’udar preokupasaun ninia ne’ebé boot liuhotu.120 Aspetu ida mak la iha igualdade reprezentasaun iha-ne’e husi rejiaun sira no faksaun polítika sira. Militár ida ne’ebé favorese ona ba grupu ida no la konsidera sira seluk nian, atu sai militár ne’ebe la estavel. Tenke fo atensaun ba problema ida-ne’e wainhira halo rekrutamentu.

Depolitizasaun sei akontese de’it se kompromisu polítika lideransa nian ba non interferénsia ne’e akompanye ho mudansa kultura institusionál iha militár nia laran. Espíritu karaterístiku forsa nian tenke importante liu duke inklinasaun polítika nian, ne’ebé ezije mudansa iha nivel oioin. Mekanizmu sira halo keixa nian tenke sai transparente; komisaun investigasaun tenke independente; no tenke implementa medida sira dixiplinar nian wainhira membru sira viola regra ne’ebé defini tiha ona ho klaru. Buat hotu ne’e presiza kompromisu husi leten to’o kraik ba reforma iha militár nian laran no kompromisu husi kraik ba leten husi soldadu sira ba sira-nia instituisaun.

Mudansa uitoan mak halo tiha ona dezde tinan 2004, bainhira Sekretáriu-Jerál ONU nian relata ona katak

nian”, Robert Lowry, “Defeza no Seguransa iha Timor-Leste”, 2006, postu iha Australian National University’s Development Studies Network, iha http://devnet.anu.edu.au/timor-beyond%20crisis %20papers/Lowry.ml.doc. Prosesu mentorizasaun, mezmuke hasa’e abilidade tékniku ne’ebé ajuda ofiiál individuál sira, haree hanesan la ajuda atu ema ida hodi aprende iha sentidu unidade institusionál nian, tanba instituisaun ne’ebé halo mentorizasaun, polísia ONU rasik ladún iha forsa koezivu, entrevista Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-Agostu, tinan 2007. Crisis Group konta tiha kona-ba situasaun ida iha distritu ida, ne’ebé polísia ONU husi país balu rekuza tiha atu halo viajen hamutuk iha karreta ida, entrevista Crisis Group, loron 1, fulan-Setembru, tinan 2007. 119 Haree ho klaru iha Haiti, ne’ebé polísia no sistema judisiáriu la funsiona, mezmu iha dékade rua reforma polísia no projetu sira dezenvolvimentu judiáriu nian no doadór halo doasaun osan dólar millaun sanulu, Crisis Group Latin America/Caribbean Briefing N°12, Haiti: Security and the Reintegration of the State, loron 30, fulan-Outubru, tinan 2006. 120 Pinto sujere ona katak la presiza fo oportunidade ba soldadu sira atu vota. “Ida-ne’e hanesan objetivu tau sira-nia an dook husi partidu polítiku sira. Buat ne’e di’aik iha nasaun demokratiku ida ne’ebé dezenvolvidu militár bele vota, maibé situasaun Timor-Leste seidauk hanesan ne’e”. Entrevista Crisis Group, Dili, loron 6, fulan-Setembru, tinan 2007.

Page 25: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 20

militár “enfrenta problema institusionál lubuk ida ne’ebé sériu, inklui komprensaun ne’ebé la di’ak kona-ba said mak ninia knaar, ladun iha motivasaun, ladun respeitu ba dixiplina no autoridade, formasaun pesoál nian ne’ebé la natoon, no relasaun sira ne’ebé la rezolve tiha ho antigus kombatentes”.121 Ofisiál sénior hatete katak formasaun bele trata problema hirak-ne’e balu, maibé doutrina institusionál mak importante liu.122 Wainhira glorifika FALINTIL ninia istóriu no koko atu kuda ninia valór sira iha rekruta foun sira, buat ne’e la to’o; militár tenke sai forsa ida ne’ebé simboliza protesaun ba país tomak.

Komandante Militár Taur Matan Ruak hakarak forsa internasionál sira hamenus númeru lalais se posivel, atu nune’e nia bele hala’o ninia servisu:

Ha’u bele halo saida mak [forsa internasionál sira] halo daudaun, ha’u-nia soldadu sira bele halo ida-ne’e. Ha’u la’ós jenerál ida, imi bele mai foti [husi] estrada klaran. Ha’u presiza mak ajuda. Ami hakarak ami-nia país [atubele] estavel. Ami la presiza osan – ami presiza pás. Ami presiza atu hatene oinsá mak harii pás.123

Maibé, ninia avaliasaun otimístiku kona-ba kapasidade militár sira-nian ne’e kontradís ho konselleiru internasionál sira-nian, ne’ebé hatete katak dixiplina nia lakon bainhira ofisiál sénior la iha. Loos duni, ofisiál senior ida husi sira dehan, nia la bele retira tanba durante krize ne’e ofisiál sira iha nivel médiu nian la bele hala’o servisu.124

D. RESPONSABILIDADE NO DIXIPLINA

Atu harii servisu ne’ebé profisionál, tenke iha responsabilidade ba ofisial ne’ebé halo má konduta. Keixa sira kona-ba má konduta polísia nian bele konsidera liuhusi Eskritóriu Étika Profision’al no Eskritóriu Inspetór nian. Provedór ba Direitus Umanus no Justisa, harii tiha tuir Konstituisaun, mós iha podér hodi konsidera keixa sira kona-ba abuzu podér públiku nian (inklui husi polísia no soldadu sira) no violasaun direitus umanus nian. Maibé, katak eskritóriu ne’e bele rekomenda de’it kompensasaun ka reparasaun sira, fó konsellu kona-ba medida sira korresaun nian no/ka halo mediasaun. Militár iha ninia kódigu militár rasik kona-ba prosedimentu detalladu kona-ba dixiplina militár nian ba violasaun sira dixiplina servisu nian no provizaun sira iha ninia regulamentu ne’ebé 121 UNSC S/2004/33, op. cit., para. 7, refere ba períodu depoizde fulan-Janeiru insidente Los Palos. 122 Entrevista Crisis Group, ofisiál militár altu nivel, loron 2, fulan-Setembru, tinan 2007. 123 Entrevista Crisis Group, Jenerál Taur Matan Ruak, Tacitolu, loron 27, fulan-Agostu, tinan 2007. 124 Entrevista Crisis Group, ofisiál militár altu nivel, loron 2, fulan-Setembru, tinan 2007.

regula kona-ba responsabilidade soldadu sira-nian wainhira halo ofensa kriminál sira.125 Iha tempu liubá, iha forsa rurua ne’e laran, ema bele hato’o pedidu direktamente ba ministru no vise-ministru atu nune’e regulamentu formál la presiza aplika. Problema boot ida mak interferénsia iha medida dixiplinár sira husi nivel aas hanesan rezultadu ida husi pedidu ne’ebe hato’o ba sira; entaun la iha koñesimentu iha nivel inferiór no nivel médiu hanesan oinsá mekanizmu sira responsabilidade nian ne’e funsiona.

Responsabilidade kriminál mós nu’udar problema boot ida. Polísia no soldadu sira hetan prozekusaun iha tribunal sivil nian wainhira sira viola tiha lei. Tuir prátika agora nian, ofisiál polísia ida bele iha hela servisu, enkuantu iha hela prozekusaun ba kazu ida, maibé iha ona konviksaun kona-ba krime ruma, kumpri sentensa prinzaun nian durante tina tolu liu, sei la iha lisensa atu tama fali ba forsa. Regulamentu sira militár nian fo oportunidade ba ofisiál senior sira atu uza sira nia avaliasaun.126 Soldadu na’in haat ne’ebé hetan konviksaun iha loron 25, fulan-Maiu, tinan 2006, ne’ebé tiru ofisiál polísia sira hamriik hodi hatán iha julgamentu uza sira-nia farda no hela iha kuartél-jerál militár nian durante prosedimentu sira-ne’e. Agora ne’e sira livre hela hodi hein prosesu ba tribunal rekursu.

Presiza atu hadi’a responsabilidade forsa rurua ne’e hotu nian, nune’e hodi hetan fali konfiansa públiku. Depoizde inísiu ida ne’ebé neineik tebes, sira balu ne’ebé responsavel ba violénsia tinan 2006 lori tiha ona ba tribunal.127 Desizaun kulpadu hasoru eis ministru interiór Lobato iha fulan-Marsu, tinan 2007 nu’udar pasu ida ba oin, maibé nia eskapa ona husi país ne’e ho fasil, hatudu pasu ida mai kotuk.128 Governu tenke ezije 125 Maibé, kazu balu kona-ba alegasaun konduta kriminál nian lori ona ba tribunál nia oin, no prosesu dixiplinár internu sofre husi atrazu sira no la iha transparénsia, “Komisaun Inkéritu”, op. cit., pp. 54-55. 126 Entrevista Crisis Group, ofisiál militár altu nivel, Dili, 6 Setembru 2007. Crisis Group haree tiha ofisiál lubuk ida ne’ebé hetan tiha ona konviksaun krime nian ne’ebé kumpri sentensa sira durante tinan tolu nia laran uza nafatin sira-nia farda no kontinua servisu hanesan polísia. 127 Iha loron 29, fulan-Novembru, tinan 2007, tribunál Dili fó tiha konviksaun ba soldadu na’in haat, Raimundo Madeira, Nelson Fransisco, Fransisco Amaral no Armindo da Silva, tanba halo omisídiu iha akontesimentu ne’ebé polísia sira mate. “Tropa Timor-Leste tama prizaun tanba oho polísia”, ETAN, 29 Novembru 2007. 128 Iha loron 7, fulan-Marsu, tinan 2007 Rogerio Lobato, eis ministru interiór, hetan tiha sentensa tinan hitu ho balu ba abuzu podér no fahe kilat ilegál. Iha loron 9, fulan-Agostu, depoizde governu foun no tribunál distritu Dili halo argumentu durante loron ida, nia semo ba Malázia hodi halo tratamentu médiku. Doutór ida de’it husi doutór na’in tolu mak konsulta ona hatete katak presiza tratamentu ba estranjeiru, no tuir relatóriu, nia foti osan $30,000 husi orsamentu estadu ba despeza. “Timor-Leste

Page 26: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 21

nia atu filafali, tanba nia tenke hala’o ninia sentensa. Depoizde distirbiu iha fulan-Agostu, tinan 2007, suspeitu na’in ualu hetan kapturasaun iha distritu Viqueque relasiona ho atake sira sunu nian, na’in neen husi sira-ne’e mak ofisiál polísia.129

Líder polítiku sira tenke suporta responsabilidade. Líder sira CNRT nian haruka tiha mensajen ne’ebé sala, wainhira sira nomeia tiha Vicente da Conceição, aliás Railos, hodi koordena kampaña iha Liquiçá mezmuke nia hetan tiha ona rekomendasaun ba prozekusaun husi KII ba ninia knaar iha agitasaun tinan 2006 nian, no tau Paulo Martins, eis komandante jerál polísia nian, agora membru parlamentu no Komisaun B, iha sira-nia lista kandidatura, mezmu ninia knaar iha krize ne’e.130

E. INTELIJÉNSIA

Intelijénsia sekretu bele kontribui ba hametin lei no seguransa, maibé esensiál katak halibur intelijénsia no análize ne’e tenke imparsial no tuir ba lei, ho mekanizmu sira ne’ebé apropriadu ba supervizaun no responsabilidade. Mezmuke Timor-Leste iha tiha ona servisu intelijénsia ida, governu depende liu ba fahe informasaun informál liuhusi pesoál ne’ebé halo aliansa no “atualizasaun seguransa” husi veteranu klandestinu sira uluk nian ba membru sira iha lideransa altu nivel, ne’ebé depois halo keixa kona-ba “mákina intelijénsia no propaganda FRETILIN nian”.131

Iha de’it nesesidade ba estrutura ida ne’ebé simples hodi fornese servisu intelijénsia kona-ba seguransa internu, maibé, implikasaun polítiku sira ejize kontrolu ne’ebé formal, demokrátiku no klaru. Depoizde independénsia, ta’uk Lobato bele sees husi prizaun”, The Age, loron 24, fulan- Setembru, tinan 2007. So balu husi ema na’in 85 mak rekomenda ba prozekusaun iha hela prisaun laran no hein ba julgamentu. Aleinde husi Rogerio Lobato, soldadu na’in haat hetan tiha konviksaun no sentensa to’o totál tinan 45, maibé la iha prisaun laran. Soldadu na’in rua hetan tiha konviksaun no sentensa to’o tinan rua ho balu no tinan lima tanba atake uma Taur Matan Ruak nian, maibé sentensa hirak-ne’e la simu ona tanba falta evidénsia, mezmu iha video ba insidente ne’e. Korrespondénsia e-mail Crisis Group, observadór internasionál, loron 17, fulan-Dezembru, tinan 2007. 129 “Kaer tiha polísia na’in lima relasiona ho atake sira sunu nian iha Timor-Leste”, Agence France-Presse, 17 September 2007. 130 “Deklarasaun Preliminár”, Misaun Observasaun Eleisaun UE, loron 2, fulan-Jullu, tinan 2007, p. 7. Railos nia knaar mós hetan krítika husi FRETILIN. Finalmente, kaer tiha nia iha loron 3, fulan-Outubru, tinan 2007 tanba ninia knaar iha situasaun konflitu tinan 2006. 131 “Mensajen ba Nasaun relasiona ho Situasaun Alfredo Reinado nian”, loron 26, fulan-Fevereiru, tinan 2007, tradusaun informál.

Servisu Intelijénsia Sekretu Austrália nian ne’ebé fó apoiu ba servisu Timoroan ida nian ne’ebé hala’o husi Ricardo Ribeiro, membru FRETILIN nian ida husi Baucau. Ida-ne’e mak kaer tiha husi lideransa foun iha fulan-Agostu, tinan 2007 no iha pesoál na’in-95.132 “Sistema intelijénsia” ne’e hanesan prioridade mediu ba ekipa RSS governu nian.133 RSS tenke halo konsultasaun públiku kona-ba ezijénsia sira hodi tau hamutuk intelijénsia ne’e no dezenvolve dokumentu ezbosu ida ba ajénsia profisionál ida ne’ebé ki’ik ho supervizaun demokrátiku ne’ebé apropriadu, ne’ebé haree hanesan ativu nasionál ida ne’ebé la reprezenta loromonu ka lorosa’e, militár ka polísia. Provedór Direitus Umanus no Justisa tenke sai eskritóriu ne’ebé imparsiál, hodi nune’e, Timoroan bele hato’o sira nia keixa. Oras ne’e daudaun, Sentru Análize Misaun Konjunta ONU nian (JMAC) tenke inklui líder Timoroan sira iha ninia esplikasaun sira kona-ba seguransa nian hodi hamenus sira-nia dependénsia ba intelijénsia informál.134

F. REINADO NO PETISIONÁRIU SIRA

Atu rezolve problema sira ne’ebé iha ligasaun ho Alfredo Reinado no petisionáriu sira-nian sei sai nu’udar pasu importante ida hodi hetan liu krize tinan 2006. Ofisiál internasionál ida hatete: “RSS la bele hetan susesu antes kazu Reinado nian ne’e rezolve tiha. Ida-ne’e halo buat hotu-hotu sai ilejítimu tiha”.135 Persegisaun ba major dezde nia halai husi komarka sai tiha buat ida kómiku ida. Forsa manutensaun pás sira kaer tiha nia iha loron 26, fulan-Jullu, tinan 2006, maibé liutiha fulan ida, nia la’o sai tiha husi prizaun. Depois nia “empresta tiha” kilat husi polísia fronteira nian iha fulan-Fevereiru, tinan 2007, governu husu forsa sira xefiadu husi Austrália atu kaer nia. Sira ataka tiha ninia baze iha loron 4, fulan-Marsu, oho tiha membru haat husi ninia grupu, maibé la hetan susesu atu kaer/dadur nia, depois liutiha fulan ida, Prezidente Ramos-Horta 132 Korrespondénsia e-mail Crisis Group, observadór internasionál, Dezembru 2007-Janeiru 2008. 133 Haktuir manuál husi grupu RSS, datadu 11, fulan-Outubru no disponivel ba Crisis Group. 134 Sentru Análize Misaun Konjunta (SAMK) (JMAC) ho intensaun atu sai “organisasaun akademiku/ intelijénsia no mós fo avizu lalais” hodi halo análize multidixiplinár ba misaun ne’e tomak. Dezde 1 Jullu 2006, estabelese tiha iha misaun hotu-hotu hodi fó kbiit atu rekolla no halo sínteze ba fonte informasaun sira hotu, atu nune’e hodi hadi’a komprensaun kona-ba problema no modelu sira-ne’e, “Joint Operations Centres and Joint Mission Analysis Centres aprova tiha husi Jean-Marie Guéhenno”, Departamentu ba Operasaun Manutensaun Pás (DPKO) diretivu polísia, 1 Jullu 2006. 135 Entrevista Crisis Group, Dili, loron 29, fulan-Novembru tinan 2007.

Page 27: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 22

hapara tiha.136 Iha fulan-Juñu, tinan 2007, Ramos-Horta husu ba prokuradór-jerál atu diskute kona-ba kondisaun sira ba Reinado hodi halo rendisaun no entrega kilat sira liuhusi Igreja Katólika ninia mediasaun.

Relasaun entre Reinado no petisionáriu sira kompleksu. Nia hatudu nia an hanesan sira-nia protetór, implika katak nia nu’udar parte husi grupu ida ne’ebé agravasaun polítiku sira ne’ebé lejítimu, la’ós rebelde individuál ka kriminál ida. Ramos-Horta insiste tiha ona katak problema sira-ne’e ketaketak. Gastao Salsinha, líder grupu orijinál ne’e, ne’ebé konsiste husi petisionáriu sira na’in-159, no líder tutuir fail husi grupu dezertór sira, Major Tara, rurua ne’e liga tiha ona ho Reinado. Salsinha forma tiha “task force” konjunta ida ho nia iha loron 22, fulan-Novembru, tinan 2007 no agora, formalmente hanesan “lieutenant” mak tenke elata ba nia; ninia membru sira balu hamutuk ona ho Reinado nia grupu iha foho sira Ermera nian, “maibé sira bá-mai”.137

Governu tenta tiha ona atu hala’o diálogu ho rurua ne’e hotu, Reinado no petisionáriu sira. Diálogu ne’ebé organiza tiha ona iha loron 15-16, fulan-Novembru, tinan 2007 iha Aileu, maibé petisionáriu sira na’in sanulu-resin-hitu de’it, ne’ebé lidera husi Tara mak mai. Salsinha hatete katak nia la hetan notifikasaun no nia konsidera ne’e prosesu ilegál. Gusmão, Ramos-Horta, prezidente parlamentu no Kolonél Lere, xefe estadu forsas armadas nian, tenta fali ona atu ko’alia ho Reinado no Salsinha, iha loron 16, fulan-Dezembru. Sira na’in rua hotu rekuza. Gusmão hatete nia fó oportunidade ikus ba Reinado no ninia apoiante sira atu rende, maibé nia la hatete saida mak atu akontese bainhira sira la tuir nia ezijensia. Reinado, ne’ebé la hasoru ona ofisiál sira dezde fulan-Agostu, tinan 2007, dehan ba “parade militár” petisionáriu sira-nian iha Gleno iha loron 22, fulan-Novembru katak se la hatama fali ami iha militár, “ha’u sei komanda ha’u-nia soldadu sira tun ba Dili”.138 Iha inísiu fulan-Janeiru, tinan 2008, iha video ida disponivel iha internet, ne’ebé Reinado akuza Gusmão nu’udar “mestre/dezeñadór” krize ne’e nian. Tanba ne’e, Alkatiri, ne’ebé rezigna tiha nu’udar primeiru ministru iha tinan 2006 depoizde Railos hato’o

136 “Enkarregadu Primeiru Ministru Timor-Leste nian hapara persegisaun ba fujitivu soldadu rebelde”, Associated Press, loron 23, fulan-Abríl, tinan 2007. 137 Entrevista Crisis Group, Joaquim Fonseca, konselleiru primeiru ministru nian kona-ba diálogu ho Reinado no petisionáriu sira, Dili, loron 25, fulan-Novembru, tinan 2007. 138 “Reinado sai ameasa ba estabilidade Timor”, The Australian, 23 Novembru 2007. Audiensia dahuluk ba Reinado no dadur na’in sanulu-resin-haat ne’ebé eskapa husi prizaun iha loron 3, fulan-Dezembru, adia tiha ba loron 24 Janeiru, tinan 2008 tanba na’in rua de’it (José Soares no Nikson Galucho) mak atende ona.

akuzasaun ne’ebé hanesan liuhusi video ida, agora husu ba Gusmão atu resigna an,.139

Membru sira husi grupu petisionáriu no grupu Reinado nian nia nivel responsabilidade kriminál ne’ebé la hanesan. Polítika governu nian presiza atu reflete ida-ne’e, tenke oferse atu trata agravasaun prolítiku ne’ebé jenuinu, no haketak petisionáriu baibain husi sira ne’ebé iha responsibilidade boot, inklui Reinado, ne’ebé tenke responsibaliza ninia atu kriminál. Sira la foti dezisaun ho lalais, no forsa internasionál sira la iha kapasidade atu lori major ne’e ba justisa, buat ida ne’ebé kontinua hamenus konfiansa iha sira-nia abilidade hodi fornese seguransa.140 Crisis Group halo ona entrevista ho Ema Dezlokadu Internu sira (IDPs) ne’ebé barak hatete sira ta’uk atu fila bá uma se Reinado sei livre.141

G. VETERANU SIRA

Timor-Leste mós presiza fo atensaun atu rezolve reintegrasaun veteranu sira-nian. Funu-na’in Antigus Kombatente sira/ FALINTIL na’in-1,000 resin tuir ona programa reintegrasaun ne’e, maibé rihun hira sira seluk sei hela la kontente ho tratamentu ne’ebé fó ba sira no mainera ne’ebé uza hodi harii militár.142 Tanba sente la satisfeitu, sira kira organizasaun veteranu nian iha tinan 2001 no ida-ne’e kontribui ba destúrbiu sira iha fulan-Dezembru, tinan 2002.143 Governu Alkatiri kria tiha sekretáriu estadu ida ba asuntus veteranus nian no hahú halo rejistu ba veteranu sira ho hanoin atu fo pensaun. Prosesu ne’e envolve ona konsultasaun públiku no agora ramata ona. Bainhira Parlamentu aprova ona dekretu sira ne’ebé relevante, governu sei hahú halo pagamentu pensaun nian. Maibé, pensaun ne’e so fo ba veteranus na’in-350 de’it, ne’ebé servisu durante tinan sanulu-resin-lima ka liu mak sei simu pagamentu fulafulan

139 “Alfredo Akuza Xanana hanesan Autór Krize ne’e: Fretilin Husu Resposta”, konferénsia imprensa FRETILIN, Dili, loron 8, fulan-Janeiru, tinan 2008; no eis PM Timor-Leste dehan “Gusmão tenke resigna an”, Sydney Morning Herald, loron 14, fulan-Janeiru, tinan 2008. 140 Ramos-Horta fó ona orden ba polísia ONU no ISF atu la bele kaer nia. UNMIT no ISF fiar orden prezidensiál nian iha poder boot liu duke mandate kaptura tribunál nian. Juis Ivo Rosa (juis internasionál ida ne’ebé finansiadu husi PNUD) no FRETILIN kritika tiha ona prezidente nia interferénsia ho tribunál sira. 141 Entrevista sira Crisis Group, IDPs, fulan-Novembru, tinan 2007. 142 John McCarthy, “Programa Asistente Reinsersaun FALINTIL (Frap), Relatóriu Avaliasaun Finál”, Dili, Timor-Leste, fulan-Juñu, tinan 2002. Haree mós “Revizaun ida kona-ba Operasaun Pás”, op. cit. 143 “Timor-Leste iha situazaun kritiku tanba ema barak sente la satisfeitu”, Sydney Morning Herald, loron 14, fulan- Dezembru, tinan 2002.

Page 28: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 23

ne’ebé $407 – $100 ba fulan ida, ne’ebé liu fali funsionáriu públiku seluk-seluk. Ba sira ne’ebé mak serve ona durante tinan ualu to’o tinan sanulu-resin-haat foin bele simu pensaun kuandu sira to’o tinan 55.

Di’ak liu ita tuir sujestaun Banku Mundiál nian no Banku Dezenvolvimentu Aziátiku no aumenta resipiente sira no hamenus limite idade nian, enkuantu hatun pensaun, se presiza. Di’ak liu fo opsaun ba veteranu barak tan atu retira ho pensaun ida ne’ebé apropriadu, tanba ida ne’e ajuda hodi hamenus volume forsa nian no fó oportunidade hodi halo promosaun ba ofisiál foin-sa’e sira.

V. KONKLUZAUN

Timor-Leste presiza reforma ninia setór seguransa ne’ebé sei fraku, insufisiente, no politizadu hodi bele kria nasaun ne’ebé funsiona tomak, demokrátiku no seguru, ne’ebé apropriadu ba ninia povu. Dezafiu sira substansiál, maibé prezensa tropa internasionál sira ne’ebé signifikativu no polísia fó ninia líder sira ne’ebé importante hodi ajuda atu mantein estabilidade, enkiantu sira tenta atu dezenvolve no implementa polítika sira ne’ebé tau pás no seguransa nasionál iha kompetisaun polítika sira-nia leten. Ezijénsia fundamentál mak atu kria konsensus nasionál ida kona-ba estratéjia seguransa no estrutura sira liuhusi prosesu ida ne’ebé inkluzivu no konsultativu. ONU no doadór bilaterál sira iha interese tebetebes hodi haree sira-nia kompromisu liuhusi, la menus liu katak falla iha meiu-ambiente di’ak ida-ne’ene’ebé relativamente sei hamenus tebetebes konfiansa iha sira-nia estratéjia sira hodi tulun rekonstrusaun ba estadu sira postu konflitu nian. Susesu kona-ba reforma setór seguransa nian iha Dili, maibé, ne’e finalmente sei depende ba kapasidade lideransa Timoroan nian hodi haburas vontade polítika apartidáriu nian.

Dili/Brussels, 17 January 2008

Page 29: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 24

APPENDIX A

MAP OF TIMOR-LESTE

Page 30: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 25

APPENDIX B

GLOSSARY OF ABBREVIATIONS

AMP Alliance for a Parliamentary Majority (CNRT*, PD, and the ASDT/PSD alliance)

ASEAN Association of Southeast Asian Nations

ASDT/PSD Associação Social Democrata Timorense/Partido Social Democrata (Association of Timorese Social Democrats//Social Democratic Party), member of the AMP.

CAVR Comissao de Acolhimento, Verdade e Reconciliaciao (Commission on Truth, Reception and Reconciliation)

CoI Independent Special Commission of Inquiry for Timor-Leste, October 2006. Established under the auspices of the United Nations High Commissioner for Human Rights at the request of Timor-Leste.

CNRM Conselho Nacional de Resistancia Maubere (National Council of Maubere Resistance), later renamed CNRT.

CNRT Conselho Nacional da Resistancia Timorense (National Council of Timorese Resistance), formed under the name CNRM in 1989 by Xanana Gusmão; it represented the entire East Timorese resistance movement, including FRETILIN.

CNRT* Congresso Nacional De Reconstrução de Timor-Leste, a political party created by Xanana Gusmão in the run-up to the 2007 parliamentary elections.

DCAF Geneva Centre for the Democratic Control of Armed Forces

DPKO United Nations Department of Peacekeeping Operations

DSRSG Deputy Special Representative of the Secretary-General of the United Nations

FALINTIL Forcas Armados de Libertacao Nacional de Timor-Leste (National Liberation Forces of East Timor), formed on 20 August 1975; originally FRETILIN’s military wing; became non-partisan under Xanana Gusmão’s leadership in 1987; and dissolved on the creation of the East Timorese Defence Force, February 2001.

FDTL Forcas Defensa Timor Lorosae (Timor-Leste Defence Force), created in February 2001.

F-FDTL FALINTIL-FDTL, formal name of the Timor-Leste Defence Force after independence in May 2002.

Force 2020 Official title: “Defence 2020: Development of the Armed Forces of Timor-Leste 2005 – 2020”, a long-term strategic vision document setting out the strategic environment, defence doctrine and capabilities of the defence force as envisaged for the year 2020 and beyond.

FPU UN’s Formed Police Units

FRETILIN Frente Revolutionaria do Timor-Leste Independente (Revolutionary Front of Independent East Timor), started as ASDT (the pro-independence Association of Timorese Social Democrats, formed in 1974); changed name in September 1974; after civil war with Uniao Democratica Timorense (UDT, Timorese Democratic Union), it declared the independence of the Democratic Republic of East Timor on 28 November 1975 on the verge of Indonesian invasion.

GNR Guarda Nacional Republicana (National Republican Guard), Portuguese paramilitary police unit.

INTERFET Australian-led intervention force, 1999-2000

Page 31: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 26

IISS International Institute for Strategic Studies

IDP Internally displaced persons

IMET U.S. State Department’s International Military Education and Training program

ISF Australian-led International Stabilisation Force

JMAC UN’s Joint Mission Analysis Centre

JSMP Judicial System Monitoring Program

loromonu Individuals from the western part of Timor-Leste

lorosae Individuals from the eastern part of Timor-Leste, roughly from Baucau eastward

OECD DAC Development Assistance Committee of the Organisation for Economic Cooperation and Development

OHCHR Office of the High Commissioner for Human Rights

PD Partido Democrático (Democratic Party), member of the AMP

PLA Chinese People’s Liberation Army

PNTL Policia Nacional de Timor-Leste (Timor-Leste National Police)

Policia Nationalista An internal group within the police, formed in 2004 by 80 officers mostly from the east that claimed discrimination and publicly criticised the institution.

RRR UN/PNTL Reform, Restructuring and Rebuilding plan

SNSE Servico Nacional de Seguranca do Estado (National state security service), a Timorese intelligence agency.

SSR Security sector reform

SSSU UNMIT’s Security Sector Support Unit

TNI Tentara Nasional Indonesia (Indonesian military)

UIR Unidade Intervenção Rápida (Rapid Response Unit), special riot control unit of Timor-Leste police

UPF Unidade de Patrulhamento de Fronteira (Border Patrol Unit)

URP Unidade Reserva da Polícia (Police Reserve Unit)

UNAMET United Nations Mission to East Timor, June to October 1999

UNDP United Nations Development Programme

UNMISET United Nations Mission of Support in East Timor, May 2002 to May 2005

UNMIT United Nations Integrated Mission in Timor-Leste, established August 2006; mandate extended to 26 February 2008 by Resolution 1745 in February 2007.

UNOTIL United Nations Office in Timor-Leste, May 2005 to August 2006.

UNPol United Nations Police

UNTAET United Nations Transitional Administration in East Timor, October 1999 to May 2002

Page 32: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 27

APPENDIX C

ABOUT THE INTERNATIONAL CRISIS GROUP

The International Crisis Group (Crisis Group) is an independent, non-profit, non-governmental organisation, with some 145 staff members on five continents, working through field-based analysis and high-level advocacy to prevent and resolve deadly conflict.

Crisis Group’s approach is grounded in field research. Teams of political analysts are located within or close by countries at risk of outbreak, escalation or recurrence of violent conflict. Based on information and assessments from the field, it produces analytical reports containing practical recommendations targeted at key international decision-takers. Crisis Group also publishes CrisisWatch, a twelve-page monthly bulletin, providing a succinct regular update on the state of play in all the most significant situations of conflict or potential conflict around the world.

Crisis Group’s reports and briefing papers are distributed widely by email and printed copy to officials in foreign ministries and international organisations and made available simultaneously on the website, www.crisisgroup.org. Crisis Group works closely with governments and those who influence them, including the media, to highlight its crisis analyses and to generate support for its policy prescriptions.

The Crisis Group Board – which includes prominent figures from the fields of politics, diplomacy, business and the media – is directly involved in helping to bring the reports and recommendations to the attention of senior policy-makers around the world. Crisis Group is co-chaired by the former European Commissioner for External Relations Christopher Patten and former U.S. Ambassador Thomas Pickering. Its President and Chief Executive since January 2000 has been former Australian Foreign Minister Gareth Evans.

Crisis Group’s international headquarters are in Brussels, with advocacy offices in Washington DC (where it is based as a legal entity), New York, London and Moscow. The organisation currently operates twelve regional offices (in Amman, Bishkek, Bogotá, Cairo, Dakar, Islamabad, Istanbul, Jakarta, Nairobi, Pristina, Seoul and Tbilisi) and has local field representation in sixteen additional locations (Abuja, Baku, Beirut, Belgrade, Colombo, Damascus, Dili, Dushanbe, Jerusalem, Kabul, Kampala, Kathmandu, Kinshasa, Port-au-Prince, Pretoria and Yerevan). Crisis Group currently covers some 60 areas of actual or potential conflict across four continents. In Africa, this includes

Burundi, Central African Republic, Chad, Côte d’Ivoire, Democratic Republic of the Congo, Eritrea, Ethiopia, Guinea, Liberia, Rwanda, Sierra Leone, Somalia, Sudan, Uganda, Western Sahara and Zimbabwe; in Asia, Afghanistan, Bangladesh, Indonesia, Kashmir, Kazakhstan, Kyrgyzstan, Myanmar/Burma, Nepal, North Korea, Pakistan, Phillipines, Sri Lanka, Tajikistan, Thailand, Timor-Leste, Turkmenistan and Uzbekistan; in Europe, Armenia, Azerbaijan, Bosnia and Herzegovina, Cyprus, Georgia, Kosovo and Serbia; in the Middle East, the whole region from North Africa to Iran; and in Latin America, Colombia, the rest of the Andean region and Haiti.

Crisis Group raises funds from governments, charitable foundations, companies and individual donors. The following governmental departments and agencies currently provide funding: Australian Department of Foreign Affairs and Trade, Australian Agency for International Development, Austrian Federal Ministry of Foreign Affairs, Belgian Ministry of Foreign Affairs, Foreign Affairs and International Trade Canada, Canadian International Development Agency, Czech Ministry of Foreign Affairs, Dutch Ministry of Foreign Affairs, Finnish Ministry of Foreign Affairs, French Ministry of Foreign Affairs, German Foreign Office, Irish Department of Foreign Affairs, Principality of Liechtenstein Ministry of Foreign Affairs, Luxembourg Ministry of Foreign Affairs, New Zealand Agency for International Development, Royal Danish Ministry of Foreign Affairs, Royal Norwegian Ministry of Foreign Affairs, Swedish Ministry for Foreign Affairs, Swiss Federal Department of Foreign Affairs, Turkish Ministry of Foreign affairs, United Kingdom Foreign and Commonwealth Office, United Kingdom Department for International Development, Economic and Social Research Council UK, U.S. Agency for International Development.

Foundation and private sector donors include Carnegie Corporation of New York, Carso Foundation, Fundación DARA Internacional, Iara Lee and George Gund III Foundation, William & Flora Hewlett Foundation, Hunt Alternatives Fund, Kimsey Foundation, Korea Foundation, John D. & Catherine T. MacArthur Foundation, Charles Stewart Mott Foundation, Open Society Institute, Pierre and Pamela Omidyar Fund, Victor Pinchuk Foundation, Ploughshares Fund, Provictimis Foundation, Radcliffe Foundation, Sigrid Rausing Trust and VIVA Trust.

January 2008

Further information about Crisis Group can be obtained from our website: www.crisisgroup.org

Page 33: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 28

APPENDIX D

INTERNATIONAL CRISIS GROUP REPORTS AND BRIEFINGS ON ASIA SINCE 2005

CENTRAL ASIA

The Curse of Cotton: Central Asia’s Destructive Monoculture, Asia Report N°93, 28 February 2005 (also available in Russian) Kyrgyzstan: After the Revolution, Asia Report N°97, 4 May 2005 (also available in Russian) Uzbekistan: The Andijon Uprising, Asia Briefing N°38, 25 May 2005 (also available in Russian) Kyrgyzstan: A Faltering State, Asia Report N°109, 16 December 2005 (also available in Russian) Uzbekistan: In for the Long Haul, Asia Briefing N°45, 16 February 2006 (also available in Russian) Central Asia: What Role for the European Union?, Asia Report N°113, 10 April 2006 Kyrgyzstan’s Prison System Nightmare, Asia Report N°118, 16 August 2006 (also available in Russian) Uzbekistan: Europe’s Sanctions Matter, Asia Briefing N°54, 6 November 2006 Kyrgyzstan on the Edge, Asia Briefing N°55, 9 November 2006 (also available in Russian) Turkmenistan after Niyazov, Asia Briefing N°60, 12 February 2007 Central Asia’s Energy Risks, Asia Report N°133, 24 May 2007 (also available in Russian) Uzbekistan: Stagnation and Uncertainty, Asia Briefing N°67, 22 August 2007

NORTH EAST ASIA

North Korea: Can the Iron Fist Accept the Invisible Hand?, Asia Report N°96, 25 April 2005 (also available in Korean and Russian) Japan and North Korea: Bones of Contention, Asia Report Nº100, 27 June 2005 (also available in Korean) China and Taiwan: Uneasy Détente, Asia Briefing N°42, 21 September 2005 North East Asia’s Undercurrents of Conflict, Asia Report N°108, 15 December 2005 (also available in Korean and Russian) China and North Korea: Comrades Forever?, Asia Report N°112, 1 February 2006 (also available in Korean) After North Korea’s Missile Launch: Are the Nuclear Talks Dead?, Asia Briefing N°52, 9 August 2006 (also available in Korean and Russian) Perilous Journeys: The Plight of North Koreans in China and Beyond, Asia Report N°122, 26 October 2006 (also available in Korean and Russian) North Korea’s Nuclear Test: The Fallout, Asia Briefing N°56, 13 November 2006 (also available in Korean and Russian) After the North Korean Nuclear Breakthrough: Compliance or Confrontation?, Asia Briefing N°62, 30 April 2007 (also available in Korean and Russian) North Korea-Russia Relations: A Strained Friendship, Asia Briefing N°71, 4 December 2007

South Korea’s Election: What to Expect from President Lee, Asia Briefing N°73, 21 December 2007

SOUTH ASIA

Nepal’s Royal Coup: Making a Bad Situation Worse, Asia Report N°91, 9 February 2005 Afghanistan: Getting Disarmament Back on Track, Asia Briefing N°35, 23 February 2005 Nepal: Responding to the Royal Coup, Asia Briefing N°35, 24 February 2005 Nepal: Dealing with a Human Rights Crisis, Asia Report N°94, 24 March 2005 The State of Sectarianism in Pakistan, Asia Report N°95, 18 April 2005 Political Parties in Afghanistan, Asia Briefing N°39, 2 June 2005 Towards a Lasting Peace in Nepal: The Constitutional Issues, Asia Report N°99, 15 June 2005 Afghanistan Elections: Endgame or New Beginning?, Asia Report N°101, 21 July 2005 Nepal: Beyond Royal Rule, Asia Briefing N°41, 15 September 2005 Authoritarianism and Political Party Reform in Pakistan¸ Asia Report N°102, 28 September 2005 Nepal’s Maoists: Their Aims, Structure and Strategy, Asia Report N°104, 27 October 2005 Pakistan’s Local Polls: Shoring Up Military Rule, Asia Briefing N°43, 22 November 2005 Nepal’s New Alliance: The Mainstream Parties and the Maoists, Asia Report 106, 28 November 2005 Rebuilding the Afghan State: The European Union’s Role, Asia Report N°107, 30 November 2005 Nepal: Electing Chaos, Asia Report N°111, 31 January 2006 Pakistan: Political Impact of the Earthquake, Asia Briefing N°46, 15 March 2006 Nepal’s Crisis: Mobilising International Influence, Asia Briefing N°49, 19 April 2006 Nepal: From People Power to Peace?, Asia Report N°115, 10 May 2006 Afghanistan’s New Legislature: Making Democracy Work, Asia Report N°116, 15 May 2006 India, Pakistan and Kashmir: Stabilising a Cold Peace, Asia Briefing N°51, 15 June 2006 Pakistan: the Worsening Conflict in Balochistan, Asia Report N°119, 14 September 2006 Bangladesh Today, Asia Report N°121, 23 October 2006 Countering Afghanistan’s Insurgency: No Quick Fixes, Asia Report N°123, 2 November 2006 Sri Lanka: The Failure of the Peace Process, Asia Report N°124, 28 November 2006 Pakistan’s Tribal Areas: Appeasing the Militants, Asia Report N°125, 11 December 2006

Page 34: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 29

Nepal’s Peace Agreement: Making it Work, Asia Report Nº126, 15 December 2006 Afghanistan’s Endangered Compact, Asia Briefing Nº59, 29 January 2007 Nepal’s Constitutional Process, Asia Report N°128, 26 February 2007 Pakistan: Karachi’s Madrasas and Violent Extremism, Asia Report N°130, 29 March 2007 Discord in Pakistan’s Northern Areas, Asia Report N°131, 2 April 2007 Nepal's Maoists: Purists or Pragmatists?, Asia Report N°132, 18 May 2007 Sri Lanka’s Muslims: Caught in the Crossfire, Asia Report N°134, 29 May 2007 Sri Lanka’s Human Rights Crisis, Asia Report N°135, 14 June 2007 Nepal’s Troubled Tarai Region, Asia Report N°136, 9 July 2007 Elections, Democracy and Stability in Pakistan, Asia Report N°137, 31 July 2007 Reforming Afghanistan’s Police, Asia Report N°138, 30 August 2007 Nepal’s Fragile Peace Process, Asia Briefing N°68, 28 September 2007 Pakistan: The Forgotten Conflict in Balochistan, Asia Briefing N°69, 22 October 2007 Sri Lanka: Sinhala Nationalism and the Elusive Southern Consensus, Asia Report N°141, 7 November 2007 Winding Back Martial Law in Pakistan, Asia Briefing N°70, 12 November 2007 Nepal: Peace Postponed, Asia Briefing N°72, 18 December 2007 After Bhutto's Murder: A Way Forward for Pakistan, Asia Briefing N°74, 2 January 2008

SOUTH EAST ASIA

Recycling Militants in Indonesia: Darul Islam and the Australian Embassy Bombing, Asia Report N°92, 22 February 2005 (also available in Indonesian) Decentralisation and Conflict in Indonesia: The Mamasa Case, Asia Briefing N°37, 3 May 2005 Southern Thailand: Insurgency, Not Jihad, Asia Report N°98, 18 May 2005 (also available in Thai) Aceh: A New Chance for Peace, Asia Briefing N°40, 15 August 2005 Weakening Indonesia’s Mujahidin Networks: Lessons from Maluku and Poso, Asia Report N°103, 13 October 2005 (also available in Indonesian) Thailand’s Emergency Decree: No Solution, Asia Report N°105, 18 November 2005 (also available in Thai) Aceh: So far, So Good, Asia Update Briefing N°44, 13 December 2005 (also available in Indonesian) Philippines Terrorism: The Role of Militant Islamic Converts, Asia Report Nº110, 19 December 2005 Papua: The Dangers of Shutting Down Dialogue, Asia Briefing N°47, 23 March 2006 (also available in Indonesian) Aceh: Now for the Hard Part, Asia Briefing N°48, 29 March 2006 Managing Tensions on the Timor-Leste/Indonesia Border, Asia Briefing N°50, 4 May 2006

Terrorism in Indonesia: Noordin’s Networks, Asia Report N°114, 5 May 2006 (also available in Indonesian) Islamic Law and Criminal Justice in Aceh, Asia Report N°117, 31 July 2006 (also available in Indonesian) Papua: Answers to Frequently Asked Questions, Asia Briefing N°53, 5 September 2006 Resolving Timor-Leste’s Crisis, Asia Report N°120, 10 October 2006 (also available in Indonesian) Aceh’s Local Elections: The Role of the Free Aceh Movement (GAM), Asia Briefing N°57, 29 November 2006 Myanmar: New Threats to Humanitarian Aid, Asia Briefing N°58, 8 December 2006 Jihadism in Indonesia: Poso on the Edge, Asia Report N°127, 24 January 2007 Southern Thailand: The Impact of the Coup, Asia Report N°129, 15 March 2007 (also available in Thai) Indonesia: How GAM Won in Aceh , Asia Briefing N°61, 22 March 2007 Indonesia: Jemaah Islamiyah’s Current Status, Asia Briefing N°63, 3 May 2007 Indonesia: Decentralisation and Local Power Struggles in Maluku, Asia Briefing N°64, 22 May 2007 Timor-Leste’s Parliamentary Elections, Asia Briefing N°65, 12 June 2007 Indonesia’s Papua: A Local Conflict Perspective, Asia Briefing N°66, 19 July 2007 Aceh: Post-Conflict Complications, Asia Report. N°139, 4 October 2007 Southern Thailand: The Problem with Paramilitaries, Asia Report N°140, 23 October 2007 “Deradicalisation” and Indonesian Prisons, Asia Report N°142, 19 November 2007

OTHER REPORTS AND BRIEFINGS

For Crisis Group reports and briefing papers on: • Africa • Asia • Europe • Latin America and Caribbean • Middle East and North Africa • Thematic Issues • CrisisWatch

please visit our website www.crisisgroup.org

Page 35: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 30

APPENDIX E

INTERNATIONAL CRISIS GROUP BOARD OF TRUSTEES

Co-Chairs Christopher Patten Former European Commissioner for External Relations, Governor of Hong Kong and UK Cabinet Minister; Chancellor of Oxford University

Thomas Pickering Former U.S. Ambassador to the UN, Russia, India, Israel, Jordan, El Salvador and Nigeria

President & CEO Gareth Evans Former Foreign Minister of Australia

Executive Committee Morton Abramowitz Former U.S. Assistant Secretary of State and Ambassador to Turkey

Cheryl Carolus Former South African High Commissioner to the UK and Secretary General of the ANC

Maria Livanos Cattaui* Former Secretary-General, International Chamber of Commerce

Yoichi Funabashi Editor-in-Chief & Columnist, The Asahi Shimbun, Japan

Frank Giustra Chairman, Endeavour Financial, Canada

Stephen Solarz Former U.S. Congressman

George Soros Chairman, Open Society Institute

Pär Stenbäck Former Foreign Minister of Finland *Vice-Chair

Adnan Abu-Odeh Former Political Adviser to King Abdullah II and to King Hussein and Jordan Permanent Representative to the UN

Kenneth Adelman Former U.S. Ambassador and Director of the Arms Control and Disarmament Agency

Ersin Arioglu Member of Parliament, Turkey; Chairman Emeritus, Yapi Merkezi Group

Shlomo Ben-Ami Former Foreign Minister of Israel

Lakhdar Brahimi Former Special Adviser to the UN Secretary-General and Algerian Foreign Minister

Zbigniew Brzezinski Former U.S. National Security Advisor to the President

Kim Campbell Former Prime Minister of Canada Naresh Chandra Former Indian Cabinet Secretary and Ambassador of India to the U.S. Joaquim Alberto Chissano Former President of Mozambique Victor Chu Chairman, First Eastern Investment Group, Hong Kong Wesley Clark Former NATO Supreme Allied Commander, Europe Pat Cox Former President of European Parliament Uffe Ellemann-Jensen Former Foreign Minister of Denmark Mark Eyskens Former Prime Minister of Belgium Joschka Fischer Former Foreign Minister of Germany Leslie H. Gelb President Emeritus of Council on Foreign Relations, U.S. Carla Hills Former Secretary of Housing and U.S. Trade Representative Lena Hjelm-Wallén Former Deputy Prime Minister and Foreign Affairs Minister, Sweden Swanee Hunt Chair, The Initiative for Inclusive Security; President, Hunt Alternatives Fund; former Ambassador U.S. to Austria Anwar Ibrahim Former Deputy Prime Minister of Malaysia Asma Jahangir UN Special Rapporteur on the Freedom of Religion or Belief; Chairperson, Human Rights Commission of Pakistan Nancy Kassebaum Baker Former U.S. Senator James V. Kimsey Founder and Chairman Emeritus of America Online, Inc. (AOL) Wim Kok Former Prime Minister of Netherlands Ricardo Lagos Former President of Chile; President, Club of Madrid Joanne Leedom-Ackerman Novelist and journalist, U.S. Ayo Obe Chair of Steering Committee of World Movement for Democracy, Nigeria Christine Ockrent Journalist and author, France

Page 36: 143 Timor-Leste-Security Sector Reform-TETUM FINISHED VERSION

Timor-Leste: Security Sector Reform Crisis Group Asia Report N°143, 17 January 2008 Page 31

Victor Pinchuk Founder of Interpipe Scientific and Industrial Production Group Samantha Power Author and Professor, Kennedy School of Government, Harvard University

Fidel V. Ramos Former President of Philippines

Ghassan Salamé Former Minister, Lebanon; Professor of International Relations, Paris

Douglas Schoen Founding Partner of Penn, Schoen & Berland Associates, U.S.

Thorvald Stoltenberg Former Foreign Minister of Norway

Ernesto Zedillo Former President of Mexico; Director, Yale Center for the Study of Globalization

PRESIDENT’S COUNCIL Crisis Group's President’s Council is a distinguished group of major individual and corporate donors providing essential support, time and expertise to Crisis Group in delivering its core mission.

Canaccord Adams Limited

Bob Cross Frank E. Holmes

Ford Nicholson Ian Telfer

Neil Woodyer Don Xia

INTERNATIONAL ADVISORY COUNCIL Crisis Group’s International Advisory Council comprises significant individual and corporate donors who contribute their advice and experience to Crisis Group on a regular basis.

Rita E. Hauser (Co-Chair)

Elliott F. Kulick (Co-Chair)

Marc Abramowitz Anglo American PLC APCO Worldwide Inc. Ed Bachrach Patrick E. Benzie Stanley M. Bergman and Edward J. Bergman BHP Billiton Harry Bookey and Pamela Bass-Bookey John Chapman Chester

Chevron Citigroup Companhia Vale do Rio Doce Richard H. Cooper Credit Suisse Neil & Sandy DeFeo John Ehara Equinox Partners Frontier Strategy Group Konrad Fischer Seth Ginns Alan Griffiths Charlotte and Fred Hubbell

Iara Lee & George Gund III Foundation Sheikh Khaled Juffali George Kellner Amed Khan Shiv Vikram Khemka Scott J. Lawlor Statoil ASA McKinsey & Company Harriet Mouchly-Weiss Najib A. Mikati Donald Pels PT Newmont Pacific Nusantara (Mr. Robert Humberson) Michael L. Riordan

Tilleke & Gibbins Baron Guy Ullens de Schooten VIVATrust Stanley Weiss Westfield Group Yasuyo Yamazaki Yapi Merkezi Construction and Industry Inc. Shinji Yazaki Sunny Yoon

SENIOR ADVISERS Crisis Group’s Senior Advisers are former Board Members (not presently holding national government executive office) who maintain an association with Crisis Group, and whose advice and support are called on from time to time.

Martti Ahtisaari (Chairman Emeritus)

Diego Arria Paddy Ashdown Zainab Bangura Christoph Bertram Jorge Castañeda Alain Destexhe Marika Fahlen

Stanley Fischer Malcolm Fraser Bronislaw Geremek I.K. Gujral Max Jakobson Todung Mulya Lubis Allan J. MacEachen Barbara McDougall Matthew McHugh

George J. Mitchell (Chairman Emeritus)

Surin Pitsuwan Cyril Ramaphosa George Robertson Michel Rocard Volker Ruehe Mohamed Sahnoun Salim A. Salim

William Taylor Leo Tindemans Ed van Thijn Shirley Williams Grigory Yavlinski Uta Zapf