0

5

25

75

95

100

GOVOR / SPEECH Zagreb, godina XXIX (2012), broj 2

UDK 81'34(05)"540.6" CODEN GOVOEB ISSN 0352-7565

Izdava ODJEL ZA FONETIKU HRVATSKOGA FILOLOKOG DRUTVA

Urednitvo Vesna MILDNER, glavna urednica

Juraj BAKRAN Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Dana BOATMAN Johns Hopkins Hospital, Baltimore, SAD Almasa DEFTERDAREVI Filozofski fakultet, Sarajevo, Bosna i Hercegovina Mria GSY Maarska akademija znanosti, Budimpeta, Maarska William J. HARDCASTLE Queen Margaret College, Edinburgh, kotska Damir HORGA Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Patricia KEATING University of California Los Angeles, Los Angeles, SAD Diana KRULL Sveuilite u Stockholmu, Stockholm, vedska Nikolaj LAZI Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Marko LIKER Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Elenmari PLETIKOS OLOF Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Marija POZOJEVI TRIVANOVI Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Vesna POGAJ HADI Filozofski fakultet, Ljubljana, Slovenija Jn SABOL Filozofski fakultet, Koice, Slovaka Irena SAWICKA Filoloki fakultet, Torunj, Poljska Gordana VAROANEC-KARI Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Jelena VLAI DUI Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska Tajnik: Marko LIKER Izvrna tajnica: Ana VIDOVI

Lektorica: Ana VIDOVI Korektorica: Marica IVKO Design ovitka: Zlatko IMUNOVI

Grafiko ureenje i prijelom Jordan BIANI, Odsjek za fonetiku, Filozofski fakultet, Zagreb

Prilozi objavljeni u Govoru referiraju se u sljedeim sekundarnim izvorima: Arts and Humanities Citation Index, BL Bibliographie Linguistique, INIST-CNRS Institut de lInformation Scientifique et Technique, Journal Citation Reports/Social Sciences Edition, Linguistics Abstracts, LLBA Linguistics and Language Behavior Abstracts, MLA Bibliography, Social Sciences Citation Index, Social Scisearch.

Adresa urednitva Filozofski fakultet, Odsjek za fonetiku, I. Luia 3, 10 000 Zagreb, Hrvatska

Telefoni: 385 (0)1 612 00 97, 385 (0)1 612 00 96, 385 (0)1 612 02 89 Telefaks: 385 (0)1 612 00 96, e-mail: govor@ffzg.hr

Ovaj je broj tiskan uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Tisak: Tiskara "Rotim i Market", Lukavec

SADRAJ / CONTENTS Maja LAKU, Vlasta ERDELJAC Uspjeh u nastavnim predmetima hrvatskome jeziku i matematici kod uenika s disleksijom The Croatian language and mathematics performance in students with dyslexia.............97 Arnalda DOBRI Lateralizacija jezinih funkcija u odraslih viejezinih govornika mjerena dihotikim sluanjem / Lateralization of language functions in adult multilingual speakers measured by dichotic listening........................................................................................................121 Gabrijela KIIEK Stavovi prema gradskim varijetetima hrvatskoga jezika Attitudes toward urban varieties of the Croatian language.............................................149 Danijel ROMANI, Marko LIKER Ultrazvuk u istraivanju fiziologije proizvodnje govora Ultrasonic research into the physiology of speech production .......................................169 Iva PAVI Prikaz knjige Douglasa Couplanda Marshall McLuhan: Nemate vi pojma o mojemu djelu!.. 187 Upute autorima ...............................................................................................................193 Information for authors...................................................................................................195

GOVOR XXIX (2012), 2 97

Izvorni znanstveni rad

Maja Laku Djeji vrti "Kustoija", Zagreb

Hrvatska

Vlasta Erdeljac Filozofski fakultet, Zagreb

Hrvatska

USPJEH U NASTAVNIM PREDMETIMA HRVATSKOME JEZIKU I MATEMATICI KOD UENIKA S DISLEKSIJOM

SAETAK

Disleksija je jedna od nekoliko specifinih smetnji u uenju, vezana uz itanje i pisanje. Oituje se u vidu raznovrsnih problema jezine upotrebe, esto ukljuujui, uz probleme itanja, i ozbiljne probleme u stjecanju vjetine pisanja, razumijevanju uputa i zadataka postavljenih rijeima, ali i uz tekoe perceptivnog, jezinog i pojmovnog razvoja. Do tih problema najvjerojatnije dolazi zbog poremeaja jezinoga procesiranja, prije svega na razini fonemske diskriminacije.

U mnogim primjerima djeca s disleksijom imaju dobre matematike sposobnosti i dobar potencijal za razumijevanje matematikih koncepata, no zbog nedostatne razvijenosti odreenih mentalnih funkcija dolazi do poremeaja u procesima razumijevanja i pamenja numerikih simbola iskazanih rijeima. Kako matematiki zadaci podrazumijevaju razumijevanje uputa i zadataka postavljenih rijeima, pretpostavlja se da e disleksija imati utjecaj i na uspjeh uenika u matematici, kako zbog slabog poznavanja matematikog rjenika, tako i zbog manje uestalosti rijei koje se pojavljuju kao matematiki termini (Paul i sur., 2006; Posokhova, 2009). U ovom su radu prikazani rezultati istraivanja provedenog na 22 ispitanika ciljane i 22 ispitanika kontrolne skupine kako bi se utvrdili problemi u usvajanju gradiva iz hrvatskog jezika i matematike kod djece s disleksijom, te da bi se usporedbom njihova uspjeha u testovima znanja iz tih dvaju nastavnih predmeta s rezultatima kontrolne skupine provjerilo postoji li (i u emu je) razlika u uspjenosti rjeavanja zadataka unutar ciljane skupine s obzirom na spol.

M. Laku, V. Erdeljac: Uspjeh u nastavi kod uenika s disleksijom 97-119 98

U svrhu provedbe ovoga istraivanja sastavljeni su ispitni materijali u skladu s nastavnim programom i gradivom za hrvatski jezik i matematiku u 3. razredu osnovne kole.

Dobiveni rezultati pokazali su statistiki znaajne razlike izmeu ciljane i kontrolne skupine uenika, kako s obzirom na vrstu nastavnog gradiva, tako i s obzirom na spol ispitanika.

Kljune rijei: disleksija, hrvatski jezik, matematika, jezino razumijevanje

GOVOR XXIX (2012), 2 99

UVOD itanje je jedna od onih aktivnosti koje dodiruju sve aspekte ivota.

Iako je govorna komunikacija putem medija najzastupljeniji oblik prenoenja informacija, pisani je tekst ipak najpristupanije sredstvo stjecanja znanja. itanje kao oblik ljudske komunikacije podruje je jezine upotrebe, a razvoj vjetine itanja zahtijeva svjesno ulaganje truda i uvjebavanje. Zadaa itanja je da se iz vizualnog oblika izvede znaenje, no da bi se ta zadaa obavila, ulazne perceptivne (vizualne) informacije moraju u mentalnome leksikonu aktivirati pohranjeno znanje o rijeima koje prikazuju (Erdeljac, 2009). Za razliku od govora, pisani tekst prua priliku naknadnog vraanja i provjere ve proitanog, to naravno ima veoma vanu ulogu u uenju novih sadraja. itanje predstavlja kompleksnu i vanu vjetinu suvremenog ivota te je jedna od osnovnih pretpostavki za kolovanje i cjelokupno uenje. Gephart (Staiger, 1973:15, prema Hadiselimovi, 1984) itanje definira kao interakciju kojom znaenje, koje je autor kodirao u vizualne znakove, postaje znaenje u itaoevu umu, a ta interakcija uvijek obuhvaa tri aspekta: 1) materijal koji se ita; 2) iskustvo koje italac posjeduje i 3) fizioloke i intelektualne aktivnosti itaoca.

U kognitivnom pristupu itanje se smatra sposobnou konstruiranja lingvistikog znaenja iz pisane reprezentacije jezika. Ta je sposobnost temeljena na dvjema jednako vanim kompetencijama lingvistikom razumijevanju (sposobnosti da se znaenje konstruira iz govorne reprezentacije jezika) i na dekodiranju (sposobnosti prepoznavanja pisane reprezentacije rijei (Koli-Vehovec, 1994, prema Erdeljac, 2009).

Goodman (1976, prema Vanca, 1997) itanje opisuje kao psiholingvistiku igru pogaanja, a ono ukljuuje interakciju izmeu miljenja i jezika. Uinkovito itanje ne proizlazi iz precizne percepcije i identifikacije svih elemenata, ve iz vjetine selekcioniranja nekoliko najproduktivnijih pravila neophodnih za stvaranje pretpostavki (o znaenju) koje su ispravne (Vanca, 1997). Furlan (1963, prema Erdeljac, 2009) itanje definira kao verbalno-simbolinu jezinu komunikaciju uz pomo pisanih znakova, koja podrazumijeva prevoenje pisanoga jezika u odgovarajui zvuni izraz.

Svi ljudi imaju odreene genetske temelje koji im omoguuju razvoj jezika. Meutim, ako doe do poremeaja tih temelja javljaju se tekoe u razumijevanju i usvajanju jezika. Djeca imaju snane mehanizme uenja, osobito za uenje specifinih svojstava jezika. Problemi s uporabom jezika postaju oitiji tek kada djeca poinju s uenjem itanja i pisanja. Djeca koja imaju tekoa s fonolokom obradom najee uspijevaju dovoljno kompenzirati te nedostatke do te mjere da nemaju problema s razumijevanjem svakodnevnog govora. U trenutku kada dijete mora svladati vjetinu itanja i pisanja potrebno je sustav govornih glasova izravno prevesti u sustav pisanih slova, to za dijete koje nije ovladalo glasovnim sustavom predstavlja teak i muan posao.

M. Laku, V. Erdeljac: Uspjeh u nastavi kod uenika s disleksijom 97-119 100

Mnoga djeca s disleksijom koja imaju tekoa s itanjem i pisanjem istodobno imaju potekoa i s glasovima i sa slovima (Gopnik i sur., 2003). Koli-Vehovec i Bajanski (2006) bavili su se tako ispitivanjem dobnih i spolnih razlika u razumijevanju, upotrebi strategija itanja i razumijevanju proitanog te u njihovoj meusobnoj povezanosti. To istraivanje dalo je uvid u razlike u razumijevanju proitanog s obzirom na razliku meu spolovima. Takoer, prethodna istraivanja Spreena i suradnika (1984, prema Mildner, 2003) pokazala su spolne razlike u jezinoj i prostornoj domeni kognitivnih sposobnosti, a istraivanje Bradshawa i Nettletona (1983, prema Mildner, 2003) kako djevojice dosljedno postiu bolje rezultate na verbalnim zadacima, a djeaci su bolji u testovima matematikog zakljuivanja.

No, i novija istraivanja Milesa i suradnika (2001, prema Simmons i Singleton, 2008) dokazala su da djeca s disleksijom u dobi od deset godina imaju slabi