10-dioba stanice

7/17/2019 10-Dioba stanice

http://slidepdf.com/reader/full/10-dioba-stanice 1/15

5/15/20

IOBA STANICE

Sve stanice višestaničnog organizma nastaju

diobama iz zigote odnosno zametka (embrija).

Kod odraslih organizama, stanice većine tkivadijele se kako bi se tkiva obnavljala. Zarastanje rane primjer je procesa u kojem stanična

.

I jednostanični organizmi ulaze u proces staničnediobe u cilju očuvanja vrste.



5/15/20

Tokom stanične diobe iz jedne ishodišne stanice(stanice majke) nastaju dvije nove stanice (stanicekćeri).

Prije početka same diobe u stanici majci mora doći doudvostručen a nasl edno materi ala odnosno,replikacije DNA .

Nakon toga stanica majka sadržava dvostrukukoličinu nasljednog materijala, pa se on moraproporcionalno podijeliti u dvije stanice kćeri.

v s an n organe s ru ure mora u se a o erudvostručiti i rasporediti kako bi dvije stanice kćeri

nastale diobom sadržavale odgovarajuću količinustaničnih organela i staničnih dijelova, slično stanicimajci čijom su diobom nastale.

Postoje razlike u procesu stanične diobe kodprokariota i eukariota

Prokarioti Proces stanične diobe kod većine prokariota zove se

.nespolnog razmožavanja podjelom ishodišne stanice majkeu dvije nove stanice kćeri od kojih svaka sadrži kopijugenskog materijala stanice majke.

Nasljedna informacija prokariota pohranjena jenajčešće u obliku kružne molekule DNA (nukleoid)koja nije obavijena membranom u zasebni organel,

ao o eu ar o a u pro ar o s o s an c n suprisutni organeli). Postoji samo jedna kopija nasljednog materijala

kojem je za replikaciju dovoljno jedno ishodištereplikacije .



5/15/20

Eukarioti

Stanice jednostaničnih ivišestaničnih eukariotaimaju složeniju građu,pa tako i složeniji

.

Dioba, odnosnomitotička faza, dio jeprocesa ukupnogstaničnog ciklusa,slijeda staničnihdogađaja kojirezultiraju diobomstanice, i ne događa seizdvojeno od njega.

Diobom postojećih stanica nastaju nove stanice u

U organizmu koji raste stanice se najintenzivnijemnože, pa se tako povećava ukupna masa tijela

Diobom stanica nadoknađuju se istrošene stanice uodraslom organizmu

Postoji nekoliko vrsta diobe stanice Mitoza Mejoza

Amitoza Endomitoza



5/15/20

Stanični ciklus je život stanice između dvije diobe, pri čemu

je jedna dioba uključena u ciklus.

Promjene jezgre i citoplazme vidljive su pod mikroskopom, dok

se replikacija DNA i cijepanje kromosoma ne mogu se vidjeti

pod mikroskopom, a odvijaju se prije početka profaze u fazi

prividnog mirovanja, interfaza.

Prema tome stanični ciklus se sastoji od dvije faze – interfaze ifaze diobe.

Interfaza obuhvata period u toku koga se stanica priprema za

diobu. Pr ije diobe stanica mora da udvostruči svoju masu, da bi sve

svoje dijelove podjednako podijelila između k ćerki-stanica.

Interfaza [lat. inter = između] je period između dvije diobe.

Ona je najduža faza u životu stanice zato što se za vr ijeme te

.

Dijeli se na tri faze –

Postmitotička [G1],

Sintetička [S], Postintetička [G2].



5/15/20

U ključnoj, S fazi, obavlja se replikacija DNA kojom se

dva potpuno identična molekula DN A].

Tako stanica u G2 fazi ima duplo veću količinu DN Anego u G1 fazi.

U interfazi se kao najznačajniji proces, pored replikacije,

vrši i rast ćelije. Da bi ćelija ušla u diobu ona prvo mora

da poraste i da duplira količinu DN A.

MITOZA

grčki; mitos –nit

Udvostručenje nasljedne osnove, koja se podjednakoraspoređuje u obe nove stanice.

Pri tome dolazi do uzdužnog cijepanja svakogkromosoma na dvije jednake polovine (kromatide).

Do spiralizacije kromosoma (koji postaju vidljivi pod

mikroskopom kao nitaste ili štapičaste tvorbe).



5/15/20

MITOZA

K ćerke ćelije dobijaju međusobno jednak broj hromozoma

,

jednak broj hromozoma kao majka-ćelija [2n] od koje su

nastale.

Odvija se u četiri faze Profaza e a aza Anafaza Telofaza

Tokom mitoze odvijaju se dva procesa –. . ,

kinesis – kretanje)2. podjela citoplazme (citokineza)

Stanični ciklus ima različito vr ijeme trajanja kod

različitih stanica [kod bakterija najčešće traje 20 min, a

- .



5/15/20

PROFAZA

Kromosomi se spiraliziraju i kondenzuju pa.

Centrosom se podjeli i oko njega se javljajumikrotubuli u obliku sfere.

Centrosomi se razmiču tako dugo dok ne dospijuna suprotne polove stanice.

Nukleol i jezgrina ovojnica isčezavaju, pakromosomi leže slobodno u citoplazmi.

METAFAZA

Kromosomi se pravilno rasporede u sredini.

vezan s obje strane teznim nitima.

Oba centrosoma zajedno s teznim nitima ikromosomima čine diobeno ili mitotičko vreteno.

Pri kraju metafaze se vidi da je svaki hromosomuzdužno pocjepan na dvije jednake poovice(kromatide), pa je prema tome ukupan brojkromosoma udvostručen.



5/15/20

ANAFAZA

stanice i postaju kromosomi novih stanica

U ekvatorijalnoj ravni na površini stanice se javlja plitka brazda kao znak da je počela diobacitoplazme.

TELOFAZA

Kromosomi se opet despiraliziraju pa više nisu.

Javlja se nukleol i jezgrina ovojnica. Citoplazma se potpuno podijeli pa tako konačno

nastaju dvije nove stanice.

Svaka nova stanica ima jednak broj kromosoma i

jednake gene kao i stanica od koje su nastale. Citoplazmatske organele i paraplazmatske tvari

rasporede se u nove stanice prema svomepoložaju u stanici koja se dijeli.



5/15/20

Svaka somatska stanica u čovječijem tijelu ima46 kromosoma ili 23 para homolognihkromosoma (diploidni broj, 2n) i to 44 autosoma i2 heterosoma (spolni kromosomi X i Y).

Povećan ili smanjen broj kromosoma može bitipovezan sa teškim anomalijama u organizmu.

Sve četiri faze mitoze čini tzv. mitotički ciklus.

Trajanje jednog ciklusa može u različitimuslovima biti različito, (od ½ sata – 3 sata).

Najduže traje profaza i telofaza, dok je anafazanajkraća. Novonastale stanice se mogu dijelititek nakon najmanje 10 sati.

U malignim tumorima, česte su atipične mitoze. Sljepljivanje i nejednaka podjela kromosoma

(asimetična mitoza), ili grupisanje kromosoma oko triili više polova (pluripolarna mitoza).



5/15/20

MEJOZA

Organizmi koji se spolno razmnožavaju stvaraju spolnestanice – gamete.

Gamete (spermiji i jajna stanica) imaju polovičan(haploidan) broj kromosoma (n).

Oplodnjom jajne stanice nastaje zigota koja jediploidna (2n) tj. ima dvostruku kromosomsku

garn uru.

Broj kromosoma neke vrste je stalan.

Do smanjenja (redukcije) broja kromosoma dolazitokom mejoze.

gena. Zahvaljujući spolnom razmnožavanjupotomci su različiti od roditelja.

Mejoza omogućava konstantnost brojakromosoma svake vrste i osigurava genetičku

razno os var a nos organ zama s e vrs e.



5/15/20

MEJOZA

kromosoma u novonastalim stanicama reducirana polovinu u odnosu na stanicu majku -redukcijska dioba.

Grčki meiosis – smanjenje

Redukcijska dioba koja se odvija tokomsazrijevanja spolnih stanica. Odvija se u dvije faze, prva i druga dioba.

Nakon prve diobe jezgra svake stanice kćeri naizgled ima polovicu broja homolognih kromosoma,ali je sadržaj još diploidan, a tek nakon drugediobe dolazi do polovičnog sastava i u pogleduDNA.

Životinje

Životinjski je organizam diploidan, a samo sugamete haploidne.



5/15/20

MITOZA

jedna dioba

MEJOZA

dvije diobe

produkti: dvijeidentične stanice

važna je za somatskestanice, tj. obnavljanje

produkti: četiri različitei haploidne stanice

važna je za razvojgameta

tkiva

važna je za biološkuraznolikost

AMITOZA

Grčki a – bez, mitos – nit

vidljivih promjena karakterističnih za mitozu. Ne javljaju se vidljivi kromosomi, a redovno

izostaje i podjela citoplazme. Kao rezultat amitoze često nastaju stanice sa

dvije ili više jezgara.

Javlja se u visoko diferenciranim stanicama(jetra, bubrezi) pa se smatra da je njena svrhaumnožavanje genetskog materijala stanice bezprekidanja njene specifične funkcije zbog diobestanice.



5/15/20

ENDOMITOZA

Grčki endon – unutar

Cjepanje kromosoma na kromatide bezprethodnog razdavajanja.

Kao rezultat nastaje četverostruki ili višestrukibroj kromosoma unutar nepodijenjene jezgre.

Ovakve stanice se nalaze u jetri

R AST STANICE

jedno od osnovnih svojstava žive stanice.

Stvarni rast predstavlja povećanje mase žive tvari ustanici biosintezom bjelančevina i ostalih sastojakastanice iz hemijski jednostavnih tvari npr.aminokiselna.

Nakon svake mitotičke diobe stanice novonastale

stanice rastu sve dok ne dosegnu veličinu svojstvenupojedinoj vrsti.



5/15/20

Rast pojedinih stanica može se zasnivati na

1. rast organa usljed povećanja broja stanicamitotičkom diobom – numerič ki rast ili hiperplazija

2. Rast usljed povećanja mase odnosno volumenapojedinih stanica bez povećanja njihovog broja – hipertrofija.

Obrnut proces hipertrofiji je atrofija – smanjenje organa ili tkiva usljed smanjenjavolumena pojedinih stanica.

PROPADANJE STANICE

Nadoknađivanje propalih stanica hiperplazijom – .

Sposobnost regeneracije imaju samo oni organiodraslog organizma u kojima su stanice zadržalesposobnost diobe.

obnavlja. Jedino se živčanim stanicama, skeletnim i srčanim

mišićnim vlaknima vijek trajanja poklapa satrajanjem života cijeloga organizma.



5/15/20

PROPADANJE STANICE

,nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Eritrociti žive 100-120 dana, epitelne stanice crijeva svega

2 dana.

Ovo fiziološko trošenje stanica nadoknađuje se

ukupan broj stanica u organizmu održava na stalnoj

razini.

10-dioba stanice

Documents