1. uvodkulturologija.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/strate... · web viewprojekt se bavi...

Strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje 2016.-2020.

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuOdjel za kulturologiju


Osijek, prosinac 2015.

1


SADRŽAJ

1. Uvod...................................................................................................................................................3

2. Svrha osnivanja i rada Odjela za kulturologiju....................................................................................3

3. Analiza znanstvenog potencijala i položaja u znanstvenom i poslovnom okruženju..........................6

3.1. Zaposlenici...................................................................................................................................6

3.2. Znanstveni radovi i znanstveni projekti.......................................................................................9

3.3. SWOT analiza.............................................................................................................................12

4. Strateški ciljevi vezani uz znanstveno-istraživačku djelatnost..........................................................13

5. Očekivani ishodi strateškog programa znanstvenih istraživanja.......................................................14

6. Znanstvene teme, program rada i ciljevi..........................................................................................16

7. Plan organizacijskog razvoja Odjela za kulturologiju........................................................................30

8. Pokazatelji uspješnosti.....................................................................................................................32

2


1. Uvod

Strategijom Odjela za kulturologiju 2013.-2018., odnosno Strateškim ciljem 1 i Zadatkom 1.1.

vezanim uz znanstveno-istraživačku djelatnost predviđeno je donošenje dokumenta o

znanstveno-istraživačkoj djelatnosti Odjela. Potaknuto ovom obvezom te primjedbama i

preporukama koje je Odjel dobio prilikom reakreditacije provedene od strane Agencije za

znanost i visoko obrazovanje, Vijeće Odjela na svojoj 5. sjednici održanoj u akademskoj

2014./2015. godini održanoj 21. travnja 2015. godine imenovalo je povjerenstvo za izradu

strategije u sastavu:

Doc. dr. sc. Željko Pavić, predsjednik

Doc. dr.sc. Lucija Ljubić, član

Doc. dr.sc. Vladimir Rismondo, član

Doc. dr.sc. Ivana Žužul, član

Doc. art. Anđelko Mrkonjić, član

Doc. dr. sc. Ivica Šola, član

Doc. dr.sc. Tihomir Živić, član

Doc. dr.sc. Ivana Bestvina Bukvić, član

Doc. dr.sc. Ivo Džinić, član

Povjerenstvo u ovome sastavu na zajedničkim sastancima i u koordinaciji s predsjednicima

katedri donijelo je prijedlog Strateškog programa znanstvenih istraživanja za razdoblje od

2016. do 2020. godine te ga je uputilo na raspravu i usvajanje na Vijeće Odjela za

kulturologiju. Vijeće Odjela ovaj je program usvojilo na sjednici (NAVESTI DATUM)

2. Svrha osnivanja i rada Odjela za kulturologiju

Misija Odjela za kulturologiju temelji se na sustavnom promicanju visokog obrazovanja

ustrojavanjem i izvođenjem sveučilišnog interdisciplinarnog studija kulturologije s različitim

studijskim smjerovima te na realizaciji znanstveno-istraživačkih projekata u okviru

3


znanstvenih područja (društvene i humanističke znanosti, interdisciplinarna područja

znanosti). Studijski program Odjela za kulturologiju zasniva se na

interdisciplinarnom pristupu proučavanju kulture koji čuva europsku humanističku

tradiciju i istodobno posebnosti vlastitog nacionalnog identiteta u užem regionalnom i

širem europskom kontekstu. Svrha je takvog metodološki pluralističkog programa

ukorijenjenog u nizu znanstvenih polja i znanstvenih grana u društvenim i

humanističkim znanostima te području umjetnosti razumijevanje kompleksnosti

fenomena kulture. Uz stjecanje teorijskih znanja u različitim analitičkim diskursima

(teorija medija, teorija informacijskih znanosti, teorija nacije, teorija obrazovanja,

kulturalna antropologija, kulturalni studiji, dekonstrukcija, novi historizam, rodne

studije, ekologija, postkolonijalni studiji, supkulturne teorije, marketing, menadžment i

dr.), studentima se na svim smjerovima posredstvom obveznih radionica (praktičnog

dijela nastave) koje se izvode izvan visokog učilišta omogućuje i stručno

osposobljavanje. Odjel obveznim radionicama afirmira suvremeni pristup izvođenju

nastave prilagođen potrebama studenata gdje se neposredno isprepleću teorijske

spoznaje s praksom u struci. Suradnjom s kulturnim institucijama i stručnjacima iz

prakse studenti stječu znanja i kompetencije u struci za koju se obrazuju (kazališta, galerije,

muzeji, državni arhiv, knjižnice – opće i specijalne, visoka učilišta, medijske kuće,

nakladničke tvrtke) te za djelatnosti vezane uz različite oblike javnog komuniciranja te

poslove organizacije i upravljanja u privatnom i javnom sektoru u području kulture.

Odjel za kulturologiju etablira se kao jedna od relevantnijih visokoobrazovnih

institucija u regiji, istočnoj Hrvatskoj, promoviranjem sljedećih vrijednosti u svojem radu:

pluralitet teorijskih ideja/kulturnih teorija

etička principijelnost/dosljednost

poštivanje razlika i drugog

akademska korektnost

odgovornost (i na razini pojedinca i na razini kolektiva)

otvorenost

inovativnost (posebice na razini modela učenja i komuniciranja)

4


Vizija Odjela za kulturologiju kao sveučilišnog odjela Sveučilišta J. J. Strossmayera u

Osijeku usmjerena je na strategije daljnjeg usavršavanja interdisciplinarnog modela

studija kulturologije promicanjem kvalitete visokoškolskog obrazovanja utemeljenog na

jasnim, kvalitetnim i provedivim ishodima učenja. Vizija je Odjela razvoj općih i stručnih

kompetencija studenata za kvalitetno sudjelovanje na tržištu rada te jačanje svijesti studenata

o važnosti socijalne participacije u lokalnoj zajednici, gradu Osijeku i cijeloj istočnoj

Hrvatskoj. Odjel će i u budućnosti kontinuirano povećavati mobilnost studenata i

slobodnu razmjenu znanja regionalnom i međunarodnom suradnjom. Istodobno, Odjel će

poticati uvođenje različitih programa stručnog usavršavanja u okviru koncepta

cjeloživotnog obrazovanja, stručno i postdoktorsko usavršavanje nastavnika te pokretanje

znanstveno-istraživačkih projekata (nacionalnih i međunarodnih) kako bi pridonio

obogaćivanju znanstveno-istraživačke baze i diseminaciji znanstvenih istraživanja na

osječkom Sveučilištu.

Preddiplomski i diplomski studiji kulturologije koji se izvode na Odjelu za kulturologiju

jedini su interdisciplinarni studiji koji se izvode na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u

Osijeku. Svrha njihovog osnivanja bila je ponuditi interdisciplinarno obrazovane pojedince

koji mogu raditi u širokom spektru zanimanja na području kulture, ali i drugim sektorima koji

traže stručnjake društveno-humanističkog profila. Iz ove svrhe proizlazi i koncepcija i ustroj

studija. S jedne strane, ovi studiji nude interdisciplinarnost i širinu znanja potrebnu za

pozicioniranje na promjenjivom postindustrijskom tržištu rada. S druge strane, specifične

kompetencije i vještine u programskim modulima (knjižničarstvo, medijska kulture i

kulturalni menadžment) osiguravaju konkurentnost na tržištu rada, i to posebice pri

zapošljavanju na poslovima organizacije i upravljanja u kulturnim ustanovama (kazalištima,

galerijama, muzejima), različitim vrstama knjižnica, medijskim kućama, marketinškim

agencijama, agencijama za odnose s javnošću, u državnim i javnim službama te u poslovima

vezanim za kulturni turizam.

Na znanstveno-istraživačkom području, temeljna je svrha postojanja Odjela proizvodnja

visokokvalitetnih znanstvenih radova koji će doprinositi povećanju fonda znanja kako

hrvatske, tako i europske te svjetske znanosti. Specifičnost je znanstveno-istraživačkog rada

Odjela za kulturologiju njegovanje interdisciplinarnog pristupa koji se očituje kroz

5


međusobnu suradnju znanstvenika različitih profila koji djeluju na Odjelu, ali i kroz suradnju

sa znanstvenicima s drugih sastavnica Sveučilišta J. J. Strossmayera i izvan njega. Stoga je,

kada je znanstveno-istraživački rad u pitanju, misija Odjela sudjelovati u otvaranju i razvoju

istraživačkih programa koji omogućuju razvoj fundamentalnog, primijenjenog i razvojnog

znanja koji se može postići jedino kroz interdisciplinarnost, odnosno sudjelovanje

znanstvenika različitih profila i pristupa.

Osim bavljenje temeljnim djelatnostima – visokim obrazovanjem i znanstvenoistraživačkim

radom – kroz suradnju s ostalim dionicima Odjel za kulturologiju nastoji biti aktivan sudionik

društvenog i kulturnog razvoja Grada Osijeka i regije. Kroz sklapanje partnerstava s lokalnim

dionicima, ponajprije s kulturnim institucijama te lokalnom upravom i samoupravom, Odjel je

usmjeren na realizaciju zajedničkih projekata na području kreativnih industrija, očuvanja

kulturne baštine, kulturnog turizma i drugim srodnim područjima. Misija je Odjela na taj

način doprinositi očuvanju kulturne memorije te lokalnom razvoju i zapošljavanju. Kroz

uspostavljanje međunarodne suradnje, razvoj interkulturnih kompetencija vlastitih studenata

te korištenje znanstvene ekspertize u otkrivanju i njegovanju lokalnih kulturalnih

specifičnosti, Odjel nastoji promovirati multikulturalnost kao empirijsku činjenicu i

multikulturalnost kao poželjnu vrijednost.

3. Analiza znanstvenog potencijala i položaja u znanstvenom i poslovnom okruženju

3.1. Zaposlenici

Na Odjelu za kulturologiju nastavu na dan 30.10.2015. nastavu izvodi 17 nastavnika, od toga

12 nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima (2 redovita profesora u trajnom zvanju, 1

izvanredni profesor, 9 docenata) te 5 nastavnika u nastavnim zvanjima (1 viši predavač

i 4 predavača). Osim njih, na Odjelu je zaposleno i 13 djelatnika u suradničkim zvanjima

(9 asistenata i 4 poslijedoktoranada) te 1 u stručnom zvanju stručnog suradnika.

Slijedom navedenog u nastavi sudjeluje ukupno 31 nastavnika i suradnika. Osim vlastitih

nastavnika, na Odjelu za kulturologiju u izvođenju nastave godišnje sudjeluje i dvadeset

6


vanjskih suradnika, nastavnika Sveučilišta J. J. Strossmayera, ali i drugih institucija izvan

Sveučilišta.

Tablica 1. Pregled broja nastavnika i suradnika na Odjelu za kulturologiju na dan 30.10.2015.

Redni broj Znanstveno-nastavna zvanja, nastavna,

suradnička i stručna zvanja

Broj nastavnika i

suradnika

I. Znanstveno-nastavna zvanja 12

1. Redoviti profesor u trajnom zvanju 2

2. Redoviti profesor 0

3. Izvanredni profesor 1

4. Docent 9

II. Nastavna zvanja 5

1. Viši predavač 1

2. Predavač 4

III. Suradnička zvanja 13

1. Poslijedoktorand 4

2. Asistent 9

IV. Stručna zvanja 1

1. Stručni suradnik u sustavu visokoga obrazovanja 1

Ukupno 31

U sljedećoj tablici prikazi su udjeli znanstvenika u pojedinim znanstvenim/umjetničkim

područjima, poljima i granama. Vidljivo je da od ukupno 31 nastavnika njih 16 ima izbor u

društvenim znanostima, 11 u humanističkim znanostima, 2 u umjetničkom te 2 u

interdisciplinarnom području znanosti.

Tablica 2. Pregled nastavnika i suradnika prema znanstvenom/umjetničkom području, polju

i grani na Odjelu za kulturologiju na dan 30.10.2015.

Redni broj Područje Polje Grana Broj nastavnika i

7


suradnika

1.

Društvene znanosti

Ekonomija

Financije 3

Organizacija i

menadžment

2

Opća ekonomija 1

Računovodstvo 1

Ukupno 7

Informacijske i

komunikacijske znanosti

Knjižničarstvo 4

Komunikologija 2

Odnosi s javnošću 1

Novinarstvo 1

Ukupno 8

Sociologija Posebne sociologije 1

Ukupno 1

Ukupno društvene znanosti 16

Humanističke znanosti

Filologija

Kroatistika 2

Teorija i povijest

književnosti

3

Anglistika 1

Teologija 1

Ukupno 7

Povijest Hrvatska i svjetska

moderna i

suvremena povijest

1

Ukupno 1

Znanost o umjetnosti Teatrologija i

dramatologija

1

Ukupno 1

Interdisciplinarne

humanističke znanosti:

filologija; povijest

umjetnosti; znanost o

umjetnosti

Teorija i povijest

književnosti;

povijest i teorija

likovnih umjetnosti,

arhitekture,

urbanizma i

vizualnih

komunikacija;

2

8


znanost o

umjetnosti

Ukupno humanističke znanosti 11

3.Umjetničko područje

Književnost Spisatelj 1

Filmska umjetnost Režija 1

Ukupno – umjetničko područje 2

4.Interdisciplinarno

područje znanosti

Filologija/obrazovne

znanosti

1

Informacijske i komunikacijske znanosti, teologija

1

Ukupno - interdisciplinarno područje znanosti 2

5. Sveukupno Odjel za kulturologiju 31

3.2. Znanstveni radovi i znanstveni projekti

Na osnovi pregleda broja objavljenih radova u razdoblju 2010.2014. prikazanog u tablici 3

može se vidjeti da je objavljeno 13 radova u časopisima referiranim u bazama Scopus i Web

of Science. Radovi su u ovome razdoblju sedam puta citirani u Scopusu. Ovdje, međutim,

valja imati na umu da se Odjel kadrovski u potpunosti zaokružio upravo na kraju ovoga

razdoblja, odnosno da je broj vlastitih nastavnika na početku ovoga razdoblja bio relativno

mali, a što se očitovalo i u manjem ukupnom broju objavljenih radova.

Tablica 3. Broj radova objavljenih od strane znanstvenika Odjela za kulturologiju

u razdoblju 2010.-2014.

Vrsta rada Broj radova

WoS 3

Scopus 10

Radovi - ostali 86

Autorske knjige - nacionalna 6

Autorske knjige - međunarodna 0

Uredničke knjige 2

9


Stručne knjige 7

Kada su znanstveni projekti u pitanju, nastavnici Odjela do sada su vodili pet internih

projekata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, čiji se kratki opisi nalaze u sljedećoj tablici.

Tablica 4. Dosadašnji znanstveno-istraživački projekti nastavnika Odjela za kulturologiju

Naziv projekta Hrvatske glumice u suvremenom hrvatskom kazalištu i društvu

Nositelj projekta Doc. dr. sc. Lucija Ljubić

Trajanje Rujan 2013. – Rujan 2014.

Kratki opis

Opći cilj i svrha ovog znanstvenog istraživanja usmjereni su na

problem reprezentacije statusa, glumačkog i kulturološkog, hrvatskih

glumica u posljednja dva desetljeća kako u glumačkim biografijama,

kazališnim repertoarima, kazališnoj građi (programskim knjižicama,

fotografijama, skicama, audiozapisima, videozapisima, izvješćima o

festivalskim nagradama) tako i dnevnim novinama i internetskim

portalima. Budući da taj problem nije dovoljno istražen u okviru

područja hrvatskog glumišta, istraživanjem Hrvatske glumice u

suvremenom hrvatskom kazalištu i društvu pridonijet će

rasvjetljavanju uloge i mijenjanju položaja hrvatskih glumica u

okviru povijesti hrvatskog kazališta ali i u širem hrvatskom

kulturnom prostoru. Postupci i metode istraživanja utemeljeni su u

suvremenoj teatrološkoj teoriji (P. Pavis, H.-Th. Lehman, R.

Möhrmann, G. G. Cima, L. Čale-Feldman) te feminističkim

studijima, teoriji medija i kulturnoj teoriji u najširem smislu.

Naziv projekta Kulturni kapital i obrazovni uspjeh

Nositelj projekta Doc. dr. sc. Željko Pavić


Kratki opis Projekt je fokusiran na uspostavljanje kulturalne mape Hrvatske, i to

u svrhu ukazivanja nepostojanja čvrste granice između konzumiranja

10


elitne i popularne kulture kao i s ciljem obrane teze da sudjelovanje u

kulturi nije nužno vezano za socioekonomski status. Istraživanje

polazi od pretpostavke da je bourdieovski kulturni kapital danas

poznavanje stranih jezika, zagovaranje multikulturalizma i

tolerancije, sklonost timskom radu, zainteresiranost za društvena i

politička pitanja, informatička pismenost te da oni u mnogo većoj

mjeri stvaraju prednost u obrazovanju učenika u hrvatskom školskom

sustavu od poznavanja onoga što obično podrazumijeva tradicionalno

definiranje pojma kulturni kapital (klasično humanističko

obrazovanje).

Naziv projekta Nacija i književnost

Nositelj projekta Doc. dr. sc. Ivana Žužul


Kratki opis

Opći cilj i svrha znanstveno-istraživačkog projekta Nacija i

književnost docentice dr. sc. Ivane Žužul analitička je obrada

književnih, programatskih i publicističkih tekstova hrvatskog

narodnog preporoda u obzoru postavki modernističkih i

postmodernističkih teoretičara nacije.

Metode istraživanja temelje se ponajprije na modernističkim i

postmodernističkim teorijama nacije nastalim 80-ih godina 20. st.

(Anderson, Gellner, Hobsbawm, Smith, Bhabha, Balibar i dr.) ali i na

drugim različitim disciplinarnim i metodološkim pristupima od

poststrukturalizma, postkolonijalne kritike do rodnih studija.

Naziv projekta Transfiguracija vizualne poezije u animirani film

Nositelj projekta Doc. art. Anđelko Mrkonjić

Trajanje Travanj 2015. – Travanj 2016.

Kratki opis Projekt se bavi mogućnošću transfiguracije iz medija vizualne

poezije u medij animiranog filma. U širem smislu istražuju se

intermedijalni odnosi književne, likovne i filmske umjetnosti u

dodirima vizualne poezije i animiranog filma. Pritom se vizualna

poezija shvaća kao vizualna znakovna struktura analogna

11


ideografskom pismu koje je u cijelosti plod individualnog autorskog

poetskog koncepta. Taj koncept isključuje model «carmine figurate»

(da slova, slogovi, riječi i stihovi oponošaju zbiljske oblike), a

podrazumijeva hipervizualizaciju sasvim individualizirane

morfologije/oblikotvorja. U užem smislu projekt preispituje

mogućnost univerzalne recepcije slike u okviru slikovnog obrata.

Dovođenjem u pitanje jednoznačne i konačne recepcije ili čitljivosti

vizualnog/grafičkog znaka, projekt konzumaciju ove vrsta teksta

promatra kao njegovu produljenu izvedbu. Konzumacija takvog

kulturološkog teksta je nastavak njegove produkcije.

Naziv projekta Odnos oka i jezičnog opisa pri promatranju umjetničkog djela

Nositelj projekta Doc. dr. sc. Vladimir Rismondo

Trajanje Travanj 2015. – Travanj 2016.

Kratki opis

Tijekom promatranja vizualne pojave oko izvodi radnje na osnovi

kojih se stvaraju podaci o viđenom. Primijećeno je kako rad oka

varira, ovisno o generacijskim, odnosno kulturnim pretpostavkama

promatrača. Te su razlike uočljivije pri suočavanju s umjetničkim

djelima koja predstavljaju kondenzate vizualnih podražaja, te

slijedom toga dolazi i do različitih jezično posredovanih opisa

viđenoga djela. Dosad nisu znanstveno objektivizirani parametri

prema kojima dolazi do razlika u viđenju, te posljedičnom jezičnom

opisivanju. Cilj istraživanja svodi se na istraživanje odnosa između

kulturnih, odnosno generacijskih pretpostavki ispitanika, a posebno

na odnos između (računalno zabilježenog) skeniranja umjetnine koje

izvodi oko, s jezičnim opisom iste umjetnine.

3.3. SWOT analiza

Prednosti

Interdisciplinarni profil znanstvenika

Slabosti

Manjak iskustva u prijavi i provođenju

12


Veći broj mladih znanstvenikaDobri materijalno-tehnički uvjeti za radDobra međusobna suradnja nastavnika kada je znanstvenoistraživački rad u pitanju

projekataMala vlastita sredstva za sufinanciranje projekataSlaba dosadašnja međunarodna suradnjaOpterećenost nastavnim obvezama

Prilike

Mogućnost prijave europskih projekataPovećan broj međunarodnih partnerstava na prijavama projekata

Prijetnje

Smanjena izdvajanja za kulturu u državnom i lokalnim proračunimaKompetitivnost projektnih natječaja imajući u vidu mladost i veličinu OdjelaNeizvjesnost zapošljavanja novih mladih znanstvenika

4. Strateški ciljevi vezani uz znanstveno-istraživačku djelatnost

Strategijom Odjela za kulturologiju 2013.-2018. određen je strateški cilj vezan za znanstveno-

istraživačku djelatnost koji glasi: „Definirati znanstvene aktivnosti, usustaviti ih te

omogućiti materijalne uvjete za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti. Pokretanjem

interdisciplinarnih znanstveno-istraživačkih projekata, nacionalnih i međunarodnih, Odjel će

artikulirati i propitati današnju ulogu kulture i njezine učinke u društvu ne zanemarujući

hrvatsko povijesno i društveno-kulturno nasljeđe te će pridonijeti obogaćivanju znanstveno-

istraživačke baze i diseminaciji znanstvenih istraživanja na osječkom Sveučilištu.“. Ovako

određen strateški cilj implicira povećanje kvalitete istraživačkog rada, interdisciplinarnost i

međunarodnu suradnju/prepoznatljivost te jaču aktivnost na prijavi i provođenju znanstveno-

istraživačkih projekata.

Ovim strateškim programom znanstvenih istraživanja ovaj se strateški cilj i njegove

sastavnice – kvaliteta istraživačkog rada, interdisciplinarnost, međunarodna

13


suradnja/prepoznatljivost i provođenje znanstveno-istraživačkih projekata - dalje preciziraju

navođenjem konkretnijih ishoda, aktivnosti i pokazatelja, osobito onih vezanih uz detaljan

program istraživanja određenih tema i ciljeva povezanih uz njihovo istraživanje.

5. Očekivani ishodi strateškog programa znanstvenih istraživanja

Ishod 1. Povećanje broja znanstvenih radova znanstvenika u znanstveno-nastavnim zvanjima (porast od 5% godišnje)

Dosadašnje objavljivanje u kvantitativnom smislu bilo je zadovoljavajuće, no moguće ga je

djelomično povećati.

Ishod 2. Povećanje broja znanstvenih radova znanstvenika u suradničkim zvanjima (porast od 5% godišnje)

Dosadašnje objavljivanje u kvantitativnom smislu bilo je zadovoljavajuće, no moguće ga je

djelomično povećati.

Ishod 3. Povećanje broja radova u bazama Scopus i WoS te njihove citiranosti (porast od 20% godišnje)

Imajući u vidu način vrednovanja znanstvene produkcije u Republici Hrvatskoj, odnosno

činjenicu da objavljivanje u časopisima koji se referiraju u bazama Scopus i Web of Science

predstavlja indikator njezine kvalitete, povećanje broja radova u ovim časopisa predstavlja

poželjan cilj.

Ishod 4. Povećanje broja znanstvenih projekata i njihove veličine/vrijednosti (povećanje od barem jednog projekta godišnje te povećanje vrijednosti od barem 20% godišnje)

S obzirom na nedostatnost vlastitih financijskih sredstava te sredstava koja su institucionalno

alocirana za znanstvenoistraživački rad, povećanje broja vanjsko financiranih znanstvenih

projekata predstavlja važan zadatak. Posebna će se pažnja posvetiti međunarodnim

projektima.

Ishod 5. Povećanje broja projekata suradnje s gospodarstvom i njihove veličine/vrijednosti (povećanje od barem jednog projekta godišnje te povećanje

14


vrijednosti od barem 20% godišnje)

Suradnja s gospodarstvom predstavlja važan izvor financiranja, ali i doprinosa lokalnoj i široj

zajednici koji Odjela daje kao dionik društvenog razvoja. U tom smislu Odjel se ponajviše

orijentira na prijavu europskih projekata u suradnji s lokalnom samoupravom, medijima i

organizacijama u kulturi.

Ishod 6. Mobilnost znanstvenika (povećanje od barem jedne mobilnosti godišnje)

Iako je odlazna mobilnost studenata i nenastavnog osoblja na dobroj razini, potrebno je

povećati mobilnost nastavnika. U tom smislu Odjel će posebno pokušati jače iskoristiti

Erasmus + mobilnost te Marie Sklodowska Curie Action iz programa Obzor 2020. Mobilnost

bi trebala poslužiti sklapanju kontakata vezanih za znanstveno-istraživačku suradnju.

Ishod 7. Povećanje broja formaliziranih međunarodnih suradnji vezanih uz

znanstvenoistraživačku djelatnost (povećanje od barem jedne suradnje godišnje)

Formalizirana međunarodna suradnja povećava mogućnost zajedničke prijave

znanstvenoistraživačkih projekata, kao i drugih vrsta projekata, te omogućuje povećanje

istraživačke mobilnosti.

Ishod 8. Organizacija/suorganizacija znanstvenih skupova (barem jedan skup godišnje)

Organizacija znanstvenih skupova omogućava povećanje znanstvene produktivnosti

znanstvenika Odjela za kulturologiju kroz upoznavanje s najnovijim znanstvenim

spoznajama, kao i stvaranje kontakata koji mogu dovesti do zajedničkog rada i prijavljivanja

projekata sa znanstvenicima izvan Odjela.

6. Znanstvene teme, program rada i ciljevi

15


Naziv teme Postmoderna kultura i znanostSažeti opis teme Može se pretpostaviti da se javna percepcija znanosti i povećanje

popularnosti pseudoznanosti mogu povezati s nekim obilježjima tzv. postmoderne kulture (skepsa i relativizam, nepovjerenje u društvene institucije, medijski posredovana stvarnost). Obilježje je postmoderne kulture odbijanje univerzalističkih paradigmi i „znanstvenog fundamentalizma“, afirmacija relativizma i lokalnog znanja. Stoga će se nastojati utvrditi mogu li se odnos prema pseudoznanosti i znanosti povezati s obrazovanjem pojedinca i njegovom/njezinom razinom znanstvene pismenosti ili je riječ o stavovskoj determiniranosti povezanoj s obilježjima postmoderne kulture.

Ciljevi Provesti kvalitativna i kvantitativna istraživanja kojima će se:1. Utvrditi razloge povećane popularnosti pseudoznanosti2. Utvrditi načine medijske prezentacije znanosti/pseudoznanost i njihovu povezanost s javnom percepcijom znanosti/pseudozanosti

Uključeni znanstvenici

Katedra za kulturologiju, Katedra za medijsku kulturu

Naziv teme Regionalna kultura i kulturni turizamSažeti opis teme Tema ima za cilj proizvesti fundamentalne, ali i primijenjene

spoznaje vezane uz ulogu kulture/kulturnog identiteta kao resursa u postindustrijskoj ekonomiji, osobito u kulturnom turizmu. Nastojat će se utvrditi vrste kulturalnih resursa koje današnje regije koriste za brendiranje vlastitog kulturnog identiteta u kontekstu kulturnog turizma, prije svega imajući u vidu komparativno istraživanje potencijala razvoja kulturnog turizma u Slavoniji i Baranji. Tema će se kroz interdisciplinarnu suradnju znanstvenika iz područja humanističkih i društvenih znanosti istražiti kombinacijom kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih metoda.

Ciljevi Kroz komparativno istraživanje dionika kulturnog turizma i javnosti ustanoviti:1. Što je specifičnost kulturne baštine Slavonije i Baranje2. Na koji se način ova specifičnost može iskoristiti u svrhu gospodarskog, kulturnog i društvenog razvoja


Katedra za kulturalni menadžment, Katedra za kulturologiju

Naziv teme Kulturni kapital i kulturna participacijaSažeti opis teme Kroz ovu temu nastojat će istražiti suvremeni trendovi kulturalne

participacije vezani uz dehijerarhizaciju kulturnih ukusa i pojavu kulturalne svestranosti. Provest će se mapiranje kulturalnih ukusa i participacije, imajući u vidu nedostatak ovakvih istraživanja u Republici Hrvatskoj, te istražiti može li se govoriti o jasnoj hijerarhiji ukusa povezanih uz različite količine kulturnog

16


kapitala i socijalnu stratifikaciju ili se može govoriti o pojavi kulturalne svestranosti te promijenjenim funkcijama kulturnih distinkcija.

Ciljevi 1. Provesti kvantitativno istraživanje kulturnog kapitala i kulturne participacije u RH2. Kontekstualizirati pojam kulturnog kapitala kada je u pitanju RH3. Objasniti trendove vezane uz dehijerarhizaciju kulturnih formi


Katedra za kulturologiju, Katedra za kulturalni menadžment, Katedra za knjižničarstvo

Naziv teme Politike kulturnih identitetaSažeti opis teme Poznato je da je većina recentnih proučavanja identiteta proizišla

iz odlučnog izvođenja pojma razlike u poststrukturalizmu te je krenula u smjeru dekonstruiranja esencijalističkog pristupa pojmu i problemu u kojem je identitet reprezentiran kao nedjeljiv, neproblematičan, izvoran i prirodan. Tako se i samoprepoznavanje vlastitog nacionalnog identiteta oblikovalo raznorodnim reprezentacijama: znanstvenim, književnim, filmskim, glazbenim, likovnim, kazališnim, političkim, vjerskim, povijesnim, jezikoslovnim.

Ciljevi Predviđa se da će provedena istraživanja tog odnosa ispitati načine tvorbe nacionalnog i rodnog, klasnog, vjerskog i drugih kulturalnih identiteta te njihovu snažnu ispremreženost. Istraživanje je važno kao potencijalni odgovor politike nacionalnog identiteta na sveproždiruće procese globalizacije.


Katedra za kulturologiju

Naziv teme Kazališna publika u HrvatskojSažet opis teme Budući da u hrvatskoj teatrološkoj literaturi kazališna publika

gotovo uopće nije obrađena, istraživanje bi se temeljilo ponajprije na povijesnom pregledu i uključivalo bi različite izvore građe koji svjedoče o kazališnoj publici u odnosu sa stilskim mijenama u hrvatskom kazalištu. Teorijsku potporu proučavanja istraživanje će nalaziti ponajprije u sociologiji kazališta, uz proširenja prema estetici kazališta i antropologiji.

Ciljevi 1. Istražiti izvore koji svjedoče o kazališnoj publici u povijesti hrvatskog kazališta.2. Odrediti ulogu publike u povijesti hrvatskog kazališta.


Katedra za kulturologiju, Katedra za kulturalni menadžment

Naziv teme Društvena zbilja u suvremenoj hrvatskoj drami i kazalištu

Sažeti opis teme Nastojat će se istražiti kako suvremena hrvatska drama i kazalište (od 1990. naovamo) odgovaraju na aktualnu društvenu zbilju u Hrvatskoj i svijetu. Obuhvatit će se dramska djela suvremenih

17


autora, scenska realizacija, glas kritike i odnos prema aktualnoj zbilji. Usporedno će se pratiti koji su problemi zaokupljali hrvatske medije i kako su odigrane predstave korespondirale s njima. Očekuje se da će se istraživana povezanost drame i kazališta sa zbiljom reflektirati u zaokupljenosti autorskih osobnosti, dramatičarskih kao i kazališnih, s poslijeratnim traumama, materijalnom i duhovnom nesigurnošću, što dovodi do redefiniranja osobnih identiteta, formiranih dijelom medijskom slikom hrvatskog društva, kao i sve češćom tematizacijom europskih integracijskih procesa, dijelom povezanih i s globalnim pitanjem terorizma.

Ciljevi 1. Istražiti recepciju suvremene hrvatske drame u hrvatskim kazalištima.2. Istaknuti središnje teme koje zaokupljaju dramatičare, redatelje, kritičare i širu medijsku javnost.3. Objasniti međuodnos drame, kazališne predstave, kazališne kritike i aktualne medijske slike hrvatske i svjetske zbilje.



Naziv teme Deleuze i književnostSažeti opis teme Iako je najpoznatiji kao filozof, Deleuzovi interesi su bili

ekstremno široki. Pisao je opširno o književnosti, filmu i vizualnoj umjetnosti. Karakteristično za njegov pristup književnosti, filmu i vizualnoj umjetnosti je da nije na njih pokušavao primijeniti filozofiju, već »izvući« filozofiju iz njih.

Ciljevi Projekt će se fokusirati na dva glavna pitanja: kako je Deleuze čitao književnost? I kako možemo čitati književne tekstove na deleuzovski način?



Naziv teme Kulturni identitet urbanih središta

Sažeti opis teme Cilj projekata u okviru teme je identificirati elemente koji čine kulturni identitet urbanih središta te izdvojiti elemente ključne za profiliranje urbanih kulturnih središta.Kulturni identitet složen je pojam koji treba sustavno izučavati radi stvaranja koncepcije destinacije kulturnog turizma koja će se trajno poboljšavati i razvijati sukladno kulturnim potrebama stanovništva.Pritom identificiranje kulturnog identiteta destinacije može utjecati na kreiranje prepoznatljivog turističkog profila te ciljanog tržišta te u konačnici na gospodarstvo u cjelini.

Ciljevi 1. Provedba istraživanja s ciljem identificiranja elemenata koji čine kulturni identitet urbanih središta,

18


2. Istraživanje značenja kulturnog turizma za gospodarski razvitak urbanih središta,

3. Analiza mogućnosti korištenja kulturnog identiteta u svrhu kreiranja prepoznatljivog turističkog profila i povećanja prihoda od turizma urbanih središta


Katedra za kulturalni menadžment, Katedra za kulturologiju

Naziv teme Kreativne industrije i gospodarstvo

Sažeti opis teme Kulturne i kreativne industrije su u posljednjem desetljeću, prema broju zaposlenih, rastu ostvarenog prihoda, izvozu i dr. prepoznate kao jedna od rijetkih brzorastućih industrija. One zapošljavaju i najveći broj mladih, pri čemu je 3,3% ukupnog radnog stanovništva Europske unije zaposleno u sektoru kulturnih i kreativnih industrija. Kulturne i kreativne industrije u Republici Hrvatskoj postoje oduvijek, no one nisu kvalitetno pozicionirane u postojećim politikama, zakonima i strategijama. Cilj je ove teme analizirati ekonomsko stanje kreativnih industrija Republike Hrvatske prema odabranim ekonomskim kategorijama, komparirati dinamiku rasta ovog s ostalim industrijskim sektorima te analizirati njegov utjecaj na gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini. Provedbom istraživanja nastojat će se identificirati podsektorske razlike s ciljem prepoznavanja industrija s perspektivom daljnjeg rasta te gospodarskih mjera koje trebaju podržati njihov daljnji rast.

Ciljevi: 1. Provesti istraživanje s ciljem analiziranja stanja kreativnih industrija

2. Identificiranje podsektorskih razlika s ciljem prepoznavanja industrija s perspektivom rasta

3. Preporuka gospodarskih mjera s ciljem poticanja razvoja identificiranih, perspektivnih, gospodarskih djelatnosti u okviru kreativnih industrija.


Katedra za kulturalni menadžment, Katedra za medijsku kulturu

Naziv teme Društvene i kulturološke razlike u korporativnoj kulturi te pristupu etici i društveno odgovornom poslovanju u kulturi te kreativnim industrijama

19


Sažeti opis teme S obzirom na trend rasta sektora kulture i kreativne industrije uočena je potreba za istraživanjem primjene etike i društvene odgovornosti poslovanja navedenog sektora. Do sada je društveno odgovorno poslovanje gotovo isključivo istraživano u okviru poslovanja trgovačkih društava. U okviru ove teme nastojati će se istraživati koncepti korporativne kulture u kreativnim industrijama i kulturnim institucijama s ciljem utvrđivanja povezanosti vodstva i motivacije s etičkim i društveno odgovornim ponašanjem u predmetnim institucijama. Također, nastojati će se istražiti povezanost razvoja korporativne kulture te etičnog i društveno odgovornog poslovanja s ovisnosti o pojedinim izvorima financiranja.U navedenoj temi primjenjivat će se interdisciplinarni pristup istraživanju pomoću kvalitativnih i kvantitativnih metoda.

Ciljevi istraživanja 1. Provedba istraživanja korporativne kulture u poslovnoj praksi kreativnih industrija i kulturnih institucija.

2. Identificiranje čimbenika koji utječu na formiranje korporativne kulture te njihovog utjecaja na etično i društveno odgovorno poslovanje.


Katedra za kulturalni menadžment

Naziv teme Suvremene marketinške metode u institucijama kulture i kreativnim industrijama

Sažeti opis teme Cilj teme je istražiti razinu primjene i poznavanja suvremenih marketinških metoda u institucijama kulture. Evidentiranjem stanja u institucijama kulture biti će stvoren preduvjet za analizu tržišta i percepcija stanovništva te preporuka za primjenu novih metoda s ciljem povećanja razine interesa i posjećenosti institucijama kulture. Institucije kulture bilježe kontinuirano smanjenje posjećenosti, dakle prihoda od prodaje, a istodobno na njih utječe i smanjenje javnog financiranja kulture. Pritom je povećanje vlastitog prihoda, odnosno prihoda od prodaje, preduvjet održivosti predmetnih institucija. Istraživanjem će se utvrditi može li i u kojem opsegu uporaba suvremenih, nekonvencionalnih marketinških metoda utjecati na povećanje vidljivosti, posjećenosti te rast vlastitog prihoda institucija kulture.

20


Ciljevi istraživanja 1. Provedba istraživanja s ciljem analize razine primjene i poznavanja suvremenih marketinških metoda u institucijama kulture i u kreativnim industrijama.

2. Usporedba utjecaja suvremenih marketinških metoda na uspješnost poslovanja.

3. Preporuke o primjene određenih marketinških metoda ovisno o rezultatima istraživanja.



Naziv teme Upravljanje ljudskim resursima u institucijama kulture i kreativnim industrijama

Sažeti opis temeIzbor i zadržavanje kvalitetnog kadra su, između ostalih, ključne predispozicije uspješnog poslovanja svih poslovnih subjekata. Zadržavanje visoke motivacije i produktivnosti rada je posebno zahtjevno u industrijama koje zahtijevaju zapošljavanje ljudi iz različitih, a posebno umjetničkih zvanja i zvanja koje zahtijevaju visoku razinu kreativnosti. Pritom je i pitanje nagrađivanja i poticanja izvrsnosti rada posebno osjetljivo pitanje s obzirom na objektivna ograničenja u postupku mjerenja uspješnosti ovih specifičnih zvanja.Provedbom istraživanja u okviru ove teme stvorit će se preduvjeti za identificiranje ključnih čimbenika u upravljanju ljudskim resursima u institucijama kulture i kreativnim industrijama s ciljem postizanja visoke produktivnosti rada i, u konačnici, povećanja profitabilnosti poslovanja.

Ciljevi 1. Provesti istraživanje s ciljem identificiranja praksi upravljanja ljudskim resursima u institucijama kulture i u kreativnim industrijama,

2. Identificiranje ključnih čimbenika u upravljanju ljudskim resursima

3. Analizirati specifičnosti u motiviranju i zadržavanju zaposlenika u institucijama kulture i kreativnim industrijama



Naziv teme Upravljanje institucijama u kulturi i kreativnim industrijama

Sažeti opis teme Tema ima za cilj istražiti stanje primjene suvremenih menadžerskih funkcija u upravljanju institucijama kulture. Naime, poslovanje svih poslovnih subjekata,, pa tako i institucija kulture danas je znatno složenije no u prošlosti te institucijama kulture

21


više nije moguće uspješno upravljati bez posjedovanja menadžerskih znanja i vještina. Navedeno je prepoznato kao nužnost i u poslovanju kazališta te je Zakonom o kazalištima definirano da uz intendanta poslovanje vode i poslovni ravnatelji u svojstvu zamjenika ravnatelja koji organizira i vodi poslovanje nacionalnog kazališta.Ovom temom provest će se istraživanje uporabe menadžerskih metoda te njihove uspješnosti, između ostalog mjereno financijskim položajem institucija u kulturi. Također, analizirat će se potreba djelomične komercijalizacije institucija kulture i umjetnosti koje su, kao većinski neprofitne organizacije, uglavnom proračunski financirane. Kada je riječ o destinacijama kulture, analizirat će se strategije i modeli menadžmenta koji omogućuju opstanak poštujući principe cjelokupnog upravljanja kvalitetom destinacije.

Ciljevi 1. Analizirati financijski položaj institucija u kulturi2. Provesti kvalitativno istraživanje s ciljem identificiranja

razine primjene suvremenih menadžerski praksi u institucijama kulture

3. Utvrditi potencijalne aktivnosti s ciljem provedbe restrukturiranja poslovanja institucija u kulturi

4. Identificirati primjere „dobre prakse“ u Republici Hrvatskoj i u zemljama u okruženju



Naziv teme Ekonomika, inovacije, ljudski potencijali i poduzetništvo u kreativnim industrijama

Sažeti opis teme Tema ima za cilj istražiti stanje kapacitete kreativnih industrija u Republici Hrvatskoj za provedbu inovacija te rast. Činjenica je da je istraživanje kreativnih industrija u Republici Hrvatskoj u začetcima, no na tržištu se osnivaju tvrtke, često u vlasništvu mlađe poduzetničke populacije. U okviru ove teme istraživat će se potencijal razvoja i rasta malih i srednjih subjekata u kreativnim industrijama za provedbu daljnjeg rasta i razvoja. Tema obuhvaća ocjenu i analizu problematike ljudskih resursa, inovacijskog potencijala, ekonomskih znanja i vještina za vođenje organizacije i provedbu reorganizacije.U okviru predmetne teme bit će dane preporuke za provedbu mjera s ciljem osnaživanja predmetnog sektora.

Ciljevi 1. Provesti istraživanje inovacijskog potencijala, znanja i kompetentnosti ljudskih potencijala te industrijske ekonomike na području kreativnih industrija2. Analizirati postojeće politike i prakse upravljanja u okviru kreativnih industrija.3. Identificirati primjere „dobre prakse“ iz zemalja u

22


okruženju.4. Dati preporuke za provedbu mjera s ciljem osnaživanja sektora kreativnih industrija



Naziv teme Financiranje kulture u Republici HrvatskojSažeti opis teme Tema ima za cilj istražiti financiranje kulture i kulturnih institucija

u Republici Hrvatskoj. Činjenica da se udio javnog financiranja kulture kontinuirano smanjuje te je sama distribucija sredstava za programsko financiranje podložna subjektivnim procjenama članova Kulturnih vijeća, dugoročna financijska održivost kulturne industrije u RH je upitna. Uslijed navedenog u okviru ove teme bit će provedeno istraživanje s ciljem identificiranja financijskog položaja i održivosti sustava financiranja, analizirani sustavi financiranja kulture država u okruženju s ciljem identificiranja primjera „dobre prakse“. Navedeno će rezultirati preporukama mjera za unaprjeđenje sustava financiranja kulture i kulturnih institucija RH.

Ciljevi 1. Provesti istraživanje strukture financiranja kulturnih institucija.

2. Analizirati postojeće politike i prakse upravljanja i financiranja kulturnih institucija i kulturnih programa.

3. Analizirati financijski položaj institucija u kulturi.4. Identificirati primjere „dobre prakse“ iz zemalja u

okruženju.5. Dati preporuke za provedbu mjera za postizanje financijske

održivosti institucija u kulturi.



Naziv teme Vizualna (medijska) pismenost u kontekstu organiziranja informacija i novinarskih praksi

Sažeti opis teme U trenutku kada verbalna komunikacija, kroz područje onoga što smatramo elementarnom pismenošću usmenog i pisanog izražavanja, dominira kako u službenom obrazovanju, tako i općenitom shvaćanju o onome što znači biti pismen, mi svjedočimo realnosti koja je prije svega posredovana vizualnim znakovima. Stoga je potrebno ukazati na bitnosti i specifičnosti digitalnog konteksta komuniciranja, u kojemu je većina čovjeku posredovanih informacija u formi grafičkog izražavanja.

Ciljevi 1. Provesti istraživanja o kvaliteti i zastupljenosti vizualnog organiziranja informacija u hrvatskim medijima općenito, a tiskanim medijima specifično.2. Provesti komparativne analize koje bi imale za cilj uporediti tekstualno nasuprot vizualnom organiziranju informacija, kao i predočiti prednosti i nedostatke vizualnog elementa komunikacije

23


unutar novinarskih alata i tehnika3. Utvrditi konkretne pravce razvoja obrazovanja o vizualnom


Katedra za medijsku kulturu

Naziv teme Data Journalism – novinarstvo temeljeno na sustavnoj obradi i prezentiranju podataka

Sažeti opis teme Može li novinarstvo biti pokretano prikupljenim, sistematiziranim i prezentiranim podacima? Na koji način prezentirati priču izvan tradicionalnh novinskih formi? Ovo istraživanje produbljivalo bi teoriju i praksu oko pojma Data Journalism ili novinarstva temeljenog na obradi, sistematiziranju i prezentiranju podataka. Današnji trenutak zasigurno pripada odrednicama kao što su informacijsko doba ili digitalna kultura. Upravo pojam digitalnog implicira, u svom najelementarnijem objašnjenju, pretvaranje informacija u matematičke funkcije, brojeve. Dalje, institucija slobodnog pristupa informacijama otvara ogroman broj podataka koje novinar može prikupiti, sistematizirati i prezentirati u formi infografike, bastardnoj formi teksta i vizualnog komuniciranja. Konkretnije, istraživanje bi bilo jedan od prvih pokušaja uspostave ove vrste novinarstva u Hrvatskoj.

Ciljevi 1. Detaljno analizirati i usporediti klasične forme novinarstva s prednostima i nedostacima novinarstva s podacima 8Data Journalism)2. Istražiti i ovladati kompjuterskim programima sakupljanja, obrade i vizualizacije podataka.3. Profilirati teoriju i praksu stvaranja suvremenih novinskih formi, forma infografike i vizualno novinarstvo



Naziv teme Povezanost i prožimanje medijske i kulturne politike s fokusom na europsko i hrvatsko okruženje

Sažeti opis teme Promatrati i analizirati načini formuliranja politika usuglašavanja nacionalnog i europskog identiteta s naglaskom na stvarne i moguće uloge masmedijskog i kulturnog podsustava. U tom smislu potrebno je kontinuirano pratiti i analizirati promjene vrijednosnih fokusa u europskoj, ali i nacionalnim medijskim i kulturnim regulativama i inicijativama (s naglaskom na Hrvatsku).

Ciljevi 1. Provesti istraživanje i analizu vrijednosnih promjena u europskom, a onda i hrvatskom zakonodavnom okviru vezanom za medije i kulturu2. Identificirati prevladavajuće europske (pannacionalne) i hrvatske (nacionalne) kulturne vrijednosti koje se promiču i potiču kroz regulatorni okvir za medije i kulturu i utvrditi u kakvom su međusobnom odnosu3. Kritički preispitati posljedice eventualnog približavanja ili

24


udaljavanja hrvatskih i europskih kulturnih vrijednostiUključeni znanstvenici

Katedra za medijsku kulturu, Katedra za kulturologiju

Naziv teme Promjene u postojećoj medijskoj agendi i ključni faktori utjecaja na promjene

Sažeti opis teme Svako vremensko razdoblje nosi i određene promjene u medijskim pristupima određenim temama, koje mediji posreduju. Važan utjecaj u prepoznavanju promjena i u utvrđivanju važnosti određenih tema u medijima ima teorija medijske agende (agenda settinga). Ona se danas više ne smatra zadanom nego se istražuje kako ona nastaje. Riječ je o novinarskom odabiru vijesti i različitim čimbenicima utjecaja na informiranje. Stoga se u okviru ove teme preispituju načini kako se mijenja pojedina, za određeno vremensko razdoblje specifična medijska agenda.

Ciljevi 1. Istražiti prevladavajuće komentatorsko-analitičke žanrove i njihove funkcije u povijesnom diskursu.2. Identificirati načine na koje je žanrovska struktura analiziranih tekstova utjecala na stvaranje medijske agende.3. Istražiti utjecaje stvaranja medijske agende u različitim tipovima novinarskih, umjetničkih i literarnih diskursa u suvremenom kontekstu.



Naziv teme Kritika društvene zbilje animiranim filmovima i televizijskim serijama

Sažeti opis teme Različiti tipovi društava i društvenih stvarnosti (zbilja) oduvijek gotovo bez iznimke imaju izravan utjecaj na svakodnevni život građana. Stoga su oduvijek neizbježno bili metom kritika koje su im upućivale pojedine strukture na različite načine, čak i u nedemokratskim društvenim režimima. U nastojanjima da njihovi stavovi dopru do što širih društvenih slojeva kritičari i društveni komentatori okrenuli su se i drugim masovnim sredstvima komunikacije, usmjerenima čak i prema konzumentima u ranoj životnoj dobi, ponajprije animiranom filmu (i animiranim televizijskim serijalima) kao mnogima primamljivom i razumljivom elementu popularne kulture. Taj se trend idućih godina, zahvaljujući globalizaciji i jakom utjecaju, osobito američke popularne kulture, proširio i na druge dijelove svijeta, uključujući i Hrvatsku, što se planira dokazati i posebnim istraživanjem, odnosno kvalitativnom i kvantitativnom (animiranih) filmskih sadržaja.

Ciljevi 1. Dokazati da su čak i naoko manstream filmovi, animirani filmovi i televizijski serijali postali legitiman i rasprostranjen način kritike društvene zbilje2. Pokazati da (animirani) filmski naslovi svojim sadržajem i

25


temama koje obrađuju umnogome reflektiraju društvenu i kulturalnu praksu, ponajprije u zemljama i sustavima u kojima su nastali



Naziv teme Terorizam, nasilje i religija. Komparativna analiza kršćanske i islamske kulture

Sažeti opis teme Istraživanje polazi od komparativne analize svetih tekstova kršćanstva i islama, te biografskih odrednica utemeljitelja ove dvije religije u cilju detektiranja legitimiranja nasilja i terorizma u izvorima samih religija. Posebna se pozornost posvećuje široko raširenoj tezi u dijelu humanistike kako je, za razliku od politeizma, monoteizam u sebi nasilan i isključiv (Nemaj drugog boga osim mene). Radna hipoteza je, koja će proći test činjenične održivosti, verifikacije ili falsifikacije, kako se radikalni kršćanin naziva svetac, a radikalni musliman terorist. Posljednji dio je aplikacija povijesno – kritičkog i filološkog istraživanja islama i kršćanstva na aktualna previranja u svijetu, te ukazati na nužnost uvođenja religijske kulture i pismenosti u školske kurikulume.

Ciljevi 1. Utvrditi održive i neodržive teze Huntingtonovog "sukoba kultura"2. Ponuditi jasne koncepte kao lijek ksenofobiji i ksenofiliji sa krajnjom svrhom zamjene ideološkog diskursa znanstvenim u svrhu dijaloga, mira i promoviranja kulture nenasilja


Katedra za kulturologiju, Katedra za medijsku kulturu, vanjski suradnici

Naziv teme Internetske društvene mreže kao izvor informacija i političke komunikacije

Sažeti opis teme Prema teoriji odnosa s javnošću, tehnike i alati koje su osnova za rad u struci su priopćenja, najave, objave te izjave, konferencije za novinare, intervju i slično. No, razvojem interneta pojavile su se internetske stranice koje su postale virtualna iskaznica svake institucije koja je sadržavala osnovne podatke, ali i preko koje su se prenosile informacije u javnosti. Unatoč objavljenim informacijama na internetskim stranicama, novinari su i dalje postavljali dodatna pitanja te kreirane informacije nisu prihvaćali kao jedinu istinu, niti su se informacije prenosile u integralnoj verziji. Tražilo se dodatno pojašnjene, te ako je riječ o radiju ili televiziji tražile su se tonske izjave. Razvojem društvenih mreža, što je korespondirao financijskom krizom u medijima, Facebook objave na privatnim profilima osoba iz javno – društveno – političkog života postale su sastavni dio novinarstva.

Ciljevi Istražiti struku odnosa s javnošću te novinarstva u odnosu na pojavu Facebook i Twitter novinarstva.Utvrditi pouzdanost takvih sadržaja te stav javnosti prema takvim

26


pričama objavljenim u medijima.Istražiti u kojoj mjeri su političke stranke i njihovi lideri ili pojedinci u suvremenom društvu prešli i na suvremenije oblike komunikacije, osobito kada su u pitanju društvene mreže.



Naziv teme Sociokulturne posljedice novih digitalnih medijaSažeti opis teme Novi digitalni mediji značajno mijenjaju dosadašnje

komunikacijske obrasce, ali donose i značajne društvene i kulturne posljedice. Osobito su značajne posljedice na izgradnju društvenih mreža, odnosno socijalnog kapitala, kao i mogući različiti kultivacijski utjecaji u odnosu na tradicionalne medije. Uzroke koji se kriju u pozadini diferencijalnog utjecaja moguće je pronaći u uklanjanju vremensko-prostornih komunikacijskih barijera, kao i u svojevrsnoj kaotičnosti internetskoj prostora koji donosi mnoštvo neprovjerenih informacija te problema koji se tiču zloupotreba privatnih podataka i lažnih identiteta. Tema će se istražiti korištenjem i razvijanjem postojećih teorija medijskog utjecaja te njihovom istraživačkom provjerom.

Ciljevi 1. Provesti istraživanja o kultivacijskom utjecaju novih medija i usporediti ovaj utjecaj s utjecajem tradicionalnih medija - televizije, tiskanih medija i radija

2. Provesti istraživanja o potrebama koje ispunjavaju novi mediji („uses and gratifications“) te ih usporediti s potrebama koje ispunjavaju tradicionalni mediji

3. Utvrditi demografske i stratifikacijske obrasce korištenja novih medija



Naziv teme Odnosi s javnošću u kontekstu suvremenog novinarstva

Sažeti opis teme I novinari koji svakodnevno komuniciraju s praktičarima za odnose s javnošću, ali i sami praktičari za odnose s javnošću imaju negativno ili rezervirano mišljenje o novinarima koji prelaze u struku odnosa s javnošću. Praktičari koji su prešli iz novinarstva imaju vrlo ciničan odnos prema samo struci te koriste sve svoje novinarske vještine kako bi samim novinarima otežali posao. U kontekstu ove teme istražuje se suodnos ove dvije struke te promjene do kojih u njima dolazi zbog ovoga suodnosa.

Ciljevi Ocijeniti učinkovitost rada obje strukture (novinara i zaposlenih u odjelima za odnose s javnošću) te dati zaključke u smislu pozitivnih i negativnih doprinosa rada struke od strane obje

27


strukture.Uključeni znanstvenici


Naziv teme Baštinska knjižna građa osječkih franjevaca—ishodišna kulturno-povijesna riznica Grada Osijeka

Sažeti opis teme Uloga franjevaca u duhovnom ali i kulturno-prosvjetnom životu Grada Osijeka iznimna je i neupitna. Nažalost, knjižna riznica Franjevačkog samostana i Crkve Svetog Križa (Tvrđa)—ujedno najstarija osječka organizirana knjižna zbirka—nedovoljno je istražena, zapuštena i izvan dosega znanstvenih istraživanja. Stoga je prostor najstarije tiskane gradske riznice zasigurno polazište brojnih kulturno-povijesnih tema.

Ciljevi Sustavna stručna obrada fonda ukazala bi na stvarne okvire i vrijednosti osječke franjevačke knjižnice te ju zasigurno uvrstila u slične spomeničke riznice kod nas. (Ova znanstvena tema bila bi istodobno poveznica s inozemnom studentskom stručnom praskom u subotičkom Franjevačkom samostanu sv. Mihovila i okosnica budućeg projekta prekogranične suradnje s franjevačkim samostanima Subotice, Bača i Baje glede katalogizacije, klasifikacije i djelomične digitalizacije njihove građe.) Stvoreni stručni okviri kroz katalošku obradu građe otvorili bi tematske okvire budućih znanstvenih promišljanja Grada Osijeka.


Katedra za knjižničarstvo, vanjski suradnici

Naziv teme Kulturni digitalni repozitorij Grada OsijekaSažeti opis teme Baštinske ustanove Grada Osijeka (koje čine Muzej Slavonije,

Državni arhiv te Gradska i sveučilišna knjižnica) u svojim zbirkama prikupljaju građu koja svjedoči o bogatom kulturnom životu grada. Takozvani „sitni tisak“, odnosno pozivnice, programi, letci, plakati, kao i hemerotečna građa (izresci iz novina), oslik su kulturnog života Grada Osijeka.Digitalizacija ovih dokumenata i artefakata te njihovo uključivanje u zajednički digitalni repozitorij predstavila bi javnosti dosad uglavnom nepoznate izvore, važne u prepoznavanju i tumačenju ukupnog kulturnog života Grada Osijeka. Time bi ujedno bila osigurana i trajna zaštitu efemerne knjižnične građe, nemjerljive vrijednosti u stručnim i znanstvenim analizama.

Ciljevi Cilj ovog znanstveno-stručnog projekta bilo bi istraživanje takozvanih „efemernih izvora“ u baštinskim gradskim ustanovama. U njegovu bi sklopu odabrani kulturološki izvori bili digitalizirani, i to u suradnji s vanjskim stručnjacima (muzealcima, knjižničarima, arhivistima). Bili bi naposljetku pridodani i odgovarajući metapodatci, čime bi bio stvoren digitalni repozitorij

28


s različitim tematskim odrednicama: kazalište, kina, glazbena događanja, izdavaštvo…



Naziv teme Osječke obiteljske knjižniceSažeti opis teme Kulturna povijest jednog grada zasigurno se iščitava i iz privatnih

obiteljskih knjižnica, koje valjano oslikavaju vlasnike i stvaratelje. Njihovo istraživanje, mapiranje i rekonstrukcija umnogome je i otkrivanje interesa samih vlasnika, ali i šire oslikavanje vremena u kojem su nastajale. Ti podatci specificiraju tko su bili vlasnici, kako su knjige nabavljane, kako su razmjenjivane, komu su bile posvećene i tome slično. Dijelovi obiteljskih knjižnih riznica obitelji Pinterović, Truhelka, Magjer, Weissmann, Franjetić, Bösendorfer, Hengl, Sonennfeld i drugih (pohranjeni u Muzeju Slavonije te u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici u Osijeku) pokazatelji su iznimno bogatih čitateljskih navika naših sugrađana. Štoviše, one ukazuju na sustavno prikupljanje tih knjiga i njihovu stručnu obradu.

Ciljevi Cilj projekta bilo bi temeljito istraživanje bogate knjižne ostavštine nekadašnjih osječkih obitelji, analiza tih fondove, kao i stvaranje šire slike o samim vlasnicima, i to na osnovi posveta, ex librisa, divot-izdanjima i sličnog. Knjiga bi nam tim zahvatom postala više od tekstualnog uzorka: ona bi, u kontekstualizaciji vremena i prostora, postala i muzeološki i kulturološki zanimljiva. Pritom bi kontekstualizacija vlasnika i čitatelja te istraživanje rodoslovlja pojedinih obitelji radi stvaranja kulturološkog mozaika Grada Osijeka bila idejna vodilja samog projektnog programa. Stoga bi krajnja svrha ovog programatskog projektnog prijedloga bio cjelovit (p)opis osječkih obiteljskih knjižnica u njihovoj sadržajno-formalnoj ali i kulturološko-muzeološkoj pojavnosti



Naziv teme Novohistoristički diskurs u suvremenoj hrvatskoj književnosti

Sažeti opis teme Ova književnoznanstvena tema okvirno bi se sastojala od teorijskog dijela i istraživanja postavki novog historizma (prema autorima Stephenu Jayu Greenblattu, Louisu Adrianu Montroseu i Jonathanu Dollimoreu) te interpretacijskog dijela (na izdvojenim primjerima romanâ Ivana Aralice, Mirka Ćurića, Nedjeljka Fabrija, Ivice Ivanca, Ivana Supeka, Feđe Šehovića, Ivane Šojat i Stjepana Tomaša), u kojem bi bila obranjena teza o postojanju elemenata novog historizma. Polazna počela bila bi, dakle, zasnovana na postavkama i značajkama novog historizma, književne teorije nastale u SAD-u krajem 70-ih i početkom 80-ih godina 20. st. Nastavno bi bili analizirani i prinosi drugih njegovih

29


utemeljitelja s Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyu (Jonathan Goldberg, Lisa Jardine, Alan Liu) okupljenih oko časopisa Representations, i to navlastito sljedeće: odnos prema tekstu, metodologijske postavke smjera te kompleksnost predočavanja povijesti.

Ciljevi Uži cilj istraživanja bilo bi dokazati postojanje novohistorističkog diskursa u navedenim djelima primjenom novohistorističkog književnoznanstvenog “ključa” i njegove poveznice povijesnog trenutka uvjetovanog kulturom, politikom, tradicijom i jezikom. U ovom slučaju, osim što bi se, hipotetski, nužno radilo o “razgovoru s mrtvima”, odnosno povijesnim svjedočanstvima na osnovi kojih bismo razriješili potku novog historizma u navedenim djelima, primjenom metode intervjua razgovarali bismo i sa živima, tj. sa živućim slavonskim autorima, svjedocima većine događanja koja su istodobno opisana u romanima. Hipoteza istraživanja jest objelodanjenje postavki novog historizma i diskursa njegove teorije u spomenutim suvremenim hrvatskim romanima, s posebnim naglaskom na slavonsku tematiku.


Katedra za knjižničarstvo

7. Plan organizacijskog razvoja Odjela za kulturologiju

S obzirom na slabosti ustanovljene u SWOT analizi Odjela kada je znanstvenoistraživačka

djelatnost u pitanju, u organizacijskom smislu Odjel će nastojati uspostaviti kontinuirano

educiranje nastavnika kada su u pitanju prijave znanstvenoistraživačkih projekata, a ova će se

aktivnost staviti u prvi plan i kada je u pitanju rad pojedinih katedri. Katedre trebaju zadobiti

istraživačku homogenost i pojačati međusobnu suradnju članova katedre kada je u pitanju

znanstvenoistraživačka djelatnost, a potrebno je povećati i suradnju na ovome polju između

katedri. Stoga će ova tema postati jedna od ključnih tema na sastancima stručnog kolegija

koji, osim pročelnika i zamjenika pročelnika, okuplja i predsjednike katedri. Na taj će se način

nastojati promijeniti do sada uglavnom individualni pristup problematici

znanstvenoistraživačkog rada i pojačati znanstvenoistraživački identitet i prepoznatljivost

pojedinih katedri, kao i Odjela kao cjeline.

30


Prilikom izrade godišnjih financijskih planova i projekcija Odjela će rezervirati planirana

sredstva za sufinanciranje znanstvenoistraživačkih projekata te projekata suradnje s

gospodarstvom. Na taj će se način osigurati fond koji će omogućiti nesmetano prijavljivanje i

odvijanje odobrenih projekata. Kako bi se oslobodila ova sredstva te omogućilo njihovo

postupno povećavanje u skladu s planiranim brojem svih vrsta projekata, bit će potrebno

uspostaviti jaču financijsku kontrolu i racionalizaciju sredstava koja se troše na hladni pogon

te reprezentaciju.

Kako bi se osiguralo pronalaženje inozemnih partnera kada su u pitanju zajedničko

prijavljivanje projekata te istraživačka mobilnost znanstvenika, Odjel će biti jače prisutan na

onim događanjima koji omogućavaju bolje povezivanje i prezentiranje

znanstvenoistraživačkih potencijala Odjela. U tu svrhu prilikom izrade godišnjeg financijskog

plana izdvojit će se posebna sredstva.

S obzirom na relativnu mladost znanstvenika koji rade na Odjelu i djelomično neiskustvo

kada je u pitanju publiciranje radova u kvalitetnim, poglavito inozemnim znanstvenim

publikacijama te prijava i provođenje projekata, Odjel će održavati polugodišnje sastanke svih

znanstvenika na kojima će se razmijeniti iskustva vezana uz znanstvenoistraživačke projekte,

kriterije publiciranja znanstvenih radova u pojedinim vrstama publikacija te identificirati

slabosti vezane uz prijavljene projekte, vlastita istraživanja te znanstvenoistraživačke radove.

Na ovaj će se način formalizirati i usustaviti dijeljenje iskustava kako bi se povećao broj

projekata te radova u kvalitetnijim publikacijama, a što je postavljeno kao jedan od

očekivanih ishoda Strategije.

Iako su nastavnicima za znanstvenoistraživački rad dostupne baze časopisa čiji pristup

omogućava Ministarstvo znanosti te iako Odjel već samostalno nabavlja neke znanstvene

časopise, Odjel će nastojati povećavati opremljenost knjižnog fonda u vlastitoj knjižnici kako

bi povećao znanstvenoistraživačku produktivnost vlastitih znanstvenika.

8. Pokazatelji uspješnosti

31


Očekivani ishod 1. - Povećanje broja znanstvenih radova znanstvenika u znanstveno-nastavnim zvanjima (porast od 5% godišnje)

Pokazatelj 1.1. Broj znanstvenih radova po znanstveniku u znanstveno-nastavnim zvanjima na osnovi godišnjeg izvještaja

Očekivani ishod 2. - Povećanje broja znanstvenih radova znanstvenika u suradničkim zvanjima (porast od 5% godišnje)

Pokazatelj 2.1. Broj znanstvenih radova po znanstveniku u suradničkim zvanjima na osnovi godišnjeg izvještaja

Očekivani ishod 3. Povećanje broja radova u bazama Scopus i WoS te njihove citiranosti (porast od 20% godišnje)

Pokazatelj 3.1. Broj znanstvenih radova indeksiranih u bazi Scopus

Pokazatelj 3.2. Broj znanstvenih radova indeksiranih u bazi Web of Science

Pokazatelj 3.3. Prosječan broj citata u posljednjih 5 godina u bazi Scopus

Pokazatelj 3.4. Prosječan broj citata u posljednjih 5 godina u bazi Web of Science

Očekivani ishod 4. Povećanje broja znanstvenih projekata i njihove veličine/vrijednosti (povećanje od barem dva projekta godišnje te povećanje vrijednosti od barem 20% godišnje)

Pokazatelj 4.1. Ukupan broj trenutno važećih znanstvenoistraživačkih projekata

Pokazatelj 4.2. Ukupan broj znanstvenoistraživačkih projekata financiranih od strane Hrvatske zaklade za znanost ili Ministarstva znanosti RH

Pokazatelj 4.3. Ukupan broj znanstvenoistraživačkih projekata financiranih od strane Europske unije

Pokazatelj 4.4. Ukupan broj znanstvenoistraživačkih projekata financiranih od strane ostalih izvora

32


Očekivani ishod 5. Povećanje broja projekata suradnje s gospodarstvom i njihove veličine/vrijednosti (povećanje od barem jednog projekta godišnje te povećanje vrijednosti od barem 20% godišnje)

Pokazatelj 5.1. Ukupan broj trenutno važećih projekata suradnje s gospodarstvom

Pokazatelj 5.2. Vrijednost trenutno važećih projekata suradnje s gospodarstvom

Očekivani ishod 6. Istraživačka mobilnost znanstvenika (povećanje od barem jedne mobilnosti godišnje)

Pokazatelj 6.1. Broj istraživačkih mobilnost znanstvenika u znanstvenim i suradničkim

zvanjima u prethodnoj godini

Ishod 7. Povećanje broja međunarodnih suradnji vezanih uz znanstvenoistraživačku djelatnost i druge vrste projekata (povećanje od barem jednog projekta godišnje)

Pokazatelj 7.1. Broj znanstvenoistraživačkih projekata s inozemnim partnerima koji su se

izvodili u prethodnoj kalendarskoj godini

Pokazatelj 7.2. Broj prijavljenih znanstvenoistraživačkih projekata s inozemnim partnerima

u prethodnoj kalendarskoj godini

Pokazatelj 7.3. Broj ostalih projekata s inozemnim partnerima koji su se izvodili u

prethodnoj kalendarskoj godini

Pokazatelj 7.4. Broj prijavljenih ostalih projekata s inozemnim partnerima u prethodnoj

kalendarskoj godini

Ishod 8. Organizacija/suorganizacija znanstvenih skupova (barem jedan skup godišnje)

33


Pokazatelj 8.1. Broj znanstvenih skupova u organizaciji ili suorganizaciji Odjela za

kulturologiju u prethodnoj kalendarskoj godini

oj kalendarskoj godini

Klasa: 602-04/15-08/03Ur. Broj: 2158-60-60-01-15-66

34

1. uvodkulturologija.unios.hr/wp-content/uploads/2015/09/strate... · web viewprojekt se bavi...

Documents