petak, 12. prosinca 2008. 1

Metković, 12. prosinca 2008.

GODINA I.BROJ 7Vjesnikmetkovski

BESPLATANPRIMJERAK

KAKO OZDRAVITI

METKOVSKI DOM ZDRAVLJA str. 14

Kuća koja zna kad je zima, a kad je ljeto str. 20

TRGOVINAMA NOVO

RADNO VRIJEMEstr. 2

mm

METKOVSKA PREZIMENA 1948. i 2001. str. 24

OBRAĆENJE str. 15

OD KOMUNISTA DO VJERNIKA

U 2009.

BEZ MINUSAstr. 2Goran Rako

METKOVCIMANEĆUČEPRKATI POMEMORIJI str. 18

Vjjesnikmetkovski

2VIJESTI

Gradsko poglavarstvo usvo-jilo je Prijedlog odluke o

radnom vremenu prodavaonica i drugih oblika trgovine koja se temelji na čl. 58. – 62. Zakona o trgovini. Zakon trgovinama pro-pisuje radno vrijeme radnim da-nom od 6 do 21 sat, a u ljetnom periodu od 6 do 22 sata.

Poglavarstva je usvojilo i dva prijedloga Zaključaka o ponište-nju koji se odnose na Odluku o početku postupka javne nabave za usluge izrade detaljnog plana uređenja područja Pržine i Odlu-ku o početku postupka javne na-bave za usluge izrade detaljnog plana uređenja gospodarske zone Dubravica koje su donijete na sjednici Poglavarstva održanoj 31. ožujka ove godine. Do poni-štenja je došlo iz proceduralnih razloga, a nove Odluke bit će do-nesene u siječnju iduće godine.

Poslovna zona DubravicaUsvojen je i Prijedlog zaklju-

čaka o donošenju „Programa za izradu Detaljnog plana uređenja Poslovne zone Dubravica“ koju su izradili IGH i Zavod za pro-storno planiranje i zaštitu okoliša - Odjel u Dubrovniku.

Prema tom planu buduće gra-đevne čestice u sklopu Poslov-ne zone Dubravica, sukladno Odredbama za provođenje PPUG Metkovića, moraju zadovoljiti sljedeće uvjete: njihova veličina ne može biti manja od 800 me-tara četvornih niti veća od 3000 metara četvornih, visina građevi-ne može biti najviše 12 metara, parkovno zelenilo minimalno na 20 posto površine građevinske čestice, pristup na javnu promet-nu površinu kolnik minimalne širine 5 metara i sl.

Usvojen je i Prijedlog odluke o sufi nanciranju izgradnje toplog prolaza i dogradnje četiri učioni-ce Gimnazije Metković u visini od 500 tisuća kuna za što su sred-stva osigurana iz sredstava Mini-starstva regionalnog razvoja, šu-marstva i vodnog gospodarstva.

Usvojen je i prijedlog Odluke o početku postupka javne nabave za usluge opskrbe električnom energijom sukladno odredbama

Zakona o tržištu električnom energijom.

U nizu zamolbi Upravnom odjelu za društvene djelatnosti i opće poslove OGŠ Metković odobreno je 26 tisuća kuna za na-bavku glasovira, 30 tisuća kuna Gimnaziji Metković za pokriće troškova nabave i ugradnje klima uređaja, 16 tisuća kuna Domu zdravlja Metković za nabavku magneta za Odjel fi zikalne tera-

Nedjeljom i praznikom se u pravilu ne radi. Iznimno je rad tijekom čitave godine u vremenu od 7 do 12 sati dopušten štandovima i klupama za prodaju cvijeća i svijeća (izvan trž-nica na malo), kioscima za prodaju tiska te specijaliziranim prodavaonicama za prodaju kruha i pekarskih proizvoda.

Benzinske postaje tijekom cijele godine mogu raditi od 0 do 24 sata. Na državne praznike prodavaonice neće raditi, osim Uskrsnog ponedjeljka te 26. prosinca prema nedjelj-nom rasporedu. Na Veliku subotu, Badnjak i Staru godinu, ako neki od tih dana pada u radni dan, prodavaonice će moći raditi najranije od 6 sati i završiti s radom do 15 sati.

U periodu od 1. lipnja do 30. rujna te od 1. prosinca do 31. prosinca svima je dopušten rad i nedjeljom u vremenu od 7 do 12 sati.

Odluka će se primjenjivati od 1. siječnja 2009., a kontrolu će provoditi Državni inspektorat.

RADNO VRIJEME TRGOVINA

pije. Usvojeno je i 15 novih za-htjeva za odobrenje dara novoro-đenoj djeci.

Stadion Iza Vage Kako je desetogodišnji Ugo-

vor o upravljanju, korištenju i održavanju stadiona NK Neretva istekao 10. prosinca, odlukom Poglavarstva stadion NK Neretve i svi sadržaji daju se na upravlja-nje Ustanovi Športski objekti Metković. Neki mediji krivo su prenijeli ovu vijest napisavši da pod gradsku upravu ide NK Ne-retva.

Gradsko poglavarstvo grada Metkovića na sjednici održanoj 9. prosinca usvojilo je prijedlog Odluke o porezima grada Metkovića. Tom Odlukom utvrđene su vrste poreza, porezni obveznik, porezna osnovica, stope i visine poreza te način obračuna i plaćanja grad-skih poreza koji su izvor prihoda Grada Metkovića. Rečeno je da će porezi tvrtkama koje nemaju sjedište u Metkoviću biti nešto viši, a smanjit će se domaćim manjim tvrtkama i obrtima. Na sjednici su usvojeni prijedlozi Odluka o izmjenama i dopunama socijalnog pro-grama do kojih je došlo zbog pojačanog izdvajanja za novu Udrugu Otac Ante Gabrić. Usvojene su i izmjene Programa javnih potreba grada Metkovića u športu, Programa javnih potreba u kulturi, Pro-grama gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture u Gradu Metkoviću te Proračuna Grada Metkovića. Sve izmjene i dopune odnose se na 2008. Usvojenim rebalansom Proračuna Grada Met-kovića za 2008. prihodi poslovanja iznosili su 41 milijun kuna dok su rashodi poslovanja 36 milijuna kuna. Viškom od pet milijuna pokrit će se dva milijuna kuna duga s kojim se ušlo u ovu godinu te fi nancijski pokriti neki projekti iz prošlih godina pa će Grad tekuću godinu završiti s nulom.

Usvojen je i Proračun Grada Metkovića za 2009. koji se sastoji od planiranih prihoda u iznosu od 38.046.142,88 kuna, planiranog rasporeda rashoda u iznosu od 37.946.142,88 kuna te planiranih ne-raspoređenih rashoda u iznosu od 100 tisuća kuna.

Poglavarstvo je usvojilo i prijedlog zaključka o sklapanju Ugo-vora o izvođenju komunalnih poslova s Komunalnim poduzećem Metković. Imenovano je Gradsko povjerenstvo Grada Metkovića za procjenu šteta od elementarnih nepogoda te je usvojeno šest novih zahtjeva za odobrenje dara za novorođeno dijete.

IZ POGLAVARSTVA

U metkovskoj crkvi Sv. Ili-je 10. prosinaca, na devetu obljetnicu smrti prvoga hrvat-skog predsjednika dr. Franje Tuđmana, služena je misa za-dušnica koju je predvodio žu-pnik fra Dušan Džimbeg.

dr. Franjo Tuđman14. svibnja 1922. - 10. prosinca 1999.

... Iz božićne priče prvo je ispala slika Svete obitelji. Razmišljati o smislu betle-hemske štalice u trenutku mahnitog hodočašćenja tr-govačkim centrima bio bi suvišan uteg na savjesti potrošačkih robova. Sve počinje jednokratnim mi-losrđem banke koja ti nudi život na odgodu i poziva na razmetanje novcem koji u stvarnosti nemaš niti ćeš ga ikada imati. Kad si jednom povjerovao u to da postoji život na odgodu, pristao si postati dijelom potrošačke mase, iste one koja, kad se dokopa virtualnih kuna, mora udovoljiti bolesnoj žudnji da ih se što prije ri-ješi. Radnja božićne priče tada se prebacuje u trgovač-ke centre, stvarne gospoda-re naših života, čije ćemo police počistiti, namamlje-ni porukama o besramnom sniženju asortimana i odgo-di plaćanja...

Dobrila Stella“Život na odgodu”ulomak iz teksta Vjesnik, 8. prosinca 2008.

petak, 12. prosinca 2008. 3

VIJESTI

Potpisivanjem dvaju ugovora u prostorijama tvrtke MGA

iz Metkovića 22. studenoga do-vršeni su svi poslovi nakon ko-jih mogu započeti radovi na sa-

ZAPOČELI RADOVI NA ZGRADI ‘VAGE’

naciji i adaptaciji zgrade Vage u Ulici kralja Zvonimira.

Ugovor za izvođenje radova potpisalo je Gradsko gospodar-stvo s odabranim izvođačem

radova tvrkom MGA, a potpi-sali su ga direktori Željko Ba-tinović i Željko Glavinić. Po-tom je Gradsko gospodarstvo s tvrtkom Interkonzalting, koju je predstavljao dipl. arhitekt Boris Mostarčić, potpisalo ugovor o nadzoru.

Projekt adaptacije i prenamjene zgrade Vage u Prirodoslovni muzej, Gradsku knjiž-nicu i čitaonicu te urede budućega Park prirode Delta Neretve izradio je poznati arhitekt Go-ran Rako, autor zgrade Arheološkoga Muzeja Narona u Vidu.

Nakon potpisivanja ugovora gradonačelnik

Stipo Gabrić Jambo označio je početak radova simboličnom predajom ključeva Vage Željku Glaviniću.

Novac za adaptaciju osigura-li su Ministarstvo kulture i grad Metković, a rok dovršenja je 2010. godina.

HNS LIBERALNI DEMOKRATI ZA JAMBU

Od Ubavke Mostahinić, predsjed-nice Podružnice HNS-a liberalni

demokrati grada Metkovića, dobili smo informaciju kako je metkovsko Predsjedništvo donijelo odluku o po-državanju zajedničkoga kandidata za gradonačelnika Metkovića na lokalnim izborima 2009. Lokalna podružnica, uz potporu Županijskog vijeća HNS-a liberalni demokrati kojem predsjedava Andro Vlahušić, ističe da će podržati kandidaturu dosadašnjeg metkovskog gradonačelnika Stipe Gabrića Jambe.

Kažu da su tijekom protekle tri godine bili zadovoljni suradnjom s Nezavisnom listom Stipe Gabrića, kako na županijskoj razini gdje su koalicijski partneri, tako i na gradskoj, te smatraju da uspješnu suradnju treba i dalje nastaviti.

Nakon što su na nekoliko mjesta razbijene AB ploče utvrđeno je da su u jako lošem stanju pa će se graditi nove.

Kompletno potkrovlje će se demontirati i vratit će se stari izgled krova. U potkrovlju su predviđeni uredi Gradske knjižnice, Prirodoslovnog muzeja

i Parka prirode Delta Neretve.

Kad˝a su porušeni pregradni zidovi pokazao se velik prostor. Tri takve etaže koristit će knjižnica i muzej.

Vjjesnikmetkovski

4VIJESTI VIJESTI

NOVO LICE ‘DUBRAVICE’

Iako vremenski uvjeti izvođačima baš i nisu išli na ruku, na Gradskom odlagalištu komunalnoga otpada Dubravica svakim

danom vidljive su promjene. Nedavno je započelo asfaltiranje za to predviđenih površina i staza, zasađeno je ukrasno zelenilo, ali i mali maslinik koji će jednoga dana s crkvicom Sv. Ante u po-zadini sigurno biti zgodan motiv za fotografi ranje. S obzirom da su radovi službeno započeli 1. veljače ove godine, izgleda da je napravljen dobar posao niti u deset mjeseci.

Župa sv. Nikole biskupa prije nekoliko dana svečano je prosla-vila blagdan svoga sveca zaštitnika. Proslava sv. Nikole za-

počela je trodnevnicom sv. Nikoli, a doček sv. Nikole održan je u petak nakon svete mise kada su djeci podijeljeni prigodni darovi.

U subotu, na sam dan svetkovine, služene su tri mise od kojih je ona u 10 sati bila svečana misa s procesijom u kojoj je nošen

kip sv. Nikole. Misu je predvodio župnik don Senko Antunović, a procesiju župni vikar don Tomislav Bašić. Pri kraju svih misa obavljen je blagoslov djece.

Proslava sv. Nikole nastavila se i u obiteljskim domovima po cijeloj župi u kojoj mnoge obitelji sv. Nikolu drže svojim zaštit-nikom.

petak, 12. prosinca 2008. 5

VIJESTI

U organizaciji entuzijasta iz Bridge kluba Dubrovnik u

metkovskoj Gimnaziji održan je tečaj bridža, društvene igre koja bi uskoro mogla postati iz-bornim predmetom u hrvatskim školama. Zamolili smo jednoga od voditelja tečaja Franu Janči-ća, člana Bridge kluba Dubrov-nik i sudca Bridge saveza da nam nešto kaže o njihovu dola-sku u Metković.

– U Metković smo došli jer želimo u našoj županiji popu-larizirati bridž, naročito među mladima i to pod geslom: „Od-vucimo stare ispred televizora, a mlade iz kafi ća“. U Zagrebu sam upoznao entuzijaste bridži-ste iz Metkovića koji su me po-vezali s prof. Ljiljanom Jeličić. Imali smo razumijevanje ravna-telja prof. Jurkovića i tako smo došli u metkovsku Gimnaziju. U petak i subotu održali smo tri predavanja na kojima se okupi-lo 25 učenika pa se nadamo da ćemo uspjeti pokrenuti Bridge sekciju u školi i vidjeti se na nekim budućim natjecanjima.

Prošloga petka u Borovcima je pro-slavljena Gospa od Zdravlja pa je tom

prigodom ispred istoimene crkve održana misa s procesijom. Pred oko tisuću vjerni-ka Misu i procesiju je predvodio don Sen-ko Antunović, župnik u župi Sv. Nikole Biskupa u Metkoviću.

TEČAJ BRIDŽA U GIMNAZIJIBridž se polako širi školama u Hrvatskoj pa ga već imaju Imotski, Split i neki drugi gra-dovi, a sve je započelo u Vuko-varu. Do sada smo održali dva tečaja na Sveučilištu u Dubrov-niku, a metkovska Gimnazija je prva škola u Županiji u kojoj to radimo.

Bridž (bridge) je igra s francuskim kartama u kojoj dva para igraju jedan protiv drugoga. Sastoji se od dva di-jela. Prvi je licitacija u kojoj se parovi nadmeću što će odi-gravati, tj. tko će imati pravo na to. Nakon toga slijedi odi-gravanje u kojem jedan par pokušava spriječiti pobjedni-ke licitacije da realiziraju svoj kontrakt (ugovor). Na turniri-ma se prakticira uspoređivanje rezultata tako da se karte koje je jedan igrač dobio nakon odigranoga vraćaju u početno stanje i idu na druge stolove. Tako se eliminira faktor sreće i uspoređuje tko je s istim kar-tama napravio bolji rezultat.

BLAGDAN GOSPE OD ZDRAVLJA

Vjjesnikmetkovski

6VIJESTI

U Dnevnom boravku Udruge Otac Ante Gabrić 22. stu-

denoga održana je Radionica za izradu narodnih nošnja Du-brovačko-neretvanske županije

RADIONICA ZA IZRADU NARODNIH NOŠNJA

koju je u suradnji s Udrugom organizirao KUD Metković.

Radionica je održana u sklo-pu projekta Otvorimo bakinu škrinju što ga je Udruzi odobrilo

Udruga prijatelja starina i kolekcionara Burilo iz

Metkovića proslavila je svoj prvi rođendan. Tom prigodom je u sjedištu Udruge u Ulici Stjepana Radića br. 5 održana Skupština kojoj se odazvalo de-setak članova.

Prema riječima Milana Čor-kala, Udruga je nastala na ini-cijativu nekolicine kolekcio-nara i prijatelja starina koji su

PRVA OBLJETNICA ‘BURILA’Osnivačku skupštinu održali 22. studenoga 2007. Nakon više prijedloga članstvo se od-lučilo za ime Burilo pa je tako Udruga registrirana 23. siječnja 2008. Za predsjednika je iza-bran Mario Glušćević, a titulu počasnog predsjednika dobio je Boris Raspudić u čijem prosto-ru Udruga trenutno djeluje.

– Boris je jedan od kolekci-onara, a kako smo se mi osta-

Ministarstvo obitelji, branitelja i međuge-neracijske solidarnosti na temelju natječaja za prijavu projekata volonterske pomoći u dnevnom boravku za starije osobe.

S tehnikama izra-de dijelova narodne nošnje sudionice ra-dionice upoznala je Julija Kaleb, jedna od rijetkih stručnjakinja za izradu dalmatinskih narodnih nošnja.

Za vrijeme trajanja projekta, a to je do

kraja prosinca ove godine, oso-be treće životne dobi bit će vo-lonteri koji pomažu djeci edu-cirajući ih i prenoseći im dio svojih sjećanja i mudrosti.

Julija Kaleb, voditeljica radionice:

Današnja tema bila je vez kojim se ukrašava narodna nošnja. Iako je među pola-znicama bilo dosta žena treće životne dobi koje vrlo lijepo vezu ili pletu, do danas se nisu susrele s tehnikama koje sam im pokazala jer se narodne nošnje nisu izrađivale po ku-ćama. Naravno, to se može savladati, ali izrada narodnih nošnja je mukotrpan posao koji zahtjeva puno uloženog truda i vremena, nekada i po pet do šest sati dnevno ako su rokovi kratki. Najteži dio je pronaći odgovarajući materi-jal, a tijekom današnje radio-nice radili smo na komadima koji mi ostaju tijekom izrade nošnji i koje čuvam za ovakve prigode.

li okupljali u ovom prostoru u kojem je izloženo preko 120 predmeta iz ne tako davne, ali ipak zaboravljene prošlosti, od-lučili smo udružiti snage i nešto napraviti. Osnovna svrha naše Udruge je promicanje, priku-pljanje i popularizacija kolek-cionarstva i očuvanja starina – objasnio nam je Milan.

Kako bi se to ostvarilo, Udruga namjerava organizirati sajmove antikviteta i umjetni-na, izdavati priručnike vezane uz kolekcionarstvo, antikvitete i restauraciju. Tu je i suradnja s turističkim zajednicama, upo-znavanje članova s aktualnim

zakonima vezanima za navede-na područja, a planirana je i su-radnja s različitim stručnjacima kao što su kustosi, povjesničari umjetnosti i sl.

Ipak, u protekloj godini po-najviše se radilo na povećanju članstva pa Burilo trenutno ima 24 člana, među kojima ima i onih iz BiH, Crne Gore i s Ko-sova.

Kažu da im pravi posao tek slijedi, a za proteklu je godinu značajno izdvojiti tiskanje ka-lendara na kojem su se našle starine izložene u prostorijama Udruge i koji je poslan na velik broj adresa širom svijeta.

petak, 12. prosinca 2008. 7

VIJESTI

Dana 21. studenoga na po-dručju Dragovije izgubila

se strana državljanka koja se mobitelom javila suprugu re-kavši da je ozlijedila koljeno te da ne zna gdje se nalazi. Njezin suprug prijavio je nestanak Žu-panijskom centru 112 Dubrov-nik, nakon čega je organizirana potraga.

ZAJEDNIČKA VJEŽBA HUBERT 2008.

Ova izmišljena vijest samo je okvir za zajedničku vježbu traganja i spašavanja za nesta-lom osobom „HUBERT 2008“ koja je provedena na potezu Dragovija – Nova Sela i plod je zajedničke suradnje Policij-ske uprave Dubrovačko-nere-tvanske, Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Dubrovnik i Hrvatske gorske službe spa-šavanja. Njima su se pridružili Hitna medicinska pomoć Doma zdravlja Metković, Javna vatro-gasna postrojba Metković, Šu-marija Metković, Lovačko društvo „Mufl on“ Metković, Odred izviđača „Ivica Prusac – Juma“ iz Momića, odredi izviđača „Žabac“ i „Metković“ iz Metkovića te Grad Metković kao domaćin.

Svrha zajedničke vježbe bila je ustanoviti spremnost, uvjež-banost i opremljenost svih su-dionika zaštite i spašavanja na području Grada Metkovića te u praksi uočiti moguće probleme i poteškoće koje se javljaju na terenu.

Na vježbi je predstavljen rad daljinski upravljane termovizij-ske kamere i IC uređaj za noćno promatranje, a aktivno je sudje-lovao i policijski pas tragač s vodičem.

Zajedničku ocjenu o uspješ-nosti vježbe dali su načelnik Policijske uprave Dubrovačko-

neretvanske Zlatko Sokolar, pročelnik Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Goran Vi-olić, pročelnik HGSS Stanice Dubrovnik Zoran Ateljević i načelnik Stožera zaštite i spa-šavanja Grada Metkovića Mato Mustapić.

Zajednički elaborat vjež-be izradio je Područni ured za zaštitu i spašavanje Du-brovnik, dok su pojedinačne elaborate djelovanja izradili

svi sudionici za svoje akcije.Grad Metković opremio je stožer i osigurao prijevoz do zbornoga mjesta, organizi-rao nabavu hrane i pića za sudionike u akciji te priba-vio ostalu logističku opremu.Izviđači su uredili stožerno mje-sto i postavili šatore za svih 110 sudionika akcije potrage, osigu-rali su podjelu toplih napitaka i hrane, a punoljetni izviđači su-djelovali su i aktivno u potrazi.

Izviđače je najviše zanimalo kako radi daljinski upravljana termovizijska kamera koja policiji služi za kontrolu državne granice po noći i u uvjetima

smanjene vidljivosti.

Izdubljena i ozlijeđena “Njemica” pronađena je pa su je članovi Hrvatske gorske službe spašavanja prebacili do vozila Hitne medicinske pomoći. Izgubljenu turistkinju uspješno je odglumila članica Izviđačkog odreda

Žapci iz Metkovića.

Zlatko Sokolar, načelnik PU DN

Ova vježba, kako tijekom pri-preme tako i svojom provedbom, pokazala je visoku razinu surad-nje te sposobnost i obučenost svih sudionika vježbe za obavljanjem svojih zadaća i u najsloženijim slučajevima, kao i spremnost za postupanje u stvarnim uvjetima. Također, iskoristili smo priliku da tijekom vježbe promoviramo i uvedemo u posao novu mobilnu jedinicu za pojačani nadzor dr-žavne granice, koja je opskrbljena najmodernijom opremom za nad-zor granice. Sa suradnjom i ak-tivnostima i dalje će se nastaviti.

Vjjesnikmetkovski

8VIJESTI

Sa svečanosti proglašenja najljepših školskih vrtova

u Hrvatskoj za 2008., koja je održana 24. listopada u Sla-vonskom Brodu, metkovskoj OŠ Don Mihovila Pavlinovića stiglo je još jedno vrijedno pri-znanje.

U konkurenciji mnogih lije-po uređenih školskih vrtova di-ljem Hrvatske Prosudbeno po-vjerenstvo odlučilo se OŠ Don Mihovila Pavlinovića dodijeliti

NAJLJEPŠI ŠKOLSKI VRT U HRVATSKOJ

Priznanje za najljepše uređen školski vrt u Hrvatskoj za 2008. Takvo priznanje dobilo je uku-pno devet škola iz Hrvatske za koje je Povjerenstvo ustvrdilo da su „postigle izniman na-predak i učinile velik pomak u uređenju školskih vrtova i oko-liša“.

– Da bismo osvojili Prizna-nje, morali smo zadovoljiti vrlo stroge kriterije. Ocjenjivala se autohtonost biljnih vrsta, izgled

školskog vrta, promjene u pro-teklom razdoblju te utjecaj škol-skog vrta na po-zitivne promjene stanja u okruže-nju ili okolišu. Stanje u vrtu provjerilo je Po-vjerenstvo koje je u srpnju bilo u Metkoviću. Uz plaketu, već iz-vješenu u atriju škole, dobili smo i pet tisuća kuna koje ćemo utroši-ti za poboljšanje vodonatapnog sustava u našem vrtu – rekao nam je ravnatelj Škole Petar Jakić.

Projekt Najljepši školski vrt nastao je u proljeće školske godine 1994./95. na prijedlog Obrazovnog programa Hrvat-

skoga radija, odnosno njiho-ve emisije Slušaj kako zemlja diše. Podupiru ga Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstvo poljoprivrede, šu-marstva i vodnog gospodarstva te Ministarstvo kulture. Uz njih potporu projektu daju i Hrvat-ska turistička zajednica, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te brojni darova-telji koji školama osiguravaju vrijedne nagrade.

Osim najnovijeg priznanja OŠ Don Mihovila Pavlinovića može se pohvaliti i nagradom iz

2003. kada je također osvojila nagradu Najljepši školski vrt u kategoriji primorsko-dalmatin-ski vrt.

Pobjednički školski vrt kontinentalne Hrvatske je vrt Srednje škole Matije Antu-na Reljkovića iz Slavonskog Broda. Zlatnu povelju HRT-a osvojila je OŠ Ksavera Šan-dora Đalskog iz Donje Zeli-ne, a pobjednički školski vrt osnovnih škola je vrt OŠ Ante Starčevića iz Lepoglave. Naj-ljepši mali vrt područnih škola ima OŠ Braća Ribar, područna škola Islam Latinski, a najljep-še obnovljen školski vrt nakon rata ima OŠ Braća Ribar iz Posedarja.

petak, 12. prosinca 2008. 9

VIJESTI

Članovi Mreže udruga osoba s invaliditetom Dalmacije

prošloga vikenda otputovali su u Vukovar kako bi Zajednici Susreti uručili ček na 36.000 kn koje su prikupili prodajom svijeća 18. studenoga na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara.

Inicijator akcije je UOSI Pri-jatelj iz Metkovića čiji članovi su svijeće izradili, a njima su se u akciji pridružile članice Mre-že iz Splita, Trogira i Omiša kao i gradovi Opuzen i Ploče. Osim invalida iz spomenutih

36.000 KUNA ZA VUKOVARudruga na put je krenulo i tride-setak srednjoškolaca i njihovih profesora iz Metkovića, Opuze-na i Ploča. Dolazak u Vukovar iskoristili su za posjet mjestima stradavanja građana i branitelja Vukovara 1991.

Zajednica mladih Susreti vu-kovarske župe Sv. Filipa i Jako-va osnovana je prije trideset go-dina, a ove godine je obnovila svoj rad. Između ostalog skrbi o starim, bolesnim i nemoćnim osobama s područja grada Vu-kovara.

Osnovna glazbena škola Metković je kao samostal-

na ustanova s radom započela 1. rujna, a 9. prosinca je sveča-no proslavljeno njeno otvara-nje. Svečanosti koja je održana u Galeriji Gradskog kulturnog središta Metković, uz brojne uzvanike bili su nazočni i sabor-ski zastupnik i gradonačelnik Metkovića Stipo Gabrić Jambo, županica Mira Buconić, dožu-pani Miše Galjuf i Ivo Karama-tić, v. d. pročelnice Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport Jagoda Jakir te Marko

OSNOVNA GLAZBENA ŠKOLA METKOVIĆ

SVEČANO OBILJEŽEN POČETAK SAMOSTALNOG RADABiškup.

Nazočne je pozdravio rav-natelj škole Zvonko Kneže-vić zahvalivši se svima koji su omogućili da OGŠ Metković nakon 24 godi-ne djelovanja postane samo-stalna škola.

– Želja nam je da uz raspje-vani Dubrovnik budemo drugi glazbeni cen-tar u županiji. Nadamo se da ćemo narednih godina u tome i uspjeti te da

ćemo zajedno s ostalim glazbe-nim školama u Neretvi stvoriti osnovu za otvaranje Srednje glazbene škole – rekao je tom prigodom Knežević.

Skupu su se obratili i gra-donačelnik Gabrić i županica Buconić koji su istaknuli važ-nost glazbenog obrazovanja u Metkoviću te dali punu podrš-ku daljnjem radu Škole koja je prema njihovim riječima prvi korak k otvaranju Srednje glazbene škole u Metkoviću. Tijekom svečanosti simbolič-nim rezanjem vrpce županica je

školi uručila pijanino na kojem će zasigurno mnoge dječje ruke zasvirati svoje prve tonove. Bla-goslov novoj školi, njenim dje-latnicima i učenicima udijelio je župnik župe sv. Ilije fra Dušan Džimbeg. U prigodnom progra-mu nastupio je školski zbor pod

ravnanjem prof. Dragana Gutića, školski orkestar pod ravnanjem prof. Zvonka Kneževića, a svoje umijeće pokazala je i nekolicina malih glazbenika izvevši solo dionice na instrumentima koje su odabrali za svoje glazbeno obrazovanje.

Vjjesnikmetkovski

10

Za predsjednika Ogranka Matice hrvatske Metković

ponovno je izabran prof. Ante Brečić, dugogodišnji član Mati-ce i istaknuti kulturni i prosvjet-ni djelatnik.

Tako su jednoglasno odlučili članovi Skupštine Ogranka na Izbornoj skupštini koja je odr-žana u ponedjeljak 24. studeno-ga u Zgradi političkih stranaka. Dopredsjednik Ogranka ostao je Ratko Krstičević (također jednoglasnom odlukom) dok je za tajnika izabran Ivan Nadilo koji je na tom mjestu zamije-nio Božidara Lovrića. Funkciju rizničara sljedeće četiri godi-ne obnašat će Željko Veraja. U Upravni odbor izabrani su: Jozo Jurković, Tonći Jerković, Dragan Tolić, Tomislav Zub-čić, Blagotvor Grgurinović i Božidar Lovrić. Nadzorni od-bor čine Jure Mijić, Vesna Vi-dović i Ivo Veraja.

Ratko Krstičević je na Skup-štini podnio izvješće o radu Ogranka tijekom protekle če-tiri godine u kojem je istaknu-to kako je, unatoč kroničnoj novčanoj oskudici koja muči

kulturu, Ogranak napravio dva-desetak izložaba renomiranih likovnih umjetnika te izdao če-tiri knjige, a još dvije trebale bi iz tiska izaći do kraja godine. Potvrda o kvaliteti objavljenih naslova stigla je iz Središnjice

Matice hrvatske koja je knjizi Povijest Crkve u Hrvata dr. don Mile Vidovića 24. lipnja ove godine dodijelila nagradu Ivan Kukuljević Sakcinski za najbo-lje djelo što ga je objavio neki ogranak Matice hrvatske. U ime Nadzornog odbora Ogranka Matice hrvatske Metković iz-

vješće je podnio Jure Mijić koji je, nakon uvida u rad Ogranka, rekao da su svi postupci uskla-đeni sa zakonskim odredbama. Pročitano je i fi nancijsko izvje-šće za period od 1. siječnja do 31. prosinca 2007. u kojem stoji

da je Ogranak u prošloj godini imao priliv novca u iznosu od 99.473 kune. U tome je Grad sudjelovao s oko 12 tisuća kuna, Županija s 14 tisuća kuna te državni proračun s 38 tisuća kuna. U sredstva je ušlo i 34 tisuće kuna ostatka sredstava iz 2006. Izdaci u istom razdo-

blju iznosili su oko 95 tisuća kuna. Tijekom 2007. zabilježen je ostatak novca u iznosu od 38.763 kune pa je on ušao u pri-hod za 2008.

Sukladno dosadašnjoj pro-gramskoj orijentaciji i posti-gnutim rezultatima aktivnosti MH Metković u 2009. odvijat će se na nekoliko ustaljenih ra-zina. Kao i do sada radit će se na izdavačkoj djelatnosti, or-ganizaciji izložaba, koncerata i kazališnih predstava, organizi-ranju različitih tribina kao i su-radnji s drugim ograncima MH naše županije i cijele Hrvatske te susjedne BiH. Za 2009. u pri-premi su izdanja: Monografi ja Rucner, Toponimi sela Desana, Katastarska mapa Borovaca, Povijest župa doline Neretve don Mile Vidovića te Priče iz Komina Olivere Medak. Od planiranih izložaba trebale bi se održati izložbe Josipa Šker-lja, Emila Bobanovića Ćolića te zajednička Petra Barišića, Igora Čabraje i Ivana Vučića. Kako se u Ogranku dosta posla obavi u hodu, tako će aktivnosti vjero-jatno biti i više od planiranog.

ANTE BREČIĆ PONOVNO PREDSJEDNIK OGRANKA MATICE

Povodom Međunarodnog dana volontera Udruga Otac

Ante Gabrić u svom Dnevnom boravku predstavila je projekt Otvorimo bakinu škrinju koji je Udruzi odobrilo Ministarstvo obitelji, branitelja i međugene-

racijske solidarnosti– Kroz razgovor smo pokuša-

li mladim volonterima dočarati o čemu se u projektu radi i koje ćemo sve aktivnosti organizira-ti tijekom prosinca. Najvažnije je da smo im htjeli objasniti

koliko je važno slušati i upijati sve ono što starije osobe govore jer će to svakako pridonijeti na-stavku tradicije koja se najbolje prenosi s koljena na koljeno – rekla nam je Anđelina Jerković, voditeljica programa „Dnevni boravak i pomoć u kući stari-jim osobama“ koji djeluje pri Udruzi.

Prezentaciji projekta bili su nazočni članovi KUD-a Metko-vić koji kao volonteri kroz svo-je djelovanje u KUD-u čuvaju običaje i tradiciju svoga kraja.

– Danas smo se i mi u Met-koviću prisjetili Međunarodnog dana volontera koji obilježava-ju sva civilizirana društva. To je dan posvećen ljudima dobre vo-lje koji svoje slobodno vrijeme kroz različite aktivnosti daruju drugim ljudima. Predstavljeni projekt prigoda je da se na izvr-stan način prisjetimo nečega što

PREDSTAVLJEN PROJEKT

OTVORIMO BAKINU ŠKRINJUje većim dijelom zaboravljeno. A većim dijelom zaboravljene su sve one čari nekadašnjeg načina odijevanja, obuvanja, rada u kući i izvan nje, naki-ta, odnosno čari sveukupnog življenja naših baka i djedova. Na svu sreću ima ljudi koji su pokrenuli ovaj projekt kroz koji će osobe starije dobi kao volon-teri prenositi običaje i tradiciju božićnih običaja na mlađe nara-štaje. Zadaća mlađih bit će da to sve čuvaju i kad dođe vrijeme, prenesu na neke buduće nara-štaje. Ovo je odličan način da svi zajedno damo svoj doprinos svjetskom pokretu volontera koji je i te kako značajan – re-kao nam je tajnik KUD-a Met-ković Zdravko Obradović koji je član Nacionalne udruge vo-lontera Hrvatske i predsjednik Skupštine Hrvatskog sabora kulture.

VIJESTI

petak, 12. prosinca 2008. 11

Na jutarnjoj misi, što ju je u župnoj crkvi Gospe

Snježne u Vidu služio župnik don Stanko Vrnoga, bio je i dio članova lovačkog društva „Mu-fl on“ iz Metkovića koji su tako, mada sa zakašnjenjem, obilje-

FOTOVIJEST

LOVCI NA MISI U VIDUžili blagdan svoga zaštitnika sv. Huberta. Druženje lovaca nakon misnog slavlja nastavilo se u prostorima ONK Metković gdje se njih četrdesetak počasti-lo lovačkim gulašem i pečenom kozletinom.

DAROVI

ZA OSOBE S POSEBNIM POTREBAMA

U sklopu obilježavanja blagdana Sv. Nikole u Domu za stari-je i nemoćne osobe i tjelesno ili mentalno oštećene osobe u

Metkoviću upriličena je prigodna priredba u kojoj su uz korisnike sudjelovali svi zaposlenici Doma.

Štićenike centra za rehabilitaciju, koji djeluje u sklopu Doma, posebno je obradovao dolazak Sv. Nikole s darovima. Program za sve nazočne izveli su štićenici Doma, a darove za djecu osigurali su sponzori te učenici Srednje škole Metković i Gimnazije Met-ković kojima se u ime djelatnika i korisnika zahvalila ravnateljica Doma dr.Višnja Bukvić.

U Ustanovi trenutno boravi osamdesetak korisnika - starijih i nemoćnih te mentalno retardiranih osoba - na stalnom ili dnevnom boravku.

VIJESTI

Čestit Božić i sretnu novu 2009. godinu uz zahvalu svim dobrim ljudima koji su nam pomogli realizirati naše projekte

Udruga osoba s invaliditetom „Prijatelj“ Metković

Gradsko društvo Crvenog križa Metković u Zgradi političkih stranaka održalo je u srijedu redovnu Izbornu skupštinu na kojoj su uz predsjednika i dva dopredsjednika izabrani i članovi od-bora i nadzornog odbora kao i ostalih radnih tijela skupštine. Za predsjednika je izabran Slobodan Zlojić, koji je do sada preko 70 puta darovao krv, dok su za potpredsjednice izabrane Marija Zovko Topić i Žana Dodig.

Obraćajući se prisutnima, Slobodan Zlojić je istaknuo kako će u svom mandatu napraviti sve da GO Crvenog križa opstane i da u Gradu dobije mjesto koje zaslužuje. Također je istaknuo kako treba razgovarati s gradskim vlastima kako bi se počela provoditi zakonska obveza prema kojoj 0,7 posto gradskog proračuna pri-pada GO Crvenog križa što bi prema njegovom mišljenju uvelike olakšalo rad.

Ravnateljica GO Crvenog križa Metković Nela Orlović najavi-la je kako će se nastaviti s redovitim aktivnostima uz neizostavnu djelatnost dobrovoljnog darivanja krvi, a najavila je i

osnivanje različitih komisija zaduženih za pojedina pitanja iz djelokruga rada Crvenog križa među kojima su: Komisija za obavljanje zadaća na području zdravstvenih djelatnosti, Komi-sija službe traženja, Komisija za socijalne djelatnosti i pomoć, Komisija za rad s mladeži i slično.

Održana Skupština Gradskog odbora Crvenog križa

Gradsko odlagalište otpada Dubravica u srijedu je obišla dele-gacija predstavnika Fonda za zaštitu okoliša i energentsku učin-kovitost, tvrtki Sirovina odlagalište iz Zadra i Conex-ST iz Splita, predstavnici Grada Metkovića na čelu s gradonačelnikom Gabri-ćem te predstavnici Komunalnog poduzeća Metković. Razlog obi-laska je uvođenje u posao tvrtke Sirovina odlagalište koja će već sljedećeg tjedna započeti radove na izgradnji kazete za odlaganje otpada koji sadrži azbest s područja Grada Metkovića i ostalih ko-risnika odlagališta na Dubravici.

Ugovor o izgradnji kazete potpisali su 22. kolovoza direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Vinko Mladineo i direktor Komunalnog poduzeća Metković Željko Mordžin. Izvo-đač radova biti će Sirovina odlagalište iz Zadra koja posjeduje do-zvolu potrebnu za postupanje s opasnim otpadom. Stručni nadzor obavljati će Agencija za posebni otpad iz Zagreba, a građevinski nadzor tvrtka Conex-ST iz Splita. Cjelokupnu investiciju izgradnje kazete u koju će se odlagati otpad što sadrži azbest fi nancira Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

ZBRINJAVANJE AZBESTA

ZAPOČELA GRADNJA KAZETE

Vjjesnikmetkovski

12

U organizaciji metkovske Podružnice Hrvatskog lo-

gopedskog društva Dubrovač-ko-neretvanske županije u OŠ Stjepana Radića održana je ra-dionica za edukaciju roditelja za rad s djecom usporena govorno-jezičnog razvoja. Svrha radioni-ce je potaknuti roditelje na poti-

RADIONICA ZA EDUKACIJU RODITELJA

RAD S DJECOM USPORENA GOVORNO-JEZIČNOG RAZVOJA

canje govorno-jezičnog razvoja svoje djece kako bi se otklonila mogućnost neprimjerenih i za komunikaciju malog djeteta štetnih oblika učenja govora.

Govorne vježbe roditeljima su prikazane kao komunikacij-ske, govorne i govorno-moto-ričke aktivnosti i igre bliske i

primjerene roditeljskom i dječ-jem senzibilitetu. U tu svrhu roditeljima je prikazan vide-omaterijal prof. Renate Rade, logopeda-ritmičara sa zagre-bačkog SUVAG-a. U nastavku radionice profesori logopedi Aninka Mateljak i Ante Ujdur odgovarali su na pitanja rodite-

lja te im podijelili edukativne materijale i upoznali ih s jedno-stavnijim računalnim igricama pomoću kojih se mogu provo-diti govorne vježbe. Na kraju radionice roditelji su dobili knjigu „Poticanje ranog govor-no-jezičnog razvoja“ autorice Renate Rade.

U posljednje vrijeme sve više je djece s problemima u govoru. Za ilustraciju: u samo jednoj vrtićkoj skupini u Metkoviću otkriveno je devetoro djece s nekim od govornih problema koji su podjednako prisutni i kod djevojčica i kod dječaka. Jedan od razloga mogao bi se pronaći i u sve većoj zaposlenosti roditelja koji nemaju vremena, pa ni prilike tijekom dana pričati i igrati se s djetetom.

SAVJET RODITELJIMAUzroci zaostajanja u govornom razvoju mogu biti različiti, a

nije rijetko da se kod istog djeteta nađe njih nekoliko. Pravo-dobno traženje pomoći, nakon čega slijedi dijagnosticiranje i ot-krivanje uzroka zaostajanja u govornom razvoju, može pomoći otklanjanju uzroka ili barem ublažavanju poremećaja. Roditelji koji posumnjaju na bilo kakva zaostajanja u razvoju govora svog djeteta, trebali bi se odmah obratiti stručnjaku logopedu. Ako je dijete još premalo za rehabilitaciju, roditelji će dobiti informacije i savjete kako postupati s njim dok malo ne poraste. Važno je na vrijeme reagirati (čak i kad se radi o najblažim oblicima usporena govora) jer ako se na vrijeme ne pruži odgovarajuća pomoć, di-jete će sigurno imati poteškoća u školi, ne samo s govorom, nego i s čitanjem i pisanjem.

Gradsko društvo Crvenog križa Metković organiziralo je 25. stu-

denoga posljednju ovogodišnju akciju dobrovoljnog darivanja krvi. Akcija je održana u prostorijama Crvenoga kri-ža, a provodila ju je ekipa službe za transfuziju Opće bolnice Dubrovnik pod vodstvom dr. Dolores Martinović.

Odazvalo se 45 dobrovoljnih daro-vatelja, od čega dvoje novih, a priku-

K RV Z A O B D U B R O V N I K

U Opuzenskoj ulici zatekli smo djelatnike Ko-munalnog poduzeća Metković kako završavaju

poslove vezane uz priključenje domaćinstava na ka-nalizacijski sustav.

Iako se radi o kratkoj uli-ci, radovi su potrajali jer je trebalo u pot-punosti skinuti stari asfaltni sloj i dvadese-tak centimetara podloge kako bi se uskladila visina ulice s okolnim tere-nom. Komu-nalci su odveli i posljednji dio toga materijala pa bi se danas teren trebao poravnavati s visinom šahtova čime završava njihov dio posla. Stanje na terenu pre-gledali su djelatnici Dubrovnik cesta koji će preuzeti radove. Slijedi tamponiranje i asfaltiranje.

pljeno je 35 doza krvi za OB Dubrovnik. Prema riječima Nele Orlović, ravnateljice GD Crve-nog križa Metković, akcija je uspjela, a broj dobrovoljnih darivatelja koji su se odazvali akci-ji bio je očekivan za ovo vrijeme godine.

Za usporedbu prisjetit ćemo se akcija održanih u protekle četiri godine otprilike u isto vrijeme. Akciji održanoj 25. stu-denoga 2004. pristupilo

je 35 dobrovoljnih darivatelja, a priku-pljeno je 30 doza krvi. Akciji održanoj 24. studenoga 2005. odazvalo se 59 darivatelja, a prikupljene su 52 doze krvi. U akciji od 30. studenoga 2006. bilo je 52 darivatelja, a prikupljeno je 45 doza krvi. I na kraju, prošle godi-ne akcija je održana nešto ranije, 24. listopada, a odazvalo se 36 darivatelja i prikupljena je 21 doza krvi.

PRI KRAJU RADOVIU OPUZENSKOJ

VIJESTI

petak, 12. prosinca 2008. 13

U kninskom samostanu Sv. Ante u subotu 29. studeno-

ga održana je Skupština Festi-vala žudija koji će se u Kninu održati 13. travnja 2009. Radi se o svojevrsnoj smotri uskrš-njih običaja kršćana s prostora dalmatinskoga priobalja, otoka i zaleđa.

Od 27 župa koje njeguju tradicija čuvanja Božjega gro-ba tijekom Velikog tjedna, na Skupštinu su došli predstavnici njih 14. Uz njih su na Skupšti-ni sudjelovali i prof. Vidoslav Bagur, mr.sc. Petar Gardijan, profesor na šibenskom Veleu-čilištu, direktor TZ Knin Ante Šimić, idejni začetnik manife-stacije Šime Strikoman te, kao domaćin, gvardijan samostana Sv. Ante fra Petar Klarić.

Skupština je iskorištena za upoznavanje sudionika s de-taljima vezanim uz sljedeći festival koji će se održati na Uskršnji ponedjeljak. Nakon uvodne molitve i govora fra Pe-tra o detaljima je govorio glavni koordinator domaćina Dražen

U Arheološkom muzeju Na-rona je 26. studenoga s

tribine skinut carski kip impe-ratora Augusta da bi se otpravio put Hrvatskog restauratorskog zavoda u Zagrebu. Iako je re-stauracija samog kamena već davno obavljena, sada treba načiniti nove nosače. Tako će ostalih četrnaest kipova privre-meno ostati bez svoga „šefa“.

– August je do sada imao jed-nu radnu verziju nosača koja je napravljena u Splitu nakon pro-nalaska, ali taj nosač nije ade-kvatan što se tiče same statike kipa, a niti estetike, a uz to se ne uklapa s ostalim skulptura-ma u Augusteju. Kako je tije-kom zimskih mjeseci posjeta u Arheološkom muzeju Narona smanjena, smatrali smo da je to idealno vrijeme da se obavi restauracija jer je August ipak središnja ličnost Augusteja. Na-kon restauracije i nadomjeska metalnih dijelova skulptura će

se vratiti i izložiti u Augusteju. Kao i do sada stajat će samo-stalno na nosačima koji će biti napravljeni od inoksa. Nakon povratka Augusta, koji je po-sljednji kip koji će se restau-rirati, ostaje nam usklađivanje visina svih skulptura koje su u Augusteju, a koje nisu usklađe-ne jer su kipovi s restauracije dolazili pojedinačno. Usklađi-

vanje visina je posljednja faza koja nas očekuje i s njom ćemo završiti obnovu odnosno rekon-strukciju Augusteja u cijelosti – rekao nam je ravnatelj Muzeja Hrvoje Manenica.

Restauracija Augusta obavit će se u Zagrebu kod majstora Antonija Šerbetića (radio na restauraciji lošinjskoga Apok-siomena) u radionici za metal Restauratorskoga zavoda. Kako radovi obuhvaćaju i restauraci-ju kipa i prenamjenu same tribi-ne, troškovi će iznositi oko 170 tisuća kuna.

Jurković. Za mjesto održava-nja Festivala žudija izabrana je kninska tvrđava, a u slučaju lošeg vremena program će se održati u crkvi Gospe velikog hrvatskog krsnog zavjeta.

Svi sudionici istaknuli su važnost Festivala u očuvanju uskršnjih običaja, a prof. Ba-gur je napomenuo kako treba poseban naglasak dati pučkom pjevanju koje je možda i sto-ljećima neizmijenjeno dok su odore u većini slučajeva kroz povijest doživjele neke modi-fi kacije. Prema riječima prof. Gardijana modifi ciranje poje-dinih odora je neizbježno, ali je istaknuo kako svakako treba zadržati njihove posebnosti da u skoroj budućnosti ne bi po-stale sve iste. Raznolikost je i dovela do Festivala pa bi tako trebalo i ostati. Posebno je ista-knuto kako slične običaje ne njeguje ni jedan europski narod osim Hrvata, što svakako treba sačuvati i istaknuti kao dio naše posebnosti prigodom skorog ulaska u europske integracije.

Na Festivalu u Kninu prvi će se put predstaviti župa Desne te župa Navještenja Blažene Dje-vice Marije iz Vrgorca u kojoj

s malim prekidima tradiciju čuvanja Kristova groba rondari provode još od turskih vreme-na.

Na Skupštini su sudjelovali predstavnici župe Sv. Nikole Biskupa iz Metkovića te Gospe od Snijega iz Vida.

SLAVNI KIP NA OBNOVI

AUGUSTEJ BEZ AUGUSTA

Arheološki muzej Narona dobio je na posudbu pet spomenika iz Arheološkog muzeja u Zadru te Germanikovu glavu iz Arheo-loškog muzeja u Splitu koji će biti uvršteni u stalan postav Muze-ja. Za njih se trenutno rade vitrine i nosači.

– Riječ je o spomenicima koji potječu iz Narone i, konkretno u Zadru, nisu uvršteni u stalan postav. Zbog toga su nam dugoročno posuđeni na izlaganje jer su za Naronu iznimno značajni spomeni-ci – rekao je ravnatelj Manenica.

SKUPŠTINA FESTIVALA ŽUDIJA

VIJESTI

Vjjesnikmetkovski

14ZDRAVSTVO

Metkovski Dom zdrav-lja prije nekoliko dana

posjetili su članovi Gradskog poglavarstva na čelu s grado-načelnikom Gabrićem, a nešto kasnije i županica Mira Buco-nić sa suradnicima. Ravnatelji-ca Doma zdravlja dr. Dubravka Smajić upoznala je goste s ra-dom ustanove, novim sadržaji-ma i problemima koji nastaju u poslovanju. Glavna je tema bio dug od pre-ko šest milijuna kuna koji silno otežava rad te ustanove kojoj gra-vitira oko 20 tisuća stanovnika Metkovića i okolice.

U Hrvatskoj posto-je samo tri rodilišta koja su izvanbolnička. To su ona u Đakovu i Sinju te naše metkov-sko. S oko 120 poroda godišnje to rodilište ne može podmiriti plaću jednoga ginekologa i medicinske sestre te ostale troškove. Mno-ge rodilje odlaze u ro-dilište u Dubrovnik jer naše rodilište nije spo-sobno završiti porod

Metkovski Dom zdravlja prije nekoliko godina temeljito je rekonstruiran pa osim Odjela hitne medicinske pomoći u sklopu njega djeluju još rodilište i odjeli za hemodijalizu i fi zikalnu terapiju. Upravo dodatna kvaliteta u pružanju medicinskih usluga toj ustanovi uzrokuje najveći dio godišnjeg minusa od oko pola milijuna kuna.

operativnim putem i sl. S druge strane, izvanbolnička rodilišta ne mogu imati operativnu dje-latnost pa se krug zatvara, a u rodilištu ostaju neiskorišteni kreveti koji i jesu najskuplji. HZZO po novorođenoj bebi ro-dilištima plaća tri tisuće kuna pa velik novac, umjesto u met-kovski Dom zdravlja, odlazi na druga mjesta.

Velik problem je i funkcioni-ranje Hitne medicinske pomoći. Tamo nedostaje liječnika pa se u rad uključuju liječnici iz pri-marne zaštite što stvara veće troškove nego da se na Odjel zaposli liječnik. Na više natje-čaja za liječnika do sada se nit-ko nije javio.

Donedavno je Odjel za he-modijalizu bio jedini koji je donosio dobit pa se tim sred-stvima djelomično pokrivao minus ostalih odjela. Sada je i tamo nastao problem jer ima-ju deset pacijenata manje nego prošle godine. Neki od njih su presadili bubreg, a neki umrli. Kako jedan tretman košta tisu-ću kuna, deset pacijenata manje u godini dana donosi gubitak od preko milijun kuna.

Novootvoreni Odjel za fi zi-kalnu terapiju radi punim ka-pacitetom. Trenutno je na listi čekanja za pregled preko 500 pacijenata, a u terapiju ih je tjed-no uključeno oko 70. Na njemu radi pet viših fi zioterapeuta, ali već se sada osjeća potreba za još pet njih kako bi se moglo raditi u dvije smjene i tako smanjiti pritisak. Poseban problem je nedostatak liječnika specijalista

što je dugoročno riješeno dobivanjem specijalizaci-je, a do tada će na Odjel dolaziti liječnici iz Vele Luke i Dubrovnika. Odje-lu još nedostaje opreme, a dio nje se i često kvari pa je delegacija Grada Met-kovića spomenuti posjet iskoristila za donaciju od 50 tisuća kuna namijenje-nu nabavi uređaja pozna-tih kao magnet i struja.

Kroničan nedostatak liječnika u Hrvatskoj i te kako se osjeti i u Metkovi-ću. Problem našega Doma zdravlja je i u nedostatku specijalista. Neobično je da, kako nam je ravnate-ljica Smajić rekla, jeda-naest godina nije raspisan natječaj za specijalizaciju

iako je za neke specijalizacije Ministarstvo davalo odobrenja. To stvara velike troškove jer pacijenti i za najmanje zahvate moraju put Dubrovnika. Ove su godine odobrene specijalizacije za pedijatra, internista, fi zijatra i ginekologa. Radi se i na petoj specijalizaciji (ortodont) koja je odobrena, samo se trenutno tra-ži mentor.

U Domu zdravlja postoji potpuno uređen stacionar s četi-ri dvokrevetne sobe i svom po-pratnom infrastrukturom. Na-žalost, on stoji neiskorišten jer u njemu nema tko raditi. Koliko bi njegov rad značio Metkovi-ću i okolici, ne treba spominjati jer bi tamo mogli ležati teški bolesnici u zadnjoj fazi bolesti te oni koji nakon određenog za-hvata trebaju provesti dan-dva u stacionaru.

U Dom zdravlja je u posljed-nje vrijeme stiglo dosta opre-me, a očekuje se i nova. Uz pomoć Županije nabavljen je novi sterilizator vrijedan 170 tisuća kuna pa sada instru-menti ne moraju u Dubrovnik što smanjuje troškove. Osam-deset tisuća kuna uloženo je u klima uređaj, očekuje se i novi suvremeni ultrazvučni aparat, identičan onome što ga dobiva Opća bolnica Du-brovnik. Ravnateljica Smajić ističe odličnu suradnju s Gra-dom Metkovićem, Dubrovač-ko-neretvanskom županijom i Ministarstvom zdravstva i socijalne skrbi.

KAKO OZDRAVITI METKOVSKI DOM ZDRAVLJA

Županijsku delegaciju sačinjavali su županica Mira Buconić, pročelnica za zdravstvo, socijalnu skrb i branitelje Ankica Džono Boban, član Župa-nijskog poglavarstva dr.Andro Vlahušić i dožupan Mišo Galjuf. Na sastanku je dogovoreno da će se od Medike zatražiti produljenje roka plaćanja duga za lijekove, a dio tog problema mogao bi se riješiti na razini države jer su domovi zdravlja u Hrvat-skoj dobavljačima zajedno dužni oko 120 milijuna kuna. Županija će pokrenuti inicijativu za stipen-diranje studenata medicine kako bi se smanjio kro-ničan nedostatak liječnika.

Nije lako ni liječnicima obitelj-ske medicine. Zbog nedostatka liječnika na hitnoj tamo dežura-ju oni pa se dogodi da ponekad moraju napustiti svoju privatnu ordinaciju i pratiti hitan slučaj u Dubrovnik. Tada se dogodi da njihovi pacijenti ostaju bez svoga liječnika. Za paralelno dežuranje na hitnoj nisu poseb-no plaćeni osim kada to rade u noćnoj smjeni.

petak, 12. prosinca 2008. 15

U organizaciji Radija Na-rona i Zvonka Nikolića u

Gradskom kulturnom središtu u Metkoviću održano je pred-stavljanje knjige Zdravka Tom-ca Obraćenje (od komunista do vjernika) na kojem je nastupio sam autor.

U kazališnoj dvorani okupi-lo se respektabilnih tristotinjak posjetitelja koji su gotovo sat i pol sa zanimanjem slušali Tom-čevo obrazlaganje kako je od uvjerenoga socijalista komu-nista završio na Kristovu putu. Tomac, očito vješt i zanimljiv pripovjedač, u osobnu je priču upleo sva društveno-politička kretanja kojima je i sam bio svjedok, a nerijetko i koautor.

Za svojevrsnu javnu ispovi-jed, s elementima skrušena po-kajanja, Tomac se, kako kaže, odlučio nakon što je zauvijek odlučio izaći iz kruga političko-

ga djelovanja. Tako je publika saznala da se njegovo obraće-nje dogodilo prije više od dva-deset godina, no nije htio jav-no istupati s time, naročito ne početkom devedesetih godina prošloga stoljeća kada se bujica no-vovjernih počela slijevati u crkve. – Nisam se htio naći među onima u prvome redu u vrijeme kad su svećenici na misi znali pozdraviti s: „Hvaljen Isus vama u zadnjim redovima, dobar dan vama u sred-njim i zdravo drugovi u prvim redovima“ – slikovito je Tomac opisao ta vremena.

Vjersko obraćenje nije išlo bez političkoga, što je razumlji-

vo s obzirom na to da je Tomac bio visoko rangirani teoretičar samoupravnoga socijalizma i koautor ustava iz 1974. mada je kao „hrvatski nacionalist“ ma-knut u čistkama 1972. – Jedna od stvari koja mi je defi nitivno otvorila oči bila je situacija u kojoj mi je jedan od starih re-volucionara rekao da sam pre-mekan. „Mi smo to rješavali po kratkom postupku. Ako netko ne bi htio u zadrugu, mi bismo ga ubili u njegovu dvorištu kad bi oko sebe pred večeru okupio obitelj. Kad je trebao razlomiti kruh, tada bi bio najmirniji i naj-lakša meta.“ Nije me zgrozilo samo to da su ljudi likvidirani, nego i kako se taj revolucionar hvalio time, kao da je to najnor-malnija stvar – kaže Tomac.

Očito duboko i iskreno obra-ćeni Tomac priznaje svoj „gri-jeh nečinjenja“ i poziva Hrvate na minimum političke i svake druge sloge, bez obzira na to

ZDRAVKO TOMAC

OBRAĆENJE - OD KOMUNISTA DO VJERNIKAradi li se o matici ili dijaspori, jer „za dvadeset godina bit će nas milijun manje“.

– Glasna i vrlo angažirana manjina cijelo vrijeme širi te-orije o tome kako Domovinski rat uopće nije bio domovinski, kako su Hrvati ustašoidni jer se masovno okupljaju na Thomp-sonovim koncertima (pa tamo bude nekoliko njih s ustaškom ikonografi jom), kako je Tuđ-man s Miloševićem dijelio Bo-snu i Hercegovinu... Ne znam s kojim snagama je to mogao uči-niti u situaciji kad ni Hrvatsku nije imao čime braniti. Tuđman je, kao ozbiljan političar, na takvim sastancima s Miloševi-ćem samo kupovao vrijeme što se pokazalo ispravnim jer je na koncu Republika Hrvatska bila međunarodno priznata. Nakon toga dogodila su se strašna stra-davanja, ali Hrvatska država politički nije dolazila u pitanje. Da je išao u izravan konfl ikt s Miloševićem (JNA), možda bi rat trajao i deset godina – obra-zložio je Tomac.

Zanimljivo je da je Tomac istovremeno Tuđmanov što-vatelj i kritičar, a na pitanje jednoga posjetitelja što misli o današnjem stavu HDZ-a prema svome prvom predsjedniku, od-govorio je: „Kad im Tuđman treba, ističu ga, a kad im ne tre-ba, prešute ga. Najčešće im tre-ba pred izbore, a poslije izbora manje.“

FENOMENI

Vjjesnikmetkovski

16

Nedavno je Pelješac bio u središtu zanimanja ljubite-

lja dobroga vina. Hrvatska gos-podarska komora – Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko-neretvan-ske županije te udruge Plavac mali, Dingač i Pelješki vinski puti organizirali su „Dan otvo-renih peljeških podruma“.

Iz Metkovića je put Pelješca autobusom krenulo pedesetak izletnika koje je predvodio gra-donačelnik Gabrić, a u Stonu im se pridružila i županica Mira Buconić. Tamo su nakon degu-stacije vina PZ Stoviš razgle-dali Arheološku zbirku špilja Gudnje i Nakovana. Izlet je na-stavljen obilaskom obiteljskih vinarija Vukas, Miloš, Matuško

i Kiridžija te vinarija poljopri-vrednih zadruga Dingač i Put-nikovići. Osim degustacije vina i tradicionalnih jela zanimljivo je bilo čuti priču o Plavcu ma-lom, različitim lokalitetima na kojima uspijeva te o tehnologi-jama koje se primjenjuju da bi se od te autohtone sorte dobila vrhunska vina.

U restoranu Obiteljskog gos-podarstva Antunović u Kuni za sve izletnike organiziran je ru-čak praćen glazbenom pratnjom mladih metkovskih svirača.

„Dan otvorenih peljeških po-druma“ jedna je od manifesta-cija kojom pelješki vinari žele promovirati brand Plavac mali od kojega nastaju poznata vina kao što su Dingač i Postup.

U organizaciji Odsjeka HZPSS Dubrovačko-ne-

retvanske županije, Područnog ureda Metković, u Zgradi poli-

POLJOPRIVREDA I RIBARSTVO

MODEL KAPITALNIH ULAGANJAtičkih stranaka 5. prosinca održano je predavanje za poljoprivrednike na temu Model kapitalnih ula-ganja. Preda-vanje je održala dipl.inž.agr. Lji-ljana Mustapić, stručni savjetnik za integriranu i ekološku poljo-

privredu. Svrha predavanja bila je poljoprivrednike upoznati s Pravilnikom o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljopri-

POLJOPRIVREDA - RIBARSTVO - PČELARSTVO

petak, 12. prosinca 2008. 17

PČELARI

PROSLAVILI SV. AMBROZIJASvake godine na dan sv. Am-

brozija (7. prosinca) Pčelar-ska udruga Kadulja iz Metkovi-ća organizira okupljanje svojih članova kako bi proslavili blagdan toga zaštitnika pče-lara. Proslava je započela misom koju je ove godine u crkvi Sv. Franje na Kla-di održao župnik fra Dušan Džimbeg. Poslije mise met-kovski pčelari okupili su se na zajedničkom ručku u Re-storanu Adria u Metkoviću. Kako o radu te najbrojnije pčelarske udruge u Županiji znamo malo, zamolili smo njezina tajnika Darka Domi-nikovića da nam kaže nešto više o Udruzi.

vredi i ribarstvu koji je Mini-starstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka donijelo u lipnju ove godine.

Tijekom predavanja nazočni su upoznati s uvjetima i nači-nima ostvarivanje prava na ne-povratnu investicijsku potporu u sklopu kapitalnih ulaganja u poljoprivredu i ribarstvo, o tome tko može biti korisnik i kakve su mu obveze, koliki su najviši i najniži iznosi investi-cijske potpore i sl.

Investicijska potpora podra-zumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz Državnog prora-čuna RH kojima Ministarstvo sudjeluje u fi nanciranju ukupne vrijednosti investicije kojoj je

fi nancijska institucija odobrila srednjoročne (najmanje dvije godine) i dugoročne kredite ili novčani zajam (fi nancij-ski leasing) u poljoprivredi i ribarstvu. Novost je da se in-vesticijska potpora dodjeljuje za tzv. jednostavne investicije koje se djelomično fi nanciraju vlastitim sredstvima u visini do 40 posto ukupne vrijednost. Pravo na investicijsku potporu može ostvariti pravna i fi zička osoba ako se radi o komerci-jalnom poljoprivrednom gos-podarstvu. To mogu biti i ko-risnici povlastica za uzgoj i za gospodarski ribolov, sukladno Zakonima o slatkovodnom i morskom ribarstvu.

– Naša udruga broji sedam-deset članova i 2009. proslavlja četrdesetu obljetnicu utemelje-nja. Inicijator i jedan od osni-

vača Udruge je g. Jozo Bukmir koji je još aktivan i danas je ov-dje s nama. Mi se svake godine na Sv. Ambrozija okupimo na misi, koja je lani bila u crkvi Sv. Nikole, a potom na zajed-ničkom ručku. Ove godine pri-

družio nam se metkovski gra-donačelnik Stipo Gabrić Jambo kojega smo proglasili počasnim članom u znak zahvalnosti što nam je posljednjih godina po-mogao i u materijalnom i u sva-kom drugom smislu.

Naši pčelari košnice imaju u okolici Metkovića i na Pelješcu. Košnice nisu stalno na istom mjestu, nego ih oni sele u po-trazi za pašom. Tako proizvode i razne vrste meda kao što su med od kadulje, od mandarine, od livade, cvjetni med, med od vrijeska…

O tome koliko su zadovoljni plasmanom meda, tj. navikom Hrvata da konzumiraju med te što planiraju u budućnosti, Darko kaže: – U Hrvatskoj se

po stanovniku godišnje potroši niti pola kilograma meda što nas svrstava na samo začelje. Mi jednostavno nemamo takvu prehrambenu kulturu što je šte-ta s obzirom na sve ono što med znači u prehrani. Nešto više se

traže drugi pčelinji proizvodi kao što je propolis. Što se tiče plasmana i cijene, ni time ni-smo zadovoljni. Većina nas med prodaje privatno, svatko se snalazi na svoj način.

Što se tiče naših planova, najvažnije je istaknuti kako u ožujku 2009. planiramo u Metkoviću organizirati Dane meda koji bi bili županijska manifestacija. Nadamo se da će se na taj način bar malo popularizirati med kao važan sastojak svakodnevne pre-hrane i izvor zdravlja – za-

ključio je Darko Dominiković, tajnik Udruge pčelara Kadulja iz Metkovića.

Jozo Bukmir, najstariji član i osni-vač Udruge, osim medom bavio se i hrvatskim jezikom predavajući ga naraštajima metkovskih osnovaca.

POLJOPRIVREDA - RIBARSTVO - PČELARSTVO

tel: 020 681 400

mob:098 243 921

POLIKLINIKA „Dr. Bušić“METKOVIĆ, Ulica kralja Zvonimira 32

Mr. sci. dr. JURE BUŠIĆ, dr. stomatologijeSVAKIM DANOM OD 16 – 20

Bolovi u čeljusnim zglobovima i/ili mišićima lica, bo-lovi kod žvakanja, bolno otvaranje usta, škljoca-nje u čeljusnim zglobovima, glavobolje, zujanje u uši-ma, asimetrično otvaranje usta, bruxizam (TMD), bolovi poslije stavljanja novih i skupih protetskih radova

Vjjesnikmetkovski

18INTERVJU

Projektirati muzej, još k tome in situ u malome mje-stu, nije čest zadatak. Od čega ste počeli, tj. kako se razvijala ideja izgleda bu-dućega muzeja?Kad se raspiše neki natječaj,

ja imam naviku ne otići na te-ren. Na mene teren tako snažno djeluje (pun je raznih silnica, raznih urbanističkih utjecaja) da me to „pojede“. Zato ja ne-opterećen zamislim neku skicu, neku ideju pa onda odem na teren sve to provjeriti. Među-tim, kad sam došao u Vid, sve ono što sam zamislio morao sam baciti u smeće. Sve je bilo potpuno drukčije nego što sam zamišljao pa sam morao krenu-ti od nule. Prva stvar koju sam stalno morao imati u vidu jest da je to muzej na samom lokali-tetu, a druga da se ta građevina ne nametne previše okolnom seoskom prostoru. Znao sam da će ona biti velika jer je područ-je zahvata to tražilo. Ja sam je onda razlamao, najprije na dva kubusa pa onda stubištima, tako

Potpisivanju ugovora i početku radova na zgradi Vage, koja će udomiti Prirodoslovni muzej, Gradsku knjižnicu i čitaonicu te urede budućega Parka prirode Delta Neretve, nazočan je bio i projektant toga kompleksa dipl. arhitekt Goran Rako koji je na području grada Metkovića već ostavio značajan trag kao autor višestruko nagrađivanog projekta Arheološkog muzeja ‘Narona’ u Vidu. Tu prigodu iskoristili smo da s njim porazgovaramo o onome što je prema njegovim projektima već napravljeno te o onome što se upravo počinje graditi.

METKOVCIMA NEĆU ČEPRKATI PO MEMORIJI

da sam dobio ogromnu građevinu sastavljenu od četiri manja koma-da. Tako sam uspio veliko zdanje prilično dobro uklopiti u mali seoski trg. Naravno, ta-kva građevina ne smije, opet, biti manje važna od okolnih kuća. Ona mora imati onaj status koji u malom mjestu imaju škola i crkva. U Vidu sada imamo tri građevine koje „smi-ju“ biti veće od ostalih, a to su crkva, škola i muzej. Zadatak je bio osjetljiv, ali ja sam za-dovoljan kako sam to riješio, čak i nakon što

je već prošlo izvjesno vrijeme. U funkciji nenametljivosti je i izbor fasade?Za fasadu muzeja sam oda-

brao sivu boju kako bi objekt bio što neutralniji jer se radi o građevini veličine košarkaške dvorane. Zamislite da na tome mjestu stoji košarkaška dvora-na. Ona bi pojela taj prostor.

Ovako mislim da smo taj muzej dobro pospremili u mali prostor i da građevina dobro obavlja ulogu doma arheološkom loka-litetu i nalazima s njega, jedan je važan objekt u selu, a istovre-meno ne strši previše.

Koliko znam, Muzej je ne-dovršen.Da, taj muzej je nedovršen.

Tijekom izgradnje neke su se stvari mijenjale. U sklopu te-rena trebale su se naći još dvije parcele: nedovršena kuća južno od Muzeja i vrt iza njega. Bio je plan da se i one otkupe, to nije realizirano, no ja sam uvjeren kako će se dogradnja muzeja nastaviti jednoga dana. Kad sam svojedobno pitao prof. Marina, čovjeka koji je najzaslužniji za cijelu priču o Naroni, što on mi-sli koliko je taj antički lokalitet otkriven, on mi je odgovorio – oko 2 do 3 posto. Cijeli Vid leži na arheološkom lokalitetu. Pre-ma povijesnim izvorima Naro-na je mogla imati oko 40 tisuća stanovnika, a toliko danas mož-da nemaju svi gradovi i sela u dolini Neretve zajedno. To zna-

či da će u Vidu biti još puno ar-heoloških aktivnosti što će biti jako značajno za turizam. Već vidim da se Uprava muzeja ne zadovoljava samo time da turi-sti dođu i vide izloženo, nego se na muzeju i oko njega organizi-raju razne priredbe, događanja. Time taj prostor ponovno dobi-va ulogu koju je u antičko doba imao forum i potvrđuje moju ideju da će uz crkvu i školu mu-zej biti treća važna građevina u životu samih stanovnika Vida.

Što to građevini nedostaje?Kad govorimo o budućno-

sti, već sada je jasno da u tome kompleksu nedostaje jedna vi-šenamjenska dvorana u kojoj bi se mogla održavati razna preda-vanja, projekcije i sl. Ono što u sadašnji prostor nije moglo stati dva su apartmana za goste, dakle arheologe, kustose i sve druge koji bi u Vid dolazili kao stručnjaci za određena područ-ja. Iz mojih prijašnjih kontakata s ministrom kulture doznao sam da i oni u Ministarstvu sadašnje stanje ne smatraju završenim, samo u Hrvatskoj postoje i dru-

Godine 2007. metkovskoj tvrtki MGA d.o.o. dodijeljena je Cemexova graditeljska nagrada u kategoriji Javne i poslovne građevine za izgrad-nju Arheološkoga muzeja Narona u Vidu. Tu prestižnu međunarodnu nagradu iz područja arhitekture i graditelj-stva već 17 godina za redom organizira tvrtka Cemex, treći najveći pro-izvođač cementa u svijetu.

Muzej je rezultat sagledavanja arhitekture unutar dvaju osnovnih po-stulata. Prvi je prihvaćanje prostorno-vremenskih odrednica koje se oslanjaju na mediteranski civilizacijski krug uz uporabu oblika tipičnih za zgradu ovog muzeja, kao što su oblikovanje terasama, ostvarivanje hladovitih prostora, korištenje autentičnih materijala i dr., ali sve sa sviješću kako se gradi u 21. stoljeću (unutrašnjost je tako klimatizirana, kompjuterski osvijetljena i sl.). Drugo je ostvarivanje ravnoteže među zatečenim mjerilima, kao što su veličina odnosno malenost mjesta Vid i njegovoga glavnog trga, kuća koje uokviruju taj trg, pa sve do veličine

izložaka smještenih u muzeju. Zgrada ne slijedi trendove muzejske arhitekture u svijetu, ona pokušava biti „domaća“, sličiti mjestu na kojemu je nastala. Oblikovanje je tako lakše usporediti s arhitekturom vinograda negoli sa suvremenom muzejskom „ego-trip“ arhitekturom.

Iz obrazloženja Nagrade

petak, 12. prosinca 2008. 19

INTERVJU

gi projekti na koje se troši no-vac. Jednoga dana ponovno će doći red i na Muzej Narona u Vidu.

Vratimo se sada u Metko-vić. U kakvu ste stanju za-tekli zgradu Vage?Zgradu kao cjelinu zatekao

sam u jako lošem stanju, kao da je doživjela bombardiranje. (Doživjela ga je u II. svj. ratu – op. a.). No najvažnije je da je njezin vanjski dio, a to su kameni zidovi, dobro očuvan. Dakle, ono što je u memoriji Metkovaca, ostat će netaknuto. Za razliku od Muzeja Narona, gdje sam morao tom prostoru dati neki novi znak, ovdje imam obrnut zadatak. Rekonstrukci-jom te zgrade ne dajem nika-kav novi znak i ne čeprkam po memoriji građana Metkovića. Zidovi ostaju kakvi jesu, prozo-ri će biti isti kao i stari, samo tehnološki suvremeni, a mislim da će se dio memorije i vratiti

jer sadašnji krov nije ni blizu onome kakav je nekada bio pa će novi biti vjerna kopija izvor-noga. Stariji će se sjetiti toga. Zgrada će imati lift, klima ure-đaje i sve ono što je potrebno da bi tehnološki funkcionirala kao građevina 21. stoljeća.

Što će biti s vrtom pred zgradom?

Ispred same zgrade, prema Ulici kralja Zvonimira, nalazi se mali vrt koji je sad zapušten. Mi bismo taj vrt pretvorili u mjesto u koje će se izlaziti iz zgrade, u kojem će se moći po-stavljati male izložbe, u kojem će se ljudi uz čašu vina sastati nakon otvaranje neke izložbe ili sličnoga događaja. To će biti

jedan dodatan sadržaj u samom središtu grada.

Ostaje li kovana ograda?Ona ostaje. Ne da spriječi

ulazak u vrt, nego da ga vizual-no odvoji od ulice i da mu odre-đenu pripadnost samoj zgradi.

Na koje ste probleme naišli pri projektiranju?Najveći problem je kako

zgradu učiniti tehnološki pri-mjerenom sadašnjem vremenu. S obzirom da ona ostaje kakva jest i da svi njezini prostori imaju točno određenu namjenu, za smještaj toplinskih dizalica, agregata i drugih postrojenja morat ćemo uz samu zgradu iskopati nove podrume u koje ćemo smjestiti sve što treba.

Lift se na svu sreću uklopio u postojeće stanje.Jedva, da je sredina stubišta

bila samo malo uža, ne znam kako bismo to riješili jer zakon za sve javne zgrade propisuje lift za osobe s invaliditetom. Ovako će se kroz stubište iz-graditi lift u koji oni mogu ući. Stoga sam zahvalan svome ko-legi s početka dvadesetoga sto-ljeća što je, možda, imao jasnu viziju budućnosti.

Mogu li postojeće betonske ploče izdržati predviđena opterećenja?To sada ne znam. Nismo ra-

dili ispitivanja uzimajući uzor-ke kako bismo vidjeli pravo stanje. To ćemo moći tek kad u zgradu uđu radnici. Pokaže li se ipak da ploče ne mogu podnijeti predviđena opterećenja, morat će se rušiti i raditi nove. No to nije problem jer je predviđeno projektom, tj. troškovnikom.

Kakva je situacija s podru-mima?U nacrtima stoji da je po-

drum tamo cijelom površinom, no kad smo probili one blindi-rane prozore, ustanovili smo da je iza njih zemlja. Tek ćemo tijekom radova ustanoviti o čemu se radi, ali i taj dio podru-ma projektom je predviđen za smještaj određenih sadržaja kao što su radni laboratorij, spremi-šte i slični sadržaji.

Goran Rako rodio se u Imotskom 1952. Na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1978. Od 1990. do 1998. za-jednički radi s arhitektom Bojanom Radonićem, a na samom po-četku suradnje 1991. godine, na natječaju za Kongresni centar u japanskom gradu Nari, osvajaju prvu nagradu. Godine 1993. Ra-donić i Rako postaju projektanti ureda Konstruktor d.d. Slijedi niz projekata u zemlji i inozemstvu: Bolnica Nova Bila, projekt stambenog naselja Den Bosch u Nizozemskoj... Godine 1997. dobivaju nagradu Salona arhitekture za projekt Nara. Za natje-čajni projekt Arheološkog muzeja Narona u Vidu 2001. Goran Rako dobiva prvu nagradu pa se Muzej prema njegovoj ideji počinje graditi 2004. Otvoren je 18. svibnja 2007.

Godine 2003. Rako otvara vlastiti projektni ured Radionica arhitekture d.o.o. te postaje član predsjedništva DAZ-a i UHA-e. Od godine 2000. predavač je na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Vjjesnikmetkovski

20SAMOGRADNJA

Kad je u pitanju energet-ska učinkovitost gradnje,

razlikujemo klasičnu, nisko-energetsku i pasivnu gradnju. Niskoenergetske kuće tijekom cijele godine troše 40 KWh (kilovatasti) energije na jedan četvorni metar ili, ekvivalen-tno tome, 3 litra lož ulja. Kod pasivnih kuća ta potrošnja se svodi na 15 KWh po metru četvornom ili, ekvivalentno, 1 litar lož ulja. Da bi se to ostva-rilo, odnosno s 40 došlo na 15, treba uložiti u kvalitetnu izo-laciju zidova, otvora i samoga sustava grijanja-hlađenja.

PAMETNA KUĆA

KAKO ONA ZNA KAD JE ZIMA, A KAD JE LJETONaslov ovoga članka o gradnji pasivne kuće uzeli smo iz vica u kojem Mujo objašnjava Hasi što je to termos boca. – Ljeti u nju uliješ hladan sok i cijeli dan imaš hladan napitak, a zimi u nju uliješ vruć čaj koji stalno ostaje vruć – govori Mujo. Gleda Haso bocu i vrti je u ruci. – A kako ona zna kad je zima, a kad je ljeto?

U Metkoviću, neposredno uz crkvu Sv. Nikole, gradi se obitelj-ska kuća Slobodana Medaka koja će biti jedna od rijetkih pasivnih kuća u Hrvatskoj. Kuća od 141 metra četvornog stambene povr-šine (s balkonima 180 metara če-tvornih) posebna je i po tome što je većinu radova Slobodan izveo zajedno sa svojim ocem Vinkom koristeći tek nekoliko jednostav-nih alata od kojih je najvažni-ja ručna pila s vidija zupcima. Gradnja se svodi gotovo na igru, ali prije toga trebalo je naučiti puno stvari. Stoga smo g. Me-daka zamolili da nam opiše kako

je došao na ideju i kako je tekla grad-nja pasivne kuće za koju on kaže da će biti i pametna.

– Na ideju o gradnji pametne kuće došao sam sa-svim slučajno prije otprilike tri godine i to nakon što me prijatelj pitao jesam li radio s nekim od porobeton materi-jala. Sljedeći dan otišao sam na inter-net, u tražilicu utip-kao porobeton i na-kon četiri mjeseca istraživanja promi-

jenio sam mišljenje. Projekt kuće već je bio napravljen za gradnju sa porotherm opekom, ali kada sam vidio nove mogućnosti, od-lučio sam se za porobeton Xella grupe koji je poznat kao Ytong. Taj materijal za zidanje je nešto skuplji od opeke pa me je umje-sto 70 tisuća kuna došao 110 ti-suća, no kada sam vidio da veći-nu radova mogu izvesti zajedno s ocem, odluka je pala. Konačna cijena kvadrata plohe zida (zidanje, unutar-nja žbuka, vanjska žbuka, rad) je oko 5 posto povoljnija s Ytongom nego s po-rotherm opekom. U početku se otac malo opirao jer je to i nje-mu bio novi materi-jal, ali uspjeli smo se dogovoriti.

Kako u Hrvatskoj, prema onome što znam, postoji samo jedna pasivna kuća, sve informacije sam tražio na internetu. Puno toga sam na-učio. Najprije sam upoznao karakteri-stike materijala koji je potpuno prirodan i četiri puta manje radi-oaktivan nego obična opeka koja je također prirodan materijal. Blok za gradnju vanjskih zido-va težak je 29 kg, ima dimenzi-je 62,5x30x25 cm pa je zidanje tri puta brže nego običnom ope-kom. Blokovi imaju utor i pero i međusobno se lijepe posebnim Ytong ljepilom, a režu se ručnom ili električnom pilom pa je grad-nja milimetarski precizna i brza. Utrošak vode u gradnji je do pet puta manji što nije zanemarivo s obzirom na građevinsku vlagu i vrijeme sušenja zidova. Među blokovima nema šupljina i zbog preciznosti troši se malo ljepi-la. Takav zid ne može propusti-ti vodu, a štedi se i na fasadi jer neće trebati ispravljati okomice.

Sve instalacije polažu se u kanale koji se jednostavno izdube po-sebnim alatom pa nema štemanja. Čak ni za ugradnju tipla ne treba bušiti jer se radi o malo čvršćim tiplama koje se čekićem od tvrde gume jednostavno zabiju u zid.

Značajno je i da je ovakva kuća oko 40 posto lakša od one klasično građene (čak i one od ci-gle) pa ima bolju statiku što daje veću sigurnost pri potresu.

Na zidove debljine 30 cm po-stavit će se i lagana termo fasada od 8 do10 cm stiropora, s kvali-tetnom izolacijom krova od 15 cm Ytonga i 15 cm izolacijske vune (kamene i staklene).

Pročelja fasade su izvedena tako da ljeti i zimi, ovisno o po-ložaju sunca i strujanju zraka, dolazi do najmanjih mogućih gubitaka na vanjskom omotaču.

Osim što je kuća građena ma-terijalom izvrsnih izolacijskih svojstava, Slobodan je namjerava učiniti i pametnom. Svim susta-vima (grijanje-hlađenje, električ-nim instalacijama, nadzorno-si-gurnosnim i drugim pomoćnim sustavima) u kući upravljat će se putem računala.

– Sustav grijanja ove kuće te-melji se na pasivnoj kući kod koje

I one su pomagale u gradnji. Slobodanove kćeri Ana i Lea Medak nose blok za pregradni zid.

Otac Vinko demonstrira pilenje bloka pomoću kutne vodilice. Rez je stolarski preciznan i čist

čime se štedi na ljepilu.

petak, 12. prosinca 2008. 21

SAMOGRADNJA

je predviđeno provjetravanje pre-ko zemnog izmjenjivača zraka. Sustav radi na principu izmjene zraka kod koje se topli zrak iz-vlači s plafona i svoju toplinsku energiju preko rekuperatora ili izmjenjivača topline predaje ula-znom svježem zraku. Tako se sa-čuva 95 posto energije, a ostatak se dobije dogrijavanjem putem klima uređaja ili toplinske pum-pe tako što se taj zrak provlači kroz kotao s 300 litara tople vode koja bi se dogrijavala toplinskom pumpom i solarnim kolektorom. Tih 300 litara vode ujedno bi slu-žilo i kao tehnička voda za kućnu uporabu. To je nešto skuplje jer toplinska pumpa sama dođe od 25 do 30 tisuća kuna. Zato mislim da ću odustati od toga i da ću se pri-lagoditi svom sustavu, što znači da ću imati jedan inverter klima uređaj koji će kroz kanale u sve prostorije ubacivati topli zrak, a preko njegovoga ulaznog dijela ću ubacivati rekuperirani zrak. Odvojit ću sustave grijanja zra-ka od grijanja vode. Za grijanje vode koristit ću bojler zapremine 240 litara čiji će primarni grijač biti unutrašnji bojler s 40 litara vode koja će hidrosifonski kru-

žiti u sustavu solarnih kolektora. Naravno, solarni kolektori će biti izvedeni u samogradnji. Time je energetska učinkovitost tog boj-lera 3-4 puta veća od klasičnih. Ima tu još nekih tehničkih rješe-nja koja bi možda za ovaj članak bila prestručna.

Oko kuće, na dubini od 1,5 do 3 m, ukopano je 50 m cijevi promjera 160 mm kroz koje će strujati zrak. Temperatura zemlje na 2 m je stalna - od 12 do 14 stupnjeva. Tako će temperatura zraka na izlazu biti 10 stupnje-va viša nego na ulazu zemnog izmjenjivača. Kad tih dodatnih deset stupnjeva ubacim u kuću preko rekuperatora koji mu doda većinu energije „potrošenoga“ zraka iz kuće, dolazim do oko 20 stupnjeva topline na ulazu u ka-nalni klima uređaj.To je sasvim dovoljno za rad toga uređaja koji onda bez problema toplinu podigne na željenu razinu. Ljeti se napravi premosnica i onda se koristi samo zemni izmjenjivač tako da nam klima uređaj uopće ne treba.

Osim na gradnji zidova i susta-vu grijanja i hlađenja Slobodan je naročito inzistirao na kvalitetnim otvorima.

– Svi otvori sastoje se od tri sloja stakla koja su u tvornici hermetički sastavljena. Postoje dva low-e premaza i dvije komo-re punjene argonom te tri funk-cionalne brtve. Tri stakla su slo-žena u ravnomjernom razmaku od 4 cm debljine. To se ne može napraviti u samogradnji. Otvore

Kada sam na internetu tražio podatke o Ytongu, nailazio sam na probleme jer nisam znao kako to primijeniti u praksi. Sve je bilo dosta stručno s malo praktičnih uputa pa sam se odlučio na vođenje bloga jer sam vidio da postoje slični za npr. ciglu, a malo ih je bilo za ytong materijal. Tako sam htio svoja iskustva podijeliti s drugima. Blog se nalazi nawww.ytong.mojblog.hr samo što ga, nažalost, zbog drugih obveza nisam u mogućnosti ažurno voditi. To ću nastojati poboljšati.

BLOG

Ytong je izvrstan materijal, ali ne oprašta pogreške u primje-ni. Ako se strogo ne poštuje propisana tehnologija, može doći do pucanja zidova iako jedan blok vanjskog zida može sa svih strana izdržati tlačenje od 100 tona.

Četiri centimetra debela troslojna staklena stijenka gubitke energije

kroz otvore smanjit će na minimum

Sav alat potreban za samogradnju kuće. Treba samo dobra volja.

prema željenim specifi kacijama našao sam preko dubrovačkoga zastupništva tvrtke Troha-dil. Zbog spomenutoga sustava pro-vjetravanja ni jedan otvor neće trebati otvarati tako da će utjecaj vanjske prašine biti smanjen na minimum. Dokazano je da zrak koji se provuče kroz zemni iz-mjenjivač topline ima samo 20 posto virusa i klasičnih bakterija u odnosu na normalni zrak. Da-kle, broj bakterija sveden je na jednu petinu, a takav sustav se

preporuča astmatičarima i ljudi-ma koji imaju problema s dišnim putovima.

Na kraju bih se putem Vašeg medija zahvalio svima koji su doprinijeli da moja vizija pamet-ne kuće zaživi i u praksi. Tu su od samog početka članovi moje uže obitelji: sin Duje, kćeri Ana i Lea, roditelji i braća. Zahvalju-jem tvrtkama Xella i Troha-dil, Željku Jeliniću, Bariši Krstiče-viću i drugim neimenovanima, a najviše supruzi Venci.

Vjjesnikmetkovski

22

U program Pro-sinačkih sve-

čanosti, što ih svake godine tradicionalno

organizira Gradsko kul-turno središte Metković, ove su

godine, osim domaćih zbivanja, uvršte-ne i dvije kazališne predstave te koncert Tereze Kesovije. Tim povodom poraz-govarali smo s ravnateljicom ustanove Natašom Vučković.

– Prilikom planiranja programa ponajprije smo pazili da nam se vremenski ne preklope dva važna događanja u gradu te da u samo dvadesetak dana ne ponudimo previše sadržaja za koje ljudi ne bi imali vremena. Uz tradicional-ne božićno-novogodišnje koncerte KUD-a Metković i Gradske glazbe Klement Visković kojim završava-mo Svečanosti, ovaj put odlučili smo se za još jednu kvalitetnu ka-zališnu predstavu pa će domaća publika moći vidjeti „Hotel Babilon“ i «SHAKEspeare na Exit“. Obje predsta-ve su komedije pa mislim da će odaziv publike biti dobar, kao i uvijek kad su komedije u pitanju.

Drago mi je da će u našem gradu koncert održati vječno mlada dubro-

vačka pjevačica Tereza Kesovija. Znam da u gradu ima puno poklonika njezine glazbe, bez obzira na generacijsku pri-padnost.

Prosinačke svečanosti službeno su započele otvaranjem izložbe akad. sli-kara Frane Radaka u četvrtak 4. prosin-ca, nakon čega slijede koncerti Bran-ka Bebića i Klape Neretvani, koncerti školskih zborova i Škole gitare.

Ovim pozivam sve Metkovke i Met-kovce te sve naše susjede iz okolnih mjesta da dođu u Gradsko kulturno središte, malo se opuste i zabave jer je program sadržajno raznovrstan pa se nadam da će svatko moći pronaći nešto prema svome ukusu.

PROGRAM četvrtak, 4. 12. 18,30

Izložba slika Frane Radaka petak, 5. 12. 19,30

Koncert Tereze Kesovije srijeda, 10. 12. 19,30

Autorska večer: Branko Bebić i prijatelji - gosti: Klapa Neretvani

ponedjeljak, 15. 12. 19,00 Koncert školskih dječjih zborova

utorak, 16. 12. 19,00 Koncert Škole gitare Judita Metković

četvrtak, 18. 12. 19,00 Kazališna predstava Hotel Babilon - Teatar Gavran

subota, 20. 12. 19,30 Božićno-novogodišnji koncert KUD-a Metković - gosti KUD Kraluš Stupnik

ponedjeljak, 22. 12. 19,30 Kazališna predstava SHAKEspeare na Exit - Teatar Exit

ponedjeljak, 29. 12. 19,00 Božićno-novogodišnji koncert Gradske glazbe Klement Visković

PROSINAČKE SVEČANOSTI 2008.

KULTURA

Otvaranjem izložbe slika Frane Radaka u Galeriji

Gradskog kulturnog središta započele su ovogodišnje prosi-načke svečanosti.

Slikar se predstavio s dva-deset pet djela u tehnici ulja na platnu, pastela i akrilika. O

IZLAŽE FRANE RADAKRadakovu slikarstvu govorio je Tomislav Zubčić, a izložbu, u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Metković, otvorio je njegov predsjednik Ante Bre-čić.

Posjetitelji izložbu mogu po-gledati do 15. prosinca.

U Galeriji sv. Klare prošle subote županica Mira Bu-

conić otvorila je XV. likovnu izložbu akademskih slikara i slikara amatera našežupanije.

Na izložbi je sudjelovalo dva-deset troje slikara koji su izloži-li pedeset svojih djela nastalih tijekom ljetne Likovne kolonije

IZLOŽBA SLIKARA DNŽMljet 2008 koju je organizirala Dubrovačko-neretvanska župa-nija u suradnji sa Zajednicom kulturno-umjetničkih društava Dubrovačko-neretvanske žu-panije. Otvaranjem izložbe 6. prosinca htjelo se i na taj način obilježiti Svetoga Nikolu i Dan dubrovačkih branitelja.

petak, 12. prosinca 2008. 23

KULTURA

U sklopu Prosinačkih sveča-nosti petoga je prosinca na

pozornicu metkovskoga kazališta izašla hrvatska pjevačka legenda Tereza Kesovija. Iako joj je to bio treći nastup u Metkoviću, ni sama Tereza ne sjeća se kada su se dogodila prva dva koliko su davno bila. Stoga je metkovski koncert bio pun pogodak jer sve što je Tereza na koncertu pje-vala, publika (među kojom smo zamijetili i županicu Buconić) je s radošću primala. Koncert je za-počeo pjesmom Prijatelji stari, gdje ste nakon koje su slijedile uspješnice na hrvatskom i fran-cuskom jeziku popraćene dugo-trajnim pljeskom.

– Ovo je moj treći nastup u Metkoviću, a prva dva su bila tako davno da se i ne sjećam kada je to bilo. Publika je stvarno fe-nomenalna pa se nadam da je moj nastup zadovoljio sve koji su me došli vidjeti i čuti. Tijekom kon-certa uvijek želim dati sve ono što mogu, sve najbolje od sebe i ako mi to ne uspije, ja nisam sret-na. Prepoštena sam da bih varala publiku – rekla nam je na kraju koncerta Tereza Kesovija koja je, zahvaljujući svima dobro pozna-toj scenskoj i životnoj energiji, ali i sposobnosti improviziranja te dugogodišnjem iskustvu, met-kovskoj publici priuštila nezabo-ravan glazbeni događaj.

PRIJATELJI STARI, GDJE STE

DubrovnikKupari bb

(kod benzinske postaje INA)

tel: (020) 487- 600

fax: (020) 487- 601

Nakon što lani izdao svoj prvi CD „S Predolca spušta se večer“ prošle srijede u Gradskom kulturnom središtu kantautor Branko Be-bić održao je i svoj prvi samostalan koncert istoga imena.Domaća publika te večeri mogla je čuti dvadesetak Bebićevih pjesa-

ma koje je on otpjevao uz glazbenu pratnju prijatelja ili ih je izvela klapa Neretvani koji su nastupili kao gosti večeri.Glazbena pratnja bili su Adi Skelić, Pero Tošić, Mile Kapović i Ju-rica Kaleb.

KONCERT BRANKA BEBIĆA

S PREDOLCA SPUŠTA SE VEČER

Vjjesnikmetkovski

24POVIJESNA CRTICA

PIŠE: DOMAGOJ VIDOVIĆ, INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE

Ove je godine nakladnička kuća Golden Marketing-Tehnička knjiga objavila trosvezačni Hrvatski prezimenik koji su na teme-lju popisa pučanstva Republike Hrvatske iz 2001. priredili Franjo Maletić i Petar Šimunović. Potonji je (uz Velimira Putanca) 1976. priredio Leksik prezimena SR Hrvatske u izdanju Nakladnog zavo-da Matice hrvatske koji pobraja hrvatska prezimena i donosi broj njihovih nositelja na temelju popisa pučanstva iz 1948. Kako je za brojnost pojedinih prezimena, ponajprije u gradovima, veoma teš-ko dobiti točne podatke, obje su knjige neobično važne jer omo-gućuju stvaranje vjerodostojne slike o rasprostranjenosti pojedinih prezimena u Hrvatskoj. S obzirom na to da se stanovništvo grada Metkovića 1948. – 2001. učetverostručilo, svakako je zanimljivo uočiti promjene koje su se u tome razdoblju dogodile. Za ovaj sam broj Metkovskog vjesnika priredio dvije tablice s popisom najče-šćih metkovskih prezimenima i brojem njihovih nositelja načinje-ne na temelju podataka iz navedenih dvaju izvora. Budući da je 1948. Metković imao 3043 stanovnika, u tablici 1. donosim 30 najčešćih prezimena jer sva ostala imaju manje od 21 nositelja. Po popisu pučanstva iz 2001. Metković broji 13 873 stanovnika (mi-sli se na naselje Metković op. ur.) tako da sam popis prezimena u tablici 2. povećao na 50 pri čemu ne navodim podatke o promjeni brojnosti nositelja prezimena koja su pobrojana u tablici 1. kako bi čitatelj lakše uočio koja su prezimena bila među brojnijima u obama popisima.

Tablica 1. Najbrojnija metkovska prezimena 1948.prezime 1948. 2001. promjena

1. Gabrić 107 80 -272. Bebić 99 308 +2993. Veraja 79 80 +14. Mijić 57 63 +65. Vuica 49 30 -196. Medak 44 106 +626. Popovac 44 24 -208. Batinović 43 140 +979. Jerković 41 190 +14910. Krstičević 40 174 +13410. Puljević 40 37 -312. Volarević 38 294 +25613. Jeramaz 37 39 + 11 +314. Ilić 34 + 12 102 +6715. Magzan 32 28 -415. Medar 32 27 -517. Brečić 28 81 +5317. Gluščević 28 16 -1219. Dragović 27 52 +2519. Obradović 27 142 +11521. Kaleb 25 92 +6722. Margeta 24 21 -322. Popović 24 75 +5124. Bošković 23 51 +2824. Kežić 23 136 +11324. Manenica 23 82 +5924. Vukša 23 20 -328. Jelaš 22 20 -228. Jelavić 22 42 +2030. Golemac 21 35 +1430. Zovko 21 82 +61

1 Jedan je Jeramaz 2001. zabilježen kao Jaramaz, a Jeramazi su 1948.

zapisivani i kao Jeramas.

2 Jedan je nositelj prezimena upisan kao Ilijić.

METKOVSKA PREZIMENA U BROJKAMANajbrojnije je prezime po popisu iz 1948. bilo Gabrić s čak 107

nositelja. Izrazito su brojna bila i prezimena Bebić, Veraja i Mijić, dok su sva druga prezimena imala manje od 50 nositelja. Među 15 najbrojnijih prezimena čak je 10 koji se u metkovskim matičnim knjigama spominju najkasnije polovicom 18. st. (Jeramaz 1734., Medar 1734., Ilić 1738., Mijić 1739., Puljević 1740., Vuica 1740., Gabrić 1742., Popovac 1752., Magzan 1757. i Volarević 1767.) i koja bi se, usprkos činjenici da je u najvećoj mjeri moguće utvrditi starije podrijetlo nositelja prezimena i odrediti im vrijeme doselje-nja u Metković, morala smatrati starosjedilačkim jer njihovi nosi-telji naseljavaju Metković od početka njegova snažnijeg razvoja. Naime, ne smijemo zaboraviti da Metković sve do početka 18. st., tj. do oslobođenja Neretvanske krajine od Turaka, nije bio čak ni kapelanija unutar gabeoske župe, nego je u tadašnje lipo selo Metkovići (kako mu tepa Andrija Kačić-Miošić), koje se sastojalo od nekoliko pastirskih stanova na Predolcu, Šibanici i Dešnju, po-vremeno dolazio kapelan iz Doljana. 1684. u Metkoviću je živjelo tek 50 katoličkih obitelji3 koje su se prezivale Banić, Grubješić, Marinić, Sironjić i Vuković4. Od njih se kasnije, u metkovskim maticama, ne spominje ni jedna osim Grubješića koji 1786. mije-njaju prezime u Milan (Sava5 Grubješić promijenio je prezime u Milan, kako mu se prezivala mati). No, Metković je brzo rastao pa je u njemu već 1702. živjelo sto obitelji. Tome su pridonijeli do-seljenici iz susjednih neretvanskih sela (među 15 najbrojnijih pre-zimena 1948. nalazimo Bebiće, Batinoviće, Jerkoviće i Medake, koji su doselili iz sela na desnoj obali Neretve, te Veraje, pristigle iz Bobovišta u obližnjim Dobranjama) i iz Hercegovine (u počet-ku uglavnom iz Gabele, Popova, Stoca i hercegovačkoga dijela Zažablja). O povijesnome razvoju, rasprostranjenosti i podrijetlu metkovskih prezimena više će riječi biti u idućim brojevima Met-kovskog vjesnika.

Tablica 2. Najbrojnija metkovska prezimena 2001.prezime 2001. 1948. promjena

1. Bebić 308 992. Volarević 294 383. Šiljeg 195 20 +1754. Jerković 190 415. Dominiković 176 14 +1626. Krstičević 174 407. Matić 153 4 +1498. Jurković 152 0 +1529. Talajić 146 17 +12910. Kozina 143 0 +14311. Obradović 142 2712. Batinović 140 43

3 Spominje se i oko 180 Turaka u gradu Metkoviću. Vjerojatno je

riječ o vojnicima koji su tu smješteni zbog stalnih mletačko-turskih

sukoba. Ipak, posredno znamo da je u Metkoviću bilo Turaka i

poturica. Naime, gotovo je čitava Donja Neretva bila u posjedu

mostarskih Hadžiomerovića, a u Metkoviću su živjeli i poturčeni

Lalići koji se spominju u Stanju duša župe Opuzen iz 1733. i koji su

se ondje vratili na katoličku vjeru. Za Alimiće iz Borovaca također se

zna da su nekoć bili muslimani kao i za Šamiće u Opuzenu.

4 Riječ je o Vukovićima katolicima, a Vukovići pravoslavci dolaze na

Pologošu 1702. iz zaseoka Vukovići u hercegovačkim Žurovićima,

području iznad Rijeke Dubrovačke.

5 Sava je često katoličko muško ime istočno od Neretve, a u Popovu je

bilo često u Hrvata iz sela Dubljani sve do 1945,

petak, 12. prosinca 2008. 25

13. Kežić 136 2314. Jelčić 130+46=134 13 +12115. Kuran 131 0 +13115. Marević 131 15 +11615. Vekić 131 20 +11115. Dodig 127 6 +12119. Šutalo 120 2 +11820. Vladimir 111 2 +10921. Mateljak 106 9 +9721. Medak 106 4423. Primorac 103 6 +9724. Ilić 102 34 + 125. Barišić 98 1 +9725. Crnčević 98 6 +9225. Jakić 98 18 +8028. Pavlović 96 20 +7628. Ćelić 83 + 137 0 + 3 = 3 +9330. Komazin 94 0 +9431. Kaleb 92 2532. Vidović 87 0 +8732. Obšivač 83+4=878 9 +7834. Družijanić 85 6+1+3=109 +7535. Petković 84 2 +8235. Prusac 84 12 +7237. Krešić 83 14 +6937. Rastočić 83 5 +7839. Bulum 82 1 +8139. Glavinić 82 8 +7439. Manenica 82 2339. Zovko 82 2143. Brečić 81 2843. Raguž 81 0 +8143. Musulin 81 9 +7243 Mijoč10 51+30=81 10 +7147. Gabrić 80 10747. Veraja 80 7949. Popović 75 2450. Nikolić 74 18 +56

Iz tablice 2. razvidno je da su se dogodile velike promjene u brojnosti metkovskih rodova. Gabrići i Veraje koji su bili prvi od-nosno treći po brojnosti po popisu iz 1948. pali su na 47. mjesto, a Jeramazi, Magzani, Medari, Mijići, Popovci, Puljevići i Vuice više nisu ni među 50 najbrojnijih prezimena.

Ugrubo bi se moglo ustvrditi da broj nositelja gradskih prezi-mena, tj. onih kojih nema po okolnim neretvanskim selima, ako izuzmemo Dubravicu i Glušce, stagnira (npr. Jeramaz, Mijić) ili čak pada (npr. Gabrić, Magzan, Medar, Puljević, Vuica), dok raste broj nositelja prezimena doseljenih iz neretvanskih sela (npr. Bari-šić, Batinović, Bebić, Crnčević, Ćelić, Jerković, Kaleb, Krstičević, Kuran, Marević, Mateljak, Nikolić, Obradović, Prusac, Rastočić, Talajić, Vekić, Vidović) i starosjedilačkih prezimena čiji su nosi-telji živjeli ili i danas žive u susjednim neretvanskim selima (npr. Ilić, Volarević). Iznimka su Veraje kojima broj stagnira iako ih je i danas 28 u Bijelome Viru, 4 na Dubravici i 2 u Glušcima. Među 15 najbrojnijih prezimena samo su dva koja bi se mogla nazvati

starosjedilačkima (Volarević i Dominiković koji su se u Metković doselili 1781. iz Otrića), dva su doseljenička hercegovačka1 (Jur-ković i Kozina), a u skupini brojnijih prezimena najviše je onih koje nalazimo po susjednim neretvanskim selima, uglavnom na desnoj obali Neretve (iznimka su Matići koji su se doseljavali i iz zapadne Hercegovine i iz Otrića, ali u najvećem broju ipak iz Vidonja). Upravo je snažnije doseljavanje iz sela na desnoj obali Neretve dovelo do toga da ikavica čak i na lijevoj obali Neretve polako potiskuje stariju ijekavicu. Među 50 najbrojnih prezimena po popisu iz 2001. nalazimo 6 prezimena koja 1948. nisu imala nijednog nositelja: Jurković (doselili su se uglavnom iz Gabela Polja), Kozina (doselili su se iz okolice Ljubuškog), Kuran (dose-lili su se uglavnom iz Kobiljače), Komazin (iz Vidonja), Vidović (uglavnom su došli iz Vidonja, manjim dijelom iz Pruda te jedna obitelj iz Vojvodine) i Raguž (uglavnom iz okolice Stoca). U po-rastu je i broj novih doseljenika iz susjedne Hercegovine: osim gore navedenih Jurkovića, Kozina i Raguža, znatno se povećao i broj Šutala, Primoraca, Pavlovića i Krešića. Iz Hercegovine je u najnovijemu doseljničkome valu sigurno doselio i određeni broj nositelja prezimena koja su česta s obje strane granice (npr. Ma-tić, Nikolić, Mustapić, Obradović, Jelčić, Ilić, Barišić, Dodig itd.). Rezultati popisa pokazuju i smanjenje broja nositelja srpskih pre-zimena: kako u Metkoviću, tako i u Glušcima. Nekoć najbrojnije srpsko metkovsko prezime Popovac danas nosi gotovo dvostruko manje Metkovaca nego 1948., a najizrazitije se smanjenje nositelja srpskih prezimena vidi na primjeru Bojbaša kojih je 1948. u Gluš-cima bilo 51, a 2001. samo 11 (u samome Metkoviću živjelo je 2001. 11 Bojbaša, a 1948. nijedan). Najbrojnije je srpsko prezime u Metkoviću po popisu iz 2001. Arnaut (49 nositelja prezimena). Nadalje, u velikom su porastu dvostruka prezimena, što svjedoči o sve većoj želji Metkovki da zadrže djevojačka prezimena (npr. Cigrovski Kljusurić, Gluščević Kozina, Jurišin Bjeliš, Nuić Vuč-ković, Vuica Glaviškić itd.).

Dakako, da su rezultati popisa pučanstva iz 2001. podložni kri-tici. Znatniji je porast broja doseljeničkih hercegovačkih prezime-na dijelom vjerojatno izazvan i činjenicom da su mnogi njihovi nositelji prijavljeni u gradu iako u njemu ne žive. Metković tu nije nikakva iznimka u odnosu na druga pogranična naselja. Još je zorniji primjer Kleka koji po navedenome popisu broji 159 duša iako ćete zimi, ako se vikendom prošetate obalom, najvjerojat-nije susresti Julija Dominikovića, Nikolu Krmeka, Žiku Bebića i Antu ili Desu Ivanković (nitko od njih u Kleku nema prijavljeno prebivalište), ponekog radnika Neretvanskog sliva koji uživa u marendi, izdaleka ćete negdje u barci vidjeti još pokojega Babića, Čovića ili Mustapića, a u kafi ću, ako koji radi, Gogu Jelavića ili Marka Vukušića. Zamislimo da još 50 stanovnika kod kuće gleda televiziju, da je 20 u maslinama, a 20 na putu, ostaje pitanje gdje pronaći još 60 ljudi.

Usprkos svemu, čak se i ovom površnom analizom promjena u brojnosti metkovskih prezimena 1948. – 2001. mogu utvrditi osnovna kretanja stanovništva iz i prema Metkoviću, a oni koji su nezadovoljni vlastitom brojnošću, mogu već početi raditi na potomstvu kako bi u sljedećem izdanju Hrvatskoga prezimenika (koji bi, ako je suditi po dosadašnjim izdanjima, trebao izići 2058.) bili bolje plasirani na ljestvici najčešćih metkovskih prezimena.

6 Zabilježena su i 4 Jeličića. Riječ je o pripadnicima istoga roda.

7 U popisu iz 1948. zapisivani su kao Čelić, a 2001. bilo je 83 Ćelića i

13 Čelića.

8 1948. zapisivani su kao Obišivači, a 2001. nahodimo i 4 Opšivača.

9 Jedan je Družijanić 1948. zapisan kao Druzijanić, a troje, pogrešno,

kao Držanović.

10 2001. zabilježen je 51 Mijoč i 30 Mioča, a 1948. prezime je

zabilježeno isključivo kao Mijoč.

11 Pridjev hercegovački treba shvatiti više uvjetno s obzirom na

činjenicu da je 90% današnjega stanovništva Neretvanske krajine

podrijetlom iz te nam susjedne pokrajine. Pitanje je samo u kojem je

tko iseljeničkom valu pristigao.

POVIJESNA CRTICA

Vjjesnikmetkovski

26SPORT

NOGOMET III. HNL JUG

16. kolo, 22. studenoga

NK Neretva – NK Primorac 1929 1:0Neretva je na domaćem terenu pobijedila NK Primorac 1929

rezultatom 1:0 i tako ostvarila drugu ovosezonsku pobjedu. U prvom dijelu Neretva je bila nešto nadmoćnija, a najbolju priliku domaći su imali u 13. minuti kada je Bezer solo akcijom izbio pred Pericu koji je obranio njegov udarac, kao što je obranio i Bubalov. U drugom dijelu obje momčadi igrale su blijedo pa ni s jedne stra-ne nije bilo ni prigoda za postizanje gola. Neretvu je do vodstva od 1:0 u 77. minuti doveo Brečić iz slobodnog udarca s oko 25 metara.Za Neretvu igrali: Z. Bubalo, Šiljeg, Jelavić (od 72. minute Bu-ljubašić), Kaleb, Bezer (od 62. minute Veraja), Šutalo, Jakić, I. Bubalo, Suton (od 46. minute Gujinović, Brečić, Lizde.

17. kolo, 29. studenoga

NK Gošk – NK Neretva 2:1

DRUGA HNL - JUG ZA KADETE I JUNIORE

20. kolo

kadeti: NK Primorac 1929 – NK Neretva odgođeno

juniori: NK Primorac 1929 – NK Neretva odgođenoNa tablici Druga HNL - jug za kadete, kadeti NK Neretve su 4. s

40 osvojenih boda. Na tablici Druge HNL - jug za juniore, juniori Neretve nalaze se na 14. mjestu sa 15 bodova.

12. kolo, 24. studenoga

Klapa Ambalažni servis - Vid 3:1

Kican interijeri - Škrapa Momići 1:8

Poljopromet - Poljopromet veterani 2:4

Killersi Metković – Orašina 2:3

Recreativo – Podkraj 4:6

Norin – Podrujnica 1:3

Graničar – slobodan

U dosadašnjem dijelu prvenstva, s 18 pogodaka najbolji strije-lac je Mišo Ramić iz ekipe Škrapa Momići. Drugi je sa 14 Tomi-slav Miletić iz ekipe Poljoprometa, a treći je Ivica Dominiković iz ekipe Podkraj sa 12 golova.

MALONOGOMETNA LIGA

UDRUGA MALONOGOMETNIH AMATERA METKOVIĆA

KOŠARKAB1 LIGA (M) – JUG

5. kolo, 23. studenoga

KK Metković - KK ABC Studio 102:88Domaći su već od prve četvrtine stekli razliku od 10-12 koševa

prednosti koliko je bilo najvećim dijelom prvog i drugog poluvre-mena. U četvrtoj četvrtini Metkovci su se odlijepili na čak 20 ra-zlike i time riješili pitanje pobjednika. Na utakmici su se posebno istaknuli pridošlica Mateo Zonić koji zabio 20 koševa, Herceg s 18, od čega pet trica te Gabrić sa 17 kođeva. Marić ih je postigao 16, a Ramić i Menalo po 14 koševa. Za KK Metković igrali su još Gašpar, Pekić, Koljbabić (2), Bušić (2), Barbir (1) i Bajo. Trener: Vlado Rebić.6. kolo, 30. studenoga

KK Otok Ugljan – KK Metković 77:101

Strijelci za Metković su: Marić 15, Vidović, Zonjić 11,

Pekić 5, Dragović, Bušić, Herceg 22, Menalo 26, Gabrić

13, Koljbabić 3, Bajo, Ramić 6. Trener: Vlado Rebić

7. kolo, 7. prosinca

KK Metković – KK Poličnik 0:0Košarkaška utakmica, što se u nedjelju trebala odigrati između

KK Metkovića i KK Poličnika iz Poličnika kraj Zadra, odgođe-na je zbog prsnuća staklene table na konstrukciji koša. Uprave klubova izjavile su da će naknadno dogovoriti termin odigravanja utakmice.

Na tablici trenutno vodi Poličnik sa 12 bodova i utakmicom ma-nje, dok je Metković, također s utakmicom manje, drugi s 11 bo-dova koliko imaju i ABC-Studio B Zadar, ŠK KK Split i Sukošan.

LIGA MLAĐIH KADETA GRUPA JUG – BSD i DN ŽUPANIJA

4. kolo, 23. studenoga

KK Metković – KK Solin 59:38U prvom poluvremenu igra je bila izjednačena što govori i re-

zultat s poluvremena od 20:19. Tek u četvrtoj četvrtini naprav-ljena je veća razlika pa je utakmica na kraju završila 59:38. Kod domaćih igrača istaknuli su se M. Primorac s 14 te Obrvan s 11 i Marević s 10 koševa.5. kolo, 30. studenoga

KK Mislav – KK Metković 57:36

6. kolo, 7. prosinca

KK Cetina – KK Metković 55:64

LIGA KADETA GRUPA JUG – BSD i DN ŽUPANIJA

4. kolo,23. studenoga

KK Metković – KK Solin 47:25Metkovci su već u prvoj četvrtini stekli 16 koševa pred-

nosti koju su održavali do poluvremena. Kako ni tijekom dru-gog dijela pobjeda domaćih nije došla u pitanje, priliku da zaigraju dobili su svi igrači, a moglo se vidjeti nekoliko do-brih ekshibicija. Najbolji strijelac utakmice bio je Matej Štr-be koji je protivnički koš napunio s 21 pogotkom od čega su tri trice. Kod gostiju najviše koševa (12) postigao je Radić.

5. kolo, 30. studenogaKK Mislav – KK Metković 36:55

6. kolo, 7. prosincaKK Cetina – KK Metković 43:65

Tablica nakon 12. kola:

1. Poljopromet 282. Poljopromet veterani 273. Škrapa Momići 19 4. Orašina 185. Podkraj 17 6. Klapa Ambalažni servis 167. Killersi Metković 16

8. Graničar 159. Vid 14 10. Podrujnica 1311. Norin 1212. Recreativo 613. Kican interijeri (-4) -114. Torcida Metković (-6) -6

petak, 12. prosinca 2008. 27

SPORT

RUKOMET

DUKAT PREMIJER LIGA10. kolo – 20. studenoga

RK Metković – RK Perutnina Pipo IPC 37:30

U utakmici 10. kola Dukat Premijer lige, ru-kometaši RK Metkovića, na domaćem su tere-nu savladali RK Perutninu Pipo IPC rezultatom 37:30. Metković je zasluženo došao do pobjede igrom u kojoj je na-glasak bio na napadu u kojem je dominirao Marko Kopljar. Gosti su odolijevali do polovice prvog dijela kada su u 17. minuti imali posljednje vodstvo od 9:10. Ulaskom Grani-ća na gol domaćih Metković je napravio seriju od 4:0 i odvo-jio se na 14:10. Na poluvrijeme se otišlo pri rezultatu 21:15.Dobrom igrom Metković je nastavio i u drugom dijelu, pa je već u 33. minuti bilo 23:15. Jedini dio kada su gosti nešto ozbiljnije zaprijetiti Metkoviću dogodio se desetak minuta pred kraj uta-kmice kada je serijom golova od 3:0 Perutnina uspjela doći na samo tri gola razlike. U nastavku utakmice ni u jednom trenut-ku nije bilo manje od četiri gola prednosti na strani Metkovića.Na strani Metkovića presudilo je 17 Granićevih obrana i 14 Ko-pljarovih golova, no golovi padali sa svih pozicija za što su zasluž-ni peterostruki strijelac Raković, odnosno četverostruki strijelci Karačić, Majić i Kapular. Metkovsku obranu najviše su namučili Pažin (8) i Arnaudovski (7).

11. kolo – 6. prosinca

RK Karlovac – RK Metković 30:34

12. kolo – 10. prosinca

RK Metković – RK Bjelovar 33:31

2. HRL JUG MUŠKI

9. kolo – 22. studenoga

RK Metković 2 – RK Opuzen 31:23U 9. kolu 2. HRL – jug u Metkoviću su RK Metković 2 i RK Opuzen

odigrali utakmicu u kojoj su Metkovci nadigrali Opuzence s 31:23.Nakon početne prednost Opuzena, sredinom poluvremena Metkovci su uspjeli izjednačiti na 7:7, a nakon toga pronaš-li igru u napadu te su ,napravivši seriju od 5:0, rezultat pove-ćali na 12:7. Rezultat na poluvremenu bio je 13:9 za Metković. U nastavku utakmice pobjeda domaćih ni u jednom trenutku nje došla u pitanje. Mrežu Opuzenaca osam puta zatresao je Koncul, dok su Marić i Ilić protivnički gol pogodili šest, a Brnas pet puta. U listu strijelaca još su se upisali Zloić s tri te Kaleb, Nikolić i Pehar sa po jednim golom. Kod Opuzenaca najprecizniji bio je Škarica s osam postignutih golova.

RK Metković 1963 – RK HM Dubrovnik 28:18U 9. kolu 2. HRL – jug, u Metkoviću su se sastali RK Met-

ković 1963 i RK HM Dubrovnik, a susret je završio rezulta-tom 28:18 za domaće. Nakon desetak minuta izjednačene igre, Metkovci su iskoristili niz pogrješaka gostiju te dobrom igrom u obrani počeli povećavati vodstvo radeći serije od po dva do tri gola uzastopno pa na poluvrijeme otišlo pri rezultatu 15:9. Metkovci su svoju premoć pokazali i u nastavku utakmi-ce pa nakon prvih desetak minuta drugog poluvremena pred-nost ni u jednom trenutku nije manja od deset golova, a u dva navrata razlika je bila i po 12 golova u korist domaćih.Tijekom utakmice, kao i obično, na vratima Metkovaca od-ličan je bio Crnčević. Za domaće su po šest golova zabili Batinović i Perić, dok su Kežić i Jerković protivničku mre-žu zatresli po pet puta. U listu strijelaca upisali su se i Barto-lović s tri, Govorko s dva te Zovko s jednim postignutim go-lom. Kod gostiju po četiri gola postigli su Čustović i Vegar.Zanimljivost utakmice bila je i ta što je trener Dubrovčanima bivše lijevo krilo RK Mehanike Pero Veraja, koji je prije više od tride-set godina nekoliko puta bio proglašavan najboljim metkovskim rukometašem.

10. kolo – 29. studenoga RK Kamičak – RK Metković 1963 25:25

RK Krilnik – RK Metković 2 41:33

11. kolo – 6. prosincaRK Metković 2 – RK Hrvatski dragovoljac 25:23

RK Metković 1963 – RK Biograd 35:28

2. HRL JUG ŽENE

9. kolo – 22. studenoga

Metković – Trogir 2 28:32

10. kolo – 29. studenoga

Sinj – Metković 22:27

11. kolo – 6. prosincaMetković – Makarska 30:29

RK METKOVIĆU KUP ŽUPANIJE I PLASMAN U 1/8 KUPA HRVATSKE

Pobjedom nad Dubrovnikom od 46:27 rukometaši Metkovi-ća osvojili su Kup Županije. Daleko kvalitetniji Metković rutin-ski je došao do pobjede praktički odradivši malo bolji trening. Kako su Kopljar i Kapular na pripremana hrvatske reprezentacije, a Ćužić i Karačić nisu ulazili u igru, Metković je prvi dio odigrao s drugim sastavom, a u drugom dijelu priliku su dobili i svi ostali igrači. Svi igrači Metkovića upisali su se u listu strijelaca, a najvi-še golova postigli su Kolovrat i Raković savladavši po osam puta protivničkoga vratara. Kod Dubrovčana najbolji strijelac utakmice bio je Ivanković s 10 postignutih golova. Metkovce već sutra oče-kuje utakmica Međukupa u Kninu, a nakon pobjede, u koju nitko ne sumnja, plasirat će se u 1/8 Kupa Hrvatske.

Kao što se i očekivalo rukometaši Metkovića plasirali su se u osminu završnice Kupa Hrvatske. Plasman su, 27. studenoga, izborili na gostovanju u Kninu gdje su drugoligaša RK Knin 95 savladali rezultatom 22:34. Utakmica je počela ravnopravno no iskusni su Metkovci polako, ali sigurno povećavali razliku. Kni-njani su pokazali su puno želje i borbenosti, ali im to nije bilo dovoljno da iznenade puno jači Metković.

Vjjesnikmetkovski

28SPORT

petak, 12. prosinca 2008. 29

SPORT

Prošli vikend u Gradskoj športskoj dvorani započeo je tradicio-nalni 16. Božićni malonogometni turnir - Metković 2008. koji

se igra pod pokroviteljstvom Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Metkovića uz nagradni fond od 55 tisuća kuna.

Na ovogodišnjem turniru nastupit će rekordnih 88 ekipa iz Met-kovića, Opuzena, Ploča, Dubrovnika, Konavala, Pelješca, Korču-le, Neuma, Makarske, Gruda, Vrgorca, Mostara, Ljubuškog, Ča-pljine i Stolca. Kao i prijašnjih godina, turnir će imati humanitaran karakter jer će se dio prihoda donirati udrugama koje se brinu o djeci s teškoćama u razvoju. Očekuju se brojna poznata imena ve-likog i malog nogometa kao što su Srna, Štimac, Erceg i Jakirović koji će u završnim utakmicama pojačati postojeće ekipe.

REKORDNIH 88 MALONOGOMETNIH EKIPA U BORBI ZA 55 TISUĆA KUNA

Turnir se igra u konkurenciji seniora i juniora, a posebnost je što su momčadi poražene u 1. kolu mogle izboriti nastavak natjecanja kroz dodatno izlučno natjecanje, odnosno repesaž. Pobjedničke pokale pokušat će i ove godine obraniti prošlogodišnji pobjednici seniorske ekipe Žrnjevo Neum i juniorske Tiskara Plećaš.

Finalna večer planirana je za 23. prosinca uz bogat revijalni i zabavni program.

Pripreme će se održavati u skladu s preporukama navedenih fakulteta.Rad će biti organiziran u skupinama 10 – 15 učenika.Pripreme će se održavati u razdoblju od 3. siječnja do 1. lipnja 2009. (u vrijeme školskih praznika svakodnevno /osim državnih blagdana/, a tijekom nastavne godine subotom) u prostoru Srednje škole Metković. Učenik može odabrati jedan ili više ponuđenih predmeta za spomenute pripreme ili za lakše polaganje mature te pripremu polaganja državne mature. Budući da će se raditi samo u dvjema skupinama, broj mjesta je ograničen.

Više informacija na telefon 099 79 48 555

Predavači:

Hrvatski jezik (58 sati) Lidija Puljan, prof.

Matematika (58 sati) Ljiljana Jeličić, prof.

Fizika (87 sati) Ratomir Vujović, prof.

Kemija (58 sati) Dana Svaguša, prof.

Biologija (58 sati) Daniela Pavlović, prof.

Parovi 2. kola nakon 44 utakmice 1. kola i 24 utakmice repasaža:

SENIORI

Žrnjevo – Jasenska

Orašina – City Club CB

Mostar – Hollywood

Poljopromet veterani – Graničar

Carpe Diem – pobjednik (MGA – GO Lučić)

CB Palermo – CB Stablina

Porto Tolero – pobjednik (Ankora – Mobil Neum)

MNK Vid – pobjednik (Neretva – Konzum)

AŠ Žabac – Elektro Žderić

SC Mostar – MNK Stari grad

Pizzeria Tuš – HT Teretni saobraćaj

Dangube – Kontra Klepci

CB Bambi-Konzum – Krvavac II

No name – GO Draga Crveni Grm

Kaloma ZM – Kraljica Mira

Gornja vala – Crystal club

JUNIORI

Tiskara Plećaš – MNK Bigeste

Pobjednik dodatnog repasaža – CB Antea Otrić Seoci

CB Queen Lovreć – Dalamcijavino

Pizzeria Milano – Mlinšte

Saller Porto Tolero – Stubica

Jockeri – CB Carpe Diem I

Apartmani Bonaca Komarna – Prlaka City

NK Metković kadeti – CB Picasso

City club Čitluk – Mediteraneo

SIN-CRO-ER – MNK Vid juniori

Elektro Čiča – Vesela družina

Povratak ćoravih slonova – Jerkovac

MNK Stari grad HP Investing – pobjednik (MNK Killersi – CB

Stop)

NK Neretva Čeljevo – OPG Grgić

Žrnjevo juniori – Staklorad Perak

Tihaljina – Koktel bar Kaktus

Ekipa Katoličkog malonogometnog kluba Kraljica Mira iz Makarske

Vjjesnikmetkovski

30

Arheološki muzej Narona 687 149Autobusni kolodvor 060 365 365Centar za socijalnu skrb 690 999Dom za smještaj i rehabilitaciju (Starački dom) 696 406Dom zdravlja - pogledati desnoDržavna geodet. uprava 681 844Državni inspektorat 686 665Državno pravobranitelj. 681 003FINA 681 554 Gimnazija 681 344Gradsko Poglavarstvo 681 020 Gospodarstvo 681 866 Kulturno središte 681 903Gradska Knjižnica 681 715 Sportska dvorana 681 060Hotel Narona 681 444 MB 681 812 Metković 684 396Hrvatska Elektroprivreda 468 800 Pošta OJ Metković 681 358 PU Vid 687 322 Radiotelevizija 690 296 Hrvatske Šume d.o.o. 681 330 Željeznice - kolodvor 685 393Hrvatski Crveni križ 681 610 Zavod za mirov. osigur. 681 796 Zavod za poljopr. sav. sl. 680 434 Zavod za zapošljavanje 681 011 Zavod za zdrav. osigur. 681 233

Lučka kapetanija 681 681Ljekarna Draženović, ljekarna I 681 295 ljekarna II 686 344 Kusić-Palaversa 681 606Komunalno poduzeće 685 342Matica hrvatska 681 724Matični ured 690 087Ministarstvo fi nancija Carinarnica 681 998 Porezna uprava 684 920Općinski sud 684 900Općinsko državno odvj. 681 322Osnovna škola Don M. Pavlinovića 686 098 Područna škola Prud 687 280 Područna škola Vid 687 418 Stjepana Radića 681 621Policijska postaja 444 222Prekršajni sud 681 087Srednja škola 681 088Tehnički pregled vozila 681 304Veterinarska ambulanta Dr. Milan Kralj 681 277 Ili Med Veterina d.o.o. 686 776 Vet. ambul. Paponja 680 223Županija dubrovačko-neretvanska Ispostava Metković 681 155 Vodopr. ispostava 681 655Župni ured Sv. Ilije 681 818 Sv. Nikole 686 018 Gospe od Snijega Vid 687 392

VAŽNIJI TELEFONSKI BROJEVI

SERVISNE INFORMACIJE

DOM ZDRAVLJA METKOVIĆUprava: 681 644 / 681 184 fax: 680 188

radno vrijeme: 7,00 – 15,00 (od ponedjeljka do petka)

Rodilište: 681 769 Hemodijaliza: 680 288 Hitna: 681 548 RTG i UZV kabinet: 690 027

Specijalistička ambulantaradno vrijeme: 7,00 – 15,00upisi pacijenata: 8,00 – 10,00

Liječnici iz Dubrovnika: 680 255

Ordinacije obiteljske medicineparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mira Jurković - 680 257dr. Ana Bajo - 680 383dr. Hrvoje Bočkaj - 683 602dr. Sanja Milošević - 680 242neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodne

dr. Viktorija Domić dr. Sonja Barač dr. Đina Mustapić - 680 080 dr. Jadranka Prusac - 683 603

radnim danom od 8 do 16dr. Nada Šušnjar - 681 468

Spec. pedijatrijska ordinacijaparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodne dr. Vladimir Krmek - 680 011neparnim nadnevcima ujutro, parnim nadnevcima poslijepodnedr. Rasema Bubica - 680 120

Stomatološke ordinacijeparnim nadnevcima ujutroneparnim nadnevcima poslijepodnedr. Mirjana Ilićdr. Janja Volarević - 683 423dr. Ilija Marušić

neparnim nadnevcima ujutroparnim nadnevcima poslijepodnedr. Zdenka Markotićdr. Željana Jerković - 683 351ponedjeljak i utorak poslijepodnesrijeda, četvrtak i petak ujutro:dr. Srećko Jeramazsrijeda i petak ujutropon., utorak i četvrtak poslijepodne:dr. Mirjana Marević, spec. ortodontica

Medicinsko-biokem. laboratorijMira Kevo, dipl. inž. - 680 277

Spec. ginekološka ordinacijautorak i četvrtak poslijepodneponedjeljak, srijeda i petak ujutrodr. Ahmet Bubicautorak i četvrtak ujutropon., srijeda i petak poslijepodnedr. Živko Matuško - 683 584

Spec. pulmološka ordinacija:ponedjeljak, srijeda i petak ujutroutorak i četvrtak poslijepodnedr. Darka Volarević - 681 271

Spec. internistička ordinacija:utorak, četvrtak i petak ujutroponedjeljak i srijeda poslijepodnedr. Anda M.-Tošić, - 680 263

Zavod za javno zdravstvodr. Asja Palinić-Cvitanović, spec. školske medicine - 681 979Higijensko-epidemiol. službadr. Miljenko Ljubić, spec. epidemiolog - 680 299

PRIVATNE ORDINACIJE

radnim danom od 8 do 16

Poliklinika Bušić - 681 400dr. Gradimir Čolić - 681 741dr. Dubravka Bošnjak - 680 400

POLICIJA 92VATROGASCI 93HITNA 94

relacijaMetković

vrsta vremena po postajamadolazak odlazak

Metković-Ploče 5,20 putnički K. Norinska 5,24, Krvavac 5,26, Opuzen 5,29, Komin 5,32, Banja 5,34, Rogotin 5,37, Stablina 5,41, Ploče 5,43. (ne vozi nedjeljom i blagdanom)

Ploče-Zagreb 6,23 6,35 brzi Ploče 6,05, Mostar 7,38, Konjic 8,50, Sarajevo 10,00, Doboj 13,29, Banja Luka 15,29, Prijedor 16,23, Sisak 18,53, Zagreb 19,47.

Ploče-Metković 6,38 putnički Ploče 6,15, Stablina 6,17, Rogotin 6,21, Banja 6,24, Opuzen 6,30, Krvavac 6,32, K. Norinska 6,34.

Metković-Ploče 7,15 putnički K. Norinska 7,19, Krvavac 7,21, Opuzen 7,24, Komin 7,27, Banja 7,29, Rogotin 7,33, Stablina 7,36, Ploče 7,38.

Sarajevo-Ploče 10.07 10.22 brzi Sarajevo 6,45, Mostar 9,06, Čapljina 9,42, Ploče 10,41.

Ploče-Metković 13.10 putnički Ploče 12,47, Stablina 12,49, Rogotin 12,52, Banja 12,56, Komin 12, 58 Opuzen 13,01, Krvavac 13,04, K. Norinska 13,06.

Metković-Ploče 13.25 putnički K. Norinska 13,29, Krvavac 13,31, Opuzen 13,33, Komin 13,37, Banja 13,39, Rogotin 13,42, Stablina 13,46, Ploče 13,48.

Ploče-Metković 14.33 putnički Ploče 14,10, Stablina 14,12, Rogotin 14,15, Banja 14,19, Komin 14.21, Opuzen 14,24, Krvavac 14,27, K. Norinska 14,29.

Ploče-Sarajevo 17.18 17.34 brzi Ploče 17,00, Čapljina 17.44, Mostar 18,40. Konjic 19,47, Sarajevo 20,59.

Metković-Ploče 17.27 putnički K. Norinska 17,31, Krvavac 17,33, Opuzen 17,35, Komin 17,39, Banja 17,41, Rogotin 17,45, Stablina 17,48, Ploče 17,50.

Ploče-Metković 18.33 putnički Ploče 18,10, Stablina 18,12, Rogotin 18,15, Banja 18,19, Komin 18,21, Opuzen 18,24, Krvavac 18,27, K. Norinska 18,29.

Metković-Ploče 18.50 putnički K. Norinska 18,54, Krvavac 18,56, Opuzen 18,59, Komin 19,02, Banja 19,04, Rogotin 19,08, Stablina 19,11, Ploče 19,13.

Zagreb-Ploče 21.44 21.57 brzi Zagreb 8,57, Sisak 9,52, Sunja 10,22, H. Kostajnica 10,39, B. Novi Novi 11,44, Prijedor 12,16, B. Luka 13.15, Doboj 15,12, Zenica 16,47, Sarajevo 18,05, Konjic 19,31, Mostar 20,43, Čapljina 21.20, Ploče 22,06.

ŽELJEZNIČKI KOLODVOR METKOVIĆDOLAZAK I ODLAZAK VLAKOVA

petak, 12. prosinca 2008. 31

SERVISNE INFORMACIJE

Izdavač:GRADSKO KULTURNO SREDIŠTE METKOVIĆ

Za izdavača:NATAŠA VUČKOVIĆ

Glavni urednik:IVICA PULJAN

GSM:098 198 73 11

e-mail:vjesnik@metkovic.hr

URL:www.metkovic.hr/vjesnik

Naklada:4000 kom

Tisak:TISKARA ZAGREB d.o.o.

AUTOBUSNI KOLODVOR METKOVIĆtel.: 060 365 365 (iz inozemstva +385 20 680 074)

ZAGREB Split - autocesta 6,00, 8,40, 11,40, 13,15 (1. VI. - 15. IX.), 20,40, 21,10, 22,40 preko Splita i Zadra 7,30, 18,10 preko Splita i Knina 19,45 preko Gospića na autocestu 23,30

VUKOVAR preko Mostara i Osijeka 18,45

SPLIT 5,15, 6,00, 7,30, 8,40, 10,40, 13,10 (od 1. VI. do 15. IX), 13,45, 16,15, 18,10, 19,45, 20,40, 21,10, 22,40, 23,30

DUBROVNIK 4,20, 5,20, 6,15, 7,15, 7,50, 8,10, 11,45 (3. VII. - 15. X.), 13,30, 14,45, 15,15, 16,00, 17,45, 19,00, 23,15 (15. VI. - 15. IX.)

IMOTSKI 15,40

Polazak autobusa iz Metkovića za:

DOMAĆE LINIJE

Dolazak autobusa u Metković iz:

SARAJEVO 9,30 (15. 6. - 06. 9.), 9,40, 12,30, 13,50, 18,40 (Tuzla), 22,30 (15. VI. - 6. IX.)

BEOGRAD 19,45

MOSTAR 5,45, 6,30, 6,50, 9,50, 11,30, 12,30, 14,00, 18,40, 19,45, 22,30 (15. VI - 6. IX.)

ULCINJ 8,00

NIŠ 19,25

ZENICA 17,25

ZAGREB 4,20, 5,20, 5,30, 6,10, 7,10, 7,45, 16,00, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)iz Varaždina 8,00iz Zadra 4,20, 18,50

VUKOVAR preko Osijeka 8,00

SPLIT 4,20, 5,20, 7,45, 11,35, 12,30, 13,30, 14,45, 15,40, 16,00, 17,45, 18,45, 21,45, 23,15 (1. VI. - 15. IX.)

DUBROVNIK 7,30, 8,30, 10,45, 14,25 , 15,40, 18,00, 18,45, 19,40, 20,40, 22,40, 23,30

IMOTSKI 15,15

MEĐUNARODNE LINIJE

Polazak autobusa iz Metkovića za:SARAJEVO 11,20, 12,15, 14,20

MOSTAR 8,00, 10,40, 11,40, 13,15, 14,40, 17,30, 19,15

BEOGRAD 12,15

ULCINJ 18,45

NIŠ 9,00

ZENICA 13,30

Dolazak autobusa u Metković iz:

Vjjesnikmetkovski

C J E N I KOGLAŠAVANJA U

METKOVSKOM VJESNIKU

1/16 stranice 150 kn

1/8 stranice 250 kn

1/4 stranice 450 kn

1/2 stranice 800 kn

cijela stranica 1500 kn

lažna duplerica 2800 kn

duplerica 3500 kn

Ubacivanje 4000 kom. gotovih propagandnih materijala 2000 kn

UDRUGA “OTAC ANTE GABRIĆ”Športska b. b. Metković

PROGRAM ZA PROSINAC

15. prosinca (ponedjeljak) od 9 do 12 h- Mjerenje krvnog tlaka i šećera u krvi

17. prosinca (srijeda) u 11 h - Božićna tombola

20. prosinca (subota) - Organizirani odlazak na Božićno- novogodišnji koncert KUD-a «Metković»

22. prosinca (ponedjeljak) od 10 do 12 h- Druženje s članovima KUD-a «Metković» - Kolendajmo zajedno

23. prosinca (utorak) od 10 do 12 h- Druženje s djecom i mladima: Igre, običaji i zagonetke

29. prosinca (ponedjeljak) u 16 h - Kolendanje u dnevnom boravku i organizirani odlazak po kućama korisnika

Ako ste zainteresirani za pretplatu kontakti-

rajte nas na e-mail vjesnik@metkovic.hr.“Cijena” pretplate je iznos poštanskih troš-kova plus odgovaraju-

ća omotnica.

Vjjesnikmetkovski

32ZADNJA, ALI NE I POSLJEDNJA

ZAHVALAMinistarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiza fi nancijsku potporu i pokroviteljstvo u organizaciji projektaBolje je upaliti malo svjetlo nego proklinjati tamu

Udruga osoba s invaliditetom

„Prijatelj“ MetkovićUdruga osoba s invaliditetom

„Prijatelj“ Metković

ZAHVALAMinistarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnostiza fi nancijsku potporu i pokroviteljstvo u organizaciji projektaBolje je upaliti malo svjetlo nego proklinjati tamu

Metkovkama i Metkovcima čestitamo Božić i želimo uspješnu 2009. godinu

Gradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo grada MetkovićaGradsko vijeće i Gradsko poglavarstvo grada Metkovića