1 od jerihona do marija - · pdf file- janson: istorija umetnosti, beograd 200 4 -maximilien...

Smisao poesisa materijalnosti

II Al secco 1. Od Jerihona do Márija

1

1. Od Jerihona do Márija: mezopotamska zidna tehnika

1.1. Uvod 1.2. Bliže određenje mezopotamske tradicije zidnog slikanja

1.3. Ključne stečevine, spoznaje i saznanja o mezopotamskoj zidnoj tehnici Márij: Ustoličenje kralja

1.1. Mezopotamska zidna tehnika

Činjenica jeste, da je Mezopotamija kolijevka umjetnosti fresko slikarstva. ( Kao kolijevka fresko slikarstva utjecala je na bizantsku umjetnost zidnog slikanja → III Al fresco – od minojske Parižanke do Goyinog Čuda san Antonija. ) Ipak, čuvena zidna slika u Máriju spada u grupu takozvanog SECCO zidnog slikanja. Ali, crtež, pogotovo na centralnom, monumentalnom dijelu slike, koji je danas u Louvreu, urezan je u svježu žbuku - al fresco ! Dakle, iako je crtež djelomično urezivan u svježu žbuku, samo slikanje je izvedeno na suhom zidu, u tehnici koju primjenjuju i Egipćani, pomoću pigmenata vezanih temperom. Temperare = miješati ( TEMPERNO SLIKANJE – mješavinom raznih pigmenata i veziva). Zidna slika u Máriju - Ustoličenje kralja - nastala je oko 1.800 prije nove ere, kada je u Máriju vladao kralj Zimri Lim ( koji se sa Hamurabijem zdušno dopisivao, dok nije na kraju ipak mjesto pripojeno Babilonu.) . Slika prikazuje kako kralj iz ruku boginje Ištar prima znamene kraljevske časti. U donjem pojasu su boginje sa posudama, u kojima teče vječna voda života. Sve okružuje drveće... Dijelovi freske su u Louvreu, ali je donji fragment Prizor žrtvovanja u Alepskom muzeju u Siriji:

1/ 1. Márij: Prizor žrtvovanja, detalj



2

1.1.1. NAJVAŽNIJI IZVORI

- Arpag Mekhitarian: LA PEINTURE EGYPTIENNE , Genève, 1954 - Carel J.Du Ry: Ljudstva starega vzhoda, Ljubljana, 1970 - Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006 - Forbes, R.J./vol III/ - Janson: istorija umetnosti, Beograd 2004 - Maximilien Gauthier: Louvre, Paris ; Novara 1971 - Milorad Medić: Stari slikarski priručnici I; Beograd, 1999 - Musée du Louvre, Paris, 1996 - Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna,

1977 - Parrot, A.: Mission archeologique de Mari, vol.II, Le Palais: Peintures

Murales. P. Genthner, 1958 - PROPYLÄEN ; Bund 15, Berlin 1975 -

1.1.2. IZVORI SLIKA

1/1. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006, str. 9. 1/2. Janson: istorija umetnosti, Beograd 2004. 1/3. looklex.com. 1/4 . Delo, Ljubljana, 5.10.2005. 1/5. Milorad Medić: Stari slikarski priručnici I; Beograd, 1999 /str.16/4.

1/6. Propyläen,Bund 13. Frühe Stüffen der Kunst Berlin, 1975. 1/7. Propyläen,Bund 13. Frühe Stüffen der Kunst Berlin, 1975. 1/8. Janson: Istorija umetnosti, Beograd 2004, str.56, sl.42. 1/9. looklex.com 1/10. Milorad Medić: Stari slikarski priručnici I; Beograd, 1999 /str.16/4 1/11. looklex.com 1/12. Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2006, sl.66; str.69. 1/13. Gauthier:Louvre...str.18, sl. 4 . 1/14. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006, str. 18 . 1/15. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006, str. 18 . 1/16. Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas str.397. 1/17. Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970/str.87. 1/18. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006, str. 18 . 1/19. Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970/str.87. 1/20. Arpag Mekhitarian: La peinture Egyptienne, Geneve, 1954, str.9. 1/21. Carel J.Du Ry: Ljudstva starega vzhoda, Ljubljana, 1970 / str. 76. 1/22. Janson: Istorija umetnosti, Beograd, 2006, sl.66; str.69. 1/23. Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970/str.87. 1/24. Musée du Louvre, Paris, 1996; str.63. 1/25. Brockhaus F.A. Das grosse Brockhaus, Oldenburg 1953/57; Atlas str.397. 1/26. J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970/str.87. 1/27. Carel J. Du Ry: LJUDSTVA STAREGA VZHODA, Ljubljana, 1970/str.87. 1/28. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006, str. 18 . 1/29. kingsacademy.com. 1/30. Enrico Annoscia: Opća povijest umjetnosti, Zagreb, 2006, str. 18 . 1/31. PROPYLÄEN ; Bund 15, Berlin 1975. 1/32. www.scalarchives.com. 1/33. www.studyblue.com. 1/34. kingsacademy.com.



3

1.2. Bliže određenje mezopotamske umjetnosti zidnog slikanja

1.2.1. Od Jerihona do Çatal-Hüyüka 1.2.2. Mezopotamsko zidno slikarstvo

1.2.3. Mezopotamski i egipatski dekorativni stil; bogata zanatska iskustva

1.2.1. Od Jerihona do Çatal-Hüyüka Tragovi ljudi koji nisu više nomadi, tragovi koji imaju individualna obilježja , javljaju se na prijelazu iz paleolitika u neolitik. Naučnici misle da postoji jedno obimno poglavlje u razvoju umjetnosti koje je za nas izgubljeno. Naime, neolitski stvaraoci često su radili u drvetu ili drugim trošnim materijalima, koji nisu preživjeli do našeg doba. Ipak, sačuvane jerihonske glave - stvarne rekonstrukcije u gipsu, imaju već i individualna obilježja… PEČENI KREČ , kako smatraju mnogi istraživači, nalazi se već u kamenom zidu u JERIHU. Naime , tu se nalazi najstariji kameni zid iz 9.000 ←/. Na istom mjestu , iz vremena 7.000 ←/ nalaze se ostaci kvadratnih kompleksnih građevina, zidova nabačenih vapnenčevom žbukom i ponekad, čak i obojenih ( jedna od kuća, kako izgleda, imala je čak i nešto slično kućnom oltaru sa kultnim kamenom na postamentu u udubljenju zida...) 1/ 2. Jerihon Jerihon ( 7.000 do 6.000 ←/; arapski 'irῑhᾱ, u oazi u Jordanu ; dolina, 244 m ispod razine mora). : Rano neolitski zid i kula; 7000←/.

1/ 3. Alalakh; tlocrt: VII sloj → do nedavno se mislilo da se najstarije sačuvano al fresco slikanje nalazi u Alalkhu, u Maloj Aziji i potiče iz 1800. godine ←/ ; prikazan je motiv trava na vjetru , kakav možemo naći kasnije u Kretskom slikarstvu…



4

←1/ 4. Sjeverna Sirija; najstarija zidna slika

nedavno pronađene slike pronađene na sjeveru Sirije ( Djade al Mugarha) vratile su nas još više hiljada godina unazad, u 11. stoljeće ←/ u „kući za vjerske obrede i okupljanja“… naslikano prirodno bijelom, crvenom i crnom… 1/ 5. Çatal-Hüyük; rekonstrukcija: Prizori

ritualnog plesa, igra lovaca ;

U Çatal-Hüyüku, u Anadoliji, otkrivene su nedavno slike, nastale između 6.000 i 5.400.←;

1/ 6. Çatal-Hüyük; Segmenti zidne slike→



5

1/ 7. Çatal-Hüyük; Leopardi sa reljefnim segmentima

MJESTO: svetilište VII.14; iznenađujući prikaz samog grada sa dva stošca koji predstavljaju erupciju vulkana iznad grada; gusto zbijeni pravokutnici kuća gledani su odozgo dok je planina prikazana u profilu... zastrašujuća erupcija vulkana za stanovništvo je predstavljala božansku moć... TEHNIKA: vjerojatno samo „PRAVA FRESKA”- kasnije nazvana buon fresco BUON FRESCO je zidna slikarska tehnika izvođena na svježi zid u krečni malter na način da su pigmenti nanošeni sa čistom vodom, ili eventualno sa krečnim mlijekom, te fiksirani na intonaco ili badigeon de chaux – krečni premaz i učvršćeni tako zvanom karbonatizacijom kalcijevog hidrata iz intonaca; još preciznija terminologija navodi „pravu fresku“ kao fresque pure – čista freska, ili la fresque à la chaux – svježe slikanje u kreč.



6

←1/ 8. Çatal-Hüyük: Pogled na grad i vulkan Možda je prirodno nalazište mulja sa većom količinom krečnjaka, kao i praiskonska iskustva iz oblasti pečenja lončarije u ovom gorskom području, području značajnih otkrića vezanih i za obradu metala, uticalo na pojavu buon fresca u primitivnom vidu… možda je prirodno nalazište mulja sa većom količinom krečnjaka, kao i praiskonska iskustva iz oblasti pečenja lončarije u ovom gorskom području - području značajnih otkrića vezanih za obradu metala - uticalo na pojavu buon fresca u primitivnom vidu...; evidentan je bitan napredak u samoj koncepciji ovih freski ( u odnosu na špiljsko slikarstvo...).

1/ 9. Çatal-Hüyük, svetilište A. III. 1.: Lov na životinje (skica prema Melortu ; originalna slika: 68,5 x 1,65 cm).

1/ 10. Çatal-Hüyük: detalj→

na prikazanoj rekonstrukciji je igra lovaca;



7

←1/ 11. Çatal-Hüyük: Prizori ritualnog plesa ; detalj originala

1/ 12. Çatal-

Hüyük: detalji →



8

1.2.2. Mezopotamsko zidno slikarstvo

1.2.2.1. Anonimni zanatlija – čuvar zanatskih iskustava 1.2.2.2. Zidne slike u Máriju

1.2.2.1. Anonimni zanatlija – čuvar zanatskih iskustava Za razliku od magijske umjetnosti u spiljama, razvojem trgovine i zanatstva, mijenja se i status umjetnika. Sada umjetnik nije više samo nadahnuti vrač, odnosno umjetnik u službi svećenika i vladara, već daroviti član domaćinstva, radionice koja reže kipove, radi slike, oblikuje posuđe... Svakako je ova vrsta profesionalizacije davala izabranicima posebne povlastice. Umjetniku se priznaje neka vrsta božanskog dara. U sumerskoj civilizaciji sačuvana je 5.000 godina stara prefinjena zlatna harfa, koju je očito, imajući u vidu virtuoznost, izradio specijalista. Mezopotamske rezbarije svojom virtuoznošću izrade ukazuju već na vrhunac zanatskog iskustva. Opće je poznato da razvoj zanata i invencije podrazumijeva određene civilizacijske pretpostavke kao što su –višak vremena ( kreativnost), borba za opstanak ( organizacija, sistem…), višak proizvoda ( trgovina, razmjena ideja…). Organizacija zanatskih radionica u Egiptu i Mezopotamiji, je ipak različita:u Egiptu postoji sveobuhvatna centralizacija:

1/ 13. Saqqarah: Pisar → Paris, Louvre; 2.400←/ visina: 53,5 cm; skulptura – oslikani krečnjak.

Faraon je sam bog. Umjetnici1 i zanatlije su u faraonovoj službi; oni najbolji među njima mogu se čak uzdići na nivo srednjeg razreda, zajedno sa faraonovim službenicima; posebno mjesto pripada jedino pisaru, koji je faraonov direktni službenik… Vrhunski procvat umjetnosti je ovdje rezultat velike ambicije i koncentracije bogatstva...Status umjetnika u Egiptu općenito se ne razlikuje bitno od statusa zanatlije. U samoj metropoli - vrhunski zanatlija je cjenjeniji od običnog radnika; radi svoje spretnosti zaradi više i ima više slobodnog vremena ; stanuje u stanovima sa šest prostorija ( dok plemićke palače imaju 60 soba sa atrijem).Na odnos do školovanja pisara i slikara, sličan u Egiptu i u Mezopotamiji, a kasnije i u Grčkoj, ukazuje sačuvani spis: Poučavanje Hetija, Daufovog sina:

otac sina opominje da bude marljiv u učenju, jer ga inače čeka mukotrpan rad zanatlije... ...vidio sam kovača kod rada ispred otvorenog ognjišta. Prste je imao kao krokodil i smrdio je kao riblja jaja.

I kamenorezac se muči sa raznim vrstama kamena. Kada završi težački rad ima istrošene ruke i iskrivljen spava do zore...

1 Woolley, Sir Leonard: The Beginings of Civilization, London 1963



9

Velike dvorske radionice u Mezopotamiji i Egiptu bile su ujedno i škole u kojima slikar apsolvira sve potrebne upute za svoj rad. Egipatski umjetnik stvara svoje djelo prema točno zacrtanim „kalupima”, jedinstvenim shemama i jedina njegova ambicija je solidnost i preciznost rada… Slikarska zanatska iskustva - metodi i postupci stvaranja u procesu nastajanja likovnog djela, bili su kroz historiju najčešće usko vezani uz MAJSTORSKU RADIONICU. Mnogi smatraju da prva cehovska udruženja nastaju i prije rimskih Collegia kao povlaštene rodbinske zajednice, odnosno, da su razni zanati prvobitno bili monopol pojedinih plemena... Kako smo već naveli, organizacija zanatskih radionica u Egiptu i Mezopotamiji, je ipak različita… U Mezopotamiji je status umjetnika ipak unekoliko drukčiji. Postoji veća afirmacija individualiteta... Za vrijeme Amenhotepa IV ( ←1800; srednja država) dolazi do prvih pomaka u smjeru inventivnijeg stvaralaštva : njegov glavni kipar Bek dodaje svojim zvanjima i riječi…učenik njegovog veličanstva ,dakle, ipak nije više anoniman zanatlija… Tu postoji više lokalnih hijerarhija - čak i lokalnih ...“božanskih predstavnika na zemlji“; zato je kod umjetnika veća afirmacija individualiteta; u pitanju je skup gradskih državica: svaka državica obuhvata određenu ravnicu sa ziguratima: radnik radi i vidi svoje božanstvo u daljini...; GUDEA

2 je predstavljen kao arhitekta koji je gradio, obnavljao hram posvećen Eninu, bogu Ningirsu ( kako je ispisano na tri valjka..... dešava se oko 2125 g. ←/):: .... u šupi je preko kalupa za opeke sipao vodu, a mlaz vode zvučao je kao cimbalo i alu lira;

u radionici gdje se prave, pokvasio je gornji sloj, medom, maslacem i slatkim kraljevim uljem; ... u kalup je Gudea stavio glinu, “prava” je stvar ispala, potvrdio je svoje ime kad je opeka za kuću bila gotova...

Napravio je Ningirsovu kuću ... krov kuće, kao beli oblak, lebdeo je usred nebesa. Kapija kroz koju je ušao vlasnik bila je slična kanđama ogromnog lešinara....

1/ 14. GUDEA→

Zanatlije i umjetnici skupljeni su u pojedinim dijelovima grada prema vrsti zanata, pored trgovaca koji im nabavljaju sirovine . Slično je u Harrapi i Mohendžo Daru, u Anadoliji... Metalna industrija u sprezi sa trgovačkim centrima u Mezopotamiji postoji već 2.400←. Trgovački centar je i Troja. Kasnije su centri i kod Feničana, kao i na Kreti. Ima i gradova, poput Troje, koji imaju samo trgovački značaj ... Status umjetnika i zanatlije u mezopotamskim gradskim državicama je nešto bolji od onog u Egiptu: kako nas informiraju historičari

- dok je Egipat stvorio jedinstvenu kulturu kao posljedica asimilacije stanovništva sa svih rubnih područja uz dolazak i azijskih semita koji su donijeli nova znanja, - mezopotamska kultura je homogena; došla je sa Istoka i nakon potopa izumrla; onda je došla druga sa sjevera sa novim iskustvima a zatim i treći upad plemena sa Istoka – i sve to kasnije

preuzimaju Asirci…

2 Horst Waldemar JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006/ EGIPAT primarni izvori /str. 212.....



10

Hammurabijev zakonik smješta umjetnike u slobodnjake - bliže nižem plemstvu. Kako nas obavještava Woolley3 …

…umjetnici su udruženi u zanatske CEHOVE – kao ČUVARI ZANATSKIH TAJNI... Vođa pojedinog ceha pregovara sa vladarima o organizaciji...

Svaki zanat ima određenu zanatsku četvrt…Zanat prelazi sa oca na sina iako je dozvoljeno i drugima da se priuče, čak i robovima ( zanatlija ima viši status).

Prema sumerskoj legendi – sve umjetnosti i zanate uvelo je …božansko biće OANNES…i od njegovog vremena dalje nije ništa novo pronađeno i svaki pojedini zanat je nadahnut od određenog božanstva, koje je zaštitnik tog zanata... Poseban status imaju jedino metalurzi - prvi alkemičari - tvorci čuda . Ljudi ih se pomalo i boje, možda i zato jer su stranci...I egipatski kovači uče od vrsnih majstora sa Istoka...Tako na dvoru kraljice Hatšepsut rade metalci Ineni i Tuti. U legendama ih spominju zajedno sa bogovima... Metalci-tvorci čuda su polubogovi: - Vulkan i Hefast,grčka kultura ; - Brahma Agni i Indra, inidijska kultura; - Ea i Girru , akadska kultura ....

1.2.2.2. Zidne slike u Máriju Za razliku od Egipćana koji svoje dekoracije formiraju gotovo uvijek na isti način ( plitkim bareljefom i koloriranjem) , u MEZOPOTAMIJI kod tehnike secco slikanja postoji više varijacija same gradnje, pogotovo kada je u pitanju vrsta zidne podloge. Klima u Mezopotamiji nije tako suha kao u Egiptu, te nije sačuvano toliko artefakata... Narodi Mezopotamije su suparnici Egiptu. Njihova kultura je drukčija, ali ima i isprepletene sudbine...Nisu se brinuli za život poslije smrti ( ipak u Uru i bogato opremljene grobnice)

1/ 15. Zidna slika u Máriju: Prizor žrtvovanja...; detalj

SUMERSKA KULTURA bazirana na uspostavi grada države ( kao i kod Feničana) ukazuje na visoko razvijeno društvo . Pronađeni predmeti koji potiču iz vremena 2700 prije n. e ukazuju na specifičnu simboliku ( .OĆI su prozor duše) svemu pridaju simboličko značenje... AKADSKA UMJETNOST je umjetnost Semita sa sjevera. Ne vežu se za grad državu.... Ustoliče kraljeve<<< Sargon ( 2300..) (preuzeli su sumersku civilizaciju samo po vanjskoj formi). Elamiti su vjerojatno izumili tehniku bojenja i emajliranja pločica, što se kasnije usavršilo kod Asiraca, Babilonaca i Perzijanaca) Elamitska prijestolnica je SUZA ( ovaj grad je još značajniji kada ga pokore Asirci ) kasnije Suzu osvaja perzijski kralj KIR , a 550 pr.n.e. već je pod Darijem I ( Suza prijestolnica perzijske carevine; prije je bio Perzepolis) sve do Aleksandra Velikog ... Ova kultura kasnije utječe na INDIJU .... indijska škola je poznata kao MATRA ; ali ima i utjecaja iz provincije Kusan ( premise starog Irana) ... mezopotamski utjecaj možemo razaznati i u budističkoj arhitekturi Burme....

3 Sir Leonard Woolley: The Beginings of Civilization, London, 1963.



11

Ali već u drugom tisućljeću pr.n.e. i Mezopotamiju napadaju Hiksi (kao i Egipat) dok vlast ne preuzme Hamurabi u Babilonu (babilonska dinastija); Hamurabi vjeruje u boga sunca Šamaša , a za sebe je smatrao da mora donijeti ... “pravdu na zemlju” (zakonik uklesan u dioritu na čijem vrhu se nalazi Hamurabi, u stojećem položaju pred bogom Sunca koji sjedi ). Sumerske građevine od crijepa su propale ali ipak i po temeljima znamo mnoge pojedinosti: kuće su bile grupirane oko svetog grada, koji je bio prostran arhitektonski kompleks, ne samo sa svetištem ( stepenasta kula – hram, zvana zigurat), već i sa radionicama, skladištima i pisarskim kancelarijama sa strana središnjeg hrama mjesnog božanstva.. ASIRSKA UMJETNOST preuzima kulturu od prethodnika, ponešto i od Hetita ( koje su porobili)...I Asirci imaju utvrđene gradove, čuvare i kapije ... NOVI BABILON je zadržao vlast čak i nakon osvajanja Perzijanaca.... Tu se tada gradi Ištarina kapija - svečani prolaz kroz dvostruke gradske zidine ( u natpisu ispisanom klinastim pismom u šezdeset i jednom redu, kralj Nabukodonosor opisuje arhitektonske pothvate iz njegove vladavine, među kojima je i Ištarina kapija... glaziranu opeku naziva PLAVIM KAMENJEM (ova umjetnost je i pod utjecajem grčke i stare mezopotamske tradicije; Aleppo, Sirija: razvijeno urbano naselje već 3.000 g. prije n. e.) koristi mnogo prije nego u Egiptu. Razmjenjivanje zanatskih iskustava i širenje kulture trgovinom, uspostavili su Feničani već ranije ( djeluju od 2.750 i 550. godine prije n. e.), uzajamnim prožimanjem različitih etničkih i umjetničkih iskustava. Ovi vrsni i prilagodljivi zanatlije, koristili su svoju prednost pomoraca i trgovaca. Asimilirali su raznolike civilizacije - od Egipćana do Asiraca, Perzijanaca i Hetita ... U vrijeme kada nastaju zidne slike u Máriju - to je grad – država, lociran na rijeci Eufrat, sjeverno od Bagdada:

1/ 16. Područje Mezopotamije u Hamurabijevo vrijeme→ Ruševine, pronađene u Máriju u 20. stoljeću ukazuju na dva perioda uspona: jedan u pred-sargonskom periodu, početkom trećeg tisućljeća pr.n.e. te drugi u AMORITSKOM, u ranom drugom tisućljeću (kasnije ga pokori Hamurabi) .... U vrijeme Asiraca je vojna kolonija. Saznanja o mezopotamskoj civilizaciji obogaćena su nakon otkrića 30.000 „svezaka” (glinenih pločica) Asurbanipalove biblioteke. Tako danas pouzdano znamo kada su živjeli pojedini kraljevi Babilona i Márija: Naime, u kraljevskim arhivama Márija nađen ( otkriveno sukcesivno nakon 1922. godine ( istraživali su Englezi i Francuzi) je spisak sa imenima asirskih kraljeva, te prema njima određuju i istovremene babilonske kraljeve... Korištenje gline je naslijeđeno još iz neolitskog perioda, kao i žbuke od kreča i pijeska, što se ovdje koristi mnogo prije nego u Egiptu. Peć za kreč je otkrivena u Chafadjeu pored Bagdada. Ključ čitanja ovog klinastog pisma otkrio je Nijemac Grotefend. ASURBANIPAL II (883-859) nastavlja sa ukrašavanjem zidova na različite načine:

- pravilno postavljenim kamenim pločama, - glaziranim reljefnim pločicama ( što su prethodnice neobabilonskih i perzijskih emajliranih reljefnih pločica)

kao i ponegdje bojene i glazirane terakote ali i, kao - treća tehnika – ZIDNE SLIKE u fresco-tehnici..



12

←1/ 17. Zidna slika u Máriju: Kralj Zimrilim prima znamenje kraljeve časti...; detalj MJESTO: danas: Pariz, Louvre; inače je Márij danas Tell Hariri, u Iraku Ove zidne slike rađene su direktno na zidu, izravnanom samo slojem mulja ( kao što je to slučaj u dvoru 31), ili na sloju od mulja i sjeckane slame prekrivenom sa tankim slojem gipsa ( dvorane 42,43,46)4 u tehnici, koja predstavlja direktni nastavak one, spomenute u Çatal-Hüyüku.

1/ 18. Zidna slika u Máriju:

Prizor žrtvovanja...; detalj→

MJESTO: danas: Sirija, Alepski muzej; inače je Márij danas Tell Hariri, u Iraku

DATACIJA: 1.800 ←/; vladala neposredno nakon akadske vladavine... TEHNIKA: boje ovih slika, rađene temperom, zadržale su prvobitnu ljepotu; otmjenost crteža potvrđuje podatke koji su zapisani na pločicama iz dvorskog arhiva, a govore o vezama s civilizacijom koja je u tim stoljećima cvala na otoku Kreti...

4 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s.92



13

komparacija egipatske i mezopotamske umjetnosti Za razliku od Egipta, u MEZOPOTAMIJI kod tehnike secco slikanja postoji više varijacija same gradnje, pogotovo kada je u pitanju vrsta zidne podloge… Iako je primjer pronađen u Saqqarahu mnogo stariji od primjera iz Márija, ne smijemo zaboraviti da se kod Egipćana sama tehnika nije mijenjala sve do helenističkog perioda…

1/19. 1/20. 1/ 19. Mári: Žrtvovanje, detalj Pariz, Louvre; TEMA: zadnji kralj Marija Zimri-Lim prisustvuje ritualima; na detalju je prizor žrtvovanja; u prvom planu je bogat kostim jednog Sirijca koji naređuje... ; žrtvovanje u drugom planu je manjih dimenzija i bljeđe; TEHNIKA: secco zidna tehnika , u ovom slučaju na (suhoj) žbuci od mulja ; 1/ 20. SAQQARAH: Trojica slugu nose hranu i životinje, detalj PLITKI RELJEF: tehnika koloriranog bareljefa, evidentna je u kontinuitetu više od dva milenija. Boja je samo dopuna reljefu i skulpturi; o tome, kako se dopunjuju slikani i reljefni elementi ukazuje oslikavanje ljudskih i životinjskih nogu u plićaku: voda je stilizirana „cik- cak” urezima u kamen dok su noge samo naslikane...



14

1.2.3. Mezopotamski i egipatski dekorativni stil; bogata zanatska iskustva Anonimni umjetnici u Mezopotamiji i Egiptu crtaju i dekoriraju istim postupkom na glini, na papirusu, kao i na zidu. Razlika je svakako u samom nositelju… Umjetnik kreira svoju dekoraciju kombinirajući više različitih pristupa od racionalnih, matematički definiranih dekoracija, kod kojih prevladava racionalni moment, do onih «slobodnijih», koje pored ornamenata imaju i figurativne stilizacije uz majstorsko ovladavanje cjelinom, detaljem, ritmom i unutarnjim redom. Razmatranjem i promišljanjem , analiziranjem prije svega, različitih kreativnih pristupa, u funkciji dekoracija na pojedinim artefaktima, bilo da se radi o

- ukrašenim zidovima, - raznim posudama, - tanjurima ili čak - skulpturama,…

uvijek je, čak i kod «slobodnijih» rješenja, u pitanju, prije svega, racionalni dekorativni pristup, kako u mezopotamskoj, tako i u egipatskoj kulturi:

←1/ 21. Dekoracija na vazi: PTICA I RIBA Suza ( jugoistok Mezopotamije, prema kasnijoj Perziji) ; danas: Louvre, Pariz; 2.000 ←/svega 200 godina prije dekoracije u Máriju; pečena glinena vaza zelene boje; visina: 19 cm; bijeli konturni crtež i popunjavanje dekorativnih elemenata EMALJNOM BOJOM : na visokoj temperaturi topljiva staklasta materija… TEMA: dekorativni crtež prikazuje staru legendu o sporu između ribe i ptice; LEGENDA: u priči koja je zapisana na 18 glinenih pločica iz Ura, navodi se svađa između ribe i ptice – riba optužuje pticu da galami, svađaju se dalje i bijesna riba uništi gnijezdo sa ptičjim jajima; ptica sada napadne ribu, ali riba traži pomoć Enkija ( boga mudrosti) , te Enki presuđuje , kako piše:

u sporu između ribe i ptice pobijedila je riba; slava ocu Enkiju!

kompozicija je u cjelini stroga , ali - u uokvirenom detalju sa motivom ptice i ribe prisutna je „slobodna stilizacija”, koja potencira agresivnost ptice i upornost ribe; točkasta bijela faktura koja ima naznake ljuski, koristi se i u ostalim dekorativnim ukrasima vaze u cjelini; dramatsku napetost umjetnik postiže napetom formom ptice, koja dodiruje sam okvir i njenim „nakostriješenim” repom; boja u ovom slučaju predstavlja samo dekorativni dodatni element. I prva prava fajansa javlja se na ovom području. Izradili su je Babilonci. Kasnije se na tradiciji Babilona zanatska iskustava prenose i u druge civilizacije bez bitnih izmjena: MAJOLIKA odnosno. FAJANSA prenesena je iz Babilona, odnosno Bagdada, posredstvom Arapa…



15

FAJANSA Fajansa je fina keramika od specijalne keramičke mase najčešće oslikana keramičkim bojama u prvom pečenju, a zatim «obogaćena» odnosno prekrivena olovno-kositrenom glazurom, kasnije nazvanom – copertom – kod drugog pečenja ( ( termin dolazi od Fayence - franc. naziva za grad Faenzu) . Pečena na 1100-1200˚C na koju je nakon hlađenja nanesena karakteristična kositrena glazura ( pijesak, potaša, kalaj i olovo izmiješani sa vodom te kada voda ispari pečeni na 900˚C). FAENZA ( mjesto nastalo na ruševinama ant. grada Faventiae) je najpoznatiji centar proizvodnje jer je tu poznato nalazište glinene supstance sa odgovarajućom količinom krečnjaka ( keramička masa za fajansu sadrži oko 50 % glinene supstance, 20 % kvarca, 20 % krečnjaka i 10 % feldspata) . Naime – kreč na temperaturi od 900˚C prelazi u prženi kreč, inače teško topljiv ( na2700˚C), ali kao jako bazični oksid teži da se u peči sjedini sa kiselim silicijevim oksidom (kvarcom) u kalcijum-silikat – lako topljivu staklastu materiju koja predstavlja važan sastojak mnogih glazura i stakla ( kombinovana sa feldspatom – ortoklasom ili oligoklasom – spojevima Si, Al, K ili drugih metala – smanjuje njihovu točki topljenja na 1200˚C). Prvu pravu fajansu izradili su Babilonci ; tehnološki usavršenu tehniku preuzeli su Perzijanci, a od njih i Arapi; u srednjem vijeku nastaju tako pod utjecajem islamske kulture - radionice u Španjolskoj (Malaga, Valencija, kasnije Mallorca pa prema njoj i često korišten naziv MAJOLIKA); preko Španije tradicionalna tehnika dolazi u Italiju ( mnogobrojne manufakture podržavane su pretežno od vladajućeg gradskog patricijata: Firenza, Faenza, Caffaggiolo, Siena, Venecija, Gubbio, Deruta, Urbino). Ubrzo se izrada fajanse širi i u sjevernije krajeve ( Švicarsku, Češku, Francusku i Nizozemsku; posebno značajan utjecaj na kasnije manufakture u Francuskoj i Njemačkoj izvršila je manufaktura fajanse u Delftu). Komparacijom metoda rada na različitim nosiocima i u različitim tehnikama možemo zaključiti da su u pitanju analogni, dekorativni, pretežno racionalni pristupi kreativnom radu. U pitanju je dekorativni, ponekad i kolorirani crtež.

1/ 22. SUZE: Dekoracije na Ištarinim vratima, rekonstrukcija Konačna vizualna zvučnost zavisiti će i od funkcije određenog artefakta – dekoracije na obrednim predmetima, dekoracije manuskripta, studije u funkciji sazrijevanja ideje za ambiciozniji likovni projekt, samostalnog likovnog djela... Superiorno ovladavanje zanatom emajliranja glinenih segmenata u Suzi, živo je tokom milenija. Tako su, u Suzi, gotovo tisućljeće i po nakon dekoracije na razmatranoj vazi Ptica i riba , u plitkom reljefu oblikovani, a zatim emajlom obogaćeni segmenti čuvenih Ištarinih vrata, u Nabukodonosorovoj svetoj četvrti Babilona, danas rekonstruiranih ( sastavljanjem tisuća pojedinačnih emajliranih opeka, što su pokrivale nalazište) i smještenih u Muzej umjetnosti Bliskog istoka u Berlinu, odaje vedrinu i razigranost…

1/ 23. SUZE: Dekoracije na Ištarinim vratima, detalj: Bik→ Bagdad, Irački muzej, 605-562 ←/; bik je simbol Adada, boga strijela; inače se na Ištarinim vratima nalazilo ukupno 575

reljefa lavova ( Ištirinog simbola)…



16

Figure stražara u svečanim tunikama , raspoređene u kontinuiranom ritmu koji potencira monumentalnost, obogatile su i zidine zimskog dvorca Darija I. U plitkom reljefu oblikovane, a zatim emajlom obogaćene figure stražara raspoređene su ,dakle, u kontinuiranom ritmu koji potencira monumentalnost. Tu su i fantastične životinje: MJESTO: Suze (Perzija) zimski dvorac Daria I ; d. Louvre, Paris; DATACIJA: 528-485 ←/; DIMENZIJE: visina friza sa ratnicima : 1,47 m; TEHNIKA: emajl-boja na terakoti, obogaćenoj reljefom; emajl-boja ima isti sastav kao i staklo spominjano u receptima... SMALTUM, lat. termin za emajl, je mješavina glinene supstance , kvarca i određenih oksida . Oksidi koji se dodaju masi za emajl (odnosno glazuru) su olovna gleđ, minij, olovno-bijela, soda, salitra (kalijev ili natrijev nitrat), boraks i t.d… fino proprana, kvalitetna glina, iscrtana, urezana i reljefno oblikovana, pečena je kao terakota... saznanja o mezopotamskoj civilizaciji obogaćena su nakon otkrića 30.000 „svezaka” (glinenih pločica) Asurbanipalove biblioteke ( ključ čitanja ovog klinastog pisma otkrio je Nijemac Grotefend).

1/ 24. SUZE: Dekoracije zidina Darijeve palače, detalji



17

1/ 25. Asirska vladavina: Historijska karta →

Figure stražara u svečanim tunikama na dekoracijama u Suzi, raspoređene u kontinuiranom ritmu , imaju, u cjelini strogu kompoziciju, ali - u uokvirenom detalju oružja, štitova , kaciga, uvojaka ispod kaciga i sličnih detalja, prisutna je „slobodnija stilizacija”.

←1/ 26. SUZE: Dekoracije zidina Darijeve palače, detalj

Dakle , mezopotamska i egipatska umjetnost je tokom tisućljeća zadržala onu tipičnu monumentalnost, ali i dekorativnost i zanatsku virtuoznost, u svim oblastima likovnog izraza. Već monumentalni stil zidne slike u Máriju, nastale više od tisućljeća ranije od friza u Suzi, karakterizira onaj isti smisao za stilizaciju. Anonimni umjetnik je stvarao prema striktnim uputama svojih «dirigenata» tvoreći od sitnih segmenata konačnu „zvučnu simfoniju» !



18

1.3. Ključne stečevine, spoznaje, i saznanja o zidnoj tehnici

Márij: Ustoličenje kralja 1.3.1. uvodne napomene

1.3.2. princip gradnje 1.3.3. instrumentacija

1.3.1. uvodne napomene

Iako zidna slika u Máriju spada u grupu tako zvanog SECCO zidnog slikanja. Slike je pronašao A. Parrot 1935. godine… U samoj gradnji ima i urezivanja u svježu žbuku - in fresco. Ipak, slikano je na suhom zidu, pomoću mješavine veziva – tempere: ←1/ 27. Zidna slika u Máriju: Ustoličenje kralja Zimri Lima; detalj (dvor 106) DATACIJA: 1800 ←/; TEMA: scena ustoličenja: kralj Zimri-Lim iz ruku boginje Ištar prima znamene kraljevske časti; u donjem pojasu su boginje sa posudama, u kojima teče vječna voda života... sve okružuje drveće... MJESTO: danas: Louvre, Paris; DIMENZIJE: visina: 1,75 m, širina: 2,50 m; TEHNIKA: secco zidna tehnika , u ovom slučaju na (suhoj) žbuci od mulja ; ima tragova graviranog crteža i secco slikanja5; u pitanju je rad u žbuci – dakle, slično kao na nekim dekoracijama u Egiptu:

5 Parrot, A.: Mission archeologique de Mari, vol.II, Le Palais: Peintures Murales. P. Genthner, 1958, str. 53-65



19

koliko je rad gravera toliko i slikara; na slici je evidentna mješavina dvije tehnike – dva stila: - stil slobodno nacrtanih figura, skiciranih crnom bojom, samouvjereno i direktno i - monumentalni stil samog ustoličenja, vjerojatno diktiran tematski ( bareljef – više urezan u svježu žbuku, nego slikan).

1/ 28. Zidna slika u Máriju: cjelina

1/ 29. Mári: L'Ordonnateur de sacrifice, detalj→ Pariz, Louvre; TEMA: zadnji kralj Marija Zimri-Lim prisustvuje ritualima; na detalju je prizor žrtvovanja; u prvom planu je bogat kostim jednog Sirijca koji naređuje... ; žrtvovanje u drugom planu je manjih dimenzija i bljeđe;



20

1.3.2. princip gradnje

SECCO TEHNIKA je slikanje na suhoj žbuci, odnosno suhu podlogu ( direktno na stijenu, stijenu izravnanu nekom masom ili premazom, na zid premazan gustom bojom, odnosno na osušeni zid ožbukan slojevima žbuke sa krečem, danas često i na zid ožbukan cementnom žbukom...). 1/ 30. Zidna slika u Máriju ( Aleppo) : detalj→ Slikanje na suhu žbuku moguće je pomoću pigmenata i veziva izmiješanih u boje; često je to u prošlosti bila tzv. krečna tempera – pigmenti i krečno mlijeko ili neka druga tempera, koju prof. Mora, za razliku od krečne naziva Peinture à sec /njem. Seccomalerei /ital. A secco /- secco slikanje je slikanje na suho uz dodatak veziva, drukčijeg od kreča, obično tradicionalnih emulzija na bazi tutkala, jaja, kazeina i drugih... Prof. Mora opredijelio se za termin peinture à la chaux – slikanje na suhi krečni malter /njem. Kalkseccomalerei /engl. Lime-painting / ital.Pittura a calce /, dakle, slikanje na suhi krečni malter, već karbonatiziran, korištenjem pigmenata miješanih sa krečnom vodom ili krečnim mlijekom. Malter mora biti nakvašen prije slikanja, kako bi slikanje bolje prianjalo. Mora smatra da je termin fresco secco , kao naziv za ovaj vid rada kontradiktoran i da samo „zapetljava” terminologiju.



21

Kod krečne tempere se ne radi o migraciji kreča iz intonaca, kao što je to slučaj kod prave freske, već o vezivanju onog kreča izmiješanog u samu boju; ipak, neki pigmenti ne podnose kreč, pa su vezani i drugim sredstvima, a neke partije su i pozlaćene...( o tome piše Cennini u Poglavlju 101). princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

1.3.2.1. pripremni radovi 1.3.2.2. nosilac

1.3.2.3. iscrtavanje 1.3.2.4. pod slikanje

1.3.2.5. slikanje 1.3.2.1. pripremni radovi skice i studije; █ sigurno su postojali pripremni crteži i skice… ( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao ključni moment, označeni su posebnom oznakom █ ) . dakle, kao i kod Egipćana, i ovdje su prije slikanja često motivi skicirani na krhotinama kamenih ploča; ponekad su to skice, na kojima se tek traži konačna forma;

1/ 31. ■ Egipat: priprema na kamenu : Skica borbe bikova→ ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom primjeru,

označeni su posebnom oznakom ■ ). skica nastaje oko 1.300-1200←/ d. New York.

1.3.2.2. nosilac: ■po općem mišljenju prvi materijal koji je ljudima služio za pisanje bio je pijesak ili usitnjena zemlja po kojoj se pisalo prstom ili štapićem…Površina sa pijeskom ili usitnjenom zemljom morala je biti na neki način omeđena ( Grci i Rimljani su koristili oivičene podloge od drveta ili od bakarnog lima…).



22

█ zidne slike u Mariju rađene su direktno na zidu, izravnanom samo slojem mulja ( kao što je to slučaj u dvoru 31), ili na sloju od mulja i sjeckane slame prekrivenom sa tankim slojem gipsa ( dvorane 42,43,46)6; kao što smo već napomenuli, sa sigurnošću možemo reći, da je Mezopotamija kolijevka umjetnosti fresko slikarstva, iako zidna slika u Máriju spada u grupu tzv. SECCO zidnog slikanja, urezivanja u svježu žbuku – ali – slikanja na suhom zidu, pomoću mješavine veziva – tempere ; tehnika zidnog slikanja je u Mezopotamiji, za razliku od Egipta, različita: postoji više varijacija formula, kako korištenja gline, naslijeđenog još iz neolitskog perioda, kao i krečnog maltera, koji se ovdje koristi mnogo prije nego u Egiptu; već smo napomenuli, da je peć za kreč otkrivena u Chafadje pored Bagdada ( Forbes, R.J./vol III/ 243; pretpostavlja se da je peć iz perioda 2.500←/); dakle, ove zidne slike rađene su direktno na zidu izravnanom samo slojem mulja ( kao što je to slučaj u dvoru 31), ili na sloju od mulja i sjeckane slame prekrivenom sa tankim slojem gipsa ( dvorane 42,43,46)7 u tehnici koja predstavlja direktni nastavak one, spomenute u Çatal-Hüyüku.

←1/ 32. Mári: palača Zimri-Lim, detalj 1.3.2.3. iscrtavanje █ pored iscrtavanja služe se i urezivanjem crteža u svježu žbuku; dakle, u pitanju je rad u žbuci – slično kao na nekim

dekoracijama u Egiptu: u cjelini gledano, slika je kompleksna: koliko je rad gravera toliko i slikara; i inače je na našoj izabranoj slici, evidentna mješavina dvije tehnike – dva stila: - stil slobodno nacrtanih figura, skiciranih crnom bojom, samouvjereno i direktno i monumentalni stil samog ustoličenja, vjerojatno diktiran tematski ; ( bareljef – više urezan u svježu žbuku, nego slikan);

1.3.2.4. pod slikanje █ na precizan crtež, ponegdje urezan, nanose se nijanse zemljanih tonova od crnih, sivih, smeđih i oker; 6 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 92 7 Paolo et Laura Mora: La Conservation des Peintures murales , Bologna, 1977 / s. 92



23

1.3.2.5. slikanje █ preko pod slikanja dolazi kao kontrast bijelo uzdizanje , ne toliko u funkciji modeliranja , već u funkciji veće dekorativnosti i živosti prizora; način prikazivanja likova je realističniji nego onaj u Egiptu, iako su i ovdje figure u profilu, odnosno slično „izlomljene“...

1/ 33. Zidna slika u Máriju: Ustoličenje kralja Zimri Lima; detalj (dvor 106; d. Louvre)

1/ 34. Zidna slika u Máriju:Ustoličenje kralja Zimri Lima ; detalj (muzej u Aleppu)



24

1.3.3. instrumentacija svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - određena likovna instrumentacija … zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje određenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkretna materijalizacija ideje - daje smisao poesisa materijalnosti… u razmatranju instrumentacije kod magijskog slikarstva, već smo elaborirali mnoge relevantne materijale, kao i alatke i pribor... zato ćemo navesti samo neke specifičnosti:

1.3.3. 1. boje 1.3.3. 2. veziva

1.3.3.3. alatke i pribor

1.3.3. 1. boje PIGMENTI:

u primjeni boja nama bitnih novina: koriste već poznate pigmente, kao što su ugljena crna, žuti i crveni okeri, bijela od kreča, egipatska plava i malahit... 1.3.3. 2. veziva pored već poznatih prirodnih supstanci koje su koristili već majstori Altamire , kao što su krv, bjelanjak, pljuvačka, masnoće, možda još uvijek i moždina, javljaju se i mješavine , kasnije nazvane temperna veziva, kojima su vezane boje na suhom ožbukanom zidu to je već, kako bismo nazvali u naše vrijeme - peinture à sec /njem. Seccomalerei /ital. A secco /- secco slikanje - slikanje na suho uz dodatak veziva (drukčijeg od kreča), obično tradicionalnih veziva na bazi gume, tutkala, jaja, kazeina; ako je kazein u kombinaciji sa krečem tada je u pitanju specifična zidna tehnika...ali, koristili su već i

- prirodne emulzije ( jaje, mlijeko … → 4. Leonardov Cenacolo → ad. 1.3.3.2. vezivo tempere) - kreč je u prvoj fazi već primijenjen kao vezivo, koje bismo danas nazvali – fresco vezivo - vezivo za tehniku buon fresco buon fresco - kao tradicija već spomenutih zidnih slika u Çatal-

Hüyüku u Anadoliji (otkrivene su nedavno ); BUON FRESCO je zidna slikarska tehnika izvođena na svježi zid u krečni malter na način da su pigmenti nanošeni sa čistom vodom, ili eventualno sa krečnim mlijekom, te fiksirani na intonaco ili badigeon de chaux – krečni premaz i učvršćeni tako zvanom karbonatizacijom kalcijevog hidrata iz intonaca; još preciznija terminologija navodi „pravu fresku“ kao fresque pure – čista freska, ili la fresque à la chaux – svježe slikanje u kreč; ; PEČENI KREČ , kako smatraju mnogi istraživači, nalazi se već u kamenom zidu u JERIHU. Naime , tu se nalazi najstariji kameni zid iz 9.000 ←/. Na istom mjestu je, iz vremena 7.000 ←/ nalaze se ostaci kvadratnih kompleksnih građevina, zidova nabačenih vapnenčevom žbukom i ponekad, čak i obojenih ( jedna od kuća, kako izgleda, imala je čak i nešto slično kućnom oltaru sa kultnim kamenom na postamentu u udubljenju zida...)

- možda je prirodno nalazište mulja sa većom količinom krečnjaka, kao i praiskonska iskustva iz oblasti pečenja lončarije u ovom gorskom području - području značajnih otkrića vezanih za obradu metala - uticalo na pojavu buon fresca u primitivnom vidu...; naime, evidentan je bitan napredak u samoj koncepciji ovih freski ( u odnosu na špiljsko slikarstvo...); ali, ipak, pojava prave buon fresco tehnike se još uvijek pripisuje majstorima sa Krete, majstorima minoske freske…



25

1.3.3.3. alatke i pribor po općem mišljenju prvi materijal koji je ljudima služio za pisanje bio je pijesak ili usitnjena zemlja po kojoj se pisalo

- prstom ili - štapićem…taj materijal je morao biti prije upotrebe do neke mjere oblikovan, bar poravnan…

prilikom kreacije korišteni su već spomenuti najstariji alati, koje su koristili već pećinski slikari: tako su konture ojačane urezanim crtežom ( urezivali su

- dlijetima koja su za vrijeme rada i - brusili, ili su urezivali indirektno, - naporednim kuckanjem, crtkano – postepenim markiranjem dlijetima, dubljenjem - drvenim alatkama u naknadnim - brušenjem pijeskom, da dobiju brazde) ; ponekad su forme dorađivane i reljefnim brušenjem kontura ( kao kasnije u Egiptu); prekrivanje velikih ploha - puhanjem kroz tubu kao i nanošenje pigmenta - kožnim tamponom na vlažnu površinu ; - kistovi; slikaju i pomoću kistova načinjenih od pera ili od istanjenih prutića ; možda su kistovi već tada bili i od krzna ili dobiveni žvakanjem nekih biljaka - vjerojatno onu raščupanu stabljiku,

kako to rade i Egipćani…

1 od jerihona do marija - · pdf file- janson: istorija umetnosti, beograd 200 4 -maximilien...

Documents