1 hr vodoprivreda 206_upravljanje vodama.indd

Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

Prijava projekata vrijednih preko 718 milijuna kuna

Predstavljena nova aplikacija za praćenje vodostaja

Filipini ∑ zemlja 7000 otoka

Voda i energija

Hidroenergetski potencijal Hrvatske

Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda

Natječaj podvodne fotografi je

≈UWPM 2014√

Tema broja

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I SIJEČANJ/OŽUJAK 2014. I BROJ 206 I GODIŠTE XXII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

≈Pismo√, Zlatko Žagar Zlatko Žagar je rođen u Novoj Gradiški 1964. godini, a danas živi i radi u Novskoj. Slikarstvom se bavi od rane mladosti i školuje u slikarskim školama. Sudjelovao je u nizu likovnih kolonija, a prvi puta samostalno izlaže 1989. godine u Novskoj. Od tada do danas imao je mnogobrojne samostalne i skupne izložbe u Sisku, Novskoj, Petrinji, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru na Uni, Kutini, Jasenovcu, Pribiću i Zagrebu. Samostalne i skupne izložbe imao je izvan domovine u Njemačkoj i Švedskoj, a njegove slike prezentirane su i široj javnosti na TV aukcijama. Član je Hrvatskog likovnog društva u Zagrebu i Društva likovnih amatera Novske.

Poštovani čitatelji,uoči obilježavanja Svjetskog dana voda 2014 pod motom ≈Voda i energi-ja√ i još uvijek svježih sjećanja na snagu vode u nedavnim poplavama na području sliva rijeke Save i Kupe, izašao je novi broj časopisa Hrvatska vodoprivreda posvećen upravo ovim temama.

U neraskidivom životnom ciklusu nadopunjuju se i prožimaju voda i ener-gija, jedna o drugoj oviseći i jedna na drugu utječući. Potreba čovjeka za iskorištavanjem prirodnih resursa, dobivanje toliko potrebne energije, odvijanje gospodarskih aktivnosti i svakodnevnih životnih navika usko je povezana s korištenjem vode u raznim fazama proizvodnih procesa i njenim pojavnim oblicima. Prva pomisao o vezi vode i energije, svakako je, proizvodnja električne energije putem korištenja prirodne snage vode. No, ne manji značaj ove veze ogleda se u gotovo svakoj industrijskoj proizvodnji, prometu, vodoopskrbi i odvodnji, pročišćavanju otpadnih voda, korištenju obnovljivih izvora energije i domaćinstvu. Bitan element, na koji se želi ukazati obilježavanjem ovog dana, je povezanost vode i energije, održivo korištenje oba resursa u njihovoj uzajamnoj međuovisnosti u procesima i načinima koji u praksi promoviraju racionalno i održivo upravljanje ovim resursima.

Sastavljajući ovaj broj zatražili smo pomoć stručnjaka iz područja energetike, prometa i geologije koji su nam predsta-vili vodne i energetske potencijale u Hrvatskoj, kao i današnje stanje u korištenju ovih resursa za potrebe hrvatskog stanovništva. Jedan od važnijih elemenata stabilnosti i snage svake zemlje leži u njenoj energetskoj neovisnosti uvjeto-vanom vlastitom proizvodnjom energije i njenom racionalnom održivom korištenju, u kontekstu kojeg Hrvatska raspo-laže velikim hidroenergetskim potencijalom. S druge strane, Hrvatska je zemlja izuzetno velikog prirodnog bogatstva i bioraznolikosti koja je evidentirana u okviru zaštićenih područja i područja međunarodne ekološke mreže Natura 2000. Ugrožene vrste ponajviše vezane uz vlažna i vodena staništa zaštićene su prema hrvatskim zakonima iz područja zašti-te prirode i međunarodnim direktivama. Svjedoci smo danas mnogih prijepora i argumenata stručne, akademske i šire javnosti u dokazivanju potreba očuvanja prirodnih vrijednosti u odnosu na korištenje prirodnih resursa za proizvodnju energije od kojih vodni resursi predstavljaju značajan obnovljivi izvor energije. Rješenje ovih pitanja morat će uvažiti obveze pojedinih sektora u nastojanju očuvanja prirodnih resursa za buduće generacije i današnje potrebe stanovnika za energijom. To nije uvijek lagan zadatak i zahtjeva jasne strateške smjernice u održivom razvoju. Ono što već danas možemo učiniti jest ukazivanje na racionalno korištenje vode i energije kroz edukaciju stanovnika i uvođenje zelenih tehnologija u gospodarstvo čime ćemo smanjiti negativne učinke na okoliš i očuvati naše resurse.

Vjerujemo da smo vam u ovom broju ponudili zanimljive članke i prekrasne fotografi je vezane uz temu vode i energije te ukazali kako je odgovornost na svima nama u racionalnom i održivom korištenju vode i energije. Snaga prirode i njeno lice, ponekad neodoljivo lijepo a ponekad surovo, svakodnevno nas opominje i poziva na promišljeno djelovanje u kojem ćemo voditi računa o njenim potrebama kao i potrebama ljudi u iskorištavanju svih njenih blagodati.

Uz obilježavanje Svjetskog dana voda svim čitateljima, djelatnicima i umirovljenicima vodnoga gospodarstva najavljuje-mo zanimljive ljetne teme sljedećeg broja časopisa s prekrasnim fotografi jama našeg priobalja.

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

5 Svjetski dan voda 2014 ∑ Voda i energija

8 Hidroenergetski potencijal Republike Hrvatske

14 Koncesije za korištenje vodne snage ∑ male

hidroelektrane

16 Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

22 Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke

Save od granice s Republikom Slovenijom do

Siska

27 Valorizacija prometnih potencijala rijeke Save

29 Energija geotermalnih voda Hrvatske

33 Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih

voda

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

20

6 I

SIJ

EĆ

AN

J/O

ŽU

JA

K 2

01

4.

Sa

drž

aj


INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I siječanj/ožujak 2014.

37 Dobra praksa zbrinjavanja mulja u EU

39 Uspostava uslužnih područja

42 Iskustvo jednog istraživača

49 Iskustva hrvatskih stručnjaka o radu

u institucijama EU relevantnim za vode

51 Prijava projekata vrijednih preko

718 milijuna kuna

53 Predstavljen vodič za pripremu vodno-

komunalnih projekata

54 Predstavljene investicije u vodnom

gospodarstvu

56 Predstavljena nova aplikacija

za praćenje vodostaja

57 Program za prognoziranje poplava

Predstavljena Crvena knjiga ptica

Hrvatske

58 Radionica o SEE RIVER projektu

59 Svjetski dan močvarnih staništa

60 Krajolici u srcu

61 Učenici OŠ Cvjetno naselje u

Hrvatskim vodama

62 Kako istražujemo energiju?

63 Promocija knjige ≈Uređenje voda√

65 Natječaj podvodne fotografije

≈UWPM 2014√

75 Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

78 Zagrebačko more ∑ žarište

bioraznolikosti iz daleke prošlosti?

83 Ispod površine rijeka, jezera i močvara

89 Rijetko viđen domaćin očuvanih

vodotoka

91 Neobični biljni grabežljivac

93 CITES Konvencija

97 Kamenjak ∑ mirisna oaza okružena

tirkiznim morem

107 Filipini ∑ zemlja 7000 otoka

118 Publikacije

120 Obavijesti

Slap u Kama niku. Foto: Alan aplar

I 4 I

HRVATSKE VODE I Svjetski dan voda 2014 ∑ Voda i energija

I 5 I


SVJETSKI DAN VODA 2014 ∑ VODA I ENERGIJA

Ivo Aščić

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

Ovogodišnja tema »Voda i energija« ima za cilj podizanje svijesti o važnosti održivog pristupa vodi i energiji, energetskoj u inkovitosti i obnovljivim izvorima energije.

Voda i energija

Skretanje pozornosti na važnost pitke vode te promoviranje održivog upravljanja vodnim re-sursima glavni su ciljevi Svjetskog dana voda, koji se ve 22. godinu zaredom obilježava 22. ožujka. Prijedlog je to UN-ove konferencije o okolišu i razvoju (engl. United Nations Confe-rence on Environment and Development - akr. UNCED), koja se održala 1992. u Rio de Jane-iru (Brazil), nazvana još i Zemaljski sastanak na vrhu (engl. Earth Summit). Izbor dosadaš-njih razli itih tema, dokaz je da nema privred-nog i ekonomskog razvoja niti jednog društva ili pak neke zajednice ako nema djelovanja na podru ju voda, posebice kada je rije o osigu-ranju pitke vode i koli ina potrebnih za proi-zvodnju energije.

U 2014. godini usmjerenost e biti na vodu i energiju. Tema je povezana s Milenijskim ciljevima UN-a (engl. The Millenium Deve-lopment Goals 2005.-2015.) odnosno izravno s Osiguranjem održivosti okoliša (engl. Ensu-re Environmental Sustainability) koji izme u ostalog ima za cilj prepoloviti broj stanovnika koji nemaju održiv pristup sigurnoj vodoop-skrbi i osnovnoj odvodnji te podizanje svijesti o važnosti održivog pove anja pristupa ener-giji, energetskoj u inkovitosti i obnovljivim izvorima energije, kako na lokalnoj i nacional-noj, tako i na me unarodnoj razini.

Tako er, ovogodišnja tema Svjetskog dana voda je povezana i s UN-ovim akcijskim pla-nom desetlje e “Voda za život” (eng. The International Decade for Action, “Water for life”), a kojeg su od 2005. do 2015. godine proglasili Ujedinjeni narodi, radi provo enja milenijskih ciljeva. UN-ov akcijski plan ima za cilj skrenuti pozornost na veliku važnost vode u svakodnevnom životu (neprocjenjiva uloga žena u korištenju vode, pitka voda i sanitarni uvjeti, uloga vode u poljoprivredi i proizvodnji hrane, prirodne nepogode povezane s vodom - suše, poplave, tsunami i sl., biološka razno-likost okoliša, voda kao energentsko sredstvo i dr.).

Glavni nositelji obilježavanja ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, uz UN-ov program za vodu (engl. UN Water) su Organizacija uje-dinjenih naroda za industrijski razvoj (engl. United Nations Industrial Development Orga-nization – akr. UNIDO) koju je op a skupština UN-a utemeljila radi ubrzanja industrijalizacije zemalja u razvoju i promicanju me unarodne industrijske suradnje i Sveu ilište UN-a (engl. United Nations University – akr. UNU) osno-

vano radi pou avanja studenata i istraživa a, usmjeravaju i ih na op e ljudske vrijednosti, nove pravce u svjetskom gospodarstvu, teh-nološki i znanstveni napredak te populacijsku dinamiku i socijalnu skrb.

Pripremaju i se za ovogodišnji Svjetski dan voda “Voda i energija”, sredinom sije nja u Zaragozi (Španjolska), u organizaciji UN-ov programa za vodu, održana je me unarod-na konferencija na kojoj je sudjelovalo devet UN-ovih agencija i programa, više od stotinu stru njaka iz reprezentativnih me unarod-nih poduze a i institucija koji se bave vodnim gospodarstvom i energijom te predstavnici vlada i nevladinih organizacija. Zaklju ci kon-ferencije poslužiti e u de niranju smjernica za obilježavanje Svjetskog dana voda ali i za slanje klju nih poruka javnosti i mjerodavnim institucijama o povezanosti vode i energije, sa središnjeg doga aja obilježavanja Svjetskog dana voda koji e se održati u Tokiju (Japan) od 20 do 21. ožujka.

Sve ve a potražnja za ograni enim zalihama vode stavlja sve ve i pritisak na proizvo a e

Dosadašnje teme

proslava Svjetskog dana

voda 2014. – Voda i energija2013. – Me unarodna godina suradnje na podru ju voda2012. – Voda i sigurnost hrane2011. – Voda za gradove – odgovor na urbani izazov2010. – ista voda za zdravi svijet2009. – Prekograni ne vode2008. – Odvodnja otpadnih voda2007. – Kako se nositi s nestašicom vode2006. – Voda i kultura2005. – Voda za život2004. – Voda i katastrofe2003. – Voda za budu nost2002. – Voda za razvoj2001. – Voda i razvoj2000. – Voda za 21. stolje e1999. – Svi žive nizvodno1998. – Podzemne vode – Nevidljivi resurs1997. – Svjetske vode – ima li ih dovoljno?1996. – Voda za žedne gradove1995. – Žene i vode1994. – Briga za vodne resurse ti e se svakoga

SLIKE

www.unwater.org

I 6 I

HRVATSKE VODE I Svjetski dan voda 2014 ∑ Voda i energija

Promocija Svjetskog dana voda

Svjetski dan voda obilježa-va se u cijelo-me svijetu na razli ite na i-ne, koriste i r a z n o v r s n a sredstva ko-municiranja. Jedan od na-ina prijenosa

poruka su po-štanske mar-ke koje kao edukativno i informativno sredstvo svakodnevno putuju svijetom te podsje aju javnost, bilo kao pojedince ili institucije, o važnosti teme kao što je voda i energija. Tako je primjerice, od 2002. do 2013. godine na temu vode i energije, prema ne-potpunim podacima Svjetske udruge za razvoj latelije, izdano više od 500 maraka i latelisti kih suvenira. S poštanskih maraka Tadžikistana iz 2005., Indije 2007., Malte 2010., Portugala 2011., Luksemburga 2012., Izra-ela 2013. i dr., pažljivi kolekcionari saznati e nešto više o ovom UN-ovom desetlje u “Voda za život”. U promociji Milenijskih ciljeva uklju ile su se i brojne poštanske uprave predvo ene onom Ujedinjenih naroda koje su 2009. godine izdale osam razli itih poštanskih maraka i to u sva tri svoja ureda u New Yorku, Be u i Ženevi. Marke su izdane u razli itim nominalnim vri-jednostima i valutama s prigodnim trojezi nim tekstom o Milenijskim razvojnim ciljevima na ar i u s markama. Radi interesantnosti teme sve marke i latelisti ki proi-zvodi iz ove serije nisu više dostupne kod UN-a.

Voda treba energiju a energija voduMe usobna povezanost vode i energije stara je koliko i samo društvo. Svi izvori energije (uklju uju i i elektri nu) zahtjevaju vodu u proizvodnji. S druge strane energija se u zna ajnoj mjeri koristi za vodno gospodarstvo u svim fazama (crpilište, prerada i distribucija vode). Radi boljeg razumjevanja me usobne povezanosti vode i energije, promidžbe i usmjeravanja pozornosti, kako nacionalne, tako i svjetske javnost - naci-onalni poštan-ski operatori

Ivo Aščić

Radi boljeg razumjevanja me usobne povezanosti vode i energije, nacionalni poštanski operatori vrlo esto izdaju prigodne marke.

vrlo esto izdaju marke s temom proizvodnje elektri ne energije uz korištenje vode. ak i male državice poput Liechtensteina promi u vrijednosti takvih izvora energije (primjerice, njihova marka iz 2010.). Island, koji proizvo-di najviše elektri ne energije iz obnovljivih izvora po glavi stanovnika u svijetu, nekoliko je puta izdao takve marke. Iz njihovih materijala javnost se upoznaje o, primjerice, nji-hovih 37 velikih i 200 malih hidroelektrana. U seriji od pet maraka “Portugalske brane“ izdanih 2007., prikazane su najve e hidroelektrane u Portugalu. Iz njihovih popratnih materijala, osim o hidroenergetskim potencijalima, može se saznati i o drugim vrijednostima - turisti kim, poljopri-vrednim, ribarskim te vrijednostima vodnog gospodarstva.

Prema podacima Australske pošte, koja je u ožujku 2004. godine izdala etiri razli ite poštanske marke o obnovlji-vim izvorima energije (Sunce, vjetar, voda i biomasa), ak devet posto elektri ne energije u Australiji se proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Istodobno, udjel proizvodnje u hidroelektranama iznosi osam posto od ukupne proizvod-nje elektri ne energije i najve i je izvor me u svima obnovljivim izvori-ma energije u svijetu. S brazilske marke iz 2009. godine može se saznati da je Brazil vode i proi-zvo a obnovljive ener-gije u svijetu. Nadalje, iz promidžbenih materija-la Irske pošte (marka iz 2011. s motivom hidroe-lektrane Shannon, izgra-ene 1929.) saznaje se

da šest posto od ukupno proizvedene elektri ne energije u njihovoj zemlji otpada na onu proizvedenu u hidroelektranama. Jedina hrvatska marka s temom industrije izdana je 1995. godine, u spomen 100. obljetnice gradnje hidroelektrane na Skradinskom buku rijeke Krke. Rije je o prvoj hidroe-lektrani takve vrste u Hrvatskoj, koja je proizvodila elek-tri nu energiju za javnu rasvjetu grada Šibenika, 28. kolo-voza 1895. godine.

Marka s motivom žrvnja vodenice za mljevenje žita na rijeci Plivi (2009.)

Marka Fidži - hidroenergija je najve i izvor obnovljivih izvora energije (2012.)

Enciklopedijski prikaz europskih izvora energije na rumunjskoj marki iz 2009.

Prijevoz vodnim putem iziskuje najmanju potrošnju energije od svih vrsta prijevoza (USA, 2012.)

I 7 I


energije s intenzivnim korištenjem vode da prona u alternativne pristupe, osobito na po-dru jima gdje se energija nadme e s ostalim velikim potroša ima vode (poljoprivreda, pre-ra iva ka industrija, usluge vodoopskrbe i od-vodnje za gradove) i gdje se korištenja vode mogu ograni iti na održavanje zdravih eko-sustava. Nesigurnosti vezane uz rast i razvoj proizvodnje energije na svjetskoj razini (npr. kroz rast neuobi ajenih izvora plina i nafte ili biogoriva) mogu dovesti do znatnih rizika za vodne resurse i ostale korisnike.

Voda i energija su usko povezane i ovisne jed-na o drugoj. Taj odnos leži u središtu onoga što je poznato kao „sveza voda-energija“.

Energija i voda su isprepletene. Voda je ne-ophodna u procesima proizvodnje razli itih izvora energije: va enju sirovina, procesima hla enja, procesima obrade, uzgoju usjeva za biogoriva, te pogonu turbina. Energija je pak potrebna kako bi vodni resursi postali do-stupni ljudima za korištenje i potrošnju (uk-lju uju i navodnjavanje) pomo u pumpanja, transporta, kondicioniranja i desalinizacije. Znatna koli ina energije potrebna je ne samo za korištenje vode, ve i za pro iš avanje ot-padne vode.

Energija dolazi u razli itim oblicima, a voda je u odre enoj mjeri klju na za proizvodnju, transport i korištenje svih oblika energije. Te aktivnosti razli ito djeluju na vodne resurse. Voda se koristi u ekstrakcijskim industrijama za proizvodnju goriva kao što su ugljen, nafta, plin i uran. Rastu i zamah u proizvodnji biogo-riva doveo je do sve ve e potražnje za vodnim resursima. Konvencionalna proizvodnja ener-gije zahtijeva mobilizaciju i korištenje znatne koli ine vodnih resursa, posebno za hla enje za nuklearnu i termalnu energiju, te akumuli-ranje i pogon turbina za hidroenergiju.

Racionalno korištenje vode zna i „s manje na-praviti više i bolje“ dobivanjem ve e vrijed-nosti s dostupnim resursima, smanjivanjem potrošnje resursa i smanjivanjem one iš enja i utjecaja korištenja voda na okoliš za proi-zvodnju roba i usluga u svakoj fazi vrijedno-snog lanca i pružanja vodnih usluga. Održiv razvoj ovisi o pristupu vodi i energiji. Voda i energija su ujedno neophodne za poboljšanje zdravstvenih uvjeta, obrazovanja, sigurnosti hrane i izgradnju infrastrukture.

Činjenice o vodi i energiji

Voda je najve i obnovljivi izvor za proizvodnju energije. O ekuje se da e udio hidroenergije u ukupnoj proizvodnji energije do 2035. godine ostati na oko 16%.

Gotovo 75% ukupne koli ine vode koja se koristi u industriji kori-sti se za proizvodnju energije.

U 2011. godini, 768 milijuna ljudi nije imalo pristup kvalitetnom izvoru vode za pi e, a 2,5 milijarde ljudi nisu imale pristup kvali-tetnoj odvodnji.

Više od 1,3 milijarde ljudi još uvijek nemaju pristup elektri noj struji, a gotovo 2,6 milijarde ljudi za kuhanje koristi kruta goriva (uglavnom biomasu).

Predvi a se da e potražnja za vodom u smislu koli ina zahva ene vode do 2050. godine pove ati za oko 44% zbog sve ve e potra-žnje iz prera iva ke industrije, proizvodnje termoenergije (uglav-nom uslijed nadogradnje elektrana na ugljen i plin), poljoprivrede i korištenja u ku anstvima.

Procjenjuje se da se više od 80% vode koja se koristi širom svije-ta – a do 90% u zemljama u razvoju – niti ne sakuplja niti pro i-š ava, što ugrožava zdravlje ljudi i okoliša.

1,3 milijarde ljudi trenutno žive bez elektri ne struje, a oko 2,6 milijarde ljudi za kuhanje koristi kruta goriva (uglavnom bioma-su).

O ekuje se da e potražnja za elektri nom strujom porasti za 70% do 2035.

U 90% proizvodnje energije intenzivno se koristi voda.

Na proizvodnju energije otpada otprilike 15% ukupno zahva enih koli ina vode ili otprilike 75% svih koli ina vode zahva enih za potrebe industrije.

Na proizvodnju termoenergije otpada otprilike 80% svjetske pro-izvodnje energije.

O ekuje se da e do 2035. godine koli ine vode zahva ene za potrebe energije porasti za 20%, a potrošnja vode za energetske potrebe porasti za 85%.

Transport vodom je jedan od energetski naju inkovitijih. Tegle-nice na unutarnjim vodama su više od 3 puta energetski u inko-vitije od kamionskog prijevoza i 40% u inkovitije od prijevoza željeznicom.

I 8 I

HRVATSKE VODE I Hidroenergetski potencijal Republike Hrvatske

Vodne snage ili hidroenergetski potencijal spa-daju u obnovljive izvore energije. U po et-ku elektri kacije Republike Hrvatske (u biv-šoj državi) proizvodnja elektri ne energije je, najve im dijelom, bila zasnovana na hidroe-nergetskom potencijalu. Dominacija udjela hi-droenergije u pokrivanju potrošnje elektri ne energije se zadržala do po etka 70-tih godina prošlog stolje a, kad su se u RH po ele graditi ve e termoelektrane. Danas je taj udjel, ovisno o hidrološkim prilikama, 25 % do 40%, s ten-dencijom smanjenja.

Hidroenergetski potencijal se dijeli na nekoliko kategorija: teoretski, tehni ki iskoristivi, eko-nomski opravdani, ekološki prihvatljivi, te do sada iskorišteni. Ovaj teoretski potencijal ra-una se kao totalni energetski potencijal rije -

nih tokova koji odgovaraju prosje noj godišnjoj mogu oj proizvodnji, uzimaju i u obzir ukupni pad pojedinog vodotoka u odnosu na razinu mora. Bolji podatak od teoretskog potencijala jest tehni ki iskoristivi potencijal hidroe-nergije koji u sebe uklju uje neraspoloživost ri-je nih tokova, napose onih blizu uš a. Tehni ki

HIDROENERGETSKI POTENCIJAL REPUBLIKE HRVATSKEdoc. dr. sc. Mladen Zeljko,

Energetski institut Hrvoje Požar

Instalirana snaga hidroelektrana, inila je 2010.

godine oko polovine ukupne instalirane snage svih elektrana na podru ju Hrvatske.

potencijal manji je od polovice teoretskog po-tencijala. Tre i je stupanj ekonomski poten-cijal koji sadrži sve hidroenergetske izvore koji se smatraju ekonomi nima u usporedbi s alter-nativnim izvorima elektri ne energije u vrijeme odabira za gradnju.

Ekološki prihvatljivi hidroenergetski po-tencijal uzima u obzir neka ograni enja koja name e zakonska regulativa koja se ti e zašti-te prirode i okoliša. Taj potencijal je još manji nego što je ekonomski opravdani hidroenerget-ski potencijal.

I kona no, postoji hidroenergetski potenci-jal koji se ve koristi, a to su izgra ene hi-droelektrane. On je po svom iznosu najmanji od svih navedenih kategorija hidroenergetskog potencijala.

Me utim, treba istaknuti da navedena klasi ka-cija (teoretski, tehni ki i ekonomski hidropoten-cijal, ekološki i izgra eni), odnosno vrijednosti navedenih hidropotencijala nisu konstantne ve-li ine, nego se s vremenom mijenjaju u ovisno-sti o novim istraživanjima, razvoju tehnologija,

I 9 I


i napokon, o cijenama alternativnih raspoloži-vih izvora za gradnju.

Hidroelektrane spadaju u skupinu izvora elek-tri ne energije kod kojih proizvodnja ovisi o prirodnoj pojavi, a to je veli ina dotoka koji se pojavljuje na pro lu elektrane ili akumulacije koja se nalazi uzvodno od elektrane. Dok se kod akumulacijskih elektrana može vršiti vremenska raspodjela korištenja vode za pro-izvodnju elektri ne energije, za proto ne hi-droelektrane je proizvodnja izravno ovisna o veli ini dotoka koji dolazi na elektranu. Budu i da taj dotok nije poznat za dulje razdoblje una-prijed, to unosi dosta nesigurnosti u planiranje rada postoje ih hidroelektrana, a tako er i kod planiranja izgradnje novih hidroelektrana.

S obzirom da protok u odre enoj hidroelektrani može oscilirati u velikim rasponima, u skladu s tim može oscilirati i proizvodnja hidroelektrane, a u odre enom rasponu i snaga hidroelektrane. Instalirana je snaga nazivna snaga hidroelek-trane, a dobiva se kada hidroelektrana radi s instaliranim protokom i uz pretpostavku da su svi dijelovi hidroelektrane sposobni za pogon. Raspoloživa snaga jest snaga koju hidroelek-trana može proizvesti u nekom trenutku, po-laze i od stvarnog stanja u hidroelektrani, a uz raspoloživi dotok i pad vode. Uz snagu hidroe-lektrane, drugo osnovno obilježje jest mogu-a proizvodnja. Obi no se mogu a proizvod-

nja izražava kao srednja godišnja proizvodnja u kWh (MWh, GWh i TWh), a ona se dobiva kao aritmeti ka sredina mogu ih godišnjih pro-izvodnji u promatranom dužem nizu godina. To je potrebno raditi zato što koli ina vode koja protje e vodotokom u jedinici vremena nije konstantna, ve ovisi o oborinama, o topljenju snijega i o koli ini vode koja podzemnim puto-vima dotje e u vodotok. Obi no se tako polazi od srednjeg satnog, a preko dnevnog, tjednog i mjese nog srednjeg protoka dolazi se do sred-njeg godišnjeg protoka. S obzirom na to da ve-li ina srednjih protoka i njihov raspored tijekom godine mogu biti vrlo razli iti, za odre ivanje mogu e proizvodnje potrebno je koristiti proto-ke za ve i broj godina kako bi se dobio višego-dišnji prosjek.

Pod pojmom mogu a proizvodnja podrazumi-jeva se maksimalna proizvodnja koja se može ostvariti uz upotrebu raspoložive koli ine vode i uz najpovoljnije uvjete, uzimaju i pritom u obzir instalirani protok, odnosno snagu hidro-elektrane. Pri ra unanju mogu e proizvodnje hidroelektrane treba ra unati samo s neto-protocima (bez vode koja se uzima za druge korisnike prije upotrebe u hidroelektrani), te uzeti u obzir postojanje akumulacijskih bazena prije zahvata hidroelektrane. Naime, postoja-njem akumulacijskih bazena osigurava se aku-mulacija vode u vlažnijim razdobljima godine, kako bi se sprije ilo prelijevanje vode kad je prirodni dotok ve i od instaliranog protoka, a

akumulirana bi se voda iskorištavala u sušnijim razdobljima i tako bi se pove ala mogu a pro-izvodnja hidroelektrane. Pri ra unanju mogu e proizvodnje u hidroelektrani pretpostavlja se da su svi dijelovi postrojenja sposobni za pogon i da nema nikakvih drugih ograni enja.

Svaka mogu nost gradnje hidroelektrane (teh-ni ki iskoristivi potencijal) za upotrebu vodnih snaga ne mora biti i ekonomski opravdana. Ako je ekonomski opravdana (rentabilna) gradnja elektrana za iskorištavanje hidroenergetskog potencijala, rije je o ekonomski iskoristivom potencijalu. Iznos ekonomskih iskoristivih vod-nih snaga ovisi o razvitku tehni kih mogu nosti gradnje, o kriterijima za odre ivanje ekonomi -nosti izvora i o cijenama goriva za pogon ter-moelektrana, a svi ti elementi mijenjaju se ra-zvojem tehnike i potrošnje elektri ne energije.

U nekim zemljama koje u velikoj mjeri iskori-štavaju svoj hidropotencijal može se dogoditi (samo na prvi pogled) da je ekonomski iskori-stivi potencijal ve i od tehni ki iskoristivog po-tencijala. Takva je situacija posljedica izgradnje crpno-akumulacijskih postrojenja ija je proi-zvodnja pribrojena proizvodnji hidroelektrana.

Crpno-akumulacijsko postrojenje jednom je hidroelektrana u kojoj se za proizvodnju elek-tri ne energije iskorištava potencijalna energi-ja vode (turbinski pogon), koja je akumulirana u gornjemu akumulacijskom bazenu, a drugi put je potroša , i to kada se voda iz donjeg

I 10 I


akumulacijskog bazena crpi u gornji akumula-cijski bazen. Iskoristivost je takvoga postroje-nja približno 70 posto. Promatraju i bilan no, crpno-akumulacijsko postrojenje jest potroša elektri ne energije, ali u krajnjoj liniji takvo po-strojenje može biti vrlo korisno u elektroener-getskom sustavu ako se voda crpi u razdoblji-ma malih optere enja kad postoje neiskorišteni kapaciteti za proizvodnju elektri ne energije, odnosno pri niskim cijenama elektri ne energi-je i kad se crpljenjem akumulirana voda iskori-štava za turbinski pogon u razdobljima velikih optere enja, odnosno viših cijena elektri ne energije. Takvim se pogonom može uštedjeti na gradnji konvencionalnih elektrana i bolje se mogu iskoristiti postoje e elektrane. S pove a-nom izgradnjom vjetroelektrana crpno-akumu-lacijske hidroelektrane postaju vrlo zna ajne.

Vodni tokovi i rijeke u velikoj ve ini zemalja svi-jeta smatraju se narodnim (javnim) dobrom, pa je njihovo iskorištavanje (pa i za proizvodnju elektri ne energije) pod nadzorom države. Kad je u pitanju iskorištavanje vodotoka u energet-ske svrhe investitor naj eš e ima koncesijski ugovor na relativno dugi rok.

Zbog razli itih pojedina nih interesa pri isko-rištavanju hidropotencijala može se dogoditi da je uporaba hidropotencijala za proizvodnju elektri ne energije prihvatljiva za dio društva (energetiku), a neprihvatljiva za drugi dio druš-tva (vodoprivredu, poljoprivredu, promet).

Izgra eni hidropotencijal

Po etak elektroenergetskog korištenja vodnih snaga seže u 1895. godinu, kada je puštena u pogon HE Jaruga, snage 320 kVA na rijeci Krki, dana 28. kolovoza, na datum koji je odre en

kao Dan Hrvatske elektroprivrede. Slijedi HE Jaruga II iz 1904. godine, snage 5,25 MW, pa HE Manojlovac (danas HE Miljacka) 1906. godine, snage 20,8 MW tako er na Krki, HE Ozalj 1908. godine, snage 2,5 MW na Kupi, te još nekoliko hidroelektrana u Primorju i Dalma-ciji, da bi 1912. godine bila završena izgradnja HE Kraljevac na Cetini, snage 25,6 MW i – iste godine – i mala HE Kuzmica na Orljavi kraj Po-žege, snage 295 kVA, s dizelskim agregatom 155 kVA radi omogu enja isporuke kada je ne-dostatno vode u Orljavi.

Nakon Drugog svjetskog rata izgra eno je još šesnaest hidroelektrana, snage ve e od 10 MW, koje se ubrajaju u velike hidroelektrane, po ev-ši s HE Vinodol na vodnim snagama ponornica Like, snage 84 MW iz 1952. godine pa sve do HE Leš e na Dobri, snage 41,8 MW koja je do-vršena 2010. godine.

Tako danas, u sastavu HEP-a ima 18 velikih HE, 8 malih HE, snage do 10 MW, a u Hrvatskoj izvan sustava HEP-a još je 7 malih HE. Me u velikim hidroelektranama pretežu akumula-cijske, ima ih 11, a proto nih elektrana je se-dam. Omjer akumulacijskih HE spram proto -nih je vrlo povoljan, akumulacijske omogu uju iskorištenje vode bolje prilago eno potražnji. Pogotovo su korisne crpno-akumulacijske HE (CAHE), koje omogu avaju pohranu energije u doba male potražnje i proizvodnju energije u

Red.

broj

U pogonu

od godineHidroelektrana Tip Vodotok

Inst. snaga

(MW)

1 1906. Miljacka protočna Krka 24,0

2 1912. Kraljevac akumulacijska Cetina 46,4

3 1952. Vinodol akumulacijska Ponornice Like 90,0

4 1959. Gojak protočna Dobra i Mrežnica 55,5

5 1960. Peruča akumulacijska Cetina 60,0

6 1961. Zakučac akumulacijska Cetina 486,0

7 1965. Senj akumulacijska Lika i Gacka 216,0

8 1965. Dubrovnik akumulacijska Trebišnjica 216,0

9 1968. Rijeka protočna Rječina 36,0

10 1970. Sklope akumulacijska Lika 22,5

11 1973. Buško Blato CAHE Cetina 11,7

12 1973. Orlovac akumulacijska Cetina 237,0

13 1975. Varaždin protočna Drava 92,5

14 1982. Čakovec protočna Drava 77,4

15 1984. Velebit CAHE Ponornice Like 276,0

16 1989. Dubrava protočna Drava 77,8

17 1989. Đale akumulacijska Cetina 40,8

18 2010. Lešće protočna Dobra 41,8

Ukupno (MW) 2107,4

Tablica 1: Hidroelektrane snage veće od 10 MW u Hrvatskoj

I 11 I


doba pove ane potražnje. Imamo jednu takvu veliku (CAHE Velebit).

Ukupna instalirana snaga velikih hrvatskih HE je 2107 MW, a dodavši i male HEP-ove i one izvan HEP-a, ukupno je u hidroelektranama in-stalirano 2140 MW. Uz velike termoelektrane, ija je snaga ukupno 1681 MW, te industrijske

i male termoelektrane – kojih je snaga oko 220 MW, u Hrvatskoj je krajem 2010. godine ukupna instalirana snaga hidroelektrana i ter-moelektrana bila 4041 MW. Izvan toga su vje-troelektrane i fotonaponski sustavi. K tome, u hrvatskom vlasništvu je polovina NE Krško u Sloveniji, tako da snaga od 348 MW pripada Hrvatskoj. Dakle, raspolažemo sa sveukupno nešto preko 4500 MW u svim elektranama.

Instalirana snaga hidroelektrana, inila je 2010. godine oko polovine ukupne instalirane snage svih elektrana na podru ju Hrvatske.

Što je znakovito za proizvodnju hidroelektrana u Hrvatskoj, u razdoblju 1990-2011. godine, u kojem je ukupni park hidroelektrana bio goto-vo stalan, uz dogradnju s nekoliko malih HE i izgradnju HE Leš e 2010. godine? Zna ajke te proizvodnje su:

najviše je u HE proizvedeno 2010. godine – 8,4 TWh (ve u 2011. godini proizvedeno je znatno manje, gotovo samo polovina: 4,6 TWh)

VodotokTeh.iskoristivo

(TWh/god)

Iskorišteno

(TWh/god)Izgrađeno (%)

Drava 2,60 1,23 47,3

Sava 1,00 0,00 0

Kupa 2,00 0,24 11,9

Una 0,10 0,00 0

Rječina 0,18 0,12 66,6

Mirna 0,04 0,00 0

Raša 0,02 0,00 0

Lika i Gacka 1,40 1,00 71,4

Ličanka-Lokvarka 0,15 0,13 86,8

Krka 0,66 0,16 24,2

Zrmanja 0,10 0,00 0

Cetina 3,70 2,75 74,3

Trebišnjica 0,50 0,50 100

Ukupno 12,45 6,13 49,2

Tablica 2: Iskoristive i iskorištene vodne snage u Hrvatskoj

najmanje je u HE proizvedeno 1990. godine – 3,7 TWh

omjer najve e i najmanje godišnje proizvod-nje u HE je ve i od 2 (to no 2,27), što va-lja neprestano imati na umu: vodne snage u Hrvatskoj imaju veliku varijaciju godišnjih ostvarenja proizvodnje

najviši udjel proizvodnje HE u ukupnoj pro-izvodnji svih elektrana u Hrvatskoj bio je 1996. godine – približno ak tri etvrtine

najmanji udjel proizvodnje HE u ukupnoj proizvodnji bio je 2007. godine – samo nešto više od tre ine

najve i udjel proizvodnje HE u namirenju ukupne bruto potrošnje elektri ne energije u Hrvatskoj bio je 1996. godine – okruglo 60%

najmanji udjel proizvodnje HE u namirenju ukupne bruto potrošnje bio je 2007. godine – 23,6%

prosje na godišnja proizvodnja hrvatskih HE u tom 22-godišnjem razdoblju bila je 5,6 TWh

prosje no godišnje trajanje instalirane snage hidroelektrana bilo je 2667 sati, a ostvarenja su se kretala izme u krajnjih granica: 1760 i 4000 sati.

Redoslijed izgradnje hidroelektrana u prošlosti odre ivan je prema kriteriju što manjih investi-cija za što ve u snagu i/ili proizvodnju, te više-struko iskorištenje jednom zahva enih vodnih snaga na pojedinim vodotocima, izgradnjom vodnih stepenica (na Krki, Cetini, Dravi). U sli-jede em višegodišnjem razdoblju predstoji po-stupno iskorištenje pojedinih vodotoka uz, da-kako, sve skuplje zahvate na pojedinoj lokaciji.

U tablici 2. prikazane su tehni ki iskoristive vod-ne snage na glavnim vodotocima u Hrvatskoj, do danas iskorištene vodne snage izgra enim velikim hidroelektranama u TWh (teravatsati) prosje no godišnje i stupanj izgra enosti u po-

I 12 I


stocima. Za pograni ne rijeke, iskazi su dani za dio koji se odnosi na Hrvatsku.

Dakle, na svim vodotocima u RH, ukupno je tehni ki iskoristivo 12,5 TWh a iskorišteno je danas oko 6 TWh godišnje, dakako u prosje -no vlažnoj godini na svakom vodotoku. Prema tome, stupanj izgra enosti velikih hidroelektra-na u RH je približno polovina tehni kog poten-cijala.

Tablica 3. daje pregled malih hidroelektrana u Hrvatskoj koje su bile u pogonu 2010. godine, ukupne snage 25,3 MW.

Male HE u 2010. godini proizvele su ukupno 81,5 GWh, dakle ostvareno trajanje njihove in-stalirane snage bilo je 3216 sati, što je – zapra-vo – vrlo solidno za male HE.

Velike HE te su godine proizvele 8435 GWh, a ukupna im je instalirana snaga bila na po etku godine 2050 MW, a na kraju godine 2137 MW, prosje no dakle, 2094 MW. Ostvareno trajanje njihove instalirane snage bilo je 4028 sati. Za-pravo samo oko 800 sati više od trajanja ma-lih HE. No, za obje skupine tih hidroelektrana, 2010. godina bila je iznimno, rekordno, vlažna.

Preostali hidropotencijal i mogu nost korištenja

Pitanje je ho e li, i do kada e, uop e biti isko-rišten sav tehni ki potencijal: dijelom se radi o pograni nim rijekama – treba sporazum obje strane; dijelom e potpuno iskorištenje biti ekonomski nedostižno – preskupo; dijelom bi to tražilo toliko zahvata u prostoru da bi bilo nerazumno; a dijelom e se javnost toliko pro-tiviti da se objekti ne e uspjeti realizirati. Naj-

Naziv hidroelektrane Inst. snaga (MW)

CAHE Fužine 4,6/(-5,7)

HE Zavrelje 2,0

CAHE Lepenica 0,8/(-1,2)

HE Zeleni Vir 1,7

HE Jaruga 7,2

HE Golubić 6,54

HE Ozalj 5,5

HE Krčić 0,3

MHE Kupčina 0,045

MHE Ćabranka I i II 1,29

HE Roški slap 1,64

HE Pamuč. ind. Duga Resa 1,1

MHE Mataković 1 0,015

MHE Mataković 2 0,015

Ukupno 25,345

Tablica 3: Male hidroelektrane snage do 10 MW u Hrvatskoj 2010. godine

I 13 I


SLIKE

Alan Čaplar

Goran Šafarek

Neven Klauznicner

Ratko Mavar

Damir Zurub

vjerojatnije: kada bismo na inili referendum, niti jedna od budu ih novih hidroelektrana ne bi prošla! (sindrom „Ne u mom' dvorištu!“).

Aktualna je rasprava o predvidivoj izgradnji HE Ombla, te hidroelektrana na Savi, kao zna aj-nih imbenika u investicijskom zamahu i osi-guranju daljnjeg pove anja udjela korištenja obnovljivih izvora energije u RH. Govori se i o tome da je hidroenergetski potencijal u Hrvat-skoj danas iskorišten samo s 50 posto, a – opet – znano je da u naglašeno vlažnim godinama proizvodnja naših hidroelektrana zna biti ve a od polovine ukupne proizvodnje elektri ne energije.

Sveukupno mogu e je izgraditi hidroelektra-ne ve ih snaga (ve ih od 10 MW) na približno 40 poznatih lokacija, s ukupno oko 1000 MW snage i 4,6 TWh mogu e godišnje proizvodnje, koja pripada Hrvatskoj. Pri emu su ve e samo tri: HE Senj 2 od 350 MW, HE Dubrovnik II (oko 300 MW prema najnovijim idejama) i HE Novo Virje od 114 MW (ali ta je ve problemati na jer se radi o zajedni kom hrvatsko-ma arskom korištenju rijeke Drave). Ostale hidroelektrane su snage od nekoliko desetaka MW.

Tome valja dodati i tehni ki potencijal mogu-ih malih hidroelektrana, snaga manjih od 10

MW, na oko 700 lokacija, ukupne instalirane snage 180 MW i ukupne godišnje proizvodnje 570 GWh. Kad su u pitanju male hidroelektrane ono što je najve a zapreka njihovoj masovnijoj izgradnji je dosta složena i dugotrajna proce-dura, s obzirom na veli inu objekata, zahtjevni uvjeti zaštite okoliša te (ne)ekonomi nost. Lo-kacije i prirodni uvjeti na tim lokacijama nisu dovoljno (barem za sada) atraktivni za inve-

stitore. Razdoblje povrata uloženog kapitala je neprihvatljivo dugo.

Tako er, predvidivim revitalizacijama posto-je ih starijih hidroelektrana, zamjenom agre-gata, do i e uglavnom i do stanovita (no ne pretjeranog) pove anja instalirane snage na pojedinim loka-cijama.

Planirana HE Ombla imala bi snagu 68 MW a nove etiri HE na Savi – Podsused, Pre ko, Za-greb i Drenje, imale bi ukupnu instaliranu sna-gu oko 150 MW.

Tu su još HE Molve 1 i HE Molve 2, koje bi bile zamjensko rješenje za HE Virje, kako bi se izbjegao mogu i prijepor s Ma arskom.

I 14 I

HRVATSKE VODE I Koncesije za korištenje vodne snage ∑ male hidroelektrane

KONCESIJE ZA KORIŠTENJE VODNE SNAGE ∑ MALE HIDROELEKTRANEVjekoslava Zagota, dipl. ing.

građ.Mala hidroelektrana sukladno hrvatskim propi-sima je elektrana snage do 10 MW, me utim kod davanja koncesija sukladno lanku 175. Zakona o vodama, odluku o davanju koncesije donosi davatelj koncesije i to:• Hrvatski sabor za snagu postrojenja od 20

MW i više,• Vlada Republike Hrvatske za snagu postroje-

nja od 5 MW do 20 MW,• Ministarstvo nadležno za vode za snagu po-

strojenja do 5 MW.

Mala hidroelektrana korištenjem vodne snage malih vodotoka, na inom rada, oblikom i ve-li inom konstruktivnih elemenata, uklapa se i podre uje ostalim infrastrukturnim objektima i korisnicima prostora i voda, manje utje e na okoliši te je ekološki prihvatljivija od velikih.

Postupak davanja koncesije za gospodarsko korištenje voda je složen upravni postupak, a posebno je osjetljiv i zahtjevan kod koncesija za korištenje vodne snage radi proizvodnje elek-tri ne energije putem postrojenja hidroelektra-na jer je samo dio interdisciplinarnog procesa

pripreme i izgradnje ovih postrojenja pri emu u inkovitu savjetodavnu potporu daje Ministar-stvo gospodarstva, a tako er i sudjeluju broj-na državna tijela i agencije te jedinice lokalne i regionalne samouprave. U cijelom postupku moraju se imati u vidu gospodarski, ekološki, pravni, društveni,tehni ko-tehnološki te osta-li aspekti. Koncesija za korištenje vodne sna-ge radi proizvodnje elektri ne energije u ovom procesu je dakle samo jedan me u korak nakon izdavanja lokacijske dozvole i izrade glavnog projekta.

Pravni okvir za davanje koncesija za gospodar-sko korištenje voda - korištenje vodne snage radi proizvodnje elektri ne energije je: Zakon o vodama (Narodne novine broj:153/2009, 130/2011, 56/2013 i 14/2014), Uredba o uvje-tima davanja koncesija za gospodarsko kori-štenje voda (Narodne novine broj: 82/2010, 46/2012 i 51/2013) i Zakon o koncesijama (Na-rodne novine broj:143/2012). Na sva pitanja koja nisu ure ena Zakonom o vodama primje-njuje se Zakon o koncesijama.

Postupak davanja koncesije posebno je osjetljiv i zahtjevan kod koncesija za korištenje vodne snage radi proizvodnje elektri ne energije putem hidroelektrana jer je samo dio interdisciplinarnog procesa pripreme i izgradnje ovih postrojenja.

Instalirana snaga MAHE Pleternica je 220 kW

I 15 I


Ugovor o koncesiji sukladno lanku 176. Zako-na o vodama u ime Republike Hrvatske sklapa ministarstvo nadležno za vode i koncesionar, a Ministarstvo ujedno provodi postupak davanja koncesije za gospodarsko korištenje voda.

Koncesija za korištenje vodnih snaga za male hidroelektrane daje se u postupku ure enom Zakonom o koncesijama putem javnog nadme-tanja ili neposredno na zahtjev gospodarskog subjekta. Postupak davnja koncesija putem javnog nadmetanja pokazao se kao dugotrajan i vrlo skup. Naime putem javnog nadmetanja dana je koncesija za korištenje vodne snage ri-jeka Orljave za malu hidroelektranu Pleternica na rijeci Orljavi, a sam postupak je radi izrade studije opravdanosti davanja koncesije i priku-pljanja potrebne dokumentacije i provo enja javnog nadmetanja trajao preko 12 mjeseci. Radi navedenog Zakonom o izmjenama i dopu-nama Zakona o vodama (Narodne novine broj: 56/2013) je tako er dana mogu nost davanja koncesija neposredno na zahtjev stranke ukoli-ko isti ispunjava uvjete iz lanka 164.a stavak 2. Zakona o vodama da je vlasnik ili posjednik nekretnine na mjestu planirane koncesije jedini mogu i koncesionar.

U slu aju davanja koncesije neposredno na za-htjev za korištenje snaga za malu hidroelek-tranu, prije podnošenja zahtjeva gospodarski subjekt je dužan s Hrvatskim vodama sklopiti

SLIKE

Arhiva Poduzetničkog centra

Pleternica d.o.o.

Ugovor o najmu/služnosti ili pravu gra enja na javnom vodnom dobru na razdoblje za koje se traži i koncesija. Primjerak Ugovora dostavlja se Ministarstvu, koje na temelju istog traži o ito-vanje Ministarstva nancija da se koncesija do-djeli neposredno na zahtjev.

Ugovor o koncesiji za korištenje vodnih snaga radi proizvodnje elektri ne energije na postro-jenjima snage do 5 MW sklapa se s koncesio-narom na razdoblje do 30 godina. Trenutno je na snazi 13 važe ih Ugovora o koncesiji za ko-rištenje vodne snage za proizvodnju elektri ne energije putem malih hidroelektrana na vodoto-cima: Kupa, Glina, abranka, Orljava, Zavrlje, Curak i Dobra.

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava vodnoga gospodarstva trenutno vodi 9 postupaka dava-nja koncesije za korištenje vodnih snaga za pro-izvodnju elektri ne energije putem malih hidro-elektrana na vodotocima i to za po jednu malu hidroelektranu na vodotocima: Kupa, Boljun i-ca, Kup ina, Gacka, Sunja, Mrežnica i Glina, te dvije na Korani.

Mala hidroelektrana Pleternica

I 16 I

HRVATSKE VODE I Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

OBRANA OD POPLAVA NA SLIVU RIJEKA KUPE I SAVE

Tomislav Novosel, dipl. ing. građ. U samo nekoliko dana tijekom prve polovine mjeseca velja e 2014. godine na podru ju sli-vova rijeka Kupe i Save u Sloveniji i Hrvatskoj pale su ekstremno velike koli ine kišnih padali-na, koje su prema podacima hidrometeorološ-kih službi mjestimi no i višestruko premašile srednje mjese ne koli ine padalina za velja u. Uslijed izrazito nestabilnih i nepovoljnih vre-menskih prilika dolazi i do zatopljenja koje uzrokuje otapanje preostalih koli ina snijega, što u kombinaciji s pojavom obilnih kišnih pa-dalina dovodi do naglog porasta vodostaja i formiranja velikih vodnih valova rijeka Save, Kupe, Mrežnice, Korane, Gline, esme, kao i njihovih brojnih manjih pritoka.

Ekstremno velike koli ine padalina najprije su dana 11.2.2014. ugrozile brojna naselja na širem podru ju grada Zagreba i Zagreba ke županije, uklju uju i i dijelove grada Vrbov-

ca i Dugog Sela, iji odvodni cestovni kanali i kanalizacijski sustavi o igledno nisu dovoljnih dimenzija i kapaciteta za prihvat tolikih koli-ina oborinskih voda u tako relativno kratkom

vremenu.

Zatim se idu ih nekoliko dana na udaru e-tiriju rijeka Kupe, Korane, Mrežnice i Dobre našao i grad Karlovac, za koji su od 12.2. do 15.2.2014. bile proglašene izvanredne mjere obrane od poplava, tijekom kojih se vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu nije spuštao ispod ra-zine od +750 cm. S obzirom da je rijeka Kupa na podru ju gornjeg i srednjeg toka izrazito buji nog karaktera, mogu i su i izrazito nagli porasti vodostaja od gotovo 7 metara u samo jednom danu, ali ina e ti vodostaji zato isto tako i puno brže opadaju nego u donjem toku, pa je posebno potrebno istaknuti i izuzetnu du-gotrajnost vrlo visokih vodostaja (>+750 cm)

Koliko kod obrana od poplava može biti korisna brza pomo HGSS vidjelo se i kada su aktivno sudjelovali u obrani od poplave tijekom velikog vodenog vala u lipnju 2013.

Generalni direktor u obilasku kriti nih lokacija

I 17 I


od gotovo puna 3 dana, koja e kasnije izazvati velike probleme na podru ju donjeg Pokuplja.

Vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu dosegnuo je maksimum od +827 cm dana 13.2.2014. u 2:00 sata, što je tre i vodostaj po veli ini u povijesti otkad postoje službena mjerenja. Maksimalno zabilježeni vodostaj datira još iz davne 1939. godine (+872 cm), a drugi po ve-li ini bio je tako er davne 1966. (+830 cm). Važno je napomenuti da je u me uvremenu u razdoblju 1970.-1982. izgra en oteretni kanal Kupa-Kupa, koji je pri ovom poplavnom doga-aju u velikoj mjeri rasteretio podru je grada

Karlovca od još ve ih poplavnih voda te na taj na in zna ajno utjecao na vodostaj rijeke Kupe u Karlovcu, koji bi bez navedenog rastere enja sigurno dosegnuo i puno ve u razinu (možda ak i granicu od +870 cm što je razina 100-go-

dišnje velike vode).

Poplavne vode rijeka Kupe, Korane, Mrežni-ce i Dobre izlile su se u nebranjena podru ja i pritom poplavile brojne šumske i poljopri-vredne površine, a nažalost stradalo je ili se u okruženju našlo i više stotina stambenih i gospodarskih objekata u 15-ak prigradskih na-selja grada Karlovca. Poplavljen je i velik broj lokalnih, te niži dijelovi pojedinih županijskih prometnica, što je znatno otežavalo prometnu komunikaciju izme u pojedinih prigradskih na-selja na podru ju grada Karlovca, kao i pristup ure aju za pro iš avanje otpadnih voda grada Karlovca.

Nakon ovog prvog udarnog vodnog vala ri-jeke Kupe, u slijede ih 10 dana uslijedila su još 3 manja vodna vala (ostvareni maksimu-mi u Karlovcu redom od +682 cm, +604 cm i +579 cm), koji su onemogu ili brže povla enje poplavnih voda s poplavljenih površina, te je normalizacija stanja i potpuno povla enje po-plavnih voda na širem podru ju grada Karlovca i donjeg Pokuplja trajalo gotovo puna 2 tjedna, odnosno sve do 25. velja e 2014.

Istovremeno, u razdoblju izme u 9. i 22. velja-e 2014. godine formiraju se i 4 velika vodna

vala rijeke Save s ostvarenim vršnim protoci-ma izme u 1500 i 2100 m3/s na podru ju gra-da Zagreba, od kojih je najve i bio drugi, koji je ostvario maksimalni vodostaj od +361 cm dana 12.2.2014. u 15:00 sati. S obzirom da su nasipi na podru ju grada Zagreba dimenzi-onirani na 1000-godišnju veliku vodu, ovi vo-dostaji nisu dosegnuli niti granicu za uvo enje redovnih mjera obrane od poplava na podru -ju samog grada Zagreba (>+370 cm), ali su zato doveli do opsežnih provedbi mjera obrane od poplava na nizvodnim podru jima uz rije-ku Savu na dionicama s nedovoljnom visinom krune nasipa.

Tako se u cilju rastere enja vodnih valova, od-nosno za potrebe snižavanja vodostaja rijeke Save nizvodno od Rugvice do Siska, veliki dio voda rijeke Save upuštao putem ustave Prevla-

Gra ki prikaz vodostaja rijeke Kupe za razdoblje od 4.2.2014. do 4.3.2014.

Gra ki prikaz vodostaja rijeke Save za razdoblje od 4.2.2014. do 4.3.2014.

Selce, lijeva obala rijeke Kupe 1 km nizvodno od centra grada Karlovca

ka i preko preljeva Palanjek u sustav retencija Žutica i Lonjsko polje. Ustava Prevlaka zapo e-la je s radom dana 11.2.2014. i bila otvorena punih 96 sati tijekom kojih se u prosjeku upu-štalo oko 250 m3/s, odnosno ukupno blizu 90 milijuna m3 vode, koliko otprilike iznosi i re-tencijski kapacitet Žutice. Nakon toga mogu -nosti korištenja ustave Prevlaka bile su znatno ograni ene, te se ista otvarala još 3 puta i to 18./19.2., 20./21.2. i 23./24.2., ali u prosje-

I 18 I


ku samo na nekih 20-ak sati. Preljev Palanjek aktivirao se iza 12.2. i bio je u radu sve do 1.3.2014., a pri vršnom optere enju iz rijeke Save u retenciju Lonjsko polje preko preljeva prelijevalo se oko 250-300 m3/s.

Na taj na in je ve do 14.2. 2014. godine vrlo brzo došlo do zapunjavanja preko 50% reten-cijskog prostora Lonjskog polja s obzirom da se Lonjsko polje jako punilo još i rijekom e-smom, koja je tako er imala vršni protok bli-zu 300 m3/s (+648 cm u azmi 13.2.2014. u 7:00 sati). S obzirom na prognoze i najave novih velikih vodnih valova rijeke Save tijekom 17. i 20. velja e, te zbog nemogu nosti pra-žnjenja retencije Lonjsko polje putem ustave Trebež uslijed visokog vodostaja rijeke Save, dana 15. 2. odlu eno je da se izvrši interventni prokop Isto nog nasipa retencije Lonjsko po-lje u dužini 300 metara do kote 95,00 m.n.m. kako bi se u potpunosti iskoristio i retencij-ski potencijal sustava Mokrog polja u kojem u tom trenutku nije bilo više od 60 milijuna m3 vode (ukupno raspoloživi retencijski kapacitet oko 500 milijuna m3). Prokop Isto nog nasipa izvršen je dana 16.2.2014. godine i od tada je zapo elo rastere enje voda iz Lonjskog prema Mokrom polju.

Navedeno rastere enje pokazati e sve svoje pozitivne efekte u slijede im danima, kada je omogu eno pravo te enje kroz Lonjsko polje, što je direktno imalo za posljedicu da vodostaji u Lonjskom polju više nisu bili u tako naglom porastu, odnosno bitno se usporilo i sprije ilo daljnje pogoršanje stanja u Lonjskom polju. Primjerice vodostaj u Lonjskom polju na vo-domjeru Šašna Greda porastao je samo nekih 30-ak centimetara u razdoblju od 16.2. pa do 24.2.2014., kada je dosegnuo svoj maksimum od +575 cm (u travnju 2013. godine zabilje-žen apsolutni maksimum od +585 cm), a bitno je napomenuti kako je cijelo to vrijeme dotok u Lonjsko polje preko preljeva Palanjek, kao i putem rijeke esme te povremeno putem ustave Prevlaka bio još uvijek iznimno velik. To je omogu ilo kvalitetnu pripremu i dovoljno

vremena na radovima oja anja i stabiliziranja starog Južnog nasipa retencije Lonjsko polje, koji je u travnju 2013. godine bio oslabljen zbog nadogra ivanja krune nasipa u visini 50-60 centimetara i to priru nim materijalom iz nožice nasipa. Radovi na oja anju nasipa zapo-eli su 20. velja e 2014., a nasip je na najkri-

ti nijim mjestima na kojima se po elo primje i-vati procurivanje i klizanje materijala saniran, odnosno stabiliziran box barijerama napunje-nim kombinacijom vre a s pijeskom i priru nim zemljanim materijalom iz obližnje šume. Box barijere su dodatno poduprte i drvenim pilo-tima. Ugra eno je ukupno preko 1000 metara box barijera.

Nadalje, odre enim preklapanjem vodnih valo-va rijeka Kupe i Save na podru ju grada Siska znatno je otežan pronos vodnih valova nizvod-no, stvoreno je tzv. "usko grlo", odnosno došlo je do pojave uspora, koje je rezultiralo izuzet-no dugotrajnim visokim vodostajima i rijeke Kupe i rijeke Save na sisa kom podru ju. Tako je primjerice vodostaj rijeke Kupe u Farkaši-u u razdoblju od 11.2. do 20.2.2014, dakle

punih 9 dana bio konstantno iznad razine od +880 cm, na kojoj se proglašava izvanredna obrana od poplava za podru je donjeg Poku-plja. U me uvremenu je od 13.2. u 7:00 sati pa sve do 17.2 u 7:00 sati, dakle puna 4 dana bilo na snazi i izvanredno stanje jer je vodo-staj Kupe u Farkaši u bio iznad razine od +950 cm. Vodostaj rijeke Kupe u Farkaši u dosegnuo je maksimum od +988 cm dana 14.2.2014. u 22:00 sata, ime je za 5 centimetara oboren dotadašnji rekordni vodostaj iz 1974. godine (+983 cm). Uslijed izlijevanja Kupe poplavljeni su brojni objekti u vikend naseljima Stari Brod, Vurot i Žažina, manji problemi dogodili su se i u Petrinji, a najteže je stradao Letovani . Re-dovne mjere obrane od poplava za podru je donjeg Pokuplja provodile su se još sve do 27.2., kada je vodostaj rijeke Kupe u Farkaši u kona no opao ispod razine od +780 cm.

Naravno da treba spomenuti kako su veliki utjecaj na produženu dugotrajnost visokih vo-

1 Mostanje, prigradsko naselje grada Karlovca na lijevoj obali rijeke Mrežnice

2 Stožer zaštite i spašavanja Republike Hrvatske u gradu Sisku

3 Interventni prokop Isto nog nasipa retencije Lonjsko polje

4 Punjenje vre a u naselju Puska

5 Preljev Palanjek

111 22 33333333333

I 19 I


nije zapo elo i opadanje rijeke Save u Crncu.

Nizvodno na jasenova kom podru ju uz samu rijeku Savu nije bilo nekih ve ih problema s obzirom da je ostvareni maksimalni vodostaj u Jasenovcu bio za 40-ak centimetara niži od prošlogodišnjeg (+895 cm). Tu svakako treba istaknuti povoljnu okolnost da u ovom vodnom valu nije bilo ve eg dotoka rijeke Une, što je sigurno zna ajno utjecalo na mogu nost pro-nosa vodnog vala nizvodno od Jasenovca.

Puno ve i problemi pojavili su se u naselji-ma Trebež, Bukovica, Kraljeva Velika, Plesmo i Puska uz rubove retencije Opeka. Naime, probojem Isto nog nasipa u cilju rastere enja retencije Lonjsko polje došlo je do naglog po-rasta vodostaja u retenciji Opeka i ugrožava-nja navedenih naselja. Ipak, koordiniranim i pravovremenim reakcijama na terenu, te po-dizanjem nekoliko kilometara ze jih nasipa (i zemljanih i od vre a) uspjelo se obraniti ve inu stambenih i gospodarskih objekata. Na kraju je poplavljen samo mali broj objekata, koji su prakti no izolirani, odnosno smješteni daleko na rubovima naselja, iako se i njih pokušavalo braniti i zaštititi vre ama.

Generalno se može zaklju iti kako su tijekom prolaska ovih vodnih valova rijeka Save i Kupe, od kojih je vodni val rijeke Kupe bio ekstremno velik, te s obzirom na izuzetno veliku dugo-trajnost vrlo visokih vodostaja koji su izazivali velike pritiske na nasipe, sve mjere redovne i izvanredne obrane od poplava, uklju uju i i mjere izvanrednog stanja iznimno uspješno provedene.

Od prvog dana pozorno su se pratile hidrome-teorološke prognoze i najave o mogu im for-miranjima velikih vodnih valova, te kontinuira-no izra ivale prognoze vodostaja i dostavljale ekipama na terenu.

Tako er, svakodnevno su održavani koordina-cijski sastanci, na kojima su sudjelovali gotovo svi najve i stru njaci u podru ju obrane od po-plava pod predsjedanjem generalnog direktora Hrvatskih voda ili njegovog zamjenika. Na ko-

dostaja na sisa kom podru ju svakako imala i nova dva velika vodna vala rijeke Save, koja su iz Slovenije u Hrvatsku ušla u relativno kratkom razdoblju izme u 17. i 20. velja e i zasigurno sprije ila ranije opadanje vodostaja. Tako je vodostaj rijeke Save u Crncu (mjerodavni vo-domjer nizvodno od uš a Kupe u Savu) punih 10 dana u razdoblju od 15.2 do 25.2.2014. bio stalno iznad +770 cm, odnosno iznad razine na kojoj se proglašavaju izvanredne mjere obra-ne od poplava, pri emu je dana 18.2.2014. u 21:00 sat ostvario maksimalnu vrijednost od +779 cm. Zna ajnije opadanje vodostaja rije-ke Save u Sisku po elo je tek od 26.2.2014. i to intenzitetom 24-30 centimetara na dan, dok su redovne mjere obrane od poplava za mje-rodavni vodomjer Crnac ukinute tek 1. 3. kada je vodostaj opao ispod razine od +670 cm.

Izuzetno dugotrajni visoki vodostaji rijeke Save i Kupe izravno su utjecali na zapunjavanje re-tencije Odransko polje, s obzirom da rijeka Odra nije mogla normalno utjecati u Kupu, ve su se i velike koli ine voda rijeke Kupe rijekom Odrom upuštale u samo Odransko polje. Tako je na uš u Odre u Kupu dana 23.2.2014. zabi-lježen novi apsolutni maksimalni vodostaj rije-ke Odre u povijesti od +890 cm, što je za 21 cm više nego dosadašnji maksimum iz travnja 2013. godine. Uslijed visokih zaobalnih voda u Odranskom polju posebno su bila ugrožena sisa ka prigradska naselja Sela, Greda, Sta-ro Pra no, Odra, Žabno i Dren ina, u kojima su nažalost ipak poplavljeni brojni stambeni i gospodarski objekti. Voda u Odranskom polju stigla je i do prigradskih naselja grada Velike Gorice i poplavila više desetaka ku a u i koj Poljani. Tako je i vodostaj rijeke Odre na vodo-mjeru na sifonu Odra dana 24.2.2014. ostva-rio novi rekordni vodostaj od +356 cm, što je na razini 100-godišnje velike vode i za ak 31 cm više nego prošle godine. Procjena je da je u retenciji Odransko polje u tom trenutku bilo akumulirano oko 320 milijuna m3 vode. Situ-acija u Odranskom polju po ela se zna ajnije popravljati tek iza 26.2.2014., i to kada je bit-

44444444444 55555555

i ka Poljana

I 20 I


ordinacijama se analiziralo trenutno i budu e stanje vodostaja, izvještavalo o stanju na tere-nu, planirale daljnje aktivnosti i donosile klju -ne odluke u provedbi mjera obrane od poplava.

Sve odluke donesene su pravovremeno. Klju -ne odluke, kao probijanje Isto nog nasipa re-tencije Lonjsko polje, pokazale su se apsolutno nužnima i ispravnima.

Aktivno se upravljalo i manipuliralo ustavama Prevlaka i Trebež u cilju rastere enja vodnih valova rijeke Save i optimalnog korištenja re-tencijskog prostora Lonjskog polja.

Preljevi Palanjek i Košutarica odradili su svoju funkciju i znatno snizili vodostaje rijeke Save na sisa kom, odnosno jasenova kom podru ju.

Javnost i mediji bili su redovno izvještavani o stanju, poduzetim aktivnostima i provedbama mjera obrane od poplava i to bilo direktno s terena ili putem službe za odnose s javnoš u. Sva izvješ a bila su dostupna javnosti i putem internetske stranice Hrvatskih voda.

Na prijedlog Hrvatskih voda, putem Državne uprave za zaštitu i spašavanje aktivirani su žu-panijski, gradski i op inski stožeri zaštite i spa-šavanja na ugroženim podru jima, a više puta održavane su i sjednice Stožera zaštite i spa-šavanja na razini Republike Hrvatske. Na svim Stožerima redovno su sudjelovali predstavnici Hrvatskih voda i izvještavali Stožere o stanju na terenu i prognozama o kretanju vodostaja. Hrvatske vode su jedinicama lokalne samou-prave preko Stožera zaštite i spašavanja ustu-pile i preko 200.000 vre a, uklju uju i i gotovo sav materijal za punjenje vre a.

S obzirom na ogromnu širinu fronte, putem DUZS-a Hrvatskim vodama je u najkriti nijem razdoblju na raspolaganju bilo i više jedinica namjenskih oružanih snaga Hrvatske vojske, koje su pomagale na punjenju vre a pijeskom, ali i samoj izradi ze jih nasipa od vre a, jasno

uz stalno prisustvo i instrukcije od strane ruko-voditelja obrane od poplava dionica iz Hrvat-skih voda.

Naravno, putem Stožera zaštite i spašava-nja, te centara 112 DUZS-a dogovoreno je i omogu eno uklju ivanje i svih ostalih službi u obranu od poplava, kao i civilne zaštite i sa-mih stanovnika. Tako su vatrogasne postrojbe iznimno zaslužne za ispumpavanje i evakuaciju zaobalnih voda. Policijske postrojbe zadužene za provo enje reda i mira, odnosno za nesme-tano provo enje mjera obrane od poplava, po-magale su i pri obilasku nasipa (osobito no u). HGSS-ovi amci odigrali su klju nu ulogu pri prijevozu ljudi i vre a na teško pristupa nim dionicama. Hrvatski crveni križ iskazao se do-stavljanjem hrane i pi a najugroženijim ku an-stvima. Komunalna poduze a bila su zadužena za prijevoz ljudi i materijala.

Osnovna karakteristika kod ove obrane od po-plava bila je izuzetna dugotrajnost vrlo visokih vodostaja rijeka Kupe i Save. Tako su danima bile na snazi mjere izvanredne obrane od po-plava i izvanrednog stanja, što podrazumije-va danono ni nadzor dionica nasipa. Ukupno je pod stalnim nadzorom i provedbom mjera obrane od poplava bilo 500 kilometara nasi-pa, dodatno je izgra eno ili nadvišeno 15-ak kilometara ze jih nasipa (što zemljanih, što od vre a), izvršene su brojne intervencije na za-štitnim i regulacijskim vodnim gra evinama, a stalno ili povremeno radile su 23 crpne stanice, kao i više desetaka mobilnih crpnih agregata za potrebe evakuacije oborinskih i zaobalnih voda. Sveukupno je tijekom provedbi mjera obrane od poplava utrošeno oko 1.000.000 vre a, od ega je preko 200.000 ustupljeno na raspolaganje gradovima i op inama, a utroše-no je i preko 10.000 m3 pijeska, što ukazuje na stvarno goleme razmjere prilikom ovih pro-vedbi mjera obrane od poplava.Prema procjeni, ukupno je u aktivnostima za

Prirodni retencijski prostori na podru ju Srednjeg Posavlja

I 21 I


SLIKE

Arhiva Glavnog centra obrane

od poplava

potrebe provedbe mjera obrane od poplava sudjelovalo nekoliko tisu a ljudi, od ega iz sustava vodnoga gospodarstva oko 500 sudi-onika (Hrvatske vode i pravne osobe kojima je ustupljena provedba mjera obrane od po-plava), te više stotina pripadnika vatrogasnih postrojbi, namjenski oružanih snaga Hrvatske vojske, komunalnih poduze a, civilne zaštite i stanovnika ugroženih podru ja, kao i ve i broj pripadnika policije, DUZS-a, HGSS-a, te drugih sudionika obrane od poplava.

Posebno je potrebno istaknuti i pohvaliti dje-latnike Hrvatskih voda, koji su prema nalogu generalnog direktora iz drugih VGO-a stigli u ispomo na podru je VGO-a srednja i do-nja Sava, na branjeno podru je 10, odnosno podru je maloga sliva Banovina, gdje su se i provodile najopsežnije mjere obrane od popla-va. Tako su u Sisak, osim pomo i iz nadlež-nog VGO-a za srednju i donju Savu, u pomo pristigli i djelatnici iz drugih VGO-a (VGO Za-greb 2 djelatnika, VGO Split 2 djelatnika i VGO Osijek 5 djelatnika). Svi pristigli djelatnici bili su izrazito operativni, s bogatim iskustvom u provedbi mjera obrane od poplava, te su se vrlo brzo uhodali na terenu i predstavljali pra-vo poja anje doma im snagama, na kojima se ve lagano primje ivao i umor. Djelatnici VGO-a Zagreb morali su se povu i ve nakon jednog dana, zbog najave mogu ih provedbi mjera na svojem podru ju, dok su djelatnici VGO-a Osi-jek i Split ostali u Sisku i više od tjedan dana.

Na kraju možemo zaklju iti kako su mjere obrane od poplava uspješno provedene. Nije bilo probijanja pojedinih linija sustava obra-ne od poplava, odnosno nije došlo do pucanja nasipa iako su nasipi danima bili pod velikim optere enjem uz este intervencije za potrebe osiguranja stabilnosti zaštitnih i regulacijskih vodnih gra evina.Nažalost, kao i prilikom svake obrane od po-

plava, i tijekom ove poplavljene su brojne poljoprivredne površine, velik broj lokalnih i županijskih prometnica, uklju uju i i državnu cestu Sisak-Popova a, te više stotina stambe-nih i gospodarskih objekata na karlova kom i sisa kom podru ju, što su još uvijek minimal-ne štete s obzirom na ogromne koli ine vode koje su uspješno akumulurane i sprovedene. Poplavne vode izlile su se mahom u nebranje-na podru ja, odnosno u prirodne retencije ili na podru ja na kojima ne postoji sustav obra-ne od poplava.

Još jedanput pokazala se iznimna vrijednost uloge sustava retencija Lonjskog, Mokrog i Odranskog polja koja su u velikoj mjeri izvrši-la rastere enje vodnog vala, odnosno sustava obrane od poplava, te na taj na in doprinijela smanjenju rizika od pojave poplava i izravno utjecale na uspješnost provedbi mjera obrane od poplava. Temeljem analize kapaciteta i za-punjenosti pojedinih retencija na ugroženom podru ju, može se zaklju iti da su one zajed-no prihvatile oko 1,5 milijardu m3 poplavnih voda.

Zamjenik generalnog direktora u obilasku radova stabilizacije Južnog nasipa retencije Lonjsko polje

Nadvišenje nasipa za zaštitu naselja Puska Ustava Prevlaka

Foto: Ratko Mavar

I 22 I

HRVATSKE VODE I Program zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska

PROGRAM ZAŠTITE, UREĐENJA I KORIŠTENJA RIJEKE SAVE OD GRANICE S REPUBLIKOM SLOVENIJOM DO SISKA

Ne samo da su promjene vodnog režima evi-dentne, one su negativne i povla e za sobom i brojne dalekosežne posljedice. Negativni trendovi odnose se na vodni režim u cjelini, ali naglasak je na pojavi kontinuiranog pro-dubljenja rije nog korita, koje u velikoj mjeri utje e na sniženje razine podzemnih voda u zaobalju, a time na pouzdanost vodoopskr-be, e kasnost postoje eg sustava zaštite od poplava, kakvo u površinskih i podzemnih voda te ekosustava koji o vodi ovise.

Dosada provedene stru ne analize, studi-je i projekti iz razli itih podru ja potvr uju da je uo ena promjena vodnog režima i u slu aju rijeke Save povezana s klimatskim promjenama. Svjedo imo sve eš im i uza-stopnim ekstremima velikih i malih voda.

Me utim, u ve oj su mjeri navedenim nega-tivnim pojavama, pogotovo morfološkog re-žima, pridonijele ljudske aktivnosti, kao što je prekomjerno va enje šljunka, izgradnja regulacijskih i protuerozijskih i ostalih gra-evina na uzvodnom dijelu sliva, a posebno

izgra ene hidroelektrane na rijeci Savi u Slo-veniji. Do danas ih je izgra eno 7, a planira ih se izgraditi još 12. Gradnja hidroelektrane Brežice upravo po inje ovih dana, a za naj-nizvodniju slovensku hidroelektranu Mokrice provodi se postupak procjene utjecaja na okoliš.

S druge strane, rijeka Sava na promatranoj dionici predstavlja jedan od najve ih nei-skorištenih hidroenergetskih potencijala u Hrvatskoj. Proizvodnja elektri ne energije iz

mr. sc. Ivana Ivanković, dipl. ing.

građ.

Leo Penović, dipl. ing. građ.

Rijeku Savu na podru ju Republike Hrvatske, a osobito na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Siska, kroz proteklih nekoliko desetlje a, karakteriziraju zna ajne promjene vodnog režima.

I 23 I


obnovljivog resursa, bez one iš enja okoliša i štetnog djelovanja na zdravlje stanovništva poti e širi gospodarski i društveni razvoj, a u skladu je i s obvezama koje je RH preuzela u pogledu udjela obnovljivih izvora energije.

Postoje e stanje rijeke Save i zaobalja ogra-ni ava i daljnji razvoj Grada Zagreba te osta-lih gradova, op ina i šire okolice na tom pro-storu.

Zaustavljanje negativnih trendova produ-bljenja rije nog korita i njegovih neposred-nih posljedica je mogu e zajedni kim, inte-gralnim i sustavnim djelovanjem, odnosno realizacijom višenamjenskog sustava kojim bi se ostvarili sljede i ciljevi i koristi:

zaustavljanje snižavanja dna korita te sta-bilizacija razina srednjih i malih voda rije-ke Save;

stabilizacija razina podzemnih voda u zao-balju rijeke Save;

povoljan utjecaj na vodocrpilišta;

uspostavljanje više razine upravljanja su-stavom zaštite od poplava rijeke Save;

ure enje zaobalja i stvaranje uvjeta za upravljanje vodnim režimom na vodoza-hvatnom, retencijskom i urbanom prosto-ru te poljoprivrednom i šumskom zemlji-štu;

poboljšanje uvjeta života izgradnjom in-frastrukturnih objekata i objekata zaštite okoliša (mostovi, prometnice, ure aji za pro iš avanje voda, ure enje prirodnih rezervata i vodenih površina (šljun are) i sl.);

pove anje razvojnog potencijala prostora uz rijeku Savu;

proizvodnja elektri ne energije iz obnov-ljivih izvora;

razvoj plovnog puta;

razvoj cestovnog i željezni kog sustava Grada Zagreba;

stvaranje uvjeta za gospodarski razvoj;

stvaranje uvjeta za razvoj turizma, sporta i rekreacije;

razvoj kapaciteta za pripremu i provedbu složenih projekata;

poboljšanje me udržavne suradnje.

Studija izvedivosti i strateška procjena utjecaja na okolišPriprema Programa, kao najvažniju aktiv-nost, obuhva a izradu studije izvedivosti i provedbu strateške procjene utjecanja na okoliš. S obzirom na kompleksnost studije izvedivosti i strateške studije zatražena je, a potom i dobivena tehni ka pomo Europske

Unije, odnosno su nanciranje navedenih stu-dija u iznosu od 1,5 mil. Eura. Izrada studije je povjerena konzorciju me unarodnih tvrtki Mott-McDonald, WS Atkins i WYG Internatio-nal, a uklju eni su i doma i stru njaci.

Studija je koncipirana na na in da na istu razinu razrade i na isti obuhvat, svede tri ra-zli ite varijante ure enja, zaštite i korištenja rijeke Save na promatranoj dionici. Radi se o sljede im varijantama:

Nulta ili bazna varijanta koja ne predvi a energetsko korištenje vodnih snaga rijeke Save

Varijanta 1 razvijana zaklju no do 2003. godine kada je izra ena Prethodna studi-ja izvodljivosti ure enja i korištenja rijeke Save od Republike Slovenije do Rugvice

Varijanta 2 razvijena 2013. godine u sklo-pu studije Višenamjenski hidrotehni ki sustav ure enja, zaštite i korištenja rijeke Save na dionici od granice s Republikom Slovenijom do Siska iju izradu su zajed-no nancirali HEP-Razvoj višenamjenskih nekretninskih projekata d.o.o. i Hrvatske vode.

Nulta ili bazna varijanta

Nulta ili bazna varijanta obuhva a gra evi-ne koje su u više planskih dokumenata Hr-vatskih voda analizirane kao prioritetne u smislu ostvarivanja zaštite od poplava na podru ju Srednjeg Posavlja i stabilizacije ra-zina podzemnih voda na najugroženijoj dio-nici od granice s Republikom Slovenijom do Rugvice. Osnovna podloga za sustavan pri-kaz i vrednovanje ove varijante je Višegodiš-nji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioracije u razdoblju 2013-2017. godine, kojeg su izra-dile Hrvatske vode 2013. godine. Najzna aj-nije aktivnosti predvi ene ovim rješenjem su izgradnja nasipa na dosad nezašti enom dijelu samoborskog i zapreši kog podru ja, rekonstrukcija preljeva Jankomir s ciljem njegovog ranijeg uklju ivanja u raspodjelu

Situacijski prikaz elemenata varijante 1

I 24 I


velikih voda, zatim niz regulacijskih pragova bez energetskog korištenja na podru ju Gra-da Zagreba radi stabilizacije razina podze-mnih voda, te izgradnja novih i rekonstruk-cija postoje ih nasipa na dionici nizvodno od Rugvice do Siska.

Varijanta 1

Osnovni elementi ove varijante su vor Pre -ko s ustavom Lu ko na ulazu u oteretni kanal Odra, te etiri višenamjenske vodne stepe-nice Zapreši (Podsused), Pre ko, Zagreb i Drenje na Savi. Obrambeni se nasipi na ri-jeci Savi zadržavaju, a izgradnjom bazena Pre ko i ustave Lu ko omogu ava se kon-troliranje rastere enja Save u kanal Odra i smanjenje nepovoljnog utjecaja na podru ju nizvodno od Zagreba.

Varijanta 2

U nastavku se daje širi prikaz varijante 2, odnosno koncepcijskog rješenja razvijenog 2013. godine. Osnova ovog rješenja je re-konstrukcija postoje eg kanala Sava-Odra i njegovo spajanje s rijekom Savom kod Pre-vlake. Rješenje kanala koje e omogu iti evakuaciju velikih voda mimo Zagreba, stva-ra mogu nost da se vodna lica na podru ju grada Zagreba zadrže unutar ure enog kori-ta. Ova koncepcija predvi a i zajedni ko ko-rištenje energetskog potencijala Kupe i Save na jednoj stepenici u Sisku.

Situacijski prikaz elemenata koncepcijskog rješenja iz 2013. godine

Osnovni elementi rješenja su sljede i:

višenamjenski hidrotehni ki sustav Zapre-ši (ranije Podsused)

višenamjenski hidrotehni ki sustav Pre ko s ustavom Lu ko

mala hidroelektrana Jarun

mala hidroelektrana Šanci

mala hidroelektrana Petruševec

mala hidroelektrana Ivanja Reka

kanal Sava-Sava

višenamjenski hidrotehni ki sustav Sisak.

Ovim rješenjem mijenja se i utje e na kon-cept obrane od poplava razmatranog podru -ja. Obrambena linija grada Zagreba od popla-va velikih voda rijeke Save se na ovaj na in proteže uzduž lijevog nasipa i usporne hidro-energetske gra evine VHS Pre ko na rijeci Savi te uzduž lijevog nasipa kanala Sava-Sa-va. Raspodjela velikih voda 1000-godišnjeg povratnog razdoblja, na dionici od slovenske granice do Siska prema novom koncepcij-skom rješenju prikazana je na slici 3.

Prema posljednjim provedenim hidrološkim obradama maksimalni protok rijeke Save 1000-godišnjeg povratnog razdoblja nizvod-no od uš a Krapine, iznosi 5.433 m3/s. S obzirom da je okosnica ove koncepcije, za-državanje vodnih lica Save na podru ju Za-

I 25 I


greba unutar glavnog korita, potvr eno je da se može ra unati s kapacitetom korita od 750 m3/s. Slijedi da kapacitet oteretnog ka-nala Sava-Sava treba biti oko 4.600 m3/s. Predvi eno maksimalno ispuštanje iz ka-nala Sava-Sava u retenciju Odransko polje je 1.500 m3/s, ime se zadržava postoje i režim plavljenja Odranskog polja u ekstre-mnim uvjetima.

Uš e kanala planira se izvesti kod Veleševca, u blizini ustave Prevlaka, koja u sadašnjim visokovodnim uvjetima rastere uje Savu u kanal Lonja-Strug. Dolazni protok kanalom ne koincidira sa dolaznim protokom rijeke Save od 750 m3/s, ve se dio vodne mase vra a Savom uzvodno i retenira na podru ju širokih inundacija kod Rugvice, a reducirani dio od približno 2.900 m3/s, te e do Prevla-ke gdje se reducira za oko 600 m3/. Ustava Palanjek dodatno rastere uje ovu dionicu, tako da je maksimalni protok rijeke Save ni-zvodno od uš a Kupe oko 2.800 m3/s.

Treba naglasiti da je osiguravanjem više ra-zine upravljanja vodnim režimom na na in na koji to odre uje ova koncepcija, prostor-ni potencijal za razvoj Zagreba na obalama Save ostvariv. Prostor rezerviran za prihvat vodnih valova osloba a se za širu društvenu korist i postaje razvojni potencijal.

Ukupna snaga hidroelektrana na Savi izno-sila bi 150 MW uz prosje nu godišnju proi-zvodnju energije od 636 GWh. VHS Zapreši i VHS Pre ko kao rješenja i lokacije pred-vi eno je zadržati. Mogu nost energetskog korištenja dionice od VHS Pre ko do VHS Sisak uvjetovana je usporom VHS Sisak, koji seže do Ivanje Reke. To je postala loka-cija najnizvodnije male hidroelektrane Iva-nja Reka. Uzvodne male hidroelektrane su smještene vode i ra una o raspodjeli pada na oko 20 km toka, te prema kriteriju osigu-ranja postoje ih uvjeta za uš a svih potoka i ispusta u Savu na podru ju grada. Na svakoj

stepenici, ostvarit e se denivelacija od 3,2 m. MHE Petruševec je smještena uzvodno od Domovinskog mosta, MHE Šanci u pro lu postoje eg praga, a MHE Jarun je smješte-na uzvodno od uš a potoka Vrap ak u Savu. Instalirana snaga svake male hidroelektrane je 9,2 MW.

Ure enje ukupne dionice podrazumijeva i re-gulaciju korita u trapezni pro l sa širinom dna 70-80 m i nagibom pokosa 1:2, te, a uz svaku MHE planirana je izvedba brodske pre-vodnice za turisti ka plovila, Stalni vodostaj Save na podru ju bazena osigurat e prihra-njivanje zagreba kih vodocrpilišta. Bazeni svake MHE dužine su oko 5 km i ure uju se kao jezera u kojima se održava stalna razina vode do protoka od 450.0 m3/s. Razina se povisuje za oko 1.3 m samo kod evakuacije maksimalnog protoka od 750 m3/s. Obale jezera su stabilizirane do razine vodostaja koji odgovara protoku od 750 m3/s, a iznad ove razine predvi eno je hortikulturno ure-enje pokosa. Duž obala jezera u zoni od

oko 2.0 m iznad stalne razine vode predvi-ena je izvedba pješa kih šetnica širine 3.5

m.

Koncepcijskim rješenjem je predvi eno da kanal Sava-Sava od Velike Gorice do spoja sa Savom kod Prevlake bude plovan (klasa plovnog puta lV). Preduvjet za to je reali-zacija hidroenergetske stepenice kod Siska. Ova stepenica, dakle, osim korištenja hi-droenergetskog potencijala Save i Kupe ima ulogu održavanja vodostaja za potrebe plo-vidbe do i u kanalu Sava-Sava, a tako er i Kupom do Pokupskog.

Novi koncept ispitao je mogu nost realiza-cije RHE Medvednica na podru ju obronaka Medvednice Ova reverzibilna hidroelektrana nije integralni dio sustava i nema utjecaj na koncept korištenja Save i obranu od popla-va. Za svoj rad bi koristila dio volumena ba-zena VHS Pre ko.

Ure enje obale duž bazena malih hidroelektranaRaspodjela protoka pri nailasku velikih voda 1000-godišnjeg povratnog razdoblja

SLIKE

mr. sc. Ivana Ivanković, dipl.

ing. građ.

Leo Penović, dipl. ing. građ.

I 26 I


Za potrebe identi kacije utjecaja višena-mjenskog hidrotehni kog sustava na podze-mne vode i na postoje a vodocrpilišta pro-vedena je kalibracija i veri kacija modela toka podzemne vode za postoje e stanje, te su izra eni prognozni modeli toka za izgra-eno stanje. Na temelju provedenih model-

skih ispitivanja zaklju eno je da zahvati iza-zivaju uravnoteženje vodostaja podzemnih voda u zagreba kom dijelu savskog aluvija, što zna i da se niski vodostaji zna ajno po-visuju, a srednji i visoki umjereno mijenjaju ovisno o blizini pojedinog zahvata. Zahvati-ma se utje e na strujnu sliku, koja se tako-er uravnotežuje, što zna i da su prisutne

manje promjene smjerova strujanja. Što se ti e bilance voda, pove ava se prihranjiva-nje u sušnim razdobljima, a smanjuje se u vlažnim razdobljima.

Zaklju ak

Osnovni zadatak studije izvedivosti za Pro-gram zaštite, ure enja i korištenja rijeke Save od granice s Republikom Slovenijom do Siska, je usporedba gore prikazanih vari-janti, ujedna enih u smislu prostornog obu-hvata i hidrološke osnove. Višekriterijska analiza vrednovat e varijante po najmanje trinaest razli itih kriterija, odnosno ciljeva koje je mogu e ostvariti: osiguranje zaštite od poplava, poboljšanje koli ine i kakvo e vode za vodoopskrbu, zaštita prirode, zašti-ta okoliša u cjelini, korištenje vodnih snaga rijeke Save kao obnovljivog izvora energi-je, plovnost, navodnjavanje i razvoj poljo-privrede, razvoj prometnih sustava, razvoj urbanog planiranja, razvoj športa i rekrea-cije, razvoj turizma, kontrolirana eksploata-cija mineralnih resursa te zaštita i održivo upravljanje šumama. Na osnovi rezultata provedene analize Vije u programa e biti predložena optimalna varijanta programa za ije je usvajanje potreban konsenzus svih lanova Vije a.

Zaključak Vlade Republike Hrvatske

Vlada Republike Hrvatske je 1. kolovoza 2013. godine donijela Zaklju ak kojim utvr uje na in pripreme Pro-grama zaštite, ure enja i korištenja rijeke Save i za-obalja od granice s Republikom Slovenijom do Siska. Zaklju ak Vlade RH je imenovao dionike Programa (ukupno 13), a tvrtku HEP-Razvoj višenamjenskih ne-kretninskih projekata d.o.o. zadužio za njihovu koordi-naciju ,kao i koordinaciju svih aktivnosti.

U skladu sa zaklju kom Vlade RH, formirano je Vije e programa. Za predsjednika Vije a izabran je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak, a za njegove zamjenike

ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina te zamjenica gradona elnika Grada Zagreba dr.sc. Sandra Švaljek.

Vije e je potvrdilo Stru ni savjet Programa, tijela sa-stavljenog od stru njaka razli itih specijalnosti ija je zada a pra enje i usmjeravanje rada projektanata te voditelja Programa, s ciljem znanstvene i stru ne ute-meljenosti projektnih rješenja.

Sporazum svih dionika i voditelja pripreme programa potpisan je tijekom prosinca 2013. te je stupio na sna-gu 30. prosinca 2013. godine.

Foto: Antun Cerove ki

I 27 I


VALORIZACIJA PROMETNIH POTENCIJALA RIJEKE SAVE

Mato Brnardić, mag. ing. traff.

Transport vodom je jedan od energetski naju inkovitijih, a rijeka Sava gotovo se i ne koristi za rije ni promet.

Raspad Jugoslavije i usporavanje gospodarskih aktivnosti na ovim prostorima tijekom 80-ih i 90-ih godina prošlog stolje a uzrokovalo je ve-liko opadanje prijevoza i prometnih potencijala rijekom Savom. Rijeka Sava se, trenutno, goto-vo i ne koristi za rije ni promet. Drugi modalite-ti prometa se postupno oporavljaju, ali prijevoz unutarnjim vodnim putovima je još uvijek na niskoj razini. Prijevoz rijekom Savom (uklju-uju i Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju)

kretao se oko 9,5 milijuna tona 1982. godine, a zatim je 1990. godine opao na 5,7 milijuna tona. Tijekom ratnog razdoblja od 1991-1995. godine uništen je niz gospodarskih aktivnosti, kao i plovni putovi i lu ka infrastruktura. Iz tog je razloga koli ina tereta pretovarena u lukama na dijelu rijeke Save u Srbiji opala na manje od 25 tisu a tona, dok je u lukama u Bosni i Herce-govini i Hrvatskoj opala na manje od 1 milijuna tona.

Uzimaju i u obzir spomenute injenice i vrlo povoljan geopoliti ki i prometni položaj rijeke Save, koja povezuje etiri zemlje jugoisto ne Europe i može služiti kao poveznica izme u Ja-drana i Dunava, zemlje u slivu rijeke Save do-

govorile su se zapo eti sa obnovom i održivim razvojem unutarnje plovidbe na rijeci Savi i nje-nim pritokama. Ovo je jedan od osnovnih ciljeva Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save (Okvir-ni sporazum), koji predstavlja temelj suradnje zemalja a provodi se pod okriljem ISRBC.

Me unardona komisija za sliv rijeke Save (ISRBC) i zemlje u slivu rijeke Save odlu ile su da se obnova i razvoj vodnog puta izvede na klasu Va na sektoru od Beograda do Br kog, a na klasu IV od Br kog do Siska. U tu svrhu ISRBC zajedno sa svojim državama lanicama zapo ela je sa pripremom potrebne dokumen-tacije za izvo enje radova na obnovi i razvoju plovnog puta rijeke Save. Do sada završeni su slijede i osnovni dokumenti: Studija potreba za transportom i institucionalni okvir, Predstudija izvedivosti, Studija izvedivosti i projektna doku-mentacija za obnovu i razvoj prometa i plovidbe na plovnom putu rijeke Save (Studija izvedivo-sti) i Studija utjecaja na okoliš za sektor Br ko-Sisak.

Prema Studiji izvedivosti, o ekivani porast pro-meta je zamjetan i jasan pokazatelj za oprav-

Naftna luka Crnac

I 28 I

HRVATSKE VODE I Valorizacija prometnih potencijala rijeke Save

danost investicija i potrebnih aktivnosti. Pro-gnoza teretnog prometa nakon unapre enja plovnog puta pokazuje jasan rastu i pozitivan trend u pogledu obujma prometa na rijeci Savi u razdoblju do 2027. Tijekom 2027. godine ko-mercijalni teretni promet o ekuje se u okvirima od 3,5 do 9,6 mil.t na gornjoj Savi i 7,8 do 20,8 mil. t na donjoj Savi, ovisno o realizaciji scena-rija niskog ili visokog gospodarskog rasta.

Proširenje plovnosti uzvodno od Siska planira se za kasniju fazu u skladu s razvitkom gospo-darskih aktivnosti i prometa. Izradom stru ne podloge za de niranje plovnog puta od Siska do Bregane inicirana je potreba analiza na pred-metnoj dionici rijeke Save do granice s Republi-kom Slovenijom.

Danas je Sava uzvodno od Siska kategorizirana kao plovni put II klase (do Rugvice, rkm 662), a od Rugvice do granice s Republikom Slovenijom

Prometni potencijali rijeke Save uzvodno od Siska

Geoprometni položaj rijeke Save unutar prometne mreže

razvrstana je kao plovni put I klase (Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju vodnih putova na unutarnjim vodama, NN 77/11), ali je realno mogu nost plovidbe vrlo ograni ena u odnosu na dubine voda kao i na prirodne zapreke te postoje e gra evine u pojasu korita (mostovi) koje nepovoljno utje u na odvijanje plovidbe, a isto tako je brzina te enja jedan od neospor-nih ograni avaju ih initelja. S ekonomskog as-pekta i vremenskog okvira u kojem se planira izgradnja hidroelektrana na ovoj dionici realan je i vrlo stvaran rizik odgode izvedbe projek-ta plovnog puta što može stvoriti kašnjenje u ostvarenju plovnosti uzvodno od Siska. Još jedan bitan ograni avaju i initelj plovidbe na dionici Sisak - Brežice su mostovi kojih ima ukupno 14, a koji svojim gabaritima ne zadovo-ljavaju gabarite slobodnog pro la za plovni put kod viših razina. [4]

„Studija izvedivosti i Projektna dokumentacija za rehabilitaciju i razvoj prometa i plovidbe na vodnom putu rijeke Save“ obuhva a mogu -nost uspostave iste kategorije plovnosti V kao do Siska (IV klasa) na cijeloj dionici do Brežica, varijantu s IV klasom do Rugvice i novom lu-kom Rugvica, varijantu s II klasom do Rugvice (bez nove luke) i I klasom do Brežica (even-tualno II klasom), ali je osnovni zaklju ak stu-dije da je sve te zahvate uglavnom vrlo teško ekonomski opravdati u realnom vremenskom razdoblju. Razvojem nauti kog turizma na rijeci Savi može do i i do ekonomske opravdanosti za ure enjem plovnog puta niže klase za plovila kategorije I i II. [4].

SLIKE

Mato Brnardić, mag. ing. traff.

I 29 I


ENERGIJA GEOTERMALNIH VODA HRVATSKE

dr. sc. Miron Kovačić

Do sad su u Hrvatskoj poznata 32 izvora ija je temperatura tijekom cijele godine ve a od srednje godišnje temperature zraka u podru ju na kojem se izvor nalazi.

Priroda geotermalnih voda i povijest korištenja

Geotermalne vode od ostalih se voda razliku-ju po povišenoj temperaturi odnosno po tome što sadržavaju toplinsku energiju koju dobivaju od topline iz unutrašnjosti Zemlje. Za njih je karakteristi no da im je temperatura viša od srednje godišnje temperature zraka na izvoru. Na podru ju Hrvatske radi se o vodama ija je temperatura u na elu ve a od 12 °C.

Zbog topline koja je im glavna zna ajka ove su vode oduvijek bile zanimljive ljudima pa i životinjama. Najpoznatiji primjer kako se živo-tinje koriste geotermalnom vodom su majmuni koji se u Japanu za vrijeme zime od studeni sklanjaju u jezerca u kojima izvire topla voda. Istraživanjima je utvr eno da su ljudi geoter-malnu vodu koristili u pradavna vremena, a go-tovo sigurno su je koristili i praljudi. Dokazano je da se na hrvatskom ozemlju u podru ju Da-

ruvara ona koristila i u predrimsko doba. U rim-sko doba koristila se na više lokacija pa su uz izvorišta geotermalne vode u Daruvaru, Varaž-dinskim toplicama i Topuskom, prona eni osta-ci rimskih naselja. Od tih vremena termalne se vode kontinuirano koriste na mnogo mjesta u Hrvatskoj. Veliki zna aj pridavao im se krajem 19. i po etkom 20. stolje a, kada su se gotovo sve danas poznate geotermalne vode koristile u terapijske svrhe. Neka od tada korištenih izvo-rišta danas se ne koriste. Najpoznatija od njih su: Sutinske toplice, Šemni ke toplice, Toplice u Zelini, toplice u Svetoj Jani i nekad popularni Šmidhen kraj Samobora. Sedamdesetih godi-na prošlog stolje a, zbog naftne krize i porasta cijena energenata, geotermalne vode u Hrvat-skoj postale su zanimljive kao izvor energije. Od tada su provedena mnoga istraživanja s ci-ljem da se prona u geotermalne vode visoke temperature te da ih se iskoristi za proizvodnju energije.

Toplice Topusko – korištenje geotermalnih voda za rekreaciju, lije enje i zagrijavanje

I 30 I

HRVATSKE VODE I Energija geotermalnih voda Hrvatske

Izvori geotermalne vode u Hrvatskoj

Do sad su u Hrvatskoj poznata 32 izvora ija je temperatura tijekom cijele godine ve a od srednje godišnje temperature zraka u podru ju na kojem se izvor nalazi. Temperature vode na izvorima su razli ite: najniža iznosi 13,4 °C, a najviša 650C. Od spomenuta 32 izvora, 10 je izvora subtermalne vode (13 - 20 °C), 7 hipo-termalne vode (20 - 34 °C), 7 homeotermalne vode (34 - 38 °C), a hipertermalna voda (više od 380C) izvire na 8 lokacija. Osnovni podaci o izvorima geotermalne vode koji su se tijekom 2013. godine organizirano koristili prikazani su u tablici 1. Na svim navedenim lokacijama, osim u Termama Jezer ica, vode se koriste duže od

Lokacija izvoraGeotermalna

klasifi kacija

Temperatura

(°C)Način korištenja

Kapacitet

(MWt)

Korištena

energija

(TJ/god)

Daruvar ∑ Daruvarske toplice hiperterma 47 bazeni za kupanje, balneoterapija 1,5 14,5

Donja Stubica – Terme Jezerčica homeoterma 38 bazeni za kupanje, balneoterapija, sanitarna voda 0,4 11,1

Krapinske toplice ∑ Aquae Vivae hiperterma 40 bazeni za kupanje, balneoterapija, sanitarna voda 4,7 46,2

Lipik hiperterma 58bazeni za kupanje, balneoterapija, sanitarna voda,

mineralna voda1,2 23,1

Stubičke toplice hiperterma 57 ∑ 59bazeni za kupanje, balneoterapija, zagrijavanje vode

i prostorija, sanitarna voda, uzgoj bilja12,4 123,5

Sveti Stjepan ∑ Istarske toplice hipoterma 31,1 bazeni za kupanje, balneoterapija 0,06 1,9

Toplice Lešće hipoterma 33,4 bazeni za kupanje 0,6 8,7

Topusko hiperterma 64 ∑ 65bazeni za kupanje, balneoterapija, zagrijavanje vode

i prostorija16,7 147,7

Tuheljske Toplice ∑ Terme Tuhelj hipoterma 33 bazeni za kupanje 2,5 41,7

Varaždinske toplice hiperterma 58bazeni za kupanje, balneoterapija, zagrijavanje vode


Velika hipoterma 29 bazeni za kupanje 0,7 5,1

Tablica 1: Korištenje geotermalnih voda iz izvora

stotinu godina. Koli ina korištene vode iz go-dine u godinu se pove ava tako da su kapaci-teti izvora s vremenom postajali nedostatni za zadovoljavanje svih potreba. Posljedica stalnog pove anja koli ina korištene vode su sve manji kapaciteti nekih izvora. Primjerice, u Lipiku je nivo geotermalne vode toliko opao da je izvor presušio. Zbog toga se na ve ini navedenih lo-kacija voda više ne koristi iz izvora, ve iz bu-šotina, od kojih su neke dublje od sto metara.

Geotermalne vode prona ene bušenjem

Tijekom više od sto godina istraživanja nafte i plina u prostoru Republike Hrvatske, izbušeno je više od 4.000 dubokih bušotina. U mnogi-ma od njih otkriveni su vodonosnici geotermal-ne vode. Prvo takvo otkri e dogodilo se 1911. godine nedaleko Svetog Martina na Muri, gdje je bušenjem otkrivena geotermalna voda koja se sporadi no koristila za kupanje i kao kon-zumna mineralna voda od 1932. godine. Blizu te bušotine 2003. godine izbušena je nova, iji je kapacitet zna ajno ve i. To je omogu ilo iz-gradnju velikog termalnog sportsko-rekreacij-skog centra – Spa & Sport Resorta Sveti Martin. Istraživa ima nafte i plina geotermalne vode nisu bile zanimljive sve do energetske krize se-damdesetih godina prošlog stolje a. Tada je na podru ju Zagreba testirana bušotina Stupnik-1 u kojoj je još 1964. godine otkriven vodonosnik geotermalne vode. Prilikom testiranja pokazalo se da je kapacitet bušotine samoizljevom 7 l/s, te da voda ima temperaturu 57 °C. Povoljni re-zultati testiranja te bušotine inicirali su opsež-na i kompleksna istraživanja širega zagreba -kog podru ja koja su provo ena osamdesetih godina prošlog stolje a. Istraživanjem je bilo obuhva eno podru je od Svete Nedelje i Pod-suseda na sjeverozapadu do Žitnjaka i Lomnice na jugoistoku. Tijekom istraživanja izbušena je

Iskopine rimskih tremi (1. - 4. stolje e) u Varaždinskim Toplicama

I 31 I


Lokacija izvoraGeotermalna

klasifi kacija

Temperatura

(°C)Način korištenja

Kapacitet

(MWt)

Korištena

energija

(TJ/god)

Bizovac hiperterma 86 ∑ 97bazeni za kupanje, balneoterapija, zagrijavanje vode


Ivanić Grad ∑ Naftalan hiperterma 62 balneoterapija 0,3 4,9

Križevci ∑ Vratno hipoterma 23 voda za piće (vodovod) 0 0

Sveti Martin homeoterma 34 bazeni za kupanje 0,6 17,8

Sveta Nedjelja ∑ Zagreb hiperterma 65 uzgoj bilja 1,0 24,4

Toplice kod Svete Jane hipoterma 25 stolna voda (punjenje boca) 0 0

Zagreb ∑ Lučko hiperterma 55 zagrijavanje vode i prostorija 0,6 3,3

Zagreb ∑ Mladost SC hiperterma 70 ∑ 80 bazeni za kupanje, zagrijavanje vode i prostorija 8,9 56,7

Zagreb ∑ bolnica u izgradnji hiperterma 82 zagrijavanje vode i prostorija 11,9 10,9

Tablica 2: Korištenje geotermalnih voda iz dubokih bušotina

21 bušotina od kojih se neke i danas koriste za proizvodnju geotermalne vode. I u drugim dije-lovima Hrvatske provedena su istraživanja koji-ma su utvr eni zna ajni kapaciteti geotermalne vode. Primjerice, u podru ju Bizovca kraj Osije-ka prona ena je geotermalna vode vrlo visoke temperature (86 – 97 °C) pa je tamo izgra en veliki lje ilišno-rekreacijski centar. U podru ju Velike Ciglene u blizini Bjelovara, podru ju Kut-njak – Lunjkovec nedaleko Ludbrega, u blizini Karlovca (desetak kilometara od grada) te kraj Babine Grede u isto noj Slavoniji, prona ene su geotermalne vode ija je temperatura još viša (140 - 170 °C) pa se mogu koristiti i za proizvodnju elektri ne energije.

U tablici 2 prikazani su podaci o lokacijama na kojima se koriste geotermalne vode otkrivene dubokim bušotinama (400 – 1800 m). Na loka-cijama kao što su Bizovac, Zagreb – Sportski centar Mladost i Zagreb – bolnica u izgradnji, u svrhu korištenja geotermalne vode izra eno je više bušotina, a na ostalim lokacijama po jedna bušotina. Geotermalna voda iz bušotine najdu-že se koristi u Svetom Martinu, još od 1936. godine, a najkra e u Svetoj Nedelji kraj Zagre-ba. Bušotinom u Svetoj Nedelji geotermalna voda je otkrivena 1986., a za zagrijavanje sta-klenika po ela se koristiti tek od 2004. godine.

Korištenje geotermalnih voda u Hrvatskoj

Geotermalne vode iz izvorišta u Hrvatskoj sada se koriste na 11 mjesta, a iz dubokih bušotina na 9 mjesta. Na ini na koji se termalna voda koristi na pojedinim lokacijama vrlo su razli iti, a osim o njenoj temperaturi i potrebama kori-snika, ovise i o tradiciji korištenja na pojedinom lokalitetu (tablice 1 i 2). Geotermalna voda ko-risti se na sljede e na ine: za zagrijavanje vode i prostorija (izmjenjiva i topline), u bazenima za kupanje i u balneoterapiji, u uzgoju bilja, kao sanitarna voda, voda za pi e (vodovod), stolna voda (punjenje boca) i mineralna voda.

Na ve ini lokacija termalna se voda koristi isto-vremeno na više na ina. S obzirom na tempe-raturu i kemijski sastav, geotermalne vode bi se u Hrvatskoj mogle koristiti i na tehnološki zahtjevnije na ine kao što su, primjerice, pro-izvodnja elektri ne energije i neki industrijski procesi.

Toplinska energija geotermalnih voda

U Hrvatskoj se 2013. godine iz geotermalne vode iskoristilo oko 669 TJ toplinske energi-je, od toga 480 TJ na izvorištima, a 189 TJ na bušotinama. S aktualnim na inom korištenja energetski potencijal geotermalne vode koja se koristi iz izvorišta je 44,3 MWt, a iz dubokih

Bušenje na geotermalnu vodu u Lipiku

I 32 I

HRVATSKE VODE I Energija geotermalnih voda Hrvatske

bušotina 29,1 MWt, što ini ukupno 73,4 MWt. Prema sadašnjem režimu korištenja geoter-malnih voda (koli ina, ulazna i izlazna tempe-ratura) iskoristi se oko 45 % njihove toplinske energije. Na mnogim lokacijama ne koristi se sva raspoloživa koli ina vode pa je stvar-ni energetski kapacitet mnogo ve i od onog koji se koristi. Nije poznato koliki je ukupan energetski kapacitet geotermalnih voda u Hr-vatskoj. Može se pretpostaviti da bi on bio pe-desetak puta ve i od sadašnjeg kada bi se ko-ristile sve do sada poznate geotermalne vode. Bilo je planova i pokušaja da se geotermalna energija koristi u ve oj mjeri. U tu svrhu osni-vane su tvrtke koje su neko vrijeme radile, a onda se ugasile. Primjerice, tvrtka Terme Zagreb radila je punih pet godina, no nepo-

Temperatura

(°C)Moguće korištenje Aktualno korištenje

20 ∑ 40 Fizikalna terapija, voda za piće Fizikalna terapija, voda za piće

25 ∑ 40 Bazeni za kupanje Bazeni za kupanje

30 ∑ 90Grijanje tla (uzgoj bilja, mostovi, ceste), staklenika, industrijskih,

poslovnih, javnih i stambenih objekataGrijanje staklenika, industrijskih, poslovnih i javnih objekata

80 ∑ 170 Proizvodnja električne energije Ne koristi se

30 ∑ 170

Industrijski procesi:

fermentacija, odleđivanje, zamrzavanje, sušenje organskih i

građevinskih materijala, destilacija, isparavanje, kristalizacija,

konzerviranje hrane, proizvodnja aluminija Bayerovim procesom,

proizvodnja teške vode procesom vodik-sulfi d, itd.

Ne koristi se

Tablica 3: Moguće i aktualno korištenje geotermalnih voda u Hrvatskoj s obzirom na temperaturu

znato je ime se ona bavila i koji su rezultati njenog rada. Treba napomenuti da je podru -je Zagreba idealno za korištenje geotermalne energije - postoji obilje neiskorištene geoter-malne vode, temperatura dozvoljava višena-mjensko korištenje, a k tomu je i tržište za sport i rekreaciju idealno. Za vjerovati je da e u dogledno vrijeme investitori prepoznati

ovako dobru priliku. Sli no je sa mogu noš u proizvodnje elektri ne energije i zagrijavanja objekata pomo u geotermalnih voda na po-dru jima Bjelovara, Ludbrega, Karlovca, Babi-ne Grede i još u nekim podru jima Hrvatske. U budu nosti se, s obzirom na veliki energet-ski potencijal hrvatskih geotermalnih voda, može o ekivati zna ajno pove anje korištenja te vrste energije u Hrvatskoj.

Zatvoreni bazen i hotel Šmidhen, snimljeno 2007. godine, danas srušeno

SLIKE

dr. sc. Miron Kovačić

Foto: Ratko Mavar

I 33 I


ZBRINJAVANJE OTPADNOG MULJA S UREĐAJA OTPADNIH VODA

Dario Markanović, dipl. ing. građ.

Primjena dosadašnje prakse odlaganja otpadnog mulja u Hrvatskoj ne e biti mogu a nakon 2016. godine.

O mulju

Osnovni cilj iš enja otpadnih voda je ukloniti nepoželjne sastojke iz otpadnih voda prije nji-hovog krajnjeg ispuštanja u okoliš. U postup-cima pro iš avanja otpadnih voda na javnim sustavima odvodnje otpadnih voda stvaraju se nusproizvodi, kao što su razli ite vrste kru-tina koje se izdvajaju u prethodnom iš enju, organska i mineralna ulja i masti u mastolo-vima i mulj, kojeg tako er treba obraditi prije kontroliranog odlaganja u okoliš.

Muljevi sadrže veliki udio vode, patogene mikroorganizme, te suhe tvari sastavljene uglavnom od organske tvari, hranjivih tvari, te eventualnih teških metala i organskih za-ga enja koji dolaze iz industrijskih otpadnih voda koje se ulijevaju u javne sustave od-vodnje.

Ovisno o vrsti otpadne vode i vrsti pro i-š avanja, ure aj za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV) sa prethodnim taloženjem ge-nerira sirovi ili primarni mulj, oni sa biloškim stupnjem pro iš avanja generiraju biološke muljeve, a oni s digestijom generiraju mulj

nakon digestije, potom imamo miješani mulj i mulj po odvodnjavanju, odnosno ocije eni mulj.

Proizvodnja mulja u Hrvatskoj

Izvješ e o stanju pro iš avanja otpadnih voda u RH (Hrvatske vode, rujan 2013.) evidentira ukupno 140 UPOV-a u Hrvatskoj potkraj 2012. godine, od kojih je njih 117 u radu, te ukupni postoje i kapacitet UPOV-a u Hrvatskoj 4.176.240 ekvivalenata stanovnika (ES), od ega najve em UPOV-u u Hrvatskoj CUPOV Zagreb pripada 1.200.000 ES. Nada-lje, na preliminarno i primarno pro iš avanje odnosi se 44% ukupnog kapaciteta pro iš a-vanja, a 56% na biološko pro iš avanje.

Procjenjuje se da postoje i UPOV-i generira-ju približno 35.000 - 40.000 tona suhe tvari mulja, od ega se približno 50% mulja ge-nerira na CUPOV Zagreb. Iz postoje ih po-dataka Hrvatskih voda i operatera UPOV-a o registraciji mulja, slijedi da se registracija i vo enje evidencije o mulju ne primjenjuje sustavno.

I 34 I

HRVATSKE VODE I Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda

U nedavno izra enoj tehni ko-ekonomskoj studiji “Obrada i zbrinjavanje otpada i mu-lja generiranog pro iš avanjem otpadnih voda na javnim sustavima odvodnje otpad-nih voda gradova i op ina u hrvatskim župa-nijama’’ su nanciranom od strane Svjetske Banke i izra ene od strane me unarodnog tima stru njaka na elu sa konzultantsko-in-ženjerskom grupacijom WYG iz Ujedinjenog Kraljevstva, procjene za budu e nastajanje mulja temelje se na procjenama za 2024. godinu, pod pretpostavkom da je Hrvatska u mogu nosti pridržavati se dogovorenih rokova za provedbu zahtjeva iz Direktive o pro iš avanju komunalnih otpadnih voda (91/271/EEZ), što zna i da e u svim aglo-meracijama > 2000 ES ure aji za pro iš a-vanje otpadnih voda biti u funkciji. Naknadna izgradnja manjih UPOV-a ne e imati zna ajan utjecaj na ukupne koli ine mulja. Na temelju modela nastajanja mulja izra enog od stra-ne navedenih stru njaka, razvoj nastajanja mulja procijenjen je za razdoblje od 2013. do 2051. Model uklju uje predvi anja kretanja broja stanovnika, turizma i industrije na razi-ni Hrvatske, županija i aglomeracija. Ukupna proizvodnja mulja u Hrvatskoj u 2024. godini procijenjena je na 107.000 tona suhe tvari / godini. Blagi rast na 125.000 tona / godišnje procjenjuje se prema projekcijama za 2051, me utim smatra se nevažnim zbog mogu ih rubnih grešaka u procjenama.

Naravno, u turisti kim podru jima Hrvatske sezonska oscilacija nastajanja mulja je ve-liki problem, iz razloga što se više od 70% turisti kih no enja ostvaruje u razdoblju od dva do tri mjeseca. Sezonske varijacije su najve e u obalnim podru jima. Najve e su u Istarskoj županiji sa zimskom koli inom od 73% prosje ne godišnje koli ine i ljet-nom koli inom od 178% prosje ne godišnje koli ine nastajanja. U Splitsko-dalmatinskoj županiji varijacije su manje zbog ve eg bro-ja stalno naseljenog stanovništva u samom gradu Splitu.

ES Preliminarno Primarno Biološko II Biološko III Ukupno

< 2.000 4,100 500 20,240 2,800 27,640

2.000 ∑ 10.000 81,600 26,500 123,100 25,490 256,690

10.000 ∑ 50.000 320,210 305,000 123,000 15,000 763,210

> 50.000 939,900 169,300 1,821,000 198,500 3,128,700

Total 1,345,810 501,300 2,087,340 241,790 4,176,240

Podjela 32 % 12 % 50 % 6 %

Tablica: Postojeći kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda. Izvor: Hrvatske vode, rujan 2013.

Proizvodnja mulja u RH (u tisu ama tona suhe tvari)

Vezano uz geografski raspored nastajanja predvi enih koli ina mulja, geografska te-žišta koli ina mulja de nirana su Centrima nastajanja mulja, a to su Sjeverozapadna Hrvatska sa Zagrebom kao glavnim centrom nastajanja, Isto na Slavonija, Istra-Kvarner i Splitsko-dalmatinska županija.

Centri nastajanja mulja u RH (u tisu ama tona suhe tvari)

Razlike u nastajanju (proizvodnji) mulja u turisti kim podru jima

Zbrinjavanje mulja danas

Danas u Hrvatskoj oko 50% mulja nastaje na UPOV-u Zagreb i njegovo pitanje se samo dijelom rješava na na in da se privremeno odlaže na privremeno odlagalište u komplek-su UPOV-a i eka budu e rješenje obrade i kona nog odlaganja. Približno 2.000 tona go-dišnje ponovno se koristi u poljoprivredi, a 1.000 tona godišnje se kompostira. Preostali mulj uglavnom se odlaže na odlagališta, ili se kao u primjeru mulja s Koprivni kog UPOV-a po postupku solidi kacije može koristi kao gra evinski materijal.

I 35 I


Daljnja primjena dosadašnje prakse odlaga-nja otpadnog mulja u Hrvatskoj ne e biti mo-gu a nakon 2016. godine. Naime, slijedom Pravilnika o na inu, uvjetima odlaganja otpa-da, kategorijama i uvjetima rada odlagališta (NN 117/07, 111/11) od 31. prosinca 2016. bit e zabranjeno odlaganje komunalnog ot-pada ukoliko biorazgradiva komponenta pre-mašuje 35% ukupne mase kakav je otpadni mulj s UPOV-a. Iznimno je dozvoljeno odla-ganje komunalnog otpada s visokim sadrža-jem biorazgradive komponente u specijalne odjeljke na odlagalištu koji se koristi za proi-zvodnju energije (proizvodnja plina).

Slijedom toga, preostaju sljede e opcije zbri-njavanja mulja, koje su ujedno i uobi ajena praksa u Europi: ponovna uporaba mulja u poljoprivredi, ponovna uporaba mulja u ne-poljoprivredne svrhe i spaljivanje mulja – su-spaljivanje i mono-spaljivanje.

Ponovna uporaba mulja u poljoprivredi

Prema analizi dostupnog zemljišta u Hrvat-skoj za odlaganje mulja, a uzimaju i u obzir Pravilnik o gospodarenju muljem iz ure aja za pro iš avanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08) kojim se zabranjuje korištenje mulja u krškim podru -jima, sve zemljišne površine zapadno i južno od Karlovca, osim nekoliko limitiranih išnih tala, nisu raspoložive za uporabu mulja u po-ljoprivredi (cijelo krško podru je). Slijedom toga, podru ja raspoloživa za ponovnu upo-rabu mulja u poljoprivredi smještena su u sjevernoj i isto noj Hrvatskoj. Tako er, teme-ljem dodatnih propisa, i na podru ju sjeverne i isto ne Hrvatske odlaganje mulja zabranje-no je i u zonama sanitarne zaštite vodocr-pilišta, u podru jima o uvanja zna ajnih za vrste i stanišne tipove i druga zašti ena po-dru ja te šumskim podru jima. Navedeno u kona nici ograni ava zemljišta pogodna za uporabu mulja u poljoprivredi samo na po-jedine zone u isto noj Slavoniji, Sisa ko-mo-slova koj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.

Uporaba mulja u poljoprivredi ima za cilj ponovnu uporabu hranjivih tvari sadrža-nih u mulju i dodavanju organskih tvari tlu. Istraživanja pokazuju da upotreba gnojiva u Hrvatskoj op enito govore i nije u skladu s potrebama usjeva za hranjivim tvarima. Pre-velika je upotreba nitrata i neuravnotežena je opskrba fosfatima. Na ela dobre poljopri-vredne prakse i provedba planova gnojidbe na razini pojedinih poljoprivrednih gospodar-stava tek su u fazi nastajanja te bi uklju i-vanje mulja u plan gnojidbe moglo stvoriti dodatne komplikacije. Treba imati na umu da današnja struktura poljoprivrednih gospo-darstava u Hrvatskoj, s velikim brojem ma-lih gospodarstava (posjeda), niskom razinom izobrazbe poljoprivrednika, rezultira ve inom

konzervativnim pristupom u prilagodbi do-bre poljoprivredne prakse, što stvara dodat-ni otežavaju i imbenik pri uvo enju mulja u plan gnojidbe. Karte osjetljivosti tla koje su važan element u takvom razvoju još nisu napravljene. Uvo enje ponovne upotrebe mulja u poljoprivredi zahtjeva organizirani i sustavan pristup u smislu potpore, edukaci-je i intenzivnog informiranja, samostalno ili integriranog u druge programe namijenjene poljoprivredi kroz duže vremensko razdoblje. Spomenute aktivnosti stavljene u kontekst sve ve e negativne precepcije javnosti o upotrebi mulja na poljoprivrednim površina-ma i rasta troškova navedenu opciju ine vrlo rizi nom.

Ponovna uporaba mulja u ne-poljoprivrednim opcijama

Opcije ponovne uporabe mulja koje se ne od-nose na poljoprivredu uklju uju uporabu mu-lja u šumarstvu, parkovima, obnovi tla i ra-zvoju proizvodnje energetskih usjeva. Mulj je korisno sredstvo za revitalizaciju gornjeg slo-ja na odlagalištima otpada, te zemljišta koje preostaje nakon ve e izgradnje za sanaciju tala korištenih za rudarstvo ili tla loše kvali-tete. Uporaba mulja za obnovu tla ili razvoja nekretnina i infrastrukture je pozitivna i esto korištena opcija u Europi, no nikad se ne može smatrati dugoro nom strateškom opcijom zbrinjavanja s obzirom da su takva podru ja ograni ena i esto nastaju sporadi no. Poten-cijal ponovnog korištenja mulja u proizvodnji biogoriva i usjeva kratke rotacije tehni ki je velik, me utim tržište za bio-usjeve još uvijek nije razvijeno. Stoga, dok je potražnja mala, razvoj usjeva kratke rotacije u slijede ih ne-koliko godina nije realan. Potencijal za ponov-nu uporabu mulja u šumama u Hrvatskoj je velik. Uporaba mulja na ne-poljoprivrednim površinama nije posebno obra ena u sklopu hrvatske zakonske regulative. No, ukoliko bi se i na ne-poljoprivredne površine primijeni-la ograni enja vezana za prihvatljive koli ine teških metala koja postoje za poljoprivredne površine, zna ajno bi se ograni ila mogu nost korištenja mulja. O ekivana stroža kontrola na metale i nova kontrola za organske spoje-ve i patogene te uvo enje novih kontrola za organske mikro-zaga iva e dodatno e oteža-ti uporabu mulja u poljoprivredi i u ne-poljo-privrednim opcijama.

Suspaljivanje u postoje im postrojenjima i monospaljivanje

Suspaljivanje je mogu e u spalionicama komunalnog otpada, termoelektranama na ugljen i lignit te u proizvodnji cementa. Sus-paljivanje mulja s komunalnim otpadom je u estala praksa u brojnim europskim zemlja-ma (npr. Nizozemska, Njema ka i Austrija). Ocje eni mulj (muljni kola ) ili osušeni mulj,

I 36 I

HRVATSKE VODE I Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda

spaljuje se zajedno s gorivom dobivenim iz otpada. Spaljivanje komunalnog otpada u Hrvatskoj se prema sadašnjem Planu o gos-podarenju otpadom spominje samo u kont-kestu grada Zagreba.

Suspaljivanje mulja u Hrvatskoj u cemen-tnoj industriji mogu e je u cementarama u Istri (Holcim u Koroma nom), Splitu (Ce-mex u Kaštelima/Solinu) i isto noj Slavoni-ji (Nexe u Našicama), te u jedinoj elektrani na ugljen u pogonu smještenom na podru ju Istre (Plomin). Kapacitet za suspaljivanje mu-lja u cementnim pe ima je cikli ki, tj. ovisi o ekonomskoj situaciji i gra evinskom tržištu. Dakle, ovisnost o cementnim pe ima bez re-alne alternative predstavlja veliki rizik. Nasu-prot tomu, u energetici postoji visoka stopa kontinuiteta. Provedba suspaljivanja dakako ovisi o suglasnosti operatera postrojenja koji je spreman za razvoj pilot projekta i ulaganje.

Mono-spaljivanje mulja je dobro razra e-na tehnologija. Mono-spalionice mulja razvi-le su se u male energetske centre (150.000 ES) koji se mogu smjestiti uz UPOV-e te se u njima kalori na vrijednost mulja iskorištava za proizvodnju elektri ne i toplinske energije. Elektri na energija može se koristiti na samoj lokaciji ili prodavati. Toplinska energija može se koristiti za sušenje mulja, "muljnog kola a", koji je osnova za proizvodnju goriva sa samo-održivim obilježjima. Razvoj mono-spaljiva-nja dodatno omogu ava i izdvajanje fosfata iz nastalog pepela koje postaje sve zanimljivije zbog globalnog smanjenja zaliha fosfata.

Zakonodavni okvir zbrinjavanja muljaZakonodavni okvir koji se odnosi na obradu i

odlaganje mulja iz otpadnih voda u Hrvatskoj zna ajno se promijenio donošenjem Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) iz nadležnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode u srpnju 2013. Prema Zakonu, do srpnja 2014. godine, pravilnikom se trebaju urediti odredbe o administriranju proizvodnje mulja, kriterijima kvalitete i grani ne vrijed-nosti, uzorkovanje mulja i analize na mjestu nastajanja te kriteriji prema kojima mulj pre-staje biti otpad. Sadržaj navednog pravilni-ka uvjetovat e izmjene Pravilnika o gospo-darenju muljem iz ure aja za pro iš avanje otpadnih voda kada se mulj koristi u poljo-privredi (NN 38/08) koji e trebati de nirati korištenje mulja (kada prestane biti otpad) za rasprostiranje na tlu unutar šireg okvira dobre poljoprivredne prakse, osjetljivosti tla i ravnoteže hranjivih tvari.

Tako er, Hrvatska nema de nirani pravni okvir za tlo te stoga nema propisanih pravila za korištenje mulja u ne-poljoprivrednim op-cijama što automatski ini navedenu opciju teško primjenjivom u zbrinjavanju mulja.

Spaljivanje mulja, bilo kao ocje enog mulja ("muljnog kola a") ili sušenog mulja je izvan dosega pravilnika o gopodarenju muljem te je sukladno novom Zakonu regulirano drugim spe-ci nim aktima koji se odnose na spaljivanje.

Za uspostavu cjelovitog i e kasnog sustava gospodarenja muljem, uz de niranje zakono-davnog okvira, potrebno je osigurati konti-nuiranu horizontalnu koordinaciju i suradnju tijela nadležnih za gopodarenje otpadom, vodno gopodarstvo i poljoprivrede.

SLIKE

Arhiva Hrvatske vode

I 37 I


ENERGIJA IZ OTPADNOG MULJA

DOBRA PRAKSA ZBRINJAVANJA MULJA U EU

Dario Markanović, dipl. ing. građ.

U EU se posebno razvio koncept „otpad u energiju“ i u tom slu aju mulj se smatra obnovljivim izvorom energije.

Obrada i zbrinjavanje mulja u EuropiPraksa ponovne uporabe i zbrinjavanja mulja iz otpadnih voda jako varira izme u pojedinih eu-ropskih država pa ak i unutar pojedine države.

Odlaganje mulja na odlagališta jedva da se prakticira u zapadnoj Europi, a i tamo gdje se još uvijek prakticira bit e zabranjeno u sljede-ih nekoliko godina. Ponovno korištenje mulja

na poljoprivrednom zemljištu sve je više pod pritiskom negativnog mišljenja javnosti te pri-tiskom od strane udruga potroša a zbog mo-gu ih problema vezanih uz sigurnost hrane. Op enito, u Europi korištenje mulja na poljopri-vrednim površinama je u opadanju.

U nekim zemljama razvijeno je korištenje mu-lja u nepoljoprivrednim podru jima, posebno za rekultivaciju i proizvodnju uglavnom proizvoda od mulja na bazi komposta. Praksa i povezani zakonski propisi su vrlo speci ni, ovisno od ze-mlje do zemlje.

Termi ka obrada je u porastu kao mono-spalji-vanje ili su-spaljivanje u cementnoj industriji, u proizvodnji energije i u spalionicama komunal-nog otpada. Posebno se je razvio koncept „ot-pad u energiju“, a u tom slu aju mulj se smatra obnovljivim izvorom energije.

Primjer dobre prakse u NizozemskojU nastavku navodimo primjer dobre prakse zbrinjvanja mulja s naglaskom na proizvod-nju elektri ne energije u Nizozemskoj u kojoj se otpadna voda pro iš ava u 350 ure aja za pro iš avanje otpadnih voda (UPOV), a kojima upravljaju upravljaju Odbori za vode. U Nizo-zemskoj je korištenje otpadnog mulja s UPOV-

a u poljoprivredne svrhe zabranjeno od 1996., kao rezultat sve strožih standarda za primjenu mulja na tlu. Analiza toka otpadnih voda (od ku anstva do mjesta obrade, uklju uju i obra-du mulja) pokazuje da je 18% od ukupnih troš-kova vezano za transport otpadne vode, 56% za pro iš avanje i 26% za dehidraciju, obradu i odlaganje mulja. (Gerritsen & Sterks, 2004.)

Zemlja Spaljivanje Poljoprivreda Odlagališta Ostalo Kompostiranje Opaska

Belgija

Valonija 63 32 5

Brisel 100* * Termalna hidroliza

Flandrija 90 10* * Pokrovni sloj na odlagalištu

Francuska 18 73 9

Njemačka 55 29 3 13

Nizozemska 100

Norveška 65 3 32** Zelene površine, proizvodi za zemljišta, pokrovni

sloj na odlagalištu

Slovenija 100* * U planu

Velika Britanija 18 81 1

Švicarska 100

Austrija 40 16 44

Tablica: Oporaba mulja i zbrinjavanje za devet europskih zemalja (prikazano u % udjelima po opcijama obrade i zbrinjvanja)

Razvoj na ina odlaganja mulja u Nizozemskoj od 1981. – 2011. Izvor: Dutch Bureau for Statistics, CBS 2013.

Mono-spaljivanjeOko 50% mulja spaljuje se u dva postroje-nja za mono spaljivanje: “Slibverwerking Noord-Brabant” (SNB) u Moerdijk industrij-skom kompleksu i DRSH u Dordrechtu. Jedna etvrtina odlazi proizvo a ima komposta, a

preostala etvrtina se spaljuje u cementnim pe ima.

U SNB-u je u 2008. godini mono-spaljivanjem spaljeno 430.000 (mokrih) tona mulja s pro-sje nim sadržajem suhe tvari (ST) od 23%. Fosfati u mulju koncentrirani su spaljivanjem

I 38 I

HRVATSKE VODE I Dobra praksa zbrinjavanja mulja u EU

i apsorbirani pepelom, u koncentraciji od 80 grama fosfata po kg pepela. 2008., SNB je pro-izveo 38.500 tona pepela na godinu koji sadrži 3.100 tona fosfata. Prednost obnove fosfata u spalionicama je da se polovica svih fosfata od obrade otpadnih voda u Nizozemskoj, trenutno prikuplja na dva mjesta i ima ih u dovoljnom omjeru za obnavljanje. K tome ista tvrtka SNB gradi i tvornicu za obnovu fosfata. Zbog sma-njenja koli ine pepela nakon obnove fosfata, o ekuje se da e se cijena spaljivanje mulja smanjiti za 5 € po toni ST.

Kompostiranje i spaljivanjePribližno 25% mulja kompostira se s ostalim otpadnim materijalima od strane jedne tvrtke (GMB) u dva postrojenja. Zbog porasta tempe-rature u procesu kompostiranja, sadržaj vode u mulju se smanjuje s oko 75% na oko 30%. Ma-terijal se granulira. U 2009. proizvedeno je oko 71.000 tona bio-granulata od kojih je 95,4% spaljivano u elektranama u Nizozemskoj i Nje-ma koj (ugljen i sme i ugljen) i 4,6% je spalje-no u cementnim pe ima.

Kona na upotreba bio-granulata podliježe pra-vilima slobodnih tržišnih uvjeta i prati tržišna kretanja kao što je prikazano u nastavku.

Finalna uporaba GMB bio-granulata. Izvor: GMB Annual report 2009.

u najve oj mjeri za ponovnu uporabu za:

Proizvodnju elektri ne energije, gdje elek-tri na energija može ponovo pokretati UPOV i / ili se pušta na elektri nu mrežu;

Toplinu koja se može koristiti za sušenje mu-lja.

Su-spaljivanjeJedan dio mulja u Nizozemskoj su-spaljuje se u spalionici otpada u Amsterdamu. Planira se i poseban pogon za spaljivanja mulja s perspek-tivom uklanjanja fosfata.

Cementna industrijaJedan dio mulja suši se u plinskim ”sušarama” do ST sadržaja 90-95% te se spaljuje u cemen-tnim pe ima. Sušenja mulja e se obustaviti prije 2015. zbog visokih energetskih troškova.

Koncept mulja u energijuMono-spaljivanje se op enito smatra ekono-mi nim jedino za generirane koli ine mulja od 1.000.000 PE i mnogo više. Me utim 2012. go-dine, mono-spalionica manjih dimenzija (ekvi-valenta mulja) 150.000 ES je izgra ena na UPOV-u Straubing u Njema koj. Projekt je pro-veden uz potporu EU LIFE Environment (Slud-ge2energy).

Koncept projekta je iskoristiti energiju u mulju Schema procesa Mulj u Energiju na Pilot postrojenju u Straubing, Njema ka

Koncept Mulj u Energiju

Mono postrojenje za spaljivanje nalazi se na mjestu UPOV-a Straubing (150.000 ES, s ana-erobnom obradom mulja) i projektiran je za oko 3.000 tona ST / dan. Središte postrojenja je spalionica mulja. Mulj se osuši s otpadnom toplinom spalionice prije punjenja u spalionici. Preostala toplina se dovodi na vru i zrak turbine za proizvodnju elektri ne energije. U završnom izvješ u projekta je zaklju eno da: “Na temelju iskustava ste enih tijekom provedbe projekta, može se zaklju iti da je koncept sludge2energy pokazao da može pružiti izvedivo rješenje za muljeve s UPOV-a veli ine> 150.000 ES.”

Kada bi isto primjenili na Hrvatsku, 5 postro-jenja bi ispunjavalo ove uvjete, odnosno Za-greb, Rijeka, Split, Osijek, Varaždin, no moglo bi se kvali cirati i više postrojenja ako se mulj iz drugih mjesta (UPOV-a ili postaja za sušenje i skladištenje mulja) prevozi na zbrinjavanje u sludge2energy spalionice.

SLIKE

Dario Markanović, dipl. ing.

građ.

I 39 I


USPOSTAVA USLUŽNIH PODRUČJAKarmen Cerar, dipl. ing. građ.,

Ministarstvo poljoprivrede

Veliki investicijski ciklus ne e biti mogu e provesti bez okrupnjavanja komunalnih tvrtki, što predstavlja osnovni razlog reforme vodnokomunalnog sektora.

Pravni okvir kojim su ure ene djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje, te kori-štenje i zaštita voda uglavnom je uskla en s pravnom ste evinom Europske unije. Me u-tim, institucionalni okvir u djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje još uvijek nije u potpunosti prilago en potrebama provedbe obveza koje proizlaze iz vodnog zakonodav-stva Europske unije. Obveza okrupnjavanja vodnokomunalnog sektora proizlazi iz Strate-gije upravljanja vodama i l. 199. Zakona o vodama, a uvjetovana je sadašnjim stanjem u fragmentiranom vodnokomunalnom sekto-ru koji ne omogu ava potpunu primjenu re-gulative i direktiva EU kao i potreba investi-cijskog ciklusa koji nam predstoji.

U Republici Hrvatskoj posluje oko 160 komu-nalnih tvrtki koje se bave javnom vodoopskr-bom i javnom odvodnjom. Vodnokomunalni sektor može se okarakterizirati kao izrazito fragmentiran, razli itih oblika organizacije i vlasni kih odnosa kako osniva kih tako i vla-sništva nad infrastrukturom, te poslovanja na granici rentabilnosti uglavnom ne uvaža-vaju i princip punog povrata troškova. S ob-zirom na isporu ene koli ine vode situacija je

slijede a: 70% operatera distribuira manje od 1 mi-lion m3 / god

20% operatera distribuira 1-5 miliona m3 / god

8% operatera distribuira 5-10 miliona m3 / god

2% operatera distribuira više od 10 miliona m3 / god

Fragmentiranost vodnokomunalnog sektora posljedica je administrativnog ustroja Repu-blike Hrvatske (556 jedinica lokalne samou-prave – 128 gradova i 428 op ina). Vodoopskrba je relativno razvijena: 74 % stanovništva priklju eno je na vodoopskrbni sustav, a 80% ima mogu nost priklju enja. Postoje nejednakosti u priklju enosti u ve-likim gradovima i ruralnom podru ju. Vodo-opskrbu karakteriziraju veliki gubici u mreži koji u prosjeku iznose 44 %, te znatan broj lokalnih vodovoda (443) koji funkcioniraju mimo potrebnih dozvola i bez organiziranog sustava monitoringa. 14 % stanovništva op-skrbljuje se vodom iz vlastitih zdenaca.

I 40 I

HRVATSKE VODE I Uspostava uslužnih područja

Stanje sa odvodnjom otpadnih voda i njiho-vim pro iš avanjem znatno je gore. Eviden-tirano je 245 sustava javne odvodnje s vo-dopravnom dozvolom za ispuštanje otpadnih voda. Na njih je priklju eno 1,959 milijuna stanovnika (44% ukupnog stanovništva). Pro iš avanjem otpadnih voda obuhva e-no je oko 1,421 milijuna stanovnika (28% ukupnog stanovništva), priklju enih na 103 komunalna ure aja za pro iš avanje otpad-nih voda razli itoga stupnja pro iš avanja. Najve im dijelom radi se o II. stupnju pro i-š avanja na vodnom podru ju rijeke Dunav, odnosno samo o prethodnom stupnju pro i-š avanja i podmorskom ispustu na jadran-skom vodnom podru ju. Bez sustava javne odvodnje je skoro 2,5 milijuna stanovnika od ega oko 1.755.500 stanovnika na vodnom

podru ju rijeke Dunav i 722.800 stanovnika na Jadranskom vodnom podru ju.

S obzirom na postoje e stanje i s obzirom na preuzete obveze iz Ugovora o pristupa-nju Republike Hrvatske Europskoj uniji, pr-venstveno obveze o provedbi Direktive o vodi za pi e, te Direktivi o komunalnim otpadnim vodama nužna je reforma vodnokomunalnog sektora.

Zahtjevi Direktive 91/271/EEZ u pogledu sustava javne odvodnje i pro iš avanja ot-padnih voda primjenjuju se u Hrvatskoj od 1. sije nja 2024., uz poštivanje ciljnih me-urokova (31. prosinca 2018. i 31. prosinca

2020.) za aglomeracije ve e od 2000 ES.

Zahtjevi Direktive Vije a 98/83/EZ od 3. stu-denoga 1998. o kakvo i vode namijenjene za ljudsku potrošnju u pogledu mikrobioloških parametara primjenjuju se na odre ene vo-doopskrbne zone u Republici Hrvatskoj od 1. sije nja 2019.

Procijenjena sredstva za provedbu ove dvije nancijski najzahtjevnije direktive iznose 4,5 milijarde eura. Pri tome se o ekuju zna aj-na sredstva iz EU fondova. Vodnom sektoru je na raspolaganju iz programskog razdoblja 2007-2013 199 miliona eura, te se iz pro-gramskog razdoblja 2014-2020 o ekuje 1, 2 milijarde eura.

Veliki investicijski ciklus koji nas o ekuje ne e biti mogu e provesti bez okrupnjavanja komunalnih tvrtki, te se slobodno može re i da je on osnovni razlog reforme vodnokomu-nalnog sektora.

Reforma vodnokomunalnog sektora zacrta-na je Strategijom upravljanja vodama, te se operativno po ela provoditi uspostavom za-konskog okvira kroz Zakon o vodama i Zakon o nanciranju vodnog gospodarstva.

Jedan od po etnih koraka u reformi vodnoko-munalnog sektora je izdvajanje vodnokomu-nalnih djelatnosti iz ostalih komunalnih dje-latnosti. Krajnji rok bio je kraj 2013. godine.

lankom 199. Zakona o vodama de nirano je donošenje Uredbe o uslužnim podru jima kojom e se odrediti granice uslužnih pod-ru ja.

Kao analiti ka podloga za izradu Uredbe od-nosno reformu vodnokomunalnog sektora korištena je Studija institucionalnog ustroja vodnokomunalnog sektora izra ena u prosin-cu 2012. od strane Witeeven Bos i Dvokut Ekro u sklopu projekta Unutarnje vode u su-radnji sa Ministarstvom poljoprivrede i Hrvat-skim vodama.

Studijom je na bazi upitnika popunjenih od strane komunalnih tvrtki, te na bazi stru ne dokumentacije kojom raspolažu Ministarstvo poljoprivrede, Hrvatske vode i Vije e za vod-ne usluge razmatrano slijede e:

analiza postizanja ekonomije razmjera upravljanje potrebnim budu im investici-jama

priuštivost budu ih investicija razvoj institucionalnih modela analiza pravnih aspekata / komunalne re-gulative

na ini provedbeUz navedeno razvijen je i GIS alat koji se koristi za odre ivanje granica te za osnovne izra une o u incima na razinu investicija i -nancijske koristi.

Cijena vodnih usluga i povrat troškovaCijena vodnih usluga mora biti odre ena pre-ma na elu „punog povrata troškova” pruža-nja vodnih usluga, te se mora uzeti u obzir na elo „korisnik pla a” i „one iš iva pla a”. Pri punom povratu troškova vodnokomunal-nih usluga podrazumijeva se pokrivanje ope-

I 41 I


rativnih troškova i troškova održavanja, od-nosno troškova energije, rashoda poslovanja, troškova radne snage, amortizacije dugotraj-ne imovine i ulaganja u dogradnju sustava. Osim navedenih principa treba poštovati i princip priuštivosti cijene vode koja sukladno Vodi u za pripremu analize troškova i kori-sti vodnokomunalnih projekata u Republici Hrvatskoj iznosi 2,5-3% prosje nog prihoda ku anstva. U Republici Hrvatskoj cijena vod-nokomunalnih usluga esto nije pratila nave-dene principe ve je tretirana kao socijalna kategorija, te je donesena politi kom odlu-kom. Uvo enjem regulatora, Vije a za vodne usluge situacija se bitno promijenila.

Projekcije troškova razvoja vodnokomunalne infrastrukture i standardi propisani direkti-vama EU rezultirat e pove anjem ekonom-ske cijene vode. Temeljem analize iz Studije institucionalnog ustroja vodnokomunalnog sektora te studijama pripreme pojedina nih projekata utvr eno je da e do 2023. godi-ne cijena vodnih usluga narasti iznad razine priuštivosti ako se vodnokomunalni sektor ne reformira, pogotovo u slu aju malih komu-nalnih društava. Tamo gdje e institucionalni razvoj i okrupnjavanje komunalnih društava rezultirati boljom sposobnoš u privla enja fondova EU, bit e mogu e zadržati cijene vode unutar granica priuštivosti.

Za razvoj vodnokomunalne infrastrukture mogu e je koristiti EU fondove ako se uz za-dovoljenje navedenih principa dokaže i slije-de e:

da je projekt poželjan s ekonomskog gle-dišta i da pridonosi tematskim ciljevima politike EU.

da je potreban doprinos iz EU fondova kako bi projekt bio nancijski održiv.

Na temelju toga treba odrediti odgovaraju u razinu pomo i sukladno Analizi troškova i ko-risti odnosno formuli za izra un nancijskog manjka.

Osim navedenog potrebno je dokazati da je projekt održiv s obzirom na sposobnost budu eg operatera ne samo u nancijskom nego i u tehni kom i kadrovskom smislu.

Za izradu Uredbe o uslužnim podru jima osnovano je Povjerenstvo u koje su uz pred-stavnike Ministarstva poljoprivrede i Hrvat-skih voda imenovani i predstavnici Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacije, predstav-nik Udruge gradova, predstavnik Udruge op ina i predstavnik Udruge županija. Su-kladno zaklju ku povjerenstva imenovana je i Radna skupina od predstavnika Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda sa zadatkom pripreme nacrta Uredbe o uslužnim podru ji-ma, te provo enja savjetovanja sa isporu i-teljima vodnih usluga i jedinicama lokalne sa-mouprave. Predmetno savjetovanje održano

je u razdoblju od 17.12.2013.-23.12.2013. Glavne primjedbe nakon provedenog savje-tovanja grupirane su u slijede e 3 skupine: primjedbe na postupak savjetovanja u smi-slu vremena i lokacije održavanja, prijedlozi uslužnih podru ja koja ine tehni ke cjeline – daljnje usitnjavanje sektora i pitanja o pro-cesu okrupnjavanja: vlasni ki udjeli, na in odlu ivanja, zaposlenici i sl.Nakon provedenog savjetovanja Povjeren-stvo i Radna skupina nastavili su s radom, te je na 3. sjednici Povjerenstva održanoj 13.02.2014. prihva en nacrt Uredbe o usluž-nim podru jima koji e biti prezentiran jav-nosti. Osnovni principi na kojima je baziran pred-metni nacrt Uredbe o uslužnim podru jima su slijede i:

tehni ko i tehnološko jedinstvo gra evina javne vodoopskrbe od izvorišta do krajnje-ga korisnika,

tehni ko i tehnološko jedinstvo gra evina javne odvodnje od mjesta ispuštanja do prirodnoga prijemnika,

isporuka vode namijenjene ljudskoj po-trošnji od najmanje 3 milijuna prostornih metara godišnje,

ve i stupanj u inkovitosti, ekonomi nosti poslovanja i socijalne prihvatljivosti cijena vodnih usluga,

udruživanje djelatnosti javne vodoopskrbe i odvodnje.

Nacrt Uredbe o uslužnim podru jima objavljen je na web stranici Ministarstva poljoprivre-de, te je primjedbe bilo mogu e dostaviti do 3.03.2014., nakon ega e se iste razmotriti. Donošenje Uredbe o uslužnim podru jima pla-nirano je do kraja I. kvartala 2014. godine.

SLIKE

Ratko Mavar

I 42 I

HRVATSKE VODE I Iskustvo jednog istraživača

ISKUSTVO JEDNOG ISTRAŽIVAČA dr. sc. Igor Stanković

ovjek bi pomislio kako je rijeka Dunav jedna sasvim obi na mutna nizinska rijeka. No, svatko tko tako misli, vara se.

Slivno podru je rijeke Dunav je drugo po veli ini u Europi s ukupnom površinom od 801.463 km². Ono je na svjetskoj razini slivno podru je koje, direktno ili indirek-tno, dijeli najviše zemalja, ukupno njih 19, u kojima živi 80 milijuna ljudi. Na temelju toka same rijeke, slivno podru je se dijeli na gornji, srednji i donji dio kojem pripada i ra-skošna delta. Gornji dio se proteže od izvora u Njema koj do Bratislave u Slova koj, pri tom prolaze i kroz ponekad brdovito podru -je, ukrašeno dvorcima i starim mostovima. U tom dijelu sama rijeka trpi stare ozljede po-put brojnih premosnica u obliku hidroelektra-na i pregrada i baš, kao starac, prepun starih ozljeda teškog zi kog rada kako bi obitelj imala kruh na stolu, Dunav ponosno trpi, kao da zna da je napredak okolnog stanovništva ovisio o energiji koju nam svakodnevno daje. U gornjem dijelu esto zavija izme u visokih stijena obu enih u listopade šume koje ljeti daju hlad svima kojima je vru e, a u jesen uga aju oku svojim raskošnim bojama svih nijansi žute, crvene i sme e. Osim stjeno-vitim brežuljcima, Dunav je od svog po et-ka plovnog puta u Regensburgu do ponosne Bratislave, najve im dijelom opasan kame-nim obaloutvrdama što pruža savršeno sta-nište brojnim vrstama mahovina koje pod

pove alom izgledaju kao mjesto gdje ete zate i vile i patuljke.Srednji dio slivnog podru ja rijeke Dunav je najve i od sva tri, a proteže se od Bratislave pa sve do brane, ujedno i najve e hidroelek-trane na rijeci, koja popularno nosi dva ime-na, erdap ili Iron Gate, izgra ene na granici izme u Srbije i Rumunjske. Taj, ve poma-lo sporiji, srednji dio rijeke, ve im dijelom prolazi kroz Panonsku nizinu gdje su obale niske, šljunkovite, pjeskovite ili muljevite, a pejzaž je, bez mnogo iznena enja oslikan bi-jelim vrbama koje se mirno njišu na vjetru. Vodene mahovine polako nestaju, a javlja se bujnija vodena vegetacija koja pruža hranu i uto ište za ostali vodeni živalj.Krajnji, nizinski dio rijeke Dunav, koji se na-stavlja od grdosije sazdane od betona i želje-za, prolazi kroz Rumunjsku i Bugarsku nizi-nu, pri tom okrznuvši s pokojim kilometrom Moldaviju, nude i joj mrvice svoje veliko-dušnosti. Završava podjelom u tri kraka koja sa injavaju raskošnu deltu od 6.750 km² te bez puno buke, ali s puno podvodnog mete-ža, ulijeva se u Crno more.No, odakle sva ta voda koja je donijela sla-vu rijeci Dunavu? Isto kao što srce pumpa krv u aortu iz okolnih krvnih žila, Dunav vo-

Uš e rijeke Dunav u Crno more nakon 40-ak dana putovanja i prije enih 2400 km

I 43 I


Skupine vodenih biljaka koje se mogu na i u rijeci Dunavu: a) Mahovina - Fontinalis antipyretica Hedw.; b) Papratnja a – Azolla liculoides Lamarck; c) Sjemenja a – Potamogeton pectinatus L.; d) Makroalga – Cladophora glomerata L.

aa

c

bbbbbb

ddddddd

dom hrani 27 velikih i preko 300 malih rijeka pritoka na putu od Schwarzwalda do Crnog mora. Najduža je svakako Tisa sa svojih 966 km, dok je naša ljepotica rijeka Sava najve a po koli ini vode koju donosi. I tako, veliki dio Hrvatske opasan dvjema dunavskim ljepoti-cama, Savom i Dravom, poput venskog krvo-toka, odnosi i naše produkte metabolizma u Dunav, stoga ne smijemo nikada zaboraviti da je i naša odgovornost u o uvanju europ-ske druge po redu najve e rijeke.

ICPDR i JDSICPDR (International Commission for the Protection of the Danube River/Me unarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav) je me u-narodna organizacija u ijem radu sudjeluje 14 država i Europska unija. Od svog osnutka 1998. godine, ICPDR je prerastao u jednu od najve ih i najaktivnijih me unarodnih tijela za upravljanje rijekama u Europi. Rad ICPDR-a ne samo da obuhva a rijeku Dunav, nego i

cijelo slivno podru je koje uklju uje sve pri-toke i podzemne vode. Ekosustavi u slivnom podru ju rijeke Dunav su vrlo vrijedni s okolišnog, povijesnog, eko-nomskog i društvenog stajališta, ali su pod pove anim pritiskom ozbiljnog one iš enja s poljoprivrednih zemljišta, industrije i grado-va. Glavni misija ICPDR-a je promovirati i ko-ordinirati održivo upravljanje slivnim podru -jem, a ono uklju uje o uvanje, poboljšanje i racionalno korištenje vode na korist Dunav-skog slivnog podru ja i njegovih ljudi. U svje-tlu toga, po tre i put je organiziran JDS (Joint Danube Survey/Zajedni ko istraživanje Du-nava) koje je imalo tri glavna cilja. Prvi cilj je bio prikupiti informacije o pokazateljima koji nisu pokriveni postoje im monitoringom, potom prikupiti podatke koji su usporedivi i iz istog izvora duž cijelog toka te promovi-rati rad ICPDR-a i podi i razinu svijesti oko upravljanja slivnim podru jem.

I 44 I


Tipovi vodenih biljaka koje se mogu na i u rijeci Dunavu: a) Plutaju e Salvinia natans (L.) All. i Lemna spp.; b) Biljka s korijenjem u vodi Butomus umbellatus L.; c) Potpuno uronjen Myriophyllum spicatum L.

aaaaaaa

b

ccccccc

I 45 I


a) Slatkovodna spužva Spongilla lacustris L. i malene ribice – prizor poput slatkovodnog koraljnog grebena. b) Tajnoviti svijet makroalgi. c) Vilina kosa (Cuscuta epilinum Weihe), biljni parazit u punom cvatu. d) Cyperus fuscus L. – malena vrsta oštrika koji se probija kroz pijesak na obali rijeke Dunav. e) Marchantia polymorpha L. – vrsta jetrenjarke velika svega 1 cm s ašicom prepunom nespolnih rasplodnih tjelešaca zvanih gemmae.

a

ccccccccccc

ee

b

ddddddd

I 46 I


JDS3JDS3 (3. Zajedni ko istraživanje Dunava) je trajao od 12. kolovoza do 26. rujna 2013. go-dine, a putovanje je bilo dugo oko 2.400 km od Regensburga u Njema koj do uš a u Crno more. Istraživanju su prethodila dva sastan-ka lanova glavnog tima gdje su dogovore-ni svi detalji putovanja i potrebne pripreme. Republika Hrvatska i Hrvatske vode su sudje-lovale kroz odre ene zikalno-kemijske ana-lize koje je obavio Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, kroz ugoš avanje i organizaciju javnog predstavljanja tijekom gotovo tri dana provedena u Hrvatskoj, te kroz moje sudjelovanje kao stru njaka za makro te (vodenu vegetaciju) kao nominira-ni i odabrani lan glavnog istraživa kog tima.

Svakodnevna brodska rutinaGlavni istraživa ki tim se sastojao od 16 la-nova, a istraživa ki rad se obavljao uz pomo dva velika broda. Jedan brod je bio Argus, koji je ustupila Srbija, opremljen s laborato-rijem, malim amcem i pet lanova posade, dok je drugi brod bio rumunjski brod Istros, opremljen s dodatna dva mala amca i se-dam lanova posade. Istros je služio za no-enje 10 lanova glavnog istraživa kog tima,

na njemu je bila kuhinja s blagovaonicom i kuharom Julijanom koji je svakodnevno pri-premao doru ak u 6 sati, ru ak u 13 sati i ve eru u 19 sati. Ostalih šest lanova istra-živa kog tima su spavali u hotelu, gotovo svaku ve er na drugom mjestu. Iako smo se izmjenjivali za spavanje na brodu, ja sam bio jedan od onih koji su ve inu vremena proveli spavaju i u raznim hotelima, a kada kažem raznim, to mislim u punom smislu rije i, od hotela s pet zvjezdica pa sve do preno išta

u koje se ne bih poželio vratiti. No, sve je to dio terenskog posla i nikome od nas nije bio problem, prvenstveno jer smo svih 46 dana jedni drugima bili neprekidna potpora. I naravno, ne smijem zaboraviti tre i brod koji je ustupila Austrija, a on je služio kao mati ni brod lanovima tima za uzorkovanje riba s kojima smo se, na žalost rijetko vi ali, jer su imali druga iji plan od našega, zbog speci nog na ina uzorkovanja riba pomo u elektri nih agregata u plitkoj i dubokoj vodi, danju i no u.

Gotovo svakodnevno uzorkovanje bilo je okosnica svih ostalih aktivnosti. Osim 68 to-aka uzorkovanja, lanovima glavnog istra-

živa kog tima bilo je potrebno prisustvovati i na devet javnih predstavljanja u glavnim gradovima duž rijeke. Kada se uzme u ob-zir broj uzoraka, javnih predstavljanja, po-trebu da svi budu siti, da ništa ne nedostaje od opreme i svega ostaloga, voditelj glavnog istraživa kog tima Bela Csanyi i njegov za-mjenik Momir Paunovi , zajedno s tehni kim koordinatorom Jaroslavom Slobodnikom i voditeljem projekta Igorom Liskom kao ko-pnenom podrškom, obavili su sjajan posao. Naravno, tome u prilog je išlo i neo ekivano dobro slaganje svih lanova glavnog istraži-va kog tima koji su posao odradili na zavid-noj profesionalnoj razini, me usobno si po-mažu i, ponekad u vrlo teškim uvjetima, pri emu se usu ujem tvrditi da tijekom svih 46

dana nije bilo me usobnog krivog pogleda, a kamo li grube rije i. Svjesni svih obveza i odgovornosti lanovi istraživa kog tima za-jedno s lanovima posade oba broda dali su svoj maksimum.

Bu enje je bilo gotovo svaki dan u 5 sati, nakon ega je uslijedio doru ak u 6 sati i uzorkovanje. Nije bilo kašnjenja jer su bro-dovi kretali na vrijeme. Ako smo bili više sre-e onda nam je postaja za uzorkovanje bila

malo dalje te bismo tijekom putovanja do nje imali vremena opuštati se uz dulji doru ak ili obavljanje zaostataka od prethodnog dana. Rutina za uzorkovanje je bila ista na svim postajama, a zapo ela je sidrenjem Argusa i Istrosa i spuštanjem malih amaca u vodu. Ja sam kao stru njak za makro te na sva-koj postaji obišao tri kilometra lijeve i desne obale rijeke zbog utvr ivanja vodene i obal-ne vegetacije. Povremeno sam se zaustav-ljao na obali kako bi uzorkovao. Za to sam koristio razne grablje (na teleskopskoj dršci ili na užetu), fotoaparat, polarizacijske nao-ale, plasti ne vre ice, bo ice i svu ostalu po-

trebnu terensku opremu. Sa mnom, u malom amcu, vozila se Jarmila Makovinska koja je

uzorkovala tobentos te Patrick Leitner, To-mas Huber i Claudia Nagy koji su uzorkovali makrozoobentos na lijevoj i desnoj strani ri-jeke.

Djeca obilaze laboratorij na jednom od javnih predstavljanja. Foto: Patrick Leitner

I 47 I


Drugi mali amac je koristila Florentina Du-mitrache za uzorkovanje zikalno-kemijskih pokazatelja, a nakon što je to ona u inila, Bela Csanyi, Momir Paunovi i Jozsef Szeke-res su uzorkovali makrozoobentos u sredini rijeke pomo u velike mreže potega e (dre-e). U tre em amcu je bio hidromorfološki

tim, Peter Matok, Jan Busovsky i Radoslav Cuban koji su mjerili protok i uzorkovali se-dimet za granulometrijsku analizu. Martin Dokulil i Ulrich Donabaum su uzorkovali -toplankton s broda Argus. Nakon što bismo svi uzeli uzorke, a za to je bilo predvi eno do etiri sata po postaji, vratili bismo se na brod

gdje bismo ih dalje obra ivali.

Osim nas koji smo uzorkovali u malim am-cima, na Argusu su cijelo vrijeme Georg H. Reischer, Stefan Jakwerth i Stoimir Kolarevi radili mikrobiološke i duge analize vezane uz DNA testove i ekotoksikološke testove. Mary Cracyum je svakodnevno upravljala centrifu-gom koja je pumpala tisu e litara vode za nekoliko stotina grama suspendirane tvari, a Peter Tarabek je uglavnom bio zadužen za pasivni uzorkiva velikog volumena.

Ostale zanimljivostiVremenski uvjeti, kao jedan od glavnih im-benika uspjeha ovog istraživa kog pothvata, bili su nam uistinu naklonjeni. Gotovo nikada nije padala kiša dok smo uzorkovali, iako to ne zna i da nismo bili mokri jer posljednja dva tjedna putovanja svakodnevno je puhao jak vjetar prave i valove visoke i do jednog metra. Bilo je dana kada je bilo iznimno opa-sno voziti se malim amcem, ali smo rizik od bilo kakve nesre e smanjili prvenstveno strogo profesionalnim ponašanjem te osob-nom zaštitnom opremom. Ona se sastojala od terenskih sandala, kape i kreme za sun a-nje u vrijeme velikih vru ina, do neoprenskih izama na tregere, nepromo ivih odijela, ka-

banice, prsluka za spašavanje i sli nog.

U slobodno vrijeme kada nismo uzorkovali ili obra ivali uzorke, kojeg je bilo malo, družili smo se i razmjenjivali iskustva. Humor je bio sastavni dio brodskog života. Na laboratorij-skom bi kompjuteru svakodnevno osvanula nova pozadinska slika s nekim od nas i pra-te im humoristi nim tekstom, a nije ni bila rijetkost da se pripremao roštilj na Istrosu pri emu ni kiša nije smetala.

Tijekom javnih predstavljanja bili bismo usi-dreni u jednom od gradova na posebnom mjestu za sidrenje u centru grada. Svi bismo zauzeli svoja mjesta na brodu i radoznalim posjetiteljima pokazivali reprezentativan i zanimljiv materijal koji smo sakupili u Duna-vu. Kao i uvijek, djeci, a i odraslima, gledanje u mikroskop je bilo najzanimljivije.

ovjek bi pomislio kako je rijeka Dunav jed-na sasvim obi na mutna nizinska rijeka. No,

Tradicionalni do ek naše ekipe u Moldaviji uz kruh i vino

Kuhar Julijan pe e roštilj na palubi broda jedne kišne ve eri

Masovna emergencija vrste vodencvijeta Ephoron virgo (Olivier, 1791) na brodu Argus

I 48 I


svatko tko tako misli, vara se. esto smo ima-li prilike biti svjedocima podvodnim prizorima koji su podsje ali na koraljne grebene u trop-skim morima, vidjeti biljke koje su mamile poglede promatra a, susresti se s masovnom emergencijom (izlijetanjem) pojedinih vrsta kukaca. Tako je više no i za redom cijeli brod

Argus bio prekriven vrstom Ephoron virgo (Olivier, 1791) iz skupine kukaca zvane vo-dencvjetovi (Ephemeroptera) ili su dijelovi obale bili prekriveni sitnim kukcima sli nim komarcima iz skupine dvokrilaca (Diptera), porodice trzalaca (Chironomidae).

Na tako dugom putovanju, posebice posve-enom istraživanju rijeke u cjelini, imali smo

prilike vidjeti brojne zanimljive vrste biljaka i životinja, zašti ene i invazivne, željene i ne-željene, zalaske sunca koji oduzimaju dah, prelijepe gradove, mostove i upoznati još draže ljude. Neki od nas su stekli nova po-znanstva, sadašnje i budu e poslovne surad-nike i životne prijatelje, a zbog toga i svega ostalog što je nemogu e prepri ati, sav trud i napor uložen prije putovanja, za njegovog trajanja i nakon, se isplatio. Sada se svi za-jedno veselimo rezultatima, koji e za najvi-še šest mjeseci ugledati svjetlo dana, nama na ponos, a ICPDR-u za bolje upravljanje slivnim podru jem rijeke Dunav, na op e za-dovoljstvo svih 80 milijuna ljudi koji dijele to prostranstvo.

Prijateljska „borba“ grabljama na teleskopskoj dršci

Jarmila Makovinska snima koncentraciju kloro la α na uzorku

tobentosa na kamenu

SLIKE

dr. sc. Igor Stanković

I 49 I


ISKUSTVA HRVATSKIH STRUČNJAKA O RADU U INSTITUCIJAMA EU RELEVANTNIM ZA VODE

Elizabeta Kos, dipl. ing. agr.

Sanja Genzić Jurišević, dipl. iur.

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uni-ju vodno gospodarstvo ima pravo, ali i obvezu sudjelovati u radu institucija EU relevantnih za vode od kojih su za vode najvažniji odbori Eu-ropske komisije te stru ne radne skupine unu-tar Zajedni ke provedbene strategije Okvirne direktive o vodama (Common Implementation Strategy for the Water Framework Directive- CIS WFD) koja djeluje tako er pod okriljem Eu-ropske komisije, dok predstavnici vodnoga gos-podarstva sudjeluju u radu odbora Vije a EU za okoliš, kao tijelo nadležno za sastavnicu vode, u dogovoru sa Stalnom misijom Republike Hrvat-ske pri EU i ministarstvom nadležnim za okoliš

kada su na dnevnom redu Odbora to ke vezane uz vode.

Sukladno zaklju ku sa neformalnog sastanka direktora voda, održanom u Dublinu, u svibnju 2013. o uspostavi nove CIS WFD organizacijske strukture, Komisiji su u kolovozu 2013. dostav-ljena imenovanja hrvatskih stru njaka u poje-dine stru ne skupine unutar CIS WFD. Smisao navedenih promjena u strukturi CIS WFD je ra-cionalizacija rada i izbjegavanje dupliranja nad-ležnosti pojedinih grupa. Uvo enje novih radnih grupa sretno se poklopilo s po etkom obveznog pra enja rada radnih grupa CIS WFD hrvatskih

Foto: Alan aplar

I 50 I

HRVATSKE VODE I Iskustva hrvatskih stručnjaka o radu u institucijama EU relevantnim za vode

predstavnika u njima, tako da u odre enim gru-pama imamo priliku sudjelovati od po etka, no u ve ini slu ajeva radi se o ve postoje im gru-pama s teku om tematikom i uhodanim na i-nom rada te je za sudjelovanje potrebna odgo-varaju a priprema budu i su agende u pravilu zahtjevne, a sastanke radnih grupa se nastoji maksimalno iskoristiti kao platforme za priku-pljanje i razmjenu iskustava država lanica te prezentiranje i raspravu o rezultatima projekata koji u pravilu služe kao podloga za izradu odre-enih dokumenata.

Ve na po etku rujna otpo eli su radni sastanci pojedinih grupa kako bi nove radne skupine što prije zapo ele s radom i realizacijom aktivno-sti, dok do sada postoje e skupine usmjeravaju svoj rad na svoje osnovne, temeljne zada e. Nakon što radne grupe formuliraju konkretne prijedloge vezane za provedbu Okvirne direkti-ve o vodama i/ili drugih vodnih direktiva s njom u vezi, na pripremnom sastanku za Stratešku grupu, kojem mogu prisustvovati samo voditelji radnih skupina i predstavnici Europske komisi-je, a drugi stru njaci tek na poziv, dogovara se dnevni red Strateške grupe koja, izme u osta-log, razmatra i priprema dnevni red Neformal-nog sastanka direktora voda. Neformalni sasta-nak direktora voda i okoliša se održava dva puta godišnje, a na posljednjem sastanku održanom krajem 2013. u Vilniusu, u Litvi, po prvi put su se direktorima voda i okoliša pridružili i direktori prirode.

Kako se hrvatsko vodno gospodarstvo uklopilo u navedene aktivnosti?

Kako bi se omogu ilo pra enje svih aktivnosti vezanih uz rad tijela EU te sudjelovanje hrvat-skih stru njaka u istima, u Ministarstvu poljopri-vrede se tjedno održava EU kolegij na kojemu sudjeluju predstavnici svih uprava Ministarstva i na kojem se prezentiraju aktivnosti za tjedan koji slijedi, osobito stajališta Republike Hrvat-ske o pitanjima koja su na dnevnom redu tijela EU. Na propisanom obrascu se priprema kratka podloga s osnovnim informacijama o predstoje-em sastanku/radionici s posebnim naglaskom

na stajalištu koje se zauzima o odre enom pi-tanju koje je planirano dnevnim redom odnosno uputom za glasanje ukoliko je isto predvi eno dnevnim redom sastanka, a o svemu se izvje-š uje neposredno na EU kolegiju Ministarstva. Obveza sudionika sastanka je i izrada bilješke sa sastanka na propisanom obrascu koji se na-knadno dostavlja Upravi vodnoga gospodarstva, iji je zadatak pra enje sudjelovanja stru njaka

vodnoga gospodarstva na sastancima od zna-aja za vodno gospodarstvo u relevantnim ti-

jelima EU.

Kako bi spremno do ekali i potrebu reagiranja u složenijim slu ajevima, osnovana je Radna skupina za europske poslove iz podru ja voda koju ine predstavnici Ministarstva poljoprivre-

de i Hrvatskih voda. Zada a ove Radne skupi-ne je, izme u ostalog, izrada nacrta prijedloga stajališta vezanih uz prijedloge propisa i dru-gih dokumenata EU o kojima se raspravlja na radnim tijelima Europske komisije i Vije a Eu-ropske unije iz podru ja voda te izrada nacrta prijedloga odgovora i o itovanja u postupcima zbog povrede prava Europske unije u pitanjima iz podru ja voda, ali i zauzimanje stajališta oko pojedinih kompleksnijih pitanja koja se na u na dnevnom redu radnih grupa iz CIS WFD struk-ture, a o kojima stru njaci ne mogu samostalno zauzeti stajalište.

Ovih dana predstavnici vodnoga gospodarstva po prvi put su imali priliku sudjelovati u gla-sanju u tijelima EU. Naime, nastavno na poziv Komisije, DG Environmenta, dana 12. velja e 2014. u Bruxellesu, održan je 36. sastanak Re-gulatornog odbora, predvi enog lankom 21. Direktive 2000/60/EC Europskog parlamenta i Vije a od 23. listopada 2000. kojom se uspo-stavlja okvir za djelovanje Zajednice na podru -ju politike voda (Okvirna direktiva o vodama), iji zadatak je, sukladno navedenoj odredbi

Okvirne direktive o vodama te sukladno odredbi lanka 9. stavak 1. Direktive 2006/118/EC o za-

štiti podzemnih voda od one iš enja i pogorša-nja kakvo e (Direktiva o podzemnim vodama), pružiti Komisiji pomo u radu.

Tema sastanka bile su Izmjene i dopune Do-datka II Direktive 2006/118/EC o podzemnim vodama od one iš enja i pogoršanja kakvo e, utvr ene nakon prvog pregleda dodataka Di-rektive sukladno obvezi iz lanku 10. Direktive.

Izmjene i dopune Dodatka II Direktive 2006/118/EC o podzemnim vodama prethodno su uskla ene na relevantnim radnim grupama i tijelima te je zaklju eno da se može pristupi-ti glasanju. Od nazo nih predstavnika i jednim delegiranjem glasa, 26 država lanica je gla-salo za predložene izmjene i dopune Direktive 2006/118/EC o podzemnim vodama, uvažava-ju i injenicu da je Rumunjska delegirala svoj glas Austriji, a Slovenija i Gr ka su bile odsutne. To zna i da je ukupno 336 od 352 glasova bilo za prijedlog (potrebno 260) što predstavlja 97,4 % stanovništva Europske unije (potrebno 62%).

Države lanice, pa tako i Hrvatska, dužne su uskladiti nacionalno zakonodavstvo najkasnije u roku od 24 mjeseca od dana stupanja na sna-gu Izmjena i dopuna Direktive, a tekst uskla e-nih odredbi potrebno je dostaviti Komisiji.

Zaklju no, prema prvim iskustvima možemo re i da, bez obzira što su se hrvatski stru njaci morali prilagoditi zate enoj situaciji i na odre-eni na in „usko iti“ i prilagoditi se na inu rada

i temama koje su na dnevnom redu, u tome su se poprili no dobro snašli, svi izazovi rješavaju se u hodu, a pitanje je dana kad e sastanci u Bruxellesu postati tek dio naše europske sva-kodnevnice.

Prema prvim iskustvima hrvatski stru njaci su se poprili no dobro snašli, a pitanje je dana kad e sastanci u Bruxellesu postati tek dio naše europske svakodnevnice.

Predaja aplikacije za projekt Sustav odvodnje i pro iš avanja otpadnih voda aglomeracije akovec

I 51 I


PRIJAVA PROJEKATA VRIJEDNIH PREKO 718 MILIJUNA KUNA Dana 27. prosinca prošle godine, direktorica komunalnog poduze a Vodovod grada Vukova-ra predala je generalnom direktoru Hrvatskih voda Ivici Pliši u aplikacijske pakete za Projekt pro iš avanja otpadnih voda te izgradnje i re-konstrukcije vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava grada Vukovara a nepunih mjesec dana kasnije, 20. sije nja 2014. isto su u inili direktori komunalnih poduze a akovca i Žu-panje za projekte opskrbe vodom i gospodare-nja otpadnim vodama na podru ju tih gradova.

Projekt u Vukovaru procijenjene ukupne vri-jednosti 48.255.000 eura (bez PDV-a) obuhva-a izgradnju ure aja za pro iš avanje otpadnih

voda (na lokaciji Petri Skela) kapaciteta 42.000 ekvivalent stanovnika, dogradnju i rekonstruk-ciju 28 km vodoopskrbnog sustava, izgradnju vodospreme kapaciteta 3.000 m³, izgradnju sustava odvodnje u ukupnoj duljini 56,8 km, izgradnju 17 crpnih stanica za odvodnju otpad-nih voda do ure aja za pro iš avanje te naba-vu opreme za upravljanje i održavanje sustava odvodnje.

Jelena Ambrenac, dipl. ing. građ.

Krajem prošle i po etkom ove godine komunalna poduze a Vukovara,

akovca i Županje prijavila su Hrvatskim vodama projekte vrijedne preko 718 milijuna kuna odnosno 94,6 milijuna eura.

Projekt Sustav odvodnje i pro iš avanja ot-padnih voda aglomeracije akovec ukupne je procijenjene vrijednosti od 36.937.604 eura (bez PDV-a), od ega su nanciranje od strane Europske unije iznosi 73 posto. Projekt obu-hva a mrežu sustava javne odvodnje na dijelu aglomeracije koju ine grad akovec te op i-ne Nedeliš e, Šenkovec, Sv. Juraj na Bregu, Strahoninec i Pribislavec. Aplikacijske pakete Hrvatskim vodama predali su predstavnici ko-munalnog poduze a Me imurske vode d.o.o. a glavne komponente projekta su: nadogradnja postoje eg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda na tercijarnu razinu pro iš avanja kapa-citeta 75.000 ekvivalent stanovnika, izgradnja postrojenja za obradu mulja, rekonstrukcija (14,7 km) i sanacija (5 km) sustava odvod-nje, proširenje kanalizacijske mreže (74 km), izgradnja 32 crpne stanice za odvodnju otpad-nih voda do ure aja za pro iš avanje te nabava opreme za održavanje sustava odvodnje.

Projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infra-strukture aglomeracije Županja“ obuhva a

I 52 I

AKTUALNO I Prijava projekata vrijednih preko 718 milijuna kuna

mrežu sustava javne odvodnje grada Županje i naselja Štitar. Ukupna vrijednost ovog projekta procijenjena je na 9.378.884 eura (bez PDV-a) od ega EU su nanciranje iznosi 78 posto. Apli-kacijske pakete predali su predstavnici komu-nalnog poduze a Komunalac d.o.o. a projekt se sastoji od izgradnje ure aja za pro iš avanje otpadnih voda kapaciteta 17.000 ekvivalent stanovnika (biološki stupanj pro iš avanja), izgradnje sustava odvodnje (2,34 km novih cjevovoda), izgradnje dvije crpne stanice za

SLIKEArhiva Hrvatskih voda

odvodnju otpadnih voda do ure aja za pro i-š avanje te nabave opreme za upravljanje i održavanje sustava odvodnje.

Na sve anostima predaje aplikacija, uz elniš-tvo Hrvatskih voda, prisustvovali su i potpred-sjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Gr i , ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, gradona elni-ci Vukovara, akovca i Županje te drugi visoki uzvanici.

Predaja aplikacije za projekt u Vukovaru

Preuzimanje aplikacije za projekt „Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Županja“

Visoki uzvanici na predaji aplikacija akovec i Županja

I 53 I



PREDSTAVLJEN VODIČ ZA PRIPREMU VODNO-KOMUNALNIH PROJEKATAMinistarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode or-ganizirali su 24. sije nja 2014. radionicu na kojoj je predstavljen Vodi za pripremu vod-no-komunalnih projekata. Naime, prilikom pregleda do sada pripremljene studijsko-pro-jektne dokumentacije vodno-komunalnih pro-jekata, koji se namjeravaju aplicirati za bespo-vratna sredstva EU, uo ene su mogu nosti za unaprje enje kvalitete sadržaja pripremljene dokumentacije. Zato su Ministarstvo poljopri-vrede i Hrvatske vode zatražili podršku kon-zultanata JASPERS-a pri izradi tog Vodi a.

Izrazivši zadovoljstvo izuzetno dobrom posje-enoš u radionice generalni direktor Hrvatskih

voda Ivica Pliši kazao je da Hrvatske vode in-tenzivno rade na projektima za europske fon-dove što e se kontinuirano pove avati kako u konzultantskom dijelu tako i u provedbi pro-jekata i gradnji objekata. Govore i o ve im zapo etim projektima naveo je da je pri kraju projekt u Slavonskom Brodu i probni rad ta-mošnjeg ure aja za pro iš avanje otpadnih voda. Radovi su po eli u Sisku, a u tijeku su u Drnišu i Kninu. Po eli su natje aji za izbor izvo a a radova za projekte Osijek i Pore , a u implementaciji su i projekti Vukovar, akovec, Županja i drugi.

U sljede em programskom razdoblju od 2014. do 2020. Hrvatska iz EU fondova može ra unati na znatno ve a sredstva nego do sada. Procje-njuje se da bi vodno-komunalni sektor mogao dobiti oko 1,3 milijardi eura ali to nije dovoljno za provedbu hrvatskih obveza iz dvije EU direk-tive vezane uz vode jer bi u to trebalo uložiti oko 4,3 milijarde eura pa e se nastojati izabrati projekti koji e najviše pomo i u ostvarivanju

ciljeva, rekla je Karmen Cerar iz Uprave za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivre-de. Da taj novac po nemo koristiti Europska komisija treba usvojiti prije svega partner-ski sporazum Hrvatske s EK i operativni pro-gram. O ekuje se da bi operativni program sredinom srpnja 2014. mogao biti poslan u EK. Ujedno je izvijestila sudionike radionice o zapo etim reformama u vodnom gospodar-stvu.

Robert Kartelo, voditelj Sektora za projekte su nancirane sredstvima EU u Hrvatskim vo-dama, pojasnio je da je JASPERS inicijativa EU i Europske investicijske banke koja pomaže lanicama EU da što bolje pripreme projekte

kako bi ih Europska komisija lakše prihvati-la. Naime, svaki prijavljeni projekt mora pro i ocjenu i selekciju nadležnih tijela EU kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri zadovoljava tražene kriterije. Pritom je istaknuo da su Hrvatske vode u zadnje tri godine puno uložile kako bi se pripremilo što više kvalitetnih projekata koji e zadovoljiti kriterije EK i najavio da e se sli ne radionice organizirati i dalje.

Potom su konzultanti JASPERS-a David Tagg i Martin Schriever iznjeli svoja iskustva i za-pažanja prikupljena vezano uz kontrolu i preglede projektne dokumentacije. Brojnim okupljenim predstavnicima Hrvatskih voda i komunalnih poduze a korisnika EU projeka-ta, voditeljima projektnih timova za EU pro-jekte i konzultantima koji pomažu u pripremi i provedbi tih projekata predstavili su razne mogu nosti i savjete za poboljšavanje i ubr-zavanje pripreme projekata kako bi Hrvatska iskoristila što više raspoloživog novca. Ž. B.

Radionicu na kojoj je predstavljen Vodi za pripremu vodno-komunalnih projekata

Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda, izrazio je zadovoljstvo izuzetno dobrom posje enoš u radionice

I 54 I

AKTUALNO I Predstavljene investicije u vodnom gospodarstvu

PREDSTAVLJENE INVESTICIJE U VODNOM GOSPODARSTVU

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši predstavio je 12. sije nja 2014. na tematskom danu posve enom upravljanju vodama i EU fondovima u sklopu petodnevne manifestacije „Tjedan EU fondova“ stanje i planove ulaganja u vodnokomunalnu infrastrukturu u Hrvatskoj u kontekstu EU fondova.

Tjedan EU fondova je informativno-edukativna manifestacija koju je od 10. do 14. velja e u Zagrebu organiziralo Ministarstvo regionalno-ga razvoja i fondova Europske unije u surad-

nji s drugim institucijama uklju enima u sustav upravljanja i kontrole korištenja EU sredstava, te Hrvatskom gospodarskom komorom i vele-poslanstvima Republike Francuske, Savezne Republike Njema ke, Ujedinjene Kraljevine Ve-like Britanije i Sjeverne Irske, Kraljevine Nizo-zemske i Republike Ma arske.

Tijekom svog izlaganja generalni direktor Hr-vatskih voda istaknuo je da su Hrvatske vode, ulaskom u Europsku uniju, dobile i ulogu imple-mentacijske agencije, akreditirane od strane EU

Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda, predstavalja investicije u vodnom gospodarstvu

Sudionici petodnevne manifestacije »Tjedan EU fondova«

I 55 I



ispravnu vodu za pi e u što e se uložiti više od 1,3 milijarde eura, a do 2023. sva naselja sa više od 2.000 ekvivalent stanovnika trebaju biti priklju ena na sustav javne odvodnje s pro i-š avanjem otpadnih voda (80 posto stanovniš-tva) u što e se uložiti gotovo 3,2 milijarde eura. Me u strateškim ciljevima je i plan da se zašti-eni prostor od poplava sa sadašnjih 75 posto

pove a na 87 posto do 2023., a do 2038. cijeli prostor RH treba biti zašti en od poplava. Da se to ostvari Hrvatske vode su pokrenule više IPA EU projekata ukupne vrijednosti više od 231 milijun eura, a sada se priprema još stotinjak projekata ije e se su nanciranje predložiti EU.

Predstavljen je i Višegodišnji program grad-nje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioracije Hrvatskih voda u ko-jem su potrebna ulaganja od 2013. do 2022. procijenjena na 4,6 milijardi kuna. Tako er je predstavljen i Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vo-dama u Republici Hrvatskoj – NAPNAV, u ijem programskom razdoblju 2014.- 2020. Hrvatske vode pripremaju još 48 projekata navodnjava-nja na ukupno 35.000 hektara, procijenjene vrijednosti 215 milijuna eura. Za njihovu reali-zaciju Hrvatske vode e nastojati ubrzati osigu-ravanjem su nanciranja iz europskih fondova.

Na kraju tematskog dana posve enog vodnom gospodarstvu održana je panel rasprava u ko-joj su sudjelovali Dražen Kure i , pomo nik ministra poljoprivrede, Karmen Cerar, vodite-ljica Sektora za me unarodne projekte u Mini-starstvu poljoprivrede, Robert Kartelo, voditelj Sektora za projekte koje su nancira EU u Hr-vatskim vodama te nekoliko predstavnika ni-zozemskih kompanija specijaliziranih za vodno gospodarstvo. Ž. B.

1

2za sve projekte u sektoru voda prema Operativ-nom programu zaštite okoliša. Do 2020. Hrvat-ske vode e u ime Europske komisije odobravati projekte u vodnom gospodarstvu su nancirane od strane EU, koje e kao investitori provoditi komunalna poduze a.

Ve sada više od 80 posto svojih aktivnosti Hr-vatske vode ostvaruju u suradnji s EU na nizu projekata. O uspješnosti te suradnje dovoljno govori podatak kako je iskorištenost alociranih sredstava za IPA program u razdoblju 2007. – 2011. bila 100 posto. Europska ali i druga stra-na sredstva zasigurno e pomo i ostvarenju strateških ciljeva Hrvatske u vodnom gospodar-stvu uskla enih s obavezama iz vodnokomunal-nih direktiva EU.

Glavni ciljevi do 2021. su da sva naselja s više od 50 stanovnika trebaju imati zdravstveno

Sudionici panel rasprave

I 56 I

AKTUALNO I Predstavljena nova aplikacija za praćenje vodostaja



koju su godinama razvijali stru njaci Hr-vatskih voda na slivu rijeke Save. U tome su, istaknuto je, najve i dio posla napravili djelatnici Vodnogospodarskog odjela (VGO) za srednju i donju Savu uz stru nu podrš-ku Sektora informacijske i komunikacijske tehnologije i drugi suradnici. Svi korisnici aplikacije pozvani su da daju prijedloge za njeno daljnje poboljšanje kako bi što bolje ispunjavala svoju svrhu.

Okupljeni stru njaci informirani su od stra-ne voditelja Jedinice za provedbu projekata zaštite od štetnog djelovanja voda koji su nancirani putem zajmova CEB i sredstvi-ma EU, o unaprje enju i daljnjem razvoju hidroloških modela i hidroloških prognoza te o provo enju mjera obrane od poplava na podru ju cijele Hrvatske. Predstavljen im je i plan nabave potrebne opreme i materijala za potrebe obrane od poplava u 2014. go-dini. Razgovaralo se i o ulozi hidrotehni kih objekata tijekom provedbe mjera obrane od poplava. Ž. B.

O pripremi provedbe mjera obrane od poplava u ovoj godini i unaprje ivanju tog sustava su 30. sije nja 2014. na sastanku u Hrvatskim vo-dama elnici Glavnog centra obrane od poplava razgovarali s rukovoditeljima obrane od poplava svih šest sektora, voditeljima službi zaštite od štetnog djelovanja voda, voditeljima vodnogos-podarskih ispostava (rukovoditeljima obrane od poplava branjenih podru ja), kao i voditeljima Centara obrane od poplava sektora i njihovih zamjenika iz cijele Hrvatske.

Na po etku je sudionike skupa pozdravio Zijah Mahmutspahi , zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda, i informirao ih o rokovima za dovršenje novog Glavnog provedbenog plana obrane od poplava Hrvatskih voda i 34 proved-bena plana za obranu od poplava branjenih po-dru ja. Stru njaci iz Glavnog centra obrane od poplava objasnili su novosti u tim planovima i na in njihovog donošenja.

Potom je predstavljena nova internetska aplika-cija za prikaz i pra enje stanja vodostaja koja omogu ava kvalitetniju obranu od poplava,

Na po etku je sudionike skupa pozdravio Zijah Mahmutspahi , zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda

Prezentacija nove aplikacije za pra enje vodostaja

I 57 I


Program za prognoziranje poplavaU Hrvatskim vodama se u razdoblju od 18. do 20. velja e 2014. održao trodnevni osnovni tre-ning za program MIKE 11 i modul FF za progno-ziranje poplava. Trening su održali predstavnici proizvo a a MIKE-a, Danish Hydraulic Institute (DHI) i dobavlja a, tvrtke Proneko, a u trenin-gu je sudjelovalio osam predstavnika Hrvatskih voda i etiri predstavnika Državnog hidrome-teorološkog zavoda (DHMZ). Hrvatske vode su koncem prošle godine nabavile program MIKE 11 za hidrološko i hidrauli ko 1D modeliranje površinskih voda s modulom FF za prognozi-ranje poplava, iz dva osnovna razloga. Prvi je planirani razvoj sustava za hidrološko progno-ziranje (nadovezivanje na slovenske modele razvijene u tom programu i izrada modela za naše slivove po uzoru na slovenske). Drugi ra-zlog je preuzimanje i korištenje hidrauli kih mo-dela koje su u tom programu razvili, razvijaju ili e razvijati izvo a i pod ugovorima s Hrvatskim

vodama. Planirano je da Hrvatske vode i DHMZ zajedni ki razviju prognosti ke sustave u sklopu potencijalnog EU projekta. U prvoj fazi planira se izrada prognosti kog modela za slivove Kupe i Save od grani nih pro la sa Republikom Slove-nijom do Siska, uz odgovaraju e institucionalno ja anje stru nog osoblja koje e se baviti pro-gnoziranjem poplava. Ovaj prognosti ki model bit e od velike koristi u prognozama i analiza-ma velikovodnih doga aja koji esto ugrožavaju ovo podru je, kao što je bio slu aj u posljednjih nekoliko tjedana. Ž. B.

U knjižnici HAZU 5. ožujka pred-stavljene su dvije knjige - Crvena knjiga ptica Hrvatske, urednici Ve-sna Tutiš, Jelena Kralj, Dragan Ra-dovi , Davor ikovi i Sanja Bariši , (Izdava : Ministarstvo zaštite okoli-ša i prirode i Državni zavod za zašti-tu prirode, Zagreb, 2013.) i Atlas selidbe ptica Hrvatske - urednici Jelena Kralj, Sanja Bariši , Vesna Tutiš i Davor ikovi , (Izdava : Hrvatska aka-demija znanosti i umjetnosti, Zagreb, 2013.) „Crveni popisi/knjige suvre-meni su na in utvr ivanja rizika od izumiranja bioraznolikosti. Hrvatska je intenzivnije krenula prije desetak godina na taj put.“ rekao je danas dr. sc. Matija Frankovi , ravnatelj Državnog zavoda za zaštitu prirode na pred-stavljanju Crvene knjige ptica Hrvatske i Atlasa selidbe ptica Hrvatske.Akademik Ivan Guši , tajnik Razreda za prirodne znanosti Hrvatske aka-demije znanosti i umjetnosti predstavio je Zavod za ornitologiju HAZU, a rad Zavoda za ornitologiju HAZU prezentirao je prof. dr. Nikola Ljubeši , voditelj Zavoda za ornitologiju.Crvenu knjigu ptica Hrvatske predstavila je urednica knjige dr. sc. Vesna Tutiš, Zavod za ornitologiju HAZU. Crvena knjiga ptica Hrvatske predstav-lja temelj zaštite populacija ptica u Hrvatskoj. Ovo je revizija prvog izda-nja Crvne knjige temeljena na podacima o populacijama ptica skupljenim tijekom proteklih deset godina. Ova je knjiga važan temelj za budu e djelovanje u zaštiti i istraživanju ptica. Atlas selidbe ptica Hrvatske pred-stavila je urednica knjige dr. sc. Jelena Kralj, upraviteljica Zavoda za orni-tologiju HAZU. Ovo je najopsežnija do sada objavljena publikacija o selidbi ptica u Hrvatskoj. Rezultati Atlasa se zasnivaju na gotovo 20.000 nalaza prstenovanih ptica, ozna enih u Hrvatskoj, a na enih u Hrvatskoj ili izvan nje ili pak ozna enih u inozemstvu, a na enih u Hrvatskoj. Zahvaljuju i tim podacima ova monogra ja pruža jedinstveni uvid u selidbene putove i dinamiku selidbe hrvatskih ptica, ali i europskih populacija koje se preko Hrvatske sele ili u njoj zimuju. Obje su knjige rezultat višegodišnjih proje-kata Zavoda za ornitologiju i bogate suradnje s mrežom prstenova a i dru-gih suradnika te predstavljaju temeljna izdanja iz podru ja ornitologije.Povodom obilježavanja 50-godišnjice utemeljenja prvog Crvenog popisa (IUCN), Državni zavod za zaštitu prirode izložio je sva tiskana izdanja hrvatskih Crvenih knjiga i Crvenih popisa. Prvi crveni popisi i knjige u Hr-vatskoj izra ene su 1990-ih, no sustavniji projekt izrade crvenih knjiga, prema kriterijima IUCN-a, pokrenut je 2000. godine. Od tada do danas izra eno je 19 crvenih popisa: ptica, sisavaca, gmazova i vodozemaca, slatkovodnih riba, morskih riba, danjih leptira, vretenaca, tr aka, obal a-ra, špiljske faune, koralja, kopnenih i slatkovodnih puževa, lišajeva, gljiva, vaskularne ore, morskih algi cvjetnica i rakova slatkih i bo atih voda.

PREDSTAVLJENA CRVENA KNJIGA PTICA HRVATSKE

IZVOR DZZP

I 58 I

AKTUALNO I Radionica o SEE RIVER projektu

RADIONICA O SEE RIVER PROJEKTUU Hrvatskim vodama je 14. velja e 2014. odr-žana nacionalna radionica u okviru projekta „Održivo integralno upravljanje me unarodnim rije nim koridorima u državama jugoisto ne Eu-rope, SEE RIVER“. Uz predstavljanje projekta glavni cilj radionice bio je provesti diskusiju o ulozi, aktivnostima i potrebama razli itih sekto-ra na podru ju rije nog koridora Neretve u Re-publici Hrvatskoj, uzimaju i u obzir i zaklju ke koji su proizašli iz prve nacionalne radionice di-onika u BiH, održane u Mostaru, u sklopu ovog projekta.

Ciljeve i aktivnosti SEE RIVER projekta predsta-vili su Danko Biondi iz Hrvatskih voda i Aleš Bizjak iz Instituta za vode Republike Sloveni-je. Potom su Zlatko Pletikapi , Iva Vidakovi i

Ivan Vu kovi iz zagreba kog Elektroprojekta informirali sudionike o Nacrtu Okvirnog Plana upravljanja rije nim slivom Neretve i Trebišnji-ce. Neven Trenc iz Državnog zavoda za zaštitu prirode govorio je o delti Neretve, a Darko Bar-bali iz Hrvatskih voda o Twinning projektu za poplave i pilot projektu sliva rijeke Neretve u Republici Hrvatskoj. Mladen Matica iz Zavoda za prostorno ure enje Koprivni ko-križeva ke žu-panije predstavio je Deklaraciju o zajedni kom pristupu u upravljanju vodama, zaštiti od po-plava, hidroenergetskom korištenju i zaštiti pri-rode i o uvanju biodiverziteta za rijeku Dravu. O ulogama, aktivnostima i potrebama razli itih sektora na podru ju rije nog koridora Neretve u BiH govorila je Semra Fejzibegovi iz sarajev-skog HEIS Instituta za hidrotehniku, a na po-dru ju Hrvatske Danko Biondi .

Taj projekt , nanciran iz IPA sredstava, za-po eo je u listopadu 2012. godine i traje 24 mjeseca, te se provodi putem partnerstva u koje je uklju eno 26 razli itih relevantnih in-stitucija iz podru ja upravljanja vodama iz 11 država u regiji jugoisto ne Evrope. Glavni cilj projekta je uspostaviti i oja ati multisektorsku mrežu zainteresiranih strana koji dijele teritorij me unarodnog rije nog koridora kako bi mogli zajedni ki razgovarati o procesima planiranja i implementacije, radi integriranja postoje ih sektorskih politika, planova i programa s ciljem postizanja konsenzusa o integralnom upravlja-nju rije nim koridorima, uzimaju i u obzir po-djednako i razvoj i interese o uvanja i zaštite prirode. (Ž.B.)


Ciljeve i aktivnosti SEE RIVER projekta predstavili su Danko Biondi iz Hrvatskih voda i Aleš Bizjak iz Instituta za vode Republike Slovenije

IZVORDZZP

I 59 I


SVJETSKI DAN MOČVARNIH STANIŠTASvjetski dan mo varnih staništa obilježava se 2. velja e kada je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konven-cija o mo varama od me unarodne važnosti, naro ito kao staništa ptica mo varica. Kon-vencija obvezuje svaku zemlju potpisnicu na op e o uvanje mo vara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za me unarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju mo varnih stani-šta. Do sada joj je pristupilo 168 država.

Hrvatska je postala stranka Ramsarske kon-vencije 1991. godine. Sukladno obvezama ove Konvencije, svaka stranka treba utvrdi-ti, vrednovati prema utvr enim kriterijima te prikladno zaštititi mo varna podru ja na svom teritoriju. Najvrjednija od njih predlažu se za uvrštavanje u Ramsarski popis mo varnih pod-ru ja od me unarodne važnosti.

Hrvatska ima pet Ramsarska podru ja: parko-ve prirode Kopa ki rit, Lonjsko polje i Vransko jezero, planirani park prirode - Delta Neretve te ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka.

Tema ovogodišnjeg dana vlažnih staništa bila je „Mo vare i poljoprivreda – partneri za ra-zvoj“- (Wetlands and Agriculture: Partners for Growth). Ovim sloganom želi se naglasiti nuž-na potreba za suradnjom sektora upravljanja vodama, zaštite prirode i poljoprivrede, a kako bi se istovremeno ostvarili ciljevi proizvodnje hrane, o uvanje pitke vode, spre avanje po-plava te zaštite biološke raznolikosti vlažnih ekosustava. Mo vare su se oduvijek smatrale zaprekom poljoprivredi i kontinuirano su isu-šivane da bi se dobilo tlo pogodno za poljopri-

vrednu proizvodnju. Zaista, isušeno mo varno tlo trš aka, poplavnih travnjaka i vlažnih šuma vrlo je plodno, ali se ubrzo po inju javljati pro-blemi koji su posljedica promjena u koli ini i rasporedu voda koje je uzrokovao ovjek.

Povodom Svjetskog dana vlažnih staništa Dr-žavni zavod za zaštitu prirode u suradnji s Ribnjacima Crna Mlaka i Javnom ustanovom za upravljanje zašti enim podru jima i drugim zašti enim prirodnim vrijednostima na podru -ju Zagreba ke županije organizirao 5 godinu zaredom Promatranje ptica u Posebnom or-nitološkom rezervatu i Ramsarskom podru ju Crna Mlaka u nedjelju, 2. velja e 2014. godine. Me u ljubiteljima mo vara Crnu Mlaku je po-sjetio i poljski veleposlanik Maciej Szymanski, koji je kazao da je ovo izuzetno mjesto gdje može na i sve u emu uživa kad na e malo slobodnog vremena.

Velika posje enost promatra a ptica na Svjetski dan mo varnih staništa u Crnoj Mlaki

I 60 I

AKTUALNO I Izložba ≈Krajolici u srcu√

Krajolici u srcuPo etkom velja e u izložbeni prostor Hrvatskih voda u Zagrebu slikar Zlatko Žagar unio je dašak svojeg duboko proživljenog osje aja prema hrvatskom selu prikazuju i krajolike i suživot ovjeka s prirodom. Srcu prirasla Posavina i njeni ljudi, esti su motivi njegovih slika. Njegov odnos i ljubav prema prirodi ogleda se i u estom korištenju svakodnevnih materijala kao podlo-

ga za crtanje, recikliraju i tako stolnjake, plahte, tra-

per i razne ku anske tkanine udahnjuju i im novi život uljanom bojom, ostavljaju i tako trajni dokaz proživ-ljenog vremena. Izložbeni eksponati uokvireni sirovim drvetom u suprotnosti sa nježnim idili nim motivima punih svjetlosti, mira i optimizma, ukazuju na život-ni sklad i ravnotežu hrvatskog kraja. Gotovo nestvarni ugo aj krajolika nadomak Zagreba poziva nas na istra-živanje i uživanje.

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

„Djelo Zlatka Žagara izrasta na marginama suvremenih hrvatskih likovnih doga anja, prisiljeno na izolaciju i sa-mo u u provincijskom okruženju, no unato tome pokazuje da nadilazi rubnost estetskog doživljaja. To je slikar-stvo ugo aja koje u sebi spretno objedinjuje likovne karakteristike realizma i impresionizma. Slikaju i posavske i slavonske krajolike pristupa gotovo plaho prirodi, formi i boji, otkrivaju i uvijek i najtiši motiv te ga ostvaruje u najsuptilnijim tonskim harmonijama. Nikada ne traži glasne likovne efekte – nikada jedna boja ne nadglasava drugu. Krajolik na njegovom platnu nosi u sebi ugo aj lirskog raspoloženja; neki mir bez zbivanja – kao da je vrijeme stalo“ (prof. Franjo Horvat, Zagreb, 2001.)

SLIKEMirjana Đurasek, kem. teh.

I 61 I


UČENICI OŠ CVJETNO NASELJE U HRVATSKIM VODAMASvima je znano da se pojam vode vezuje s ide-jom života – iz nje sve nastaje i u nju se sve vra a. Voda se ak smatra simbolom ljudske duše jer su im identi ne latentne sile njihovih priroda. Treba li uop e podsje ati na mudrost starih kada su upozorili da nebriga o vodi zna i nebrigu o boljem sutra.

U želji da se mladima što ranije približi važnost spoznaje o o uvanju voda u budu osti kao i važnost održavanja kakvo e iste za život, u e-nici sedmih razreda Osnovne škole „Cvjetno naselje“ u pratnji svojih profesorica, posjetili su Glavni vodnogospodarski laboratorij Hrvatskih voda, gdje su im pokazane zikalno-kemijske, kemijske i biološke metode utvr ivanja stanja voda. Tom prigodom u enicima su pokazane metode odre ivanja alkaliteta, hranjivih tvari i otopljenog kisika u vodi. Hranjive tvari važne su za rast i razvoj organizama u vodi, a otopljeni kisik je najvažniji preduvjet za bilo kakvo prisu-stvo živih organizama. Upoznavši se s biološ-kim elementima koji se analiziraju u kopnenim površinskim vodama, u enici su upoznali i po-stupke obrade i analize biološkog materijala koji uklju uje benti ke alge i makrobeskralježnjake, toplankton i makro tske biljke. Pri tome je istaknuto kako sva živa bi a imaju razli ite za-htjeve prema uvjetima u okolišu u kojem žive, pa se tako u organski optere enim teku icama i jezerima iznimno rijetko mogu zate i osjetljivije vrste što nam ukazuje na promijenjeno stanje

u vodenom mediju, dok raznolikost biljne i živo-tinjske komponentne otkriva ravnotežu odre e-nog ekološkog sustava. Osim eksperimentalnog dijela obilaska laboratorija, u enici su u krat-kom predavanju dobili uvid o svim djelatnosti-ma koje pokrivaju Hrvatske vode s posebnim naglaskom na ulogu Glavnog vodnogospodar-skog laboratorija u pra enju stanja površinskih kopnenih voda od uzorkovanja preko analiza do izvješ ivanja.

Naša nastojanja da svojim radom pokušamo o uvati bogatstvo voda u okolišu trebala bi i morala biti zalog za o uvanje te predivne aroli-je na našoj planeti zvane - voda, jer „razumjeti vodu zna i razumjeti svemir, uda prirode i sam život“. Nemojmo dopustiti da u vremenu kad ovjek tako lako zaboravlja na svoje porijeklo,

voda postane žrtva njegovog nehaja, a time u kona nici i breme budu im naraštajima.

Nataša Jeger Vujčić, dipl. ing.

biol.

„Voda je op e, nasljedno dobro iju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je pažljivo koristi“ (Europska povelja o vodi)

U enici OŠ Cvjetno naselje zainteresirano su pratili stru na predavanja

I 62 I

AKTUALNO I Kako istražujemo energiju?

KAKO ISTRAŽUJEMO ENERGIJU?Ankica Gredelj i Marina Lujić,

odgojiteljice

Nevenka Vuleta i Lidija Pavelić,

pedagoginje

U našem vrti u primjenjujemo projektni model rada djece i odgojiteljica. Poti emo djecu na samostalno postavljanje pitanja, pretpostav-ljanje mogu ih odgovora, razmišljanje o na i-nima provjere hipoteza, isprobavanje metodom pokušaja i pogrešaka, raspravljanje s vršnjaci-ma iz skupine i odgojiteljicama o prezentiranju postignu a. Kao eko-vrti usmjereni smo na skrb za okoliš i racionalno korištenje prirodnih resursa, posebice energije. Zanimljive ideje o mogu im predmetima istraživanja prezentirala

SLIKEDječji vrtić ≈Jabuka√

su djeca u petoj i šestoj godini života. Svaka skupina izradila je plan rada na izabranom pro-jektu. Tri skupine djece izabrale su Energiju kao temu projekta. Ve inu projektnih aktivnosti provodimo u vrti u s ciljem proširivanja spo-znaja i oboga ivanja dje jih iskustava a orga-nizirali smo i posjete Tehni kom muzeju, Glav-nom laboratoriju Hrvatskih voda, Pro iš iva u otpadnih voda Zagreb i sl. Roditelji su aktivni sudionici u ostvarivanju ciljeva i zada a projek-ta. Kod roditelja smo nastojali osvijestiti važ-

Niki: „Energija je snaga u miši ima kad vježbamo.“

Frana: „Ja imam energiju u tijelu kad puno tr im.“

Luka: „Loša hrana je slatka i špricana. Lošu hranu ne smijemo jesti puno da se ne otrovamo-špricanim otrovima. Loša nam hrana oduzima energiju.“

Ena: „Kad popiješ vodu onda imaš puno energije, jer je voda zdrava.“

Antea: „Energija u svjetlu zove se STRUJILAC. Ta energija je u svjetle em stolu i u svjetlu.“

Maks: „Struja putuje kroz žice, to su duga ke žice i povla e jako puno struje da do e do ku e. Kad ne bi bilo struje ne bi mogli gledati televiziju, ni jesti ono iz frižidera.“

I 63 I


nost njihovog doprinosa u njegovanju kulture življenja njihove djece i našeg vrti a usmjerenu na skrb za okoliš i štednju energije.

Po etne izjave djece bile su nam polazište za de niranje cilja projekta i planiranje daljnjih smjerova aktivnosti.

Cilj projekta je bio upoznati razli ite oblike energije, istraživati procese njenog prijenosa, racionalnog korištenja u vrti kom i obiteljskom okruženju, posebno energije iz obnovljivih izvo-ra.

Projektne aktivnosti podijelili smo u ne-koliko cjelina:

Energija i ljudsko tijelo; Energetska u inkovitost u vrti u i obiteljskom domu; Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije; Voda i energija vode; Vjetar i energija vjetra.

Zaklju na promišljanja: osmislili smo pro-tokole pra enja postignu a djece, prema ini-cijalnim podacima planirali smo daljnji tijek aktivnosti. Finalna procjena postignu a djece ukazuje na zna ajno višu razinu znanja djece o energiji i njenom racionalnom korištenju. Djeca našeg vrti a su dobri modeli štednje energije u obiteljskom domu.

Promocija knjige ≈Uređenje voda√

U zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu 6. ožujka održano je predstavljanje knjige „Ure enje voda“ autora, uglednog profesora Agronomskog fakul-teta Sveu ilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Ivana Šimuni a. Promociji knjige u organizaciji Hrvatske sveu ilišne naklade d.o.o., Hrvatskog društva za zaštitu voda i Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje, prisu-stvovao je velik broj zainteresiranih sudionika skupa. O knjizi su govorili i predstavili ju akademik Franjo Tomi recenzent, prof. dr. sc. Ivan Šimu-ni autor, Anita Šiki direktorica Hrvatske sveu ilišne naklade i Ljudevit Tropan voditelj predstavljanja. Prisutnima je predstavljena ova vrijedna knjiga i udžbenik kao rezultat dugogodišnjeg znanstvenog rada, koja kroz devet poglavlja i dodatak obra uje podru ja iz hidrologije, hidrope-dologije, dinamike vode u tlu, odvodnje, navodnjavanja i kakvo e vode. Pisana jednostavnim jezikom obra uju i razne aspekte vode u prirodi i njenog korištenja i upravljanja, predstavljat e posebno vrijedan ma-terijal za studente agronomije, agroekologije, ekološke poljoprivrede, hortikulture i krajobrazne arhitekture, kao i svim ostalim stru njacima koji se bave ure enjem voda. K. B.

Niko: „Voda okre e kota i onda melje brašno.“

Niki: „Ja sam vidio vjetrenja e kad sam išao prema moru. Ne posade se, ve se izgrade. Važan je vjetar.“

Ivan: „Farme vjetrenja a su tamo gdje je vjetar. U Zagrebu nikad nisam vidio vjetrenja e.“

Karla: „Kad puše vjetar onda stol vani lupa na terasi.“

Anita Šiki , direktorica Hrvatske sveu ilišne naklade, prof. dr. sc. Ivan Šimuni , autor i akademik Franjo Tomi , recenzent

Promociji knjige prisustvovao je velik broj zainteresiranih sudionika skupa

I 64 I

AKTUALNO I Gradnja kanalizacijskog sustava grada Siska

I 65 I


U kategoriji ‘’RIJEKE, JEZERA I IZVORI’’ 3. mjesto AIRE EDER, Estonija

NATJEČAJ PODVODNE FOTOGRAFIJE ≈UWPM 2014√

I 66 I

AKTUALNO I Natječaj podvodne fotografi je ≈UWPM 2014√

Rezultati natječaja u kategoriji DSLRNajbolja

fotografi ja

podvodnog

maratona

≈Best of Show ∑

UWPM 2014√

Roberto

Erta,

Italija ∑

Fotografi ja

RIBE

“AMBIJENT”1. Heinz Toperczer (Austrija) – 146

bodova2. Nadia Chiesi (Italija) – 146 bodova3. Nikola Hrženjak (Hrvatska) – 138

bodova

“MAKRO”1. Nadia Chiesi (Italija) – 184 boda2. Roberto Erta (Italija) – 178 bodova3. Maurizio Pasi (Italija) – 164 boda

“RIBA”1. Roberto Erta (Italija) – 194 boda2. Marino Brzac (Hrvatska) – 186

bodova3. Nicolas Barraque (Francuska) – 142

boda

“OLUPINE I ŠPILJE”1. Danijel Frka (Hrvatska) – 176 bodova2. Ivana Orlovi Kranjc (Srbija) – 162

boda3. Laslo Dani (Njema ka) - 140 bodova

“RIJEKE, JEZERA I IZVORI”1. Fabio Iardino (Italija) – 186 bodova2. Heinz Toperczer (Austrija) – 174

boda3. Aire Eder (Estonija) - 170 bodova

UKUPNI POBJEDNIK U KATEGORIJI DSLR1. Marino Brzac (Hrvatska) – 690 bodova2. Danijel Frka (Hrvatska) – 650 bodova3. Heinz Toperczer (Austrija) – 636

bodova

U organizaciji Ronila kog kluba ‘’Roniti se mora’’ iz Zagreba uz medijsko pokrovitelj-stvo NATIONAL GEOGRAPHIC HRVATSKA i SCUBALIFa ve drugu godinu za redom odr-žava se natjecanje u podvodnoj fotografiji.

‘’Underwater photo marathon’’ natjecanje je namijenjeno zaljubljenicima podvodne fotografije koji su u razdoblju od 15.1. do 1.3.2014. mogli prijaviti svoje fotografije, a najboljima e 15. ožujka u prostorima Kino kluba Zagreb biti dodijeljene i vrijedne na-grade.

Natje aj je bio otvoren za sve fotografe, amatere i profesionalce iz zemlje i inozem-stva, a natjecanje je podijeljeno dvije kate-gorije fotoaparata - „DSLR“ i „kompakt“, te u 5 kategorija fotografija: ambijenta sa ili bez

Damir Zurub modela,fotografije ribe,makro fotografije, fo-tografije ljepote i živog svijeta rijeka, jezera i izvora iji je glavni pokrovitelj Hrvatske vode, te fotografije olupina i špilja iji je glavni po-krovitelj National Geographic Hrvatska. Ove godine su sudjelovala 102 natjecatelja iz 11 država što je još jedna potvrda da je ovo jed-no od najve ih Europskih natjecanja.

Svrha natje aja je promocija i razvoj pod-vodne fotografije, a projekt se odvija u dvije faze. Prva faza je on line natjecanje i izložba najboljih 70 fotografija, a u drugoj fazi foto-grafije e biti izložene diljem grada Zagreba i Hrvatske sve do slijede eg foto maratona.

Sredstva prikupljena prodajom nagra enih slika bit e donirana SOS Dje jem selu Hr-vatska.

I 67 I


Rezultati natječaja u kategoriji KOMPAKT“AMBIJENT”1. Flavio Vailati (Italija) – 170 bodova2. Marko Gaspari (Slovenija) – 170

bodova3. Alen Soldo (Hrvatska) – 124 boda

“MAKRO”1. Flavio Vailati (Italija) – 172 bodova 2. Nadia Chiesi (Italija) – 170 bodova3. Karleto Vincan (Hrvatska) – 164

boda

“RIBA”1. Pieter de Boer (Barbados) – 162 boda2. Božidar Vuki evi (Hrvatska) – 152

boda3. Nadia Chiesi (Italija) – 146 bodova

“OLUPINE I ŠPILJE”1. Marko Gaspari (Slovenija) – 178

bodova2. Matko Vojkovi (Hrvatska) – 160

bodova3. Pieter de Boer (Barbados) – 150

bodova

“RIJEKE, JEZERA I IZVORI”1. Jovan Petrovski (Srbija) – 198 bodova2. Janja Obal (Slovenija) – 152 boda3. Tatjana Šašo (Srbija) – 146 bodova

UKUPNI POBJEDNIK U KATEGORIJI KOMPAKT1. Marko Gaspari (Slovenija) – 654

boda2. Pieter de Boer (Barbados) – 508

bodova3. Jovan Petrovski (Srbija) – 494 boda

SLIKEArhiva Ronilačkog kluba

Heinz Toperczer (Austrija)

Alen Soldo (Hrvatska)

I 68 I


Nadia Chiesi (Italija)

Roberto Erta (Italija)

Roberto Erta (Italija) Maurizio Pasi (Italija) Nicolas Barraque (Francuska)

I 69 I


Fabio Iardino (Italija) Jovan Petrovski (Srbija)

Pieter de Boer (Barbados)

Danijel Frka (Hrvatska) Karleto Vincan (Hrvatska)

I 70 II 70 I


Matko Vojkovi (Hrvatska)

Heinz Toperczer (Austrija)

I 71 I


ukra

tko09.01.2014., Lepoglava

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pli-ši razgovarao je 9. sije nja 2014. s pred-stavnicima Varaždinske županije te gradova Lepoglave i Ivanca i tvrtke IVKOM o pro-vedbi kapitalnog projekta Grada Lepoglave u komunalnoj infrastrukturi odnosno izgrad-nji cjelovitog sustava kanalizacijske mreže i ure aja za pro iš avanje otpadnih voda. Gradona elnik Lepoglave Marijan Škvari upoznao ga je s detaljima tog projekta te da ve postoji gra evinska dozvola i drugi potrebni dokumenti.

10.01.2014., Nova GradiškaZa vrijeme boravka u Novoj Gradiški mini-star poljoprivrede Tihomir Jakovina i direktor VGO-a za srednju i donju Savu Milan Mateša potvrdili su kako e biti nastavljeni važni in-frastrukturni projekti kako u novogradiškom kraju tako i u Brodsko-posavskoj županiji. Prvi projekt nanciran iz strukturnih fondo-va EU biti e na podru ju Nove Gradiške. U tijeku je priprema projektne dokumentacije što bi trebalo biti gotovo do kraja travnja ove godine. Projekt je vrijedan 17 milijuna eura, a predvi ena je gradnja kanalizacijske mreže, pro ista a otpadnih voda, ure aja za kondicioniranje vode, dio vodovodne mreže i velike vodospreme na Ba ici.

Za odvodnju u Brodsko-posavskoj županiji od po etka ove pa do 2023. godine plani-ra se EU fondovima kandidirati i investirati oko 600 milijuna kuna kako bi se zadovoljili uvjeti iz EU direktiva. U vodoopskrbnu mre-žu planira se uložiti dodatnih 300 milijuna kuna. Od po etka ove godine po eo je i novi projekt Hrvatskih voda za koji je zajmovima CEB-a i EIB-a osigurano ukupno 150 miliju-na eura, od ega se u toj županiji u više pro-jekata planira investirati 80 milijuna kuna.

14.01.2014., KršanNikola Vuksan iz labinske ispostave hrvat-skih voda, predstavnik jedinice za provedbu Nacionalnog projekta navodnjavanja (NA-PNAV) i Nikola Cvitan iz Istarske županije predstavili su 14.01.2014. u Kršanu zakup-cima poljoprivrednog zemljišta u epi kom polju pilot projekt navodnjavanja 380 hek-tara. Uz njih navodnjavanje priželjkuju i zakupci preostalih tisu u hektara te najve e poljoprivredne površine u Istri.

Projekt je u fazi idejnog rješenja. Osnova pro-jekta je izgradnja akumulacije od oko milijun prostornih metara na površini od 50 hektara. Pored crpnih stanica i cjevovoda predvi ena je izgradnja 21 kilometra pristupnih putova za njihovo održavanje, pa se ukupna inve-sticija procjenjuje na oko 30 milijuna kuna. Hrvatske vode e projekt prijaviti na natje aj Europskog fonda za ruralni razvoj i poboljša-nje poljoprivredne proizvodnje.

18.01.2014., ZmajevacDo kraja ove godine trebao bi biti iskopan oko 12 kilometara dug i prosje no 20 meta-ra širok dvonamjenski lateralni kanal, ijom bi gradnjom bila riješena pitanja odvodnje oborinskih voda i navodnjavanja tijekom sušnog razdoblja oko 5.000 hekatara poljo-privrednih površina isto ne i središnje Bara-nje. Rije je o jednoj od najve ih investicija Hrvatskih voda u tom trenutku na podru ju Hrvatske, ija je ukupna vrijednost ve a od 70 milijuna kuna.

Kanal Zmajevac-Kneževi Vinogradi povezat e rijeku Dunav, gornji Jasenova ki kanal

te kanal Bojanu, kao i ostatak otvorene ka-nalske mreže. Nakon što je završena prva etapa radova vrijedna oko 12 milijuna kuna koja obuhva a gradnju etiriju mostova na trasi kanala, od kolovoza 2013. Hrvatske vode su ugovorile i radove na gradnji same trase, odnosno objekta crpne stanice, ija je vrijednost oko 63 milijuna kuna.

22.01.2014., Beli ManastirSiniša Kuki , direktor VGO-a Dunav-donja Drava i njegov zamjenik Mario Brezak sa-stali su se 22.01.2014. u Belom Manastiru s predstavnicima tog baranjskog grada, te op ina eminac, Draž, Petlovac i Popovac. Te jedinice lokalne samouprave potpisale su pismo namjere o davanju suglasnosti Hrvat-skim vodama da u njihovo ime nominiraju europskim kohezijskim fondovima važne projekte vezane uz vodoopskrbu i odvodnju na tom podru ju. Budu e projekte e s 50 do 75 posto nancirati EU, dok e ostatak osigurati doma i izvori.

22.01.2014., ViroviticaNa prostoru viroviti ke tvrtke Virkom sve-ano je 22.01.2014. pušteno u rad postro-

jenje za preradu sirove vode. Radi se o pro-jektu vrijednom više od 11 milijuna kuna, ija izgradnja osigurava dovoljne koli ine

prera ene pitke vode te zahvaljuju i kojem bi se u slu aju bilo kakvih kvarova na po-stoje em postrojenju osigurala nesmetana isporuka vode. Kod izgradnje postrojenja je uz neznatno pove anje investicije osiguran prostor za postavljanje dodatnih kapaciteta ovisno o potrebama u budu nosti. Na otvo-renju su bili gradona elnik Ivica Kirin, župan Tomislav Toluši , zamjenik generalnog di-rektora Hrvatskih voda Zijah Mahmutspahi i brojni drugi uzvanici. Projekt je realiziran u rekordnom roku, za nepunih godinu dana, uz su nanciranje Hrvatskih voda u iznosu od 90 posto.

24.01.2014., ZagrebU zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu u pri-sutnosti generalnog direktora Ivice Pliši a, zamjenika generalnog direktora Danka Ho-ljevi a i Zijaha Mahmutspahi a potpisani su

Potpisivanje Ugovora o radovima preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava za 2014. godinu

Prezentacija priru nika iz podru ja gra enja

I 72 II 72 I

AKTUALNO I Ukratko

Ugovori o radovima preventivne, redovne i izvanredne obrane od poplava za 2014. go-dinu za 34 branjena podru ja u Republici Hrvatskoj.

01.02.2014., LižnjanUklju ivanje op ine Ližnjan u izgradnju su-stava odvodnje otpadnih voda uz nanci-ranje iz fondova EU bila je tema sjednice ližnjanskog Op inskog vije a o emu su vi-je nike informirali Stjepan Kamber i Rodo-ljub Kosi iz Hrvatskih voda. Nakon pripreme projektne dokumentacije slijedi apliciranje za odobrenje sredstava iz EU-fondova, ugo-varanje pa izvo enje radova, monitoring u inkovitosti te potvrda o namjenski isko-rištenim sredstvima. Hrvatske vode pomažu u nanciranju projektne dokumentacije da bi se mogao povu i novac EU te u rješava-

nju imovinsko-pravnih odnosa. Da bi stigla sredstva iz EU, u pojedinom naselju treba biti 90 posto priklju enih na kanalizacijski sustav, a na in odvodnje otpadnih voda na pro iš avanje za sva naselja ližnjanske op-ine tek treba de nirati.

04.02.2014., KastavPomo nik ministra poljoprivrede Dražen Ku-re i i i generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši bili su 04.02. 2014. na predstav-ljanju projekta „Kanalizacijski sustav otpad-nih voda Grada Kastva – sanitarni kolektor Beli i – Kastav s ograncima“. Projekt je re-aliziran putem pretpristupnog fonda Europ-ske unije, IPA, programa IPARD, Mjere 301 te je Grad Kastav uspješno povukao gotovo 6,5 milijuna kuna i time riješio problemati-ku glavnog kanalizacijskog kolektora Grada. Sustav povezuje Beli e s kolektorom Ka-stav- ikovi i u dužini od 3,7 kilometara, a zahvaljuju i njegovoj izgradnji sva kastav-ska naselja ispod glavne ceste dobila su mo-gu nost priklju ka na kanalizacijsku mrežu. Ukupna vrijednost investicije iznosi 7,56 mi-lijuna kuna, a iz IPARD programa su nanci-rano je 84 posto.

25.2.2014., ZagrebU organizaciji Hrvatskog saveza gra evin-skih inženjera i Društva gra evinskih inže-njera Zagreb uz podršku Hrvatskih voda u zgradi Hrvatskih voda održana je radionica s temom provedbe i primjene izmjena i uskla-enja zakonskih propisa iz podru ja gra e-

nja, koji su u velikoj mjeri od presudnog zna aja za provedbu projekata i programa Hrvatskih voda. Radionici je prisustvovao velik broj zainteresiranih djelatnika Hrvat-skih voda koji u svom svakodnevnom poslu primjenjuju ove Zakone. Radionici je prisu-stvovao generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši i Siniša Širac direktor Sektora razvitka. Sudionicima skupa podijeljen je priru nik u kojem su prikazani zakonski pro-pisi iz podru ja gra enja i koji je tiskan u 2014. godini.

U tijeku formalnih i tehni kih aktivnosti vezanih uz po etak rada novog Sektora održan je i sastanak 3. ožujka u VGO-u za srednju i donju Savu

Radni sastanci u okviru Twinning projekta “Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava”

I 73 I


3.3.2014., ZagrebS ciljem intenziviranja daljnjih aktivnosti na pripremi i provedbi EU projekata Hrvatske vode su osnovale novi Sektor za podršku pripremi i provedbu EU projekata. U tijeku formalnih i tehni kih aktivnosti ve-zanih uz po etak rada novog Sektora održan je i sastanak 3. ožujka u VGO-u za srednju i donju Savu radi upoznavanja voditelja Sek-tora Stjepana Kambera i zamjenika voditelja Sektora Miljenka upi a sa lanovima nove Službe za podršku pripremi i provedbu EU projekata. Na sastanku su svi nazo ni upo-znati s aktualnim stanjem EU projekata s podru ja VGO-a te daljnjim smjernicama i aktivnostima vezanima uz koordinaciju rada Sektora i Službe.Sastanku su uz lanove nove Službe tako er bili prisutni direktor VGO-a Milan Mateša, voditelj Sektora korištenja voda Ivan Kolo-

vrat te voditeljica Službe An a uri Slunjski.

Sije anj i ožujak, ZagrebU razdoblju od 28. do 29. sije nja i od 4. do 7. ožujka 2014. godine u zgradi Hrvat-skih voda održani su radni sastanci u okviru Twinning projekta “Izrada karata opasnosti od poplava i rizika od poplava”. Na radioni-cama su sudjelovali stru njaci iz Francuske, Austrije i Nizozemske, te djelatnici Hrvatskih voda i drugih institucija. Twinning projekt proizveo je gotovo sve što se moglo proi-zvesti u smislu podataka, modela, karata i vodi a, te razvio odgovaraju u metodologiju za dva pilot projekta, koja e se mo i kori-stiti i za druga podru ja Hrvatske. Tako er planirane su i izvedene predradnje za dalj-nje aktivnosti i nastavak izrade karata rizika od poplava i za druga podru ja u Hrvatskoj, a projekt je polu io i neke nacrte prijedloga vezano uz tre u fazu provedbe Direktive o poplavama, program mjera i sâm Plan.

I 74 I

VREMEPLOV I Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

U tre em pokušaju isušivanja epi kog jezera posao je uspješno obavljen ru nouz pomo boškarina.

I 75 I


U isto nom dijelu srednje Istre nalazi se epi -ko polje. Prema zapadu je ome eno srednje-istarskim pobr em,a prema istoku je u dodiru s masivom planine U ke (1.396 m) koji se pruža u smjeru sjever-jug i završava u Plominskom zaljevu. Svojom dužinom polje se prostire u

Drago Struna, prof. kem.

ČEPIĆKO POLJE ∑ PROŠLOST JEDNOG JEZERA

smjeru sjever-jug i blago je nagnuto prema jugu. Ispresjecano je kanalima za odvodnju voda i navodnjavanje. Sjeverno od epi kog polja prostire se manje Boljunsko polje kroz koje protje e buji ni potok Boljun ica. Potok je svojim vodama u prošlosti plavio epi ko po-

Kršan danas

Kršan iznutra

epi Valvasor

I 76 I

VREMEPLOV I Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

lje, a danas puni njegove kanale. Dva kilome-tra jugozapadno od epi kog polja prostire se manja dolina, epi ki dolinji lug, gdje se priku-pljaju vode više potoka i nastaje rijeka Raša.

Na prostoru današnjeg polja, još pred stotinjak godina, bilo je nemalo jezero, površine do 8 km2, ovisno o dotoku voda. Dubina jezera bila je od jednog do dva i pol metra. Pri najvišem vodostaju, poplavne vode su otjecale u rijeku Rašu i zatim u more. Bilo je to idealno stanište za razne ptice, ribe i biljni svijet. Stolje ima je jezero ljudima služilo u razne svrhe, ali je zadavalo i probleme. To su bile poplave, a još neugodniji su bili malari ni komarci. Ideje o isušivanju jezera zasigurno su se pojavile još u dalekoj prošlosti, ali je do prvih konkretnih planova i pokušaja realizacije došlo u drugoj polovini 19. stolje a.

Prvi pokušaj isušivanja temeljio se na stajali-štu da je Boljun ica nekad bila ponornica. Kra-jem ledenog doba vode su nanijele materijal, za epile grotlo ponora i nastalo je jezero. Za vrijeme austro-ugarske uprave, godine 1891., zapo eli su radovi na od epljivanju ponora i trajali su do 1894., ali bez rezultata. Me utim, nije se odustalo. Mogu nost dobivanja gotovo

tisu u hektara nove obradive zemlje uz još ti-su u hektara ure enih poljoprivrednih površi-na, bila je primamljiva. Drugi pokušaj uslijedio je 1902. godine. Novi projekt predvi ao je isu-šivanje 2/3 jezera preko kanala koji bi pove-zivao jezero i rijeku Rašu. Radovi su obustav-ljeni 1908. godine jer su potrošena financijska sredstva, a projekt nije ostvaren do kraja.

Tre i pokušaj isušivanja je uspio - „tre a sre-a“! To se dogodilo pod talijanskom upravom

i s novim projektom. Plan je predvi ao kopa-nje tunela duljine 4.545 metara (Z. Kos, S. Boži evi – Istrapedija), nagiba 3% i presje-ka 12 m2, kojim bi se vode jezera odvele u Plominski zaljev. Gradnja je zapo ela 1928. godine i trajala do 11. prosinca 1932. godi-ne, kada je voda potekla tunelom. Voda je intenzivno istjecala dva dana, a za pražnjenje jezera bilo je potrebno dva tjedna. Prigod-no je prisjetiti se da u to doba nisu postoja-li strojevi za kopanje tunela niti su postojali kamioni kiperi za odvoz i dovoz materijala. Sav posao obavljen je prakti no ru no i uz uporabu zaprežnih kola. U tome su svakako zna ajnu ulogu imali nadaleko poznati istar-ski volovi „boškarini“, koji su vukli zaprežna

Satelitski snimak epi ko polje

Istra - lokacija epi kog polja

Brana Letaj

Brana LetajUstave kod ulaza

I 77 I


SLIKEDrago Struna, prof. kem.

kola. Izvedeni kapacitet tunela je dvostruko manji od projektiranog tako da su polja znala biti poplavljena i nakon izgradnje tunela. Ovaj problem se mogao riješiti izgradnjom akumu-lacije na Boljun ici sjeverno od epi kog po-lja. Taj dio pri e morao je pri ekati slijede ih 38 godina. Naime, 1970. godine izgra ena je brana kod mjesta Letaj visine 35 metara i duljine 90 metara. Stvorena je akumulaci-ja koja sada uspješno brani epi ko polje, ali priroda je opet pokazala svoju udljivost. Bilo je predvi eno da akumulacija ljeti omogu uje navodnjavanje polja. Me utim voda u aku-mulaciji brzo nestaje zbog okršenog vapne-nastog tla i otje e u Kvarnerski zaljev.

Na fotografijama se mogu vidjeti ulazni i izla-zni portal tunela kao i sustav za regulaciju protoka voda. Sve je to dio ve eg sustava ko-jim upravljaju Hrvatske vode. Jedna službena osoba nadzire i upravlja sustavom kod ula-znog portala u tunel. Druga osoba ima sli nu zada u na brani Letaj.

Povijesno je zanimljivo da su neposredno uz epi ko jezero bili izgra eni dvorci-utvrde.

Na Valvazorovim grafikama ostali su zabi-lježeni dvorci Kršan, Kožljak i epi . Grafika

koja oslikava dvorac epi tako er prikazuje plovnost jezera amcima i ribolov na njemu. U dvorcu Kršan prona en je prijepis Istarskog razvoda iz 1546. godine. To je zna ajan do-kument pisan glagoljicom na hrvatskom je-ziku, koji je prou io Ljudevit Gaj, a objavio Ante Star evi 1852. godine. Nedaleko jezera nalazili su se utvr eni gradi i, Plomin jugoi-sto no i Pi an zapadno. Pi an je nekada bio sjedište biskupa i zato je uz crkvu tre i najviši zvonik u Istri visok 48 metara. Biskupija je postojala neprekidno od 524. do 1788. godi-ne i jedna je od najstarijih biskupija na svije-tu. Sjeverno od jezera bio je utvr eni gradi Boljun.

Na epi kom polju nakon isušivanja zasa-ene su topole ispod kojih su u novije vrije-

me prona eni tartufi. Dolina Mirne tako nije više jedino stanište ovih gljiva u Istri! Godine 2001. osnovana je udruga tartufara, sa sje-dištem u Kožljaku, koja djeluje na podru ju op ine Kršan.

Na kraju još jedna zanimljivost. Sje anje na epi ko jezero ne blijedi pa se u javnosti može uti ideja o vra anju jezera gdje je ono nekad bilo, ali znatno manje površine.

epi ko polje prema istoku

epi ko polje prema zapadu

Ulazni portal

Izlazni portal

I 78 I

VODA I PRIRODA I Zagrebačko more ∑ žarište bioraznolikosti iz daleke prošlosti?

dr. sc. Ratko Vasiljević, dipl. ing.

geol.

ZAGREBAČKO MORE ∑ ŽARIŠTE

BIORAZNOLIKOSTI IZ DALEKE PROŠLOSTI?

Neke vrste kao relikti postali su svjedoci daleke prošlosti iako danas žive u razdvojenim morskim prostorima, koji su nekada pripadali oceanu Tethys.

Iako je pri spomenu na Zagreba ko more prva misao Jarunsko jezero, u ovom tekstu e biti rje i o moru koje je na prostoru Zagreba eg-zistiralo u dalekoj prošlosti, rije je naravno o Panonskom moru. Panonsko more je nastalo od nekadašnjeg oceana Tethys, a egzistiralo je na prostoru današnje Panonske nizine, gdje je bio otvoreni morski prostor, a neki gorski masivi koji se danas nalaze na tom prostoru su u to vrijeme bili otoci, kao npr. Medvedni-ca. Da bi se bolje razumjela prošlost iji se ostaci nalaze u blizini Zagreba, u ovom radu je trebalo oti i na put gdje se i danas može vidjeti povezanost danas udaljenih, a nekada bliskih i povezanih prostora.

Ocean Tethys – korijeni iz daleke prošlosti

Panonsko more je nastalo od nekadašnjeg oceana Tethys koji se nalazio izme u dva su-

perkontinenta Laurazije (Sjeverna Amerika, Europa, Azija) na sjeveru i Gondwane (Južna Amerika, Afrika, Arabija, Indija, Australija i Antarktik) na jugu.

Mnoge pojedinosti o geološkoj prošlosti oce-ana Tethys do danas nisu odgonetnute, me-utim, ve ina znanstvenika se slaže u nekim

konstatacijama:

s tadašnjim rasporedom kontinenata za-hva ao je središnje i zapadne dijelove Ti-hog oceana, Indijski ocean, Sredozemlje i središnje dijelove Atlantskog oceana,

uz pojedine prekide, kroz geološku prošlost trajao je oko 500 milijuna godina (njegov relikt, Sredozemlje, traje i danas),

zbog tektonike i nabiranja mladog gorja (Alpe, Karpati, Dinaridi) je prije 30 – 15 mi-lijuna godina razdvojen na nekoliko dijelova

Oblaci oko vrha Zagreba ke gore, vjerojatno su bili sli ni morskoj površini u miocenu (prije 20 mil godina)

I 79 I


od kojih su najzna ajniji Tethys (od kojeg je preostalo Sredozemno more) i Paratethys (od kojeg su preostali Balatonsko jezero, Crno more te Kaspijsko i Aralsko jezero).

Poznati franjeva ki sve enik iz Makarske i osni-va Malakološkog muzeja u Makarskoj pok. dr.fra. Jure Radi , je u svome posljednjem dijelu objavljenom 1991. godine, naglasio da su neke vrste kao relikti postali svjedoci dale-ke prošlosti i danas žive u zi ki razdvojenim morskim prostorima, a koji su nekada pripa-dali oceanu Tethys. Tako treba spomenuti vrste benti ke malakofaune veliki ba vaš - Tonna ga-lea, tritonova truba - Charonia tritonis, kopit-njak - Spondylus gaederopus, lastavica- Pte-ria hirundo, a po svim morima koja su nastala diobom Tethysa još danas plivaju puž splavar Janthina janthina i prugasti jedrilac Argonauta argo. Najve i broj tropskih vrsta koje su se ra-zvile u Tethysu je izumro u Sredozemlju, dok je samo mali dio preživio u Sredozemlju, a izumro u drugim morima. Takav je sredozemni endem školjkaš pelikanovo stopalo Aporrhais pespeli-can, koji je ujedno jedini sredozemni predstav-nik vrlo brojne tropske nadobitelji Strombacea (Radi , 1991.). Angeletti, 1973. tako er isti e srodnost izme u japanske i sredozemne faune

školjkaša koja vu e porijeklo od nekadašnjeg oceana Tethys. Nekadašnja povezanost sre-dozemlja i Indijskog oceana, zadržala je sve do danas neke zajedni ke osobine, koje mogu barem malo razjasniti injenicu da se izvjestan broj indopaci kih mekušaca, koji su došli iz Crvenog mora preko Sueskog kanala, udoma-io u Sredozemlju (Radi , 1991.).

Osim sli nosti mekušaca (puževi, školjkaši, glavonošci), mogu e je vidjeti i sli nost me u ribama. Osobi koja do e s podru ja Sredoze-mlja u primjerice podru je Indijskog oceana, vrlo lako se mogu neke vrste u initi poznati-ma. Nakon razdvajanja prostora Tethysa i In-dijskog oceana, do tada iste vrste organizama su krenule zasebnim razvojnim putevima. Tako je mogu e vrlo lako vidjeti morsko šilo u Indij-skom oceanu kako se sakriva u morskoj travi i vidjeti isti takav prizor u Jadranu.Tako er, u Jadranu živi jedna vrsta gofa Seriola dumerili, riba iz porodice Carangidae, dok se tropskim morima razvilo više vrsta gofova. Sli nosti se mogu vidjeti i me u koraljima, posebice ro-žnja ama (Vasiljevi , 2008., 2009.), kao i me u bodljikašima, gdje je navedena sli nost sredozemne dlakavice Antedon mediterranea i njezinog tropskog ro aka tropske dlakavica

1 Ocean Tethys u razdoblju krede, prije oko 100 milijuna godina (Radi , 1991.)

2 Tritonova truba snimljena u Indijskom oceanu (Mauricijus) mogla je biti snimljena i u Jadranu kao posljedica pripadnosti nekada istom oceanskom prostoru Tethysa.

3 Plavi gof iz Indijskog oceana, Caranx melampygus (prema Bettex i sur. 2007.)

4 Vrsta gofa iz Indijskog oceana, Seriola rivoliana (prema Bettex i sur. 2007.)

5 Morsko šilo iz Indijskog oceana (Ecsenius sp., Bettex i sur. 2007.), teško bi bilo raspoznati od šila snimljenog u livadi cvjetnice Posidonia u Jadranu (rod Syngnathus, sp., Miliši , 2007.)

111111111

4444444444444444444444 55555555555555

22222222222222222222222222222222222222222 33

I 80 I

VODA I PRIRODA I Zagrebačko more ∑ žarište bioraznolikosti iz daleke prošlosti?

(Oxycomanthus bennetti) (Vasiljevi , 2013.). Me utim iako su navedeni organizmi krenuli zasebnim razvojnim putevima, zbog, kako bi se izrazio pok.dr.fra. Jure Radi , zajedni kih korijena iz daleke prošlosti, vrlo ih je lako pre-poznati.

Žarište bioraznolikosti oko Zagreba

Jedna od de nicija žarišta bioraznolikosti je da su to mjesta na kojima egzistira veliki broj vrsta na jako malom podru ju. Podru je Zagreba ke gore, koja je nekada bila otok u Panonskom moru, prema toj de niciji de- nitivno bi moglo spadati u takva podru ja. Nažalost zbog toga što tu više nema mora možemo se osloniti samo na fosilne ostat-ke koji se nalaze na rubnim dijelovima gorja (Medvednica, Samoborsko gorje, Žumberak, Slavonsko gorje, Moslava ka gora, Zrinska gora). Nakon što se zagreba ko podru je našlo pod morem u miocenu (prije približno 20 milijuna godina), na padinama Medvedni-ce koja je tada bila otok, taložile su se nasla-ge koje su karakteristi ne za morsku sredinu o emu svjedo e brojni fosilni ostatci školj-kaša, puževa, ježinaca, koralja, riba i drugih.

Na temelju ega možemo pretpostaviti da se možda radilo o žarištu bioraznolikosti? Na prostoru sadašnje Panonske nizine, podru je izme u Alpa, Karpata i Dinarida prostirala se vodena površina, a Medvednica i Slavonsko gorje su se izdizali kao otoci. U to vrijeme su kopnena podru ja poprimila više manje današnji oblik.

Na podru ju otvorenog mora su vladali ujed-na eni uvjeti, a cirkulacija izme u površine i dna je bila slaba tako da su na dnu vladali anoksi ni uvjeti. O tome nam svjedo e lapo-

SLIKEdr. sc. Ratko Vasiljević, dipl. ing.

geol.

otvoreno more a na dnu su vladali uvjeti sa malo ili bez kisika (suboksi ni do anoksi ni), sli ni kao danas na dnu Crnog mora. Osta-ci otvorenog mora se dana nalaze dublje od 1.000 metara u naftnim bušotinama izme u Zagreba ke i Moslava ke gore (Vasiljevi , 1998., 2009., 2011. & Vasiljevi , Trgov i , 1998.), kao i u drugim dijelovima današnje Panonske nizine. I u ostalim dijelovima koji su bili povezani sa Tethysom su na eni sli -ni fosili, npr. u Nigeriji su tako er utvr eni ostaci raža roda Myliobatis, školjkaši roda Glycimeris, i sl. (Chukwuemeka., Bruno, 2012.) koji se i danas nalaze na ostacima nekadašnjeg Panonskog mora.

Zbog opisanih uvjeta na otvorenom moru se nije mogao razviti raznoliki život, ve samo uz rubove tadašnjih oto nih podru ja, koja su predstavljala staništa brojnim vrstama. U plitkom moru na pjeskovitom dnu su obita-vale brojne vrste školjkaša, riba, bodljikaša i drugih organizama. Na pojedinim mjestima su rasle crvene alge Lithothamnium, koje su bile zatrpane mineralnom tvari. Nakon uginu a or-ganska tvar se razgradila, a ostala je vrsta stijena puna rupa (litotamnijski vapnenac ili litavac) od koje su izgra ene neke od zna aj-nijih gra evina u Gradu Zagrebu, a me u nji-ma i Zagreba ka katedrala. Zbog razgradnje organske tvari i stvaranja organskih kiselina, najve i dio ljuštura se nije sa uvao tako da su tamo fosilni nalazi nešto rje i.

Raznolikost života je privla ila i krupnije or-ganizme koji su se njima hranili, me utim zbog toga što je manja vjerojatnost fosili-zacije živih organizama, njihovi ostatci su rje i. Nedaleko Podsuseda su izloženi ostaci Zagreba kog kita (Mesocetus agrami) koji je u to vrijeme plivao tim prostorima. Zbog rezistentnosti zubnine koja je izgra ena od kalcijevog fosfata, ti dijelovi se naj eš e o uvaju. esto puta je teško odrediti pripad-nost skupini, posebno kod morskih pasa, ako nije sa uvan korjen zuba (Elasmo com), dok je kod raža nešto lakše ukoliko postoji do-voljno elemenata.

Tadašnji otoci u Panonskom moru su omogu-ili razvoj razli itih životnih prostora (facije-

sa) o emu svjedo e razli ite vrste stijena, od lapora i glina koji su bili taloženi u mir-nijim sredinama, poput laguna, masivnih al-galnih grebena koji su bili izloženi direktnim udarima mora, plaža s oblutcima i sl. Ovakva podru ja su u to vrijeme predstavljala oaze bioraznolikosti okružene otvorenim morem. Iz tog razloga su ova podru ja bila privla na i višim organizmima poput riba jer su pruža-la obilje hrane, sklonište i mrijestilište. Ipak ako se žele razumjeti okolnosti koje su pre-vladavale na nekom podru ju, ponekad je potrebno oti i i malo dalje kako bi se pod-ru ja koja su nama zanimljiva mogla uklopiti u širu sliku.

LEGENDA:1 – morski prostor Tethysa i

sjevernog Atlantika2 – kontinentalni sedimenti3 – Paratethys4 – kopno

Karakteristi na podru ja u Europi u srednjem miocenu prije oko 20 milijuna godina (Preuzeto iz Herak, 1990., modi cirano prema Pomerol, 1973.)

ri, bogati organskom tvari danas na dubini 1.600 do 3.000 metara koji su determini-rani kao mati ne stijene za naftu i plin koji se danas crpe na poljima nekoliko desetaka kilometara jugoisto no od Zagreba (Ivani , Žutica, Okoli). To podru je je nekada bilo

I 81 I


1 2222

4444

55555555

77777 888888 9999

666666

33333

1 Mikroskopski uzorak stijene iz bušotine polja Žutica sa dubine oko 3.500 metara. Crne nakupine su ostatci organske tvari, a žute nakupine pirita FeS2 koji nastaje u anoksi nim uvjetima (Vasiljevi , 1998., 2009.,)

2 Ostaci karnivornog puža Conus sp. iz miocena Medvednice

3 Ostaci školjke Isocardia sp. (jednakosr anka), danas esta u Jadranu

4 Ostaci školjkaša Pecten sp. ( ešlja a) i na njoj ostatak neidenti cirane vrste školjkaša.

5 Ostaci hrskavi nja a -zub morskog psa

6 Ostaci školjkaša Lucinoma borealis

7 Ostaci školjkaša Pecten sp. u litotamnjiskom vapnencu

8 Nepravilni ježinac Clipeaster sp.

9 Ostaci hrskavi nja a - zub raže, Myliobatis sp. (prema Bourdon, 2000.)

I 82 I

VODA I PRIRODA I Ispod površine rijeka, jezera i močvara

Velika Viktorova dvorana I 83 I


ISPOD POVRŠINE RIJEKA,JEZERA I MOČVARA

I 84 I


Svi se slažu da je voda ogromno blago naše ze-mlje, da je Hrvatska zemlja vode. Od mutnih nizinskih rijeka do bistrih krških, kao i jezera, ali i podzemlja. Ljudi im se s pravom dive, no ve-ina njih iskusila je samo pola pri e – one iznad

površine vode. Samo rijetki su imali priliku za-viriti ispod površine. Mnogi su se iznenadili eg-zoti noš u krajolika, ali i iznimno bogatog živog svijeta…

Veli anstvene hrvatske nizinske rijeke tromo vijugaju krajolikom i prelijevaju se u prostrane poplavne šume i livade. Na svome putu Dunav, Drava i Sava prenose mnogo sedimenta – šlju-nak, pijesak i nije praškaste tvari. Mutne su, no ve s obale je vidljivo da skrivaju svoju dubinu i snagu. U mutnoj vodi uje se sudaranje oblu-taka šljunka i sipenje pijeska, pa iako se ine spore, te rijeku su snažne i teško je opirati se struji. Zbog toga je i dno jednoli no, pješ ano ili šljun ano. Ribe i ostala živa bi a u potrazi za boljim uvjetima naj eš e traže mirnije lagune i rukavce gdje je voda sporija ali i bistrija. Zato treba zaplivati i zaroniti u ove oaze u koje ulaze šarani i ostale ribe na mrijest, a riblja mla ima mnogo vegetacije za skrivanje malih životinjica za hranjenje. Tu se dolaze mrijestiti i žabe iji su punoglavci tako er stanari ovih voda. U prolje e i jesen rijeke bujaju prelijevaju i se u poplavne šume i livade unutar nasipa. Stabla tada strše iz vode poput otoka, vire samo vrhovi trske i rogoza, sve je sada carstvo vode. Tu sada u lovu krstari kornja a, rone i i samo povremeno izviruju i glavu iznad površine. Zelene žabe, a posebno muka i sada u plitkoj vodi održavaju prave koncerte.

Za istraživanja panonskih voda još su bolja mir-na jezerca nastala iskapanjem šljunka. Tu se susre u i ljudi i priroda, a ribi i znaju što se sve u njima krije. Ljeti se s obale u pli ini lješkari riba sun anica, unesena vrsta, dok nešto poda-lje blizu površine pliva na stotine uklija. Me u njima se motaju i meduze, jer krajem ljeta do-lazi do prave eksplozije ovih mekanih, prozir-no-bijelih organizama koje kao velike pahulje snijega padaju u zelenkastoj vodi. Potopljena stabla esta su u šodericama, ine i sada mu-mije obložene muljem. Omiljeno su mjesto za somove, velike ribe koje se ne boje ronioca i ra-doznalo im prilaze. Manje ribe moraju se paziti grabežljivaca poput štuke koja u zarasloj vodi nalazi izvrstan zaklon za zasjedu i kada uo i pli-jen, eksplozivno ska e i grabi ga sa svojih 700 zuba u velikim ustima. Vegetacija je dobra i za šarana. Hrani se sitnijom hranom, kako li inka-ma razli itih životinja, kukcima, ali i mladicama biljaka, sjemenkama, korijenjem. Vegetacija je pak klju na amuru, vrsti ribe unesenoj iz Azije (rijeke Amur) radi iš enja bilja u vodama.

Odemo li na jug i prije emo Karlovac, susre e-mo fenomen vode u kršu. Za po etak, tu su kar-lova ke rijeke: Mrežnica, Korana, Kupa i Dobra, u kojima se miješaju zna ajke i nizina i krša. Po-više u planinama, vode su brzi planinski potoci i rje ice koje zapjenjeno hitaju niz korito. Hladne

Svijet sedre Krupa

Ve ina ljudi iskusila je samo pola pri e o ljepoti naših rijeka, a samo rijetki su imali priliku zaviriti ispod površine vode.

Goran Šafarek

GrgeSLIKEGoran Šafarek

I 85 I


Šoderice štuka

Podvodni svijet

Podvodna barijera Pastrva

I 86 I


Ameri ki somi i

Ronioc i somi i

Mjehuri i i mahovine stvaraju sedru

Pijori

Li inke kukaca

Poto ni rak

I 87 I


su i plitke, a neke nestaju poniru i u podzemlje. Ponori i jezerski izvori ponekad su vezani s bo-gatim i isprepletenim podzemnim tokovima i jezerima gdje se u vje noj tami skriva iznimno bogata vodena špiljska fauna od koje je ovje -ja ribica najpoznatija. Rijeke tako esto izviru i poniru na krškim poljima koja su u prolje e nerijetko potpuno poplavljena. A što se više pri-bližavamo moru, krševitost raste u jadranskim rijekama, bilo da rijeke teku kanjonima, estua-rijima, deltama…

Ono što spaja, ali i de nira ve inu naših krških voda je sedra koja stvara barijere i slapove te ujezerene tokove rijeka. Sedra je glavni kipar podvodnog krajolika, pa tako i živog svijeta. Tamo gdje bi trebala te i brza, prili no jedno-li na rijeka, sada su mnoga lica, oaze života i zelenila usred esto surovog krša. Gotovo svaka rijeka južno od Karlovca ima sedre, no ipak su najpoznatija Plitvi ka jezera. Sedra je izgradila nevjerojatan reljef velikih stijena i uskih prola-za, a ak i za kratke zarone potrebna su ne-oprenska odijela, jer hladno a vode dopire do kostiju. Utroba sedrenih rijeka zeleni je svijet, ne samo zato što se pod vodom gube tople boje ve i zbog pojave algi, pa se ve na nekoliko metara gube obrisi dna koje postaje jednoli na zelena masa. Ponegdje na dnu poput snježne livade zaobljenih oblika nalazi se jednoli no na-sipan sedreni mulj. Unutar i iza slapa, gdje voda suklja na sve strane, mjehuru i u kaoti nom plesu ni sami ne znaju odakle su došli i kamo idu, gdje je granica elemenata…Svugdje kapa, pršti, nosi, kao u ogromnoj mašini za pranje rublja. Samo nekoliko metara dalje iznad ove fontane - drugi je svijet. Ovdje vlada mir i tiši-na, a dno postaje prava džungla vodenog bilja i života. Tamo gdje je barijera usporila tok, voda gotovo jedva te e što je savršeno za rast lopo-a, lokvanja i mnogih mo varnih biljaka, tik uz

beživotnu i isušenu kršku stijenu. Gdjegod se stabljike lopo a kao klipovi izdižu iz šumovitog dna, gotovo se dodiruju i s nagnutim granama vrba i joha nad vodom. Raskoš kakve se ne bi postidjeli ni najpoznatiji botani ki vrtovi. Mir-nom površinom klize bjelouške. Na dnu ribari-ca gmizi i iz zasjede vreba neoprezne ribice, a poto ni i ostali slatkovodni rakovi lijeno„vuku“ svoja raš lanjena tijela. U toj podvodnoj šumi jato ribica bez straha pliva uz ronioca spremno „odlepršati“ na najmanji nagli pokret.

Mutne vode doduše se zna na i i u krškoj Hr-vatskoj. Dolaze i iz Hercegovine Neretva nosi mnogo sedimenta, guraju i pijesak i mulj prema Pelješcu, stvaraju i svoju deltu. Nastaje tako je-dinstvena mediteranska mo vara s trš acima i pticama mo varicama, odmah uz kamenite pa-dine. Uz Vransko jezero koje je zbog mo varnih uvjeta prili no muljevito, pronalazimo još i ma-nja mediteranska blata i lokve…

Gdje god bili, u mutnoj ili bistroj vodi, moramo sa uvati naše hrvatsko vodeno blago, naš naj-važniji resurs!

Sun nica

Lopo i u hladnoj jadranskoj rijeci

Slatkovodna meduza

Plitvi ki slap

I 88 I

VODA I PRIRODA I Rijetko viđen domaćin očuvanih vodotoka

Plavi mužjak i zelena ženka u parenju, NP Plitvi ka jezera

Tipi no stanište brojne populacije isto ne vodendjevoj ice

I 89 I


RIJETKO VIĐEN DOMAĆIN OČUVANIH VODOTOKA

Isto na vodendjevoj ica je rijetka vrsta vretenca koji nastanjuje kontinentalnu Hrvatsku i primorski pojas.

dr sc. Matija Franković, DZZP

Isto na vodendjevoj ica (Coenagrion ornatum), rijetka je vrsta vretenca naše faune kukaca. Po prvi se puta spominje za podru je Hrvatske (Ne-retva, Cetina, Solin) ve davne 1860. godine. Ova vrsta rasprostranjena je u isto nom dijelu palearktika, a najzapadnije njezine populacije dopiru do središnje Europe. Tu susre e svoju sestrinsku vrstu – zapadnu vodendjevoj icu (C. mercuriale). U Hrvatskoj je vrsta rasprostranje-na kako u kontinentalnom (uklju ivo i gorski), tako i u primorskom pojasu. Rasprostranjenje ove vrste nije kontinuirano ve je ona to ka-sto raspore ena na pogodnim staništima diljem Hrvatske. Li inke ovog vretenca nastanjuju kako primarna (osun ani potoci i rje ice) tako i sekundarna staništa (proto ni kanali) s dobro strukturiranom vodenom i priobalnom vegeta-cijom. Prema literaturnim i novim nalazima, u Hrvatskoj su to ve inom prirodni, ponekad i re-gulirani potoci, te proto ni kanali.

Broj nalaza ove vrste ispod je 1% ukupnih na-laza vretenaca s podru ja Hrvatske. Zbog tipa staništa na kojem obitava tome je vjerojatno razlog slaba podru na istraženost Hrvatske. Na slabu istraženost i vjerojatno ve u zastuplje-nost ove vrste u Hrvatskoj ukazuju i novija, sustavnija istraživanja razli itih Hrvatskih pod-ru ja gdje je ova vrsta zabilježena (Gorski ko-tar, izvorišni dio Cetine, Me imurje, NP Plitvi ka jezera, podru je uz Unu, Vukomeri ke gorice). Stoga, uz uop enu predodžbu o rasprostranje-nju ove vrste na podru ju Hrvatske, ova je vrsta u potpunosti podistražena.

Temeljem postoje ih podataka o rasprostranje-nju, veli inama populacija i staništima na nacio-nalnoj razini, trenutno je mogu e izdvojiti neko-liko podru ja od posebne važnosti za o uvanje ove vrste. Obzirom da je ova vrsta popisana na Dodatku II EU Direktive o staništima, nekoliko podru ja nacionalne ekološke mreže i ekološke mreže EU Natura 2000 (npr. Mura HR2000364, Dolina Une HR2000463, Gorski kotar i sjeverna Lika HR5000019, Izvorišni dio Cetine s Paškim i Vrli kim poljem HR2001314, Nacionalni park Plitvi ka jezera HR5000020) kao jedan od cilje-va o uvanja sadrže i isto nu vodendjevoj icu. Sva navedena podru ja važna su za ukupni ži-votni krug isto ne vodendjevoj ice (razmnoža-vanje, odrastanje, prezimljavanje) kao i za po-vezanost njezinih lokalnih populacija na razini Hrvatske i Europe. Ova je vrsta u Europi i ina e to kasto rasprostranjena na pogodnim staništi-ma, a posebice u sjeverozapadnom dijelu are-ala. Iako lokalno, populacije mogu biti snažne. Zbog rasapa u prostornoj raspodjeli pogodnog tipa staništa, oblika Hrvatske (nepoznat status

vrste u Bosni i Hercegovini) i zadržavanja odra-slih jedinki u blizini podru ja razmnožavanja, ve inu lokalnih populacija ove vrste u Hrvatskoj treba smatrati gotovo izoliranim. To dodatno usložnjava njezinu u inkovitu zaštitu i o uvanje njezinih populacija. Obzirom da se radi o vr-sti jugoisto nog rasprostranjenja u Europi (na istok do isto ne Turske i Sirije, a vjerojatno i Iraka) te da je u sjeverozapadnom dijelu ra-sprostranjenja uglavnom izumrla (Francuska, Italija i Švicarska), u opasnosti od izumiranja (Njema ka, Austrija) ili osjetljiva (Slovenija) sve lokalne populacije u Hrvatskoj treba sma-trati od Europske važnosti. Posebice jer se radi o jednoj od slabije poznatih vrsta Europskih vretenaca.

Najzna ajnija ugroza populacijama isto ne vodendjevoj ice unutar i izvan zašti enih po-dru ja i podru ja ekološke mreže u Hrvatskoj je uništavanje ili narušavanje njezinih stani-šta, posebice malih vodotoka, nepotrebnim vodnoregulacijskim zahvatima (kanaliziranje, betoniranje, ispravljanje toka, smanjenje pro-toka, iš enje vodene i priobalne vegetacije i sl.) te one iš enje. Narušena staništa ove vrste mogu e je obnoviti vra anjem staništa (ili ba-rem njihovih zna ajnih dijelova) u doprirodno stanje. U pogodnim novostvorenim staništima (proto ni kanali, kanalizirani potoci) mogu a je prirodna obnova sukcesijom uz uvjet da se vremenski i prostorno prorijedi njihovo održa-vanje.

Ovisno radi li se o primarnim (potoci) ili sekun-darnim (proto ni kanali) staništima ove vrste, pratilice mogu biti i neke rijetke i u Hrvatskoj ugrožene vrste vretenaca kao što je to slu-aj s nalazom kriti no ugroženog (CR) crnka-

stog strijelca (Sympetrum pedemontanum) na istom staništu u Me imurju (kanal Gori an).

SLIKEdr sc. Matija Franković, DZZP

I 90 I

VODA I PRIRODA I Neobični biljni grabežljivac

Igor Boršić, Državni zavod za

zaštitu prirode

Obi na mješinka je jedna vrlo neobi na i udna biljka – vodena biljka mesožderka!

I 91 I


Iako se to po njezinom imenu ne bi reklo, obi na mješinka zapravo je jedna vrlo neo-bi na biljka. Naime, radi se o biljci mesož-derki. I što je još udnije, vodenoj biljci me-sožderki!

Obi na mješinka (Utricularia vulgaris L.) pri-pada rodu Utricularia, koji je svoje ime do-bio prema latinskoj rije i utriculus što zna i mješinica, vre ica. A upravo je to posebnost ovih biljaka! No do i emo i do toga! Kreni-mo od po etka. Obi na mješinka je vodena, slobodnoplutaju a biljka staja ih voda. Kao ni ostale vrste roda mješinki, ni obi na mje-šinka nema korijena, što je još jedna spe-ci nost ovih biljaka. Ali ima dugu, razgra-njenu stabljiku koja se razvija ispod vode. Na stabljici se razvijaju listovi razdijeljeni u tanke isperke, a pojavljuju se i prozirne mje-šinice odnosno mjehuri i. Dugo nije bilo po-znato emu te mješinice zapravo služe. Neki su smatrali kako one štite korjenove dla ice, za koje su mislili da se nalaze u unutrašnjo-

sti mješinica. Drugi su pak pretpostavljali da mješinice biljci služe za plutanje. Me utim, obje su se ove hipoteze pokazale pogreš-nima. Danas sa sigurnoš u znamo kako su mješinice zapravo smrtonosne zamke kojima biljka lovi si ušne vodene životinje.

Mješinice su okruglaste i spljoštene sa stra-ne, a velike su samo nekoliko milimetara. Na njihovom vršnom dijelu nalazi se mali otvor, zatvoren poklopcem. S vanjske strane po-klopca nalaze se brojne žlijezde koje izlu u-ju tvari kojima biljka privla i životinje. Osim toga, oko otvora nalaze se razgranate eki-nje koje se šire, na taj na in usmjeravaju i potencijalne „žrtve“ prema ulazu u klopku. Istodobno, one onemogu uju pristup životi-njama koje su prevelike za „progutati“. Uz ove, duže i razgranate ekinje, na donjem rubu otvora nalaze se još etiri ispružene e-kinje koje služe kao okida za otvaranje po-klopca. Ali što se ustvari ovdje doga a? Kad privu ena životinjica udari u jednu od ovih

NEOBIČNI BILJNI GRABEŽLJIVAC

Obi na mješinka pojavljuje se u vodama staja icama

SLIKE

Igor Boršić, Državni zavod za

zaštitu prirode

I 92 I

VODA I PRIRODA I Neobični biljni grabežljivac

Izvor: DZZP

etiri ekinje, poklopac se u djeli u sekunde otvori prema unutra. Kako u mješinici vlada podtlak, vodena struja „usiše“ životinjicu u mješinicu, a poklopac se zatvara. Na taj je na in životinjica ulovljena u klopku iz koje ne može iza i. Nakon uspješnog ulova voda se iz mješinice polako „ispumpava“, ime se u mješinici opet stvara podtlak i time omogu-uje ponovni lov. Osim toga, brojne žlijezde

koje se nalaze s unutrašnje strane mješinice po inju izlu ivati probavne enzime koji raz-gra uju ulovljenu životinjicu i poslije upijaju otopljene probavljive tvari. Na ovaj na in, do u detalja razvijenim i usavršenim me-hanizmom lova pomo u mješinica, biljka si osigurava za život potrebne mineralne tvari kojima je stanište u kojem živi siromašno.

Kako se obi na mješinka razvija u vodi, iznad površine vode možemo je vidjeti jedino kad cvjeta, od lipnja do kolovoza. A tada njezi-na stabljika sa žutim, privla nim cvjetovima proviruje iznad vode. Ti su cvjetovi jednosi-metri ni, sa rascjepanom aškom i dvousna-tim vjen i em. Pretpostavlja se kako rje e stvara plodove, a da se uglavnom razmno-žava vegetativno. Od kraja kolovoza pa sve do studenog biljka na stabljici stvara zimske pupoljke odnosno turione koji omogu avaju preživljavanje zime.

Kao i ve ina ostalih mesoždernih biljaka u Hrvatskoj, i obi na mješinka, ali i itav rod biljaka kojem pripada strogo je zašti en Zakonom o zaštiti prirode (Narodne novine 80/13). A strogo zašti ene biljke zabranjeno je brati, rezati, sje i, iskopavati, sakupljati ili uništavati!

Obi na mješinka pojavljuje se u vodama sta-ja icama, u biljnim zajednicama koje pripa-daju u stanišni tip 3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magno-potamion. To je stanišni tip koji je naveden na Dodatku I. Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i ore (Direktiva Vije-a 92/43/EEZ). U Hrvatskoj je široko raspro-

stranjen, pa je odre en kao cilj o uvanja na razli itim podru jima ekološke mreže Natura 2000, kao što su npr. Lonjsko polje, Sunjsko polje, Odransko polje, Gajna, Dvorina itd.

Obi na mješinka (Utricularia vulgaris L.)

I 93 I


CITES KONVENCIJACITES ili Konvencija o me unarodnoj trgo-vini ugroženim vrstama divljih životinja i bi-ljaka je me unarodni sporazum kojemu je svrha regulirati i nadzirati me unarodnu trgovinu divljim vrstama, te osigurati da ona ne ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi. Donesena je 1973. godine u Was-hingtonu, na snagu je stupila 1975., a do da-nas joj je pristupilo ak 179 država svijeta. Republika Hrvatska stranka je Konvencije od 2000. godine.

U Republici Hrvatskoj nadležno upravno tije-lo za izdavanje CITES dopuštenja je Uprava

za zaštitu prirode Ministarstva zaštite okoliša i prirode, a znanstveno tijelo, zaduženo za savjetovanje upravnog tijela o u incima tr-govine na stanje o uvanosti vrste, je Državni zavod za zaštitu prirode.

Prekomjerno iskorištavanje i uzimanje divljih vrsta iz prirode za potrebe me unarodne tr-govine smatra se jednim od glavnih uzroka njihove ugroženosti. Ljudi stolje ima koriste divlje vrste biljaka i životinja za razli ite po-trebe. Od prehrambene, modne, kozmeti ke ili drvne industrije, brodogradnje, medicine, farmacije, lova i ribolova, proizvodnje mu-

Vida Posavec Vukelić, DZZP

Prekomjerno iskorištavanje i uzimanje divljih vrsta iz prirode za potrebe me unarodne trgovine smatra se jednim od glavnih uzroka njihove ugroženosti.

I 94 I

VODA I PRIRODA I CITES Konvencija

Ilegalna trgovina!

Posjetitelji podivljali za divljim vrstama

Zbog stalnog rasta potražnje za ri-jetkim i ugroženim vrstama, ilegalna trgovina njima vrlo je raširena i uno-sna, te nerijetko uklju uje kriminalne organizacije povezane s trgovinom drogom, oružjem i ljudima. Godišnja vrijednost ilegalne trgovine divljim vrstama iznosi izme u 16 i 27 mili-jardi dolara. Bilo da je rije o živim primjercima, poput rijetkih vrsta kornja a, papiga ili orhideja, ili o luksuznim predmeti-ma, kao što su slonova a, kornja e-vina, rog nosoroga ili predmeti izra-eni od kože egzoti nih gmazova, svi

oni predstavljaju odre eni statusni simbol, a što su vrste rje e i ugrože-nije, to su traženije na tržištu i posti-žu ve u cijenu.Primjerice, izrazito rijetke i kriti no ugrožene kornja e s Madagaska-ra, kojih danas u prirodi ima sve-ga 400-tinjak, na ilegalnom tržištu postižu cijenu i do 25 000 eura po komadu, a rijetke Learove papige iz Brazila mogu koštati vrtoglavih 90 000 eura po primjerku. Zbog vjero-

vanja da ima ljekovita svojstva, duž Azije se u tradicionalnoj medicini ko-risti rog nosoroga, a kilogram na cr-nom tržištu košta više od kilograma zlata. Slonova a i dalje predstavlja luksuzan proizvod i statusni sim-bol pa cijena sirove slonova e izno-si i do 5 000 eura po kilogramu, dok rezbareni predmeti koštaju i puno

više. Potražnja za ovim proizvodima rezultirala je masovnim krivolovom na te vrste, što je desetkovalo veli-ine njihovih populacija u prirodi. U

2012. godini u krivolovu je ubijeno 22 000 slonova, a tijekom prošle go-dine samo na teritoriju Južnoafri ke Republike zbog krivolova je stradalo preko 1000 nosoroga.

Državni zavod za zaštitu prirode, Mi-nistarstvo zaštite okoliša i prirode i Zoološki vrt grada Zagreba u nedje-lju, 02. ožujka zajedni ki su obilježili prvi Svjetski dan divljih vrsta pri-godnim zabavno-edukativnim pro-

gramom. Kroz etiri edukativna kut-ka posjetitelji su mogli nau iti nešto o ilegalnoj trgovini divljim vrstama i predmetima izra enima od njih, okušati se u ulozi znanstvenika te uz pomo lupe prou iti pripada li od-

re eni primjerak ugroženoj vrsti, kao i dotaknuti živog pauka pti ara, koji je bio prava atrakcija mnoštvu djece i roditelja koji su ju er posje-tili zoološki vrt. Dodatno, na jednoj lokaciji bio je kutak posve en trgo-vini divljim biljnim vrstama, gdje su posjetitelji mogli nau iti koji sve proizvodi u svakodnevnoj upotrebi potje u ili sadrže dijelove biljaka te iz kojih dijelova svijeta te vrste po-tje u i zašto ih me unarodna trgo-vina ugrožava.

i primjerd

I 95 I


zi kih instrumenata, ukrasnih predmeta, do tržišta ku nim ljubimcima ili ukrasnim biljka-ma. Divlje vrste dio su naše svakodnevnice. Iako je mnoge od tih vrsta ovjek kroz sto-lje a korištenja pripitomio, kultivirao ili uveo u uzgoj, stvorivši pritom nove pasmine, sor-te i oblike koji gotovo da i nemaju sli nosti sa svojim divljim ro acima od kojih potje u, još uvijek se mnoge vrste biljaka i životinja uzimaju neposredno iz prirode, što u mno-gim slu ajevima ugrožava opstanak tih vrsta u prirodi i dovodi do narušavanja prirodne ravnoteže.

Svake godine u me unarodnu trgovinu div-ljim vrstama ulaze deseci milijuna primjera-ka biljaka i životinja, bilo da se radi o živim primjercima, mrtvim primjercima, njihovim dijelovima, derivatima ili proizvodima, a vri-jednost me unarodne trgovine divljim vrsta-ma iznosi preko 320 milijardi dolara godišnje.

Stoga je Konvencijom danas zašti eno oko 35 000 razli itih biljnih i životinjskih vrsta, a me u njima su i slonovi, nosorozi, medvjedi, sve vrste velikih ma aka, poput lava, tigra i leoparda, ptice grabljivice, sove, papige, pi-toni, krokodili, kopnene, slatkovodne i mor-ske kornja e, kameleoni, jegulje, jesetrov-ke, morski psi i raže, koralji, razli ite vrste tropskog drva poput mahagonija, ebanovine i palisandra, sve vrste kaktusa, visibaba, ci-klama i orhideja, te brojne druge.

Od ukupno 35 000 vrsta navedenih na do-dacima Konvencije, njih oko tisu u ili 3% je ugroženo i suo eno s rizikom od izumiranja upravo zbog trgovine, pa je trgovina pri-mjercima tih vrsta zabranjena. Ostale vrste još nisu ugrožene, ali se svakodnevno isko-rištavaju, te bi mogle postati ugrožene ako se trgovina njima ne nadzire. Trgovina tim vrstama je dozvoljena, ali pod strogo kon-troliranim uvjetima. Cilj Konvencije je, da-kle, osigurati da se divlje vrste životinja i biljaka ne iskorištavaju prekomjerno zbog me unarodne trgovine, odnosno da je trgovina njima legalna, sljediva i održiva.

Europska unija, uz Sjedinjene Ameri ke Dr-žave, Kinu i Japan, predstavlja jedno od najve ih svjetskih tržišta divljim vrsta-ma, pogotovo u potroša kom smislu. Deta-lje provedbe spomenutih uredbi u Hrvatskoj propisuje Zakon o prekograni nom prometu i trgovini divljim vrstama (NN 94/13). Trenut-no se me u vrstama navedenima na prilozima Konvencije i europskih uredbi nalaze 252 vr-ste zavi ajne za Republiku Hrvatsku, a za njih 16 zabranjena je komercijalna trgovina.

S ciljem podizanja svijesti javnosti i ukaziva-nja na probleme ilegalne trgovine divljim vr-stama, Ujedinjeni narodi proglasili su 3. ožuj-ka Me unarodnim danom divljih vrsta.

SLIKE

Vida Posavec Vukelić, DZZP

I 96 I

I 97 I

MIRISNA OAZA OKRUŽENA TIRKIZNIM MOREM

KAMENJAK

I 98 I

PUTOVANJA I Mirisna oaza okružena tirkiznim morem

I 99 I


Vjerojatno najpoznatija injenica o Kame-njaku danas jest, da je njegovu kamenu obalu Lonely Planet uvrstio me u deset naj-ljepših plaža na Mediteranu. Ali ovaj poznati svjetski vodi nije jedini na ijim se strani-cama spominje Kamenjak. Sli nu preporu-ku donosi i National Geographic Traveler iz 2011. kao i Daily Telegraph prije njega. O emu se radi? Zašto je Kamenjak toliko po-

seban da postaje nezobilazni dio gotovo sva-ke pri e o Istri?

Ve i dio odgovora leži u njegovom obliku i položaju u prostoru. Kamenjak je 3.400 metara dug poluotok ija širina se kre e od 500-1600 metara. Teren je gotovo u potpu-nosti ravan, na njemu nema vrhova, a ve im dijelom je prekriven makijom i niskim rasli-njem. Radi speci nog oblika koji se snažno proteže prema jugu, male nadmorske visine i velike izloženosti moru, Kamenjak ima vla-stitu mikroklimu koja se razlikuje od okol-nog podru ja. Glavni imbenik takve klime je more. Tako se esto zna dogoditi da u obližnjoj Puli ili Medulinu pada kiša dok na Kamenjaku prevladava sun ano vrijeme. To potvr uju i godišnje koli ine padalina koje za Kamenjak iznose ak etiri puta manje u odnosu na gradove Pulu i Medulin. Sa re-kordnih 2.300 sun anih sati na godinu, Ka-menjak se može pohvaliti injenicom da je najsun anije mjesto u Istri.

Gotovo svaki posjetitelj Kamenjaka, može potvrditi tvrdnje Lonely Planeta, koje govo-re o predivnom i mirnom kutku Mediterana. Ovo „mirnom“, ipak uzmite sa zrnom soli. Tijekom godine ovaj poluotok obi e preko 500.000 posjetitelja. Ulaz u Kamenjak se napla uje u sezoni, a ekanje može potrajati do sat vremena ili više. Ljeti e vas ve na ulazu u Premanturu (koja je više od 4 km udaljena od kraja poluotoka) do ekati ne-pregledna kolona automobila, ali želite li uži-vati u kupanju u kristalno bistrom tirkiznom moru, to je cijena koju morate platiti. S druge strane, pravi ljubitelji prirode (me u kojima je i autor ovog teksta) spremni su tvrditi da propuštate zaista mnogo ako kre-nete prema Kamenjaku jedino radi kupanja, ako idete autom i u jeku turisti ke sezone. Pravo vrijeme za posjet ovom biseru Istre je upravo sada, u prolje e. Tada je Kamenjak u punoj snazi.

Dolaze i od Pule, cesta prvo stiže do Gornjeg Kamenjaka koji po inje kod mjesta Volme i proteže se do Premanture na juguoistoku. Sastoji se od malog brežuljkastog lanca na-zvanog Monte Kope i dva mala oto i a, Pre-manturskim i Pomerskim Škoji em. Ovo po-dru je je ispresjecano raznim stazama koje brojni entuzijasti koriste za tr anje ili vo-žnju biciklom. Cesta do Premature vodi kroz

Na svojoj najjužnijoj to ki, Istra skriva mirisnu oazu okruženu tirkiznim morem – Kamenjak.

Antun Cerovečkišumski tunel koji ine hrast crnika, alepski bor i crni jasen. Ovaj dio Kamenjaka, dobio je svoj sadašnji izgled u 20. stolje u kada je krenulo pošumljavanje sa nekoliko vrsta od kojih se radi najve e otpornosti i dubokog korijenja udoma io hrast crnika. Primjerci ovog hrasta mogu narasti do 20-tak metara visine i živjeti do tisu u godina. Cesta viju-ga kroz šumu i ubrzo dolazi do Premanture, najjužnijeg naselja u Istri. Njenom vizurom dominira 27 metara visok zvonik iz 19. sto-lje a, odvojen od crkve sv. Lovre u središtu mjesta. Kraj mjesta najavljuje i kraj urbane zone i ulaz u biser prirodne arhitekture, rt Kamenjak.

Iako se radi o relativno malom poluotoku, Kamenjak ima izrazito razvedenu obalu ija dužina iznosi preko 30 kilometara. Njegova površina je prošarana brojnim prašnjavim putevima od kojih nisu svi pogodni za auto-mobil. U ovom slu aju, najbolji na in istraži-vanja je bicikl, kojim možete prije i najve u udaljenost bez opasnosti od ošte enja vozi-la. Putevi su ogra eni prirodnom ogradom od niskog raslinja i guste, neprohodne ma-kije te pokojeg bora. Na dijelovima, vege-tacija se pretvara u pravi tunel, ostavljaju i vam jedino uzak prolaz iznad glave kroz koji dopire svjetlo. Gotovo niti na jednom dijelu Kamenjaka vegetacija ne seže do obale ve prestaje nekoliko desetaka metara prije.

I 100 I


Zijavica

I 101 I


Udolina Vela Draga - okomite i visoke „skulpture“ vapnenca

I 102 I


I 103 I


I 104 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

I 105 I


Obala Kamenjaka je toliko raznovrsna i fas-cinantna da zaslužuje cijeli lanak samo za sebe. Izgra ena je od blago polegnutih slo-jeva vapnenca koji na ovom mjestu tvore nevjerojatne oblike. Mjestimice ogromne va-pnena ke plo e svojim oštrim prstima drže se za morsko dno dok se na drugom dijelu uzdižu u klisure do desetak metara visine da bi se nakon toga pretvorili u pitome plažice sa snježno bijelim oblucima. More je tijekom milenija na obali oblikovalo velike galerije nalik na am teatre, izdubilo je pe ine i za-bite uvale me u klisurama i u vje itoj bor-bi kamena i vode, stvorilo krajobraz prema svojoj volji. Ne postoje dva mjesta na oba-li Kamenjaka koja imaju isti ili sli ni izgled. Porijeklo vapnenca seže u razdoblje gornje krede otprije 100 milijuna godina i u sebi kri-je brojne fosile davno izumrlih organizama. Štoviše, Kamenjak predstavlja jedno od naj-ve ih nalazišta rudistnog vapnenca u Europi. Radi se o vrsti vapnenca u kojem prevlada-vaju rudisti, fosili školjkaša koji su živjeli u plitkim i toplim vodama u razdoblju gornje krede. Na pojedinim mjestima na isto noj i zapadnoj strani obale, jasno se i u velikom broju mogu razabrati tragovi amonita i dru-gih školjkaša. To nisu jedini tragovi živih bi a na Kamenjaku. Na obalnom dijelu rta Graka-lovac, a posebice na obali oto i a Fenoliga, svoj trag u kamenu Kamejaka, ostavili su ni više ni manje nego dinosauri. Prona eno je 146 tragova ovih prapovijesnih životinja, a radi se uglavnom o teropodima (mesojedi-ma) i nekoliko sauropoda (biljojeda).

Morska fauna

Velika bioraznolikost ovog podru ja proteže se i ispod morske površine. Procjenjuje se da u vodama oko Kamenjaka obitavaju ti-su e vrsta morskih životinja, od kornja a, meduza, školjkaša, rakova, morskih puževa, zvjezda a, dupina i nekoliko vrsta morskih pasa (neopasnih za ljude). Me u njima se ipak najviše isti e sredozemna medvjedica ili kako ju još nazivaju, morski ovik. Ovaj br-kati morski sisavac prepoznatljiv je po svom nasmiješenom licu i crnim okruglim o ima. Njihovo stanište se u prošlosti protezalo od Sredozemnog mora sve do obala Atlantskog oceana. Ova vrsta je postala jedna od naj-ugroženijih vrsti na planetu, a procjenjuje se da je preostalo svega nekoliko stotina je-dinki koje obitavaju duž obala Mediterana. U zadnjih nekoliko godina U Hrvatskoj je sre-dozemna medvjedica u estalo vi ena na pla-žama i u pe inama oko Kamenjaka. Pretpo-stavlja se da danas okok 20-tak jedinki živi u Jadranu što budi nade da postoji mogu nost da ova vrsta krene prema putu oporavka.

Opojni prirodni parfemi

Oni navikli na gradski smog, ostat e gotovo

omamljeni prirodnim aromama kojih ovdje ima u izobilju. Poznati miris kadulje, maj ine dušice i drugog aromati nog bilja prepunog eteri nih ulja pomiješanih sa soli, pune vam nosnice i s lako om odnose nakupljeni stres. Ovo je stanište zapanjuju ih 591 vrste bilja-ka od kojih je ak 37 vrsta ugroženo. Primje-rice, botani ari su pronašli zimski jednolist, vrstu paprati za koju se smatralo da je izu-mrla u Hrvatskoj, dok je žuta ki ica (Cicendia liformis) prvi put zabilježena u Hrvatskoj 1998.g. upravo na podru ju Kamenjaka. S prvim proljetnim temperaturama, po inju se buditi pravi dragulji u ori ovog poluotoka, orhideje. Kamenjak, zahvaljuju i svojoj mi-kroklimi predstavlja izuzetno pogodno stani-šte za orhideje. Prona eno je ak 30 vrsta ovog cvije a, a dvije vrste istarska kukavica (Serapias istriaca) i hibrid (Serapias x pulae) su endemi ne za ovo podru je.

Oto i Porer

Gdje god da pogledate prema moru sa Ka-menjaka, pogled e vam zastati na malom ovalnom oto i u Poreru. Ovaj nezaobilazni slikarski i fotografski motiv nalazi se na ve-likom broju razglednica i slika i smatra se prepoznatljivim znakom Kamenjaka. Otok je širine svega 80-tak metara, a u centru se nalazi mali svjetionik od bijelog kamena, vi-sine 35 metara. Podignut je 1846.godine, a projektirao ga je Pietro Nobile, švicarsko-ta-lijanski arhitekt za potrebe Austrougarske. Danas je mogu e iznajmiti smještaj na Pore-ru, me utim, plivanje se ne preporu a osim na jednom mjestu radi izrazito jakih struka.

Mjesto pozitivne energije

Kad stanete na rub obale Kamenjaka, imate osje aj da stojite na kraju svijeta. Ispred vas je otvorena pu ina koja se prostire prema jugu, a iza leži ostatak Istre iz koje za lijepog vremena proviruje U ka sa svojim karakte-risti nim hrbatom. Gotovo je nevjerojatno u kojoj mjeri ovdje buja život! Je li krajobraz, more ili ora i fauna imaju toliko pozitivan utjecaj i na ljude, nije poznato. Me utim, jedno objašnjenje je ponudio alternativni slovenski znanstvenik Marko Poga nik, koji u svojoj knjizi Zmajeve linije (eng. ley lines) tvrdi da svojevrsni energetski, litopunkturni meridijani prolaze Zemljom. Te linije, a pr-venstveno njihova sjecišta ine izvorišta po-zitivne energije, a ljudi su na ti izvorištima gradili hramove i svetišta. Prema Poga niku, glavni izvor pozitivne energije u Istri se na-lazi u Motovunu, a važnu ulogu ima i Kame-njak kroz koji tako er prolazi jedan od važ-nih energetskih tokova. Teško je re i imaju li ova alternativna objašnjenja težinu, ali dvije stvari su sigurne, Kamenjak jest mjesto po-zitivne energije i ima jedno od najljepših za-lazaka sunca na Jadranu.

SLIKE

Antun Cerovečki

I 106 I

PUTOVANJA I Filipini ∑ zemlja 7000 otoka

I 107 I


ZEMLJA 7000 OTOKA

FILIPINI

I 108 I


I 109 I


More, visoke planine i tropski uvjeti s mno-go vlage doprinijeli su izuzetnom bogatstvu vode u svim njenim oblicima izuzev snijega.

Okruženo s pet mora

Smješteno u jugoisto noj Aziji, Filipinsko oto je okruženo je Tihim oceanom, Južnim kineskim, Sulu, Celebskim i Filipinskim mo-rem . S površinom od 300.000 km2 Filipini su peta najve a oto na država na svijetu. Uz Bruneje, Indoneziju, Isto ni Timor, Male-ziju i Singapur dio su Malajskog oto ja smje-štenog na „Vatrenom prstenu“ koje je jedno od najaktivnijih vulkanoloških regija na svi-jetu. Od 221 vulkana na Filipinima, danas je aktivno njih 21, me u kojima su i vulkan Mayon, poznat zbog svog školskog pravilnog unjastog oblika, te Pinatubo koji je svojom

erupcijom, jednom od najve ih u svijetu u 20. stolje u, usmrtio 700 ljudi, te još stotine tisu a natjerao na preseljenje.

Vulkani, planine, plodne doline rijeka, jeze-ra, brda, predivne pješ ane plaže, tropske šume samo su dio velike raznolikosti reljefa na Filipinima. Najviši vrh Filipina je Mount Apo s 2.954 metara visine. Poznata okolad-na brda, najve a su atrakcija manjeg otoka Bohola. Oko 1.268 brda ujedna enog oblika i veli ine od 30 do 50 m, prekrivena su tra-vom koja na kraju sušne sezone postaje o-koladno sme a. Upravo zahvaljuju i toj boji, brda su dobila ime. Sve do danas geolozi nisu uspjeli ustvrditi kako su brda nastala, no zato postoje brojne legende.

Palawan – krški otok

Jedan se otok izdvaja od ostatka Filipinskog arhipelaga svojim krškim reljefom. Da nema palmi i predivnih pješ anih plaža, mogli bi-smo pomisliti da smo u Hrvatskoj. Vapne-na ke stijene esto se strmo i visoko uzdižu iznad samog mora, a este kiše izdubile su žljebove, ali i oštre bridove, pogotovo na vr-hovima.

Palawan je i najmanje naseljen otok, oaza prirode u gusto napu enom oto ju. Upravo zbog bogatstva prirodnih ljepota, Palawan privla i sve više turista. Njegove predivne plaže i ronila ka mjesta me u najljepšim su na svijetu, a veli anstvene planine, spilje, obilje kišnih tropskih šuma i koraljni morski grebeni bude divljenje, ali i osje aj straho-poštovanja pred neponovljivim doživljajem upoznavanja pravih Filipina, daleko od grad-skog meteža ili vreve na prenatrpanim pla-žama.

Jedna od najve ih atrakcija na ovom krševi-tom otoku je nacionalni park Puerto Princesa Subterranean River, koji je od 1999.g. i pod zaštitom UNESCO-a, a dom je podzemne ri-jeke Sabang koja na kraju svog putovanja utje e u Južno kinesko more. Sabang je po-

nornica s najdužim plovnim dijelom na svije-tu. Od plovnih 4,2 km, za turisti ku plovidbu dozvoljeno je prvih 1,2 km tog podzemnog svijeta. Plovidba podzemnom rijekom koja je mjestimi no duboka i do 8 m, pruža pogled na o aravaju e dvorane, stalagmite i stalak-tite svih oblika i veli ina. Nakon ponovnog izlaska iz podzemlja Sabang mijenja ime u Poyuy-poyuy gdje je na podru ju plime i oseke obrubljena šumama mangrove, koje osim što su bogati ekosustav, nude i zaštitu od erozije.

More – izvor života

Okruženi bogatim morem, ljudi su oduvijek živjeli s njim. Obilje ribe u toplom moru od davnina je lokalno stanovništvo pozivalo da ribolovom nahrane svoje obitelji. I danas se koriste tradicionalne ribarske barke zvane „bangka“ od ribolova do transporta izme u otoka. No, kako su udaljenosti velike, a Fili-pini ipak prili no moderna zemlja, suvremeni brodovi brzo povezuju razli ite otoke i že-ljena odredišta, ostavljaju i tradicionalnim barkama samo manje udaljenosti.

Ispod morske pu ine svijet je za sebe koji nimalo svojim bogatstvom i ljepotom ne za-ostaje za kopnom koje okružuje. Toplo more recept je za bogati svijet podmorja, te su u njemu svoj dom pronašla brojna egzoti -na i neobi na morska stvorenja. O aravaju i krajolici koraljnih vrtova, koraljnih grebena, spektakularne crne koraljne šume i spilje neodoljivi su poziv za istraživanje šarenog podmorskog svijeta. Ronjenje na dah omo-gu uje pogled na bogato podmorje, veslanje morskim kajakom oko otoka pokazuje sve njegove skrivene ljepote. Plivanje s kitopsi-nom ili surfanje na visokim valovima samo su dio onoga što mami u more sve ljubitelje adrenalina.

Poznati su greben Apo i još mnoge lokaci-je, a najbolje mjesto za ronjenje je vjerojat-

Diana Bartolić

Vulkani su na dijelu paci kog „Vatrenog prstena“ i na spoju nekoliko toplih tropskih mora stvorili nevjerojatan arhipelag. I dok se u Hrvatskoj ponosimo s naših 1000 otoka i škoji a, oto je koje danas zovemo Filipini nabrojalo ih je ak sedam tisu a, to nije 7107!

I 110 I


I 111 I


I 112 I


I 113 I


no greben Tubbataha na otvorenom moru. Ime je dobio po kombinaciji dvije rije i „tubba“(duga ki greben) i „taha“(izložen za oseke). Bogatstvo grebena Tubbataha broji dosad zabilježenih 374 vrste koralja od kojih je 90 % lipinskih vrsta. Tu je dom pronašlo 479 vrsta riba gdje su me u kitopsinama, tunama, barakudama svoje mjesto pronaš-le i endemska napoleonska ustna a te rijet-ki bjelovrhi grebenski morski pas. Greben je važan i kao mjesto na kojem se gnijezde mnoge morske ptice, ali i ugrožene kornja e.

Rižina polja visoko u planinama

U visokim planinama tropska klima kojom dominiraju kišne i sušne sezone, lagano gubi na zna aju pa je hladnije, ali i vlažnije. Za-hvaljuju i tome još rastu bujne tropske kiš-ne šume koje u najvišim krajevima prelaze u obla ne šume obavijene maglom i oblacima. Tu nastaju potoci, rije ice i rijeke. Na planini Caraballo u središnjem Luzonu na nadmor-skoj visini od 1.524 m izvire Rio Grande de Cagayan, najve a lipinska rijeka. Na toku od 505 km do uš a u Tihi ocean prima brojne pritoke, od kojih je najve i Magat s godiš-njom koli inom vode od 9.808 milijuna ku-bi nih metara.

Osim za navodnjavane, rijeke se sve više koriste u turizmu. Avantura raftinga na br-zacima ili uživanje u šuštanju vodopada pri-

mamljiv su poziv na rijeke. Ljudi su nau ili iskoristiti obilje vode te zasadili rižu, bogatu namirnicu kojoj je za rast potrebno upravo ono ega najviše imaju, voda. Rižina polja zauzimaju velik dio poljoprivrednih podru -ja. Posebno su markantna rižina polja Ba-naue, s popisa UNESCO-a, esto nazivane „Osmim svjetskim udom“. U brdovitoj po-krajini, smještene na oko 1.500 m nadmor-ske visine, zauzimaju više od milijun hektar brdskih obronaka. Protežu se od dna planina prema vrhu, ostavljaju i dojam promatra i-ma kao da se radi o stepenicama koje vode u nebesa. Osim njihove veli ine oduševljava i injenica da su gradnju rižinih polja Bana-ue po eli stanovnici ovog podru ja još prije 2.000 godina, a kako je za uzgoj riže potreb-no mnogo vode, iskoristili su sve planinske potoke i kanale koji teku niz terase. Rižina polja Banaue smatraju se najstarijom gra-evinom na Filipinima. Lokalno stanovništvo

i danas na terasama nastavlja gradnju ko-riste i se i dalje samo ru nim alatom. Da-nas, iako se još bave uzgojem riže, mla e stanovništvo sve se više okre e turizmu koji se ovdje razvio zahvaljuju i upravo rižinim poljima.

Žrtva tajfuna i poplava

Blagodati rijeka iskorištavane su od davnina, no rijeke nakon višednevnih obilnih kiša po-

I 114 I


I 115 I

SLIKE

Diana Bartolić

kazuju i svoju drugu stranu – zasi ene toli-kom kišom u samo nekoliko sati izlijevaju se iz korita, a potoci se pretvaraju u bujice koje nose sve pred sobom. Agencijske vijesti sva-ko malo izvještavaju o poplavama, blatnim bujicama kroz cijela sela, ostavljaju i ogolje-ne planine. U poplavama i odronima nestalo je 800 ljudi, kada su cijele ku e nestajale u rijekama ili potom u moru. U zadnjih deset godina desilo se 30-ak velikih poplava i 20-ak buji nih odrona, što je utjecalo na preko milijun i pol ljudi, a štete su bile ogromne.

Jedan od najvažnijih uzroka poplava je sje-a šuma i prirodnog pokrova na planinama.

Šume i njeno tlo upijaju suvišnu površinsku vodu, a njenim gubitkom voda nesmeta-no te e i pretvara se u blatnu bujicu. Usto, odronima odnosi plodno tlo. To se blato ta-loži u rijekama koje postaju pli e i smanjuje im se kapacitet korita. Isušivanje mo vara, poplavnih šuma i livada oko rijeka, odnosno divlje i neplansko naseljavanje poplavnim podru jima samo je recept za katastrofu. Možda neo ekivano, ono malo odvodnih ka-nala je zatrpano ogromnim koli inama odba-enih plasti nih vre ica. Na kraju, ogromni

metropolis Manile (preko 11 milijuna sta-novnika) pomalo tone pod ogromnom teži-nom zgrada, te je sada mjestimi no ispod razine mora što ga ini izvrsnom lokacijom za nakupljanje poplavne vode. Ne smijemo zaboraviti ni da su zbog klimatskih promjena tajfuni postali sve ja i i eš i.

Filipini - dar prirode

Unato razaranjima, Filipinci znaju da je pri-roda takva, puno daje, ali ponekad i uzima.

Obilje vode Filipinima pruža izuzetna bogat-stva, šareno podmorje mami na istraživanje, brojne rijeke pružaju osvježenje ali i avan-turu, dok bi bez kiše sve ari brojnih otoka od kojih dio tek eka da bude istražen, ubrzo nestale. Sa svim ljepotama koje im je po-darila priroda Filipini su omiljeno odredište brojnim turistima. Osim uživanja na prediv-nim pješ anim plažama ni unutrašnjost oto-ka ne zaostaje svojim ljepotama. Svaki je od 7.107 otoka zahvaljuju i darežljivoj prirodi prepun prirodnih ljepota i uda nad ijim a-rima uzdišu sve brojniji turisti koji su prepo-znali biser na kruni Tihog oceana, Filipine.

I 116 I

VODA I PRIRODA I Vodoopskrba

I 117 I


I 118 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

Ova knjiga predstavlja temelj zaštite populacija ptica u Hrvatskoj. Korištenjem smjernica IUCN-a (Me unarod-ne unije za o uvanje prirode) procijenjena je ugroženost svake vrste ptica koja se u Hrvatskoj gnijezdi, zimuje ili preko nje prelije e tijekom redovitih selidbi. Ukupno je u knjizi potanko opisana 81 vrsta u Hrvatskoj ugroženih ili izumrlih ptica.

Brojke koje Crvena knjiga ptica iznosi zaista su upozora-vaju e. Od 235 procijenjenih vrsta gnjezdarica Hrvatske, 91 vrsta nalazi se na Crvenom popisu, od ega je 56 vrsta suo eno s velikim rizikom od izumiranja, dok je 10 vrsta gnjezdarica izumrlo. Ova je knjiga važan temelj za budu e djelovanje u zaštiti i istraživanju ptica.

Knjiga je dostupna na stranici www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20140102/dzzp201401021106040.pdf

Vesna Tutiš, Jelena Kralj, Dragan Radovi , Davor ikovi , Sanja BarišiCRVENA KNJIGA UGROŽENIH PTICA HRVATSKE

Ovo je publikacija koja obuhva a rezultate stogodišnjeg (1910. - 2010.) projekta prstenovanja ptica u Hrvat-skoj tijekom kojeg su obilježene 1.163.962 ptice. Ovo je najopsežnija do sada objavljena publikacija o selidbi pti-ca u Hrvatskoj. Rezultati Atlasa se zasnivaju na gotovo 20.000 nalaza prstenovanih ptica, ozna enih u Hrvatskoj, a na enih u Hrvatskoj ili izvan nje ili pak ozna enih u ino-zemstvu a na enih u Hrvatskoj.

Zahvaljuju i tim podacima ova monogra ja pruža jedin-stveni uvid u selidbene putove i dinamiku selidbe hrvat-skih ptica, ali i europskih populacija koje se preko Hrvat-ske sele ili u njoj zimuju.

Atlas je dostupan na stranici https://sites.google.com/site/zgornitinstinfo/home

Jelena Kralj, Sanja Bariši , Vesna Tutiš, Davor ikovi ATLAS SELIDBE PTICA HRVATSKE

Godina izdanja: 2013. godinaIzdava : Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Državni

zavod za zaštitu prirode

Godina izdanja: 2013. godinaIzdava : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

I 119 I


Otvorimo slavinu i voda po ne te i. Otvorimo odvod i pr-ljava voda nestane. Malo nas razmišlja o skrivenim su-stavima koji nam dovode vodu i odvode je kad smo je iskoristili. No ta podcijenjena uda tehnike se suo avaju s nizom izazova koje nije mogu e riješiti bez temeljne promjene našeg odnosa prema vodi, objašnjava David Sedlak u ovoj pou noj knjizi pod nazivom Prošlost, sa-dašnjost i budu nost za život najvažnijeg resursa. Kako bismo mogli donijeti upu ene odluke o budu no-sti, moramo razumjeti tri revolucije u gradskim vodnim sustavima koje su se dogodile u zadnjih 2.500 godina i tehnologije koje e transformirati sustav.

David SedlakWATER 4.0: THE PAST, PRESENT, AND FUTURE OF THE WORLD’S MOST VITAL RESOURCE

C. D. Shelton WATER: THE ESSENTIAL INGREDIENT FOR LIFE

96,5% vode na Zemlji nalazi se u oceanima, a 71% Ze-mljine površine klju no je za sve poznate oblike života. Mi sami smo sastavljeni od 65% vode. Ranije civilizacije su nestale zbog nedostatka vode (uzrokovanog sušama). U potrazi za životom na drugim planetima, znanstvenici provjeravaju dostupnost vode zato što voda zna i život. Nema vode – nema života!

U ovoj e-knjizi naslova Neophodni sastojak života obra ene su razli ite kategorije vode, ne samo važnost ve i i neophodnost vode za preživljavanje naših vrsta i ekosustava.

Saznajte, me u ostalim, kako je i zašto voda neophodna za ljudski metabolizam i kakva je njezina uloga u prije-nosu tvari kroz ljudsko tijelo.

Godina izdanja: 2014. godina

Godina izdanja: 2013. godina

I 120 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

IZBORI ZA RADNI KO VIJE E HRVATSKIH VODA

Glasovanje za izbor za Radničko vijeće obavit će se 21. ožujka 2014. godine u vremenu od 8:00 do 15:00 sati u mjesti-ma Zagreb, Osijek, Varaždin, Rijeka, Split i sjedištima VGI-a, a u određenim prostorijama navedenih organizacijskih

jedinica Hrvatskih voda. Za Radničko vijeće se bira 9 članova i 9 zamjenika.

Pozivamo vas da izađete na izbore, izaberete svoje predstavnike koji će u idućem mandatnom razdoblju imati zadatak

boriti se za prava i položaj svih zaposlenika!

Izbori 21. 3 . 2014.

8.00 – 15.00 sati

≈Pismo√, Zlatko Žagar Zlatko Žagar je rođen u Novoj Gradiški 1964. godini, a danas živi i radi u Novskoj. Slikarstvom se bavi od rane mladosti i školuje u slikarskim školama. Sudjelovao je u nizu likovnih kolonija, a prvi puta samostalno izlaže 1989. godine u Novskoj. Od tada do danas imao je mnogobrojne samostalne i skupne izložbe u Sisku, Novskoj, Petrinji, Glini, Hrvatskoj Kostajnici, Dvoru na Uni, Kutini, Jasenovcu, Pribiću i Zagrebu. Samostalne i skupne izložbe imao je izvan domovine u Njemačkoj i Švedskoj, a njegove slike prezentirane su i široj javnosti na TV aukcijama. Član je Hrvatskog likovnog društva u Zagrebu i Društva likovnih amatera Novske.

Čepićko polje ∑ prošlost jednog jezera

Prijava projekata vrijednih preko 718 milijuna kuna


Filipini ∑ zemlja 7000 otoka

Voda i energija

Hidroenergetski potencijal Hrvatske

Obrana od poplava na slivu rijeka Kupe i Save

Zbrinjavanje otpadnog mulja s uređaja otpadnih voda

Natječaj podvodne fotografi je

≈UWPM 2014√

Tema broja

Izdvajamo...


ZAGREB I SIJEČANJ/OŽUJAK 2014. I BROJ 206 I GODIŠTE XXII. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

1 hr vodoprivreda 206_upravljanje vodama.indd

Documents