1 hr vodoprivreda 205 upravljanje vodama

Najljepša kopnena plaža ∑ Poloj u Slavonskom Brodu

137 godina tradicije vodnog gospodarstva u Hrvatskoj

Višegodišnji programi gradnje vodnih građevina

Učka ∑ na razmeđi Istrei Kvarnera

Funkcioniranje sustava obraneod poplava u Hrvatskoj

Investicije vodnog gospodarstva do 2020.

Rezultati komponente 2 Twinning projekta

Istraživanje rijeke Dunav ∑ ZID 3

Pretpremijera edukativne predstave

≈Voda je život√

Tema broja

Izdvajamo...

Hrvatskavodoprivreda

ZAGREB I LISTOPAD/PROSINAC 2013. I BROJ 205 I GODIŠTE XXI. I ISSN 1330-321X I UDK 628.1

HRVATSKE VODE

Uspješna nova 2014. godina!

Poštovani čitatelji,izlazak ovog broja časopisa predstavlja ulazak u još jednu novu godinu. Iza nas je vrijeme ispunjeno pripremama za božićne i novogodišnje blagdane, vrijeme tako nam slatke i svečane užurbanosti uređivanja domova, pripreme blag-danskih stolova i okupljanja obitelji u zajedničkom bdijenju uz prigodne pjesme. Božić je jedan od najvećih i najljepših blagdana kojeg slave svi, mladi i stari, bogati i siromašni. Vrijeme je to zajedništva i opraštanja, darivanja i veselja, velikih očekivanja i nadanja. Božićnim i novogodišnjim blagdanima obilježavamo početak novog razdoblja, vjerujući da će biti bolje od proteklog.

Što nas očekuje u ovom broju? Jedno je sigurno, za vodno gospodarstvo i Hrvatsku protekla je godina bila vrlo zna-čajna. Ne samo zbog činjenice što smo ulaskom u Europsku uniju postali punopravna članica ove velike i raznolike zajednice, već i stoga što vodno gospodarstvo očekuju veliki izazovi i ulaganja u postizanju zadanih ciljeva i obveza koje smo prihvatili ulaskom u Europsku uniju. U protekloj godini vodno gospodarstvo je vrlo intenzivno radilo na pro-vedbi i pripremama projekata kako bi se što spremnije i u većoj mjeri iskoristila sredstva europskih fondova za izgradnju sustava zaštite od štetnog djelovanja voda te izgradnju infrastrukturnih sustava navodnjavanja, vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Generalni direktor Hrvatskih voda, Ivica Plišić, približio nam je ovu temu i predstavio zadatke i obveze u sljedećem razdoblju.

Pitanja funkcioniranja i organizacije sustava obrane od poplava u Hrvatskoj, često su se u zadnje vrijeme ≈provlačila√ kroz medije pokazujući kako šira javnost često ne zna tko je i za što nadležan te gdje se mogu dobiti pravodobne informacije o stanju vodotoka. Imali smo stoga potrebu u nekoliko članaka obraditi ovu temu te sva pitanja u vezi funk-cioniranja ovog važnog sustava približiti široj javnosti.

U svečanom obilježavanju Dana Hrvatskih voda prisjetili smo se i proslavili 137 godina tradicije vodnog gospodarstva u Hrvatskoj, a najbolje i darivali. Uz velik broj događanja i svečanosti završili smo i ovu godinu, a uz teme zaštićenih vrsta i snježni ugođaj odveli smo vas i do naše prelijepe Učke s koje se pruža jedan od najljepših pogleda na Hrvatsku. Iznim-no, ovaj put smo vas poveli i do prelijepog Islanda, kojeg krasi voda u najrazličitijim oblicima i pojavama podsjećajući nas na svoju snagu i ljepotu. Posebno nas veseli što smo krajem godine naše mališane razveselili prvom edukativnom slikovnicom o poplavama u kojoj je oživjela i naša maskota dječjeg programa Hrvatskih voda ∑ kornjača Hrvoje. Razve-selili su nas i naši predstavnici sindikata uspješnim pregovorima i potpisivanjem četvrtog dodatka Kolektivnog ugovora, dajući nam svima nadu u bolje sutra!

Zahvaljujem se u ime uredništva i svoje osobno ime, svim kolegama, suradnicima i autorima članaka na velikom do-prinosu u stvaranju našeg časopisa. Svim djelatnicima i umirovljenicima Hrvatskih voda i vodnoga gospodarstva kao i čitateljima Hrvatske vodoprivrede želimo uspješnu 2014. godinu!

Vaša urednica

I 2 I

HRVATSKE VODE

4 Predstavljene investicije vodnoga gospodarstva

do 2020.

7 Funkcioniranje sustava obrane od poplava

u Hrvatskoj

13 Unaprjeđenje sustava obrane od poplava

razvojem aplikacije Hrvatskih voda

18 HGSS u obrani od poplava

21 Rezultati komponente 2 Twinning projekta

25 Katastrofalne poplave u kolovozu 2002.

u središnjoj Europi

31 137 godina organiziranog upravljanja

vodama u Republici Hrvatskoj

34 Zajedničko istraživanje rijeke Dunav

u 2013. godini ∑ ZID 3

36 FIDIC radionica

37 Dani gospodarenja vodama 2013. ∑

Napredak kroz znanost

HR

VA

TS

KA

VO

DO

PR

IVR

ED

A I

BR

OJ

20

5 I

LIS

TO

PA

D/P

RO

SIN

AC

20

13

.

Sa

drž

aj

Hrvatskavodoprivreda

INFORMATIVNO-STRUČNI ČASOPIS HRVATSKIH VODA

Izdavač:

HRVATSKE VODE, Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

Za izdavača:

Mr. sc. Ivica Plišić, dipl. ing. građ.

Glavna i odgovorna urednica:

Marija Vizner, dipl. ing. agr. I E [email protected]

Uredništvo:

Doc. dr. sc. Danko Holjević, dipl. ing. građ.

Dr. Ing. Zijah Mahmutspahić, dipl. ing. grad.

Dr. sc. Siniša Širac, dipl. ing. kem.

Doc. dr. sc. Danko Biondić, dipl. ing. građ.

Mr. sc. Sanja Barbalić, dipl. ing. građ.

Stjepan Kamber, mag. ing. aedif.

Nedjeljko Šimundić, dipl. ing. građ.

Helena Iveković, dipl. iur.

Robert Kartelo, dipl. ing. građ.

Dinko Polić, dipl. ing. građ.

Fani Bojanić, dipl. ing. građ.

Marinko Galiot, dipl. ing. građ.

Dubravka Mokos, dipl. ing. agr.

Dr. sc. Matija Franković, mag. ing. biol.

Andreja Ribarić, dipl. ing. agr.

Uredništvo se ne mora nužno slagati s mišljenjem autora.

Ništa što je objavljeno u časopisu ne smije se ni u kojem obliku

reproducirati bez pisanog odobrenja uredništva.

Ovitak:

Antun Cerovečki

Dizajn:

Milivoj Milić

Tisak:

Intergrafika TTŽ, Zagreb

Naklada:

2.500 primjeraka

Dobitnik Priznanja Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja RH za

dostignuća na području informiranja i obrazovanja za okoliš.

Dobitnik nagrade Nobiliska 2003. za domete u publiciranju ekoloških tema.

Dobitnik Priznanja Dravski čon 2007. za medijsku suradnju na promociji

Drave.

I 3 I

HRVATSKA VODOPRIVREDA I listopad/prosinac 2013.

38 Aktualna problematika u vodoopskrbi

i odvodnji 2013.

40 Predstavljanje Španjolske u sektoru

vodoopskrbe i odvodnje

41 Radionica o rješavanju prava na javnom

vodnom dobru

Seminar o primjeni GIS-a

42 Potpisan ugovor o nastavku izgradnje

južnog nasipa retencije Lonjsko polje

Završeni radovi na otklanjanju nedostataka

i poboljšanju funkcionalnosti akumulacije

Opatovac

43 Završena gradnja ispusta otpadnih voda

Medulina i Ližnjana

44 Gradnja kanalizacijskog sustava

grada Siska

45 Usklađivanje poslovanja isporučitelja

vodnih usluga sa Zakonom o vodama

46 Predstavljena dva višegodišnja programa

gradnje vodnih građevina

47 Važno učinkovito upravljanje

vodoopskrbnim sustavima

48 Eko-akcija Jarun 2013.

Mapiranje geotermalnog potencijala

Republike Hrvatske

49 Turizam i vode: ≈Štitimo zajedničku

budućnost√

50 Nagrađena najljepša kopnena plaža

∑ Poloj u Slavonskom Brodu

53 Obilježena pedeseta godišnjica rada

HDON-a

57 Najljepše ≈vodno√ pismo na svijetu

58 Voda ∑ Izvor života

59 Voda je život

63 Motiv vode na Međunarodnom kuponu

za odgovor

67 Traganjem za znanjem po Ravnim

Kotarima

69 MSRE ≈Ponor Kovači ∑ Ričina

2013√

75 Izvor rijeke Cetine ∑ Glavaš 115 m

77 Ugroženi deseteronožni rakovi

slatkovodnih ekosustava Hrvatske

81 Riječna kornjača

83 Četverolisna raznorotka

85 Zaleprš'o sniježak zrakom

90 Prekrasan vidik s vrha Učke ∑ na razmeđi

Istre i Kvarnera

99 ISLAND ∑ divljina koja obiluje vodom

104 Publikacije

106 Obavijesti i najave

Slapi u Slapnici. Foto: Alan aplar

I 4 I

HRVATSKE VODE I Predstavljene investicije vodnoga gospodarstva do 2020.

Potok Velika Paklenica. Foto: Alan aplar

PREDSTAVLJENE INVESTICIJE VODNOGA GOSPODARSTVA DO 2020.Željko Bukša, novinar

Ukupno bi do 2023. trebalo u vodno komunalni sektor uložiti oko 4,5 milijarde eura za što se u Hrvatskim vodama intenzivno radi na provedbi i pripremi projekata radi korištenja EU fondova.

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši predstavio je na „Hrvatskom graditeljskom forumu 2013“ strateške ciljeve i planirane investicije u vodno gospodarstvo do 2020. godine te projekte koji su ve u realizaciji. Hrvatski graditeljski forum organizirao je Hr-vatski savez gra evinskih inženjera (HSGI) 19. i 20. studenog 2013. godine u Zagrebu pod pokroviteljstvom predsjednika Republi-ke Hrvatske Ive Josipovi a i gradona elnika Grada Zagreba Milana Bandi a u sklopu obi-lježavanja 60. obljetnice HSGI i 65. obljetni-ce izlaženja asopisa Gra evinar.

Strateški ciljevi utvr eni su Strategijom upravljanja vodama 2008. 2038. i prego-vorima Republike Hrvatske i Europske Komi-sije. Tako je predvi eno da se postotak od poplava zašti enog prostora RH sa sadašnjih 75 posto do 2023. pove a na 87 posto, a do 2038. od poplava treba biti zašti en cjelo-kupan prostor RH. Pitkom vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava sada je opskrbljeno 82 posto stanovništva, a do 2021. sva na-selja s više od 50 stanovnika trebaju imati zdravstveno ispravnu vodu za pi e.

Na sustave javne odvodnje danas je priklju-eno 44 posto stanovništva, a do 2023. go-

dine trebaju biti obuhva ena sva naselja s više od 2.000 ekvivalent stanovnika (ES) što je 80 posto stanovništva RH i 95 posto opte-

re enja. Veliki napredak predvi en je i kod navodnjavanja jer se danas navodnjava oko 20.000 hektara, a do 2020. taj broj treba pove ati na 65.000 hektara. Osim tih rokova u pregovorima s EU dogovoreno je da bi se iz fondova EU moglo osigurati dvije tre ine potrebnog novca za investicije nužne kako bi se ostvarili ovi ciljevi.

Višegodišnji program gradnje komunal-nih vodnih gra evina za javnu vodoopskrbi i odvodnju koji Hrvatske vode pripremaju predvi a izgradnju sustava javne odvodnje s pro iš avanjem otpadnih voda za sva nase-lja ve a od 2.000 stanovnika. Identi cirano je 763 aglomeracija; od ega 294 ve e od 2.000 ekvivalent stanovnika. Tim investi-cijama bit e obuhva eno preko 4 milijuna stanovnika RH, a pro iš eno optere enje od ukupno 7,24 milijuna ES. Taj program pred-vi a i osiguravanje sanitarno ispravne vode za pi e za sva naselja ve a od 50 stanovni-ka, a planiranim investicijama bit e obu-hva eno 1.240.000 stanovnika.

Ukupno bi do 2023. trebalo u vodno komu-nalni sektor uložiti oko 4,5 milijarde eura. Kako je rije o velikim ulaganjima u cilju op-timalizacije optere enja stanovništva novim troškovima planira se što ve e korištenje EU fondova.

I 5 I


Ina e, Hrvatske vode su prosje no do 2012. iz vlastitih prihoda i Državnog prora una u vodno gospodarske objekte ulagale oko 1,65 milijuna kuna. U 2012. se išlo u dodatna ulaganja tako da je godišnji iznos ulaganja podignut na 2,183 milijuna kuna. Ova do-datna ulaganja rezultirala su potpisivanjem 184 ugovora o nanciranju komunalne infra-strukture sa 123 komunalna društva. Plan upravljanja vodama u 2013. je na razini 3,096 milijuna kuna ukupnih ulaganja (od ega 2,029 milijuna kuna predstavljaju ka-

pitalni rashodi i transferi).

Zaklju no sa 2012., kroz investicijske aktiv-nosti koje provode Hrvatske vode ukupno je pokrenuto 938 postupaka javne nabave uku-pne procijenjene vrijednosti 2.894.717.748 kuna. Od toga su Hrvatske vode pokre-nule ukupno 239 postupaka u iznosu od 580.118.500 kuna, dok su investitori is-poru itelji vodnih usluga, koji sa Hrvatskim vodama imaju potpisane ugovore o su/ nan-ciranju, pokrenuli ukupno 699 postupaka javne nabave ukupne procijenjene vrijedno-sti 2.314.599.248 kuna. Od toga na javnu vodoopskrbu otpada ukupno 515 postupa-ka procijenjene vrijednosti 1.494.351.666 kuna, na javnu odvodnju 274 postupaka procijenjene vrijednosti 942.405.582 kuna , na obranu od poplava 91 postupak u iznosu od 93.409.400 kuna, a na navodnjavanje 43 postupka ukupne procijenjene vrijednosti od 109.893.700 kuna.

Kod zaštite od štetnog djelovanja voda ka-pitalna ulaganja su u zadnjih nekoliko godi-na uklju uju i i 2013. na godišnjoj razini bila oko 120 milijuna kuna. Ulaganja su još uvijek niža od potrebnih (predvi enih Strategijom upravljanja vodama za postizanje strateških ciljeva). Zato se intenzivno radi na osiguranju sredstava za nanciranje ulaganja u razvojne projekte (me unarodne nancijske instituci-je, Državni prora un i dr.). Naime, u nacrtu Višegodišnjeg programa gradnje regulacij-skih i zaštitnih vodnih gra evina potrebna ulaganja od 2013. do 2022. procijenjena su na 4,6 milijardi kuna u 373 projekta.

Kroz Nacionalni projekt navodnjavanja (NA-PNAV) koji provode Hrvatske vode i ostale projekte navodnjavanja do sada je uloženo 650 milijuna kuna (osigurano je navodnja-vanje na 18.000 hektara), a u tijeku su ra-dovi za dodatnih oko 2.000 hektara. Cilj NA-PNAV-a je do 2020. osigurati navodnjavanje na 65.000 hektara, a nacrtom Višegodišnjeg programa gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioraci-je identi ciran je 71 projekt navodnjavanja. Ukupno procijenjeni troškovi programa u di-jelu navodnjavanja iznose 3,144 milijarde kuna, a projekti su planirani na podru ju 15 županija i Grada Zagreba.

Planirani vodno-komunalni projekti koji e omogu iti provedbu uvjeta iz EU direktiva vrijedni su ukupno 33 milijarde kuna. Troš-kovi potpunog ispunjenja EU Direktive o pro iš avanju komunalnih otpadnih voda su procijenjeni na 23,2 milijarde kuna, a aktiv-nostima e biti obuhva eno preko 4 milijuna stanovnika RH i biti e pro iš eno optere-enje od ukupno 7,24 milijuna ES. Troškovi

potpunog ispunjenja EU Direktive o vodi za pi e procijenjeni su na 9,8 milijardi kuna, a aktivnostima e biti obuhva eno 1,24 miliju-na stanovnika. U slijede em razdoblju, kako bi se ispunili zahtjevi iz pristupnog ugovora, treba u vodno – komunalni sektor prosje no investirati 3,5 milijarde kuna godišnje.

Provedba projekata s ciljem ispunjenja vod-nokomunalnih direktiva je ve zapo ela. Kroz Plan upravljanja vodama realiziran je ili se još provodi niz projekta ulaganja u ko-munalne vodne gra evine. To su: Projekt Unutarnje vode, Projekt zaštite voda od one-iš enja na priobalnom podru ju (Jadranski

projekt), IPA i ostali projekti nancirani EU sredstvima, ulaganja u obnovu i razvitak vo-doopskrbe i ulaganja u objekte zaštite voda i mora od zaga enja.

Zajmovima Svjetske banke nancirani su projekati Unutarnje vode i Jadranski projekt. Projekt Unutarnje vode ukupno vrijedan 110 milijuna eura, od ega je zajmom osigurano 100 milijuna eura, završen je u 2013. Tim su ulaganjima ostvareni brojni vodnokomunal-ni projekti (Ogulin, Sjeverna Baranja, Naši-ce, Davor Nova Gradiška, Južna Baranja, Vukovar, Ilok, Otok, Cerna i Ivankovo, Dugo Selo i Rugvica, Podravska Slatina, Donji Mi-

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši predstavio je na „Hrvatskom graditeljskom forumu 2013“ strateške ciljeve i planirane investicije

I 6 I

HRVATSKE VODE I Predstavljene investicije vodnoga gospodarstva do 2020.

SLIKE

Arhiva Hrvatske vode

lir, Zadar, Dugi Rat, Hvar, Murter Betina, Sukošan Bibinje, Metkovi , NP Mljet, Vela Luka i Dubrovnik. Provedba se odvija utvr-enom dinamikom, a u 2013. je planirana

realizacija od 288 milijuna kuna.

U sklopu IPA EU projekata odobreni su projekti: Osijek, Pore , Sisak, Knin, Dr-niš, Slavonski Brod i Project Pipeline. Pro-jekt Osijek vrijedan je 72.508.560 eura, Pore 67.187.400 kuna, Sisak 32.705.686 kuna, Slavonski Brod 29.652.030 eura, Knin 15.676.937 eura, Project Pipeline 7.400.000 eura i Drniš 6.450.000 eura. Predvi eno je da se ve ina novca za sve te projekte osigu-ra iz EU fondova.

Putem sredstava Hrvatskih voda osigurano je 220 milijuna kuna za pripremu 39 novih projekata što omogu ava izgradnju vodno-komunalne infrastrukture u procijenjenoj vrijednosti od 1,35 milijarde eura, kroz kori-štenje strukturnih i kohezijskih fondova EU. Ve i broj tih projekata je u visokom stup-nju spremnosti. U okviru priprema do sada su napravljeni glavni projekti za 2.300 kilo-metara mreže vodoopskrbe i odvodnje, 20 idejnih projekata ure aja za pro iš avanje otpadnih voda, 200 glavnih projekata crpnih stanica te isho eno 350 lokacijskih dozvola i 123 potvrde glavnih projekata.

Pokrenute su i aktivnosti na pripremi novih 16 projekata u sklopu IPA EU projekta (tzv. Project Pipeline) ukupne vrijednosti 55,5 mi-lijuna kuna koji je odobren u svibnju 2012. Ovako pripremljena projektna dokumentaci-ja omogu it e prijavu 16 projekata za su -nanciranje izgradnje sredstvima strukturnih i kohezijskih fondova u ukupnom procijenje-nom iznosu od gotovo 300 milijuna eura.

Generalni direktor je zaklju no naveo da je kod ulaganja u zaštitu od štetnog djelova-nja voda planirano kratkoro no investirati 2,2 milijarde kuna, srednjoro no (do 2023. godine) 2,4 milijarde kuna, a dugoro no (do 2038.) još pet milijardi kuna. U gra evine za navodnjavanje do 2023. planirano je ulaga-nje 3,2 milijardi kuna, dok bi u komunalne vodne gra evine (sustave odvodnje i pro i-š avanja) do 2018. trebalo uložiti 22 milijar-de kuna, a do 2023. još 10,5 milijardi kuna.

Pritom je istaknuo da više od 80 posto svo-jih aktivnosti Hrvatske vode ostvaruju u su-radnji sa EU na nizu projekata o emu svje-do i i 100-postotna iskorištenost alociranih sredstava raspoloživih za IPA 2007 – 2011, kao i dodatna sredstva za 2012. i 2013. koja kroz modi kaciju IPA Operativnog programa zaštita okoliša iznose ukupno 87,5 milijuna eura. Hrvatske vode e od 2014. do 2020. u ime EU komisije odobravati europske projek-te u vodnom gospodarstvu, a provodit e ih komunalna poduze a.

EBRD će osigurati 800 milijuna eura

za vodnu infrastrukturu

„Novost strategije Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj je što bolje korištenje sredstava iz fondova Europske unije. U projektu s Hrvatskim vodama EBRD bi trebao osigurati oko 200 milijuna eura kraj-njim korisnicima koji e uz to dobiti dodatnih 600 milijuna eura bespo-vratnih sredstava EU-a za unaprje-enje vodovodne infrastrukture. Na-

damo se da e prva sredstva biti puštena u prvom kvartalu idu e godine, što je ujedno po etak tog velikog programa. Gra ani tih gradova koristit e poboljšanu ekološku infrastrukturu u vodama i odvodnji, imat e ure aje za pro iš avanje koji e osigurati manje zaga enje rijeka i mora. Kako se angažiraju bespovratna sredstva iz EU-fondova kojima se pokriva do 75 posto vrijednosti projekta, dok nanciranje EBRD-a ne optere uje gradski prora un, omo-gu ava se da se slobodna prora unska sredstva koriste za dru-ge prioritetne investicije (škole, vrti e itd.)“, rekla je po etkom prosinca 2013. Vedrana Jeluši Kaši , voditeljica hrvatskog ureda EBRD-a u intervjuu za asopis Banka.

Me u tri su glavna strateška usmjerenja EBRD-a u Hrvatskoj za sljede e tri godine navela je i želju da pridonesu razvoju proje-kata te što boljem korištenju sredstava iz fondova EU-a, što je novost u odnosu na prethodnu strategiju. Pritom je istaknula da su uspješnu suradnju ostvarili u sektoru lokalne samouprave s Hrvatskim vodama za su nancirnje odre enih projekata sredsta-vima EU-fondova.

holjac) i projekti zaštite od štetnog djelova-nja voda (Sjeverni nasip Lonjsko polje, Tre-barjevo i Martinska Ves, Južni nasip Lonjsko polje, Ustava Palanjek, Nasip Gunja Rajevo Selo i Nasip Drava Dunav).

Jadranski projekt obuhva a izgradnju komu-nalne infrastrukture, a provodi se na obal-nom podru ju velikog turisti kog potencija-la, vrlo bitnom za razvitak gospodarstva RH. Nakon uspješno realizirane prve faze pro-jekta (vrijedne 80 milijuna eura) sada je u tijeku provedba druge, vrijedne 120 milijuna eura. Tom fazom obuhva en je 21 potpro-jekt: Cres, Rab, Mali Lošinj, Rijeka Grob-nik, Opatija, Novigrad (Istarski), Pula, Krk, Omišalj, Malinska Njivice, Medulin, Kašte-

Izrada ze jih nasipa u Košutaricama, 2013.

I 7 I


FUNKCIONIRANJE SUSTAVA OBRANE OD POPLAVA U HRVATSKOJ

Željko Bukša, novinar

Dosadašnji rezultati u obrani od poplava pokazuju da je hrvatski sustav obrane dobro organiziran, jer su mnogi vodni valovi koji su u drugim državama stvorili velike ljudske i materijalne posljedice kroz Hrvatsku prošli s puno manje šteta.

Unato sve eš ih poplava i velikih vodnih va-lova na hrvatskim rijekama javnost još uvijek ne zna dovoljno o tome kako je organiziran i kako funkcionira hrvatski sustav obrane od poplava. Osnovne informacije o ovoj temi do-znali smo iz razgovora s djelatnicima Glavnog centra obrane od poplava Hrvatskih voda.

Sukladno Zakonu o vodama, obranom od poplava upravljaju Hrvatske vode, a poslovi obrane od poplava su hitna služba. Neposred-nu provedbu preventivne, redovne i izvanred-ne obrane od poplava, primjenom propisa o javnoj nabavi Hrvatske vode ustupaju pravnoj osobi koja posjeduje rješenje o ispunjenju po-sebnih uvjeta za obavljanje djelatnosti iz lan-ka 220. to ke 2. Zakona o vodama, odnosno prethodno izdano certi kacijsko rješenje, te se za pojedina branjena podru ja sklapa Okvirni sporazum za razdoblje od etiri godine.

Operativno upravljanje rizicima od poplava i neposredna provedba mjera obrane od po-plava utvr ena je Državnim planom obrane od poplava i Glavnim provedbenim planom obrane od poplava (Hrvatske vode, sije anj 2013.). Sukladno Državnom planu obrane od poplava, ustrojen je Glavni centar obrane od poplava (GCOP) kao središnja ustrojbena jedi-nica Hrvatskih voda za upravljanje redovnom i izvanrednom obranom od poplava. U GCOP-u osigurava se središnje upravljanje i glavna koordinacija, te se uspostavlja sustav veza i obavještavanja o stanjima u obrani od popla-va. Ujedno, GCOP osigurava stru nu i tehni ku potporu glavnom rukovoditelju obrane od po-plava.

Za upravljanje obranom od poplava odgovor-ni su glavni rukovoditelj obrane od poplava, voditelj Glavnog centra obrane od poplava i

I 8 I

HRVATSKE VODE I Funkcioniranje sustava obrane od poplava u Hrvatskoj

rukovoditelji obrane od poplava teritorijalnih jedinica. Osnovna jedinica obrane od poplave je dionica vodotoka. Svaka ima svog rukovo-ditelja obrane od poplava i njegovog zamje-nika. Zatim slijedi branjeno podru je (svako ima svoj podcentar i njegovog voditelja što su obi no voditelji tamošnjih ispostava Hrvatskih voda), a najve a jedinica za obranu od poplava je sektor. Svaki sektor ima svoj centar obra-ne od poplava, a sve poslove koordinira Glavni centar obrane od poplava. Stoga teritorijalne

Kartografski prikaz sektora i granica branjenih područja

BRANJENA PODRU JA

1. podru je maloga sliva Bi -Bosut2. podru je maloga sliva Brodska Posavina3. podru je maloga sliva Orljava-Londža4. podru je maloga sliva Šumetlica-Crnac5. podru je maloga sliva Subocka-Strug6. podru je maloga sliva Ilova- Pakra7. podru je maloga sliva esma-Glogovnica8. podru je maloga sliva Zelina-Lonja

i podru je op ine Rugvica9. podru je maloga sliva Lonja-Trebež10. podru je maloga sliva Banovina11. podru je maloga sliva Kupa i jugoisto ni

dio podru ja malog sliva "Zagreba ko Prisavlje", što uklju uje: Grad Jastrebarsko i op ine Žumberak, Kraši , Klin a Sela i Pisarovina

12. podru je maloga sliva Krapina-Sutla i sjeverni dio podru ja maloga sliva "Zagreba ko prisavlje", što uklju uje: Grad Zapreši i op ine Brdovec, Marija Gorica, Dubravica, Puš a, Luka, Jakovlje i Bistra

13. južni dio podru ja maloga sliva "Zagreba ko prisavlje", što uklju uje: Grad Veliku Goricu i op ine Orle, Kravarsko i Pokupsko

14. središnji dio podru ja maloga sliva "Zagreba ko prisavlje", što uklju uje: gradove Zagreb, Samobor i Svetu Nedelju; te op inu Stupnik

15. podru je maloga sliva Vuka, osim me udržavnih rijeka Drave i Dunava

16. podru je maloga sliva Baranja, osim me udržavnih rijeka Drave i Dunava

17. podru je maloga sliva Karašica-Vu ica, osim me udržavne rijeke Drave18. podru je maloga sliva Županijski kanal, osim me udržavne rijeke Drave19. podru je maloga sliva Bistra, osim me udržavne rijeke Drave20. podru je maloga sliva Plitvica-Bednja, osim me udržavne rijeke Drave21. podru je maloga sliva Trnava, osim me udržavnih rijeka Mure i Drave22. podru ja malih slivova Mirna-Dragonja i Raša-Boljun ica23. podru ja malih slivova: Kvarnersko primorje i otoci i Podvelebitsko primorje i otoci24. podru je maloga sliva Gorski Kotar25. podru je maloga sliva Lika26. podru je maloga sliva Zrmanja - zadarsko primorje27. podru je maloga sliva Krka - šibensko primorje28. podru je maloga sliva Cetina29. podru je maloga sliva Srednjodalmatinsko primorje i otoci30. podru je maloga sliva Matica31. podru je maloga sliva Vrljika32. podru ja malih slivova Neretva - Kor ula i Dubrova ko primorje i otoci33. me udržavne rijeke Mura i Drava na podru jima malih slivova Plitvica-Bednja, Trnava i Bistra34. me udržavne rijeke Drava i Dunav na podru jima malih slivova Baranja, Vuka, Karašica-Vu ica i Županijski kanal

jedinice za obranu od poplava su: vodna pod-ru ja, sektori, branjena podru ja i dionice. Vodna podru ja su teritorijalne jedinice za pla-niranje i izvješ ivanje u upravljanju rizicima od poplava. Na razini vodnog podru ja procjenju-je se rizik od poplava, izra uju karte opasnosti od poplava i karte rizika od poplava i donose planovi upravljanja rizicima od poplava. Sektori su glavne operativne teritorijalne jedi-nice za provedbu obrane od poplava. Na razini

I 9 I


sektora provodi se koordinacija i operativno upravljanje obranom od poplava na svim bra-njenim podru jima u granicama sektora. Sek-tor A obuhva a Muru i gornju Dravu, Sektor B Dunav i donju Dravu, Sektor C gornju Savu, Sektor D srednju i donju Savu, Sektor E sje-verni Jadran i Sektor F južni Jadran. Prva etiri sektora pripadaju u vodno podru je rijeke Du-nav, a preostala dva u Jadransko vodno pod-ru je.

Branjena podru ja su temeljne jedinice za pro-vedbu obrane od poplava. Dionice su najniže teritorijalne jedinice unutar branjenih podru -ja, na kojima se prate stanja i izravno provodi obrana od poplava na zaštitnim vodnim gra e-vinama. Državnim planom obrane od poplava utvr ena je nadležnost i koordinacija, odno-sno dužnosti i ovlaštenja rukovoditelja obrane od poplava za potrebe provedbe mjera obrane od poplava na podru ju sektora i branjenih po-dru ja.

Sukladno to ki XVI Državnog plana obrane od poplava i lanku 117. Zakona o vodama, pravna osoba kojoj je ustupljena neposredna provedba obrane od poplava dužna je tijekom redovne i izvanredne obrane od poplava obav-ljati potrebne radnje i izvoditi radove na vod-nim gra evinama u sustavu obrane od poplava prema naredbi rukovoditelja obrane od popla-va, te uklju iti svoja sredstva rada i zaposleni-ke na provo enju mjera obrane od poplava na branjenom podru ju na kojem djeluje, kao i na drugim branjenim podru jima u slu aju njiho-ve ve e ugroženosti od poplava.

Tako er sukladno lanku 117. Zakona o vo-dama, navedene pravne osobe su obvezne u svako doba, na prvi poziv Hrvatskih voda, be-zuvjetno i bez prava na prigovor, odazvati se i sudjelovati u provedbi redovne i izvanredne obrane od poplava s ljudstvom i materijalnim sredstvima na temelju kojeg mu je izdano rje-šenje o posebnim uvjetima za obavljanje dje-latnosti, odnosno certi kacijsko rješenje, a po potrebi i drugim sredstvima, ako su potrebna na branjenom podru ju.

Tijekom neposredne provedbe mjera obra-ne od poplava, pri opasnosti od poplave ve-ih razmjera, kada se obrana od poplava ne

može osigurati materijalnim sredstvima i ljud-stvom Hrvatskih voda te pravnih osoba kojima je ustupljena provedba obrane od poplava na branjenom podru ju, nužno je procijeniti te u slu aju potrebe predložiti uklju ivanje u obra-nu od poplava dodatnih snaga, odnosno drugih sudionika obrane od poplava s podru ja ugro-ženog poplavom.

Sudjelovanje drugih sudionika omogu ava se putem Državne uprave za zaštitu i spašava-nje (DUZS), te Stožera zaštite i spašavanja jedinica lokalne i regionalne samouprave, od-nosno putem odluke elnika jedinica lokalne i

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši u stožeru za obranu od poplava u SMŽ

Sudjelovanje DUZS, vatrogasnih i drugih službi u obrani od poplava

Priprema vre a za izradu ze jih nasipa - 2013.

Pomo nik ministra Dražen Kure i i djelatnici HV na ugroženim lokacijama od poplava u SMŽ

Interventna zaštita obrambenog nasipa u Svinji kom, 2013.

I 10 I


regionalne samouprave o obvezi sudjelovanja pojedinih pravnih osoba i gra ana s ugroženih podru ja.

Operativnom suradnjom Hrvatskih voda, Sto-žera zaštite i spašavanja podru nih jedinica i DUZS-a omogu ava se bolja koordinacija i uspješno korištenje ukupnih snaga na terenu. Osim lokalne i regionalne suradnje, za potre-be pripreme obrane od poplava održavaju se i sjednice Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske.

Tako su sjednice održane tijekom 2012. i 2013. godine omogu ile pravodobnu pripre-mu i aktiviranje svih raspoloživih snaga, kako za potrebe provedbe mjera obrane od popla-va, tako i zaštite i spašavanja, posebno na podru ju sliva rijeke Drave u Varaždinskoj i Me imurskoj županiji, gdje je na žalost došlo i do poplava. Tako er, pravovremenom pri-premom putem nacionalnog stožera, omogu-ena je uspješna provedba mjera obrane od

poplava tijekom travnja 2013. na rijeci Savi u Sisa ko-moslava koj županiji, kao i u lipnju iste godine od velikih voda Dunava na podru -ju Osje ko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.

Nakon održanih sjednica nacionalnog stožera, na podru jima ugroženih županija aktivirani su Stožeri zaštite i spašavanja na regionalnoj i lo-kalnoj razini, te su sve podru ne i lokalne sna-ge uklju ene u aktivnosti za potrebe provedbe mjera obrane od poplava na terenu, uz jasnu podjelu zadataka i nadležnosti, te suradnju i

korištenje komunalnog sektora, ime je posti-gnuta ve a operativnost na terenu.

Osim toga, sukladno Protokolu o na inu komu-nikacija izme u centara 112 DUZS-a i centara za obranu od poplava te zaklju ku Stožera za-štite i spašavanja Republike Hrvatske, zatra-žena je i omogu ena pomo , odnosno anga-žiranje pripadnika Hrvatske vojske za potrebe obrane od poplava, što se pokazalo iznimno važnim i zna ajnim za ukupnu uspješnost pro-vedbe mjera obrane od poplava.

Nakon uspješne suradnje s Hrvatskom gor-skom službom spašavanja (HGSS) tijekom provedbe mjera obrane od poplava u 2013. godini, pokrenuta je inicijativa za utvr ivanje okvira budu e trajne suradnje za potrebe pro-vedbe mjera obrane od poplava.

Potrebno je istaknuti, da je upravo putem žu-panijskih i lokalnih stožera za zaštitu i spa-šavanje, te centara 112 DUZS-a, omogu eno korištenje i koordinacija uporabe vatrogasnih i policijskih postrojbi, HGSS-a, Crvenog križa, te civilne zaštite i stanovnika, kao i komunal-nih poduze a i podru nih tvrtki na ugroženim podru jima. Neprekidnim radom stožera i stal-nom komunikacijom putem navedenih cen-tara, omogu ene su operativne aktivnosti na iznimno velikom podru ju ugroženom poplava-ma.

Za postizanje što uspješnijeg funkcioniranja i uskla enosti organizacije sustava susta-va obrane od poplava vrlo važnu ulogu ima-ju redovite vježbe svih službi koje sudjeluju u obrani. Tako je 28. i 29. listopada u Zagrebu

Zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Zijah Mahmutspahi u obilazaku podru ja Sisa ko-moslava ke županije, 2013.

I 11 I


održana velika simulacijska vježba svih u obra-nu od poplava uklju enih službi pod nazivom „Vodni val 2013.“ Hrvatske vode su zahvalne DUZS-u, kao i Simulacijskom središtu Oruža-nih snaga Republike Hrvatske, što su omogu-ili održavanje takve korisne vježbe zaštite i

spašavanja na temu obrane od poplava na po-dru ju Varaždinske, Me imurske, Zagreba ke i Sisa ko-moslava ke županije.

Na vježbi je uz predstavnike tih županija te velikog broja tamošnjih gradova i op ina su-djelovao i ve i broj predstavnika vatrogasnih i policijskih postrojbi, HGSS-a, Crvenog križa, DUZS-a. Tako er, na vježbi su uspješno sudje-lovali i djelatnici Hrvatskih voda koji su uklju-eni u neposrednu provedbu mjera obrane od

poplava na terenu ili rade u centrima obrane od poplava.

Više stotina sudionika aktivno je sudjelovalo na simulacijskoj vježbi prema zadanom scenariju provedbe mjera obrane od poplava, te zaštite i spašavanja nakon popuštanja i proboja nasipa na utvr enim lokacijama. Provedena simula-cijska vježba potvrdila je da ukupnom uspjehu u borbi s poplavama zna ajno doprinosi u in-kovita me usobna koordinacija i uporaba svih raspoloživih snaga na terenu, što se ostvaruje putem DUZS i podru nih Stožera zaštite i spa-šavanja ugroženih op ina, gradova i županija.

Iako dosadašnji rezultati u obrani od poplava pokazuju da je hrvatski sustav obrane dobro organiziran, jer su mnogi vodni valovi koji su u drugim državama stvorili velike ljudske i ma-

terijalne posljedice kroz Hrvatsku prošli s puno manje šteta, uvijek postoje mogu nosti za nje-govo unaprije ivanje u budu nosti.

Zato se u Hrvatskim vodama pripremaju plan-ski dokumenti zaštite od poplava predvi eni Zakonom o vodama, odnosno Plan upravlja-nja rizicima od poplava i Višegodišnji program gradnje regulacijskih i zaštitnih vodnih gra-evina i gra evina za melioracije, a donosi ih

Vlada Republike Hrvatske. Nakon 2015. godine Plan upravljanja rizicima od poplava postat e sastavnim dijelom Plana upravljanja vodnim podru jima i omogu iti sustavan pristup razvo-ju obrane od poplava i smanjenju rizika od po-jave poplava na podru ju Republike Hrvatske.

Osim daljnjeg ulaganja u gradnju novih i re-konstrukciju postoje ih sustava obrane od po-plava, nužno je i nadalje unaprje ivati nepo-srednu provedbu redovnih i izvanrednih mjera obrane od poplava unutar sustava vodnoga gospodarstva daljnjim opremanjem, eduka-cijom i uporabom novih sredstava i sustava, te razvojem informacijskih i komunikacijskih sustava za potrebe izrade pouzdanih hidrološ-kih prognoza i boljeg pra enja vodnih valova. Naravno, istovremeno je potrebno i nadalje razvijati dosadašnju uspješnu koordinaciju i suradnju sa svim drugim društvenim subjekti-ma, koji se po potrebi uklju uju i sudjeluju u provedbi mjera obrane od poplava.

Tako er, postoji potreba daljnjeg unapre e-nja me udržavne vodnogospodarske suradnje za potrebe obrane od poplava, putem boljeg

I 12 I


obavještavanja i zajedni kog razvoja novih hi-droloških modela u cilju uspješnijeg prognozi-ranja, pra enja i evakuacije vodnih valova, te provedbe mjera obrane od poplava i sma-njenju rizika od pojave poplava na ugroženim podru jima.

Osim toga, s obzirom na veliki interes javnosti i obvezu davanja službenih informacija javno-sti o provedenim mjerama obrane od poplava, nužno je kontinuirano prikupljati i sistemati-zirati sve relevantne podatke i informacije za potrebe upravljanja obranom od poplava, te omogu iti davanje službenih informacija široj javnosti na pristupa an na in.

Iskustva su pokazala, da tijekom provedbe mjera obrane od poplava, istovremeno postoji veliki interes, ali i pritisak brojnih medija za davanjem izjava, odnosno službenih informa-cija. Treba imati na umu injenicu da ako vijest nije službeno dostupna u odre enom trenutku, u javnosti se mogu sa raznih strana esto po-javiti neprovjerene i neistinite informacije koje mogu uzbuniti javnost i dodatno otežati pro-vedbu mjera obrane od poplava. Stoga, bi u pripremi i davanju službenih informacija treba-lo nastaviti provoditi i ja ati proaktivan pristup, odnosno na stru an i istinit na in izvještavati javnost te na vjerodostojan na in priop avati i dobre, ali isto tako i manje dobre vijesti uz do-datna objašnjenja o poduzetim i pripremljenim mjerama i radnjama kojima se mogu kontro-lirati takve situacije. Na ovaj na in stvorit e se bolji odnos s javnosti i razviti me usobno povjerenje s lokalnim stanovništvom, te u kri-znim situacijama umiriti javnost i olakšati pro-vedbu mjera obrane od poplava na terenu.

Upravo iz navedenih razloga, donesena je Od-luka o imenovanju službenika za davanje infor-macija javnosti o provedenim mjerama obra-na od poplava, ime je ve em broju djelatnika Hrvatskih voda omogu eno davanje službenih informacija javnosti. Navedenom odlukom za davanje izjava ovlaštene su ukupno 52 osobe koje sudjeluju i rukovode obranom od popla-va na pojedinim teritorijanim jedinicama i koje mogu uz dobru koordinaciju i organizaciju dati stru ne i vjerodostojne izjave iz svoje nadlež-nosti svim zainteresiranim medijima.

Tako er, dobrom organizacijom i uklju ivanjem svih ovlaštenika mogu eje raspodijeliti teret odgovornosti, te vremenski i prostorno omogu-iti davanje službenih informacija ve em broju

zainteresiranih medija. Naime, svi ovlaštenici iz pojedinih sektora i branjenih podru ja, mogu u direktnoj vezi samostalno dogovarati i davati izjave u skladu sa svojim nadležnostima, što je esto brže,operativnije i aktualnije, jer naj-bolje poznaju trenutno stanje i neposrednu provedbu mjera obrane od poplava na terenu, kao i primjerene lokacije na kojima se mogu davati izjave (mjesta provedbe mjera obrane od poplava – izrade ze jih nasipa, oja anja i nadvišenja nasipa, rada crpki, upravljanja vo-dama na zaštitnim i regulacijskim vodnim gra-evinama, poplavljene površine, pomo ostalih

sudionika i sli no).

Na taj na in, uz potporu i dobru koordinaci-ju GCOP-a, te kontinuirano prikupljanje svih relevantnih podataka i razmjenu informacija, mogu e je udovoljiti velikom interesu javnosti, koji je i posve razumljiv u vrijeme velikih pri-rodnih nepogoda i mogu ih stradanja.

Pra enje stanja u Glavnom centru za obranu od poplava Izrada zdenaca u zaštiti obrambenih nasipa

SLIKE

Arhiva GCOP

I 13 I


UNAPRJEĐENJE SUSTAVA OBRANE OD POPLAVA RAZVOJEM APLIKACIJE HRVATSKIH VODA

Željko Bukša, novinarPravodobno i to no pra enje stanja vodotoka, te analize podataka i prognoziranje temeljne su aktivnosti uspješnog vo enja sustava obra-ne od poplava. Stoga stru njaci Hrvatskih voda sustavno godinama razvijaju novu, inovativnu aplikaciju koja im, uz ostalo, olakšava i ubr-zava pra enje vodostaja na svim vodotocima u Hrvatskoj i njihovo prikupljanje u središnju bazu podataka, a time i planiranje te provedbu mjera obrane od poplava jer dobivaju kvalitet-nije informacije u realnom vremenu.

Zahvaljuju i toj aplikaciji stru njaci Hrvatskih voda u svakom trenutku mogu, uz ostalo, pra-titi vodostaje brojnih vodotoka s više stotina automatskih vodomjernih stanica (AVS). Sta-nje na njima o itava se svaki sat, a podaci u Hrvatske vode stižu preko radio signala. Sve tako prikupljene informacije spremaju se u po-sebnu bazu podataka, a najvažniji (visina vo-dostaja) se objavljuju na internetskoj stranici Hrvatskih voda i televizijskom teletekstu tako da su dostupne široj javnosti.

Iako su takve automatske postaje važan teh-nološki napredak, uz svaki AVS za svaki slu aj postoji i tzv. „mjerna letva“ s kojih vodo uvari o itavaju vodostaj i javljaju u Hrvatske vode ako se eventualno automatska postaja pokva-

ri. Za održavanje AVS-ova zadužena je tvrtka Hrvatskih voda – Hidrotehni ki objekti d.o.o., a u osmišljavanju i korištenju nove aplikacije sudjelovali su i stru njaci Sektora za informa-cijsko komunikacijske tehnologije Hrvatskih voda.

U po etku su prili no rijetki AVS-ovi bili po-stavljeni samo na srednjoj i donjoj Savi, jer je najviše poplava bilo na Savi, ali su se nakon toga postupno proširili gotovo po cijeloj Hrvat-skoj, a aplikaciju sada mogu koristiti svi sekto-

Prikaz baze podataka pra enja vodostaja na AVS putem radio signala svakih sat vremena

Aplikacija Hrvatskih voda omogu ava pra enje vodostaja u svakom trenutku putem više stotina automatskih vodomjernih stanica (AVS) i tako olakšava sagledavanje situacije i odlu ivanje o potrebnim mjerama obrane od poplava.

Vodomjer Rugvica - vodokazi

I 14 I

HRVATSKE VODE I Unaprjeđenje sustava obrane od poplava razvojem aplikacije Hrvatskih voda

Google mapa s postajama i tablica s trenutnim vodostajem i mjerama odabranih postaja

ri obrane od poplava. Uz AVS-ove koje koriste Hrvatske vode postoje i one od Državnog hi-drometeorološkog zavoda (DHMZ) te Agencije za okolje Republike Slovenije (ARSO).

Osim što se automatskim javljanjem stanja olakšava stalno pra enje vodostaja na svim obuhva enim vodotocima u realnom vremenu, AVS-ovi i nova aplikacija omogu avaju i dobi-vanje brojnih drugih podataka. Na primjer, ko-liki je vodostaj na nekoj lokaciji bio prije 12 ili 24 sata te tako i pra enje trenda kretanja vodostaja što je bitno za pravodobno upozo-ravanje stanovništva i nadležnih službi, odre-ivanje mjera obrane od poplava na snazi na

pojedinom vodotoku te brojne druge. Sve to stru njacima Hrvatskih voda, naravno uz sve ostale podatke koje prikupljaju, pa tako i one

dobivene od Državnog hidrometeorološkog za-voda, olakšava sagledavanje situacije i odlu i-vanje kakve mjere treba poduzeti.

Prednost nove aplikacije je i puno bolja komu-nikacija. Naime, sada se svi podaci šalju preko interneta te se više ne moraju, kao nekada, koristiti faks-ure aji tako da svi sudionici u obrani od poplava imaju trenutnu i to nu infor-maciju u traženom vremenu.

Aplikaciju su prije više godina po eli razvijati stru njaci iz centara obrane od poplava sektora C i D, a taj posao se sada približava završet-ku, kaže Zoran avlovi , voditelj centra obrane od poplava Sektora D. Uvo enje prvih AVS-a po elo je još prije dvadesetak godina, a nakon toga se sustav pomalo dogra ivao. Rije je o internoj aplikaciji koju koriste samo zaposle-nici Hrvatskih voda, prije svega oni iz centara za obranu od poplava u sektorima i Glavnom centru, te podcentrima u vodnogospodarskim ispostavama.

Zahvaljuju i novoj aplikaciji stru njaci mogu

Mjerna postaja Markovac-Rijeka Velika

I 15 I


za svaku AVS stalno vidjeti trenutno stanje vodostaja, popre ni pro l rijeke, eventualno uvedene mjere obrane od poplava i brojne druge korisne aktualne kao i podatke iz rani-jih godina. Takvi podaci su potrebni i za izradu raznih dnevnih, mjese nih i godišnjih izvješ a, a izvješ a se rade i nakon svake obrane od poplave sa podacima o poduzetim mjerama, poplavljenim podru jima, ošte enim nasipima i drugim za obranu bitnim analizama. Tako er, takva cjelovita izvješ a su podloga za naplatu obavljenih radova i šteta.

Na temelju tako skupljenih podataka centri obrana od poplava rade upozorenja i dnevna izvješ a u kojima daju hidrometeorološke pri-like, prognoze za Hrvatsku za danas, sutra i izglede vremena za sljede a tri dana. Daju i tjednu vremensku prognozu koriste i posebnu aplikaciju koju je DHMZ napravio posebno za Hrvatske vode. Osim generalnih podataka o vremenu u Hrvatskoj mogu pratiti i radarsku sliku, svako jutro u šest sati dobiju podatke koliko je padalina bilo u zadnja 24 sata, prate i tlak, krute i teku e padaline kao i prognozu

koliko se padalina o ekuje u sljede a tri sata te druge podatke. Prate i upozorenja DHMZ-a tzv. Meteo alarm kao i njihove podatke o pada-linama i visini snjega u zadnjih tri i deset dana.

Po potrebi prate i podatke nadležnih slovenskih službi jer nam Sava i Drava dolaze iz Slovenije. Naime, kada padne puno kiše ili se naglo topi velika koli ina snjega kolege iz te susjedne dr-žave najave dolazak vodnog vala. Osim toga, Slovenci su razvili poseban sustav za slivove Save i So e pa stru njaci Hrvatskih voda iz nji-hovih dobrih prognosti kih modela, zahvalju-ju i dobroj suradnji, uvijek mogu vidjeti kolika protoka nekom od zajedni kih rijeka dolazi u Hrvatsku te i pet dana unaprijed dobiti potreb-Mjerna stanica AVS u Sunji

Popre ni presjek korita za odabrani AVS

Izgled aplikacije s izbornikom za presjek korita

I 16 I

HRVATSKE VODE I Unaprjeđenje sustava obrane od poplava razvojem aplikacije Hrvatskih voda

Izvješ e o zadnjim o itanjima i trendovima

na AVS HV

Gra ki prikaz vodostaja Sava – Zagreb u odabranom razdoblju

Prikaz vodostaja na Teletekstu HTV 1

Rijeka Una kod Hrvatske Kostajnice - vodokazi

Vodomjer Podsused - vodokazi

I 17 I


Preljev Jankomir - Donja Letva

ne podatke. To im olakšava prognoze koliki se vodostaji mogu o ekivati na pojedinim dijelo-vima Save i Drave i na temelju toga, ako je po-trebno, aktiviraju sustav obrane od poplave. U tijeku su razgovori sa Slovencima o proširenju njihovog prognosti kog modela do zagreba -kog podru ja.

Dobra je i suradnja s Ma arskom jer u na-dolasku vodnog vala na Dunavu od kolege iz Ma arske dostavljaju prognoze sedam-osam dana ranije. Vodni valovi na Dunavu zbog du-žine rijeka dugo putuju pa ima dovoljno vre-mena za pripremu i provedbu mjera obrane od poplava dok vodni valovi Savom dolaze puno brže koji od slovensko-hrvatske granice do Za-greba stignu za 4-8 sati. Osim toga, Dunav je nizinska rijeka pa nema naglog porasta vodo-staja, dok Sava nerijetko sli i na veliku bujicu pa treba brzo intervenirati. Zato je važno ima-ti dobre prognoze te brze i kvalitetne podatke kako bi se na vrijeme moglo poduzeti potrebne mjere.

Stru njaci Hrvatskih voda na razne na ine na-stoje pratiti i podatke o ostalim rijekama koje iz susjednih država teku prema Hrvatskoj. No

tu je raspoloživih podataka puno manje, po-sebno onih iz Bosne i Hercegovine, odnosno Republike Srpske jer nije mogu ulaz na njiho-vu internetsku stranicu.

Sektor zaštite od štetnog djelovanja voda Hr-vatskih voda razvio je i aplikaciju Aladin.hr. Taj prognosti ki model daje prognoze obo-rina po branjenim podru jima za tri dana u rasponu od 12 sati. Uz pomo jedne druge aplikacije (ECMWF) daju se i prognoze obo-rina u slijede ih 10 dana. Sve to je važno za pravodobnu pripremu i uspješnu obranu od poplava.

Sve to kao i iskustvo naših stru njaka Hrvat-skih voda olakšava da se u suradnji s drugim nadležnim službama u danim okolnostima uspješno obrani Hrvatsku od poplava. To do-kazuje i injenica da je, primjerice, više vod-nih valova na Dunavu i Savi ve prošlo kroz Hrvatsku s puno manjim posljedicama nego u susjednim državama. No, novi sustav e se u budu nosti trebati nastaviti poboljšavati, a važan dio je i sustavno opremanje centara za obranu od poplava te zapošljavanje novih stru nih djelatnika.

SLIKE

Zoran Čavlović

Vodomjer Jesenice - limnigrafska ku ica

I 18 I

HRVATSKE VODE I HGSS u obrani od poplava

HGSS U OBRANI OD POPLAVAŽeljko Bukša, novinar Iako mnogi misle da ekipe Hrvatske gorske

službe spašavanja (HGSS) pomažu samo kod nesre a u planinama ili špiljama, ta sve poznatija služba vrlo važnu ulogu ima i kod poplava te kod raznih nesre a na rijekama, jezerima i na moru kao i u preventivnim ak-tivnostima.

Tako su, na primjer, krajem studenoga 2013. uspješno odradili nekoliko hitnih intervencija na karlova kom podru ju zahva enom popla-vama jer je zbog nabujalih voda u okolici grada došlo do prekida prometa na nekim prometni-cama. Prvo su intervenirali u op ini Vojni gdje su starijeg muškarca zajedno sa timom hitne medicinske pomo i iz njegovog doma prevezli preko nabujale rijeke Radonje do vozila hitne pomo i. Potom su prevezli tim hitne pomo-i preko 800 metara nabujale rijeke Kupe do

starije žene iz naselja Ivan i i Pokupski, koja je doživjela moždani udar, i natrag zajedno sa pacijenticom do vozila hitne pomo i, odakle je dalje prevezena na lije enje.

Ali to su samo neki od sve brojnijih primje-ra kako dobro uvježbani i opremljeni lanovi

HGSS interveniraju u teškim situacijama ve-zanim uz vode. Broj takvih intervencija po-sebno je porastao posljednjih godina zbog sve eš ih poplava i velikih vodnih valova na hr-

vatskim rijekama kao i zbog sve razvijenijeg korištenja vodotokova i priobalnog mora za razne turisti ke, sportske i ostale aktivnosti kao što su kupanje, ronjenje, rafting, vesla-nje itd.

Koliko kod obrana od poplava može biti kori-sna brza pomo HGSS vidjelo se i kada su ak-tivno sudjelovali u obrani od poplave tijekom velikog vodenog vala koji je u lipnju 2013. zahvatio Podunavlje i Podravlje. Uklju ili su se usred no i 14. lipnja kada je Stožer za za-štitu i spašavanje Osje ko –baranjske župa-nije zatražio njihovu hitnu intervenciju. Nai-me, vikend naselje Karašica kod Petrijevaca i 30-ak stalno naseljenih stanovnika naselja bili su izravno ugroženi kada je po eo popu-štati zemljani nasip kojim se to naselje štiti od zaobalnih voda. Voda je preplavila pristupnu cestu i po ela prodor u to vikendaško naselje pa je HGSS intervenirao ve tijekom no i.

Koliko kod obrana od poplava može biti korisna brza pomo HGSS vidjelo se i kada su aktivno sudjelovali u obrani od poplave tijekom velikog vodenog vala u lipnju 2013.

I 19 I


Po osmero lanova HGSS dežuralo je 24 sata na terenu dok god opasnost od velikog vode-nog vala i poplava nije prošla. Njihova „Res-cue 3“ ekipa danono no je pratila sva doga-anja u ugroženom naselju. Zada a im je bila

saniranje i evakuacija potencijalno unesre e-nih stanovnika te zaštita na radu vojnicima, vatrogascima i ostalim dežurnim službama. Pomagali su i u gra enju nasipa te osigura-vali potencijalno opasna mjesta jer je naselje opasano zemljanim i ze jim nasipima postalo otok i do njega se moglo do i jedino vode-nim putem. Druga ekipa HGSS-a dežurala je nizvodno u Osijeku na prihvatnom punktu za amac i unesre ene te odra ivala poslove lo-

gistike za lanove na otoku.

Veliki posao odradili su i prije dolaska vodenog vala, na Stožerima za zaštitu i spašavanje gdje se, kažu u HGSS-u, njihov na in promišljanja i organiziranja akcije pokazao inovativnim i dje-lotvornim. lanovi HGSS-a snimili su nasipe GPS-om uzduž poplavnog podru ja Baranje do Batine te prikupljene podatke predali Hrvatskoj vojsci za lakše lociranje i intervenciju helikop-terima. Osim toga, obišli su stanovnike naselja Karašica, pripremili popis s njihovim lokacija-ma i podacima o bolestima od kojih boluju te obavili ostale nužne predradnje.

U HGSS isti u da su odli no sura ivali s Hrvat-skim vodama i Hrvatskom vojskom u organi-zacijskom i operativnom smislu te je pokrenu-ta inicijativa da se ovaj primjer dobre prakse u obrani od poplava razvije i na razini Republike Hrvatske.

Dobru suradnju i veliku korist od uklju ivanja HGSS navodi i voditelj Glavnog centra obra-ne od poplava Hrvatskih voda Zoran uro-kovi , koji isti e da je HGSS svojim amcima prevozio ljude te razne materijale i opremu potrebnu za obranu od poplava, obavljali su i neke stru ne radove vezane uz postavljanje vre a i zaštitnih folija, brinuli su o sigurnosti ljudi uklju enih u obranu (npr. ozna avali su

opasna mjesta trakama), a ljudima koji su bili u naseljima okruženim vodom pružali su me-dicinsku skrb te osiguravali prijevoz i drugu potrebnu pomo .

Pripadnici HGSS-a se jako dobro snalaze na terenu, kod odre ivanja koordinata raznih objekata, a diljem Hrvatske imaju vrsne roni-oce koji mogu pomo i kod utvr ivanja mjesta prodora vode na nasipu, zaglavljenih ustava, propusta itd. Njihovi ronioci su osposobljeni i za ve e dubine i vodu u uvjetima slabe vid-ljivosti, koji mogu biti vrlo korisni u raznim situacijama preventivnog utvr ivanja stanja vodnih gra evina, ime se može izbje i stra-danje ljudi ili opreme. Tako er esto pomažu i kod spašavanja stradalih u vodama, a jedini u državi imaju osposobljene timove za spaša-vanja s dubine i do 100 metara, pa kod takvih nesre a esto pomažu i susjednim državama.

Gradnja ze jih nasipa u obrani od poplava uz pomo

HGSS-2013. Foto: Arhiva GCOP

HGSS u obrani od poplava na podru ju Sisa ko-moslava ke županije 2013. Foto: Arhiva GCOP

Pomo u obrani od poplava stanovnicima Metkovi a.

Spašavanje na rijekama

I 20 I

HRVATSKE VODE I HGSS u obrani od poplava

Osim toga, pomo HGSS-a je dragocjena s ob-zirom i na injenicu da je u obranu od poplava nerijetko uklju eno više stotina pa i tisu a lju-di, ime je pove ana i mogu nost da netko od njih strada ili se ozlijedi na podru ju do kojeg ne može do i hitna medicinska pomo . Zato je svim sudionicima obrane od poplava po-sao olakšan ovom spoznajom da i na takvim nepristupa nim mjestima mogu uvijek dobiti odgovaraju u pomo i to vrlo brzo jer se ekipe HGSS izvrsno snalaze na terenu kod lociranja mjesta nesre e.

Kako bi se njihovo uklju ivanje u takve akcije što bolje de niralo i kooridiniralo sa ostalim sudionicima obrane od poplava, HGSS je Mi-nistarstvu poljoprivrede nadležnom za vode uputio prijedlog sporazuma za institucionali-ziranje suradnje i tako dodatno unaprijedila dosadašnja dobra suradnja u obrani od popla-va. Ministarstvo je dalo preporuku za takvu suradnju, te se u Glavnom centru obrane od poplava nadaju potpisivanjem takvog spora-zuma radi poboljšanja suradnje.

Pro elnik HGSS-a Vinko Prizmi isti e da je ta služba specijalizirana za pružanje pomo i na nepristupa nim terenima na kojima ne mogu intervenirati druge javne službe, pa tako i na kopnenim vodama i moru. Tako su provedene brojne intervencije raznih nesre a na kopne-nim vodama i moru, od potraga za nestalima, izvla enja poginulih, transporta ozlije enih, izvla enja mrtvih ronioca iz izvorišta rijeka (npr. na Cetini) i sli no, a u prošlosti je bilo i

slu ajeva kada su uspješno pomagali i zapo-slenicima Hrvatskih voda.

Tome pridonosi i injenica da su njihove eki-pe pokrivaju cijelu Hrvatsku i spremne su za intervenciju 24 sata 365 dana u godini. Ta-ko er, izvježbani timovi HGSS-a mogu pro-cijeniti opasnost i mogu e rizike situacija, te tako kroz predvi anja, planiranja i priprema-nja smanjiti opasnosti, te provesti uspješnije i e kasnije spašavanje. Zato je važna što ne-posrednija suradnja s Hrvatskim vodama jer e tako svi biti puno u inkovitiji, imati bolje

procedure i uvježbane timove te tako izbje i bilo kakve eventualne improvizacije.

Njihovi leta i-spašavatelji osposobljeni su za najteže vrste helikopterskog spašavanja uk-lju uju i i one iz voda i mora ili raznih plovila pa svoje znanje prenose i na kolege iz regije. HGSS jedini ima i potrebne kvalitetne kadrov-ske i materijalne resurse za intervencije na divljim vodama poput bujica koje su izuzetno opasne, a pomažu na razne na ine: od prije-voza, opskrbe hranom, vodom i lijekovima, do lije enja (u HGSS-u ima puno lje nika) i eva-kuacije ugroženih ljudi. Uz koordinaciju insti-tucija uklju enih u obranu od poplava kao što su Hrvatske vode, policija i vatrogasci, regio-nalna i lokalna uprava, javna poduze a i tvrt-ke, te Hrvatska vojska, uspješna preventivna i interventna obrana od poplava i spašavanje imovine i života ljudi, bit e provedena u in-kovitije i sigurnije uz organizirano uklju iva-nje HGSS-a.

SLIKE

Arhiva HGSS

I 21 I


REZULTATI KOMPONENTE 2 TWINNING PROJEKTA Hrvatska je zemlja planinskih podru ja s vi-sokim kišnim intenzitetom, nizina vodotoka, ve ih gradova i vrijednih dobara na poten-cijalno ugroženim površinama, te je zbog nepotpuno izgra enih i održavanih zaštitnih sustava prili no izložena poplavama.

Za vrijeme pristupnih pregovora Republike Hrvatske s Europskom unijom usporedno se razvijao i zajedni ki europski pristup uprav-ljanju rizicima od poplava koji je rezultirao Direktivom o procjeni i upravljanju poplav-nim rizicima objavljenom 2007. godine. Tre-nutni 6 godišnji ciklus je u tijeku, a ima za cilj izradu plana upravljanja poplavnim rizicima u svim lanicama EU do završetka 2015. godi-ne. Za razliku od drugih slu ajeva primjene europskog zakonodavstva, vodno gospodar-stvo Republike Hrvatske na izradi ovog plana radi paralelno s ostalim državama lanicama.

Kao podrška prenošenju, primjeni i proved-bi pravne ste evine EU i razmjeni primjera dobre prakse razvijene u EU s Hrvatskom praksom u upravljanju poplavnim rizicima, pokrenut je Twinning projekt „Razvoj karata opasnosti od poplava i rizika od poplava u Hrvatskoj“.

Osnovna svrha projekta je ispunjavanje odred-bi Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima (2007/60/EC) kroz izradu karata opa-snosti od poplava i karata rizika od poplava, kao logi an nastavak izrade Prethodne procje-ne poplavnih rizika.

Twinning projekt

Vode e institucije država lanica su nizozemsko Ministarstvo gospodarstva kao vode i partner s „mla im“ partnerima austrijskom Agencijom za okoliš i francuskim Me unarodnim uredom za vode. Twinning projekt traje 15 mjeseci s planiranim završetkom u svibnju 2014. i nan-ciran je iz programa IPA 2010 u vrijednosti 1.1 milijun eura, a sastoji se od pet komponenti koje prate okvire de nirane Direktivom o pro-cjeni i upravljanju poplavnim rizicima, i to:

1. Odabir jednog pilot podru ja iz Dunavskog i jednog iz Jadranskog sliva, kao i uspostav-ljanje plana i metodologije za provedbu pro-jekta

2. Prikupljanje i analiza podataka za pilot po-dru ja o popre nim pro lima vodotoka, di-gitalnim modelima terena te hidrološkim

Luka Vukmanić, mag. ing. aedif.

Nenad Mađarić, dipl. ing. građ.

Za pilot podru ja Karlovca i delte Neretve u sklopu komponente 2 Twinning projekta izra eni su funckionalni hidrauli ki modeli na temelju kojih se pristupilo izradi karata opasnosti i karata rizika od poplava u okviru komponente 3.

Po etak rada na prilago avanju digitalnog modela terena

I 22 I

HRVATSKE VODE I Rezultati komponente 2 Twinning projekta

i hidrauli kim karakteristikama vodotoka. Komponenta tako er uklju uje izradu, kali-briranje i veri kaciju modela

3. Izrada karata opasnosti od poplava i karata rizika od poplava u potpunosti uskla enih sa zahtjevima Direktive i prilago enih nacio-nalnim potrebama za pilot podru ja

4. Izrada stru nih vodi a o: tehni koj strani izrade karata opasnosti od poplava, pro-cjeni rizika od poplava i negativnih poslje-dica poplava, procjeni postoje ih i planira-nih gra evinskih mjera za smanjenje rizika od poplava, sudjelovanju dionika i javnosti u upravljanju rizicima od poplava, procje-ni potencijlanog u inka klimatskih promje-na na rizike od poplava i pripremi planova upravljanja poplavnim rizicima

5. Ja anje institucionalnih kapaciteta Ministar-stva poljoprivrede i Hrvatskih voda za što uspješniju provedbu Direktive.

Aktivnosti komponente 2

Za oba odabrana pilot podru ja (podru je Kar-lovca i delte Neretve) u sklopu aktivnosti kom-ponente 2 Twinning projekta izra eni su func-kionalni hidrauli ki modeli na temelju kojih se pristupilo izradi karata opasnosti i karata rizika od poplava u okviru komponente 3. U ovim ak-tivnostima sudjelovali su djelatnici svih Vodno-gospodarskih odjela Hrvatskih voda uz svesrd-nu pomo i nadzor stru njaka iz Nizozemske, Austrije i Francuske.

U prvoj fazi ovog dijela projekta obra eni su visinski podaci Državne geodetske uprave na

temelju kojih je izra en digitalni model terena za oba pilot podru ja. Tako er su analizirane dostupne geodetske snimke korita vodotoka te su manjim korekcijama pripremljeni popre ni pro li za rijeke Kupu, Dobru, Mrežnicu i Koranu u podru ju Dunavskog pilot podru ja te za rije-ku Neretvu kao pilot podru je Jadranskog sli-va. Analizom odnosa digitalnog modela terena i popre nih pro la utvr eno je da su zadovolja-vaju i za potrebe ulaznih podataka hidrauli kih modela. Uz ranije navedene podatke, za us-postavu matemati kog modela bili su tako er potrebni i podaci o postoje im hidrotehni kim gra evina kao na primjer ustave na podru ju Neretve i pragovi na Kupi i Korani.

Osim prostornih podataka tako er su analizira-ni hidrološki podaci sa vodomjernih stanica Ka-manje, Donje Stative, Mrzlo polje, Velemeri i Jamni ka kiselica sa podru ja sliva rijeke Kupe te VS Metkovi , Bijeli vir, Kuti, Prud i Ustava uš e nizvodno sa podru ja delte Neretve.

Statisti kom obradom hidroloških podataka sa vodomjernih stanica odre eni su poplavni va-lovi koji su korišteni u hidrauli kim simulaci-jama kako bi se dobili podaci za sve scenarije potrebne kod izrada karata opasnosti od popla-va a koji su:

a) poplave velike vjerojatnosti odnosno popla-ve koje se prosje no pojavljuju jednom u 25 godina

b) poplave srednje vjerojatnosti s prosje nim povratnim razdobljem od 100 godina

c) poplave male vjerojatnosti ili scenarije ek-stremnih doga aja.

Prikaz pilot podru ja na Dunavskom slivu

Foto: M. Vizner

I 23 I


Prikaz konceptualnog modela delte Neretve

Uspostavljeni model rijeke Kupe u SOBEK-u

SLIKE

Luka Vukmanić, mag. ing. aedif.

I 24 I

HRVATSKE VODE I Rezultati komponente 2 Twinning projekta

Nakon prikupljanja i analize podataka izra-en je hidrauli ki model u programu SOBEK

ver. 213 (Deltares systems) koji je za potre-be projekta osigurao nizozemski partner.

U prvoj fazi izra en je jednodimenzionalni model vodotoka kojemu je nakon kalibraci-je i veri kacije pridružen dvodimenzionalni model terena za oba pilot podru ja te je tako prerastao u 1D/2D model.

Dvodimenzionalna komponenta modela te-melji se na digitalnom modelu terena koji ima prostornu rezoluciju 100 x 100 metara.

Kalibracije i veri kacije modela provedene su u odnosu na zabilježene poplavne do-ga aje koji su preuzeti iz Web gis registra poplavnih doga aja te hidroloških podatka dostupnih s vodomjernih stanica. Za veri- kaciju korišteno je 5 vodomjernih stanica kako na podru ju delte rijeke Neretve tako i na podru ju rijeke Kupe.

U zadnjoj fazi rada, provedene su simulacije za sva tri de nirana sinteti ka scenarija koja su rezultirala prostornim rasporedom dubina vode, vodostaja te brzina toka.

Korištenje 2D modela je omogu ilo direktno prenošenje ovih prostornih podataka u GIS ime su izbjegnute dodatne aktivnosti na

kartiranju rezultata modela.

Komponenta 2 bila je u fokusu desetak mi-sija i zapo ela je prikupljanjem podataka za odabrana pilot podru ja, a završila izradom izvještaja o svim provedenim aktivnostima. Tijekom svake misije vo en je i dnevnik mo-deliranja koji sadrži sve bitne informacije vezane za uspostavu modela, a koji treba omogu iti lakše razumijevanje problema kod ponovnog rada s modelima na ovim podru -jima te je de nirana struktura ulaznih poda-taka potrebnih za izradu modela kao i rezul-tata simulacija.

Zaklju ak

Kao rezultat završene druge komponente, a na temelju matemati kih modela, dobive-ni su prostorni podaci za razli ite scenarije vjerojatnosti pojave poplava. Ti podaci, uz dodatne podatke o nasipima i granicama na-selja, su osnova za provedbu komponente 3 odnosno izradu karata opasnosti i karata ri-zika od poplava.

Twinning projekt ušao je u svoju posljednju tre inu, a u ovom lanku prikazan je dio ak-tivnosti komponente 2. S obzirom na veliki opseg rezultata koje je polu io projekt osvrt na preostale dijelove biti e prikazan nekom drugom prigodom.

Radionica u sklopu Twinning projekta

Dana 17.10.2013. u poslovnoj zgradi Hrvatskih voda, održana je inte-raktivna radionica o predvi anju poplava i sustava ranog upozoravanja, a u sklopu Twinning projekta uz sudjelovanje stru njaka iz Austrije, Francuske, Kraljevine Nizozemske i Hrvatske zajedno sa predstavnici-ma Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatske elektroprivrede.

Putem prezentacija prikazana su iskustva navedenih zemalja veza-no za problematiku predvi anja poplava i sustava ranog upozoravanja, predstavljeni su problemi sa kojima su se susretali stru njaci pri ra-zvoju modela, kao i funkcioniranje sustava u nevednim zemljama s pri-jedlozima i unaprje enjima sustava temeljem dosadašnjih iskustava stru njaka.

Za primjenu njihovih iskustava i izradu Plana predvi anja poplava i su-stava ranog upozoravanja bit e potrebno nadogra ivati i prikuplja-ti podatke meteoroloških i hidroloških mjerenja, odnosno uspostaviti u inkovitu koordinaciju i suradnju nadležnih institucija (DHMZ ,Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Hrvatskih voda i HEP-a).

Tako er, u sklopu radionice predstavljena je i nova ikona na internet stranici Hrvatskih voda pod nazivom „Twinning“, koja daje informacije o samom projektu, novostima, doga anjima, te o partnerima uklju enim u projekt. Novu ikonu sa svim pripadaju im informacijama osmislili su djelatnici Hrvatskih voda iz Sektora informacijske i komunikacijske tehnologije uz suradnju stru nog tima iz Twinning projekta.

U radnoj atmosferi, sinergijom iskustava stranih partnera i naših stru -njaka, radionica je doprinjela razmijeni znanja i iskustva, te razvoju su-stava pra enja i suradnje s ostalim nadležnih institucijama, kao i izradi planova. (Lidija Baras)

Rad na simulacijama scenarija i predlošcima karata opasnosti od poplava

I 25 I


KATASTROFALNE POPLAVE U KOLOVOZU 2002. U SREDIŠNJOJ EUROPI

dr. sc. Dušan Trninić, znanstveni

savjetnik

Nakon katastrofalnih poplava koje su u kolovozu 2002. godine pogodile države središnje Europe i ogromnih šteta koje su one izazvale, Vije e Europske Unije je pokrenulo osnivanje Fonda solidarnosti Europske Unije.

Uvod

Središnju Europu, odnosno Njema ku, ešku Republiku, Austriju, Italiju, Slova ku, te u ma-njoj mjeri, Ma arsku, Bugarsku, Rumunjsku i Ukrajinu su u kolovozu 2002. godine pogodile poplave koje su u nekim državama i gradovi-ma imala katastrofalne posljedice. Najviše po-go eni gradovi bili su Prag na Vltavi, Drezden na Elbi i Passau na Dunavu.

Osvrnut emo se na poplave u eškoj Republici, odnosno slivove Vltave i Labe. Tijekom kolovo-za 2002. godine u eškoj Republici je bila jedna od najve ih poplava u zadnjih nekoliko stolje-a, a u glavnom gradu, Pragu ta katastrofalna

poplava je vjerovatno bila najve a poplava od 1432. godine. Ukupne štete su bile procjenjene na oko 2.44 X 109 EUR-a, 3.2 miliona ljudi je bilo pogo eno velikim i poplavnim vodama a 19 ljudi je poginulo (Ministry of Environment of the Czech Republic - 2004). Interesantno je spo-menuti da je Prag u zadnjih 15-tak godina bio pogo en, ve im ili manjim poplavama: 1997., 2002. i 2013.godine. Nakon katastrofalne po-plave 2002. godine eška vlada je potrošila oko 150 X 106 USD za nadogradnju sustava zaštite Praga i okolice od poplava.

Uzroci poplava na slivovima Vltave i Labe

Uzroci pojave velikih i poplavnih voda na slivo-vima Vltave i Labe bile su velike koli ine kiša. Te kiše su bile najizražajnije u južnoj i jugoza-padnoj eškoj u gornjim djelovima sliva rijeke Vltave i njenih pritoka kao što su: Malše, Bla-nice, Otava, Lužnica i Berounka. Manje kiša je palo u gornjim dijelovima sliva rijeke Labe. Dvi-je kišne epizode su bile uzrok analiziranih po-plava. Saturacija tla, koja je izra unata preko indeksa prethodnih oborina (IPO) za 30 dana prije po etka prve kišne epizode (od 6. kolo-voza 2002.) nije bila zna ajna, osim sliva rije-ke Dyje koja se nalazi izvan sliva rijeke Vltave. Prva kišna epizoda bila je 6. i 7. kolovoza kada je ukupni volumen kiše bio 2.4 km3, te druga kišna epizoda koja je bila od 11. do 13. kolovo-za s volumenom pale kiše od 6.7 km3. Ukupan volumen kiša koje su pale od 6. do 15. kolo-voza 2002. na itav teritorij eške Republike bio je ogroman i iznosio je 9.7 km3. Oborine koje su u kolovozu 2002. pale na teritorij eš-ke Republike bile su oko 225 % od prosjeka. U Jiho esky oblasti to je bilo ak 381 % od pro-sjeka. Dnevne koli ine oborina na nekim me-

Pogled na Vltavu u Pragu. Izvor: Wikimedia Commonse, 2005.

I 26 I

HRVATSKE VODE I Katastrofalne poplave u kolovozu 2002. u središnjoj Europi

teorološkim stanicama u navedenim oblastima bile su povratnog perioda od oko 100 godina. Najve a dnevna koli ina kiše od 76.0 mm bila je registrirana 12. kolovoza u Ustecký oblasti (površine 5328 km2), te 70.2 mm istog dana u Jiho esky oblasti (površine 10050 km2). Na tom podru ju registrirana je i najve a suma za period od 6. do 15. kolovoza 2002. u iznosu od 230.1 mm.

Hidrološke karateristike katastrofalnih poplava

Kao rezultat tih ogromnih koli ina kiša formira-la su se dva poplavna vala na Vltavi. Detaljne karakteristike tih poplavnih valova prikazane su u tablicama 1. i 2. Prvi poplavni val je napri-mjer, kod eskih Bud jovica iznosio 888 m3s-1, što odgovara povratnom periodu od vrlo velikih 500-1000 godina.

Na slici 3. je prikazana vremenska serija mak-simalnih godišnjih protoka Vltave kod Praga u periodu: 1827. - 2002. (N = 176 godina). Iz tih podataka se vidi da je apsolutno najve i godiš-nji protok od 5160 m3s-1 registriran 2002. godi-ne. Ako kao reperni protok uzmemo 100-godiš-nju veliku vodu Q100 = 3700 m3s-1 onda vidimo da su se u analiziranom periodu pojavile samo etiri poplavne vode iznad tog repera: najve a

u 2002. godini, zatim 1845., 1890. i 1862. go-dine. Interesantno je spomenuti da je poplavna voda iz 1845. godine bila u ožujku i da je bila uzrokovana topljenjem snijega. Poplavna voda iz 1890. godine bila je u rujnu zbog velikih koli-ina oborina. Od te poplavne vode bio je gotovo

uništen poznati Karlov most na Vltavi u Pragu.

Zanimljivi su i podaci o poplavama na Labi kod Dé ina ( eška Republika). Najve a poplava re-gistrirana je 1845. godine, zatim dolazi popla-va iz 1862. godine i tek na tre em mjestu je poplava iz 2002. godine. Samo ove tri poplave su u analiziranom periodu. 1845. - 2002. ( N = 158 godina) bile iznad 100-godišnje velike vode Q100 = 4500 m3s-1. Maksimalni protok od 4760 m3s-1 u 2002. je tre i po veli ini u anali-ziranom razdoblju a registriran je 16. kolovoza i bio je povratnog perioda od 100 do 200 godina. Apsolutno najve i protok bio je 1845. godine i iznosio je oko 5650 m3s-1.

Na slici 4 .prikazano je 13 najviših vodostaja na Elbi (Labi) kod Drezdena u Njema koj u ana-liziranom razdoblju od 1275. do 2002., dakle u nizu od fascinantnih, 728 godina. Apsolutno najviši vodostaj od 940 cm registriran je 17. kolovoza 2002. godine. Drugi po rangu je vodo-

Stanica

Površina

sliva

Podaci o vrhu vodnog vala

Dan SatVodostaj Protok

Specifi čni

protok

Povratni

period

[km2] [cm] [m3s-1] [m3s-1km-2] godine

1 2 3 4 5 6 7 8

Bŕezi 1824.6 8.VIII 5:00 266 332 0.182 20

České Budéjovice

2847.6 8.VIII 9:00 548 888 0.312 500 ∑ 1000

Stanica

Površina

sliva

Podaci o vrhu vodnog vala

Dan SatVodostaj Protok

Specifi čni

protok

Povratni

period

[km2] [cm] [m3s-1] [m3s-1km-2] godine

1 2 3 4 5 6 7 8

Bŕezi 1824.6 13.VIII 10:00 410 706 0.387 >1000

České Budéjovice

2847.6 13.VIII 14:00 652 1310 0.460 >1000

Praha – Chuchle

26719.9 14.VIII 11:00 782 5160 0.193 500

Vrańany 28048.2 ∑ − 829 5080* 0.181 500

* preliminarni podatak

Tablica 1: Maksimalni vodostaji i protoci od prvog poplavnog vala

Tablica 2: Maksimalni vodostaji i protoci od drugog poplavnog vala

Drugi, katastrofalni poplavni val na Vltavi kul-minirao je kod Praga 14. kolovoza u 11:00 sati i iznosio je 782 cm ili 5160 m3s-1, i imao je povratni period od 500 godina. Me utim, u uzvodnom dijelu sliva kod Brezija i eskih Budéjovica, dan prije registrirani su vrhovi ka-tastrofalnih poplavnih valova koji su bili povrat-nog perioda ve eg od tisu u godina.

Slika 2. Detalj pomi ne oplate za obranu od poplave u centru Praga – kolovoz 2002. Izvor: Ministry of Environment of the Czech Republic - 2004.

I 27 I


staj od 877 cm iz poznate 1845. godine, što je za ogromnih 63 cm niže od apsolutno najvišeg nivoa od 940 cm iz 2002. godine.

Fond solidarnosti EU i prirodne katastrofe

Nakon katastrofalnih poplava koje su u kolovo-zu 2002.godine pogodile države središnje Eu-rope i ogromnih šteta koje su one izazvale, Vi-je e Europske Unije je Uredbom Vije a (EZ-a)

Slika 3: Vremenska serija maksimalnih godišnjih protoka Vltave kod Praga u periodu obrade: 1827. - 2002. Izvor: Czech hydrometeorological Institute - 2003.

Slika 4: Maksimalni vodostaji Elbe kod Drezdena u periodu. 1275. - 2002. godina

br. 2012/2002 od 11. studenog 2002.pokrenulo osnivanje Fonda solidarnosti Europske Unije. U slu aju katastrofa velikih razmjera, Zajednica treba izraziti svoju solidarnost sa stanovniš-tvom pogo enih regija, pružanjem nancijske pomo i za brže vra anje normalnim životnim uvjetima u regijama koje je zadesila katastro-fa. Pomo je prije svega potrebno izdvajati u slu aju prirodnih katastrofa.

Pri realizaciji nancijske pomo i Zajednice po-

I 28 I


trebno je zajam iti maksimalnu transparen-tnost i odgovaraju i nadzor uporabe sredsta-va. Tako er, potrebno je oprezno nancijsko upravljanje, kako bi Zajednica mogla reagirati u slu aju da do e do nekoliko katastrofa velikih razmjera u istoj godini.

Primjer korištenja sredstava Fonda solidarnosti EU

U primjeru su prikazane katastrofe: u Rumunj-skoj (suša i šumski požari u ljeto 2012.), te Njema koj, Austriji i eškoj Republici (poplave u svibnju i lipnju 2013.), izravne štete te pred-ložene pomo i prema Nacrtom izmjene prora-una br.9 za 2013. pa je predložena aktivacija

Fonda solidarnosti EU-a u iznosu od 400.5 mi-lijuna EUR-a.

Tijekom ljeta 2012. veliki dijelovi Rumunjske bili su pogo eni manjkom oborina i iznimno visokim temperaturama zraka, što je izazvalo sušu i hidrološku sušu s bitnim smanjenjem prinosa poljoprivrednih kultura, brojnim šum-skim požarima, nestašicom vode za stanovniš-tvo i posljedi nim problemima u vodoopskrbi, enegetici, plovidbi i sli no.

Izdvojeni lanci iz Uredbe Vije a (EZ-a) br. 2012/2002.

lanak 1.

Osniva se Fond solidarnosti Europske Uni-je, u daljnjem tekstu Fond , kako bi Za-jednica mogla brže, u inkovitije i eksibil-nije reagirati na hitne slu ajeve, u skladu s uvjetima iz ove Uredbe.

lanak 2.

1. Na zahtjev odre ene države ili države koja je s Europskom Unijom zapo ela pregovore o pridruživanju, u daljnjem tekstu države korisnice , pomo iz Fonda uglavnom se može dobiti, ako na teritoriju te države do e do prirodne katastrofe velikih razmjera i s ozbiljnim posljedicama za uvjete života, prirodni okoliš ili gospodarstvo jedne ili više re-gija ili jedne ili više država

2. Katastrofa velikih razmjera , u smislu ove Uredbe, ozna ava katastrofu koja je barem u jednoj od država o kojima je rije prouzro ila štetu procjenjenu na više od 3 milijarde eura, u cijenama iz 2002. godine, ili više od 0.6 % njezina BDP-a. Odstupaju i od toga, susjedna država lanica ili država koja je s Eu-ropskom Unijom zapo ela pregovore o pridruživanju, a koja je pogo ena istom katastrofom, tako er može koristiti po-mo iz Fonda.

lanak 3.

1. Pomo iz Fonda izdaje se u obliku sub-vencije. Za svaku poznatu katastrofu odre enoj državi korisnici dodjeljuje se pojedina na subvencija.

2. Cilj je Fonda da nadomjesti napore po-go enih država i pokrije dio njihovoga javnog rashoda, kako bi države korisni-ce lakše mogle provesti slijede e izvan-redne postupke, koji su od klju ne važ-nosti, ovisno o vrsti katastrofe:

(a) hitno vra anje u normalno radno sta-nje infrastrukture, energetike, vodno-ga gospodarstva, telekomunikacija, prijevoza, zdravstva, obrazovanja i dr.;

(b) pružanje privremenog smještaja i -nanciranje službi spašavanja, radi zbrinjavanja osnovnih potreba, kata-strofom pogo enog stanovništva;

(c) hitno osiguravanje preventivne infra-strukture i neposredne mjere zaštite kulturnog naslije a;

(d) hitno iš enje podru ja pogo enog katastrofom, uklju uju i prirodna po-dru ja.

Tablica 3: Katastrofe u Rumunjskoj (suša), Njemačkoj, Austriji i Češkoj Re-

publici (poplave) u 2012. i 2013. te predložene aktivacije iz Fonda

solidarnosti u svakom od tih slučajeva (EUR)

Katastrofa Izravna štetaPrag

(milijuna €)

Ukupan trošak

prihvatljivih

operacija

Iznos na

temelju 2.5 %

Iznos na

temelju 6 %

Ukupan iznos

predložene

pomoći

1 2 3 4 5 6 7

Rumunjskasuša

806 724 312 735,487 2 475 689 18 387 175 4 274 239 2 475 689

Njemačkapoplave

8 153 500 000 3 678,755 3 289 400 000 91 968 875 268 484 700 360 453 575

Austrijapoplave

866 462 000 1 798,112 350 334 000 21 661 550 ∑ 21 661 550

ČeškaRepublikapoplave

637 131 000 871,618 416 368 000 15 928 275 ∑ 15 928 275

UKUPNO 400 519 089

Nakon suše 2012.godine, u svibnju i lipnju 2013.godine središnja Europa bila je pogo-ena meteorološkim i drugim uvjetima vrlo

sli nim onima koji su izazvali katastrofalne poplave u 2002. i stvaranje Fonda solidarno-sti EU-a. Njema ka, Austrija i eška Republi-ka ponovno su bile pogo ene velikim popla-vama koje su rezultirale manjim štetama od onih koje su bile 2002., iako još uvijek vrlo velikim, a posebno u Austriji i eškoj Repu-blici. Na temelju evidentiranih šteta, Njema -ka je podnijela zahtjev za nancijsku pomo iz Fonda solidarnosti EU-a u okviru kriteri-

I 29 I


3. Isplate iz Fonda u na elu su ograni ene na nancijske mjere za uklanjanje ne-osigurane štete i moraju se vratiti, ako je trošak sanacije štete kasnije pokrila tre a strana u skladu s lankom 8.

lanak 4.

1. Država može Komisiji predati zahtjev za dodjelu pomo i iz Fonda, što je prije mogu e a najkasnije deset tjedana na-kon što je katastrofa prouzro ila prvu štetu, pruživši sve dostupne podatke o:

(a) ukupnoj šteti koju je prouzro ila kata-strofa i njezinom utjecaju na stanov-ništvo i gospodarstvo;

(b) procjenjenim troškovima radova iz lanka 3.:

(c) drugim izvorima nanciranja Zajednice;(d) drugim izvorima nacionalnog ili me-

unarodnog nanciranja, uklju uju i javno i privatno pokri e osiguranjem, koje bi moglo doprinijeti pokrivanju troškova sanacije štete.

2. Na temelju ovih podataka i eventualnih pojašnjenja koje treba pružiti pogo e-na država, Komisija ocjenjuje jesu li zadovoljeni uvjeti za korištenje Fonda i utv uje predloženi iznos eventual-ne subvencije, što je brže mogu e i u granicama dostupnih nancijskih sred-stava. Radi neizvjesnosti, 1. listopada svake godine još bi najmanje etvrtina godišnjeg iznosa trebala ostati na ras-polaganju, radi pokrivanja potreba koje bi se mogle pojaviti do kraja godine.

Komisija jam i pravi an tretman za-htjeva koje prestave države.

3. Komisija tijelu odgovornom za prora un podnosi prijedloge, koji su potrebni za odobravanje odgovaraju ih sredstava. Navedeni prijedlozi uklju uju sve do-stupne podatke iz stavka 1. i sve osta-le odgovaraju e podatke u vlasništvu Komisije, dokaz o ispunjavanju uvjeta iz lanka 2. i opravdanje predloženih iznosa.

4. Nakon što tijelo odgovorno za prora un stavi na raspolaganje navedena izdva-janja, Komisija donosi odluku o dodjeli subvencije te cjelokupni iznos subven-cije odmah ispla uje državi korisnici, nakon potpisivanja sporazuma iz lan-ka 5.

5. Pravo na korištenje sredstava po inje te i od datuma koji je naveden u stav-ku 1.

lanak 5

1. U skladu sa speci nim ustavnim, in-stitucijalnim, pravnim i nancijskim odredbama države korisnice i Zajedni-ce, Komisija i država korisnica sklapaju sporazum o provedbi odluke o isplati subvencije. Taj sporazum podrobno opisuje vrstu i mjesto izvo ena radova koje Fond treba nancirati.

2. Komisija jam i da se obveze koje pro-iza u iz ove Uredbe, a koje se odnose na države lanice, na isti na in odnose i na države koje su s Europskom unijom zapo ele pregovore o pridruživanju, u okviru odgovaraju ih sporazuma i in-strumenata.

3. Država korisnica odgovorna je za oda-bir pojedinih djelatnosti i primjenu sub-vencije temeljem sporazuma, u skladu s uvjetima ove Odredbe, odluke o ispla-ti subvencije i sporazuma. Odgovornost države korisnice ne dovodi u pitanje od-govornost komisije pri provedbi op eg prora una Europske Unije i u skladu s odredbama nancijske uredbe koja se odnosi na zajedni ko ili decentralizirano upravljanje.

lanak 8.

1. Subvencija se mora iskoristiti u roku od jedne godine od datuma na koji ju je Komisija isplatila. Ako dio subvencije ostane neiskorišten do tog datuma, Ko-misija ga povla i na teret države kori-snice, u skladu s uvjetima ove Odredbe.Države korisnice traže svaku mogu u naknadu štete od tre ih strana.

2. Najkasnije šest mjeseci nakon isteka razdoblja od jedne godine, koje po i-nje te i od datuma isplate subvenci-je, država korisnica podnosi izvješ e o primjeni subvencije, s izjavom u kojoj opravdava izdatke, pri emu navodi eventualne druge izvore nanciranja radova o kojima je rije , uklju uju i naknade iz osiguranja i odštete dobije-ne od tre ih strana. U izvješ u moraju podrobno biti navedene preventivne mjere koje je država korisnica uvela ili predložila radi smanjivanje i ograni a-vanja štete i sprije avanja, u najve oj mogu noj mjeri, ponavljanja sli nih ka-tastrofa.Na kraju navedenog postupka Komisija zaklju uje isplatu pomo i iz Fonda.

3. Ako troškove ograni avanja štete ka-snije pokrije tre a strana, Komisija traži od države korisnice da vrati odgovara-ju i iznos subvencije.

I 30 I


ja za prirodne katastrofe velikih razmjera, dok su zahtjevi Austrije i eške Republike bili utemeljeni na takozvanom kriteriju susjed-ne zemlje . Od sredine svibnja 2013. veliki dijelovi Njema ke bili su pogo eni izuzetno velikim koli inama oborina koje su u nekim podru jima dostigle 300 % mjese nog pro-sjeka. U kombinaciji s ve natopljenim tlom i, u slu aju sliva rijeke Dunav, topljenjem snijega s Alpa, to je rezultiralo brojnim po-plavama. Na nekim rijekama razina vode dostigla je povijesne rekorde. Te poplave i njihove posljedice prirodnog su podrijetla i stoga su obuhva ene glavnim podru jem primjene fonda solidarnosti EU-a.

Komisija je zahtjev Austrije zaprimila 6. ko-lovoza 2013., što je unutar roka od 10 tje-dana od kada su zabilježene prve štete 30. svibnja 2013. Poplave su pogodile 7 od 9 austrijskih pokrajina, a posebno Vorarlberg, Tirol, Salzburg, Donju Austriju i Gornju Au-striju s ukupnom populacijom od 4.6 miliju-na stanovnika. U slivu nekih rijeka (Saalach, Salzach, Inn i gornji tok Dunava) razine po-plave bile su najve e u posljednjih 500 go-dina. Austrijske vlasti procjenile su ukupnu izravnu štetu na preko 866.5 milijuna EUR-a. Taj je iznos 48 % praga od 1.8 milijardi EUR-a (tj. 0.6 % austrijskog BDP-a), i ta se katastrofa stoga ne smatra katastrofom ve-likih razmjera pod uvjetima iz Uredbe (EZ) br. 2012/2002. Me utim, Austriju je pogodi-la ista katastrofalna poplava koja je dovela do katastrofe velikih razmjera u Njema koj. Stoga su austrijske vlasti svoj zahtijev pod-nijele u okviru takozvanog kriterija susjed-ne zemlje , prema kojem zemlja pogo ena istom katastrofom velikih razmjera kao su-sjedna zemlja može iznimno iskoristiti po-mo iz Fonda solidarnosti iako nije dosegnut uobi ajni prag za aktivaciju Fonda. Postoje jasni dokazi da poplave u Njema koj i Austri-ji imaju isti uzrok te Komisija stoga smatra da je taj kriterij ispunjen.

Od kraja svibnja i tijekom lipnja 2013. ešku Republiku pogodile su obilne kiše koje su

pogodile pokrajine Južnu ešku, Plze ski kraj, Središnju ešku, Karlovarski kraj, Libe-re ki kraj, Úste ki kraj i grad Prag, što pred-stavlja oko 54 % državnog podru ja eške Republike. eške vlasti procjenile su ukupnu izravnu štetu na 637.1 milijuna EUR-a. Taj je iznos 73 % praga od 871.6 milijuna EUR-a (tj.0.6 % eškog BDP-a) i ta se katastrofa ne može smatrati katastrofom velikih razmje-ra . Zatim se ponavlja postupak iz slu aja Austrije i Njema ke, jer postoje jasni dokazi da poplave u Njema koj i eškoj Republici imaju isti uzrok i da se može primjeniti kri-terij susjedne zemlje , prema kojem zemlja pogo ena istom katastrofom velikih razmje-ra kao susjedna zemlja može iznimno isko-ristiti pomo iz Fonda solidarnosti.

Zaklju ak

U vrlo bliskoj prošlosti: 1997., a naro ito 2002., 2012. I 2013. godine u središnjoj Eu-ropi (Njema ka, eška Republika, Austrija, Rumunjska, Italija, Slova ka te Ma arska, Bugarska i Ukrajina) bili smo svjedoci ka-tastrofalnih poplava i suša koje su izazvale ogromne štete i ljudske žrtve. Od svih ovih doga aja najve e prirodne katastrofe su bile poplave u kolovozu 2002. godine koje su pogodile mnoge države u središnjoj Europi. Procjenjeni ekonomski gubitci od tih popla-va iznosili su od 15 do više od 20 bilijuna EUR-a.

Uvijek e postojati ekstremi ekstrema, kao i injenica da nema apsolutne obrane od po-

plava i suša, pa se moramo stalno pripre-mati za eventualne ekstremne hidrološke pojave. Kada e se one desiti i kakvog e biti intenziteta, to se ne može predvidjeti, ali se mora pripremati za njih ulažu i u susta-ve obrane i smanjivanja rizika. Za korištenje sredstava iz EU-a, putem Fonda solidarnosti, tako er se moramo pripremati, uvažavaju i hidrografske karateristike Republike Hrvat-ske i naro ito postavke iz lanka 2. Uredbe 2012/2002 (EZ-a) u vezi s aktivacijom Fonda solidarnosti.

Katastrofalne poplave u srednjoj Europi - Austrija, 2002. Izvor: AFP

SLIKE

dr. sc. Dušan Trninić

I 31 I


137 GODINA ORGANIZIRANOG UPRAVLJANJA VODAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ Sve ana akademija uo i Dana Hrvatskih voda održana je 5.9.2013. u poslovnoj zgradi Hr-vatskih voda, uz nazo nost državnih i javnih dužnosnika, predstavnika sektora vodnoga gospodarstva, poljoprivrede te poslovnih su-radnika.

Uzvanicima se pozdravnim govorom obratio generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pli-ši naglašavaju i kako ve dugih 137 godina vodno gospodarstvo u Hrvatskoj obilježa-va 07. rujan kao poseban dan za djelatnike ovoga sektora - u resornom ministarstvu , Hrvatskim vodama i suradni kim tvrtkama. To je dan kada s ponosom isti emo da naš sustav ima kontinuitet i dugu tradiciju kakvu imaju samo rijetke institucije u Republici Hr-vatskoj, kada se prisje amo naših uglednih prethodnika te predstavljamo planove na-šeg budu eg djelovanja. Upravljanje vodama zna i izuzetno veliku ast, ali i odgovornost prema sadašnjim i budu im generacijama, te zahtjeva usvajanje novih znanja, prilago a-vanje i mijenjanje zakonske regulative koja

Marija Vizner, dipl. ing. agr.

U sve anoj atmosferi pred mnogobrojnom publikom obilježen je Dan Hrvatskih voda i proslava 137 godina tradicije vodnoga gospodarstva.

e osigurati održivo i integrirano upravljanje vodama.

„Danas su Hrvatske vode moderna i snaž-na javna ustanova za upravljanje vodama u Hrvatskoj, te možemo re i da smo spremni odgovoriti na izazove koji se pred nas stav-ljaju ulaskom u veliku europsku zajednicu i složene odnose upravljanja me unarodnim vodama. Dokazali smo to u proteklom raz-doblju uspješno provode i obranu od popla-va za što smo dobili i Povelju Predsjednika Republike Hrvatske, Ive Josipovi a, te pro-vode i vrlo uspješno mnoge nacionalne i me-unarodne projekte koriste i pretpristupne

fondove svrstavaju i Hrvatske vode i vodno gospodarstvo u sami vrh sektora i institucija po uspješnosti, ostvaruju i tako vrsti temelj i jamstvo da e hrvatsko vodno gospodarstvo zadržati svoju prepoznatljivost u Europskoj uniji. Za taj uspjeh moramo zahvaliti Vladi RH te svim razinama, djelatnicima i surad-nicima vodnoga gospodarstva koji su sudje-lovali u dosadašnjem upravljanju vodama i

DAN HRVATSKIH VODA

Nag

raen

i mal

išan

i i o

snov

ne š

kole

I 32 I

AKTUALNO I 137 godina organiziranog upravljanja vodama u Republici Hrvatskoj

provedbi projekata. Nedavnim izmjenama zakonskog okvira i dodatnim uskla ivanjem s europskim direktivama osigurali smo mak-simalnu pravnu zaštitu voda kao nacionalnog blaga i op eg dobra, vode i ra una o drago-cjenosti ovog prirodnog resursa“ istaknuo je u sve anom govoru generalni direktor Hrvat-skih voda Ivica Pliši .

Uzvanicima se obratio i ministar poljoprivre-de i Predsjednik Upravnog vije a Hrvatskih voda Tihomir Jakovina, nakon ega je podije-lio tradicionalne godišnje nagrade Hrvatskih voda koje su dobili za:

1. Najbolji diplomski rad iz podru ja hidro-tehnike Ana Mio , mag. ing. aedif.

2. Najbolji diplomski rad iz drugih podru ja koja se odnose na vodno gospodarstvo Svjetlana Deki , mag. oecol.

3. Najbolji magistarski rad mr. sc. Alena Vlaši , dipl. ing. preh. teh.

4. Najbolja disertacija iz vodnogospodarskih djelatnosti:

dr. sc. Vilim Filipovi , dipl. ing. agr.dr. sc. Igor Stankovi , prof. biol. i kem.

5. Najbolje objavljeno djelo prof. dr. sc. Vin-ko Jovi

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pli-ši je u nastavku programa uru io nagrade Hrvatskih voda djeci i osnovnim školama za najbolje radove u projektu“Lijepa naša Sava“ i natje aju Hrvatskih Voda „Najmla i za vode Hrvatske“. Nagrade su dobili:

1. Projekt „Lijepa naša Sava“:

a. Nagrada za likovno djelo Tihana Do-ma inovi iz Županje

b. Dobitnik Eko kviza Luka Safundži iz Slavonskog Broda.

Dobitnici nagrada Hrvatskih voda 2013.

Gosti i uzvanici Violon elistica Tonka Javorovi

2. U natje aju „Najmla i za vode Hrvatske“ nagrade su dobili :

a. Najbolji projekt o vodi i najbolja ško-la OŠ Gornji Mihaljevec iz Gornjeg Mihaljevca

b. Najbolji promidžbeni materijal : 1. OŠ Vladimira Nazora iz Vinkovaca2. OŠ Viktora Cara Emina iz Lovrana

c. Najbolji likovni radovi o vodi OŠ Dora Peja evi iz Našica

Tihomir Jakovina, Ministar poljoprivrede i Predsjednik Upravnog vije a Hrvatskih voda

I 33 I


d. Najbolji slogan o vodi u enik Jakov Sedlar iz II. OŠ akovec iz akovca

e. Najoriginalniji projekt III. OŠ ako-vec iz akovca

U završnici programa promovirana je ma-skota dje jeg edukativno-promidžbenog pro-grama Hrvatskih voda – kornja a Hrvoje, mlade samostalne umjetnice Martine Zele-nika Moon. Simpati na i neodoljiva kornja a Hrvoje, ubudu e e pratiti sve promidžbene materijale, programe, radionice i projekte

Izvedba pjesme Voda je život i to je tak - u enici III. OŠ akovec Nastup u enika III. OŠ akovec

Hrvatskih voda, namijenjene djeci, a prve avanture Hrvoja o ekuju se u slikovnici pod nazivom Život uz rijeku – POPLAVE.

Tijekom sve anosti glazbene to ke je izvela mlada i talentirana violon elistica Tonka Ja-vorovi , a u završnici sve anosti, sudionike su razveselili nagra enom pjesmom „Voda je život i to je tak“ u enici III. OŠ akovca. U predvorju dvorane prisutni su mogli nakon programa uživati u dje jim radovima pred-stavljene izložbom.

Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda Martina Zelenika autorica Hrvoja - maskote dje jeg programa Hrvatskih voda

SLIKEJasna Šprajc

I 34 I

AKTUALNO I Zajedničko istraživanje rijeke Dunav u 2013. godini ∑ ZID 3

ZAJEDNIČKO ISTRAŽIVANJE RIJEKE DUNAV U 2013. GODINI ∑ ZID 3

Zajedni ko istraživanje Dunava (ZID) održa-va se svakih šest godina – ZID 1 održan je 2001., a ZID 2 2007. godine. U razdoblju od 13. kolovoza do 26. rujna 2013. godine tra-jalo je Tre e zajedni ko istraživanje Dunava (ZID 3). Istraživanje je, kao i svaki put, za-po elo u Regensburgu u Njema koj, odakle su etiri broda (srbijanski Argus glavni brod-laboratorij, rumunjski Istros istraživa ki brod za obalna i rije na podru ja te austrijski Wien i Meßschiff IV za ribarska istraživanja) zaplo-vila rijekom Dunav na put dug 2.375 km, kroz 10 zemalja, do delte Dunava u Crnom moru.

ZID 3 je bila najve a rije na istraživa ka ek-spedicija te vrste u svijetu u 2013. godini, ujedno i Me unarodnoj godini suradnje na podru ju voda Ujedinjenih naroda, koju je koordinirala Me unarodna komisija za zašti-tu rijeke Dunav (ICPDR). Me unarodni tim („Core team“) koji je preplovio cijeli Dunav inilo je 20 znanstvenika odgovornih za uzor-

kovanje, obradu uzoraka, analize na brodo-vima, kao i sve ostale istraživa ke aktivnosti kao i za pisanje kona nog izvješ a koje e sa-državati prikaz svih dobivenih rezultata i nji-hovu interpretaciju te biti objavljeno sljede e godine. Rezultati e biti neposredno uklju eni u sljede i Plan upravljanja slivom rijeke Du-nav, kao i u Zajedni ki program mjera koji e biti usvojeni koncem 2015. godine.

Uzorkovanje je obavljeno na ukupno 68 lo-kacija, u prosjeku na jednoj ili dvije lokacije dnevno, a sakupljano je do pet razli itih vr-sta uzoraka: voda, sediment, biologija, ras-pršene esti ne tvari i biota (ribe). Pra eni su bili osnovni zikalno-kemijski pokazatelji, svi biološki elementi kakvo e prema Okvirnoj di-rektivi o vodama, prioritetne i druge opasne

mr. sc. Dagmar Šurmanović

Istraživa ki brod Istros u Aljmašu

ZID 3 je bila najve a rije na istraživa ka ekspedicija te vrste u svijetu u 2013. godini, ujedno i Me unarodnoj godini suradnje na podru ju voda.

I 35 I


tvari zna ajne za sliv Dunava, te radioaktivni one iš iva i. Studija hidromorfoloških karak-teristika uklju ila je aktivnosti poput analize sedimenta, izrade inventara luka, pješ anih sprudova i šljun anih obala, te mjerenja brzi-ne vode. Mnogi uzorci su analizirani na samim brodovima, dok su se ostali slali laboratoriji-ma širom Europe. Od europskih laboratori-ja koji su sudjelovali u analizama kemijskih pokazatelja bio je i Glavni vodnogospodarski laboratorij (GVL) Hrvatskih voda, a djelatnik laboratorija, dr.sc. Igor Stankovi , stru njak za makro ta i toplankton bio je lan „Core Team-a“. U ribarskim istraživanjima, uz me-unarodni tim znanstvenika, sudjelovao je

SLIKEmr. sc. Dagmar Šurmanović

Ivana Rubčić

i nacionalni tim znanstvenika predvo enih profesorom Miloradom Mrakov i em s Priro-doslovno matemati kog fakulteta Sveu ili-šta u Zagrebu, a tijekom ZID 3 aktivnosti u Hrvatskoj, Državni hidrometeorološki zavod obavio je i hidrološka mjerenja.

Tijekom ekspedicije održana su javna do-ga anja u devet podunavskih gradova (Re-gensburg, Be , Gabcikovo, Budimpešta, Vukovar, Beograd, Ruse, Vilkovo/Izmail i Tul-cea) u kojima su doma ini organizirali prigo-dan program, s ciljem upoznavanja što šireg kruga gra ana sa samim istraživanjem, te potrebom o uvanja dobre kakvo e vode u ci-jelom slivu Dunava.

U Hrvatskoj je, u Vukovaru, 1. rujna u ho-telu Lav, održano javno doga anje i tiskov-na konferencija u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda na kojem su uvodna izlaganja održali, uz zamjenicu mi-nistra poljoprivrede Snježanu Španjol i ge-neralnog direktora Hrvatskih voda Ivice Pli-ši a i izvršni tajnik Me unarodne komisije za zaštitu rijeke Dunav, koordinator cijelog istraživanja Ivan Zavadsky. Skup su pozdra-vili i doma ini, župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Gali i zamjenica gradona el-nika Vukovara Danijela Stankovi . Govornici su istaknuli kako istraživanje ima velik zna-aj u utvr ivanju stanja voda rijeke Dunav

te u suradnji podunavskih zemalja na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav pod okriljem Me unarodne komisije za zaštitu rijeke Du-nav. Sudionici zbivanja i predstavnici nacio-nalnih medija na kraju izlaganja pozvani su na istraživa ke brodove Argus i Istros, usi-drene u pristaništu, na upoznavanje s radom me unarodnog ZID 3 tima.

1. Sudionici javnog zbivanja u razgledavanju istraživa kih brodova Argus i Istros

2. lan „Core Team-a“ dr. sc. Igor Stankovi , GVL, Hrvatske vode, na istraživa kom brodu Argus

3. Pozdravni govor generalog direktora Hrvatskih voda na tiskovnoj konferenciji tijekom javnog doga anja u Vukovaru

I 36 I

AKTUALNO I FIDIC radionica

FIDIC RADIONICADavorka Mikulić Ivošević,

dipl. ing. građ.Dvodnevna radionica održana je 1. i 2. listo-pada 2013. godine u Hrvatskoj komori inže-njera na kojoj su predavanja održali inženjeri Vincent Leloup i Robert Werth, stru njaci sa širokim znanjem i me unarodnim iskustvom u podru ju ugovaranja prema FIDIC uvjetima i smjernicama. Na radionici su izme u ostalih predstavnika raznih hrvatskih privatnih tvrtki i državnih institucija sudjelovali i predstavnici Hrvatskih voda, a može se re i da je radioni-ca imala i me unarodni karakter obzirom na predstavnike iz Belgije, Rumunjske, Ukrajine, Estonije, Latvije i Litve.

Op enito govore i FIDIC je skra enica za Me unarodnu federaciju inženjera konzulta-nata (Federation Internationale de Ingeni-eurs – Conseils), a ugovori u okviru FIDIC-a obuhva aju niz pravila, uvjeta, procedura i smjernica za ugovaranje projekata u gra e-vinarstvu. Udruženje je osnovano 1913. go-dine s ciljem zaštite visokih stru nih i eti kih standarda pri investicijskoj izgradnji, sa sje-dištem u Švicarskoj.

U našoj praksi najpoznatije su Crvena i Žuta knjiga, a FIDIC model ugovaranja nastao je na bazi UK ICE/ACE forme, odnosno po etna izdanja op ih uvjeta bila su kopija britanskih op ih uvjeta, koja su se daljnjim razvojem odmaknula od britanskog prava gra enja s težnjom približavanja europskim pravnim in-stitucijama.

Prvi Op i uvjeti za izvo enje javnih radova – Crvena knjiga, izdani su 1957. godine, a do 1999. godine u uporabi je bilo i staro izda-nje Žute knjige, te Naran asta knjiga. Godi-ne 1999. objavljena su nova izdanja koja se osim prema namjeni, razlikuju i prema rizi-ku, a osnovne etiri standardne forme ugo-vora su Zelena knjiga – kratka forma ugovora (za manje objekte), Crvena knjiga - ugovori

koji se koriste kod izgradnje objekata vi-sokogradnje i niskogradnje gdje tehni -ku dokumentaciju osigurava naru itelj, Žuta knjiga - ugovori gdje tehni ku doku-mentaciju izra uje sam izvo a i Srebrna knjiga - uvjeti ugovora po sistemu „klju u ruke“ koji se koriste uglavnom za po-strojenja, a kompletnu odgovornost pre-uzima izvo a .

Kasnije su izdane i Bijela knjiga - model ugovora koji se uglavnom upotreblja-va kod izrade predinvesticijskih studija i studija izvodljivosti, te Zlatna knjiga - ugovori za projekte koji se realiziraju na principima javno - privatnog partnerstva.

U okviru radionice razmatrani su pojedi-na ni uvjeti ugovora unutar Crvene i Žute knjige, uz brojna pitanja sudionika s kon-kretnim problemima i situacijama iz prakse.

Kao posebnu zna ajku FIDIC mode-la ugovaranja potrebno je naglasiti izu-zetno važnu ulogu Inženjera (Engineer) kao osobe koju imenuje naru itelj i koja ima presudnu ulogu u provedbi ugovora, s brojnim obvezama i ovlastima u svim fazama provedbe projekta, te Vije a za rješavanje sporova (Dispute Adjudication Board – DAB) koje se sastoji se od jedne ili tri kvali cirane osobe iji je zadatak ri-ješiti sporove prije arbitraže.

Kao zaklju ak radionice može se navesti da primjena FIDIC modela ugovaranja ja-sno i detaljno ure uje odnose izme u ugo-vornih strana uz obradu raznih mogu ih situacija iji se doga aj može predvidjeti tijekom provedbe ugovora, a osigurava i transparentnost svih postupaka uz pot-puni uvid u stvaran i cjelokupan utrošak sredstava, te dinamiku radova. Preporuka izlaga a je da je unato prevedenim izda-njima knjiga na jezike zemalja u kojima se primjenjuje, korisno i važno koristiti i originalne verzije na engleskom jeziku, budu i da je u pojedinim državama uslijed neadekvatnog prijevoda dolazilo do rela-tivno velikih grešaka i nejasno a.

Po etkom listopada u prostorijama Hrvatske komore inženjera gra evinarstva održana je dvodnevna radionica na temu „The Practical Use of the 1999 FIDIC Conditions of Contract“.

Sudionici FIDIC radionice

SLIKEDavorka Mikulić Ivošević

I 37 I


DANI GOSPODARENJA VODAMA 2013. ∑ NAPREDAK KROZ ZNANOSTGra evinski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu - Zavod za hidrotehniku kao glavni organi-zator i suoragnizatori: Hrvatske vode, Hr-vatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje (HDON) i Hrvatsko hidrološko društvo (HHD) dana 25. i 26 rujna 2013. godine organizi-rali su drugi stru no-znanstveni skup Dani gospodarenja vodama 2013 – Napredak kroz znanost. Važnost održavanja skupa pre-poznale su i državne institucije te se skup održava pod pokroviteljstvom: Predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovi a, Ministar-stva poljoprivrede RH,Gradona elnika Grada Zagreba Milana Bandi a i Turisti ke zajedni-ce Grada Zagreba. Stru no-znanstveni skup u ime Ministarstva poljoprivrede otvorio je dr.sc. Danko Holjevi .

Voda i vodno gospodarslvo predstavljaju je-dan od osnovnih elemenata razvoja ljudskih djelatnosti na nekom podru ju. Budu i da postoji snažna interakcija izme u vode i oko-liša s jedne strane te gospodarskog napret-ka i industrijske djelatnosti s druge strane, nove spoznaje o kopnenim vodnim resursi-ma, okolišu i moru predstavljaju osnovu za društveni i ekonomski napredak naše regjije.

Iz tih razloga odabrana je tema ovogodišnjeg skupa Napredak kroz znanost. Napredak Hr-vatske, kao nove lanice Europske unije, je zapravo u direktnoj vezi s implementacijom suvremenih programa gospodarenja voda-ma. Naglasak skupa bio je na prikazu novih sustavnih analiza u hidrotehnci, na prikazu novih pravilnika i smjernica razvoja vodno-ga gospodarstva u Hrvatskoj te programe upravljanja vodnim resursima i održivog ra-zvoja te dosadašnja iskustava u Hrvatskoj i zemljama lanicama kod primjene novih smjernica. Osim predava a iz Hrvatske na skupu su sudjelovali i predava i iz Slovenije, Nizozemske, Italije i Republike Irske, koji su iznijeli svoja iskustva u primjeni novih europ-skih smjernica u svom okruženju. Obilježa-vaju i 50 godina rada HDON-a, prof.dr.sc. Jo-sip Maruši i dr.sc.Danko Holjevi predstavili su bogatu povijest i rad društva od njegovog osnivanja 1963. godine. Stru na predavanja predstavljena su u zborniku radova Dani gos-podarenja vodama 2013, koji su podijeljeni sudionicima i uzvanicima skupa.


Sudionici skupa Dani gospodarenja vodama 2013.

SLIKEMarija Vizner

I 38 I

AKTUALNO I Aktualna problematika u vodoopskrbi i odvodnji 2013.

AKTUALNA PROBLEMATIKA U VODOOPSKRBI I ODVODNJI 2013.

Tradicionalni godišnji stru no-poslovni skup Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacija ove je godine održan od 06. do 10. studenog u hotelu Olympia u Vodicama. Kao i tijekom proteklih godina skup je održan u suradnji s Hrvatskim savezom gra evinskih inženjera, a pokrovitelji skupa su bili Ministarstvo poljopri-vrede Republike Hrvatske i Hrvatske vode.

Skupu je prisustvovalo više od 650 sudionika, uz zna ajan broj sudionika iz inozemstva: Au-strije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Bel-gije, Crne Gore, eške Republike, Danske, Francuske, Italije, Izraela, Makedonije, Nizo-zemske, Norveške, Njema ke, Poljske, Slove-nije, Srbije i Velike Britanije.

Prvog dana skupa u ve ernjimsatima održana je zajedni ka sjednica Komisije za pitku vodu i Komisije za otpadne vode Hrvatske grupacije vodovoda i kanalizacija, koje su bile organiza-tori Skupa, zajedno s kongresno-turisti kom agencijom „Revelin“ iz I i a, nakon ega je održana ve tradicionalna sve ana ve era Or-ganizacijskog odbora s uzvanicima.

Na sve anom otvorenju se sudionicima skupa, u ime Predsjedništva, obratio zamjenik pred-sjednika GVIK-a Davor Poljak, a nakon njega generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši .

Dario Ban

Održavanje ovogodišnjeg stru no-poslovnog skupa GVIK-a s me unarodnim sudjelovanjem, obilježeno je injenicom da

je Hrvatska punopravna lanica Europske unije, pa je stoga i velik broj tema bio vezan uz problematiku vodnog gospodarstva u EU.

Prezentacija Stjepana Kambera iz Hrvatskih voda

I 39 I


U ime resornog Ministarstva poljoprivrede su-dionike skupa je pozdravio pomo nik ministra Dražen Kure i koji je službeno otvorio skup. Sudionicima skupa se još kratko obratila gra-dona elnica grada Vodice Branka Juri ev Mar-tin ev, te izvanredni i opunomo eni velepo-slanik Republike eške u Rapublici Hrvatskoj Martin Košatka i predstavnik generalnog spon-zora skupa, direktor tvrtke MIV Varaždin Fra-njo Turek.

Nakon sve anog otvaranja uslijedila su uvodna predavanja predstavnika Ministarstva poljopri-vrede RH i Hrvatskih voda. O reformi vodno komunalnog sektora u Republici Hrvatskoj go-vorila je Vesna Trbojevi iz Ministarstva poljo-privrede, a Stjepan Kamber iz Hrvatskih voda, prezentirao je temu „Pozitivni u inci provedbe vodno-komunalnih direktiva“.

Stru ni skup je i ove godine održan pod nazi-vom „AKTUALNA PROBLEMATIKA U VODOOP-SKRBI I ODVODNJI“, a izlaganja su bila podi-jeljena u etiri tematske skupine:

1. Ekonomski aspekti poslovanja javnih isporu-itelja vodnih usluga vodoopskrbe i odvod-

nje, te ekonomski apsekti pripreme i pro-vedbe projekata u podru ju vodoopskrbe i odvodnje

2. Materijali, oprema i proizvodi koji se koriste u vodoopskrbi i odvodnji

3. Zaštita voda i tehnologije obrade voda za ljudsku uporabu

SLIKEDario Ban

4. Tehnologije pro iš avanja otpadnih voda s naglaskom na raspoloživa rješenja zbrinja-vanja mulja.

Ukupno je u radnom dijelu skupa usmeno pre-zentirano 39 stru nih radova, uz petnaestak kra ih poslovnih predstavljanja. Prezentirani i prijavljeni stru ni radovi, njih 51, su u cjelosti objavljeni i u tiskanom izdanju u Zborniku ra-dova, te u digitalnom obliku na CD-u.

U okviru održavanja skupa u ve ernjim sati-ma održana je i kazališna predstava „Ja tata“ te završna sve ana ve era uz ples i druženje. Zadnji dan održavanja skupa organiziran je stru ni izlet i obilazak Ure aja za pro iš ava-nje u Šibeniku, a nakon toga posjet gradilištu Ure aja za pro iš avanje u Drnišu. U nastavku su sudionici stru nog obilaska posjetili Otavi-ce, rodno mjesto jednog od najve ih hrvatskih umjetnika, kipara Ivana Meštrovi a, gdje su se zadržali na lokalitetu mauzoleja obitelji Meštro-vi , na brežuljku iznad samih Otavica. Uslijedio je obilazak Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka i vidikovca s pogledom na oto i Visovac, na rijeci Krki kao i tradicionalno druženje uz ve eru na imanju obitelji „Roca“.

Održavanje ovogodišnjeg stru no-poslovnog skupa GVIK-a svakako je u velikoj mjeri bilo obilježeno injenicom da je Republika Hrvatska ove godine postala punopravna lanica Europ-ske unije, a što je još pove alo zna aj ovog skupa koji ve godinama bilježi stalni porast sudionika i bez sumnje predstavlja najzna-ajniji doga aj ove vrste na podru ju srednje

i južne Europe. Sukladno tome je i zna ajan broj stru nih prezentacija obra ivao teme koje su usko povezane s poslovanjem unutar Eu-ropske unije, odnosno teme koje su u direktnoj ili indirektnoj vezi s problematikom vodnog gospodarstva u Europskoj uniji i zemljama u okruženju.

Hrvatski savez gra evinskih inženjera je i ove godine uvrstio ovaj stru ni skup u program stru nog usavršavanja, te je vrednovan sa 20 bodova za obveznike stru nog usavršavanja, od ega su 4 boda za zakonsku regulativu.

Uzvanici i sudionici skupa na otvaranju

Ure aj za pro iš avanje voda u Drnišu

I 40 I

AKTUALNO I Predstavljanje Španjolske u sektoru vodoopskrbe i odvodnje

Predstavljanje Španjolske u sektoru vodoopskrbe i odvodnje

U organizaciji Ureda za gospodarstvo i trgovinu Velepo-slanstva Španjolske uz pomo i suradnju Hrvatskih voda, te tehnološke Udruge za obradu voda u Španjolskoj (Atta) dana 15.10.2013. u hotelu International, u Zagrebu odr-žan je seminar „Španjolska tehnološka ponuda u sektoru vodoopskrbe i odvodnje: Prilike za partnerstvo u Hrvat-skoj“.

Seminar je otvoren govorom Veleposlanika Kraljevine Španjolske u Hrvatskoj, nj.e. Rodriga Aguirre de Cárcer y García del Arenala, koji je upoznao nazo ne sa modelom brige i upravljanja vodama u Španjolskoj. Njihov model prepoznat je u cijelom svijetu kao pouzdan i e kasan te svoja iskustva žele prenijeti i Hrvatskoj. Istaknuo je kako postoji velika sli nosti Hrvatske i Španjolske po pitanjima u podru ju vodnog gospodarstva i orjentiranosti na turizam zbog kojeg su morali poboljšati standarde i dostupnost vo-doopskrbe i odvodnje te obratiti ve u pažnju zaštiti voda prema direktivi EU-a. U tome su im pomogla sredstva iz fondova EU-a, naglasio je direktor udruženja Atta, Àngel Cajigas, iz kojih su „povukli“ pet milijardi eura te omogu-ili dostupnost vode za gotovo cijelokupno stanovništvo

Španjolske. Nazo nima su se obratili: Hrvoje Dokoza, za-mjenik ministra za zaštitu okoliša i prirode, Venko urlin, pomo nik ministra regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije, Elizabeta Kos, na elnica Sektora voda, vodnog dobra,vodne politike i me unarodne suradnje, Stjepan Ga-

bri , viši stru njak za infrastrukturne projekte, predstavnik Svjetske banke te ostali stru njaci s podru ja vodnog gos-podarstva iz Hrvatske i Španjolske.

Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda govorio je o investicijama koje se o ekuju u vodnokomunalnom sektoru, odnosno u sektoru vodoopskrbe i odvodnje otpadnih voda, te o Planu provodedbe vodokomunalnih direktiva koja se oslanju na direktivu o vodi za pi e i direktivu o komunalnim otpadnim vodama. Naglasio je i da se o ekuje još dosta posla u cijeloj Hrvatskoj vezano za vodono gospodarstvo, a za uspješnu realizaciju brojnih predvi enih projekata osim novca biti e potrebna i prilagodba komunalnih tvrtki, dr-žavne i lokalne administracije te obrazovnog sustava. Iz EU fondova za predvi ene projekte u idu em programskom razdoblju od 2014. – 2020. godine o ekuje se oko dvijesto milijuna eura godišnje.

Seminaru je prisustvovalo stotinjak eminentnih stru njaka iz podru ja vodnoga gospodarstva iz Hrvatske i Španjol-ske. Tako er su bili nazo ni gradona elnici, a predstavnici Hrvatskih voda i direktori lokalnih tvrtki za vodoopskrbu i odvodnju. putem prezentacija prikazali su detalje o bu-du im projektima nanciranim iz fondova Europske unije. Predstavnici Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) govorili su o budu im planovima i projekti-ma vodoopskrbe i odvodnje u Hrvatskoj te o vrijednostima investicija pojedinih projekata.

SLIKE Jasna ŠprajcLidija Baras

I 41 I


Seminar o primjeni GIS-aRadionica o rješavanju prava na javnom vodnom dobru

U Hrvatskim vodama je 15. li-stopada 2013. održan stru ni se-minar „Primjena GIS-a kao alata za upravljanje kanalizacijskom mrežom i standardizirani protok podataka na razli itim upravnim razinama“.

Seminar je organiziralo Hrvatsko društvo za zaštitu voda uz potporu i u suradnji s Hrvatskim vodama, Centrom za obrazovanje djelatnika vodno-komunalnog gospodarstva (Training and Competence Centre -TCC) iz Karlovca i njema kom tvrtkom German Water Partnership. Voditelj Sektora razvitka Hrvatskih voda Danko Biondi uvodno je istaknuo važnost takvih seminara za edukaciju stru njaka i primjenu novih tehnologija u komunalnim poduze ima koja se bave vodama.

Stru njaci više njema kih i austrijskih tvrtki predstavili su brojnim su-dionicima seminara Hrvatskih voda i lokal-nih komunalnih tvrtki iz Hrvatske i okolnih država razne mogu nosti korištenja GIS-a u vodnom gospodarstvu. Na primjer za izradu nacionalnog master plana, upravljanje ko-munalnom infrastrukturom, za inspekciju i sanaciju kanalizacijske mreže, a sve je do-punjeno predstavljanjem dobrih primjera iz prakse.

Voditelj Sektora zaštite voda Hrvatskih voda Stjepan Kamber i Sandra Šturlan Popovi iz Zavoda za vodno gospodarstvo predstavili su okupljenim stru njacima zahtjeve za pri-kupljanje i prijenos podataka radi pravilnog nadzora i izvješ ivanja na razli itim admini-strativnim razinama. Naime, neke podatke imaju Hrvatske vode, a neke komunalne tvrt-ke, pa treba standardizirati skupljanje i slanje podataka. Istaknuli su da zahtjevne europske vodne direktive odre uju na ine redovnog iz-vješ ivanja Europske unije u emu Hrvatske vode imaju važnu ulogu. Ž. B.

U Hrvatskim vodama je 4. listopada 2013. održana radionica „Procedura rješavanja pra-va na javnom vodnom dobru“.

Cilj je radionice bio, prije svega, razmjena iskustava kao i edukacija o provedbi novog Zakona o vodama te upoznavanje novosti o pravu zakupa, najma, služnosti i gra enja na javnom vodnom dobru, kako je kazao Vladi-mir Šimi , voditelj Sektora pravnih i kadrov-skih poslova.

Na radionici su sudjelovali predstavnici Sre-dišnje službe za javno vodno dobro i ostalih službi za javno vodno dobro Hrvatskih voda, voditelji ispostava Hrvatskih voda i ostali stru njaci koji se ovom temom svakodnevno bave. Novosti su im predstavili Nataša Rahe-la Borov ak iz Sektora pravnih i kadrovskih poslova Hrvatskih voda i Goran Koli iz Služ-be za javno vodno dobro Vodnogospodarskog odjela za srednju i donju Savu. Ž. B.

Sudionici radionice

Stru no predavanje, Vladimir Šimi , voditelj Sektora pravnih i kadrovskih poslova

Izlaganje Danka Biondi a, voditelja Sektora razvitka

Sudionici seminara

I 42 I

AKTUALNO I Potpisan ugovor o nastavku izgradnje južnog nasipa retencije Lonjsko polje

Potpisan ugovor o nastavku izgradnje južnog nasipa retencije Lonjsko polje

ZAVRŠENI RADOVI NA OTKLANJANJU NEDOSTATAKA I POBOLJŠANJU FUNKCIONALNOSTI AKUMULACIJE OPATOVAC

Hrvatske vode su sa zajednicom izvo a a 11. listopada 2013. godine sklopile ugovor o izvo enju radova na na-stavku izgradnje južnog nasipa retencija Lonjsko polje. Ra-dovi se odnose na rekonstrukciju preostale dionice Južnog nasipa od 12. do 19. kilometra (ukupna dužina nasipa je 35 km). Ukupna vrijednost radova iznosi 3.999.945 kuna bez PDV-a. Završetak radova o ekuje se do kraja idu e gra e-vinske sezone u 2014. godini.

Retencija Lonjsko polje je objekt sustava obrane od po-plava Srednjeg posavlja, odnosno objekt zaštite od velikih voda Save iju južnu granicu ini južni nasip uz naselja Veliko Svinj ko i sela sisa ke Donje Posavine.

U ožujku i travnju ove godine na podru ju srednje Save, konkretno na sisa kom i jasenova kom podru ju formirao se vodni val na Savi i dijelu pritoka, koji je okarakteriziran kao ekstreman. Ovakve prilike uvjetovale su da se retenci-ja Lonjsko polje punila do razina koje nikada nisu izmjerene ak preko 600 mil. m³, a što su izdržali i postoje i nasipi.

Upravo zbog pojave ovih ekstremnih uvjeta i navedenih razloga, pristupilo se rekonstrukciji i nastavku izgradnje južnog nasipa retencije Lonsko polje od 12. do 19. kilometra koja e uz kvalitetnu izvedbu pružiti dodatnu sigur-nost i zaštitu okolnom stanovništvu.

Lidija Baras

Mišo Čičak, mag. ing. aedif.

Tomislav Pekanović, mag. ing.

aedif.

Južni nasip retencije Lonjsko polje. Foto: VGI Banovina

Završeni su radovi na otklanjanju nedostataka i poboljšanju funkcionalnosti akumulacije Opatovac prema Sporazumu o otklanjanju nedostataka i po-boljšanju funkcionalnosti akumulacije Opatovac od 24. 06. 2013. godine. Radovi su trajali od 18. 07. 2013. do 14. 11. 2013. godine. Investitor i stru ni nadzor nad radovima su bile Hrvatske vode.

Izvršeni su slijede i radovi na otklanjanju nedo-stataka i poboljšanju funkcionalnosti brane:

radovi na iskopima zemljanih materijala iz po-zajmišta i ugradnje istih na uzvodni pokos tijela brane, radovi na ugradnji ltarskih slojeva pijeska, šljunka i kamena na uzvodni pokos brane, radovi na nadvišenju krilnih zidova i potpornog zida taložnice temeljnog ispusta radovi na zaštiti nizvodnog pokosa brane od površinske erozije nanošenjem prirodnog hu-musa i provedbom hidrosjetve sjemenom au-tohtonog bilja i trave, radovi na zapunjavanju svih geotehni kih istražnih bušotina u kruni brane i na nizvodnom pokosu brane,

radovi na izvedbi kolni ke konstrukcije pristu-pne ceste na kruni brane, radova na izvedbi specijalnih radova na sanaciji brtvi i dilatacija na gra evini temeljnog ispusta brane, radovi na izvedbi zaštitne rampe na kruni bra-ne, radovi na ugradnji novih geodetskih to aka na kruni brane.

Sa završetkom radova slijedi primopredaja objek-ta i punjenje akumulacije Opatovac.

SLIKEMišo Čičak

Tomislav Pekanović

I 43 I


ZAVRŠENA GRADNJA ISPUSTA OTPADNIH VODA MEDULINA I LIŽNJANA

Željko Bukša, novinarNa lokaciji Marlera-Kažela 14. prosinca 2013. godine položen je podmorski dio ispusta otpad-nih voda naselja Medulin i Ližnjan u Istri. Rani-je je dovršen i kopneni dio ispusta pa još preo-staje rekonstrukcija crpne stanice Kažela kako bi po elo ispuštanje otpadnih voda tih naselja tla nim vodom kroz novi ispust u more.

Trenutno se radi na izdavanju lokacijske do-zvole za ure aj za pro iš avanje otpadnih voda Marlera koji bi trebao biti dovršen i stavljen u funkciju do rujna 2014. godine. Na tom e se ure aju pro iš avati otpadne vode naselja Me-dulin i Ližnjan.

Radovi u sklopu tog projekta, koji obuhva a kopneni i podmorski ispust otpadnih voda na-

selja Medulin i Ližnjan i rekonstrukciju crpne stanice Kažela, zapo eli su 22. srpnja 2013. godine.

Zahvat u prostoru predvi en je projektnom dokumentacijom koja obuhva a izgradnju ko-pnenog ispusta u dužini od 3.414 metara i pod-morske dionice ispusta duge 1.039 metara sa di-fuzorom, koja završava u moru na dubini od 49 metara. Ugovoreni iznos radova je 13.939.664 kuna bez PDV-a, a radovi se, prema rije ima di-rektora Albaneža Ede Krajcara, izvode u skladu sa usvojenim dinami kim planom.

Taj ispust e omogu iti bolju zaštitu okoliša što je jako važno za te dvije op ine u kojima je tu-rizam najvažnija gospodarska grana.

SLIKEMarko Milaković

I 44 I

AKTUALNO I Gradnja kanalizacijskog sustava grada Siska

GRADNJA KANALIZACIJSKOG SUSTAVA GRADA SISKA

Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši posjetio je 22. studenoga 2013. grad Sisak te razgovarao s gradona elnicom Kristinom Iki Bani ek i njenim zamjenikom Vladom Andu i-em o radovima koji e se izvoditi u Sisku u

okviru Programa otpadnih voda grada Siska.

Potom su, sa suradnicima, posjetili gradilište u Zagreba koj ulici gdje bi, kako je najavljeno, u prosincu zapo eli radovi na izgradnji kanali-zacijskog sustava grada Siska. Vrijednost ovog ugovora iznosi 12,5 milijuna eura, a novac e se osigurati iz sredstava državnog prora una i Grada Siska te IPA fondova i kredita Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).


SLIKEŽeljko Rakarić

Obilazak gradilišta Sisak Ivice Pliši a, generalni direktor Hrvatskih voda

Pogled na gradilište s po etkom radova na rotoru Zagreba ke ulica

Taj e projekt poboljšati standarde gospodare-nja vodama u Sisku. Glavni cilj projekta je una-prijediti i pove ati postoje i sustav odvodnje otpadnih voda ime e se omogu iti funkcional-nije upravljanje, pove anje broja stanovnika s priklju kom na sustav odvodnje te funkcionira-

I 45 I


nje sustava odvodnje za vrijeme obilnih padali-na ime e se smanjiti rizik od poplava.

Ulaganjem u odvodnju obnovit e se i upotpu-niti glavni elementi sustava odvodnje otpadnih voda. Novi kolektori i druge gra evine na ka-nalizacijskoj mreži usmjerit e otpadne vode prema lokaciji budu eg ure aja za pro iš ava-nje otpadnih voda nizvodno od grada. Time e biti uklonjeni svi dosadašnji ispusti te zašti ena gradska vodocrpilišta i kupališta. Smanjit e se in ltracija otpadnih voda u podzemlje i prijet-nja njegovom zaga enju.

Projekt e tako er pridonijeti ostvarenju stra-teških ciljeva iz Strategije upravljanja vodama poput pove anja razine priklju enosti stanov-ništva na javne sustave odvodnje i izgradnje ure aja za pro iš avanje otpadnih voda.

Radni sastanak u uredu gradona elnice

Kristina Iki Bani ek, gradona elnica i Ivica Pliši , generalni direktor Hrvatskih voda

Usklađivanje poslovanja isporučitelja vodnih usluga sa Zakonom o vodama U Hrvatskim vodama je 19. stude-noga 2013. godine održan sastanak o uskla ivanju statusa i predmeta poslovanja isporu itelja vodnih uslu-ga sa nedavno izmjenjenim i dopu-njenim Zakonom o vodama, kao i svim ostalim pitanjima vezanim za djelatnost javne vodoopskrbe i od-vodnje u budu em razdoblju. O tome su brojnim predstavnicima jedinica lokalne samouprave i lokalnih komunalnih poduze a iz cijele Hrvatske go-vorili predstavnici Uprave za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda. Stru njaci Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskih voda odgovorili su pred-stavnicima gradskih i op inskih komunalnih tvrtki (u Hrvatskoj ih je gotovo 160) na više od 100 ranije poslanih pitanja vezanih uz uskla ivanje njihovog poslovanja sa Zakonom o vodama kao i na brojna pitanja postavljena na sastanku. Zbog lakšeg odgovaranja pitanja su bila podijeljena u devet skupina. Prva grupa se odnosi na uskla ivanje djelatnosti takvih komunalnih poduze a sa Zakonom o vodama, druga je vezana uz prethodnu suglasnost Ministarstva poljoprivrede za upis djelatnosti u Trgova kom sudu, a tre a za Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje. Zatim slijedi skupina pitanja o priklju enju na vodne gra evine nelegalnih objekata i legalizaciji nelegalnih vodnih gra evina i sustava, pa o oborinskoj odvodnji, naknadi za korištenje voda, o prelasku sa ugovora o koncesiji za zahva anje voda za javnu vodoopskrbu na vodopravne dozvole za korištenje voda za javnu vodoopskrbu, o uslužnim podru jima i o nekim cijenama vodnih usluga. Najviše pitanja bilo je o uskla ivanju djelatnosti sa Zakonom o vodama i ve-zano uz vlasni ke udjele, dakle o obvezama koje komunalna društva moraju ispuniti do kraja 2013. godine sukladno Zakonu o vodama. Zna i restruktu-rirati se, izdvojiti javnu vodoopskrbu i javnu odvodnju od ostalih komunalnih djelatnosti te maknuti iz svog poslovanja sve komercijalne djelatnosti, prije svega gra enje i projektiranje za tre e osobe jer je rije o tržišnoj djelatno-sti. MoguZ ostati samo neki dijelovi gra enja, npr. gradnja priklju aka, jer to spada u djelatnost komunalnih društava, objašnjavaju u Upravi vodnog gospodarstva Ministarstva poljoprivrede. Me u posebno važna, napominju u toj Upravi, spadaju i pitanja o oborinskoj odvodnji jer ona ni po nanciranju, niti po budu em vlasništvu, nije dio ko-munalnih poduze a nego jedinica lokalne samouprave.Na ve inu pitanja dobivenih iz komunalnih poduze a na sastanku su od-govorili Vesna Trbojevi , na elnica Sektora djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje u Upravi za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede, i Vlado Šimi , voditelj Sektora pravnih i kadrovskih poslova Hrvatskih voda, dok su na ostala odgovarali ostali predstavnici Ministarstva i Hrvatskih voda. Predstavnici komunalnih društava bili su vrlo zadovoljni mogu noš u da na takav izravan na in razjasne sva otvorena pitanja vezana uz primjenu ne-davno izmijenjenog Zakona o vodama i dobiju konkretne odgovore, a or-ganizatori skupa pozvali su ih da im naknadno jave i eventualna dodatna pitanja koja se pojave nakon sastanka. Tako er su najavili da e Uprava za vodno gospodarstvo Ministarstva poljoprivrede svim komunalnim društvima poslati zabilješku sa svim primljenim pitanjima i odgovorima na njih. Ž. B.

I 46 I

AKTUALNO I Predstavljena dva višegodišnja programa gradnje vodnih građevina

PREDSTAVLJENA DVA VIŠEGODIŠNJA PROGRAMA GRADNJE VODNIH GRAĐEVINA

Na sastanku koji je 28. listopada 2013. u Hrvatskim vodama organizirala Uprava vod-nog gospodarstva Ministarstva poljoprivrede predstavljeni su višegodišnji program grad-nje komunalnih vodnih gra evina i višego-dišnji program gradnje regulacijskih zaštitnih vodnih gra evina i gra evina za melioraciju.

Sastanak je organiziran u sklopu javne ra-sprave u svrhu usuglašavanja mišljenja svih dionika o sadržaju strateške procjene utje-caja na okoliš projekata predvi enih u ta dva programa i utvr ivanja kona nog sadržaja te strateške studije. Na sastanak su pozvani svi koji su na traženje Uprave vodnog gos-podarstva Ministarstva poljoprivrede dali pi-sana mišljenja i prijedloge vezane uz sadržaj te studije.

Prijedloge ova dva višegodišnja programa izradile su Hrvatske vode, a stratešku pro-cjenu njihovog utjecaja na okoliš naru uje i provodi nadležno Ministarstvo, a nakon njene provedbe programe donosi Vlada RH. Njihova izrada predvi ena je u Strategiji upravljanja

vodama i Planu upravljanja vodnim podru ji-ma te mjerama za njihovu provedbu. Za sve u programima predvi ene projekte gradnje provodit e se zasebne procjene utjecaja na okoliš u skladu s važe im propisima, napo-menuto je na sastanku.

Planirano je da jedan od najvažnijih izvora financiranja provedbe tih programa i u njima brojnih predvi enih projekata budu fondovi Europske unije, a me u ostalim potencijal-nim izvorima su državni i prora uni jedini-ca lokalne samouprave, udio iz cijene vode i eventualno zajmovi.

Na sastanku su predstavljena dosad priku-pljena pitanja i prijedlozi vezana uz ta dva programa iz više ministarstava i županija te odgovori na njih. Vesna Trbojevi iz Uprave vodnog gospodarstva pozvala je sve zainte-resirane da dostave eventualna dodatna pi-tanja i prijedloge kako bi ih mogli razmotriti. Nakon toga slijedi donošenje odluke o sadr-žaju te strateške studije i ugovaranje njene izrade.


I 47 I


VAŽNO UČINKOVITO UPRAVLJANJE VODOOPSKRBNIM SUSTAVIMA

Vodnogospodarski odjel za srednju i donju Savu Hrvatskih voda organizirao je 17. prosinca 2013. prezentaciju „U inkovito upravljanje vodoop-skrbnim sustavom na projektima financiranim iz Strukturnih i Kohezijskih fondova“. Na prezen-taciju su pozvani predstavnici ve ih komunalnih tvrtki s podru ja tog VGO-a koje se bave vodo-opskrbom i izra iva i studija izvodljivosti.

Cilj prezentacije bio je informiranje predstav-nika tih tvrtki o mogu nostima u inkovitijeg upravljanja vodoopskrbnim sustavima kako bi se smanjili veliki gubici vode, kao i o mogu -nostima osiguravanja sredstava za nabavu po-trebne opreme i aplikacija iz EU-fondova.

Direktor VGO za srednju i donju Savu Milan Ma-teša je uvodno istaknuo da su mnogi komunalci godinama više pažnje posve ivali izgradnji, a manje efikasnom upravljanju vodoopskrbnim sustavima. Zato su esti veliki gubici vode koje treba smanjiti pa su vrlo važna ulaganja u efi-kasno upravljanje sustavom.

Time se postiže više koristi: smanjivanje gu-bitaka vode i potrošnje elektri ne energije, a time i troškova poslovanja, duži vijek trajanja infrastrukture, kvalitetnija usluga javne vodo-opskrbe, jednostavno upravljanje i kontrola nad sustavom javne vodoopskrbe te racionalni-je planiranje održavanja i razvoja. Ali upravlja-nje gubicima u sklopu u inkovitog upravljanja vodoopskrbnim sustavom treba biti trajan pro-ces kako bi se postigli željeni ciljevi.

Gabriela Braun Jelaši iz Hrvatskih voda je, go-vore i o gubicima u sustavima javne vodoop-skrbe u 2012. godini, navela da su komunalne tvrtke na podru ju tog VGO isporu ile 56,36 posto zahva ene vode, a od isporu enih koli-ina naplatile 74,41 posto pa je godišnje ne-

fakturirano oko 28,5 milijuna prostornih me-

tara vode. Ujedno je informirala predstavnike komunalnih tvrtki da im EU-fondovi mogu su-financirati nabavu strojarske i elektro opreme, pokretne opreme za pronalaženje gubitaka, informati ke i opreme za telemetriju te obuku zaposlenika. Ali nužna je jednokratna nabava navedene opreme (troškovi održavanja i nado-gradnje su obveza isporu itelja vodnih usluga), opravdanost ulaganja i priuštivost te kontrola postignutih ciljeva. Osim toga, važan je i što aktivniji pristup isporu itelja vodnih usluga.

Da su gubici vode veliki i kod drugih komunal-nih tvrtki naveo je Jurica Kova , stru njak za gubitke vode iz tvrtke Aqua Libera, i upozorio da je u 2011. od 576.985.000 prostornih me-tara zahva ene i preuzete vode, u javnoj vodo-opskrbi izgubljeno ak 227.293.000 prostornih metara, dakle 39 posto.

Na prezentaciji su predstavljeni i nadzorno upravlja ki sustavi (NUS) i SCADA kao njegov dio, važnost i integracija matemati kog modela u NUS, GIS programska oprema za upravljanje gubicima i provo enje analiza te na ini uprav-ljanja gubicima vode, aplikacija za otkrivanje propuštanja na vodoopskrbnim sustvima, kao i koristi koje je provedbom tih mjera postiglo komunalno društvo Tekija.

Navedeno je da matemati ki modeli omogu-avaju analizu realnih stanja protoka i tlako-

va unutar vodoopskrbne mreže te da se gubici vode mogu zna ajno smanjiti ve smanjiva-njem tlaka vode u sustavu. Npr. iznešen je po-datak da se kod plasti nih cijevi smanjivanjem tlaka za 10 posto gubici vode mogu smanjiti i do 25 posto, a ujedno se smanjuje i broj ošte-enja sustava. Ve ina matemati kih modela je

komercijalnog karaktera, ali dostupni su i neki besplatni poput EPANET-a koji je razvila ame-ri ka agencija za zaštitu okoliša.


Sudionici skupa

Pozdravni govor direktora VGO za srednju i donju Savu Milana Mateše

Prezentacija Gabrijele Braun Jelaši

SLIKEArhiva Hrvatske vode

I 48 I

AKTUALNO I Eko-akcija Jarun 2013.

EKO-AKCIJA JARUN 2013. U subotu 19. listopada održana je eko huma-nitarna akcija Jarun 2013 pod nazivom Think Green u organizaciji Ronila kog kluba ‘’RONITI SE MORA’’ i ‘’NATIONAL GEOGRAPHIC HRVAT-SKA“, kojoj su pokrovitelji bile izme u ostalih i Hrvatske vode.

Ova do sada najve a ronila ka eko akcija oku-pila je 107 ronioca i entuzijasta iz cijele Hr-vatske i susjedne BiH, koji su se okupili ispred kluba Aquarius te u raspore enim grupama prionuli poslu iš enja Jarunskog jezera od otpada. Tijekom trajanja akcije ispod povšine vode prona eni su mnogi odba eni predme-ti neodgovornih gra ana, pa se u izronjenom otpadu moglo prona i kamionskih guma, li-mova, kanua, plasti nih aša, staklenih boca i dr. Otpad je nakon akcije zbrinut na adekvatan na in, a sudionici akcije poru ili su svim gra-anima da je briga o okolišu obveza svih nas.

Mnoge javne osobe podržale su ovu akciju – tenisa Marin ili , sportski komentator Drago

osi , vizažistica Zdenka Mihelj, te rukometaši RK Zagreb CO i rukometašice RK Lokomotiva. Prikupljena sredstva od donacija i prodaje a-sopisa National geographic donirat e se SOS Dje jem selu Lekenik, a u planu je i proljetna akcija iš enja na kojoj se o ekuje još ve i broj ronioca koji e svojim entuzijasti kim duhom i ljubavlju prema ronjenju pomo i u realizaciji ovih plemenitih akcija.

U cjelodnevnom druženju sa sudionicima akcije posjetitelji Jarunskog jezera su mogli uživati u prekrasnom sun anom danu, zabavi i proizvo-dima partnera akcije Zagreba kih pekara Kla-ra, Franck i Cetina voda, do kasnih poslijepod-nevnih sati kada je akcija završena.

Uz estitke organizatoru na ovoj velikoj eko-humanitarnoj akciji, nadamo se da e i poruka o o uvanju voda ovom akcijom doprinijeti po-dizanju svijesti gra ana o potrebi zaštite naših rijeka i jezera.

Damir Zurub

Mapiranje geotermalnog potencijala Republike HrvatskeU Zagrebu je 3. listopada održan “Klima-forum 2013.” - 4. forum o hla enju, klimatizaciji i ventilaciji. Forum je u ho-telu Antunovi okupio brojne stru njake a organizirala ga je “Energetika marketing” u suorganizaciji s Ministarstvom za-štite okoliša i prirode, zagreba kim Fakultetom strojarstva i brodogradnje, splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojar-stva i brodogradnje, rije kim Tehni kim fakultetom i Abiliom, lanicoma Adris Grupe. Ovogodišnji “Klima forum” bio je po-

dijeljen u etiri cjeline - globalno & lokalno, ventilacija & kli-matizacija, u inkovitost & certi ciranje te projekti & rješenja.

U prvoj cjelini je prof. dr. Tonko urko, dipl. ing. sa zagreba -kog Fakulteta strojarstva i brodogradnje govorio je o “Mapi-ranju geotermalnog potencijala Republike Hrvatske”. Rije je o projektu kojim se žele utvrditi mogu nosti za iskorištava-

nje energije iz podzemlja na cijelom podru ju Hrvatske ko-rištenjem tehnologije dizalica topline. Primjerice, za pogon geotermalnih elektrana, pojedina nih potroša a ogrijevno-rashladne energije i sli no. Izvorni naslov projekta je “Rese-arch and the Promotion of Use of Shallow Geothermal Poten-tial in Croatia” koji se nancira iz europskog fonda IPA IIIc - Science and Innovation Investment Fund, a iji je nositelj Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveu ilišta u Zagrebu.

Prof. dr. Tonko urko istaknuo je kako istraživanja unutar projekta još nisu po ela, u tijeku je priprema za realizaciju, tako da se još ne može govoriti o dosadašnjim rezultatima i zaklju cima. Svi zaklju ci objavljivat e se postupno i na i-nom na koji je to predvi eno pravilima provedbe projekta, najavio je. Marina Bujan

I 49 I


TURIZAM I VODE: ≈ŠTITIMO ZAJEDNIČKU BUDUĆNOST√Željko Bukša, novinarHrvatska je ove godine Svjetski dan turizma, 27.

rujna, obilježila uz temu „Turizam i vode: štitimo zajedni ku budu nost“ kojom se željela naglasiti odgovornost turisti kog sektora, ali i potreba pre-uzimanja obaveza da se zaštite globalni resursi - vode. Ta tema izabrana je prema tematskim go-dinama UN-a, jer je ta svjetska organizacija ovu godinu proglasila Me unarodnom godinom voda.

Središnja proslava održana je na Maldivima, gdje su se okupili brojni stru njaci i dužnosnici najviših razina, te predstavnici privatnog sektora iz cijelog svijeta. Razmatrale su se politike i strategije koji-ma bi sektor turizma mogao doprinijeti o uvanju i zaštiti voda.

„Izabrana tema šalje jasnu poruku o odgovornosti koju imamo kada govorimo o vodi te zaštiti oko-liša i drugih prirodnih resursa kojima raspolaže-mo. Veseli injenica kako je Hrvatska nadaleko prepoznata kao zemlja bogata vodom te s viso-kim stupnjem o uvanosti i ljepote prirode, jedne od glavnih komparativnih prednosti naše zemlje kao turisti ke destinacije. Kako bi zadržali tu pred-nost, svi imamo obvezu ispravno djelovati u cilju zaštite, o uvanja i pravilnog gospodarenja našim prirodnim resursima. Zato je Ministarstvo turizma poseban naglasak u Strategiji razvoja hrvatskog turizma do 2020. stavilo na ekoturizam“, kazao je ministar turizma Darko Lorencin.

Zbog velikog broja nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih zašti enih podru ja, koja su izme-u ostalog bogata vodom, Hrvatska, prema njego-

vim rije ima, može zadovoljiti potrebe i o ekivanja

gostiju u rasponu od manje zahtjevnih ljubitelja prirode do vrlo usmjerenih ekoturisti kih „ekspe-rata“, pridonose i tako stvaranju dodatnog imidža Hrvatske me u novim segmentima posjetitelja. Turizam je najve i gospodarski sektor u Hrvat-skoj, pa time i obavezan da predvodi u odgovor-nome ponašanju prema okolišu. Osim toga, ista i dostupna voda od životne je važnosti ne samo lokalnome stanovništvu ve i za potrebe turizma. Osim toga, raste interes turista i za turizmom po-sebnih interesa, koji uklju uje turisti ke proizvode vezane ne samo uz obale mora, jezera i rijeka, ve i mo varnih staništa kao posebno osjetljivih podru ja.

Voda je esto glavni resurs i atrakcija pojedinih turisti kih odredišta, a jednako tako važna je i za o uvanje bioraznolikosti kao dodatne atrakcije za turiste, što se može dobro vidjeti upravo na pri-mjeru Kopa kog rita kojeg neki nazivaju europ-skom Amazonom i koji predstavlja glavnu turi-sti ku atrakciju isto nog dijela Hrvatske. Takvim podru jima dodatnu važnost daje i podatak da je prema Eurobarometru iz 2009. najve em broju is-pitanika najvažniji faktor pri odabiru odredišta za odmor upravo okoliš i priroda. Kopa ki rit je je-dinstveno zašti eno podru je, nastalo kao rezultat rada vode, te ima niz važnih uloga – ekoloških, socijalnih i ekonomskih. Osim što ima važnu ulogu u obrani od poplava, ovo mo varno podru je bo-gato vodom predstavlja pravu riznicu bioraznoli-kosti. Vodno bogatstvo i bioraznolikost neraskidivo su povezani, a upravo takva podru ja imaju veliki potencijal biti atraktivne turisti ke destinacije.

SLIKEMarija Vizner

OBILJEŽEN SVJETSKI DAN TURIZMA

I 50 I

AKTUALNO I Nagrađena najljepša kopnena plaža ∑ Poloj u Slavonskom Brodu

NAGRAĐENA NAJLJEPŠA KOPNENA PLAŽA ∑ POLOJ U SLAVONSKOM BRODU

Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska ra-diotelevizija i ove su godine, ve 17. puta po redu, organizirali Dane hrvatskog turizma, najve i godišnji skup turisti kih djelatnika, a na završnoj sve anosti održanoj 24. i 25. li-stopada u Zadru objavljeni su rezultati akci-je ocjenjivanja „Turisti ki cvijet – kvalitetu za Hrvatsku“. U sklopu nje nagra ene su najbo-lje ovogodišnje turisti ke destinacije, hoteli, marine, kampovi, plaže i turisti ki djelatnici.

Na temelju ocijenjivanja više od 900 plaža proglašene su tri najbolje plaže na Jadranu i jedna kontinentalna. Za najbolju ruralnu

plažu na Jadranu izabrana je plaža Šunj na Lopudu, najbolja urbana plaža je Gradska plaža Vrsar, a priznanje za najbolju resort plažu dobila je plaža Solaris Beach Resort iz Šibenika. Posebno priznanje za napredak u ure enju kontinentalne plaže, na prijedlog stru njaka Hrvatskih voda, dobila je plaža Gradskog kupališta Poloj na rijeci Savi u Sla-vonskom Brodu, a priznanje je gradona el-niku Mirku Duspari uru io generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši .

Poloj je poznato brodsko izletište i jedna od najljepših hrvatskih rije nih pješ anih plaža


I 51 I


na kojoj su proplivale mnoge generacije Bro-ana. Od središta grada udaljen je oko tri i

pol kilometra pa je omogu en dolazak ce-stom i ure enom pješa kom i biciklisti kom stazom, a ure ena su i parkirališta.

Kako bi ovaj prostor uredio, modernizirao te osigurao svojim sugra anima ugodan i funk-cionalan prostor za cjelodnevni odmor , sport i rekreaciju Grad Slavonski Brod prošle je godine s Hrvatskim vodama sklopio ugovor o 30-godišnjem zakupu prostora tog kupališta (javnog vodnog dobra). Po zaklju enju ugo-vora, obavljeno je sve potrebno u cilju regi-stracije i ure enja kupališta. Dobivene su sve potrebne dozvole i suglasnosti, organizirana je sadnja mladica kojima je oplemenjen pro-stor kupališta te je dodatno oboga en novim sadržajima za cjelodnevni ljetni odmor, sport, rekreaciju i druženje. Na pješ anoj plaži po-stavljene su 82 ležaljke i 56 suncobrana, a u vodi aqua-park i igralište za odbojku. Uz plažu su postavljene i dvije promatra nice za spasila ku službu i tuševi, a u dogovoru s Javnom vatrogasnom postrojbom nabavljen

je i amac za spašavanje. Blizu plaže postav-ljene su ku ice za pružanje ugostiteljskih, trgova kih i obrtni kih usluga (caffe bar, po-kretni objekt brze prehrane, trgovina, pekar-nica , slasti arnica i drugo, koji rade tijekom ljetne sezone), a ure eni su i brojni sportski tereni: za košarku, odbojku na pijesku, bo a-nje, vanjski šah, stolni tenis i vise a kuglana. Ure eni su i sanitarni vorovi kao i poseban sanitarni vor za invalide. O korištenju svih sadržaja na Poloju i o samom kupalištu brine se dvadesetak zaposlenika, od kojih je ve ina angažirana u projektu javnih radova u surad-nji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje.

No osim kupanja, igre loptom, kartanja, Poloj nudi još niz zanimljivih sadržaja. Tako je, na primjer, radionica akrobatskog plesa na svili privukla žene i djecu, vježbe disanja i yoga one koji to ina e ne prakticiraju, a organizira-ne su i posebne igraonice za djecu.

Tako je brojnim ulaganjima i dobrim ideja-ma za relativno kratko vrijeme omiljeno ljet-no odredište Bro ana svih uzrasta doživjelo

I 52 I

AKTUALNO I Nagrađena najljepša kopnena plaža ∑ Poloj u Slavonskom Brodu

potpunu preobrazbu i oboga eno je brojnim novim sadržajima za cjelodnevni ljetni odmor, sport, rekreaciju i druženje. Tijekom ljeta na Poloju se održavaju razna zabavna doga a-nja. Možda najpoznatije doga anje, koje je kupalište Poloj proslavilo i izvan granica Hr-vatske, je Moto susret koji iz godine u godinu privla i na tisu e posjetitelja.

Kad se svemu tome doda da redovne kontrole Zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije ve drugu godinu za redom pokazuju da je voda za kupanje izvrsne kakvo e jasno je zašto se na toj plaži ljeti tijekom vikenda dnevno zna okupiti i desetak tisu a kupa a iz Slavonskog Broda i šire okolice, a prošle je godine kroz to omiljeno rekreativno odredište

prošlo otprilike 150.000 posjetitelja. No, tu se ne namjeravaju zaustaviti. Turisti ki master plana za Grad Slavonski Brod predvi a da se u sklopu Sportsko-rekreacijskog centra Poloj iz-gradi i kamp. Realizacija ovog projekta znatno bi doprinijela razvoju turizma i grada i župa-nije. Naime, sve više turista okre e se kam-piranju, a grad za to ima velike potencijale. Naime, s jedne strane u neposrednoj je blizini auto cesta s godišnjim prometom od otprilike 16 milijuna vozila, a blizu je i grani ni prijelaz kojim godišnje prometuje oko šest milijuna putnika. Navedeni planovi i povoljno okruže-nje u ovom kopnenom dijelu lijepe naše, plaži Poloj pružaju veliki potencijal i mogu nost za-državanja titule jedne od najboljih kopnenih plaža u Hrvatskoj.

Priznanje je gradona elniku Slavonskog Broda, Mirku Duspari uru io generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši . Foto: HGK

SLIKEArhiva Grada Slavonskog Broda

I 53 I


Sve anom doga anju prisustvovao je mini-star poljoprivrede Tihomir Jakovina, gene-ralni direktor Hrvatskih voda Ivica Pliši , za-mjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Zijah Mahmutspahi , predsjednik Znanstve-nog vije a za zaštitu prirode akademik Fra-njo Tomi i lan Sekcije za morsku brodo-gradnju, Zavoda za pomorstvo HAZU prof.dr. Vladimr Andro ec. Predsjednik HDON-a doc.dr.sc. Danko Holjevi u svom pozdrav-nom govoru i prezentaciji povijesti društva istaknuo je njegov velik zna aj u pedese-togodišnjem djelovanju, ne samo u dopri-nosu znanstvenoj i stru noj javnosti ve i proaktivnim djelovanjem na kreiranje vodne politike i strategije vodnoga gospodarstva. U okviru sve anog programa akademije nastupile su žene vokalnog ansambla KU-TINSKE DUNJE pod vodstvom Dražena Mla-kara, koje su pjesmama o vodi doprinjele sve anom ozra ju doga anja.

Osnivanjem davne 1963. godine društvo je djelovalo u okviru Jugoslavenskog društva za odvodnjavanje i navodnjavanje pod na-zivom Sekcija za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske (SONH) sve do 1977. godine, kada djeluje pod nazivom Društvo za odvodnju i navodnjavanje Hrvatske (DONH). Od lipnja

1991. godine Hrvatsko društvo za odvodnju i navodnjavanje (HDON) djeluje samostal-no, te sve do 2013. godine djeluje aktivnije i raznovrsnije u odnosu na prethodno raz-doblje do 1991. godine. U svome radu druš-tvo je osim zna ajnog doprinosa nacionalnoj vodnoj politici, lanstvom i djelovanjem na me unarodnoj sceni u podru ju upravljanja vodama, kroz kongrese, simpozije te me u-narodne komisije i radna tijela angažmanom znastvenika i stru njaka, lanova društva, doprinjelo unaprije enju i promociji hrvat-skog vodnog gospodarstva izvan granica domovine. Jedno od važnijih priznanja, te ujedno i obveza u sklopu me unarodnih ak-tivnosti HDON-a bilo je primanje društva u Me unarodnu komisiju za odvodnju i navo-danjvanje – ICID (International Conferen-ce on Irrigation and Drainage) temeljem odluke International Executive Council the Commission (ICID) na sjednici održanoj u lipnju 1992. godine u Amsterdamu. Danas u ICID-u putem Hrvatskog Nacionalnog od-bora ICID-a (Croatian National Committee ICID) odnosno- CRICID-a i u radnim tijelima ICID-a sudjeluje 8 lanova HDON-a.

U svojoj, više desetlje a, dugoj tradiciji ši-renja znanja i razmjeni iskustva, stru nim


Dana 10. prosinca u zgradi Hrvatskih voda održana je sve ana akademija Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje (HDON) povodom obilježavanja 50 godina rada i djelovanja društva.

OBILJEŽENA PEDESETA GODIŠNJICA RADA HDON-a

Sve ana akademija HDON-a povodom 50 godina postojanja

I 54 I

AKTUALNO I Obilježena pedeseta godišnjica rada HDON-a

raspravama, sudjelovanju u izradi zakon-skih i planskih dokumenata, organiziranjem me unarodnih i nacionalnih skupova, kon-ferencija i kongresa, organiziranjem stru -nih ekskurzija u Hrvatskoj i inozemstvu, stru nih predavanja i izdava koj djelatnosti, lanovi društva su dali svoj neprocjenjiv do-

prinos okvirima nacionalne vodne politike, razvoju vodnog gospodarstva, strategiji i operativnim smjerovima upravljanja vodnim bogatstvom Republike Hrvatske.

HDON danas broji 177 individualnih lanova i 39 kolektivnih lanova i ostalih društava i institucija uklju enih u rad društva prema godišnjem programu rada. Prema visokom stru nom obrazovanju od 75 do 80% la-nova HDON su diplomirani inženjeri gra e-vinarstva (hidrotehni ki smjer), a od 17 do 22% diplomirani inženjeri agronomije (po-ljoprivrede), diplomirani inženjeri geodezije i diplomirani inženjeri kulturne tehnike, a 3% su ostale struke (strojarstvo, ekonomi-ja, pravo, ekologija, geotehnika).

Danas je društvo svojim pristupom i ra-dom vrlo otvoreno prema širokom krugu zainteresiranih za pitanja iz podru ja voda, javnom i privatnom sektoru, udrugama i pojedincima, istraživa ima i inovatorima,

Predstavljena povijest HDON-a u monogra ji zainteresirala je goste.

Foto: Mirjana Varat

Monogra ja Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje 1963. - 2013.

Predstavljanje monogra je, glavni urednik prof. dr. sc. Josip Maruši

Dodjela priznanja

I 55 I


Pozdravni govor generalnog direktora HV Ivice Pliši a

Pozdravna rijeakademika Franje Tomi a

estitka ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine

Pozdravni govor predsjednika HDON-a Danko Holjevi

Nastup Kutinskih dunjateoreti arima i prakti arima, a svojom teh-ni kom opremljenosti i cjelokupnoj javnosti.

Obilježavaju i 5o-tu godišnjicu rada, druš-tvo je izdalo „Monografiju HDON-a 1963. -2013.“ koja na preko 230 stranica prika-zuje bogatu povijest rada i djelovanja druš-tva i koju je promotivno ispred više od osamdesetak prisutnih sudionika doga anja predstavio glavni urednik prof.dr.sc. Josip Maruši .

Sve anom dodjelom zahvalnica i priznanja svim zaslužnim lanovima društva koji su svojim entuzijazmom, iskustvom i znanjem, doprinjeli izgradnji i radu Društva završen je sve ani dio programa, nakon kojeg je usli-jedio radni dio na kojem su održana stru na

predavanja i ime je završena ova sve ana akademija:

„Suše, poljoprivreda i navodnjavanje u R. Hrvatskoj“ Romi D., Josipovi M., Šo-štari J., Jura ak j.

„Zaštita od poplava u Hrvatskoj“ Biondi D., urokovi Z., Šusti D.

„Aktualna problematika odvodnje i navod-njavanja u RH“ Maruši J., Petoši D., Tadi L.

„Stanje i mjere unapre enja hrvatske po-ljoprivrede nakon ulaska u EU“ – Tomi F.

„Provedba nacionalnog projekta navoda-njvanja 2004-2012 i perspektiva razvoja 2014-2020“ – Kos E., Galiot M.

Nastavak na sljede oj stranici

I 56 I

AKTUALNO I Obilježena pedeseta godišnjica rada HDON-a

SLIKE

Željko Bukša

Marija Vizner

Osnovni pokazatelji o glavnim aktivnostima Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje od 1963. do 2013. godine

R. br.

Opis glavih aktivnosti HDONSONH DONH HDON

Ukupno1963. ∑ 1977. 1977. ∑ 1991. 1991. ∑ 2013.

1 Stručno znanstvena predavanja 13 22 23 58

2 Organizacija stručno-znanstvenih skupova i suorganizacija 2 5 8 15

3

Sudjelovanje na stručno-znanstvenim skupovima u SFRJ 6 7 - 13

3.1. u Hrvatskoj 5 6 8 19

3.2. u inozemstvu 2 5 19 26

4

Stručne ekskurzije∑ područje Hrvatske

3 5 15 23

∑ inozemstvo 3 4 19 26

5 Predstavljanje stručno znanstvenih knjiga i disertacija 2 3 6 11

6 Stručni seminari ∑ tečajevi 4 7 4 15

7 Stručni tečajevi po programu “Cjeloživotnog obrazovanja” (od 2005.) ∑ ∑ 7 7

8

Izdavačka djelatnost8.1. Priručnici za hidrotehničke melioracije

∑ 6 10 16

8.2. Zbornici radova-suizdavač 3 5 9 17

9

Sudjelovanje na ostalim stručno-znnstvenim skupovima9.1 Hrvatske

∑ ∑ 5 5

konferencije o vodama9.2. HSGI ∑ Sabor hrvatskih graditelja

∑ ∑ 6 6

9.3. Kongres Hrvatskog tloznanstvenog društva ∑ 2 4 6

9.4. Skup hrvatskih agronoma 3 8 12 23

9.5. Konferencija Podunavskih zemalja 7 7 10 24

9.6. Water Management and Hydraulice Enginering ∑ 3 9 12

Ukupno 1 ∑ 9 53 95 160 308

10 Broj: predsjednika ∑ zamjenika predsjednika ∑ tajnika 5 ∑ 6 ∑ 4 4 ∑ 5 ∑ 3 4 ∑ 4 ∑ 3 13 ∑ 15 ∑ 10

Predsjednici HDON-a

I 57 I


U ovogodišnjem natjecanju mladih za naj-ljepše pismo na temu vode, koje je izravno povezano s Me unarodnom godinom surad-nje na podru ju voda, o kojem je pisano u nekoliko prošlih brojeva asopisa Hrvatske vodoprivrede, sudjelovalo je oko 1,5 milijuna djece iz 60-tak država sa svih kontinenata. Prema odabiru stru nog povjerenstva sastav-ljenog od stru njaka iz razli itih svjetskih i uglednih institucija koje se bave vodom (Ivan Dragani , stru njak iz podru ja voda, UN-ov program za razvoj u Ženevi, Švicarska; Stéfa-nie Neno, stru njak za komunikacije, UN-ov program za vodu u Rimu, Italija; Adrián Pu-igarnau, menadžer sa Stockholmskog me-unarodnog vodnog instituta u Švedskoj i

Ryan Rowe specijalist za komunikacije s In-stituta za vodu Sveu ilišta North Carolina at Chapel Hill u SAD-u) najljepše pismo napisao je 15-godišnji Daniel Kor ák iz eške. Drugo mjesto pripalo je 14-godišnjoj Nazifi Farhat iz Bangladeša a tre e 12-godišnjoj Gabiji Petra-uskaité iz Litve. Posebnu pohvalu povjerestva dobili su u enici s Filipina, Trinidad i Tobaga i Vietnama, pobjednici nacionalnih natje aja.

Prema ocjeni Povjerenstva, Danielovo pismo je originalno, vrlo osobno i stilski kreativno. On nas je posjetio kako ovisimo o vodi te ju esto koristim za uživanje. Njegovo pismo ja-

sno govori o bogatstvu koje voda pruža ali svestrano apelira na njezinu zaštitu.

Pobjednik ovoga edukativnog natje aja kojeg 42. godinu za redom organizira Svjetska po-štanska unija (UPU) kazao je kako je pomislio da e svi ostali u enici svoje pismo uputiti ne-koj osobi te je on odlu io svoje rije i uputiti izravno vodi, odnosno srednjoeuropskoj rije-ci koja protje e kroz njegovo mjesto, Odri. Me u ostalim u svome briljantnom i vrlo do-mišljatom pismu mladi eh piše: “U toku koji ti stvaraš mi se kupamo i lovimo ribu, djeca se igraju dok slažu kamen i e, sportaši u bro-dovima bore se s tvojom snagom, a mnogi upravo u tvom šapatu traže mir i tišinu. U par-ku prirode, nedaleko od tebe, nalazi se tvoja sestra, ljekovita voda, koja je pohranjena du-boko ispod zemlje i eka da bude odvedena u obližnji SPA gdje pomaže lije enju lakših bole-sti. …Zbog toga želim ti ovim pismom zahvaliti jer bez tebe ne bi bilo ni ega: ljudi, životinja, biljaka, života… Zahvaljuju i tebi, vodo, naš planet je plavi. Razumijem kako si važna, s poštovanjem te gledam i uvijek u se veseliti susretu s tobom”. Drugoplasirana u enica iz Bangladeša osvojila je povjerenstvo tako da je u pismo objasnila zašto je voda važnija i od dijamanata, dok je mlada Litvanka koja je za-uzela tre e mjesto pisala o vodi i klimatskim izazovima.

Pobjednik natjecanja Daniel Kor ák za svo-je pismo primio je zlatnu medalju u sjedištu UPU-a u Bernu, u studenom ove godine.

Ivo Aščić

Oko 1,5 milijuna djece iz 60-tak država sa svih kontinenata, pisalo je pisma o važnosti vode, a za najuspješnije izabrano je pismo 15-godišnjeg Daniela Kor áka iz eške, upu eno izravno srednjoeuropskoj rijeci Odri, dugoj 854 kilometra.

NAJLJEPŠE ≈VODNO√ PISMO NA SVIJETU

Pobjednik ovogodišnjeg natjecanja Danijel Kor ák iz

eške s majkom i sestrom. Izvor: www.upu.int

I 58 I

„Mi nismo vlasnici „Mi nismo vlasnici vode, ve njezini vode, ve njezini uvari“EKOloška uvari“EKOloška

odgojna skupina Sunce

Lucija: „Voda je jako važna da Zemlja dugo živi. Ljudi moraju uvati šume moraju uvati šume i vodu da svi budemo

zdravi.“

Kristiano:„Svaka kaplja vode jako je važna, jer bez vode ne bi mogli živjeti.“

AKTUALNO I Voda ∑ Izvor života

VODA ∑ IZVOR ŽIVOTA

U dje jem vrti u Leptir, koji ve etiri godi-ne ima status EKO - škole/vrti a, provode se razli iti projekti usmjereni razvijanju ekološ-ke pismenosti i svijesti djeteta/djece o važ-nosti uvanja prirodnih bogatstava.

Budu i da je u odgojnoj skupini Sunce u kontekstu Redovitog odgojno – obrazovanog programa integriran vjerski katoli ki odgoj, sva prirodna bogatstva doživljavaju se kao Božji dar nama ljudima, dar koji moramo njegovati i uvati kako bi i oni koji dolaze

nakon nas u njima mogli uživati i koristiti ih na razli ite, nadasve ekološki primjerene na-ine.

Tijekom proteklog perioda ostvareni su razli-iti projekti, a jedan od njih je projekt s eko-

loškom temom: „VODA – IZVOR ŽIVOTA“.

Polaze i od spoznaje kako predškolsko dijete ima potrebu i veliki interes za igru vodom, kontinuirano se u vrti u stvaraju uvjeti za istraživanje i u enje o osobitostima razli itih vrsta voda u prirodnom okruženju. Tijekom aktivnosti i igara djeca istražuju, kako razli-ite oblike pojavnosti vode, tako i mogu no-

sti korištenje vode za održavanje života na planetu Zemlji.

„Putuju i “ projektom i igraju i se korište-ni su razli iti edukativni plakati, slikovnice, enciklopedije te razli ite didakti ke igra ke i materijali. Nova iskustva i spoznaje preto-eni su u slikovnicu „Knjige o vodi“ za koju

su djeca posebno izradila reciklirani papir iz starih i odloženih novina.

Prikupljaju i edukativne materijale, koje smo koristili tijekom projekta, kontaktirali smo s Hrvatskim vodama, te im ovom pri-likom zahvaljujemo na suradnji i pomo i!

Mišela Combaj, odgojitelj mentor

Mirjana Matovina, odgojitelj

mentor

Zdenka Karabatić, pedagog

savjetnik

Edukativni poster Hrvatskih voda Vodni ciklus

Model navodnjavanja Leptir :)

:) Slikovnica Hrvatskih voda Voda iliti Vodohoda ...

I 59 I


VODA JE ŽIVOTMaskota dje jeg programa Hrvatskih voda oživjela je ispred razdragane djece koja su prisustvovala generalnoj probi, odnosno pretpremijeri predstave „Voda je život“ uo i dolaska Sv. Nikole, dana 7.12.2013. godine u zgradi Hrvatskih voda u Zagrebu. Naime, u okviru planiranih aktivnosti podružnice sindikata PPDIV-a Hrvatskih voda u Zagre-bu povodom dje jeg programa uo i dolaska Sv. Nikole u okviru kojeg su djeci djelatnika Hrvatskih voda podijeljeni i slatki pokloni uz pripremljen zabavni program sa Sv. Niko-lom, odigrana je pretpremijerno predstava u izvedbi odgojno-ekološkog kazališta „Da-ska“. Izradu predstave su naru ile Hrvatske vode s ciljem edukacije najmla ih o važnosti vode za život svih živih bi a na Zemlji, nje-

noj ulozi u svakodnevnom životu, o uvanju i „tajni“ koju ona prenosi milijunima godi-na. Ova „generalna proba“ pred mališanima raznih uzrasta pokazala je veliku zainteresi-ranost mališana za ovu temu, te se o važno-sti voda za život, te o znanstveniku Oskaru i kornja i Hrvoju pri alo i nakon predstave. Putovanje kroz vrijeme, razni svjetlosni i specijalni efekti s maglicom, veliki ekran i prozirni zid na kojima su se projicirali prizori voda i one iš enja, interaktivan odnos izvo-a a i djece, te pojava animirane maskote

Hrvoja koji dolazi iz prošlosti u budu nost apeliraju i na o uvanje voda i prenose i nje-nu poruku ovje anstvu, u inili su ovu pred-stavu dinami nom i zanimljivijom ne samo za najmla e ve i odrasle u pratnji djece. Nakon


Nastavak na sljede oj stranici

I 60 I

AKTUALNO I Voda je život

predstave u organizaciji sindikata došao je i Sv. Nikola koji je porazgovarao s mališanima i koji je samo dobroj djeci podijelio slatke poklone, a kako smo imali priliku uti sva su djeca bila dobra i cijelu su godinu pomaga-li roditeljima u pospremanju svoje sobe. Uz zajedni ko druženje i blagdansko raspolože-

I 61 I


SLIKE Petra Kriletić

nje završio je sve ani program, a edukativ-na predstava koja je odli no prihva ena od mališana opravdala je o ekivanja izvo a a i ciljeve Hrvatskih voda, te se njeno daljnje prikazivanje diljem Hrvatske planira nasta-viti prema programu koji e se definirati za 2014. godinu.

I 62 I

AKTUALNO I Voda je život

I 63 I


Motiv vode na Međunarodnom kuponu za odgovor

Jedna od najstarijih i ujedno najmanjih agencija UN-a Svjetska poštanska unija (UPU) pod ijim se okriljem nalaze 192 zemlje lanice i koje zapošljavaju više od pet milijuna radnika aktivno se uklju ila u obilježava-nje UN-ove Me unarodne godine suradnje na podru -ju voda 2013. (eng. The United Nations International Year of Water Cooperation in 2013).

Pod motom “Voda za život” dizajniran je novi Me una-rodni kupon za odgovor (eng. International Reply Co-upon, IRC) i nalazi se u prodaji od 1. srpnja 2013. do 31. prosinca 2017. godine u ve ini poštanskih ureda zemalja lanica UPU-a.

Kupon je namijenjen za pla anje poštanskih usluga u me unarodnom prometu. Budu i da se poštanskim markama ili nov anom valutom jedne države ne mogu pla ati poštanske usluge u drugoj državi izumljen je me unarodni kupon za odgovor 1906. godine. Korisiti se na na in da pošiljatelji koji zahtjevaju odgovor od primatelja koji se nalaze u inozemstvu u pošiljkama primateljima šalju kupone za odgovor. Primatelj kupo-na u poštanskom uredu svoje zemlje zamjenjuje ku-pon za poštanske marke ili drugi na in ozna avanja poštarine u visini vrijednosti poštarine za pismo do 50

grama ili dopisnice poslane zrakoplovom u me unarod-nom prometu.

Kupon je temeljem natje aja dizajnirao eški umjetnik i gra ki dizajner Michal Sindelar a tiskan je u nakladi od nekoliko milijuna. Za usporedbu, važe i kupon po-znatiji kao Nairobi model tiskan je u nakladi od etiri milijuna.

Marketinška vrijednost ovoga kupona s motivom vode ogleda se u tome što on ima dvostruku promidžbenu vrijednost. Osim velikog broja radnika iz poštanskog sustava motiv na kuponu zapazi i pošiljatelj i primatelj jer pomno s njim rukuju. Tako er, kupon je vrlo vrije-dan latelisti ki suvenir koji vjerno svjedo i o povijesti u odre enom vremenskom razdoblju.

Neizravnu marketinšku poruku “Voda za sve” koja se prenosi putem IRC-a, minimalno e zapaziti (i detalj-no istražiti) deset milijuna osoba. Ovaj besplatni na in promoviranja vode kao vrlo važnog imbenika za op-stanak i razvoj ljudske civilizacije e dati svoj doprinos u podizanje svijesti o potrebi pove ane suradnje zbog izazova u upravljanju vodama što je i glavni cilj UN-a kada je u pitanju voda.

Ivo Aščić

Me unarodni kupon za odgovor “Voda za život”

I 64 II 64 I

AKTUALNO I Ukratko

ukra

tko 09. 09. 2013., Split

U suradnji s Hrvatskim vodama Grad Drniš pri-prema pilot projekt izgradnje mini akumula-cije na rijeci ikoli za potrebe navodnjavanja 40 do 50 hektara poljoprivrednih površina u Petrovom polju. Prepoznaju i važnost ostvari-vanja infrastrukture navodnjavanja i kona ne realizacije sustava navodnjavanja u praksi, Hr-vatske vode – VGO Split su 9. rujna 2013. na sastanku sa gradona elnikom Drniša Josipom Begonjom održanom u Splitu podržale projekt, te su spremni su nancirati izradu predinvesti-cijske studije uz uklju ivanje županije. Ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 3,5 – 4 milijuna kuna što bi se detaljnije trebalo utvrditi i kroz predinvesticijsku studiju kao i u natje ajnom postupku za izgradnju.

24. 09. 2013., OrahovicaU Viroviti ko-podravskoj županijI održan je rad-ni sastanak na kojemu su sudjelovali predstav-nici Hrvatskih voda te na elnici i gradona elnici s podru ja te županije. Naime, na podru ju žu-panije u nekoliko jedinica lokalne samouprave poput Zdenaca, a avice, Vo ina, Crnaca, Lu-ka a i dr. zapo eti su projekti izgradnje vodo-opskrbnih sustava odnosno sustava odvodnje otpadnih voda, a u nekim jedinicama lokalne samouprave postoje projekti sa potvr enim glavnim projektom, ali bez riješene nancij-ske konstrukcije. Cilj sastanka bio je informi-ranje svih dionika o aktualnim informacijama te mogu nostima za daljnji razvoj vodoopskrbe i odvodnje posebice novcem iz EU fondova ili Europske investicijske banke (EIB).

01. 10. 2013., OgulinU uredu gradona elnika Ogulina održan je sastanak s predstavnicima Hrvatskih voda i Vodovoda i kanalizacije Ogulin, na kojem je potpisan Dodatak ugovoru o supsidijarnom nanciranju za podprojekt Odvodnja i pro i-š avanje otpadnih voda Grada Ogulina. Ovim dodatkom ugovora odnosi u nanciranju mi-jenjaju se u korist Grada jer Hrvatske vode preuzimaju otplatu 90% zajma, a Vodovod i kanalizacija i Grad Ogulin otpla ivati e preo-stalih 10%. Gradu Ogulinu i poduze u Vodovod i kanalizacija umanjen je dug po zajmu ukupno za 1.716.723 eura što e im uvelike olakšati otplatu. Ugovor je u ime Hrvatskih voda pot-pisao Marko Vesel i , voditelj projekta, u ime grada Ogulina gradona elnik Jure Turkovi , a u ime Vodovoda i kanalizacije Ogulin, direktor Zdravko Pauši .

02. 10. 2013., UmagPredstavnici Hrvatskih voda te Ministarstva poljoprivrede predali su lokalnim komunalnim poduze ima ugovore o uslugama izrade stu-dijsko-projektne dokumentacije vrijedne 1,5 milijuna eura. Rije je ugovorima unutar odo-brene Operacije „Priprema projekata za su -

nanciranje sredstvima Strukturnih fondova EU u svrhu zaštite vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje sustava vodoopskrbe i integriranog sustava upravljanja otpadnim vodama za aglo-meracije: Savudrija/Umag/Novigrad Istarski te Pula- Sjever“. Ukupna indikativna procijenjena vrijednost investicije za aglomeraciju Umag/Savudrija/Novigrad Istarski iznosi oko 36 mi-lijuna eura, dok je ukupna indikativna proci-jenjena vrijednost investicije za aglomeraciju Pula-Sjever oko 25,5 milijuna eura.

16. 10. 2013., ZagrebPredstavnici Hrvatskih voda te Ministarstva poljoprivrede predali su komunalnim podu-ze ima s podru ja Zagreba ke, Varaždinske, Me imurske i Sisa ko-moslava ke župani-je ugovore o uslugama izrade studijsko-pro-jektne dokumentacije vrijedne 18,9 milijuna kuna odnosno gotovo 2,5 milijuna eura. Sred-stva za pripremu tih projekata osigurana su na na in da e se 85% su nancirati bespovrat-no iz sredstva EU (IPA programa) kroz Plan Hrvatskih voda te 15% iz sredstava Državnog prora una (s razdjela Ministarstva poljopri-vrede). Na sve anosti je bio nazo an i danski veleposlanik, Poul Erik Dam Kristensen koji je iskazao zadovoljstvo suradnjom danskih i hr-vatskih kompanija na tako važnom podru ju kao što je zaštita i o uvanje vodnih resursa Hrvatske, po kojima je naša država u samom europskom i svjetskom vrhu.

Sve anost primopredaje ugovora održana je u zgradi Hrvatskih voda

05.11.2013., Župa dubrova kaNa više lokacija kroz Op inu Župa dubrova -ka Hrvatske vode ure uju potoke, obnavljaju ošte ene zidove njihovih korita, te iste kanale i propuste. Odli na suradnja Hrvatskih voda - ispostave Dubrovnik i Op ine Župa dubrova ka i zajedni ko odre ivanje prioriteta, rezultira-la je intenziviranjem radova na više lokacija, tako da se sredstva koja župljani upla uju za održavanje voda na taj na in ulažu u Op inu. Naime, komunalna naknada koju stanovnici i

I 65 I


tvrtke u Župi pla aju Op ini kroz naknadu za ure enje voda, a Op ina novac proslje uje Hr-vatskim vodama, na ovaj se na in u stopostot-nom iznosu vra a u Župu dubrova ku.Hrvatske vode su u 2013. uredile potok Žuvi-njak kod Žitkovi a u dužini od 100 metara, 200 metara potoka Gori ica na Brašini, obnovile ošte ene zidove korita Tarante na tri lokacije u ukupnoj dužini od 130 metara, uredile 35 me-tara potoka Bizuran u Solinama, o istile u cije-losti Franov potok u Platu te u njemu sanirale 90 metara zidova, o istile i sanirale 100 meta-ra Male Tarante u Radovini, 50 metara potoka Žeginjac na Mljekari, te o istile više propusta ispod magistrale u Kuparima.

06. 11. 2013., ZagrebU Hrvatskom društvu kemijskih inženjera i teh-nologa održano je predavanje „Pro iš avanje otpadnih voda u Zagrebu“ u organizaciji tvrtke Zagreba ke otpadne vode (ZOV), koja kao kon-cesionar upravlja Centralnim ure ajem za pro-iš avanje otpadnih voda Zagreba (CUPOVZ).

Direktor ZOV Ante Pavi je naveo da taj ure aj postiže izvanredne rezultate, daleko bolje od propisanih smjernicama EU, pa spada me u najbolje i naje kasnije ure aje u Europi. Ka-pacitet ure aja je 1,2 milijuna ekvivalent sta-novnika, a godišnje pro isti 80 do 130 milijuna prostornih metara otpadnih voda. Do sada je na posebnom odlagalištu odloženo 350.000 tona mulja, a svake godine nastaje po 50.000 tona, tako da prostora za odlaganje imaju još samo za nešto više od godinu dana, a Grad Zagreb mora odlu iti što e s njim napraviti.

Povljana ne dobiva vodu iz „Vodovoda Hrvatsko primorje-Južni ogranak Senj”, a završetkom iz-gradnje koja se planira do kraja godine, dobiti e kvalitetnu vodu kakvu imaju stanovnici svih

ostalih mjesta na otoku. Izgradnju nancira-ju Hrvatske vode i lokalna samouprava. Osim izgradnje ovog vrijednog objekta, u tijeku su radovi na smanjenju gubitka vode i nadzo-ra vodoopskrbnog sustava Povljane. Hrvatske vode snose 90% troškova, a Op ina Povljana ostatak od 10%. Radovi biti završeni do kraja godine.

27. 11. 2013., SplitHrvatske vode, Vodnogospodarski Odjel - VGO Split su sa zajednicom izvo a a, OHLŽS i Skladgradnjom, održale sastanak 26. studenog 2013. godine vezan za nastavak radova na na-stavku izgradnje nasipa za obranu od poplava grada Metkovi a. Na sastanku su raspravljana otvorena pitanja te je dogovoren na in otklanjanja uo enih ne-dostataka. Nastavak radova dogovoren je za 2. prosinac 2013. godine.

08. 12. 2013., OsijekSvi radovi na pripremi 72,5 milijuna eura vri-jednog Projekta Osijek, odnosno proširenja i poboljšanja kanalizacijskog sustava u Osijeku i gradnje postrojenja za obradu otpadnih voda, teku predvi enim tijekom pa bi radovi na nje-govoj gradnji trebali zapo eti u ljeto idu e go-dine. Cjelokupan projekt aglomeracije Osijek sa 135.000 stanovnika, u kojem važnu ulogu

imaju Hrvatske vode, razvijan je sukladno EU direktivama pa mu je odobreno nanciranje iz EU od 53 milijuna eura. Ostatak od 19,5 mili-juna eura nancirat e se iz nacionalne kom-ponente.

23. 11. 2013., PovljanaU tijeku su radovi na izgradnji objekta za de-salinizaciju bo ate vode na lokaciji Veliko elo kod Povljane. Stanovnicima Povljane potreban desalinizator jer na otoku Pagu samo op ina

Prezentacija rada CUPOV Zagreb

Ulaz u izvor Pe ina

I 66 I

VODA I PRIRODA I Traganjem za znanjem po Ravnim Kotarima

I 67 I


Krešimir Maldini, dipl. ing.

dr.sc. Natalija Matić, dipl. ing

TRAGANJEM ZA ZNANJEM PO RAVNIM KOTARIMA

U ovom najplodnijem dijelu dalmatinskog primorja uo ili smo prisutnu prirodnu šarolikost i isprepletanje kulturnih utjecaja. U ozra ju vremenske distance, kulturni utjecaji su prerasli u umje e življenja na ovim prostorima.

Traganjem za znanjem uputili smo se veli-kim kota ima po neravnim cestama u Ravne kotare. Ravni kotari prostiru se od Bukovice, Benkovca i Novigradskog mora na sjeveroi-stoku do tankog priobalnog pojasa od Zadra do Skradina (uš a Krke) na jugozapadu. U ovom najplodnijem dijelu dalmatinskog pri-morja uo ili smo prisutnu prirodnu šarolikost i isprepletanje kulturnih utjecaja. U ozra ju vremenske distance, kulturni utjecaji su pre-rasli u umje e življenja na ovim prostorima. Ono je svakako povezano s vodom odnosno s brojnim izvorima. Ve ina interesantnih izvora smještena je uz Vransko jezero te je brojnim putnicima i pjesnicima postala inspiracija, a obi nim ljudima život. Svi oni u svojim susre-tima s vodom doživljavaju upravo ta mjesta kao mjesta života, mjesta susreta, ljubavi, središta mira i svjetlosti. I danas su izvori mjesta okupljanja stanovnika ovih krajeva te smo na svakom izvoru imali sugovornike koji su pri ali svoju pri u, stariji se sje aju svojih prvih susreta sa svojim vilama, dok su mla i inspirirani ratnim pri ama s kojima su se su-sretali tijekom Domovinskog rata.

Voda, koju ovjek s divljenjem prikuplja i njeguje od pradavnoga doba, u obliku izvora krasi ovaj kraj te ju domicilno stanovništvo koristi za vodoopskrbu i navodnjavanje svo-jih obradivih površina. Ovaj udesan život vode daje kraju životnost te hrani Vransko jezero.

Slap Copot te e kroz rupu u stijeni

U kršu Dinarskog gorja s dominantnom me-diteranskom klimom i ekološkom bogatstvu kojem pogoduju suha ljeta i blage zime s bu-rom i jugom te rje e maestralom smjestili su se izvori Kakma, Mali Stabanj, Veliki Stabanj, Biba, Kneževi a vrelo (Sitbiba) i Pe ina. Po-etke uporabe ovih izvora ne nalazimo opi-

sane u spisima starih civilizacija, ali njihova uporaba vjerojatno je zapo ela neposred-nim osjetilnim iskustvom ime je došlo do svjesne spoznaje prirode i aktivnog odnosa prema stvarnosti, što je zna ilo promatrati, uop avati, spoznati stvarnost i mijenjati je. Ve i u prvim po ecima uporabe ovih izvora javljale su se prve primitivne pretpostavke, prve hipoteze, prve primitivne analize i za-klju ivanje. Iako primitivne, one ipak zna e po etak sustavnog razmišljanja pa time i stjecanja znanja o pojavi ovih izvora.

Danas su izvori Kakma i Biba kaptirani za potrebe javne vodoopskrbe te su uklju eni u javni vodoopskrbni sustav gradova Biograda i Benkovca. Izvori Mali Stabanj i Kneževi a vrilo su primitivno kaptirani te služe za na-vodnjavanje obradivih površina. Veliki Sta-banj nije kaptiran, ali postoji sustav cijevi koje služe za zahvat vode prilikom navodnja-vanja. Na izvoru Pe ina postoje tragovi pri-mitivne kaptaže s kanalom te se voda koristi za navodnjavanje obradivih površina. Svaki rat je ostavio tragove na navedenim izvori-ma, a zbog op eg interesa oni nisu uništeni niti zaga eni.

Izvor Veliki Stabanj Izvor Mali Stabanj

I 68 I

VODA I PRIRODA I Traganjem za znanjem po Ravnim Kotarima

Intenzivna poljoprivreda u krškim poljima te nekontrolirano odlaganje komunalnog otpa-da u podru ju ponora potencijalni su izvori zaga enja, ali još uvijek nisu ugrozili kakvo-u vode na navedenim izvorištima.

Slivno podru je ovih izvora ine sedimentne stijene gornje krede, eocena i kvartara. Iz-mjenjuju se propusne jako okršene karbo-natne stijene s plodnim išom. Sama pojava izvora do kojih smo došli traganjem vezana je za kontakt vodopropusnih vapnenaca i vo-donepropusnog iša.

Izvorište Kakma nalazi se u naselju Kakma kod Biograda na moru. Smješten je na sje-vero-isto nom rubu Vranskog jezera. Kakma je razbijeni tip izvorišta tipi no krškog karak-tera te je podložan zamu enju vode za ja-kih oborina. Sastoji se od više pojedina nih izvora, a najizdašnija su Kapetanovo vrelo, Selakovo vrelo i Matoši a vrelo. Dio vode se crpi te se provodi cijevima do objekta gdje se voda klorira i dalje transportira do potroša a.

Izvor Mali Stabanj smješten je jugoisto no od izvorišta Kakma. To je razbijeni tip izvo-rišta koji se pojavljuje u obliku nekoliko po-jedina nih izvora koji u sušnom razdoblju godine presuše, dok je isti stalan. Primitivno je kaptiran kopanim zdencem s preljevom, koji je obzidan vrstim objektom za potre-be navodnjavanja poljoprivrednih dobara i za napajanje stoke. Danas je nevedeni objekt zapušten i djelomi no razrušen.

Izvor Veliki Stabanj smješten je jugoisto no od izvora Kakma i Mali Stabanj. Veliki Sta-banj je nekaptiran izvor te se koristi isklju i-vo za zalijevanje obradivih površina. Budu i

SLIKEKrešimir Maldini

dr. sc. Natalija Matić

da je izvor uzlaznog tipa te voda ispunjava krško okno nije mogu e procijeniti izdašnost u sušnom periodu. Izdašnost za jakih oborina je ogromna jer voda ovoga izvora poplavljuje cestu i okolna polja.

Izvor Pe ina krški je izvor u formiranoj špilji, a smješten je sjeveroisto no od izvora Biba na nadmorskoj visini od oko 50 m. U špilju voda ulazi iz više pukotinskih sustava, a špi-lja se i dalje razvija s kontinuiranim razvojem stalaktita i stalagmita. Izvor je primitivno kaptiran s ostacima cijevi i betonskog kanala te se voda zahva a za potrebe navodnjava-nja poljoprivrednih dobara i napajanja stoke. Velike oscilacije u izdašnosti dokaz su pripad-nosti njegovog sliva krškom vodonosniku.

Izvor Biba nalazi se u naselju Vrana. Kapti-ran je za potrebe javne vodoopskrbe gradova Biograda i Benkovca. Voda na izvoru se crpi, klorira i transportira do potroša a. Ograda i crpni objekt su u odli nom stanju. Sustav za crpljenje je zatvorenog tipa.

Izvor Kneževi a vrilo (Sitbiba) smješten je oko 160 metara jugoisto no od izvora Biba u naselju Vrana. Primitivno je kaptiran ko-panim zdencem na kojem je izgra en vrsti objekt. Kaptaža je otvorena i uništena. Na objektu je izveden preljev iz kojega se pre-ljeva višak vode u otvoreni kanal koji vodu provodi prema polju. Izvor koriste lokalni stanovnici za potrebe navodnjavanja poljo-privrednih površina i napajanja stoke.

Traganjem za znanjem došli smo do spozna-je da je ovaj dio Dinarida bogat podzemnom vodom i da je voda u Ravnim Kotarima zaista izvor života.

Izvor Kneževi a vrilo (Sitbiba)

Velika Viktorova dvorana

I 69 I


Tihomir Kovačević

MSRE ≈PONOR KOVAČI ∑ RIČINA 2013√Ostvareni rezultati istraživanja, kao i potencijal speleološkog objekta Ponor Kova i - izvor Ri ine izme u Duvanjskog i Livanjskoga polja, premašili su sva naša o ekivanja.

I 70 I

VODA I PRIRODA I MSRE ≈Ponor Kovači ∑ Ričina 2013√

Me unarodnu Speleo-ronila ku Ekspediciju '' Ponor Kova i – Ri ina 2013'' organiziralo je društvo Dinaridi Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF) i SD '' Mijatovi dvori'' iz Tomislavgrada, a kao su-organizatori su bili RK Neretva iz Mostara, Biospeleološko društvo u BIH i Hrvatsko bi-ospeleološko društvo. Ekspedicija se održala na podru ju Duvanjskog i Livanjskog polja, a trajala je od 24. kolovoza do 08. rujna 2013. Voditelj ekspedicije bio je Ivan Bunti , or-ganizacijski voditelj Tihomir Kova evi Tihi, voditelj znanstvenog tima Roman Ozimec, voditelj speleoronila kih istraživanja Alan Kova evi i Marijana Jeli , tajnica. Na ek-spediciji je sudjelovalo 44 znanstvenika, spe-leoronioca i speleologa.

Kao i prošle godine glavna okosnica je bila na istraživanju Ponora Kova i izvor Ri ine. Na žalost vodni režim u izvoru Ri ine bio je previsok tako da se taj dio istraživanja nije obavio. Voda u izvoru je bila viša za nekoliko metara od prosje ne za ljetnih mjeseci. Tako da su sve djelatnosti bile usmjerene na Ponor Kova e i okolne ponore te još neke speleološ-ke objekte.

Posebnost ove ekspedicije bila je, da se po prvi puta istraživanje obavilo pomo u ama-ca iza preronjenog sifona. Sva se potrebna oprema, kao i amci prebacivala na drugu stranu sifona pomo u podvodnog skutera. Skuter se upotrebljavao i u istraživanjima ostalih vodenih kanala.

Uz istraživanje Ponora Kova i, obavljeno je još 10 istraživa kih posjeta u 7 speleoloških obje-kata na širem podru ju duvanjskoga polja.

U tim objektima provedena je geološka, hi-drološka i geomorfološka prospekcija, mikro-klimatske izmjere, analiza špiljskih staništa i faune protozoa, beskralježnjaka i kralježnja-ka uz bogatu foto-dokumentaciju. Utvr eno je više paleontoloških i arheoloških nalazišta te bogata špiljska fauna, me u kojom i neke vrste nove za znanost, posebno iz skupina Tricladida, Gastropoda, Crustacea i Myriapo-da. Posebno se isti e špilja Dahna (koju smo ponovo topografski snimili), kao iznimno pa-leontološko nalazište s izuzetno velikim bro-jem medvje ih gnijezda razli itih veli ina, medvje ih brušenja, tragova kandži, te ko-stiju špiljskih medvjeda. Zabilježeno je preko 200 medvje ih legala. Utvr eno je još neko-liko novih kolonija šišmiša.

Uz speleološki segment, istraživani su egzo-geni krški fenomeni, hidrološki sustavi, pale-ontološka i arheološka nalazišta, agro biora-znolikost, kopnena i vodena staništa, fauna protozoa, beskralježnjaka i kralježnjaka.

Ulazni dio Ponora Kova i Razina vode u jednom djelu godine - crta na zidu

I 71 I


U PONORU KOVA I …

Ponor je na 855 m nadmorske visine i nastao je na impozantnom rasjedu smjera SZ-JI. Po-nor je aktivan ve u razdoblju gornjeg neoge-na, a naro ito u razdoblju pleistocena. Prem-da je bojanjem dokazano kako se ponorna voda pojavljuje na izvoru Ri ine, pojavila se i na izvoru Suvaja kod Prološca, uz Imotski, koji je od ponora udaljen oko 20 km i nije u slivu rijeke Cetine.

Glavni ulaz ponora Kova i okrenut je prema istoku, a s njegove sjeverne strane nalazi se sporedni otvor. Predvorje ini velika dvorana s dva ulaza od kojih je glavni širok 25 i visok 15 m. U predvorju se nalazila mlinica, ije su zidine još vidljive, a koja je za visokog vo-dostaja bivala preplavljena. U južnom dijelu predvorja, pod kamenim svodom ponire ri-jeka Šujica. Na stijenama predvorja o iti su tragovi povremene visoke razine vode, kao 2009. i 2013. godine, kada su pod vodom bili podrumi najbližih ku a, a most preko Šujice u Kova ima samo djelomi no u funkciji.

Medvje a legla u Dahni

U Kanalu

Kornjaš podzemljar Leptomeson dombrowskii pubipenne - Müller 1941.

Kroz ponor amcima

Do sada nezabilježeno na ovim prostorima 9 speleoronioca na drugoj strani sifona

I 72 I

VODA I PRIRODA I MSRE ≈Ponor Kovači ∑ Ričina 2013√

Iz predvorja se u pravcu SZ nastavlja kanal, nastao na velikoj vertikalnoj dijaklazi. Glav-ni špiljski kanal na elno prati smjer SZ-JI i istražen je danas u duljini preko 2 km (tre-nutno je topografski snimljeno 2.021 m), na pojedinim mjestima doseže dimenzije i do 20 x 30 metara uz dubinu vode do 12 metara. U prvom djelu otkrivena je prostrana dvora-na dimenzija 50 x 40 x 30 metara. Dvora-nu 2012-e nazvali smo Viktorova dvorana u ast prijatelja speleologa Viktora Drmi a iz

Tomislavgrada, lana ''Mijatovih dvora'', koji je naglo preminuo po etkom 2012. godine.

Cijelo vrijeme Ekspedicije vo en je Dnevnik istraživanja, a obrada sakupljenih podataka i uzoraka je u tijeku i bit e dovršeni uskoro.

Iz tablice o ronjenju vidljivi su ulasci istra-živa a i njihova aktivnost u novim dijelovi-ma ponora Kova i. Ulazilo se sedam puta za trajanja ekspedicije, rone i i provode i nekad više od deset sati u istraživanju.

Sudionici MSRE

≈Ponor Kovači ∑ Ričina 2013√

DINARIDI DISKF, ZagrebSD "Mijatovi dvori", TomislavgradBIOSPELEO (BDBiH), SarajevoEKO"Viking", VisokoHrvatsko biospeleološko društvo, ZagrebJamarsko društvo, LogatecRK "Bosna", Sarajevo SD "Herceg", MostarSD "Pauk", FužineSD "Ursus Spelaeus", KarlovacSNIK "Atom", Zavidovi iSO HPD "Željezni ar", ZagrebSidrenje užeta na drugoj

strani sifona

I 73 I


Potrebno je istaknuti da je najve i „teret“ u provedbi akcija bio na speleo-roniocima DDISKF-a, posebno Alanu Kova evi u i To-mislavu Flajpanu Frfu, koji su gotovo sami transportirali sav materijal na drugu stranu sifona i sudjelovali u ekstremnom istraživa-nju do kraja, topografski snimaju i nove vo-dene kanale.

Ostali sudionici

Međunarodni multiznanstveni tim ekspedicije

(abecednim redom)

Kadunc Tadeja, Mihevc Rok, Perkovi Nina, Luki Bilela Lada, Bari evi Marko, Flajpan Tomislav Frf, Herceg Hrvoje, Hornung Krunoslav, Jeli Marijana Šljivica, Kova evi Tihomir Tihi, Kova evi Alan, Leli Elvir, Miloševi Alen, Srbi Tamara, Studen Marko, Zurub Damir, Dža Samra, Ferhatovi Jasmin, Preli Mehmed, Bakovi Robert, oli Mustafa, Gavran i Hrvoje, Bunti Danijel, Pulji Ivana, Zovko Darko, Bošnjak Ivica, Bunti Ivan, uri Mate, Markovi Josip, Šumanovi Miro, Vukadin Ante, Poli Gordan, Bajraktarevi Admir Ado, Softi Esad.

Prof. dr. sc. Ognjen Bonacci, HR Gra evinar (Hidrologija)Dr. sc. Marija Heffer, HR Medicinar/Biolog (biologija mozga)Mr. Najla Kajtezovi , HR Biolog (Protozoa)Mr. Lejla Knezovi , BIH Biolog (Turbelaria)Prof. dr. Lada Luki Bilela, BIH Biolog (Biospeleologija; mol. biologija)Dr. sc. Kazimir Miculini , HR Geolog (Paleontologija)Dr. sc. Andrej Mihevc, SLO Geograf (Geomorfologija)Mr. sc. Roman Ozimec, HR Biolog (Biospeleologija; Arachnida, Insecta)Mr. Denis Radoš, HR/BIH Geograf (Geomorfologija)Dr. sc. Krešimir Raguž, HR/BIH Arheolog (Arheologija)

Ostvareni rezultati istraživanja, kao i poten-cijal speleološkog objekta Ponor Kova i izvor Ri ine izme u Duvanjskog i Livanjskoga po-lja, premašili su sva naša o ekivanja a o e-kujemo daljnji teški i naporni rad u otkidanju novih metara u ovom impozantnom i impre-sivnom objektu svih budu ih ekipa koje e ga nastaviti dalje istraživati.

SLIKE

Gordan Polić

Damir Zurub

Roman Ozimec

Tihomir Kovačević

Nina Perković

Skuter

Tablica urona MSRE “Ponor Kova i Ri ina 2013.”

Izvor Cetine Glavaš. Foto: Tihomir Kova evi

I 74 I

VODA I PRIRODA I Izvor rijeke Cetine ∑ Glavaš 115 metara

I 75 I


Obzirom na izuzetno bistru vodu i ulaz u vrelo može se vidjeti sa dubine od 80 metara, pa tako niti lampe za ronjenje nisu bile potrebne do dubine od 73 metra.

Tihomir Kovačević

IZVOR RIJEKE CETINE ∑ GLAVAŠ 115 mU svojim dosadašnjim lancima vezanih uz izvore koji su dublji od sto metara na podru -ju Hrvatske opisao sam šest izvora i kao sed-mi opisat u, u okviru svojih saznanja, jedan od izvora rijeke Cetine-izvor Glavaš.

Samo da se prisjetimo svih izvora: Una dubi-ne 205 metara, Jezero Sinjac (izvor rije ice Tuk kod Plaškoga) 155 metara, izvor rijeke Kupe 154 metra, izvor Cetine-Glavaš 115 metara, izvor Krnjeze (desna pritoka Kru-pe) 106 metara i izvor Gacke Majerovo vrilo 104 metra. Svi nabrojani izvori nisu do kraja istraženi ve vjerojatno idu i dalje i dublje.

Rijeka Cetina izvire na nadmorskoj visini od 385 m u sjeverozapadnim obroncima Dinare blizu sela Cetina (po kojem je rijeka i dobila ime), 7 km sjeverno od Vrlike. Duga je 105 kilometara i ulijeva se u Jadransko more kod Omiša. Mnoge pri e kruže o nastanku njenog imena. Nastale kroz stolje a neke pri e su se ipak izdvojile od drugih, kao na primjer pri a koja kazuje kako su prvi Hrvati, spu-štaju i se iz sjevernih krajeva Europe prema toplome dalmatinskome jugu, naišli na rijeku koja ih je neobi no podsje ala na "Cetyniu", rijeku koja te e kroz južnu Poljsku, njihovo zadnje nomadsko boravište. A još je vjero-jatna pri a po kojoj je Cetina dobila ime od njenog latiniziranog imena "Kentona", kojim ju je okrstilo pleme Dalmata. Tadašnji Hrvati su brzo to ime "kroatizirali" u Cetinu. To je i podru je od velikog povijesnog i arheološkog zna aja. Obale i okolne padine planina koje okružuju Cetinu, vrlo su bogate arheološkim nalazištima. Arheolozi su u okolnom kršu i cetinskome mulju pronašli mnoge artefakte, kao što su sjekire iz kamenog doba, štito-vi rimskih legionara, osobne stvari srednjo-vjekovnih težaka i mnoge druge predmete. Pogotovo je veliki povijesni zna aj Crkve Sv. Spasa, jednoj od najstarijih i najbolje o u-vanih spomenika našeg ranosrednjovjekov-nog, predromani kog ili ako ho ete starohr-vatskog sakralnog graditeljstva. Po svojoj o uvanosti i arhitektonskim oblicima pripada redu dobro o uvanih starohrvatskih crkvi, sa zvonikom na pro elju i predbrodom. Crkva je sagra ena u 9.st., a u kasnijem vremenu srednja je apsida bila porušena i zamijenjena ve om, uglastom. Ostaci crkve i zvonika su konzervirani. Za razliku od ostalih sa uvanih predromani kih crkava kao Sv. Križa u Ninu, Sv. Donata u Zadru, i Sv. Petra u Omišu, upravo je zvonik ono što izdvaja ovu crkvu kao jedinstvenu.

No osim povijesne i arheološke važnosti, Cetina ima i svoj neprocjenjivi zna aj kao nepresušno blago iste i pitke vode. Stoga

su itekako zna ajna sva istraživanja koje se provode na takvim rijekama i u njihovim izvorima.

Vrelo Glavaš je zapravo jezero duboko preko sto deset metara dubine, promjera etrdese-tak metara te su ronjenja strogo zabranjena, osim za razli ita speleoronila ka i znanstve-na istraživanja.

Speleoronila ka istraživanja na podru ju toka rijeke Cetine provode se ve dugi niz godina. Dostupni podatci o speleoronila kim istraži-vanjima uglavnom se odnose na izvorišni dio rijeke Cetine i speleološke objekte kao što su izvor Glavaš, Vukovi a vrelo, Gospodska špilja itd. Iako postoje saznanja o speleoro-nila kim istraživanjima pritoka Cetine, ti po-daci samo su nam djelomi no poznati samo po pri ama. Govori se da su neke izvore na tom podru ju istraživali stranci – Francuzi, Švicarci, esi. Kako je ronjeno bez potrebnih dopuštenja i bez ikakvih kontakata s doma-im speleoroniocima, s tih ronjenja u našoj

literaturi nema konkretnih podataka, a strani nam nisu dostupni. Isti je slu aj s mnogim istraživanjima hrvatskih ronilaca i speleoro-nilaca, gdje se informacije svode na: „ uo sam…“ a i ti su podatci šturi i uop eni.

U ovom lanku opisano je istraživanje -ro-njenje iz 2004. godine, kada su u izvoru ro-nila naša dva lana, Jean-Jacques Bolanz i Luigi Casatija i Prvu speleoapneu u Hrvatskoj u jednom od dubokih krških vrela, koja se održala 2011. u Glavašu u organizaciji Dina-ridi- Društvo za istraživanja i snimanja krških fenomena (DDISKF).

Ribnjaci Crna Mlaka

I 76 I

VODA I PRIRODA I Izvor rijeke Cetine ∑ Glavaš 115 metara

Glavaš. Foto: Tihomir Kova evi

Zaronimo zajedno!

Izvor zapo inje sa okomitom jamom do 73 metara dubine (80 metara dužine) i nastavlja s dvoranom 3 metra sa 4 metra koja se po-stepeno spušta pod kutom od 30 stupnjeva do dubine od 109 metara (143 metra duži-ne). Zidovi i strop dvorane su od prekrasnog bijelog kamena. Donji dio jame i cijela duži-na dvorane puni su otpada – djelo dugogo-dišnjeg „odnosa“ ovjeka prema ovoj „jami“ po principu: ba eno - skriveno! Pronašlo se tu auto guma, bicikli, drveni kota i, akumu-latori, razni metalni i drveni komadi, ribi ki aksevi itd. Ne samo da je sve to predstav-ljalo opasnost pri ronjenju, ve i utjecaj na kvalitetu vode koja se crpi iz tog izvora kao voda za pi e.

Na kraju dvorane strop je spušten nisko, a kanal je blokiran sa ogromnim kamenjem. Uz dvoranu nalaze se i tri kanala od kojih jedan izlazi iz dvorane i postaje malo širi - zakre e udesno, dok su druga dva kanala preuska za bilo kakav prolazak ronioca. Roniocima je bilo vrlo teško dalje istraživati jer se unu-tar kanala nalazilo ve e kamenje koje bi kod eventulanog pomicanja moglo pokrenuti si-

par koji bi tako zapunio kanal odjednom, što bi bilo vrlo opasno.

Obzirom na izuzetno bistru vodu i ulaz u vre-lo može se vidjeti sa dubine od 80 metara, pa tako niti lampe za ronjenje nisu bile potreb-ne do dubine od 73 metra. Temperatura vode je od 7 do 8 stupnjeva Celzijusa, a vodena struja se može osjetiti naro ito na 109 meta-ra, do koje dubine je napravljena topogra ja špilje u cijelosti.

Kako bi se ovaj po svojoj bistrini poznat izvor zaštitio od daljnjih devastacija i narušavanja kakvo e vode, predložene su i slijede e pre-poruke ekspedicije:

potrebno je što prije ukloniti cjelokupan ot-pad koji je bacan u izvor tokom puno godi-na i koji je potencijalna opasnost zaga e-nja vode. Taj posao bi trebao biti obavljen od strane iskusnih ronioca koji su navikli roniti na dubinama ispod 100 m. Postoji i opravdana sumnja o postojanju oružja me u otpadom što bi moglo biti vrlo opa-sno u direktnom kontaktu s takvim pred-metom

lokalno stanovništvo i lokalne vlasti morali bi biti educirani i informirani o otkri ima i otpadu unutar izvora, osobito o posljedi-cama zaga enja i štete po vrijednostima ovog izvora

potrebno je postaviti natpise koji zabranju-ju bacanje otpada u izvor sa odredbama o sankcioniranju po initelja

istraživanje bi se trebalo nastaviti s pri-mjerenom ronila kom opremom kako bi se mogla pro i aktualna završna to ka.

Mlada, hrabra i odvažna ekipa ronioca na dah. Foto: Marijan Prpi Luka

Glavaš. Foto: Marijan Prpi Luka

Dalibor Sumpor, prof. biol.

Primorski oman. Foto: Z. Bogdanovi

Za razliku od ostalih skupina lankonožaca,

rakovi su vrlo kasno po eli naseljavati staništa na kopnu, pojedine skupine tek prije 15 do 20 milijuna godina.

I 77 I


Više od tri etvrtine vrsta današnjeg životinj-skog svijeta pripada lankonošcima. Njihovo osnovno obilježje jest to da imaju vanjski ske-let ili egzoskelet. Da bi se mogli pokretati u tom skeletu, noge su im raš lanjene u lanke pa se zato i zovu lankonošci. Tijekom evolucije pri-lagodili su se tjelesnom konstitucijom, na inom života, prehranom i ponašanjem najrazli itijim životnim uvjetima u moru, na kopnu i vodama na kopnu. Opisano je oko milijun vrsta lan-konožaca koji su sistematski razvrstani u pet potkoljena: trorežnjaci (Trilobitomorpha), kli-ještari (Cheliceriformes), rakovi (Crustacea), stonoge (Myriapoda) i šestonošci (Hexapoda).

Raznolikost rakova

Za razliku od ostalih skupina lankonožaca, ra-kovi su vrlo kasno po eli naseljavati staništa na kopnu, pojedine skupine tek prije 15 do 20 milijuna godina. U nekih je skupina taj prijelaz išao postupno iz mora u bo ate i slatke vode, a potom na kopno, a druge su neposredno iz mora prešle na kopno. Rakovi uglavnom žive slobodno, a vrlo rijetko su vanjski ili unutraš-nji nametnici. Stanovnici su mora i kopnenih voda, a samo 2 – 3 % rakova živi na kopnu. Neke vrste su razvile brojne prilagodbe pa žive u ekstremnim uvjetima (spiljama, velikim du-binama, termalnim vrelima). Veli ina rakova je razli ita, od oblika mikroskopske veli ine do

UGROŽENI DESETERONOŽNI RAKOVI SLATKOVODNIH EKOSUSTAVA HRVATSKE

Austropotamobius pallipes - Primorski rak

I 78 I

VODA I PRIRODA I Ugroženi deseteronožni rakovi slatkovodnih ekosustava Hrvatske

Izvor: DZZP

onih ija veli ina s nogama za hodanje dose-že 3 metra. Taksonomska podjela rakova vrlo je složena i podložna stalnim promjenama radi opsežnih molekularnih istraživanja koja se pro-vode u tom podru ju zoologije. Najpoznatije vrste rakova su pripadnici krila i deseterono-žaca. Kril ine predstavnici zooplanktona mora koji ponekad imaju i svjetle e organe, a dese-teronožnim rakovima pripadaju morske vrste kao što su kozice, rakovice, škampi i hlapovi, te slatkovodne vrste kao što je npr. rije ni rak. U Europi se prou avaju od davnina, Aristotel ih spominje još 300. g.p.n.e., a Linné (17.st.) ih smatra kukcima neprikladnim za prehranu. Zbog toga što su zanimljivi iz razli itih aspeka-ta, ostavili su trag posvuda - od izreka, imena mjesta i vodotokova, basni, astrologije i mito-va, bili su inspiracija umjetnicima, a služili su i kao lijek protiv nekih bolesti. Predmetom znan-stvenog prou avanja postali su 1879. godine kada je T.H. Huxley objavio prvo izdanje knjige "The cray sh - An introduction to the study of zoology". Od tada pa do danas rakovi su prou-avani iz razli itih aspekata i o njima je objav-

ljeno mnoštvo radova i knjiga, a znanstvenici koji ih prou avaju- astakolozi su okupljeni u me unarodnu udrugu IAA (International Asso-ciation of Astacology).

Op a obilježja deseteronožnih rakova U tijelu deseteronožnih rakova došlo je do sta-panja odre enog broja tjelesnih koluti a i nji-hovih privjesaka u funkcionalne cjeline: glavu, prsa i zadak, a potonja dva su spojena u glavo-pršnjak. Svi tjelesni privjesci gra eni su od la-naka. S vrha glave je rakovima izrastao glavin

šiljak (rostrum) koji je razli ita oblika. Na glavi se nalaze dva para ticala i tri para usnih orga-na (gornjih i donjih eljusti) kojima se rakovi služe pri pridržavanju i procje ivanju hrane, i-š enju usnog aparata i grizenju. Na prsima se nalazi 8 pari tjelesnih privjesaka od koji prva tri para ine eljusne noge koje su priklju ene usnim organima i pomažu u prehrani, a slije-de ih pet pari ine noge za hodanje. Prvi par nogu hodalica preobražen je u kliješta kojima hvataju i ubijaju plijen. Na zatku se nalazi 6 pari tjelesnih privjesaka od kojih je u mužjaka prvi par preobražen u organe za oplodnju, u ženki izostaje, ostala etiri para služe plivanju, a zadnji par je preobražen u plo ice-uropode koji zajedno s analnim koluti em ine repnu peraju. Stijenku tijela ini jednoslojna epider-ma koja lu i višeslojnu kutikulu. Osim bjelan-evina i hitina u kutikulu je ugra en i sloj kalcij

karbonata što joj daje tvrdo u i ujedno onemo-gu ava postupni rast rakova. Zato rakovi rastu skokovito, kad postignu odre enu veli inu od-bace staru i stvaraju novu kutikulu. To se na-ziva presvla enje. Osnovna prilagodba rakova životu u kopnenim staništima je razvoj popre -no-prugastih miši a koji omogu uju rakovima razli ite oblike pokretanja: hodanje, plivanje i puzanje. Izmjena plinova se odvija preko povr-šine škrga koje su u vrš ene uz osnovicu nogu za hodanje. Osjetila za primanje svjetlosnih po-dražaja su sastavljene (mrežaste) o i koje ini veliki broj okašaca ili omatidija (25 – 14 000), a naj eš e se nalaze na pokretnim o nim drš-cima što pove ava širinu vidnog polja. Okaš-ca su štapi asta oblika i pravilno su poredana tako da na površini složenog oka ine pravilnu

Austropotamobius torrentium - poto ni rak Astacus astacus - rije ni rak

I 79 I


mrežu sastavljenu od šesterokutnih polja. Sva-ko okašce ima odvojeni opti ki sustav i prima mali dio slike tako da rak vjerojatno vidi sliku sastavljenu od malih djeli a. Ta slika je poput mozaika. Složene o i gra ene su na na in da maksimalno koriste raspoloživu svjetlost u oko-lišu. Rakovi razlikuju oblik i veli inu predmeta, a smatra se da mogu razlikovati i boje. Zapre-ka rakovima za naseljavanje kopnenih voda je održavanje koncentracije tjelesnih teku ina pa slatkovodni rakovi imaju posebne prilagodbe kojima izbacuju suvišak vode koji u e u tijelo: smanjuju propusnost stijenke tijela i apsorbira-ju soli iz tijela kako bi nadoknadili njen gubitak iz tijela. Višak vode, soli i duši nih ostataka iz tijela uklanjaju ticalne žlijezde. Odvojena su spola, a parna plodila i njihove izvodne cijevi su smještene u le nom dijelu stražnjeg dijela gla-vopršnjaka. Otvori izvodnih spolnih cijevi nala-ze se s trbušne strane pri osnovicama nogu za hodanje. Mužjaci paketi e spermija prenose u spolne otvore ženke pri emu se pomažu preo-braženim prvim parom za anih nogu koje ima-ju ulogu organa za oplodnju. Postembrionalni razvoj odvija se preobrazbom li inke. Ve ina se deseteronožnih rakova po danju zadržavaju u skloništima (pod kamenjem, korijenjem ili ru-pama koje izbuše), a po no i izlaze iz skloništa što se tuma i kao prilagodba da izbjegnu pre-datore koji ovise o vidu.

Vrste autohtonih slatkovodnih deseteronožnih rakova iz porodice Astacidae (rije ni raci) u Hrvatskoj U Hrvatskoj je dosadašnjim istraživanjima utvr eno prisustvo 4 europske (autohtone) vr-

ste rakova porodice Astacidae: Astacus astacus (Linnaeus) - rije ni ili plemeniti rak, Astacus leptodactylus (Eschscholtz) - dunavski, tur-ski, uskoškari ili barski rak, Austropotamo-bius pallipes (Lereboullet) - bjelonogi ili pri-morski rak, te Austropotamobius torrentium (Schrank) - rak kamenjar ili poto ni rak. Tri vrste (rije ni rak, rak kamenjar i bjelono-gi rak) su u potpunosti zašti ene Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zašti enim i stro-go zašti enim, te sukladno Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je navedene vrste rakova namjerno hvatati, držati ili ubijati, namjerno ošte ivati ili uništavati njihove razvojne oblike kao i podru ja njihova razmnožavanja te pri-krivati, držati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvo-ziti, prevoziti i otu ivati ili ih na bilo koji na in pribavljati i preparirati. Zašti ene životinjske vrste mogu se jedino sakupljati u znanstveno-istraživa ke svrhe i to uz prethodno dopuštenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Posebno treba naglasiti da je zašti ene vrste zabranjeno izvoziti i iznositi u inozemstvo a niti uvoziti iz inozemstva. Zabranjeno je unošenje (introduk-cija) novih vrsta rakova u prirodu na podru ju RH, osim prema posebnim zakonskim propisi-ma i uz suglasnost Ministarstva. Uskoškari rak, Astacus leptodactylus, zašti en je lokalnim za-konodavstvom u pojedinim zemljama Europe, a u Hrvatskoj Zakonom o zaštiti prirode nije zašti en. Spomenuti rakovi zauzimaju raznoli-ka vodena staništa. Barski rak živi u nizinskim rijekama, jezerima, eustarijima i bo atim vo-dama te dobro podnosi toplije vode bogate or-ganskim tvarima i male koli ine kisika, a rije ni rak živi samo u slatkim, hladnijim vodama s

Astacus leptodactylus - barski rakPacifastacus leniusculus - signalni rak, strana invazivna vrsta

Ani rak stranaak, strak stran

I 80 I

VODA I PRIRODA I Ugroženi deseteronožni rakovi slatkovodnih ekosustava Hrvatske

SLIKE

dr. sc. Andrea Lucić

dovoljno kisika. Dok poto ni rak podnosi hladne vode i brza strujanja, bjelonogi rak se ne zadr-žava u izvorišnim dijelovima rijeka i ne može se na i u brzacima. Svim vrstama porodice Asta-cidae bitno da stanište bude raznoliko i da po-stoji mnoštvo potencijalnih zaklona (kamenje, korijenje drve a) u koje se rakovi mogu zavu i tijekom dnevnog mirovanja.

Uzroci ugroženosti slatkovodnih desetorožnih rakova injenica je da brojnost ove etiri vrste raka

stalno opada i da su sve ugroženije. Uzroci su tome velike koli ine otpadnih tvari u vodenim ekosustavima, regulacija vodenih tokova koja uzrokuje gubitak staništa rakova (ure ivanje rije nih obala, kanaliziranje i obzidavanje oba-la) i prekomjerni nekontrolirani izlov. Povišena temperatura vode, niski pH, neadekvatna i nedovoljna prehrana uzrokuje kod ovih rakova promjenu boje egzoskeleta. A poja ano zaki-seljavanje voda u kojima žive može uzrokovati nestanak cijelih populacija. Pokusi u laboratori-jima pokazali su da izloženost teškim metalima uzrokuje promjene u ekskretornim organima, hepatopankreasu, škrgama, produkciji jaja pa na kraju i smrt. Rakovi su isto tako osjetljivi na pesticide, herbicide i fungicide. Osim toga, invazivne strane vrste rakova (npr. signalni rak) i mnoge bolesti uzrokuju desetkovanje popu-lacija autohtonih vrsta deseteronožnih rakova. Gljivice su odgovorne za mnoge ozbiljne bolesti

rakova. Jedna od najpoznatijih i najopasnijih je ra ja kuga uzrokovana gljivicom Aphanomyces astaci. Ra ja kuga je unesena u Europu iz Ame-rike te je vrlo brzo opustošila vode sjeverne, srednje i isto ne Europe. Epidemija bolesti na-zvane ra ja kuga izbila je 1860. godine u Italiji upravo unosom ameri kih vrsta odakle se brzo i lako proširila po cijeloj Europi. U našim kraje-vima se ra ja kuga pojavila oko 1910 godine. Alohtone vrste slatkovodnih rakova (ameri -ke vrste) su otporne na uzro nika bolesti, dok europske, autohtone nisu. Vrste A. astacus, A.pallipes i A. torrentium su toliko prorije ene da su proglašene rijetkim i ugroženim vrstama i uvrštene u Crvenu knjigu Me unarodne unije za o uvanje prirode - IUCN (International Union for Conservation of Nature) u kategoriji osjetlji-ve vrste (VU - vunerable). Prema tom statusu ugroženosti, ove vrste nisu kriti no ugrožene, ali postoji visoki rizik od izumiranja u ne tako dalekoj budu nosti, ponajprije zbog smanjenja brojnosti populacija, odnosno spolno zrelih je-dinki te zbog smanjenja i promjenjivosti povr-šine njihova areala. Nalaze se i na Dodatku III Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i pri-rodnih staništa (Bernska konvencija) po kojem je njihovo iskorištavanje pod strogom kontro-lom i nadzorom svake države, te na Dodat-ku II i Dodatku V Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i ore. Stoga ove vrste deseteronožnih rakova predstavljaju iznimnu prirodu vrijednost i važan imbenik bioraznoli-kosti slatkovodnih ekosustava Hrvatske.

I 81 I


Patricija

Gambiroža, DZZP

Procjenjuje se da na podru ju Hrvatske živi ukupno 500-tinjak jedinki ove rijetke i ugrožene vrste rije nih kornja a i to na podru ju južne Hrvatske. Poznate su samo tri populacije koje se nalaze na malim i me usobno izoliranim lokalitetima.

Rije na kornja a (Mauremys rivulata Valen-ciennes, 1833) pripada razredu gmazova (Reptilia) i uz barsku kornja u (Emys or-bicularis Linnaeus, 1758) jedna je od dvije vrste slatkovodnih kornja a koje žive u Hr-vatskoj. Procjenjuje se da na podru ju Hr-vatske živi ukupno 500-tinjak jedinki ove rijetke i ugrožene vrste rije nih kornja a i to na podru ju južne Hrvatske. Poznate su samo tri populacije koje se nalaze na malim i me usobno izoliranim lokalitetima. Jedna od njih, populacija u Stonskom polju, danas se smatra izumrlom jer u posljednje vrije-me tamo nije zabilježena niti jedna jedinka. U južnom dijelu Konavoskog polja nalazi se druga populacija, dok tre a nastanjuje dvije lokve u Gornjim Majkovima. Postoje nazna-ke i o etvrtoj populaciji rije ne kornja e na podru ju uš a Neretve gdje je nedavno zabi-lježena ova vrsta.

Ova kornja a naseljava mediteranska nizin-ska podru ja do 900 m.n.v. i to staništa koja obuhva aju rijeke, potoke, kanale i lokve, te preferira mirnije vode s muljevitim dnom i bujnijom vegetacijom. Danju se ve inom za-država u vodi ili se sun a na prikladnim mje-stima. Vrlo je oprezna i plaha pa i na naj-manji znak opasnosti zaroni u vodu i sakrije se ispod vodenog bilja. Oklop rije ne kornja-e je tamno sivo-sme e ili zelenkaste boje.

Rubovi plo ica koje se nalaze na oklopu su tamnije, crne boje. Meki dijelovi kornja e ta-ko er su tamni, dok se na vratu i nogama isti u blijedožute linije. Dok su mlade, jedin-ke su nešto „življih“, svjetlijih boja. Ženka polaže jaja na livade u blizini vodenih tijela, u lipnju i srpnju. Tri do etiri mjeseca kasnije iz njih se izlegu mladi veli ine svega 2 - 3 cm. Mlade životinje hrane se malim rakovi-ma, kukcima i njihovim li inkama, mekušci-

RIJEČNA KORNJAČAža, DZZPZZPDZZZPZZP

I 82 I

VODA I PRIRODA I Riječna kornjača

ma, malim ribama te li inkama vodozemaca, dok odrasli osim životinjske hrane jedu biljke i alge.

Prema Crvenom popisu i Crvenoj knjizi vodo-zemaca i gmazova Hrvatske (Jeli i sur. 2012) rije na kornja a je ugrožena vrsta (EN) na nacionalnoj razini, te je strogo zašti ena Zakonom o zaštiti prirode. Jedan od glavnih razloga ugroženosti je drasti no smanjenje stonske populacije i njezin nestanak. Rije -ne kornja e prvenstveno su ugrožene zbog nestanka i uništavanja povoljnog staništa urbanizacijom, regulacijama vodotoka i neo-državanjem vodenih staništa (zaraštavanje i zatrpavanje lokvi). Rije na kornja a raspro-stranjena je samo u južnom dijelu Europe i obzirom da je na cijelom podru ju raspro-stranjenosti rijetka i ugrožena, navedena je i na Dodatku II Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i ore (Direktiva Vi-je a 92/43/EEZ). U skladu s time države lanice Europske unije moraju izdvojiti po-

dru ja koja su zna ajna za njeno o uvanje u ekološku mrežu Natura 2000. U Hrvatskoj su izdvojena 4 podru ja ekološke mreže na kojima je rije na kornja a ciljna vrsta: lokva u Prljevi ima, Snježnica i Konavosko polje, Gornji Majkovi – lokve i Delta Neretve.

Jeste li znali?

Ako temperatura vode kroz godinu ne padne ispod 13 ºC, rije ne kornja e ostaju aktivne tokom cijele godine, u suprotnom tokom zime hiberniraju u mulju ispod vode.

* Istraživanja rije nih kornja a provodi se u sklo-pu projekta – Zaštita rije ne konja e / JU za upravljanje zašti enim vrijednostima Dubro-va ko neretvanske županije i Hrvatsko herpe-tološko društvo - HYLA.

SLIKE

Ivona Burić

Ana Štih

va ko neretvanske županije i Hrvatsko herpetološko društvo - HYLAtološko društvo HYLA.

Maskota HRVOJE - © 2013 Martina Zelenika Moon

I 83 I


Vida Posavec Vukelić, DZZP

Svakako najupe atljiviji dio raznorotke su njeni neobi ni listovi s plojkom razdijeljenom na etiri dijela, te

na prvi pogled raznorotka izgleda kao djetelina s etiri lista. Iako izgledom sli ne, djetelina i raznorotka nemaju ništa zajedni ko.

ČETVEROLISNA RAZNOROTKA U plitkim, muljevitim, eutrofnim staja icama kontinentalnog dijela Hrvatske, kao što su bare, ribnjaci, mrtvi rije ni rukavci i grabe, nalazimo rijetku i ugroženu vrstu hrvatske ore – etverolisnu raznorotku. To je više-godišnja zeljasta biljka koja ima i do metar dugi, podzemni podanak koji se nalazi sakri-ven u mulju ili pijesku. Iz podanka izbijaju listovi sa dugim peteljkama, pa cijela biljka izgleda kao da joj listovi rastu izravno iz tla. Zbog svog puzavog podanka iz kojeg izbijaju brojni listovi ova biljka na svojim staništima poput gustog tepiha pokriva velike površine.

Svakako najupe atljiviji dio raznorotke su njeni neobi ni listovi s plojkom razdijelje-nom na etiri dijela, te na prvi pogled ra-znorotka izgleda kao djetelina s etiri lista. Iako izgledom sli ne, djetelina i raznorot-ka nemaju ništa zajedni ko. Raznorotka je, naime, vrsta paprati, prilago ena životu u vodi, ali bez problema može živjeti i van nje. Naime, staništa ove vrste izložena su peri-odi nom plavljenju, a ljeti mogu i potpuno presušiti, te je raznorotka tipi na vrsta tzv. am bijskih biljnih zajednica koje se razvi-jaju na dnu vodenih bazena kada se voda

povu e. Kada raste u plitkoj vodi ili izvan nje, peteljke raznorotke su uspravne i listovi strše, a kada se nalazi u dubljoj vodi lisne plojke plutaju na površini. Tipi na staništa raznorotke su poplavna podru ja Lonjskog polja i Kopa kog rita.

Ova neobi na i zanimljiva biljna vrsta danas se u Hrvatskoj smatra ugroženom (EN), pre-ma kriterijima Svjetske udruge za zaštitu pri-rode (IUCN), te je strogo zašti ena Zakonom o zaštiti prirode. Iako je još uvijek prisutna na ve ini poznatih mo varnih staništa nizin-skog dijela Hrvatske, brojnost joj se drasti -no smanjila posljednjih godina, a sa nekih lokaliteta je i potpuno nestala. Prvenstveni uzrok njene ugroženosti je gubitak njenih prirodnih staništa uslijed melioracijskih za-hvata i odvodnjavanja podru ja, ure ivanja obala, izgradnje naselja i prometnica, itd.

Osim u Hrvatskoj, ovu vrstu nalazimo u svim zemljama središnje i južne Europe. U cije-lom svom podru ju rasprostranjenosti rela-tivno je rijetka i ugrožena, te je navedena i na Dodatku II Direktive o zaštiti prirod-nih staništa i divlje faune i ore (Direktiva

P

I 84 I

VODA I PRIRODA I Četverolisna raznorotka

Vije a 92/43/EEZ). To zna i da sve države lanice Europske unije u kojima je ova vr-

sta prirodno rasprostranjena moraju izdvojiti podru ja zna ajna za o uvanje etverolisne raznorotke u ekološku mrežu Natura 2000. U Hrvatskoj je etverolisna raznorotka cilj-na vrsta na sljede im podru jima ekološke mreže Natura 2000: Sunjsko polje, Ribnja-ci Narta, Kopa ki rit, Lonjsko polje, Ribnjaci Crna Mlaka, Gajna, Odransko polje i Ribnjaci Pisarovina.

etverolisna raznorotka - stanište

etverolisna raznorotka - u vodi

Jeste li znali?

da, iako etverolisna raznorotka izgleda kao djetelina, ona je ustvari paprat?

da je etverolisna raznorotka, uz pli-vaju u nepa ku, jedina zavi ajna vrsta vodenih paprati u Hrvatskoj?

da je raznorotka znanstveno ime „Mar-silea“ dobila po talijanskom prirodo-slovcu Luigiu Ferdinandu Marsigliu, a drugi dio znanstvenog naziva „quadri-folia“ na latinskom doslovno zna i e-tverolisna.

SLIKE

Visa Posavec-Vukelić

Vlatka Dumbović-Mazal

Sandro Bogdanović

I 85 I


mr. sc. Milan Sijerković

Osnova svih ledenih kristala je šesterokut i prakti no, nijedan ledeni kristal nema svojega dvojnika! Od nastanka ledenih kristala do oborine iz oblaka put je prili no mukotrpan i esto nesiguran.

Zimu mnogi ne vole; rekli bismo – razložno. U umjerenim zemljopisnim širinama, koji-ma pripada i Hrvatska (a još više u visokim) zima je po svojoj naravi - izrazimo li se ži-vopisno-„pusta, hladna i gladna“! U njoj se preživljava od plodova što ih je sazrelo i tako priskrbilo ljeto. Ne veli se uzalud: Ljeto nosi, zima troši!

Neprijeporna je injenica da je zimi u nizi-nama kopnenog dijela Hrvatske snijeg pre-vladavaju a oborina, što itekako utje e na svakodnevicu toga velikog dijela Hrvatske.

Snijeg u kraljevstvu ledenih kristala

Premda ima razli itih vrsta snijega, u našoj predodžbi snijeg naj eš e doživljavamo kao živopisnu snježnu pahulju. A pripovijest o snježnim pahuljama po inje s ledenim kri-stalima kao stanarima oblaka, tvornicama najvažnijih vrsta oborine. Otkud oni u obla-cima? Ledeni kristali mogu nastati samo pri temperaturi zraka nižoj od 0 °C, što je ledi-šte vode. Jedan na in tvorbe ledenih kristala izravan je prijelaz vodene pare u vrsto sta-nje procesom oblaganja ili depozicijom. Dru-

ZALEPRŠ'O SNIJEŽAK ZRAKOMZalepršo sniježak zrakom, pobijelio do i hum,

I pokrio male ku e, zagrlio plaštem drum. Tu i tamo trag je koji; ptica, srna, zec i vuk,

Potr ali niz brežuljke, pobunili svaki muk

“Zalepršo snježak zrakom”, I. G. Kova i

I 86 I

VODA I PRIRODA I Zaleprš'o sniježak zrakom

gi, eš i i više uobi ajen na in je zale ivanje tzv. prehladnih vodenih kapljica, onih kojima je temperatura niža od 0 °C, ali su ipak za-držale teku e stanje. Tome procesu pomažu i razli ite vrste estice „prašine“ prisutne u zraku. Istaknimo da je osnova svih ledenih kristala, neovisno o na inu nastanka, šeste-rokut, premda se oblikom uvelike razlikuju. Prakti no, nijedan ledeni kristal nema svoje-ga dvojnika!

Prvi koji je upozorio na bogatstvo oblika le-denih kristala u snijegu bio je Olaus Magnus, švedski znanstvenik i nadbiskup Uppsale. Godine 1555. u Rimu je objavljena njegova knjiga u kojoj su predo eni crteži snježnih kristala izra enih u drvorezu. Nakon njega mnogi su drugi, s ve im ili manjim marom i žarom, istraživali ledene kristale zato ene u snijegu. Posebice zanimljiv istraživa bio je Amerikanac William A. Bentley (1865.- 1931.), ina e obi an farmer, poljodjelac.

etiri desetlje a svojega života proveo je stvaraju i zbirku od oko 6000 fotogra ja razli itih oblika snježnih kristala! Bentley ih

je otkrio i više, ali je neke isklju io iz svoje zbirke, jer nisu udovoljavali njegovim mjeri-lima o ljepoti!

Unato raskoši oblika snježnih ledenih kri-stala, pokazalo se da su temeljna etiri obli-ka: zvjezdice, plo ice, štapi i ili prizmice i iglice.

Od nastanka ledenih kristala do oborine iz oblaka put je prili no mukotrpan i esto ne-siguran. U oblacima koji se sastoje isklju ivo od ledenih kristala, nepovoljne su okolno-sti za nastanak oborine. Kristali, naime, ne mogu dovoljno narasti da bi svojom težinom mogli svladati prisutne uzlazne zra ne struje u oblaku i ispasti iz njih kao oborina.

Snježna pahulja-od ledenih kristala i vodenih kapljica

Nasuprot tome, u miješanim oblacima, u ko-jima su uz ledene kristale prisutne i prehlad-ne vodene kapljice, nastanak oborine prili no je izgledan. Vodene su kapljice nestabilne te

izkr

g

dšGkkmiuj

William A. Bentley je 40 godina stvarao zbirku s fotogra jama razli itih oblika snježnih kristala

I 87 I


lako ishlapljuju. Tako se nastali višak vodene pare odlaže na najbliže ledene kristale, ime se oni pove avaju i mogu padati kroz oblak. Pritom se neki kristali me usobno zakva e te nastaje ve a cjelina. Kad ona dospije u onaj dio oblaka u kojem se nalaze velike vodene kapljice negativne temperature, one se pri

sudaru s pridošlicom, ledenim kristalom, od-mah preobraze u led, koji poput ljepila poveže nekoliko kristala. Takva nakupina ledenih kri-stala spojenih s ledom ini snježnu pahuljicu. Ona je obi no dovoljno velika da može ispasti iz oblaka i dospjeti na Zemljinu površinu. To je još lakše kad se nekoliko sitnih snježnih pa-

Znanstveno-popularna knjiga za djecu o snijegu, autor Milan Sijerkovi

Bilješka američkog spisatelja H. D. Thoreaua (1817. ∑ 1862.),

zaluđenog ljubitelja prirode:

„S neba na nas padaju bezbrojni dragulji- u obli ju kiše i snijega! U kakvu svijetu mi živimo! Milijarde zvjezdica kovitla se i spušta, lijepih i za naj nije oko. I onda kad su na ogrta u putnika, i onda kad ih on vidi ili ne vidi, leže na krznu nemirne vjeverice, na ši-rokim poljima i tamnim šumama, u dubokim provalijama i na vrhovima planina gdje leže kao komadi kota a nakon bitke u visinama. Isti onaj zakon koji je dao oblik zemlji i zvi-jezdama, utjecao je i na snježne pahuljice. – Oluja podiže vodu mora i ostavlja iza sebe sol, a na nebu vodu dijeli u oblake, skuplja, baca i preobrazuje u šesterokrake zvjezdice, rasipaju i ih po dijelovima zemlje, gdje ostaju dok ih opet ne podigne... Zaista, odozgo, s visina, padaju na nas dragulji umjesto kiše i snijega“

I 88 I

VODA I PRIRODA I Zaleprš'o sniježak zrakom

huljica me usobno spoji u ve u pahulju. Na-ravno, kako bi avanturisti ki pohod ledenog kristala završio uspješnim slijetanjem u obliku snijega, i zrak ispod oblaka mora biti dovoljno vlažan i hladan. Tako se mukotrpno stvore-na snježna pahulja ne e otopiti ili ishlapiti. U slu aju otapanja dobit emo kišu, koja esto može biti itekako dobro došla...

Možda mnogi ne znaju da je prosje an pro-mjer snježne pahulje oko 2,5 cm, a masa naj eš e 1-3 mg. Me utim, zamije ene su i

udesno velike pahulje, kojih je padanje po-budilo u o evidaca nevjericu. Godine 1971. u sibirskom gradu Bratsku padale su pahulje promjera oko 30 cm, koje su promatra i na-zvali „lebde e šubare“!

Puna košara snjegova!

No, nisu svi snjegovi jednaki. Jednom je zr-nat i tvrd, a drugi put lepršav i mekan. Nekad pada kao suh, a katkad je vlažan. esto je obli ja golemih zvjezdastih snježnih pahulja, a kadšto se snijeg sastoji od si ušnih kristala. Pokazalo se da vrsta snježne oborine i njezin oblik uvelike ovise o temperaturi zraka.

Pri izrazito niskoj temperaturi padaju samo ledeni kristali, i to obli ja iglica, štapi a ili plo ica. Takva snijega ima katkad i izvan polarnih krajeva- gdje je uobi ajen. Osim iz slojastih oblaka ili magle, ledeni kristali mogu padati i iz vedra neba! Toliko su laki da naizgled lebde. Obasjani Sun evim zraka-ma svjetlucaju poput si ušnih dragulja, pa su im zbog toga nadjenuli naziv „dijamantska prašina“, premda meteorolozi imaju za njih obi niji službeni naziv „ledene iglice“.

Kad je vrijeme hladno, ali je temperatura ipak viša od minus 10 °C, snijeg ima oblik zrnaca, koja ne odska u od tla niti se lome kad pad-nu, a malokad ih je toliko puno da zabijele tlo. Nije li prehladno, ali je temperatura ipak niža od ledišta vode, snijeg uglavnom ima oblik snježnih pahulja. Kad je temperatura oko Celzijeve ništice, pahulje su toliko velike da o evidci vele kako padaju „krpe snijega“. Susnježicom nazivamo istovremeno padanje snijega i kiše, što se naj eš e doga a pri temperaturi malo višoj od 0 °C.

Snijeg može biti suh ili vlažan. Suhi se sastoji od vrlo hladnih kristala, a njegova je gusto-a deset puta manja od gusto e vode. Nošen

vjetrom, suhi snijeg lako prolazi kroz sitne pukotine na prozorima i vratima. Nije ugodan posjetitelj u mrzlim zimskim danima, zar ne? Zadrži li se na tlu, vrlo je dobra podloga za skijanje.

Jeste li znali za „živi“, „divlji“ ili „paperjasti snijeg“? To je snježni pokriva koji nastaje pri vrlo niskoj temperaturi, obi no nižoj od minus 10 °C. Toliko je pjenast, lagan, ne-vezan da „bježi“ iz ruke, a s lopate se ot-kliže. Odatle mu i pridjev živi ili divlji. Kako ga bez velikog napora možemo otpuhnuti, pa leti zrakom poput pti jeg paperja, prili i mu i pridjev paperjasti, zar ne? Pri umjerenoj hladno i (od minus 10 do minus 2 °C) na tlo se slažu male pahulje ili pojedina ni snježni kristali. Takav snijeg zovemo „suhi“ ili „sipki“, a najpoznatiji je pod nazivom „prši “. Naime, kad skijaš velikom brzinom presijeca prši i ini nagle zaokrete, iza njega se snijeg praši

ili prši. Snježni pokriva koji nastaje pri tem-peraturi oko 0 °C zove se „mokri“ ili „krpasti“.

I 89 I


Snijeg je vlažan i vodenast (mokar). Skijaši ga ne vole, jer se lijepi za skije. Katkad se pr-ši , nakon naglog i osjetnog zatopljenja, na tlu preobrazi i mokri snijeg.

Vlažan ili mokar snijeg pada onda kad tempe-ratura u oblaku nije preniska. Tada se ledeni kristali uz pomo prehladnih kapljica spajaju u velike snježne pahulje. Jedan kubi ni me-tar svježeg vlažnog snijega ima masu oko 300 kg. Vlažan snijeg prikladan je za prav-ljenje snježnih gruda, jer se snježne pahulje pod pritiskom ruke lako me usobno spajaju. Me utim, zbog istog se razloga takav snijeg ne može o istiti s cesta pomo u stroja za otpuhivanje snijega, nego samo snježnim ra-licama ili lopatama. Treba znati sa snijegom gospodariti!

Stari snijeg - plove i, hladetinasti, gnjili...

Nakon padanja i odležavanja, snijeg više nije nov i svjež. U njemu se mijenjaju sastojci. Više nema zvjezdastih i štapi astih oblika nego prevladavaju zrnca razli itih veli ina, koja su naj eš e okrugla oblika. Takav sni-jeg ima naziv „stari snijeg“ ili „ rn“ (koji se gdjegdje zadržao, a potje e iz njema kog govornog podru ja). Što se dublje kopa u starom snijegu, zamje uje se da su snjež-na zrnca u srednjem sloju sitna, a u donjem krupna. Usto su izobli ena, posebice ona bli-ža tlu. Kad snježna zrnca starog snijega nisu vrsto me usobno povezana,tada je snijeg

mekan, a kad su zbijena – snijeg je tvrd.

I stari snijeg može biti prpošan- poput no-vog ili „mladog“.Vjerojatno mnogi ne znaju za postojanje „plove eg snijega“, „hladetina-

stog snijega“ i „gnjilog snijega“. Plove i sni-jeg se zamje uje onda kad mala zrnca starog snijega nezamjetno iš ezavaju, a stvorena vodena para se zgušnjava u nove ledene kri-stale. Zbog takve „preraspodjele“ snijega, on se neznatno premješta, „plovi“, pa otud naziv plove i snijeg. Zimi se stari snijeg na površini povremeno otapa, a ta se voda no u pri negativnoj temperaturi ponovno zale uje. Zato snijeg mijenja razinu površinske plohe, koja „treperi“, kao da je hladetina (drhtalica). Otud pridjev hladetinasti. S prolje a voda od otopljenog snijega prodire dublje u snježni pokriva , koji se tako razmekša. No u se po-vršinski sloj može ponovno zalediti. Hodamo li po takvoj ledenoj kori, lako je probijemo te nam noga upadne u donji mokri i rahli snijeg. Eto neugodnog i opasnog „gnjilog“ snijega!

Kad snijeg u prolje e okopni, nastane na-izgled niotkuda obilje vode koja se zove „snježanica“. Snježni pokriva visok 25-30 cm može sadržavati i 900 tona vode po hek-taru površine! Snježanica je izvor brojnih ri-jeka, osobito sibirskih i kanadskih, u kojima je protok vode najve i u razdoblju najve eg kopnjenja snijega. Sli no je stanje i u alp-skim rijekama. U Hrvatskoj, primjerice, ta-kva je rijeka Drava.

Ponekad, me utim, naglo otapanje snijega (naj eš e u prolje e) može uzrokovati veli-ke nevolje. Rije na korita ne mogu prihvatiti golemu koli inu takve vode, koje tok pokad-što poprima narav bujice. Voda se izlijeva iz korita, poplavljuje okolna podru ja i nanosi golemu materijalnu štetu.

Snijeg može biti u inkovit kad nastaje i kad – nestaje.

SLIKE

Alan Čaplar

Ratko Mavar

Robert Marčelja

I 90 I

Kula na Vojaku - vidikovac. Foto: Siniša Guli

PREKRASAN VIDIK S VRHA UČKE ∑ NA RAZMEĐI ISTRE I KVARNERA

Željko Bukša, novinarJedan od najljepših prizora u Hrvatskoj svakako je s vrha planine U ke – Vojak. Uzdiže se 1.401 metar nad morem iznad poznate Opatijske rivijere i s njega 'puca' pogled na sve strane svijeta.

I 91 I

I 92 I

PUTOVANJA I Prekrasan vidik s vrha Učke ∑ na razmeđi Istre i Kvarnera

Naime, desecima kilometara oko U ke nema nijedne više planine koja bi zaklanjala pogled s najvišeg vrha istarskog poluotoka jer je U ka nakon Biokova i Velebita najviša planina na hrvatskoj obali Jadrana.

Zato se s vrha pruža fantasti an pogled na cijelu Istru i Kvarner s brojnim otocima, kao i na planine Gorskog kotara, Velebit i i ari-ju, a nakon bure, kad je zrak ist, dobro se vide i Trš anski zaljev, slovenske Julijske alpe te Dolomiti i drugi dijelovi Italije. Atraktiv-nosti vidika pomaže i desetak metara visoka kamena kula-vidikovac sagra ena još 1911. godine na lokaciji koja omogu ava još bolji pogled s vrha U ke. Izgradili su je planinari, zaljubljenici u prirodu iz “Öesterreicherischer Touristen Cluba” u doba Austro–Ugarske Mo-narhije. Za vrijeme I. svjetskog rata kula je služila i kao austro-ugarska ratna pomorska promatra nica.

Nakon proglašenja planinskog masiva U ke i dijela i arije Parkom prirode U ka 1999. godine, kula na Vojaku postala je njegovim simbolom. S ciljem o uvanja kulturno-povije-sne baštine i duge tradicije pohoda na najviši vrh U ke i razglednu kulu, te uživanja u veli-anstvenom pogledu od 360 stupnjeva, Javna

ustanova “Park prirode U ka“ je 2004. godine kulu potpuno obnovila. Sada su u njoj ure-eni info-centar, suvenirnica i vidikovac, koji

uz postavljene teleskope omogu ava još bolji pogled na okolni krajolik.

Ali prekrasan pogled s vrha samo je jedan od brojnih razloga zašto treba posjetiti tu plani-nu na razme i Istre i Kvarnera i Park pri-rode U ka koji obuhva a istoimenu planinu i dio susjedne i arije, a proteže se na 160 etvornih kilometara. Park je, naime, bogat

prirodnim i kulturno-povijesnim vrijednosti-ma koje e oduševiti svakog izletnika, a kao podru je visoke prirodne, kulturne i estet-ske vrijednosti, nudi mnoštvo zanimljivosti i atrakcija od kojih mnoge još nisu dovoljno poznate široj javnosti.

Tako se, na primjer, na zapadnim obroncima U ke nalazi kanjonska udolina Vela draga, u kojoj je usred istarskog krša atmosferskim procesima otapanja, trošenja i erozije vapne-na kih stijena nastalo vrlo interesantno mje-sto. Rijetko gdje se, naime, na jednom mje-stu može na i više desetaka okomitih vitkih kamenih tornjeva visokih i do 100 metara. Upravo ove prirodne rijetkosti i skulpture još 1931. privukle su talijanske turiste i uskoro postale „Meka“ za alpiniste, planinare i osta-le ljubitelje prirode. Stoga je ure ena pou -na staza koja prolazi rubom tog impresivnog kanjona i uz koju postavljene informativne plo e pojašnjavaju geološke uvjete nastanka i ljepote ovog spomenika izuzetne geomor-

fološke vrijednosti. Posjeta takvim mjestima s razlogom kod mnogih probudi divljenje ne samo prema smionim alpinistima koji se kao 'ljudi pauci' uspinju po tim kamenim tornje-vima, nego i prema najve em stvoritelju svih vremena – prirodi.

Kako su U ka i i arija vapnena ke gra e vrlo su bogate i drugim krškim pojavama. Osobi-to su zanimljvi i raznoliki brojni speleološki objekti (ima ih nekoliko stotina). Špilja Spa-rožna kod Permana bogata je špiljskim naki-tom, jama kod Rašpora duboka više stotina metara spada me u najdublje u Hrvatskoj, u pe ini Oporovini u Lovranskoj dragi otkriveni su pretpovijesni nalazi tadašnjih stanovnika toga kraja što je prvo prethistorijsko nalazište na Kvarneru, a prilikom bušenja tunela kroz U ku otkrivena je špilja duga ka 1.260 meta-ra i sli ni podzemni nalazi.

Na U koj je i ora vrlo zanimljiva. Zahvaljuju i reljefu i neposrednoj blizini mora, u Parku pri-rode prisutna je speci na mikroklima i razvi-jena bujna šumska vegetacija. Tipovi staništa koji se isprepli u na tom prostoru rezultirali su iznimno bogatom biološkom raznolikoš u okrunjenom stenoendemskim vrstama kao što su U karski zvon i (Campanula tomma-siniana), koji raste jedino na stijenama vrš-nog grebena U ke, te jedna vrsta podzemnog kornjaša (Cratodirus bozicevici).

No, taj je kraj puno poznatiji po svojim velikim šumama plemenitog pitomog kestena – ma-runa, kojih je najviše u donjem dijelu isto ne padine. Njihovi slasni plovodi pe eni ili kuhani poznati su gastronomski specijalitet tog kraja zbog ega se svake jeseni održavaju tradicio-nalne „Marunade“. Osim zbog cijenjenih i ko-risnih plodova, stabla tog kestena važna su i zbog podržavanja bogate bioraznolikosti. Ona tako er dodatno pove avaju ljepotu i raznoli-kost tamošnjeg krajobraza. Cvatnja maruna u lipnju, s upadljivim dugim mirišljavim svjetlim resama punim sitnih cvjeti a, spada me u naj-ljepše prirodne pojave liburnijskog primorja.

Pored prirodnih vrijednosti i zanimljivosti na U ki nalazimo i bogatu graditeljsku i kulturnu baštinu vezanu uz tamošnji ruralni na in živo-ta. Tako, primjerice, slikovito naselje Lovran-ska draga smješteno u gornjem dijelu atrak-tivnog buji nog kanjona, okruženo terasastim vinogradima i livadama, s najvišim vrhovima U ke u pozadini ini pejzažnu cjelinu od po-sebne vrijednosti. Selo Mala U ka na 995 me-tara, najviše naselje u Istri, upisano je u regi-star spomenika kulture kao posebno vrijedna ruralna cjelina.

U malom ruralnom naselju Vela U ka, na za-padnim obroncima Parka prirode, nalazi se fontana “Voda Josipa II”. Zbog svoje monu-mentalnosti i kulturoloških obilježja tretira

I 93 I

U ka. Foto: Ratko Mavar

U ka. Foto: Ratko Mavar

I 94 I


Zijavica

I 95 I


Udolina Vela Draga - okomite i visoke „skulpture“ vapnenca

I 96 I


se kao kulturno dobro od posebnog zna a-ja. Prema stilu gradnje pretpostavlja se da je fontana izgra ena za vrijeme vladavine Habsburške Monarhije kada je probijena i os-posobljena cesta preko U ke. U to je vrijeme na U ki prebivao ve i broj stanovništva koji se najve im dijelom bavio sto arstvom i ra-tarstvom, pa je objekt služio kao odmorište, izvorište i pojilište. To je potvrdio i ponovno otkriveni natpis na latinskom jeziku, ukom-poniran u arhitekturu izvora, koji sadrži ime cara Josipa II Lotarinškog, vladara Monarhije od 1780. do 1790. Povodom Me unarodne godine pitke vode 2003. kroz program zaštite kulturnih dobara, Park prirode je u surad-nji s nadležnom Upravom za zaštitu kulturne baštine Konzervatorskog odjela u Rijeci te s akademskim kiparom Zvonimirom Kamena-rom, osmislio i proveo restauraciju objekta.

Iako je voda s U ke bila važna u prošlosti da-nas je još važnija. Naime, na vršnom hrba-tu sjeverne U ke gdje su zbog svoje velike

upojnosti i vodopropusnosti, raspucani i okr-šeni gornjokredni vapnenci, postoje kolektori podzemnih voda. Vapnenci leže na vodone-propusnim naslagama iša pa se zato višak akumulirane podzemne vode prelijeva na nji-hovom spoju. Kao rezultat toga, u podnožju grebena nalazi se više izvora ija je voda izu-zetno visoke kakvo e i koristi se za vodoop-skrbu liburnijskog podru ja.

Na padinama U ke morfološki je izraženo više duboko usje enih buji nih dolina kilome-tarskih dimenzija, od kojih posebno izdvaja-mo doline Medveje i Moš eni ke Drage. One su dobrim dijelom godine suhe, a ve e koli i-ne vode javljaju se u razdobljima s dovoljno obilnim padalinama, zbog ega takve tokove nazivamo buji nim. Najdulji buji ni vodotoci su Potok koji te e do mora u Moš eni koj Dragi, bujica koja te e do uvale Medveje i potok Banina koji utje e u more u Iki. Za-nimljivo je spomenuti da su prije nekoliko desetlje a mnoge današnje bujice bile stalni

Orhideja Lilium martagon

U karski zvon i (Campanula tommasiniana) Fontana Voda Josip II.

I 97 I


tokovi, me utim, uslijed izmijenjenih hidro-loških i klimatskih prilika, kao i kaptiranja prirodnih izvora za vodoopskrbu, danas su to tek povremene teku ice.

Na U ku se zahvaljuju i asfaltiranoj cesti, brojnim šumskim cestama i markiranim pla-ninarskim i biciklisti kim stazama može do i na razne na ine. Automobilom se iz Matulja kraj Rijeke i I i a može preko Veprinca sti i do cestovnog prijevoja Poklon na 922 metra nadomorske visine gdje se nalazi manji ho-tel, planinarski dom i info punkt Parka pri-rode U ka. Od Poklona, s kojeg se tako er pruža lijepi pogled na Kvarner i Gorski kotar, do vrha Vojak treba otprilike jedan i pol sat hoda. To je najkra i i najlakši pješa ki uspon jer treba svladati samo 479 metara visine, dok pješa ki usponi iz Lovrana, Medveje, Moš eni ke Drage, I i a, Opatije i ostalih mjesta na obali traju po nekoliko sati jer se, tko želi na vrh, treba popeti od morske oba-le do 1401 metara nad morem. Park priro-

de U ka osim planinarenja nudi i jedinstveni doživljaj prirodnih bogatstava kroz danas sve popularnije druge aktivnosti na otvorenom kao što su biciklizam, jahanje, penjanje, slo-bodno letenje i druge. “U ka Outdoor” obje-dinjuje 50–ak markiranih planinarskih staza, 8 staza za brdski biciklizam, 60–ak ure enih penja kih smjerova na vapnena kim stupovi-ma i stijenama Vele drage, te za letenje ra-znim jedrilicama ure ena poletišta na Brgudu i Vojaku.

No, ini se da e U ka uskoro dobiti još jednu atrakciju. Naime, u tijeku su pripreme za iz-gradnju ži are od Medveje do U ke. Izdavanje lokacijske dozvole o ekuje se do kraja 2013., a ve ina potrebnog novca nastojat e se osi-gurati iz strukturnih fondova EU. Ovim e se širem krugu ljubitelja prirode i posjetiteljima omogu iti upoznavanje sa nezaboravnim lje-potama U ke i doživjeti neponovljive paono-ramske vidike ovog dijela Hrvatske.

Pogled na U ku Salamandra atra

Potok Banina Korita

SLIKE

Arhiva JU PP Učka

I 98 I

VODA I PRIRODA I Čuvari podmorskog svijeta i biološke različitosti

Ledenja ka laguna Jokulsarlon, arobno mjesto gdje se smrznuta voda pojavljuje u bezbrojnim oblicima

I 99 I


I 99 I

ISLAND ∑

DIVLJINA KOJA OBILUJE VODOM

Siniša Golub

I 100 I

PUTOVANJA I ISLAND ∑ divljina koja obiluje vodom

Island – oto na državaIsland je oto na država smještena u sjever-nom Atlantiku, bliže Europi nego Sjevernoj Americi. Površina te države je 103.001 km2, a na Islandu prema posljednjim podacima živi svega 322.000 stalnih stanovnika. Ve i ta mala gusto a naseljenosti od svega 3.1 stanovnika po etvornom kilometru daje na-slutiti o uvanost i manju ugroženost prirode i okoliša putem antropogenih utjecaja.Prema razli itim de nicijama i kriterijima, Island je zemlja koja je sa uvala svoju div-ljinu odnosno o uvala izvorne krajolike i pro-stranstva u kojima je ovjek tek prolaznik. Tome doprinosi ve spomenuta mala gusto-a naseljenosti, ali i injenica da preko 99%

stanovništva naseljava obodni dio Islanda kao otoka, dok je unutrašnjost gotovo potpuno prazna od stanovništva, pa i infrastrukture. To je jedan od glavnih, ako ne i najve i razlog i-sto e islandske vode. Prostrana, a nenaselje-na divlja unutrašnjost predstavlja svojevrsni veliki rezervoar vode koja je uglavnom aku-mulirana u ledenjacima i rijekama. Islan ani se šale da sve što trebaju u initi da bi osigu-rali pitku vodu doma instvima jest upiknuti ci-jevi u unutrašnjost svoje oto ne države i stvar riješena! U toj šali ima i više nego pola istine.Izvori energetske neovisnosti Islanda, pak, leže u geotermalnoj energiji, kao i u iskori-štenoj hidroenergiji nekih islandskih rijeka.

Pritom je ipak važno naglasiti da su naljepši slapovi i slikovite divlje rijeke ostali pošte e-ni urbanizacije i „uprezanja“ u sustav primar-ne industrije, pa danas Islandu donose veliki prihod kroz rastu i turizam.

Utjecaj klime na vodno bogatstvo IslandaIslandska klima je hladna oceanska, u nekim dijelovima i subpolarna. S obzirom da Island leži na pravcu Sjevernoatlantske morske struje odnosno na jednoj grani tople Golfske struje, klima na Islandu je umjerenija nego što bi se to o ekivalo na toj geografskoj ši-rini, tik do sjevernog polarnog kruga. Stoga se prosje ne zimske temperature kre u do -5 stupnjeva Celzijevih, dok ljetne u prosjeku ne prelaze 14 stupnjeva. Dakako, to su se-zonski prosjeci, dok ekstremi mogu znatno odstupati od tih vrijednosti.Važno je pritom posebno naglasiti kako na Islandu nema šumskog pokrova, jer je taj otok smješten sjevernije od granice raspro-stranjenja šumske vegetacije. Za razliku od Hrvatske u kojoj su šume zna ajni prirodni regulator kretanja vode, na Islandu nema šuma koje bi, izme u svojih ostalih op e-korisnih funkcija, regulirale kretanje vode. Unutrašnjost Islanda pokriva biljna zajednica tundre. Snježne padaline tisu lje ima su se akumu-lirale u ledenjacima, a ti procesi se i danas

Prema razli itim de nicijama i kriterijima, Island je zemlja koja je sa uvala svoju divljinu odnosno o uvala izvorne krajolike i prostranstva u kojima je ovjek tek prolaznik.

Ledenjaci – izbliza i izdaleka

I 101 I


nastavljaju. Stoga je bitno istaknuti kako Island, osim ogromnih koli ina vode, ima zapravo najpouzdanije zalihe pitke vode po glavi stanovnika. Najve a koli ina vode smr-znuta je u ledenjacima koji tijekom toplijeg dijela godine tu vodu otpuštaju u vodotoke, dok se tijekom hladnijeg dijela godine te za-lihe nadokna uju putem snježnih padalina.Preostali austrijski i švicarski ledenjaci, pri-mjerice, posljednjih desetlje a rapidno ne-staju pod utjecajem o itih klimatskih pro-mjena, ali na Islandu ledenjaci još uvijek odoljevaju toj globalnoj pošasti. Znanstveno dokazano, jer brojni su islandski ledenjaci pod stalnom paskom glaciologa i klimatolo-ga. Taj znanstveni interes ne treba uditi, jer upravo se ledenjaci smatraju najosjetljivijim indikatorima ili pokazateljima klimatskih pro-mjena i globalnog zatopljenja.Preko 11% teritorija Islanda odnosno oko 11.400 etvornih kilometara pokriveno je ledenjacima, a ve i pri površnom pregledu zemljovida te države, u o i upada najve i ledenja ki masiv – Vatnajokull. Njegova je površina ak 8.300 etvornih kilometara, ot-prilike jednako kao 12 površina Me imurja, najmanje hrvatske županije. Svi ostali jokull (islandska rije za ledenjak) su pojedina nom površinom manji, ali opet relativno veliki.Vrhunac doživljaja na ledenjaku jest ispijanje vode direktno iz tijela ledenjaka, vode koja je

Piti tisu u godina sle enu vodu na islandskom ledenjaku – neprocjenjivo

Ledenja ka laguna Jokulsarlon, arobno mjesto gdje se smrznuta voda pojavljuje u bezbrojnim oblicima

Glacijalni (ledenja ki) mulj na obali jedne islandske rijeke

I 102 I

VODA I PRIRODA I Otok Pag ∑ kamen, bura i sol

Vru a voda kao jedan od temeljnih resursa Islanda

I 103 I


tko-zna-prije-koliko-stolje a pala na Island u obliku snježne pahulje. Piti prastaru, davno sle enu vodu na islandskom ledenjaku – ne-procjenjivo.

Ledenja ka laguna JokulsarlonNa mjestu gdje jedan ove i ledenjak hrli pre-ma Atlantiku, nastala je ledenja ka laguna globalno poznata pod imenom Jokulsarlon. Po površini lagune koja pokriva 18 etvornih kilometara, nezamjetnom brzinom plutaju ve e ili manje sante odlomljenog leda koji se polako topi i pritom tvori prirodne skulpture za udnih oblika. Površina lagune je na nultoj nadmorskoj visini, dakle na ravnini površine Atlantika, dok depresija na 250 metara ispod površine lagune predstavlja i najnižu to ku Islanda.

SlapoviPovršinske teku ice na Islandu, dakle rijeke i bujice teku uglavnom po podlozi nepropusnih stijena u geološki razlomljenom krajoliku, pa je stoga Island prepun slapova. Slapovi se prepoznaju po nastavku foss na kraju nazi-va, a neki od svjetski poznatih su: Gullfoss, Dettifoss, Svartifoss. Uz ledenjake, slapo-vi su pri samom vrhu popisa atrakcija koje treba obi i tijekom putovanja po Islandu, jer preljevanje i prštanje ogromnih koli ina vode stvara odli ne fotografske motive. Tako su i slapovi svojevrsni trajni turisti ki resurs ove države. Sre om za Islan ane i njihove goste, te slapove o uvala je neka davna ekološka mudrost, pa danas islandskoj ekonomiji do-nose prihod samo zato jer postoje, netaknuti i divlji, a ne upregnuti u proces proizvodnje elektri ne energije. Sli no kao i slapovi na hrvatskim Plitvi kim jezerima.

Vru a vodaGeotermalna energija je nešto po emu je

SLIKESiniša Golub

Island poznat u cijelom svijetu. Energija stvorena i pohranjena u unutrašnjosti Ze-mlje, zaslužna je za proizvodnju ak 30% elektri ne energije na Islandu. Tome treba pridodati i iskorištavanje tople vode za po-ljoprivredu putem grijanja staklenika, zatim grijanje doma instava i javnih zgrada, indu-strije. U svemu tome, voda je medij putem kojeg se geotermalna energija doprema do ovjeka.

Turisti su tako er prepoznali vru u vodu kao atrakciju. Osim svjetski poznatog kupališta i lje ilišta Plava laguna, brojni vodotoci u koji-ma se temperatura vode penje i do 60 stup-njeva Celzijevih, puni su kupa a koji žele osjetiti vodu neposredno nakon njenog izla-ska na površinu Zemlje, iz vulkanski aktivnog islandskog podzemlja. Tu je i Geysir, fenomen po kojem su svi drugi gejziri na svijetu dobili skupni naziv, te danas poznatiji Strokkur.

Ništa bez vodeVoda je glavni atrakcijski faktor koji pri-vla i posjetitelje na Island, bez obzira jesu li turisti toga svjesni ili ne. Voda smrznuta u ledenjaku po kojem se penješ sa šiljcima (derezama) pri vrš enim na gojzerice i s ce-pinom u ruci. Voda koja frca iz vrele i ta-mne utrobe Zemlje preko gejzira na svjetlo dana, para koja se puši iz bezbrojnih fuma-rola. Voda prepuna minerala u Plavoj laguni koju posje uju i u njoj guštaju dobrostoje-i turisti iz cijelog svijeta. Voda koju ašom

grabiš direktno iz ledenjaka i piješ nešto što je na planetu bilo smrznuto tisu ama godina. Slana voda Atlantika koja oplahuje neke od najslikovitijih obala na ovom planetu. Svatko tko se bavi vodom morao bi barem jednom u životu posjetiti Island, otok na kojem e pro-na i dublji smisao svojeg „vodnog“ životnog poziva.

Vodopad Svartifoss okružen bazaltnim stupovima Plava laguna – jedno od najpoznatijih termalnih kupališta na svijetu

I 104 I

PUBLIKACIJE I Voda ∑ bogatstvo prirode

U dvojezi nom hrvatsko - engleskom izdanju, mono-gra ji “Ornitološki rezervat Crna Mlaka – skladan život ovjeka i prirode” autor Goran Šafarek otkriva ljepotu

ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od Zagreba. Nije potrebno putovati u egzoti -ne krajeve da bismo uživali u divljini. Autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu šume, zalutamo me u stogodišnja hrastova stabla, za emo u gustu trsku ili da me u listovima plavuna otkrijemo mla-de liske. Njegova kamera otkriva mladunca trstenjaka koji se gr evito drži stabljike trske, obrise pataka u gu-stoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vru-eg zraka nad mirnom vodom ribnjaka. Prate i izmjene

godišnjih doba autor nas upoznaje s godišnjim ciklusima ptica, promjenama u prirodi i uz nju vezanim aktivnosti-ma na ribnjacima.

Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviruju i zvu-kovi i mirisi mo vare i poplavne šume. Autor ne pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. Štoviše, u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševlje-nje i opijenost ovim kutkom divljine, poti u i itatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih tajni.

(Iz recenzije dr.sc. Jelene Kralj)

Goran ŠafarekORNITOLOŠKI REZERVAT CRNA MLAKA

Zbornik radova sa tradicionalnog Hrvatskog graditelj-skog foruma, koji su u sklopu obilježavanja 60. obljet-nice Hrvatskog saveza gra evinskin inženjera (HSGI) i 65. obljetnice izlaženja asopisa Gra evinar, organizirao taj strukovni savez, namijenjen je gra evinskim inže-njerima u njihovoj svakodnevnoj inženjerskoj praksi ali i studentima na preddiplomskim, diplomskim i poslije-diplomskim studijima. Urednik zbornika je prof. dr. sc. Stjepan Lakuši .

Objavljena su brojna zanimljiva predavanja i prezen-tacije eminentnih autora održanih na tom stru nom skupu, od onih o krizi u europskom i hrvatskom gra-diteljstvu i konkurentnosti gra evinskih tvrtki malih iz zemalja poput Hrvatske preko predavanja o suvremenim tehnologijama betona za gradnju i sanaciju gra evina, licenciranju izvo a a, djelovanju požara na gra evine, geotehni koj problematici gra enja tunela, novom klasi- kacijskom i certi kacijskom sustavu gra evinskih tvrtki i obrta u Hrvatskoj i upravljanju poslovnim informacija-ma u hrvatskom graditeljstvu do radova o konkretnim projektima kao što su planirani projekt izgradnje Park & Ride objekata ili izgradnja sveu ilišnog kampusa Boron-gaj u Zagrebu.

Hrvatski savez gra evinskih inženjera IZAZOVI U GRADITELJSTVU

Godina izdanja: 2013. godina


I 105 I


Knjiga “Ure enje voda” je sveu ilišni udžbenik prije svega namijenjen studentima agronomije. No, autor ga prepo-ru uje i studentima agroekologije, biljnih znanosti, eko-loške poljoprivrede, hortikulture i studija poljoprivredne tehnike, studentima krajobrazne arhitekture, melioraci-ja te mehanizacije, kao i studentima poslijediplomskog doktorskog studija poljoprivrednih znanosti koji slušaju modul, istraživanja i predvi anja kakvo e voda u poljo-privrednim prostorima.

Ure enje voda obra eno u udžbeniku odnosi se na više razli itih aktivnosti, mjera i zahvata koje ovjek poduzi-ma u prirodi u procesu iskorištavanja voda i zaštite od štetnog djelovanja suvišnih voda primjenjuju i znanja, metode i tehnike više znanstvenih disciplina iz podru ja prirodnih, biotehni kih i tehni kih znanosti, od kojih sva-ka s razli itih aspekata istražuje i prou ava vodu, njezi-ne pojavne oblike i kretanje u prirodi, koli inu i kakvo u voda, sustave korištenja i upravljanja vodama te zaštitu voda. U knjizi su na više od 250 stranica obra ene: vode u prirodi i u tlu, bilanca vode u tlu, zaštita podru ja od štetnog djelovanja voda, suvišne vode u tlu, odvodnja suvišnih voda, navodnjavanje, kakvo a vode te istraživa-nja kakvo e vode.

Ivan ŠimuniURE ENJE VODA

Hrvatske vode ŽIVOT UZ RIJEKU – POPLAVE

Slikovnica namijenjena najmla ima pod nazivom “Život uz rijeku – POPLAVE” prva je u nizu planiranih pou nih slikovnica koju su u prosincu 2013. godine izdale Hrvat-ske vode, u okviru dje jeg edukativnog programa.

Ova edukativna slikovnica bogato je ilustrirana crteži-ma u nježnim pastelnim tonovima samostalne umjetnice Martine Zelenika Moon, u kojima maskota dje jeg pro-grama, kornja a Hrvoje, oživljava i u svojim avanturama podu ava male itatelje kako voda utje e na život uz rijeku, što su to vodostaji, nasipi i poplave, tko su vodo-uvari koji o vodama i sigurnosti brinu, kako se moramo

ponašati kada nam voda zaprijeti poplavama, što tada moramo raditi i koga slušati. Predložak prema kojem su izra eni crteži izradio je voditelj Glavnog centra obrane od poplava Zoran urokovi , a tekst je izradila Marija Vizner. Slikovnica je izdana u 5000 primjeraka i bit e podijeljena obrazovnim institucijama i knjižnicama di-ljem Hrvatske, a mogu e ju je pregledati na službenim internetskim stranicama Hrvatskih voda (www.voda.hr).



I 106 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

POTPISAN ETVRTI DODATAK KOLEKTIVNOG UGOVORA ZA VODNO GOSPODARSTVO

Nakon uspješnih pregovora u Hrvatskim vodama je 20. prosinca 2013. Potpisan je četvrti dodatak Kolektivnog ugovora

za vodno gospodarstvo za sljedeće četiri godine. Istog su potpisali Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede i predsjednik

Upravnog vijeća Hrvatskih voda, i Šimo Orešković, predsjednik Sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i du-

hanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV). Istaknuto je da je u pregovorima postignuta visoka razina razumijevanja

te doprinos budućem kvalitetnijem radu Hrvatskih voda na zadovoljstvo zaposlenih.

I 107 I


O EVIDNICI ISPUŠTENIH OTPADNIH VODA

Na naslovnici internet stranice Hrvatskih voda postavljena je 22. listopada 2013. nova ikona ∑ “Očevidinici” iz Priloga 1.A.

Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13) prije njihova ispuštanja u građevine javne odvodnje ili

u septičke ili sabirne jame i u svim pročišćenim i nepročišćenim otpadnim vodama koje se ispuštaju u vode. Ikona prikazuje

digitalne verzije obrazaca očevidnika sa pripadajućim uputama za popunjavanje istih.

Očevidnici su namijenjeni svim obveznicima koji su prema zakonskim propisima obvezni navedene podatke dostavljati Hr-

vatskim vodama i pripadajućim VGO-ma, o mjesečnoj i godišnjoj količini ispuštene otpadne vode (Obrazac A1 i A2), obav-

ljenom ispitivanju otpadnih voda (trenutačni uzorak Obrazac B1, kompozitni uzorak Obrazac B2) te kemikalijama stavljenim

na tržište za primjenu na području Republike Hrvatske koje nakon uporabe dospijevaju u vode (Obrazac C).

Tel:

Fax:

E-mail:

TEHNOLOŠKAVODA

SANITARNAVODA

RASHLADNAVODA

OBORINSKA ONE IŠ ENA

VODA

PROCJEDNA VODA

UKUPNO

N E m3 m3 m3 m3 m3 m3

Sije anj 0,00

Velja a 0,00

Ožujak 0,00

Travanj 0,00

Svibanj 0,00

Lipanj 0,00

Srpanj 0,00

Kolovoz 0,00

Rujan 0,00

Listopad 0,00

Studeni 0,00

Prosinac 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

M.P.

Naziv korisnika:

Osoba odgovorna za to nost podataka

ime i prezime

Odgovorna osoba korisnika

ime i prezime

Grad/mjesto:

Naš broj:

Datum:

UKUPNO

KOORDINATE HTRS96/TM

Naziv korisnika:

Adresa lokacije:

MJESE NA KOLI INA ISPUŠTENE OTPADNE VODE

OZ

NA

KA

ISP

US

TA

1

MBPS kod DZS:

Pod materijalnom i kaznenom odgovornoš u izjavljujemo da su podaci u ovom o evidniku vjerodostojni, istiniti i istovjetni podacima dostavljenim na o evidniku u elektroni kom obliku.

Godina:

ISPUST

NA

ZIVMJESEC

Obrazac A 1 - MJESE NI O EVIDNIK KOLI INA ISPUŠTENE OTPADNE VODE

OIB:

Sjedište korisnika - Ulica i k.br.:

0,00

0,00

dniku vobliku.

Tel:

Fax:

E-mail:

TEHNOLOŠKAVODA

SANITARNAVODA

RASHLADNAVODA

OBORINSKA ONE IŠ ENA

VODA

PROCJEDNA VODA

UKUPNO

N E m3 m3 m3 m3 m3 m3

1NAZIV ISPUSTA 1

0,00

2NAZIV ISPUSTA 2

0,00

3NAZIV ISPUSTA 3

0,00

4NAZIV ISPUSTA 4

0,00

5NAZIV ISPUSTA 5

0,00

6NAZIV ISPUSTA 6

0,00

7NAZIV ISPUSTA 7

0,00

8NAZIV ISPUSTA 8

0,00

9NAZIV ISPUSTA 9

0,00

10NAZIV ISPUSTA 10 0,00

0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

M.P.

OIB:

Adresa lokacije:

Naziv korisnika:


ime i prezime ime i prezime

GODIŠNJA KOLI INA ISPUŠTENE OTPADNE VODE

MBPS kod DZS:

Godina:



Obrazac A 2 - GODIŠNJI O EVIDNIK ISPUŠTENE OTPADNE VODE

UKUPNO

KOORDINATE HTRS96/TMNAZIV

REDNI BROJ

ISPUST

Sjedište korisnika - Ulica i k.br.:

Naš broj:

Datum:

Grad/mjesto:

Naziv korisnika:

Tel:

Fax:

E-mail:

1

2

3

4

5

6

7

1

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

M.P. Odgovorna osoba korisnika

ime i prezimeime i prezime

Taložive tvari (ml/lh)

Suspendirane tvari (mg/l)

Suhi ostatak (mg/l):

Vidljiva otpadna tvar:

Sadržaj otopljenog kisika (mg/l)

Temperatura (°C)

Boja

Miris

POKAZATELJI

pH

Koordinate ispusta HTRS96/TM:N

E

Naziv / oznaka ispusta

Trajanje ispuštanja otpadnih voda u satima/dan

Protok otpadnih voda u l/sek:

Srednja dnevna koli ina otpadnih voda u m3/dan:

Maksimalna dnevna koli ina otpadnih voda u m3/dan:

Minimalna dnevna koli ina otpadnih voda u m3/dan:

Na in utvr ivanja koli ina otpadnih voda: mjerenjem, procjenom na temelju potrošnje vode

Vrsta ure aja za pro iš avanje otpadnih voda:

Datum ispitivanja:

Datum prethodnog ispitivanja:

Adresa lokacije:

OIB:

MBPS kod DZS:

Vodno podru je:

Prijemnik:

Naziv korisnika:

Sjedište korisnika - Ulica i k.br.:Grad/mjesto:

Naš broj:

Datum:

Naziv korisnika:

Obrazac B 1 - O EVIDNIK ISPITIVANJA TRENUTA NIH UZORAKA

OP I PODACI

Djelatnost:


BPK5 (mgO2/l)

KPKCr (mgO2/l)


Ostali pokazatelji koji se ispituju prema tehnološkom procesu ili su utvr eni vodopravnom dozvolom

PODACI O OTPADNIM VODAMA

2

REZULTATI ISPITIVANJA OTPADNIH VODA

Na in pro iš avanja:

oba korisnika

ezime

cima dostavljenim na

Tel:

Fax:

E-mail:

1

2

3

4

5

6

7

1

3

4

5

6

7

8

9

10

11

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

M.P.

Suhi ostatak (mg/l):


REZULTATI ISPITIVANJA OTPADNIH VODA

Vrsta ure aja za pro iš avanje otpadnih voda:

Suspendirane tvari (mg/l)

N

E

Datum ispitivanja:

Datum prethodnog ispitivanja:

Temperatura (°C)

PODACI O OTPADNIM VODAMA

OP I PODACI

Protok otpadnih voda u l/sek:

2

Na in pro iš avanja:

Miris

ime i prezime

Ostali pokazatelji koji se ispituju prema tehnološkom procesu ili su utvr eni vodopravnom dozvolom

Srednja dnevna koli ina otpadnih voda u m3/dan:


Taložive tvari (ml/lh)

Kompozitni uzorak dobiven uzimanjem svakih ________ min u vremenu od ___ do ___ sati

Boja

Obrazac B 2 - O EVIDNIK ISPITIVANJA KOMPOZITNIH UZORAKA

Koordinate ispusta HTRS96/TM:

Naziv korisnika:

Djelatnost:

Adresa lokacije:

OIB:

MBPS kod DZS:

Vodno podru je:

Prijemnik:

Naziv / oznaka ispusta

Sjedište korisnika - Ulica i k.br.:Grad/mjesto:

Naš broj:

Datum:

Naziv korisnika:

POKAZATELJI

pH

Maksimalna dnevna koli ina otpadnih voda u m3/dan:

Minimalna dnevna koli ina otpadnih voda u m3/dan:

Vidljiva otpadna tvar:

Sadržaj otopljenog kisika (mg/l)

BPK5 (mgO2/l)

ime i prezime


KPKCr (mgO2/l)

ime i prezime

Ime i prezime:

tel:

fax:

e-mail:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17

Namjena kemikalije*

Kemikalija -jedinica mjere

Koli ina aktivne tvari u kemikaliji

(Excel šifrarnik-odabrati)

(kg ili L) od % - do % g/l g/kg

kg

L

kg

M.P.

O evidnik za prijavu godišnje koli ine kemikalija stavljenih na tržište za primjenu na podru ju RH u _________ godini


ime i prezime

Obrazac C - O evidnik za prijavu godišnje koli ine kemikalija stavljenih na tržište za primjenu na podru ju RH

Datum:

Sjedište tvrtke - adresa:

MB:

OIB:

Kontakt adresa - ako je razli ita od sjedišta:

Naš broj:

Naziv tvrtke obveznika dostave o evidnika:

Koli ina kemikalije -

PROIZVODNJA

Koli ina kemikalije stavljene na tržište

RH

Urudžbeni broj rješenja

Redni broj

Osoba za kontakt:

Kemikalija

Vrijedi do:CAS broj

aktivne tvari u kemikaliji

Naziv aktivne tvari u

kemikaliji

Koli ina aktivne tvari u kemikaliji Tijelo državne

uprave nadležno za izdavanje

rješenja

Klasa rješenja

Aktivne tvari kemikalije

UKUPNO - godišnja koli ina kemikalija:

SVEUKUPNO - izraženo u kg:

Datum izdavanja

Rješenje nadležnog tijela državne uprave o registraciji kemikalije tj.

o odobrenju za stavljanje na tržište


Napomena

Trgova ki naziv

kemikalije

Inozemni proizvo akemikalije

Koli ina kemikalije -

UVOZ

Obrazac A1 i A2 Obrazac B1 i B2

Obrazac C

www.voda.hr

I 108 I

OBAVIJESTI I Pozivi na sudjelovanje, najave, seminari, stručna putovanja...

O B A V I J E S T

Društvo građevinskih inženjera Zagreb organizira PRIPREMNI SEMINAR za pripremu kandidata za polaganje stručnog

ispita arhitektonske i građevinske struke.

Na seminaru će se obrađivati gradivo razrađeno u Ispitnom programu i davati upute za njegovo uspješno svladavanje.

Predavači na seminaru su istaknuti stručnjaci iz nadležnih Ministarstava, Instituta građevinarstva Hrvatske te gospodarstva.

Cijena za članove Hrvatskog saveza građevinskih inženjera: 900,00 kn

Cijena za one koji nisu članovi: 1.200,00 kn

Termini održavanja: 20. i 21. siječnja 2014. godine

Vrijeme održavanja: od 7,30 do 19,00 sati

Mjesto održavanja: DGIZ, Berislavićeva 6, Zagreb.

Polaznici pripremnog seminara ostvaruju 20 bodova od čega 10 bodova građevno tehničke regulative.

PRIJAVE I INFORMACIJE: Društvo građevinskih inženjera Zagreb, Berislavićeva 6, I kat ∑ soba 24 ili na

tel./faks: 01/4872-498 ili na e-mail: [email protected]

NOVI ZAKON O PROSTORNOM URE ENJU,ZAKON O GRADNJI I ZAKON O GRA EVINSKOJ INSPEKCIJI

Društvo građevinskih inženjera Zagreb organizira STRUČNI SEMINAR dana 4. i 5. veljače 2014. godine u kino dvo-

rani Ministarstva gospodarstva, Ulica grada Vukovara 78 u Zagrebu. Pokrovitelji seminara bit će Ministarstvo graditeljstva

i prostornog uređenja i Ministarstvo gospodarstva. Detaljan program seminara bit će objavljen u prvoj polovici siječnja.

Obrazac prijave za sudjelovanje na stručnom usavršavanju nalazi se na:

http://www.dgiz.hr/hrv/index.asp?main=62

Pogled u prošlost Fotografi ja pod nazivom ≈Pogled u prošlost√ autora Damira Zuruba jedna je među dvanaest najljepših izabranih fotografi ja National Geographic Hrvatska.

Damir Zurub je hrvatski podvodni fotograf i snimatelj, član je društva RK Roniti se mora i DDISKF. U svom ro-nilačkom i speleoronilačkom vijeku ronio je gotovo po čitavom svijetu i zaronio u mnoge hrvatske izvore, rijeke, jezera, potopljene rudnike te je sudjelovao i bio organizator na mnogim međunarodnim ronilačkim i speleoroni-lačkim istraživačkim ekspedicijama.

≈Kada ronimo naše oči ocrtavaju svaki dio mora i u njima se vidi ljubav prema ovom našem podvodnom svijetu, a kada kažemo da smo mi dio mora, onda to s pravom kažemo. More je postalo naša svakodnevnica a strast i ronjenje je za nas više od života, ono je dokaz našeg postojanja. Kada ronimo mi putujemo putevima koji imaju srca, osluškujući, gledajući, gledajući bez daha pogledom tražimo sva savršenstva našeg podvodnog svijeta√

Damir Zurub

1 hr vodoprivreda 205 upravljanje vodama

Documents