1. geodezija i geoinformatika x on line on line studij/obrazac_1... · obrazac 1 vrjednovanje...

OBRAZAC 1 Vrjednovanje sveučilišnih studijskih programa preddiplomskih, diplomskih i

integriranih preddiplomskih i diplomskih studija te stručnih studija

ELABORAT O STUDIJSKOM PROGRAMU

1

1. OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

1.1. Naziv studijskoga programa Geodezija i geoinformatika

1.2. Nositelj/i studijskoga programa Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

1.3. Vrsta studijskoga programa Stručni studijski program Sveučilišni studijski program X

1.4. Razina studijskoga programa Preddiplomski Diplomski X Integrirani Poslijediplomski specijalistički

1.5. Način izvođenja studijskoga programa Klasični X Mješoviti (klasični + on line) On line u cijelosti

1.6. Akademski/stručni naziv po završetku

studija Magistar/rica inženjer/ka geodezije i geoinformatike

2. UVOD

2.1. Razlozi za pokretanje studija

Razlozi za akademsku izobrazbu geodetski-geoinformatičkih stručnjaka u Hrvatskoj Geodezija je jedna od najstarijih znanstvenih disciplina koja se bavi opažanjem i prikazivanjem Zemlje. Geodezija u hrvatskoj stručnoj terminologiji objedinjuje na široj osnovi mjerništvo (surveying), kartografiju, fotogrametriju i druge discipline koje se bave senzorima i mjernim instrumentima za mjerenje, mjerenjem, interpretacijom i analizom mjerenja te prikazivanjem Zemljine površine i sadržaja na njoj. Izučavanje geodetskih znanja i vještina koje omogućuju navedeno neophodno je kako bi smo spoznali naše okruženje na svim razinama, od lokalne do globalne. Izučavanje tih znanja i vještina neophodno je kako bi smo također bili u stanju izmjeriti, sistematizirati i prikazati promjene koje je na Zemlji uzrokovao čovjek, odnosno registrirati posjedovna, vlasnička i druga pravna stanja koje je zajednica uspostavila. Moderne tehnologije omogućile su razvoj geoinformatike te je diljem svijeta obrazovni profil geodetskog stručnjaka u proteklih petnaestak godina proširen na područje geoinformatike i danas se u svijetu većinom obrazuju geodetsko-geoinformatički stručnjaci. Razlog tome je novi značaj i uloga informacija o prostoru u funkcioniranju naše civilizacije i društvenih zajednica. Moderno društvo danas se bazira na prostornim informacijama tako da je efikasnost i ispravnost upravljanja, odlučivanja u kritičnim situacijama, adekvatno i održivo planiranje te funkcioniranje kako zajednice tako i čovjeka kao jedinke povezano upravo s kvantitetom i kvalitetom prostornih informacija s kojima raspolažu. Moderno društvo stoga ima povećanu potrebu za stručnjacima koji vladaju referentnim sustava i okvirima u kojima se prostorne informacije georeferenciraju, mjerenjem i prikupljanje prostornih informacija, njihovom interpretacijom




2

i analizom te prikazivanjima i primjenama za najrazličitije svrhe i bez stručnjaka takvog profila nije u stanju odgovoriti na izazove s kojima se danas i s kojima će se u budućnosti suočavati. Sažeta povijest akademske izobrazbe geodetsko-geoinformatičkih stručnjaka u Hrvatskoj Za akademsku izobrazbu geodetskih stručnjaka, odnosno studijske programe po kojima su se obrazovali značajan je kraj 19. stoljeća, kada je 1898. godine, osnovana Šumarska akademija pri Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na kojoj se osim ostalih tehničkih predmeta predavala i geodezija. Budući je stalno rasla potreba za odgovarajućim školovanjem stručnjaka za uređenje posjedovnih odnosa, diobe zemljišnih zajednica, komasacije zemljišta, katastarske izmjere itd., uvodi se 1908. godine poseban Geodetski tečaj pri Šumarskoj akademiji. Geodetski tečaj, čija je "naukovna osnova" bila potpuno istovjetna planovima i programima geodetskog studija na visokim školama u Pragu i Beču, djelovao je pri Šumarskoj akademiji do 1919. godine, kada prelazi kao Geodetski odjel na Visoku tehničku školu, osnovanu godinu dana ranije. U visokoškolskoj geodetskoj nastavi nastale su važne promjene 1926., kada je Visoka tehnička škola ušla u sastav Sveučilišta u Zagrebu kao Tehnički fakultet s odgovarajućim odjelima. Geodezija se predavala u sklopu Geodetsko‐ kulturno‐inženjerskog odjela. Taj je odjel 1929. dobio naziv Geodetsko‐kulturnotehnički odjel. Takav oblik nastave odvija se sve do kraja 1946, kada se uvode dva nova usmjerenja na Tehničkom fakultetu: geodetsko i melioracijsko, prema čijim planovima i programima se nastava odvijala do 1948. godine. Tada dolazi do promjene jer su tadašnje gospodarsko‐političke prilike utjecale na daljnji razvoj geodetskog usmjerenja. Bilo je to vrijeme poslijeratne obnove i izgradnje u kojem se tražio sve veći broj inženjera geodetske struke te primjena novih geodetskih metoda rada uvjetovanih naglim razvojem i složenošću graditeljstva. Istodobno je došlo do zastoja u rješavanju agrarno‐pravnih odnosa, a time i melioracijskih zahvata, što je imalo za posljedicu ukidanje melioracijskog usmjerenja na Tehničkom fakultetu 1951. godine. Jedan je od važnijih događaja u razvoju organizacije geodetske nastave podjela Tehničkog fakulteta 1956. godine, kada od bivših odjela nastaju četiri nova fakulteta. Jedan od njih bio je Arhitektonsko-građevinsko‐geodetski fakultet (AGG), koji je u takvom ustrojstvu ostao do 1962. godine. U tom razdoblju na Geodetskom je odjelu intenzivirana nastava osnivanjem novih nastavno‐znanstvenih jedinica, uvođenjem predmeta, imenovanjem nastavnika, te pribavljanjem nastavnih pomagala i instrumenata. To je dovelo do osnutka samostalnog Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 1962. godine. Donošenjem Zakona o visokom obrazovanju 1978. godine, započelo je sastavljanje novoga nastavnog plana




3

dodiplomskog studija, kojim je nastava znatno izmijenjena. Naredni novi nastavni plan usvojen je 1985. godine, a nakon toga i znatno dorađeni 1995/96. godine. Studij za stjecanje više stručne spreme u trajanju od 5 semestara uveden je na Fakultet 1981., a posljednja generacija upisana je 1995/96. godine. Stupanjem na snagu propisa koji nalažu uvođenje studija prema Bolonjskoj deklaraciji, na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu se pripremaju studijski programi preddiplomskog, diplomskog i poslijediplomskog studija te počinju izvoditi 2005/06. akademske godine. Prateći razvoj struke i međunarodne trendove pripremljeni su studijski programi i ishođene dopusnice za:

- Geodezija i geoinformatika – sveučilišni preddiplomski studij - Geodezija i geoinformatika – sveučilišni diplomski studij - Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski sveučilišni (doktorski) studij - Geodezija i geoinformatika – poslijediplomski specijalistički sveučilišni studij

Navedeni studijski programi i Geodetski fakultet kao akademska institucija koja ih izvodi prošli su proces vanjskog vrednovanja programa i reakreditacije te zavrijedivši visoku ocjenu 4,29 (Sumarno izvješće reakreditacije sastavnica SuZ do ak.god. 2012./13.) i dobili dopusnice za nastavak izvođenja navedenih studijskih programa. Razlozi za pokretanje novog studijskog programa Geodezija i geoinformatika tehnološki su postali dio računalno-komunikacijsko-satelitskog tehnološkog vala koji predstavlja najpropulzivniji dio gospodarstva današnjice. Tu činjenicu karakterizira potpuna digitalizacija svih procesa u geodeziji i geoinformaticij, primjena potpuno novih senzora i tehnologija, nove metode prikupljanja prostornih informacija i enorman dijapazom aplikacija gdje se te prostorne informacije koriste. Navedeno ima za posljedicu da su tehnološke i metodološke promjene izrazito brze jer moraju odgovoriti potrebama korisnika, odnosno pružiti informacije o prostoru i najrazličitije aplikacije u vrlo kratkim vremenskim razdobljima. Prateći kontinuirano promjene koje se događaju u geodeziji i geoinformatici, kao i srodnim područjima, odnosno globalno, Geodetski fakultet je prepoznao potrebu da se postojeći diplomski studijski program geodezije i geoinformatike uskladi s promjenama koje su se dogodile u proteklih deset godina (sadašnji studijski program usvojen je 2005. godine). Predmetno je sadržano u:

- spoznajama (nalazi i preporuke) proisteklim iz Samoanalize Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja je provedena tijekom 2011. godine i prihvaćena na 4. izvanrednoj sjednici Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u 343. ak.god. 2011/12. održanoj 12. siječnja 2012.,

- Akreditacijskoj preporuci Agencije za znanost i visoko obrazovanje u postupku reakreditacije Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 7. siječnja 2013.,




4

- Izvješću i preporuci stručnog povjerenstva za provođenje reakreditacije Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz lipnja 2012. godine

Sve navedeno pokazalo je da nije dostatna samo izmjena i dopuna postojećeg diplomskog studijskog programa, već da je potrebno izraditi novi program diplomskog studija geodezije i geoinformatike. Dodatni razlog za takav korak također je sadržan u potrebi da se nastava organizira na moderan i fleksibilniji način koji će omogućiti studentima stjecanje veće širine znanja uz istovremenu mogućnost specijalizacije po pojedinim područjima. Na isti zaključak nas navode i eksterni dokumenti, strategije,i program, akcijski planovi na razini Hrvatske i Europske unije. Tako je za istaknuti da ovaj studijski program ima veliki broj dodirnih točaka sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je Hrvatski sabor usvojio 17. listopada 2014., prvenstveno u dijelu koji se odnosi na visoko obrazovanje i cjeloživotno učenje. Tako je učinjen poseban napor da:

- sadržaj studijskog programa bude usklađen s jasno definiranim ishodima učenja, - diplomski studij geodezije i geoinformatike bude atraktivan i konkurentan, pogotovo stoga jer je dio STEM

(science, technolgoy, engineering, mathematics) područja koje je potrebno posebno promicati i poticati, - diplomski studij geodezije i geoinformatike bude povezan s gospodarskim subjektima i poduzetničkim

sektorom, - kompetencije i kvaliteta nastavnika odgovaraju potrebama izvođenja sadržaja studijskog programa, - se modernim i atraktivnim sadržajima stvore pretpostavke za povećanu dolaznu i odlaznu mobilnost

studenata i nastavnika, - se modernizacijom sadržaja studijskog programa stvori okvir za povećanje interesa završenih stručnjaka za

cjeloživotnim učenjem, što su sve ciljevi spomenute strategije, a više ili manje direktno i strateških planskih dokumenata Europske unije poput: Obzor 2020., Inovacijska unija, Digitalna europska agenda, Mladost u pokretu, Agenda za nove vještine i poslove i sl.

2.2. Procjena svrhovitosti s obzirom na potrebe tržišta rada u javnom i privatnom sektoru

Za visoko obrazovanim inženjerima geodezije i geoinformatike iskazuje se potreba, kako u Hrvatskoj ,tako i u

inozemstvu. Geodetsko-geoinformatičko gospodarstvo i cjelokupna djelatnost doživjeli su procvat od završetka

Domovinskog rata do svjetske ekonomske krize 2008., a koja se nastavila domaćom gospodarskom krizom. U

razdoblju 1998.-2008. svekolika „produkcija“ geodetsko-geoinformatičkih stručnjaka na Geodetskom fakultetu, bez

obzira na njeno udvostručenje, jedva je zadovoljavala potrebe tržišta. Tako je prosječan godišnji broj nezaposlenih




5

inženjera geodezije/prvostupnika inženjera geodezije i geoinformatike u razdoblju 2004.-2009. bio manji od 20 na

godišnjoj razini, odnosno nezaposlenih diplomiranih inženjera geodezije/magistara inženjera geodezije i

geoinformatike iznosio 12 (podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - HZZZ).

Gospodarska kriza utjecala je na zapošljavanje akademski obrazovanih stručnjaka geodezije i geoinformatike od

2010. godine na dalje. Kriza se poklopila s efektima kratkotrajne hiperprodukcije kadrova uzrokovane nekritičkim

povećanjem upisnih kvota s početkom primjene novih Bolonjskih studijskih programa (od ak.god. 2005./06. do

ak.god. 2009.-2010.). Ova dva efekta su se spojila u navedenoj 2010. godini i uzrokovali porast nezaposlenosti

akademski obrazovanih geodetskih stručnjaka za više od 100 u samo tri godine (106 magistara inženjera geodezije i

geoinformatike u 2012. I približno toliko inženjera (podaci HZZZ).

Pa ipak potrebe društva za prostornim informacijama, sređivanjem registara o nekretninama i vlasništvu na

nekretnine, odnosno različitih evidencija o prostoru su postojane te su, zajedno sa svođenjem upisnih kvota u realne

okvire (80-90 od ak.god. 2011./12), ovi faktori već u 2013. godini rezultirale 34% smanjenjem nezaposlenosti

magistara inženjera geodezije i geoinformatike (70) pri čemu je u 2013. godini zaposleno više inženjera no što ih je

završilo studij (podaci HZZZ). Podaci HZZZ danas govore da su krajem listopada 2014. godine bila nezaposlena 23

inženjera geodezije i 11 prvostupnika inženjera geodezije i geoinformatike, odnosno da je bilo nezaposleno 25

diplomiranih inženjera geodezije i 46 magistara inženjera geodezije i geoinformatike.

Navedeno ukazuje da je, u kombinaciji potreba tržišta rada i daljnjeg školovanja, obrazovanje magistara inženjera

geodezije i geoinformatike svrhovito i doprinosi zajednici, jer, uz relativno malu nezaposlenost geodetsko-

geoinformatički sektor gospodarstva i u krizi posluje pozitivno . Stoga ukupno uzevši, uz spoznaju da je riječ o jednoj

od baznih tehničkih struka koja svoje početke povezuje s počecima urbanizirane civilizacije, vidljivo je da postoji

potreba za magistrima inženjerima geodezije i geoinformatike, odnosno za diplomskim studijem geodezije i

geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

2.3. Usklađenost s misijom Sveučilišta i strategijom predlagatelja te sa strateškim

Geodetski fakultet je sastavnica Sveučilišta u Zagrebu. Kao takav Geodetski fakultet je čimbenik ostvarivanja vizije i misije Sveučilišta u Zagrebu. Provedbom studijskih programa, istraživačkim aktivnostima, promicanjem znanja i etike




6

dokumentom mreže visokih učilišta na nacionalnoj razini kao i njegovanjem i širenjem međunarodne suradnje Geodetski fakultet aktivno dopinosti realizaciji vizije i misije Sveučilište. Geodetski fakultet, kao sastavnica Sveučilita, svoja prava i dužnosti ostvaruje pored provođenja planiranih aktivnosti i aktivnim sudjelovanjem u radu tijela Sveučilišta (Senat, Vijeće tehničkog područja, odbori, povjerenstva, ...) što su također bitni element integracije i doprinos Fakulteta razvoju i napretku Sveučilišta. Sukladno Strategiji studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu iz svibnja 2014. godine, diplomski studijski program geodezije i geoinformatike sukladan je misiji Sveučilišta u području studija i studiranja:

- Sveučilište će se razvijati sveobuhvatno sa širokim spektrom istraživačkih, umjetničkih i studijskih programa; - Sveučilište će zadržati sadašnju vodeću akademsku i istraživačku ulogu u nacionalnim okvirima i razvit će se u

međunarodno prepoznatljivo i jedno od vodećih regionalnih središta; - Sveučilište će se angažirati u javnom djelovanju kao pokretač tehnološkog, gospodarskog, kulturnog i

društvenog razvitka sukladno potrebama Republike Hrvatske; - Sveučilište će razvijati i pružati različite oblike cjeloživotnog obrazovanja; - Sveučilište će osiguravati poticajno, kreativno i motivirajuće okruženje za učenje i poučavanje. U obrazovnom

procesu u središtu su motiviran student i motiviran nastavnik; - Studenti stječu kompetencije u skladu s ishodima učenja studijskog programa koji su prepoznati i primjenjivi u

društvu u cjelini, te doprinose osobnom razvoju studenta. Navedeno se u kontekstu diplomskog studijskog programa geodezije i geoinformatike posebno odnosi na posljednje dvije alineje navedene misije. Sukladno Strategiji studija i studiranja Sveučilišta u Zagrebu, što su vrijednosti koje također promiče Geodetski

fakultet, učenje i poučavanje temelji se na sljedećim obrazovnim postavkama:

- Studenti su u središtu obrazovnog procesa u kojem im se omogućuje i od njih očekuje odgovoran pristup i aktivno studiranje kako u usvajanju znanja i vještina, tako i u stvaranju novih spoznaja.

- Učenje i poučavanje se temelji na istraživanju i mentorski potpomognutom rješavanju problema u kontekstu struke kojim se studente potiče na cjeloviti (holistički) pristup problemu, podupire se kreativnost, inovativnost, inicijativnost, interdisciplinarnost, kritičko mišljenje, analitičnost te odgovornost, etičnost i profesionalna samostalnost;

- Usvajanje znanja i vještina kao i pripadne samostalnosti i odgovornosti potiče se putem individualnog izučavanja i suradničkih oblika nastave. Pri tome, samo motivirani kompetentan nastavnik može biti partner motiviranom studentu,




7

što je povezano s kulturom kvalitete koja se očituje u poticanju izvrsnosti u učenju i poučavanju, djelovanju u skladu s misijom i vizijom, postizanju strateških ciljeva ali i zadovoljstvu studenta, nastavnika, istraživača i ostalih zaposlenika kao i vanjskih suradnika djelovanjem Sveučilišta i Geodetskog fakulteta. Sukladno odredbama Strategije studija i studiranja, str.5.: „U izvođenju studijskih programa se primjenjuje povezanost obrazovnog s istraživačkim i stvaralačkim vodeći brigu da studiji budu relevantni u stručnom smislu, ali i da osiguravaju dodatne vrijednosti koje će doprinositi razvoju gospodarstva i društva uz preuzimanje odgovornosti. Sveučilište u Zagrebu u kratkoročnom razdoblju (do 2016.) ne može povećavati ukupan broj studenata, ali mora težiti redistribuciji po razinama (više studenata na diplomskim studijima), te po područjima (više studenata u STEM). U dugoročnom planiranju neophodna je djelotvorna suradnja s državnim upravnim tijelima i gospodarskim sugovornicima u razvoju nacionalne projekcije razvoja te promišljanje uloge Sveučilišta u EU i šire.“ koja se poklapa i s intencijama Strategije inovacije Republike Hrvatske 2014.-2020. Geodetski fakultet je oblikovao i organizirao Diplomski studij geodezije i geoinformatike na način koji će doprinijeti ostvarivanju ovih ciljeva i nastavno, kroz provedu Poslijediplomskog sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike te Specijalstičkog poslijediplomskog studija geodezije i geoinformatike, sukladno smjernicama Strategije istraživanja, transfera tehnologije i inovacija Sveučilišta u Zagrebu (veljača 2014.) i Strategije internacionalizacije Sveučilišta u Zagrebu 2014.-2025. (svibanj 2014.) školovanje visokokvalitetnih i široko obrazovanih geodetsko-geoinformatičkih stručnjaka opremljenih potrebnim znanjima i vještinama, aktivno doprinijeti razvoju naše domovine. Sukladno svemu navedenom, vizija Geodetskog fakulteta jest: Vrhunski obrazovani stručnjaci u području geodezije i geoinformatike koji će svojim djelovanjem bitno unaprijediti proizvodnju geoinformacija te njihovo korištenje u društvu, potpuno je sukladna s misijom, vizijom i strateškim smjernicama Sveučilišta u Zagrebu. Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je jedna od dvije visokoškolske obrazovne i znanstvene institucije u području geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj. To daje određene prednosti, ali predstavlja i određene prijetnje. Usporedba sa sličnim institucijama u regiji ukazuje na vodeću ulogu Fakulteta, a prepoznatljiv je i šire. Zbog toga je Fakultet viziju usmjerio na široko područje. Kvaliteta nastave te znanstvenog i stručnog rada i do sada je omogućavala studentima i nastavnicima ravnopravnu međunarodnu suradnju. Završeni stručnjaci bez posebnih dokazivanja nastavljaju studije na priznatim svjetskim sveučilištima, a oni koji žele raditi izvan Hrvatske, traženi su. U takvim okolnostima ostvarenje vizije zahtjeva samo ustrajan rad uz povećanje kvalitete i utjecaja na širu društvenu zajednicu.




8

Slično vrijedi i za misiju Geodetskog fakulteta: Pružati vrhunska znanja utemeljena na etički priznatim znanstvenim spoznajama i praktičnimvještinama na nacionalnoj i međunarodnoj razini svim korisnicima kao jedna od vodećih sastavnica prepoznatljivog i priznatog Sveučilišta, održivim sustavnim odmjerenim aktivnostima utemeljenim na propisima i dobrim iskustvima uz stalno unaprjeđenje kvalitete u suradnji sa svim zainteresiranima. Podrška ostvarenju misije jesu programi međunarodne suradnje i razmjene nastavnika i studenata te razvoj sustava na Fakultetu. Posebno se to odnosi na sustav osiguravanja kvalitete i sustav financijskog upravljanja i kontrole.

2.4. Usporedivost studijskoga programa s programima akreditiranih visokih učilišta u Hrvatskoj i Europskoj uniji (navesti najviše dva programa, od kojih je jedan iz EU, i usporediti s programom koji se predlaže; navesti vebne adrese programa)

Obzirom da je diplomski studijski program geodezije i geoinformatike jedini takav u Republici Hrvatskoj usporedivost studijskog programa unutar Hrvatske nije moguća. Upravo zbog činjenice da jedini izvodi diplomski studijski program geodezije i geoinformatike u Hrvatskoj, Geodetski fakultet je sadržaj i formu svojih (diplomskih) studijskih programa uvijek uspoređivao sa sličnim studijskim programima u Europi (prvenstveno) i svijetu. Štoviše, kao baštinici srednjo-europske tradicije, uspoređivali smo se i usklađivali s najprestižnijim akademskim institucijama iz Njemačke, Austrije i Švicarske, obrazujući diplomskog geodetskog stručnjaka s visokom razinom tehničkih znanja i vještina potrebnih za obavljanje poslova u geodeziji i geoinformatici. Jedan od razloga tome je i višedesetljetna tradicija da je dio nastavnika Geodetskog fakulteta svoje doktorate stjecao upravo na tim institucijama. Od današnjih nastavnika Geodetskog fakulteta dvoje je doktoriralo na Leibnitz univerzitetu u Hannoveru, troje na Tehničkom univerzitetu u Beču i jedan nastavnik na Tehničkom univerzitetu u Grazu. Predloženi diplomski studijski program geodezije i geoinformatike usporediv je s prediplomskim studijskim programima sveučilišta iz navedenih zemalja, kao npr. Tehničkog sveučilišta u Münchenu ili ETH Zürich, odnosno drugih akademskih institucija u srednjoj europi, ali i svijetu koje obrazuju diplomirane geodetsko-geoinformatičke stručnjake. Ukazujemo također da su nastavnici Geodetskog fakulteta analizirali niz studijskih programa i njihove sadržaje što je prikazano u radu Frančula N. i Lapaine M.: Studiji geodezije i geoinformatike u Europi, Geod. list 2011, 2, 145–156. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=107193 te prošireno u radu Frančula N: Studiji geodezije, geoinformatike i geomatike u svijetu, Geodetski fakultet, rujan 2013, 1-39. http://www.geof.unizg.hr/mod/forum/discuss.php?d=135 . Usporedbe radi prilažu se internet adrese diplomskog studijskog programa geodezije i geoinformatike na Tehničkom

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=107193

http://www.geof.unizg.hr/mod/forum/discuss.php?d=135




9

univerzitetu u Beču, Austrija: http://www.tuwien.ac.at/fileadmin/t/studabt/downloads/Studienplaene/Aktuelle_Curricula_2013/Mas_Geodaesie_Geoinformation.pdf i Leibnitz univerzitetu u Hannoveru, Njemačka: http://www.uni-hannover.de/en/studium/studienfuehrer/geodaesie/studieninhalt/ i http://www.uni-hannover.de/en/studium/studiengaenge/geodaesie/

2.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u RH i međunarodnoj)

Diplomski studijski program geodezije i geoinforma ke omogućuje stjecanje znanja, vještina i kompetencija prema svim normama studiranja na europskim sveučilištima i sukladno Bolonjskom procesu. Kako je riječ o jedinom diplomskom studiju geodezije i geoinformatike u Republic Hrvatskoj, horizontalna pokretljivost unutar države ne postoji. U međunarodnim okvirima horizontalna pokretljivost moguća je unutar zemalja članica EU-a i zemalja regije (BiH, Srbija, Makedonija). Ver kalna pokretljivost moguća je na poslijediplomskom studiju Geodetskog fakulteta i srodnih studijskih programa tehničkih i drugih fakulteta (PMF i sl.) uz polaganje određenog broja razlikovnih ispita.

2.6. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Geodetsko-geoinformatička djelatnost u samoj svojoj biti usko je povezana sa zajednicom, bilo da je riječ o strukturama na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini sve do građana pojedinačno. Ona se očituje kroz obavljanje najvećeg dijela poslova koje izvode geodetsko-geoinformatički stručnjaci, koja uvijek povezuje više subjekata lokalne zajednice te geodetsko-geoinformatički stručnjaci, zajedno s predstavnicima drugih struka (pravnici, građevinari, arhitekti, prostorni planeri, agronomi, šumari) nerijetko upravo imaju zadaću povezivanja subjekata lokalne zajednice i iznalaženja rješenja koja će biti zajednička i svima prihvatljiva. Povezanost s lokalnom zajednicom studijskog programa očituje se kroz primjenu stečenih znanja u jedinicama lokalne i regionalne samouprave te s gospodarstvom. Suradnja s organizacijama civilnog društva izvan kruga struke zasniva se na dva faktora:

- vanjskim poticajima koji proizlaze iz promjena stanja (zakonodavnog i gospodarskog) za što kao primjer može poslužiti postupak legalizacije u razdoblju 2011.-2014. I

- vanjskim poticajima koji proizlaze iz promjena stanja u okolišu, prirodnih katastrofa ili drugij ugroza, za što kao primjer mogu poslužiti poplave u Slavoniji u 2014. godini. U oba slučaja, s različitim vidovima i oblicima organizacije civilnog društva razvijena je suradnja i realizirane su određene konkretne aktivnosti.

http://www.tuwien.ac.at/fileadmin/t/studabt/downloads/Studienplaene/Aktuelle_Curricula_2013/Mas_Geodaesie_Geoinformation.pdf

http://www.tuwien.ac.at/fileadmin/t/studabt/downloads/Studienplaene/Aktuelle_Curricula_2013/Mas_Geodaesie_Geoinformation.pdf

http://www.uni-hannover.de/en/studium/studienfuehrer/geodaesie/studieninhalt/

http://www.uni-hannover.de/en/studium/studiengaenge/geodaesie/




10

Povezanost sa sastavnicama struke: - (strukovna tijela državne uprave: Državna geodetska uprava (DGU) i Gradski ured za katastar i geodetske

poslove Grada Zagreb (GUKGPGZ), - strukovnim udruženjima: Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije (HKOIG), Hrvatsko geodetsko

društvo (HGD) i Hrvatsko kartografsko društvo (HKD), - poslodavcima u struci – ovlaštenim fizičkim i pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje poslova državne

izmjere i katastra nekretnina (Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga poslodavaca geodetske i geoinformatičke struke) te informatičkim tvrtkama (Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga poslodavaca informatičke struke)

- instituti i agencije s geodetsko-geoinformatičkom djelatnošću (npr. Hrvatski hidrografski institut (HHI) i sl. - Katedra za geodeziju i geoinformatiku Fakulteta građevinastva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu - Srednjim strukovnim školama koje obrazuju tehničare geodezije i geoinformatike (njih sedam) - i dr.

posebno je značajna za diplomski studijski program geodezije i geoinformatike obzirom da najveći do završenih magistara geodezije i geoinformatike svoja radna mjesta i profesionalnu budućnost pronalaze upravo u navedenim sastavnicama struke. Stoga su suradnja i razmjena informacija dugogodišnja praksa, bilo kroz održavanje stručnih i znanstvenih skupova na fakultetu, programa i radionica cjeloživotnog učenja, stručne prakse studenata u gospodarskim subjektima, kao organiziranih i obilazaka radilišta – katastarskih izmjera, odnosno sudjelovanja studenata u mjernim kampanjama kada za to iskrsne potreba. Navedeno se može isčitati također i iz mišljenja sastavnica struke koje su se očitovale na prijedlog novog studijskog programa diplomskog studija geodezije i geoinformatike (vidi prilog).

2.7. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Geodetski fakultet ima konstantnu suradnju sa strukovnim (Hrvatsko geodetsko društvo, Hrvatska komora ovlaštenih

inženjera geodezije, Hrvatsko kartografsko društvo) i gospodarskim udruženjima (Hrvatska udruga poslodavaca –

Udruga poslodavaca geodetske i geoinformatičke struke i Udruga poslodavaca informatičke struke). Predstavnici

geodetske i geoinformatičke struke stalni su članovi Povjerenstva za kvalitetu te se provode kontinuirana

savjetovanja o potrebama struke i strukovnih udruženja, odnosno studijskim programima koje izvodi Geodetski

fakultet.




11

2.8. Navesti moguće partnere izvan visokoškolskoga sustava koji su iskazali zanimanje za studijski program

Partneri s kojima Geodetski fakultet surađuje u realizaciji studijskih programa i aktivnosti su tijela državne uprave, prvenstveno Državna geodetska uprava i Gradski ured za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, te druga ministarstva i vladine agencije) i instituti (Hrvatski hidrografski institut). Dosadašnji i budući partneri zainteresirani za studijski program su (veće) geodetsko-geoinformatičke tvrtke uz čiju pomoć će se realizirati stručna praksa i posjeti geodetskim radilištima (katastarske izmjere, komasacije, veliki infrastrukturni projekti, veliki industrijski objekti, ...). Također, dosadašnji i budući partneri zainteresirani za studijski program su informatičke tvrtke s kojima Geodetski fakultet surađuje i čije programske pakete koristi u izvođenju nastave.

2.9. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

3. OPĆI DIO

3.1. Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa

Tehničko

3.2. Trajanje studijskoga programa (postoji li mogućnost studiranja na daljinu, izvanrednoga studija i sl.)

2 godine = 4 semestara

Studiranje na daljinu nije moguće

Izvanredni studij nije organiziran

3.3. Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija

120

3.4. Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak

Uvjeti upisa na studij i elementi razredbenog postupka definiraju se dokumentom Fakultetskog Vijeća Geodetskog fakulteta: Odluka o upisu na I. godinu Diplomskog sveučilišnog studija geodezije i geoinformatike (npr. u ak. god. 2015./16.)

Na jesenskom upisnom roku kvota za upis hrvatskih i EU državljana je 82, a kvota za upis stranih državljana 4. Diplomski studij može upisati osoba koja je završila odgovarajući sveučilišni preddiplomski studij kojim je stekla najmanje 180 ECTS bodova. Pod odgovarajućim sveučilišnim preddiplomskim studijem smatraju se: A) Geodezija i geoinformatika na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Geodezija i geoinformatika na Fakultetu građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu ili akreditirani studij geodezije i geoinformatike na drugom Sveučilištu. B) Sveučilišni preddiplomski programi iz znanstvenih polja: građevinarstvo, arhitektura i urbanizam, računarstvo,

http://www.geof.unizg.hr/pluginfile.php/1757/mod_book/chapter/18/FV_odluka%201_346_4%20upisna%20kvota%20i%20kriteriji%20preddiplomski.pdf




12

geofizika, geografija, geologija, matematika, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, interdisciplinarne tehničke znanosti, interdisciplinarne prirodne znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, šumarstvo, tehnologija prometa i transport, temeljne tehničke znanosti. Studenti koji su završili studij pod B) obvezni su upisati razlikovne ispite s preddiplomskog studija Geodezija i geoinformatika prema sljedećoj tablici:

I. semestar - Geodetski instrumenti - 5 ECTS-a (I. sem. preddiplomskog studija) II. semestar - Izmjera zemljišta - 5 ECTS-a (II. sem. preddiplomskog studija) III. semestar - Satelitsko pozicioniranje - 5 ECTS-a (V. sem. preddiplomskog studija) IV. semestar - Državna izmjera - 5 ECTS-a (VI. sem. preddiplomskog studija)

Razredbeni postupak Prijave za razradbeni postupak predaju se u Studentsku referadu Geodetskog fakulteta do definiranog datuma. Bodovi u razredbenom postupku ostvaruju se kao zbroj bodova ostvarenih na temelju uspjeha i provjere znanja. Bodovi za uspjeh na preddiplomskom studiju izračunavaju se sljedećom formulom: "Bodovi za uspjeh" = "Ostvareni ECTS-bodovi" x "Težinski (ponderirani) prosjek ocjena" x 0.5 x (6/"Broj_semestara_studiranja") "Težinski (ponderirani) prosjek ocjena" = Suma (Ocjena iz predmeta x ECTS-i predmeta) / "Ostvareni ECTS-bodovi" Studentima koji su završili studije pod B) koji nisu preddiplomski studiji u trajanju 6 semestara i na kojima se stječe namanje 180 ECTS-a, ali je riječ o studiju koji se priznaje kao da je iste ili više razine od preddiplomskog studija za broj ostvarenih ECTS-a im se uzima 180, a za trajanje studija im se računa 6 semestara. Maksimalni broj bodova na provjeri znanja iznosi 400 bodova. Da bi pristupnik bio uvršten u rang-listu za upis, na provjeri znanja mora steći najmanje 80 bodova. Taj broj bodova naziva se razredbenim pragom. Pristupnik koji nije ostvario razredbeni prag ne može biti upisan. Studentima koji su završili studije pod A) u roku od 3 godine (6 semestara) bez obzira na prosjek ocjena priznaje se maksimalan mogući broj bodova na provjeri znanja. Svi ostali kandidati pristupit će provjeri znanja iz nastavnih sadržaja predmeta preddiplomskoga sveučilišnoga studijskog programa Geodezija i geoinformatika.




13

Studenti dobitnici Rektorove nagrade dobivaju dodatnih 60 bodova, a studenti dobitnici Dekanove nagrade dobivaju dodatnih 30 bodova. Ako je nagrada podijeljena za rad kojeg je izradilo više autora dodatni bodovi se podjeljuju autorima u jednakim dijelovima. Provjera znanja obavlja se putem testa koji sadrži 40 zadataka:

Svaki ispravno riješen zadatak donosi pristupniku +10 (plus deset) bodova; Svaki pogrešno riješen zadatak donosi pristupniku -4 (minus četiri) boda; Zadatak na koji pristupnik nije dao odgovor donosi mu 0 (nula) bodova.

Test provjere znanja traje 3 sata (180 minuta). Na testu je dozvoljena upotreba: Tablica s formulama iz matematike i fizike. Kalkulator koji ima samo mogućnost računanja osnovnih matematičkih funkcija (trigonometrijskih,

eksponencijalnih i sl.) i ne smije imati mogućnost bežičnog povezivanja s drugim uređajem. Ostala pomagala nisu dopuštena.

3.1. Ishodi učenja studijskoga programa (navesti 15-30 ishoda učenja)

Znanje i razumijevanje Znati predmet istraživanja geodetske i geoinformatičke znanosti, povezanost s geoznanostima te povijesni

razvoj geodezije. Poznavati usluge temeljene na prostornim informacijama za različite skupine korisnika, za podršku

prostornom planiranju, održivom razvoju i očuvanju prostora. Poznavati nacionalne i međunarodne propise i standarde, ključna tijela i organizacije nositelje razvoja

geodezije i geoinformatike.

Primjena znanja i razumijevanja Razvijati rješenja za praktične geodetske i geoinformatičke probleme i zadatke. Projektirati, analizirati i ostvarivati geodetske mreže za potrebe geodetskih izmjera i iskolčenja objekata na

način koji osigurava zahtjevanu kvalitetu i točnost provedenih radova u prostoru. Razvijati i primjenjivati metode za praćenje položaja prirodnih i izgrađenih objekata u prostoru i vremenu. Oblikovati modele, kreirati baze prostornih podataka i geoinformacijske sustave sa svrhom opisivanja

objekata i pojava u prostoru, njihovih atributa i topoloških odnosa. Projektirati topografske, kartografske i zemljišne geoinformacijske sustave, interpretirati, integrirati,

analizirati i vizualizirati prostorne podatke.




14

Sudjelovati u izgradnji i održavanju infrastruktura prostornih podataka uspostavom i primjenom geoinformacijskih sustava uvažavajući norme i standarde, interdisciplinarnost i intelektualno vlasništvo.

Rješavati zadatke transformacija koordinata objekata između koordinatnih sustava vezanih uz Zemljinu površinu, Zemljin elipsoid, geoid i kartografske projekcije.

Prilagođavati i razvijati informatička rješenja za obradu, analizu, prikaz i distribuciju prostornih podataka internetskim servisima.

Interpretirati i kvalitativno prosuđivati podatke dobivene metodama fotogrametrije i daljinskih istraživanja i poznavati metode fotogrametrije i daljinskih istraživanja, senzore i njihova svojstva.

Planirati, izvoditi, kontrolirati i procijenjivati troškove geodetskih poslova za inženjerske radove na Zemljinoj površini i iznad ili ispod nje.

Donošenje zaključaka i sudova Analizirati i integrirati tehnološka dostignuća u području geodetskih izmjera, geoinformacijskih sustava i

usluga temeljenih na prostornim podacima. Usporediti različita rješenja za probleme iz prostorne domene te razvijati i razmjenjivati stručna mišljenja o

zadacima struke.

Prezentacije i rad u timu Korisnicima i stručnjacima geodetske i srodnih struka prezentirati načela i metode geodezije i

geoinformatike te rezultate dobivene njihovom primjenom. Sudjelovati na stručnim događanjima i na njima prezentirati mišljenja i rezultate, pisati i prezentirati stručne

radove u stručnim publikacijama. Samostalno ili u timu baviti se geodetskim poduzetništvom, organizirati, voditi i kontrolirati geodetske

poslove.

Vještine učenja i etike

Provoditi stručnu i etičku odgovornost u okviru ovlasti pri obavljanju stručnih poslova i suradnje s drugim strukama i javnosti.

Planirati i provoditi osobno cjeloživotno, samomotivirano akademsko i stručno obrazovanje.

3.2. Mogućnost zapošljavanja (popis mogućih - Gospodarstvo - pravne i fizičke osobe ovlaštene za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina




15

poslodavaca) i mišljenje triju organizacija vezanih za tržište rada o primjerenosti predviđenih ishoda učenja (priložiti)

na području Republike Hrvatske sukladno Zakonu o obavljanju geodetske djelatnosti (NN /2007) – 500

subjekata

- Gospodarstvo - informatičke tvrtke koje u svom portfelju djelatnosti imaju geoinformatiku, odnosno

programiranje, instalaciju, održavanje i pružanje podrške GIS sustava za korisnike te zastupanje proizvođača

GIS programskih rješenja (deseci tvrtki kao što su Ericsson-Nikola Tesla, Zagreb; GDI-GISdata, Zagreb; KING

ICT, Zagreb; IN2, Zagreb; Infodom,Zagreb; IGEA, Varaždin; MCS, Čakovec; Oikon, Zagreb; APIS, Zagreb; ....

- Gospodarstvo – pravne i fizičke osobe izvan sustava ovlaštenja za obavljanje poslova državne izmjere i

katastra nekretnina i (geo)informatičkog sektora, koje se bave obradom i interpretacijom prostornih

podataka, odnosno koriste prostorne podatke te geodetska i geoinformatička znanja i vještine kao bitan dio

svog poslovanja (građevinske tvrtke, arhitektonske tvrtke i biroi, brodogradilišta, telekomunikacijske tvrtke,

...).

- Državna uprava - strukovno središnje tijelo državne uprave - Državna geodetska uprava i Gradski ured za

katastar i geodetske poslove Grada Zagreba.

- Državna uprava - druga središnja tijela državne uprave, zavodi i agencije (sukladno njihovim Pravilnicima o

unutarnjem redu): Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode,

Ministarstvo obrane, Ministarstvo poljoprivrede, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, Državni ured za

upravljanje državnom imovinom, Hrvatski hidrografski institut, Hrvatski centar za razminiranje, ...

- Regionalna i lokalna samouprava – županije, gradovi i općine, odnosno njihove stručne službe i njihove

javne ustanove (npr. zavodi za prostorno uređenje, komunalna poduzeća, razvojne agencije, ...)

- Javni sektor - nacionalna javna poduzeća i sustavi: Hrvatske vode, Hrvatska elektroprivreda, Hrvatske

željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Jadranski naftovod, Plinacro, ...

3.3. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

- Poslijediplomski (doktorski) studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu,

- Poslijediplomski (specijalistički) studij geodezije i geoinformatike na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u

Zagrebu,

- poslijediplomski studiji drugih tehničkih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sukladno njihovim posebnim

odredbama,




16

- poslijediplomski tehnički studiji drugih sveučilišta u Hrvatskoj sukladno njihovim posebnim odredbama,

- poslijediplomski studiji geodezije i geoinformatike većine sveučilišta u Europi sa i bez obveze polaganja

određenih razlikovnih ispita sukladno adekvatnim odlukama pojedinih studija, fakulteta odnosno sveučilišta

- poslijediplomski studiji geodezije i geoinformatike većine sveučilišta u svijetu sa i bez obveze polaganja

određenih razlikovnih ispita sukladno adekvatnim odlukama pojedinih studija, fakulteta odnosno sveučilišta.

3.4. Kod prijave diplomskih studijskih programa navesti preddiplomske studije predlagača ili drugih ustanova u RH s kojih je moguć upis na predloženi diplomski studij

Upis na predloženi diplomski studijski program moguć je, uz polaganje kvalifikacijskog ispita, s:

- preddiplomskog studij geodezije i geoinformatike, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i

- preddiplomskog studij geodezije i geoinformatike, Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije

Sveučilišta u Splitu.

Upis na predloženi diplomski studijski program moguć je i drugih sličnih studijskih preddiplomskih programa, uz polaganje kvalifikacijskog ispita i slušanje razlikovnih predmeta. Riječ je o sveučilišnim preddiplomskim programima iz znanstvenih polja: građevinarstvo, arhitektura i urbanizam, računarstvo, geofizika, geografija, geologija, matematika, rudarstvo, nafta i geološko inženjerstvo, interdisciplinarne tehničke znanosti, interdisciplinarne prirodne znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti, šumarstvo, tehnologija prometa i transport, temeljne tehničke znanosti.

4. OPIS STUDIJSKOGA PROGRAMA

4.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS bodova (prilog: Tablica 1)

4.2. Opis svakoga predmeta (prilog: Tablica 2)

4.3. Struktura studija (broj semestara, trimestara, veličina grupa za predavanja i vježbe/seminare)

Studij se izvodi u 4 semestara.

Studij se sastoji iz zajedničkog dijela program (zajednički predmeti (4), izborni predmeti (1 od 5), izborni predmeti –

vještine (min 4 od 18), diplomskog seminara i diplomskog rada) i šest modula, po tri prve vrste i tri druge vrste.

Moduli prve vrste, koji pokrivaju osnovna područja struke, su slijedeći:

- Fizikalna, satelitska i pomorska geodezija

- Kartografija, fotogrametrija i daljinsko istraživanje

- Uređenje zemljišta




17

Detaljniji opis sadržaja koje obuhvaća pojedini modul prve vrste je slijedeći:

Modul „Fizikalna, satelitska i pomorska geodezija“ fokusiran je na mjerenje i opažanje Zemlje, njenih kontinenata i mora sa Zemlje i iz Svemira. Izučava geometriju i gravitaciju te njihove promjene kroz vrijeme (deformacije i pomaci), što uključuje precizno određivanje položaja i gibanja. Glavna područja su stoga visoko-precizno pozicioniranje i navigacija, svi sadašnji i budući globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) i mjerni sustavi svemirske geodezije (VLBI, LLR i SLR), opažanja Zemlje iz satelita, suvremene satelitske misije (CHAMP, GOCE, GRACE) i Zemljino polje sile teže (raspodjela i pomicanje masa) te spoznaje o morima. Područje obuhvaća, pored primjene novih inovativnih instrumenata, programiranje i provedbu račnalno zahtijevnih analiza fenomena i rješavanja brojnih problema. Aktualni izazovi današnjice su s sustavi za nadzor, rano upozoravanje i brzu detekciju potresa, vulkanskih erupcija, klizišta i cunamija, odnosno izrada pouzdanih procjena dugoperiodičkih trendova gibanja tektonskih ploča, varijacije magnetskog polja ili zadizanja razine mora. Materiju modula studenti savladavaju ne samo kroz predavanja, već i praktične vježbe na terenu, računske vježbe u računaonama, odnosno kroz individualnu i timsku izradu istraživačkih projekata. Studenti su tijekom studija također uključeni u projekte katedri koje sudjeluju u realizaciji modula.

Modul „Kartografija, fotogrametrija i daljinska istraživanja“ bavi se suvremenim razvojem i dostignućima disciplina usko povezanih s geoinformatikom: kartografijom, fotogrametrijom i daljinskim istraživanjima i geoinformacijskim sustavima. Modul je orijentiran je na metode efikasnog i točnog prikupljanja i predočavanja velikih količina informacija o Zemlji. ali i objektima i pojavama na i izvan Zemlje. Glavna područja istraživanja su: - slikovni senzorski sustavi, koji bilježe prostorno-vremensku razdiobu emitiranog ili reflektiranog elektromagnetskog zračenja, bez neposrednog kontakta sa predmetom istraživanja. - metode računalne obrade i interpretacije informacija prikupljenih slikovnim senzorskim sustavima. - uloga i mogućnosti kartografije u kontekstu vizualizacije geoinformacija. Područje obuhvaća, pored novih i inovativnih senzora, instrumenata i uređaja za prikazivanje kartografskog sadržaja, istraživanje postojećih senzorskih sustava i algoritama, kao i dizajn novih te razvoj algoritama za




18

upravljanje prikupljanjem informacija, njihovom obradom i interpretacijom. Izučava se i kartografska komunikacija i vizualizacija, deformacije kartografskih prikaza te tematska kartografija. Materiju modula studenti svladavaju ne samo praćenjem predavanja i praktičnim radom na vježbama, već i samostalnim radom u laboratorijima. Osim toga, studenti se uključuju u rad na istraživačkim projektima katedri, koje sudjeluju u realizaciji modula. Studenti koji apsolviraju ovaj modul osposobljeni su sudjelovati u globalnim projektima i istraživanjima u području kartografije, fotogrametrije i daljinskih istraživanja, geoinformacijskih sustava, te im se otvaraju mogućnosti daljnjeg usavršavanja na istraživačkim institucijama i sveučilištima, državnim tijelima i agencijama odnosno kompanijama i ovlaštenim geodetskim tvrtkama koje se bave kompleksnijim zadacima.

Modul „Uređenje zemljišta“ obuhvaća discipline koje se bave zemljištem i koje su temeljne zadaće primijenjene geodezije već stoljećima. Zemljište je najvažniji i ograničeni resurs te ima iznimnu važnost za gospodarski i društveni razvoj. Odnosi ljudi prema zemljištu složeni su i obuhvaćaju različite vrste interesa. Porast stanovništva na Zemlji, globalizacija i ostali suvremeni trendovi, stvaraju sve veći pritisak na zemljište, ono se sve intenzivnije koristi, a odnosi ljudi prema zemljištu postaju sve složeniji. U svrhu učinkovitog upravljanja zemljištem i prostorom, još od davnih vremena bilo je potrebno prikupljati, pohranjivati, održavati i koristiti različite informacije. Uloga geodezije u tom procesu se je mijenjala i evoluirala od tradicionalnog prikupljanja do upravljanje zemljišnim i općenito prostornim informacijama. Cilj modula je naučiti studente teoretskim i praktičnim znanjima o principima zemljišne politike, mjerama gospodarenja zemljištem i sustavima upravljanja zemljištem i prostornim informacijama. Zemljišna politika ostvaruje se različitim mjerama gospodarenja zemljištem. Jedna od najpoznatijih mjera je komasacija. Za potrebe upravljanja zemljištem i interesima na njemu osnivaju se različiti upisnici gdje je jedan od najvažnijih katastar. Uz katastar, zemljišne informacije sadržaj su mnogih drugih službenih upisnika i dio su opće geoinformacijske infrastrukture. U tim naporima, a na tragu iskazivanja potreba domaćih i stranih tvrtki, studentima je omogućeno i svladavanje komunikacijskih vještina te vještina korporativnog upravljanja. Predmeti modula obuhvaćaju različite teme poput zemljišne politike, geodezije u zaštiti okoliša, 3D katastra, komasacija, geomarketinga, infrastrukture prostornih podataka, procjene nekretnina, razvoja prostora i dr. Svi predmeti obuhvaćaju neophodna teorijska i praktična znanja za buduće stručnjake. Uz to studenti imaju




19

mogućnost izbora različitih vještina, terenskog rada i posjeta geodetskim radilištima te sudjelovanja u znanstvenim i stručnim projektima. Nastavu na modulu studenti savladavaju kroz predavanja, praktične vježbe na terenu, računske vježbe u računaonicama te individualni i timski rad u okviru istraživačkih projekata. Studenti su tijekom studija također uključeni u projekte Zavoda za primijenjenu geodeziju i Katedri koje sudjeluju u realizaciji modula.

Studenti u modulima prve vrste slušaju 5 obveznih predmeta modula i najmanje 4 izborna predmeta modula. Broj

izbornih predmeta po svakom semestru u kojem se slušaju (II. i III) veći je od minimalnog broja.

Moduli druge vrste interdisciplinarnog su karaktera te povezuju module prve vrste, kao i struku s drugim dodirnim

područjima i strukama, odnosno daju širinu studijskom program. Moduli druge vrste su slijedeći:

- Geoinformatika

- Geomatika

- Inženjerska geodezija

Studenti u modulima druge vrste slušaju 3 obvezna predmeta modula i najmanje 4 izborna predmeta modula. Broj

izbornih predmeta po svakom semestru u kojem se slušaju (II. i III) veći je od minimalnog broja i u svakom modulu se

može slušati određeni broj predmeta iz drugih modula prve i druge vrste.

Detaljniji opis sadržaja koje obuhvaća pojedini modul prve vrste je slijedeći:

Modul "Geoinformatika" orijentiran je na istraživanje, razvoj i primjenu recentnih tehnologija i koncepata u prikupljanju, obradi, upravljanju te predočavanju prostornih informacija. Glavna područja istraživanja su baze prostornih podataka te daljinska istraživanja i analiza snimki. Osim glavnih područja istraživanja ovaj modul donosi znanja i vještine iz: geovizualizacije, promatranja Zemlje i primjene daljinskih istraživanja, sustava i usluga temeljenih na lokaciji, razvoju mrežnih geoinformacijskih sustava, digitalnoj obradi slike, uloge kartografije u GIS-u, programiranja u geoinformacijskim sustavima, računalnog vida, pametnih gradova i infrastrukture prostornih podataka, te topografskih informacijskih sustava.




20

Materiju modula studenti svladavaju ne samo praćenjem predavanja i praktičnim radom na vježbama, već i samostalnim radom u laboratorijima. Osim toga, studenti se uključuju u rad na istraživačkim projektima katedri, koje sudjeluju u realizaciji modula. Po apsolviranju modual , studenti vladaju temeljnim znanjima i praktičnim vještinama u primjeni suvremenih baza prostornih podataka u geodeziji i geoinformatici, primjeni naprednih metoda daljinskih istraživanja u prikupljanju i obradi prostornih podataka te ispitivanju kakvoće podataka daljinskih istraživanja u svrhu bolje iskoristivosti prostornih podataka i rezultata analize. Studenti koji apsolviraju ovaj modul osposobljeni su sudjelovati u globalnim projektima i istraživanjima u području geoinformacijskih sustava, te im se otvaraju mogućnosti daljnjeg usavršavanja na istraživačkim institucijama i sveučilištima, državnim tijelima i agencijama odnosno kompanijama i ovlaštenim geodetskim tvrtkama koje se bave kompleksnijim zadacima.

Modul „Geomatika“ objedinjuje znanstveno područje koje se bavi prikupljanjem, organizacijom, analizom i vizualizacijom prostornih informacija u cilju stjecanja spoznaja za bolje poznavanje i razumijevanje našeg izgrađenog i prirodnog okoliša. Riječ je o široko zasnovanom i interdisciplinarnom području studiranja i istraživanja te stoga modul „Geomatika“ osigurava potrebna teorijska znanja i ekspertne vještine koja imaju za cilj osposobiti studente da iznalaze i razvijaju bolja rješenja za rješavanje problema realnog svijeta na inovativan način. Geomatička obrada podataka i tehnike analize omogućuju da se mjerenja pretvore u korisne informacije i znanje s kojim se mogu prepoznati pravilnosti, prate pojavnosti, odnosno predvide buduća stanja. Geomatičke senzorske tehnike omogućuju nam da mjerimo i opažamo okoliš koji vidimo, ali i pojave koje su izvan područja percepcije ljudskog oka. Kako bi to bilo moguće Geomatika kombinira znanja matematike, računalne znanosti, geodezije i interdisciplinarne spoznaje drugih područja. Sve navedeno se primjenjuje u područjima ljudske djelatnosti kao što su transport, hidrologija, prostorno planiranje, zaštita okoliša i prirode, krizno upravljanje, razvoj gradova, odnosno upravljanje prostorom u najširem smislu. Materiju modula studenti savladavaju ne samo kroz predavanja, već i praktične vježbe na terenu, računske vježbe u računaonama, odnosno kroz individualnu i timsku izradu istraživačkih projekata fokusiranih na rješavanje konkretnih problema. Studenti su tijekom studija također uključeni u projekte katedri koje sudjeluju u realizaciji modula.




21

Modul „Inženjerska geodezija“ je područje geodezije koje se odnosi na primjenu geodetskih mjernih sustava u cjelokupnom procesu projektiranja, izgradnje i korištenja objekata vezanih uz: niskogradnju (željezničke pruge, ceste, autoceste, mostovi, tuneli, zračne i plovne luke), visokogradnju (velike zgrade, industrijska postrojenja, stadioni), energetiku (brane, dalekovodi, plinovodi, naftovodi, rafinerije), izradu projekata regulacije postojećih naselja i pri izgradnji novih naselja. U širem smislu inženjerska geodezija obuhvaća radove vezane uz izmjeru terena u svrhu izrade geodetskih podloga za potrebe planiranja i projektiranja objekata, uspostavu geodetske mreže posebnih namjena kao osnove za iskolčenje projektiranog objekta, kontrolu ispravnosti izgradnje te praćenje pomaka i deformacija građevine tijekom njezine eksploatacije. Praćenje i analiza pomaka i deformacija izgrađenih objekata i tektonski aktivnih područja (praćenje gibanja Zemljine kore, klizanja ili slijeganja tla i sl.) - deformacijska analiza, dio je inženjerske geodezije gdje se koriste najpreciznije geodetske metode prikupljanja, obrade i analize prostornih podataka. Navedeni radovi imaju interdisciplinarni karakter jer je za obavljanje tih radova neophodna suradnja geodeta s ostalim inženjerskim strukama (građevinari, geolozi, strojari i dr.). Cilj modula je osigurati potrebna teorijska znanja i praktične vještine u svrhu osposobljavanja studenata u pronalaženju i razvijanju optimalnog pristupa za rješavanje različitih inženjerskih zadataka. Nastavu na modulu studenti savladavaju kroz predavanja, praktične vježbe na terenu, računske vježbe u računaonicama te individualni i timski rad u okviru istraživačkih projekata iz područja inženjerske geodezije. Studenti se tijekom studija također uključuju u projekte Zavoda za primijenjenu geodeziju i Katedri koje sudjeluju u realizaciji modula.

Struktura studijskog programa podijeljena na zajednički i izborni dio, odnosno module, iskazan kroz ECTS bodove je

slijedeća:

ZAJEDNIČKI SADRŽAJI (63)

Zajednički predmeti = 14 ECTS (4 predmeta)

Izborna matematika = 4 ECTS (1 iz izbora od 5 predmeta)

Izborne vještine i pr.s.drugih st. = 13 ECTS (najmanje 4 predmeta iz većeg izbora, s GF 21)




22

Diplomski seminar = 5 ECTS (organizacijski zajednički, a sadržajno „pripada“ modulima)

Diplomski rad = 25 ECTS

Modul A (35 ECTS)

- obvezni predmeti = 20 ECTS (5 predmeta)

- izborni predmeti = 12 ECTS (min 4 predmeta od 10-12 po modulima)

- istraživački projekt = 3 ECTS (1 projekt po modulu)

ModulB (22 ECTS)

- obvezni predmeti = 12 ECTS (3 predmeta)

- izborni predmeti = 12 ECTS (min 4 predmeta od 9-11 po modulima)

Ukupno = 120 ECTS

Studenti će u 4 semestra slušati minimalno 27 i izraditi diplomski rad iz ukupne ponude od 98 predmeta, 3 projekta, 1

seminara i diplomskog rada.

Struktura studijskog programa grafički je prikazana na slijedećem prikazu: I.semestar II.semestar III.semestar IV.semestar

Zajednički sadržaj studija Zajednički sadržaj studija

Diplomski ispit 25

Predmet A 3h 4 Diplomski seminar 2h 5

Predmet B 3h 4

Predmet C 3h 4

Predmet D 2h 2

Izborna matematika

Matematika (izbor od 5) 3h 4

Obvezni predmeti modula A Obvezni predmeti modula A Obvezni predmeti modula A

Obvezni predmet A1 3h 4 Obvezni predmet A3 3h 4 Obvezni predmet A5 3h 4

Obvezni predmet A2 3h 4 Obvezni predmet A4 3h 4

Izborni predmeti modula A Izborni predmeti modula A

Izborni predmet A1 2h 3 Izborni predmet A3 2h 3

Izborni predmet A2 2h 3 Izborni predmet A4 2h 3

Istraživački projekt

(modul A/B) 2h 3

Obvezni predmeti modula B Obvezni predmeti modula B Obvezni predmeti modula B

Obvezni predmet B1 3h 4 Obvezni predmet B2 3h 4 Obvezni predmet B3 3h 4




23

Izborni predmeti modula B Izborni predmeti modula B

Izborni predmet B1 2h 3 Izborni predmet B3 2h 3

Izborni predmet B2 2h 3 Izborni predmet B4 2h 3

Izborne vještine + s drugog studija Izborne vještine + s drugog studija

Izborna vještina ili predmet

s drugog studija min. 2h 3


s drugog studija min 4h 5


s drugog studija min 4h 5

8 predmeta ...................... 23h.. ..30 10 predmeta .................. ... 21h....30 9 predmeta .................... ...21h.......30 3 predmeta............................ ..30

Upis modula

Prilikom predavanja prijave za upis na diplomski studij student/ica prilaže listu modula prve i druge vrste poredanu

po redane po prioritetima. Prednost pri upisu na pojedini modulu u slučaju većeg broja prijava koje su najviše na listi

prioriteta ima student/ica koji ima više bodova na rang listi za upis na diplomski studij. Tijekom studiranja na

diplomskom studiju, student /ica ne može promijeniti modul prve vrste, dok nakon drugog semestra može

promijeniti modul prve vrste ukoliko na ciljanom modulu ima slobodnih mjesta za slušanje modula.

Upisna kvota za svaki pojedini modul iznosi maksimalno 30 studenata/tica.

Broj upisanih studenata u svaki semestar kreće se od 80 – 90, s manjim varijacijama na pojedinim predmetima u

ovisnosti od broja studenata/tica koji ponavljanju slušanje pojedinih predmeta tako da se u konačnici broj studenata

na svim obveznim predmetima kreće između 70 – 100 studenata/tica.

Maksimalan broj studenata/ica koji slušaju obvezne predmete na modulima je 30. Maksimalan broj studenata/ica

koji slušaju izborne predmete, bilo zajedničke ili unutar modula) je 20. Ukoliko se neki predmet sluša na drugim

modulima, upisna kvota povećava se za 10 studenata po svakom modulu u kojem se predmet dodatno sluša.

Slijedom navedenog nastava se izvodi na slijedeći način:

- predavanja na zajedničkim obveznim predmetima – jedna grupa (70 – 100 studenata/tica)

- seminari na zajedničkim obveznim predmetima – tri grupe (23 – 33 studenata/tica)

- vježbe zajednički obvezni predmeti – (10 – 15 studenata/tica)

- predavanja na zajedničkim izbornim predmetima – jedna grupa (10 – 40 studenata/tica)




24

- seminari na zajedničkim izbornim predmetima – jedna – dvije grupe (10 – 20 studenata/tica)

- vježbe zajednički izbornii predmeti – jedna – četri grupe (10 – 15 studenata/tica)

- predavanja na obveznim predmetima modula – jedna grupa (20 – 30 studenata/tica)

- seminari na obveznim predmetima modula – jedna ili dvije grupe (15 – 20 studenata/tica)

- vježbe obvezni predmeti modula – dvije do četiri grupe (10 – 15 studenata/tica)

- predavanja na izbornim predmetima modula – jedna grupa (10 - 30 studenata/tica)

- seminari na izbornim predmetima modula – jedna - dvije grupe (10 – 20 studenata/tica)

- vježbe izborni predmeti modula – jedna – tri grupe (10 – 15 studenata/tica)

4.4. Uvjeti upisa u sljedeći semestar ili trimestar

Uvjeti upisa su definirani programskom povezanošću. Za predmete ljetnog semestra obavljen predmet iz zimskog

semestra, a za predmete zimskog semestra obavljen i/ili položen predmet iz prethodne akademske godine.

4.5. Popis predmeta i/ili modula koje polaznik može izabrati s drugih studijskih programa

4.6. Popis predmeta i/ili modula koji će se izvoditi i na stranom jeziku (navesti jezik)

Svi predmeti se mogu izvoditi na engleskom jeziku, a izvoditi će se ovisno o interesu studenata sukladno izvedbenom

planu.

4.7. Završetak studija:

a) Način završetka studija Završni rad Diplomski rad X Završni ispit Diplomski ispit

b) Uvjeti za prijavu završnoga/diplomskoga rada i/ili završnoga/diplomskoga ispita

Položeni svi predmeti diplomskog studija što se potvrđuje upisom ocjena i potpisom nastavnika u indeks, upisom

ocjena u ISVU sustav i zaključavanje predmeta te testiranjem posljednjeg VI. semestra u studentskoj referadi.

c) Postupak vrjednovanja završnoga/ /diplomskoga ispita te vrjednovanja i obrane završnoga/diplomskoga rada

Sva postupanja vezana za vrjednovanje diplomskog ispita i vrjednovanje obrane diplomskog ispita uređena su ili se

temelje na Pravilniku o diplomskom ispitu Geodetskog fakulteta donesenom na 60. Redovitoj sjednici Fakultetskog

vijeća održanoj 31.10.2002. godine.

Student upisuje predmet Diplomski rad u 4. semestru nakon što je stekao 90 ECTS-a. Teme diplomskih radova studenti izabiru putem Studomata tijekom zadnja 2 tjedna u siječnju tekuće akademske godine Student predlaže do pet tema po listi prioriteta. Nakon toga mentori potvrđuju studentov izbor na način da mogu potvrditi izbor samo




25

one teme koja je trenutno najviša na listi prioriteta studenta.

Nastava na predmetu Diplomski rad izvodi se tijekom 15 tjedana ljetnog semestra. Samostalno i uz vodstvo mentora i voditelja u okviru izabrane/dodijeljene teme studenti provode istraživanje i pisanje diplomskog rada koje je izvedivo u tri mjeseca. Diplomski rad u pravilu ima do maksimalno 100 stranica. Izvedba i ocjenjivanje: Nositelji predmeta: predstojnici zavoda Izvođači predavanja: mentori Izvođači vježbi: mentori i voditelji Studenti su dužni pohađati nastavu (70%). Mentor je zadužen za praćenje studentovog angažmana kroz semestar. Pohađanje nastave odvija se prema rasporedu, na terenu, na praksi, u drugim oblicima rada kao i kroz samostalni rad. Student/ica brani temu u 4. tjednu nastave u okviru javne prezentacije od 5-10 minuta nakon čega mentori, voditelji, nositelji i ostali prisutni mogu postavljati pitanja. Ukupno trajanje obrane teme treba biti u okviru 15 minuta. Student/ica prezentira rezultate provedenih istraživanja u 14. tjednu nastave u okviru 15 minuta nakon čega mentori, voditelji, nositelji i ostali prisutni mogu postavljati pitanja. Ukupno trajanje prezentacije treba biti u okviru 20 minuta. Prisustvovanje javnim obranama/prezentacijama za diplomande je obvezno u svim terminima u kojima se obavljaju obrane na pojedinom Zavodu kojem pripada njihov mentor. Studenti su dužni do kraja semestra predati radnu verziju teksta diplomske radnje. Predaja radne verzije je uvjet za dobivanje potpisa i ocjene iz predmeta Diplomski rad. Mentor će u roku od tjedan dana ocijeniti studentov rad i evidentirati ocjenu iz predmeta Diplomski rad u ISVU-u. Izradu konačne verzije diplomskog rada te proceduru za prijavu diplomskog ispita student će obaviti u dogovoru s mentorom.

Nakon pozitivne ocjene diplomskog rada student se prijavljuje Studentskoj referadi za usmeni ispit te predaje dva uvezana primjerka diplomskog rada, indeks i potvrdu o izvršenoj stručnoj praksi. Studentska referada kompletira dokumentaciju diplomanda.

Za usmene diplomske ispite postoje, u svakooj akademskoj godini, tri redovita ispitna roka, jesenski, zimski i ljetni. Povjerenstvno za diplomske ispite može odrediti i izvanredne ispitne rokove. Datum usmenih diplomskih ispta




26

objavljuje se na početku akademske godine.

Javnu obranu diplomskog rada otvara predjednik Ispitnog povjerenstva, te iznosi podatke o prijavi, izradi i ocjeni diplomskog rada. Student zatim izlaže predmet, metode i rezultate svog rada. Izlaganje pristupnika ograničeno je do 30 minuta. Po završetku izlaganja članovi Ispitnog povjerenstva postavljaju pristupniku usmena pitanja iz gradiva koje je obrađeno na studiju predmeta znanstvene discipline u koju spada diplomski rad. Pristupnik odgovara na pitanja sukcesivno i odmah. Pitanja pristupniku smiju postavljati i slušatelji, o čemu odlučuje predsjednik Povjerenstva. Usmeni diplomski ispit traje najviše 60 minuta.

Ocjena diplomskog ispita obuhvaća i diplomski rad i usmeni dio diplomskog ispita. Ocjena diplomiranja se izračunava iz ocjene diplomskog ispita i prosječne ocjenje studija. Minimalni uvjet za ocjenu diplomiranja izvrstan (5) je prosječna ocjena studija 3,80 i ocjena diplomskog ispita izvrstan (5). Minimalni uvjet za ocjenu diplomiranja izvrstan (4) je prosječna ocjena studija 3,30 i ocjena diplomskog ispita vrlo dobar (4).

Ako student ne zadovolji na diplomskom ispitu ili ako nije iskoristio jedan ispitni rok Povjerenstvo za diplomske ispite odrediti će mu drugi ispitni rok, koji mora biti unutar 90 dana od dana prvog ispita. Diplomski ispit može se polagati tri puta, a treći put samo po odobrenju Fakultetskog vijeća Geodetskog fakulteta.

1. geodezija i geoinformatika x on line on line studij/obrazac_1... · obrazac 1 vrjednovanje...

Documents