Potarina plaena u gotovom. Ciena 3 Kune "BILOGORA" POLITIKO-PROSVJETNI TJEDNIK

Broj 97. Bjelovar, 17. travnja 1943. Godina III.

UZ DRUGU OBLJETNICU Poglavnik ic primio estitke

dravnih poglavara i dravnika prijateljskih i saveznikih zemalja povodi m druge obl clnice uzpo-stave Nezavisne Drave Hrvatske i to: od piihrera njemakog na-roda i poglavara Njemakog Rei-eha Adolfa llillera, Ni. Vel. cara i Kralja Italije Vik'ora Emanuela III.. Nj. Kr. Vis. Vojvode od Aoste Aimonea di Savoja, dezigniranog Kralja Hrvalske, Duce-a faistike Italije benitta Mussolinia, bugarskog cara Borisa, dra losefa Tisa, pred-sjednika Slovake republike, na-mjcslnika Kraljevine Maarske Ni-kole Horthy-a, conducatorula ru-munjske drave marala Anto-nescua, Pracisca I-ranca Bohamon-dea-catidilla panjolske, Rista Rv-ti-a predsjednika finske republike, prof. Mihaela Antonescua, pod-predsjednika vlade i ministra vanj-skih poslova Kraljevine Rumunj-ske, generala Viltoria Ambrosia, glavara glavnog stoera talijanske .Vmate, anje Macha, podpred-sjednika slovake vlade i glavnog zapovjednika Hlinkine garde.

Ove brzojavne estitke kao i izmjena istih od strane Poglavnika Nezavisne Drave Hrvalske savez-nikim dravnim poglavarima i dravnibima najboljim su doka-zom da je Nezavisna Drava Hr-vatska vaan impenik u novom pravedniiem europskom poredku.

Poglavnikovom odlukom o p o m i l o v a n j u povodom dru-ge godinjice obnove Nezavisee Diave Hrvalske na priedlog Mi-nistra pravosudja i bogotovlja pcdieljena su putem milosti Po-glavnika medju ostalim sljedea pojedinana pomilovanja:

dru Svetozaru Begiu iz Bje-lovara oprotena je kazna gubitka astnih prava izreena osudom pokretnog priekog suda u Bjelo-varu od 8. listopada 1942. br. Pps 664-42 :

Jarmili Kratochvili Radovanu Kraljiu iz Bjelovara oproten je ostatak kazne i sve posljedice iz osude pokretnog priekog suda u Bjelovaru od 10. listopada 1942. br. Pps 629-42.

Velianstvena proslava druge obljetnice dravne

nezavisnosti BJELOVAR, dne 1S. travnja 19*3. Proslava druge oblietnice dravne nezavisnosti u naem gradu,

koju su upriliile zajedniki sve postrojbe l/slatkog pokreta u gradu Bjelovaru obavljena je na naroito svean nain.

Ve S. travnja t. g. zapoela je ta proslava posebnom izvedbom na mjestnej razgtasnoj postaji, koju je izvedbu priredila Izpostava Glav-nog ravnateljstva za promibu. Dne $ travnja na mjesnoj razgtasnoj postaji uz sviranje dravne i ustake Himne, prigodnih koranica, kra-snoslova rodoljubnih pjesama odrao je prcmibeni izvjestitelj govor o , travnju 1941."

U petak dne P. IV. t.j. u oi obljetnice dravne nezavisnosti ustaka, mlade priredila je u .Zora" slikckazti, i ; s sati na veer sveanu pri-redbu s liepim razporcdom. Priredbi su prisustvovali predstavnici hr-vatskih i njemakih oruanih snaga te predstavnici talijanske vojne mi-sije, zatim dunostnici ustakog pokreta, predstavnici dravnih i samo-upravnih oblasti i mnogobrojno gradjanstvo. Budui da mnogi nijesu mogli prisustvovati toj priredbi, jer je posjet bio prevelik, ponovljena je ista priredba u nedjeliu dne u. I. mj. ooel u dvorani .Zora* slikofaza posebno za pripadnike hrvatskih oruanih snaga. Na priredbi u petak govorio je stoernik Ustake mladei Rudolf Srnak, a na priredbi u ne-djelju Dr. Ante Cividini iz .Zagreba.

Na sam dan obljetnice dravne nezavisnosti t. /. dne 10-OQ t. mj. odrane su sveane sv. mise u obim upnim crkvama i to: u rimoka-tolikoj u 10 sati a u grkokatolikoj u pola 10 sali. Kod mise u rimo-katolikoj crkvi prisustvovale su postrojbe hrvatskih i njemakih orua-nih snaga, postrojbe ustakog pokreta, hrvatska drutva, brojno inov-nitvo, gradjanstvo i setjatvo. Iza S7 misa pred rimokatolikom crkvom odrao je stoernik Dr. Juri znaajni govor o borbi hrvatskog naroda s unutarnjim i vanjskim neprijateljem, kojem je uz pomo naih save-zoika zadan smrtni udarac. Nakon toga je glasba Hrvatskih oruanih snaga odsvirala hrvatsku dravnu i ustaku himnu, koju je prisutno mnotvo saslualo uzdignute desnice. Nakon toga stiedio je mimohod hrvatskih i njemakih oruanih snaga, postrojbi ustakog pokreta igra-djanskih. drutava pred predstavnicima hrvatskih i saveznikih oruanih snaga, ustakim dunostnicima i dravnim odlinicima.

.Na sam dan obljetnice dravne nezavisnosti bio je grad iskien hrvatskim zastavama a mnogi su trgovci i ustanove vanredno liepo uredili izloge. Mnogi su dravni odlinici i posebnici uresili svoje do-move odnosno prozore svojih domova Poglavnikovom slikom, cvieem i sagovima. Naroito je bio. liepo ukraen prozor na stanu g. velikog u-pana, zatim izlozi Ustakog Stoera i Ispostave glavnog ravnateljstva za promibu, te Prve Hrvatske tedionice, zatim su vrlo ukusno s lie-pim ukrasipia uresili svoje izloge jo sliedee ustanove i trgovci i obrt-nici: gradska tedionica, Domagoj Ruii, Narodna kavana, Stjepan Lojen, Matilda Anhalcer, Slikokas Dom", Milan Ivanevi, Eduard Sto-ir, Stjepan Car, te ljekarnik Nikola Segedi.

Rodoljubno gradjanstvo grada Bjelovara i seljalvo is okolice svo-jim brojnim sudjelovanjem kod svih priredaba dokazali su svoju ustaku i hrvatsku sviest

Pobjeda je naa Ustaa se bori sada za slobodu i za dom krvca vrela tee neka tee neka boli ranu neka pee. za slobodu i za dom lahko sad se mrije Domovino! Poglavnie, srdee nae samo za vos bije. Poglavnie tebi zavjet sveli jesmo dali. tebi jesmo obeali sve do zadnje kapi krvi branit ovu grudu svetu i dokazat cielom svietu da je svaka rtva baklja sjajr.a i da u njoj lei jedna tajna.

Ustae smo sinovi smo domovine ove svete krv se lije. svjei humak rtvu krije. Pobjeda je naa, ustaki se barjak vije

Duro Hajdukovi, seljak

Pozdrav seljakoj mladei

Zdravlje, sreu elim, Mila moja brao, Mili omladinci Naih liepih sela dini vjerni sinci!

ujte pozdrav topli. Pozdrav srca moga, O d hrvatskoga sina, Brata seljakoga! S kojim svima vama Zdravlje, sreu elim Pravu, Boju sreu! Vama se veselim.

Seljakoga roda V i ste djeca prava, Domovini vjerni I njezina slava.

Znate pravdu drat. Ljubit brata svoga, tititi nam vjeru, -Molit dobrog Boga.

Mladei! Primi Pozdrav brata svoga! Za tebe u radit. Za tebe molit Boga.

Gjuro injor, seljak

hwatoicv_ f S V E U O .

Broj 97

Mi idemo putevima, koje nam je poviest i Providnost namienila

(Govor stoernika dra Juria na dan obljetnice . dravne nezavisnosti)

Od svoga osnutka do danas Hrvatski Crveni Kri uinio je nebrojena dobra

djela.

U d i o H r v a t s k e u b o r b i E u r o p e .

Upravo se zavrava druga godina naeg nezavisnog ivota, nae samostalne hrvatske drave.

O v a godina bila ie izpuniena najteim i najogorenijim borba-ma s naim unutarnjim i vanjskim neprijateljem. U njoj smo zaista, pokazali svoju ivotnu sposob-nost i neslomljivost, pokazali smo svoj idealizam i sviest.

Danas na svretku druge go-dinjice moemo mirno i zado-vol jno kazati, da se ta krvava borba zavrava. Na unutranj i nepri jate l j na laz i s e u rasulu. Teki poraz i , b o j e j e d o i v i o u Bosn i h r a b r o u h r v a t s k e - V r a -je divizi je- n e e mu vie o m o -guiti, d a s e o p o r a v i . Uz hrabre mlade i poletne nae domobrane i ustae bore se s nama rame uz rame nai saveznici. Sviestni smo, da emo morati i u ovo j godini nastaviti borbu, no nema opasno-sti za nau samostalnost.

U s p j e h e ove borbe m o e m o zahvalit i n a e m d r a v n o m P o -glavaru P o g l a v n i k u (poklici: Po-glavnikPoglavnik) koji ie u dru-goj godini osobno preuzeo zapo-vjednitvo nad oruanim snaga-ma i proveo nad njima velike reforme, kojih posljedke sve vie opaamo. U njima se oituje je-dinstvo vol je naih oruanih sna-ga. domobrana, ustaa i orunika.

U tim dosadanjim borbama hrvatski je narod pokazao .koliko voli svoju dravu, za kojom je teio kroz v jekove. Koliko je ta borba vana i za nae saveznike, dokazuje obilata podpora. koju su nam pruili.

borei se za svoju samostal-n ist sviestni smo, da da jemo svoj ulog i u b o r b i E u r o p e , ko jo j kulturno i gospodarski pripadamo. Sviestni smo. da o budunosti Europe ovisi i naa budunost. U toj spoznaji pridonieli smo dosto-janstvenim mirom teku i krvavu rtvu na dalekim poljanama Ru-sije i u Staljingradu. O v e rtve stvaraju hrvatskom narodu jaku glavnicu, no ne glavnicu zlata ne-go glavnicu krvi i duha. Znamo, d a o t o j ! glavnici, o veliini tog uloga ovisi budunost hrvatskog naroda i hrvatske drave.

Drutvovne i politike pre-obrazbe hod nas

Dok je prva godina nae sa-mostalnost bila u znaku revolu-ci je i prevrata u drugoj smo una-to izvanrednih prilika pristupili ve l ik im d r u t v o v n i m i po l i t i -

kim r e f o r m a m a . U z ustaki p o -kret veza le su s e s v e s tvara la -k e n a r o d n e s n a g e . tUpjcsi se opaaju, iroki narodni slojevi prikupljaju se sve vre o k o Ustakog Pokreta sviestni, da samo organiziran narod moe imati organiziranu I d o b r o vodjenu dr-avu. Prolazei selima i gradovi-ma osjetili smo, da svagdje e-stoko bije hrvatsko srdee za hrvat-sku domovinu, osietili smo, ko-liko su naela Ustakog Pokrcla obuhvatila tenje svih narodn h slojeva, seljaka, gradjana i radni-ka. Ustaka Mlade, uzdanica i budunost Hrvatske, odgajana u hrvatskom duhu, stvara temelje, nove, snane i mlade nae drave. Ljubav Poglavnika prema svoj djeci nae domovine oitovala se u zakonskoj odredbi o osnivanju Hrvatske pravoslavne crkve.

U proloj godini pristupili smo p o s t r o j a v a n j u stal ikih p o s t r o j b i i kod loga smo naroitu panju posvetili h r v a t s k o m r a d n i k u i s e l j a k u . Brojne drutvovne odre-d b e dale su puno priznanie ulje-vima onih, koji rade. Postrojba hrvatskog sela u obliku Hrvatskog Saveza seljaka poslat e ono. to j e trailo nae selialvo kroz 40 godina svoie drutvovnc borbe pod duhovnim vodstvom blago-pokojnih Antuna i Stiepana R a -dia. (Slava im). O r a n a a postroj-ba postat e uvar hrvatskih na-rodnih. udorednih i vojnikih vr-lina. to ie nae hrvatsko sel jatvo kroz vjekove bilo. Uz vojnike i politike uspiehe, ko je smo imali postigli smo i vani-ske politike uspiehe. Dovolino ie pratiti europski tisak, na da se vidi d a si ie hrvatsk i n a r o d uz-p i o u dvi je g o d i n e o b s t a n k a s v o j e d r a v e stvorit i i z v a n r e d a n ugled u i tavo j Europi .

T a j ugled smo postigli, jer smo pokazali, da znamo, to ho- e m o i da to provodimo s neslo-mljivom upornou, t a j ugled m o - e m o zahvalit i snaz i i sviesti h r -v a t s k o g n a r o d a i g e n i j a l n o g s p o -s o b n o s t i m a n a e g P o g l a v n i k a . Prema izjavama vodeih europ-skih vodeih dravnika vidimo da je naa drava smatrana vanim imbenikom na o v o m podruju Europe.

Vedra ela gledamo u budu-nost hrvatskog naroda i nae teko steene drave, a tako mo- e m o gledati ier os jeamo, d a u n a m a ivi duh na ih p r e a , d a u nama ivi duh velikog dravni-ka i utemeljitelja hrvatske dravne misli O c a Domovine dr. Ante Star-

Linost novog BJELOVAR, 14. travnja. Novi gradski naelnik u Bje-

lovaru g. Slavoljub Kolesari, pu-kovnik u miru potjee iz stare bje-lovarske gradjanske Hrvatske obi-telji, ie je u nizu mnogi/i naelni-ka, koje je grad Bjelovar imao, jedan od riedkifi naelnika, koji je domai sin, rodjen u naem gra-du i kojemu je Bjelovar zaviajan. Kua Kolesari poznata ie u na-Sem gradu kao sljeciSle uglednifi lirvalskilj linosti. Ta lu je odsje-dao i uitelj Hrvatskog naroda Stjepan Radi.

.7a vrienie diktature, dok su mnogi znali klonuli i zapadati u maloduSje, pukovnik Slavoljub Ko-lesari je svojim borbenim nacio-nalizmom uviek izlicao svojini su-gradianima, gdje se nalazi srea i oslobodjenje Hrvatskog naroda: Ra-

Biclovar dne 15. travnja. U prolom broju smo u uvod-

niku naeg tjednika donieli letimi-an pregled dicla d o g a a j a iz bje-lovarskog ustanka, u kojem je dr. luliie Makanec. tadanii gradski na-elnik u Bjelovaru bio sreditnja linost.

Danas javl jamo naim itate-ljima, da je dr. Julije Makanec odredbom Poglavnika Nezavisne. Drave Hrvatske imenovan izvan-rednim sveuilitnim profesorom na filozofskom fakultetu u Zagre-bu. Mnogi od nas posebno mladih ljudi upoznali smo dr. Makanca u Bjelovaru za vrieme njegovog slu-bovanja na bjelovarskoj gimnaziji, gdje je i u najteim vremenima diktature bio luonoa hrvatskog nacionalizma. U Bjelovaru je on napisao i jednu dramu iz grke poviesti (imena se drame trenuta- n o ne mogu sjetiti), u ko jo j kao da proroanskom vldovitou pred-

evia, to moemo rei, j e r i d e m o p u t e v i m a , k o j e n a m j e povies t i p r o v i d n o s t namieni la , to mo- e m o rei, j e r i m a m o n a s v o m e l u V e l i k o g S i n a n a e D o m o -P o g l a v n i k a Nezavisne D r a v e H r v a t s k e dr. A n t u P a v e l i a .

Danas na drugu godinjicu Nezavisne Drave Hrvatske svi, koji elimo u svojo j Domovini i

naelnika diti vlastitim snagama, oslonili se na vjekovnu odlunost i utdrlji-vost Hrvatskog naroda uz oslon na Njemaku. To ie jedini put do ko-nane pobjede Hrvatskog nareda protiv neprijatelia, koji nas jc po versaillcskoj tvorevini zarobio.

I'o uzpostavi Nezavisne Dra-ve Hrvatske stavlja pukovnik Ko-lesari svoje snage i znanje na razpolaganje oblikovanju mlade Hrvatske vojske i u najteim da-nima vrSi veoma odgovornu slu-bu u Petrinji. .Za svoj uzpjeSan rad na vojnikom polju stekao je po-sebno priznanje te jc odredbom Poglavnika odlikovan visokim odli-kovanjem. Nakon umirovljenja vra-tio se u svoj rodni grad, da u nje-mu radi na dobrobit nesamo rod-noga grada vcc t ciete nam drage oslobodienc domovine. .?. M.

via ustanak hrvatskog naroda. Tuinski reim nije m o g a o

mirno trpjeti rad dra lulija Makan-c a i on je bio najprije premjeten iz Bjelovara u Viroviticu, a o n d a daleko u jedno mjesto u Srbiju. Daleko o d domovine u tuini nie-g o v o je srdee krvarilo za izpae-nom i zarobljenom domovinom Hr-vatskom, te on daje maha svojim o -sjeajima u pjesmama, (izuzevi par njih, koje su izale l 9 4 l . u b j e l o v a r -skoj Nezavisnoj Hrvatskoj) nijesu objavljene. Iz tog razdobl ja pot jeu i divne njegove pjesme, ko je dono-simo u dananjem broju naega tjednika.

Matica Hrvatska izdala je u Mladoj knjinici dvie n jegove znaajne razprave i to : O dra-vi i Marksistika filozofija priro-de. K a o odjelni upravitelj za du-hovni o d g o j ustake mladei u upravnom zapovjednitvu ustake mladei u Zagrebu j napisao niz publikacija i lanaka.

svome narodu sreu zbi jmo se jo j a e u redove, neka nas vodi u radu i- borbi l jubav i zanos za hrvatsku audunost i budimo za

Poglavnika- i .Dom spremni! Neka ivi Poglavnik!

Neka ivi Nezavisna Drava Hr-vatska!

Dr. Milutin juri

Vana obaviest predplatnicima Obavjeujemo predplatnike da s e novine p l a -

aju unapried i z a t o sve o n e koji su zaostali p l a -anjem pozivamo da predplatu najkasnije d o s l je -deeg broja podmire. UPRAVA

Imenovanje dra Julija M a k a n c a sveuilitnim profesorom

S t r a n a 2 . "BILOGORA"

Broj 97 "BILOGORA" S t r a n a 3 ,

irom Bilogore Z a d u n i c o za p o l t , v i f c z . i

( u r u F r a n c c t i o

B je lovar I I . travnja II upnoj crkvi sv. Terezi je

odsluio j e pre . dekan i upnik Milan Horvat uz asistenciju ve lc . gg. V l a h o v c a i luria sv. misu za p o k o j due p o k jure vi leza Pran-cet ia . S v e t o j misi prisustvovali su brojni odl inici predstavnici usta-kih i dravnih oblasti te rodol ju-b n o graanstvo .

Kopr ivnica 11. travnja U p o n e d j e l j a k 5. travnja 1943.

u 8 sati u jutro o d r a n e su sve- a n e zadunice za p o k o j n o g usta-kog pukovnika juru vi leza Pran-c e l i a legendarnog junaka, hrvat-skog b o r c a i rodol juba u upnoj crkvi sv. Nikole u Koprivnici .

Na z a d u n i c a m a su prisustvo-vali predstavnici ustakog logora i tabora sa svim dunostnicima le glavari vojnih i graanskih oblasti sa svim slubenicima, kolska mla-de i velik b r o j rodol jubnog gra-anstva.

Kulturni pregled ZNANJE I RADOST

E n c i k l o p e d i j s k i z b o r n i k u 10 k n j i g a

U p o s v e n o v o m obl iku i b o -gato j opremi izdaje I11BZ djelo , i o e ga zac ie lo s na jve im za-nimanjem d o e k a l i hrvatski i ta -oc i sviju d o b a i starosti, a p o g o -t o v o naa mlade. Pod n a s l o v o m Z n a n j e i r a d o s t izlazi deset knjiga, k o j e e u clelostl sa in ja -vati pravu enciklopedi ju s v e g a l judskog znanja , umiea i d j e lova-n ja ; godin je e izlaziti p o d v i e knjige, s v a k a s preko stotinu ra -zlinih l a n a k a i prikaza i s ne-kol iko stotina slika, o d kojih je jedan d i o u boji.

Z n a n j e i r a d o s t s a d r a v a bogat i raznolik sadra j , prikazi-van p ' e m a latinskoj izreci l u d e n -d o d i s c i m u s i g r a j u i s e u i m o " . Na zoran i lak na-in, s obi l jem slika i c r tea bit e o b r a d j e n a na jvani ja i na jzanim-ljivija g r a d j a iz svih podru ja l jud-skog s tvaran ja . Ta grad ja ni je ukalupl jena u k a k a v krut znan-stveni sustav, v e se pojedini lan-ci n e v e z a n o izmjenju ju ' i prua ju ivahnu i aroliku sliku l judskoga znan ja i umjetnikog s tvaran ja .

U nizu l a n a k a i u s tot inama slika o b r a e n o je b lago, to g a j e o v j e k s tvor io u podru ju umjet-nosti u svim d o b a m a i z e m l j a m a . Pri tom je, d a k a k o , p o s v e e n a osobi ta p a n j a hrvatskoj umje tno-sti, i t o svima njezinim g r a n a m a : graditeljstvu, kiparstvu i slikarstvu. i taoc i e upoznat i u opisu i sli-k a m a sva na jznaa jn i j a d je la sv je -tovne i c r k v e n e umietnosti o d najdavni j ih davnina p a d o d a n a s . U poglavl j ima o g l a s b i bit e prikazan ivot i sudbine svih skla-date l ja i glasbenika te r a z v o j p u k e glume i umjetne g l a z b e u pojedinim razdobl j ima i s redinama. P o t a n k o e biti izloen r a z v o j k a z a l i t a , a p o g o t o v o hrvat -skog, uz ivotopise slavnih glu-m a c a , pr ikaz kazal ine tehnike, scenograf je , glume i si.

Iz p o d r u j a z n a n o s t i bit e o b r a d j e n a naa Zemlja i sve p o -

j a v e na n j o j : ta jnovi to i gd jekad strano d j e l o v a n j e prirode, potresi, vulkani, obor ine , k l i m i , p o s t a n a k kanlinenta i o c e a n a , pa beskrajni svemirski svijet p lanela , zvi jezda, kometa i meteora . R a z v o j i pri-kaz svih grana tehnike stro jar-stvo. grad jev inars tvo . elektrotehni-ka . mostogradnje , p lovidbe zra-k o m i v o d o m postat e iasan i pregledan s p o m o u brojnih cr-tea i grai .ki l i pr ikaza.

Z n a n j e i r a d o s t prikazat e nadal je sve d r a g o c j e n o bla< o k n j i e v n o s t i i t a v o g svieta da jui pri tom d o l i n o mjesto hr-vatsko j knj ievnosti . U i ivotopise i pr ikaze diela pojedinih slavnih pisaca nalazit e se i bogat izbor njihovih najbol j ih pr ipov jedaka i p jesama, i to u p r v o m redu o n a -kvih. k o j e su p o s t a l e o b e d o b r o i t a v o g o v j e a n s t v a .

P o d r u j e i v o t i n i s t v a , b i-l i n s t v a i r u d a r s t v a prikazat e s v a v j e n a i e s t o n e o b i n a zbivanja u carstvu prirode, a o n -da i d j e l o v a n j e o v j e k a u prirodi svim n jegovim sluphjevima kul ture i ul judbe. Razmotr i t e se o v j e k o v a br iga za z d r a v l j e , b o r b a prot iv bolesti , a s tim u vezi prolost i sadan jos t p o r t a i t je lovjebe.

Liepa naa d o m o v i n a d o b i v a u kn j igama Z n a n j e i r a d o s t novu ivu, b o g a t u i aroliku sliku u opis ima svih hrvatskih kra eva , narodnih non ja i o b i a j a . Stot ine strana p o s v e e n o ie poviesti i zemljopisu Hrvatske u opisu, sli-k a m a i zeml jovidima. S e l a i gra-dovi , pr irodne l jepote, znameni-tosti i kulturne spomenike obradi t e brojni prvi hrvatski s trunjaci z a po jed ina pi tan ja .

P o s e b n o e se prikazati s v a o n a dje la , k o j a veii o v j e k a s B o g o m , a k o j a se oi luju u cr -kveno j znanosti , umjetnosti i k a -ritativnosti. Kranstvo , islam i i s ton jake v j e r e bit e op isane u svojim temel jnim z a s a d a m a i po-sl iedcima na s tvaran je pojedinih kultura.

O v o jedinstveno d je lo hrvat-skogakul turnog ivota ; u v e z a n o

u platno i ukusno opreml jeno , znait e ukras za svaku knjini-cu, a sigurno e postali najmili je i najkorisni je l ivo s v a k o g d o m a , gd je e g a s vesel jem itati d j e c a , mlade i roditelji , c r p e i iz njega znanje i radost .

Ministarstvo n a r o d n e prosv je -te preporui lo j e p o d br. 1124S 1942. Z n a n j e i r a d o s t svim dravnim i posebnik im gimnazi-j a m a , uileliskim i gradjanskim kolama. U Z n a n j u i r a d o s t i tom jedinstvenom djelu hrvatsko-ga kulturnog s tvaran ja , suradjuju stotine pisaca, te velik broi hr-vatskih likovnih umietnika sl ikara, i i lustratora.

C i c n a : C i e l o d j e l o o d 1 0 s v e z a k a : T k o n a j e d n o m plot*: 2 500 Kn; na mjesenu otplatu : 2 7 5 0 Kn (na jmanja otplata 5 0 Kn). S v a k i svezak u proda j i stoji 4 0 0 Kn.

Onaj ko j i misl i , da e u H r -vatsko j dravi iv je l i , a i d o v -skom bol j evizmu 1 Moskvi s l u -ili mora znal i , d a e mu glava past i .

POGLAVNIK

Pjesma prognanika U domovin i m o j o j S a d a je p r o l j e e : Njene su ume zelene, I bistre v o d e teku. S v u d a kroz d u b r a v e n jene Prolazi n o v a svjeina.

G r a d e m o j e mladost i ! 1 tebe sada Prol je tno sunce grije. Ali ja sam d a l e k o I ne u jem vie a g o r ulica ivoj ih I ne u jem vie u suton Bru jan je tvojih zvona .

Samoa O p e t si dola 1; meni. S a m o o davnih d a n a ! O p e t je sve tiho u m o m gaju 1 stari r ibnjak sniva S n i v a svo j zeleni san. O p e t se neto g o r k o Budi u mojim grudima, K a d suton p a d a Na samotne staze I sivim velom pokr iva Umorni sviet.

Julije Makanec

Gospodarstvo Krumpir

Krumpir je b i l jka stranog p o d -rietla, p o t j e e iz june A m e r i k e s v isokog gor ja A n d a .

U E v r o p u j e o v a bi l jka pre -neena pred koj ih 500 godina, o d a k l e se je kasni je razirila p o i t a v o m e svietu.

U p o e t k u se j e krumpir u p o -t reb l j avao s a m o k a o ukrasno bil je u p a r k o v i m a vel ikaa , posli je k a o poslast ica na velikakim stolovima, d o k nije kasmje p o s t a o g lavnom hranom svih s lo jeva l judskog dru-tva a n a r o i t o sirotinje.

O s i m za Iju Isku hranu, krum-pir se vr lo m n o g o upotrebl java i za s tonu krmu te za proizvodnju kroba i este.

U p o r a b a krumpira je t a k o d a n a s raznol ika i v a n a , d a se prehrana n a r o d a , j e d n o g diela sto-ke te o b s t a j a n j a j ednog izviesln.>g pr irada na n a j v e e m di' lu e v r o p -skog kontinenta i A m e r i k e b e ; te korislne bi l jke ne bi m o g l o niii zamislili.

Krumpir j e n a r o i t o v a a n u danan je ra tno vr ieme u k o j e m nedosta je u potrebnim kol i inama itarica i t o radi s v o j e raznol ike upotrebe i radi v e e rodnosti ne-g o li za ostalu ljudsku i s tonu hranu potrebnih ostalih hraniva. D o k kukuruz naa na j rodni ja i-tar ica p o t kat. jutru m o e roditi najvie d o 25 met. centi zrna, krumpir k a o n j ivska kultura m o e dati i d o 2 0 0 met. cent i d o i m k a o povrtna d a l e k o vie. R a u n a m o li, d a je krumpir etiri p: ; !a m a n j e

vr iedan k a o hranivo n e g o li ku-kuruz, izilazi. d a krumpir ,daje na j e d n a k o j povrini d v a puta vie hraniva , to ie n a r o i t o v a n o u d a n a n j e ra tno d o b a . O m j e r i p r o -izvod n j e hraniva izmedju krumpira i penice jesu za krumpir jo p o -voljni j i te krump'r d a d n e i d o e-tiri puta vie hranivih jedinica n e g o li penica.

K a k o je u p o r a b a krumpira u doma ins tvu raznel ika te se m o e upotrebl javat i d j e l o m i n o i k a o itaricu, to je naa sveta dunost, d a s a d i m o to vie krumpira, k a -k o bi se narod m o g a o to lake p.-chraniti.

Krumpir se m o e gajiti u svi-m a predjel ima nae d o m o v i n e s uspjehom, p r e m d a mu n a j b j e p o g o d u j e planinska t. j . v lani ja i bez velikih sunanih pr ipeka kli-ma.

Na jvee i najstalni je pr irode d a j e na s jevernom podru ju nae d o m o v i n e k a o i na planinama, ali m o e o d l i n o roditi i u nizin-skim predjel ima D a l m a c i j e i Her-cegovine , gd je je vr lo j a k a suna-n a pripeka, s a m o a k o u p o t r e b n o v r i e m e ima d o v o l j n o obor ina . U tima se predjel ima radi iskoria-v a n j a zimske i radi nestaice ljet-n e v l a g e s a d e s a m o r a n e vrste, p o t o t a k o v e n a j b o l j e t a m o i uspje-va ju . Nijesu riedki primjeri d a i t a m o k a o vrtna kuliura rodi i d o dvadese t puta vie n e g o li je p o -sad jeno , to iznaa o k o 4 0 0 met. centi p o 1 kat. jutru.

Ing. Rudolf Dorner

Gradsko poglavarstvo u Bjelovaru Broj: 4465-43 Bjelovar, 15. travnja 1943.

SUGRAANI I SUGRAANKE! Imenovan naelnikom grada Bjelovara, po-

zdravljam sve svoje clenjene sugradjane i su-gradjanke najsrdanije.

Os jeam potrebu, da Vam se ovim putem obratim sa nekoliko riei, jer drim, da imate pravo saznati, kako mislim o pitanjima, koja nas danas najvie zanimaju.

Svlestan sam si velike odgovornosti i te-ine zadae, koje sam se primio. Ali u ovo sudbonosno doba sveta je dunost svakog ro-doljuba Hrvata, da prema svojim duevnim i tjelesnim sposobnostima uini sa svoje strane sve za ouvanje teko steene slobode svog naroda i za procvat domovine.

S toga sam se evo odazvao pozivu, da se primim dunosti naolnika.

Odgovornosti se ne bojim, a i ljubavi za ovaj grad ne moe imati nitko vie od mene kao n jegovog rodjenog sina i lana starosjedi-lake i sada najstari je obitelji grada Bjelovara, za dobrobit kojeg u rado uloiti sve svoje sile.

Mnogo sam razmiljao, kako bi sa u da-nanjim tekim vremenima moglo to vie do. bra uiniti za zajednicu, ali uza ve to i naj-bolja volja ne e biti dovoljna, ako ne budem naiao na snanu podporu cjelokupnog gradjan-stva, jar mani s amome ne e biti mogue us-pjeno izvriti glavnije zadae koje se u ovo izvanredno doba nameu gradskom poglavarstvu, a to s u : da na bi smjelo biti u gradu gladnih, golih i bosih, kao i blinjega koji nema krova nad glavom, a od ovih zadaa je opet najglav-nija ona p rva : prehrana.

Gradsko poglavarstvo no moe naravno utjecati na koliinu ivenih namirnica, koje se u okviru dravnog gospodarstva dodieljuje gra-du Bjelovaru, ali ono moe i mora prvo: stro-g o paziti, da od dodialjene koliina svatko do-bije razmjerno jednaki dio i d rugo : da izkorlsti svaki komadi za obradbu prikladnog zemljita. Osim toga nastojat a gradsko poglavarstvo proiriti svoje vlastito gospodarstvo u korist za-jednice, osobito onih najpotrebnijih. Napokon molim svakog tko posjeduje na podruju grada bilo kako maleno obradivo zemljite, da ga iz vlastite pobude obradi ne ekajui tek, da bude u smislu izdatih odredaba na to prisiljen.

U savezu sa spomenutim zadaama jest i pitanje prosjaenja i brige oko djece, koja su preputena ulici. Novi drutvovni poredak, a jo vie naa savjest trae, da sa ovo bolno pitanje ve jednom riei. Pros jaenje je nedostojno o-vjeka, a od djece preputene sama sebi, ne mogu postati vriedni lanovi ljudske zajednice. Stoga smatram jednom od mojih najpreih du-nosti; da ovo pitanje odmah, ve evo ovime, pokrenem. Uz malo dobre volje i uz neznatnu rtvu onih kojima je Bog dao dosta, a i onih kojima je dao manje, ali jo uviek vie nego li onima koji nemaju nita, moi emo ovo krasno djelo kranske ljubavi naprama blinjemu oi-votvoriti na ast i diku grada Bjelovara. J a u u tu svrhu svakom gradjaninu i svakoj samo-stalnoj grodjanki, koji stalno borave na podruju grada Bjelovara, dostaviti poziv i molbu, da se pismeno obveu, da e u korist ustanove, koju emo nazvati ZA BLINJEGA, a koja e obuhvatiti cjelokupnu drutvovnu skrb za potreb ne, doprinositi mjeseno stanovitu svotu novaca ve prema svojim mogunostima pa bila to i saino jedna kuna.

Pomislite, d r fg i sugradjani i sugradjanke, da je to to se u tu svrhu od Vas moli i oe-kuje, vrlo, vrlo malo naprama rtvama, koje su mnogi nai sunarodnjaci podnieli i dnevno pod-nose u obrani naeg doma, da bismo mi ostali mogli mirno ivjeti.

J o jedno bolno pitanje postoji, a to je stanbeno pitanje. Sa gradnjom novih stanbenih zgrada ne moe se, naravno, iz poznatih razlo-ga raunati. Gradsko e poglavarstvo dodue nastojati, da u svom djelokrugu, kao i u spora-zumu sa ostalim vlastima u gradu, osi . bjdit i je-dan dio sada zauzetih prostorija. Ali ja ovime molim posjednike veih stanova, da se malo skue i iz vlastite uvid;avnosti s tave gradskom poglavarstvu na razpolaganje dielove svojih prostorija, koji im nisu neobhodno potrebni i kao to je gore reeno glede obradivog zem-ljita ne ekajui, da budu na to prisiljeni.

Postoje jo mnoga druga vana pitanja, koja treba rieiti, kao na pr . zmija 1 repovi pred duanima. Kada je Njemaka mogla Ovu nezgodnu pojavu ukloniti, zar to ne bismo mogli

i mi? Ili zar smo mi manje sposobni za t o? I Tuimo se, da nam ne dostaje radna snaga . A koliko dragocjenog vremena gubimo ekajui besposleno satove i sa tove pred duani-m a ? O v o kao i sva ostala pitanja, koja su ve na dnevnom redu i druga, koja e vreme-nom uskrsnuli, najprije emo temeljito prouiti, a onda emo svom _energijom pristupiti njiho-vom rjeavanju, odnosno nastojati, da budu r jeena. Kadkada emo moda i pogrieiti, ali emo biti toliko odvani, da pogrjeku otvoreno priznamo, te da je odmah izpravimo. Ta, svatko tko radi, moe pogrjeiti. S a m o onaj^naravno ne, tko nita ne radi. Ali su ovi bezposliari obino najotriji kritiari, koji znadu s a m o sme-tati i ruiti, pa su zato oni pravi grienici.

Da bismo mogli uspjeno izvriti sve po-slove, bez kojih ne bi bilo mogue ostvarenje ovdje u osnovnim crtama izloenih namjera, bit c potrebne radne sile, kojima gradsko pogla-varstvo ne razpolaa u dovoljnoj mjeri. S toga molim sve sugradjane i sugradjanke, koji imaju dobru volju i elju suradjivati u ovim izvanred-nim poslovima, napose u ustanovi ZA BLI-NJEGA, da stave svoje slobodno vrieme grad-skom poglavarstvu na razpolaganje bilo posve bezplatno kao astna sluba, bilo uz nagradu.

N a kraju jo neto: Ima ljudi medju na-ma hvala Bogu malo koji ne samo to nisu zadovoljni, to ne mogu danas ivjeti kao to su ivjeli u mirno doba, nego bi oni htjeli i jo bolja ivjeti. Takovima kao i onima koji se, izkoriujui postojeu nesradjenost u nekim granama ivota, ele ak i obogatiti na tetu zajednice, ja se ovima ne obraam, jer nisu vriedni nazivati se Hrvatima. J a bih samo molio one druge neto maloduna, ali inae dobre 1 izpravne sugradjane I sugradjanke, da ae strpe i nastoje snai se to bolje u neprilikama, koje nudno proivljavamo, jer nije u naoj moi, da ih uklonimo.

Strpite se dakle jo malo, dragi sugradjani i sugradjanke. Konana pobjeda nije via daleko i onda e sv krenuti na bolja. A do onda po-maimo si medjusobna i poveimo s e to via moemo u dobru za zajednicu i budimo uviek

ZA POGLAVNIKA I DOM - SPREMNI! Gradonaelnik

SLAVOLJUB KOLESARI pukovnik u m.

Tisak: S. KALEC, BJELOVAR 316

Strana 4 "BILOGORA"

SUNCOKRET Usljed ratnih prilika nastao ie

manjak na masti, te da |u se na-doknadi treba to vie sllall ul|a-rice, a u prvom redu suncokret koii sadri 2 4 - 3 0 % ulja.

Suncokret (llellanlhus annu-ris) je poriieklom iH Sieverne Ame-rike, a dobio ie ime od toga, to mu se glava uviek okree prema suncu.

Suncokret je jednogodinja biljka, spada u porodicu glavo-ika.

Ima uspravnu 23 m. visoku stabljiku, koja ima malo grana, listove jajolike, dugoljasto zai-ljene, nejednako pllaste i hrapave.

Suncokreta ima tri vrsti: t) S krupnim sjemenkama, du-

gakima I S T S cm, koje se gris-haju (u Rusiji).

2) S a silnim, dugakim O'o O'S cm., koje se upotrebljavaju za preradu ulja.

2) Koji daje mnogo zelenila za silos.

Po boji dieli se suncokret na: bijeli, crni, prugasto-ari (crno-bleli)

(.Ispjeva gotovo svagdje. Dosta je odporan proti bole-

stima, tetoinama i sui. Sjetva se obavl ja rukom, u

kuice ili strojem u redove. Si je li se sam (ista kultura)

tada u razmaku 50x80 ili 60x50 cm.

Vegetacijski prostor mora biti izmedju 2.0003.000 crn*. Najpo-voljnija dubina sjetve je 45 cm.

Na jedno jutro treba 6 - s k g . sjemena.

Suncokret se sije u travnju i kao nuzusjev po krumpiru, ili na rubovima kukuruza na razmak 3 4 m. i tad se sadi pod motiku po 2 zrna.

Klije kod 610 cm. no ma-nje je osjetljiv na mrazove, nego li kukuruz.

O k o p a v a se 2 3 puta prema potrebi,

Prvo okopavan je i proredji-vanje vri se kada je biljka stara 14 dana.

Prilikom proredjivanja treba ostaviti samo jednu biljku.

Suncokret se ne ogre, jer ogrtavanjem se poveava povr-ina za ishlapljivanje vlage.

A k o se na stabljici sa strane pojuvi vie glavica, to ih se tre-ba odkinuti prije cvatnje, da se omogui to bol je razvitak glavne glavice.

K berbi se pristupa, kad je sieme zrelo, kad glavice pomu utiti, a sjemenke su tvrde.

Tada se reu glavice, koje se sa est usporednih redova nataknu na stabljike estog reda.

Glavice se smjetavaju na stabljici na nekom razmaku, jedna nad drugom, da se bol je sue.

Kad su glavice suhe, stabljike se zajedno s glavicama reu i meu u kola, ko ja se voze uzdu redova.

Drugi nain berbe suncokreta sastoji se u tome, da se glavice

reu sa diclom stabljike .radi bo-ljeg prenosa, te se slau na njivi u hrpe po 29-25 kom.

Ako je vrieme povoljno, gla-vice se osue u hrpama za 10-15 dana.

Manje koliine sjemena otre-saju rukom, mlate c jepama, a ve-e koliine vre na posebnoj vr-ilici.

Suncokret daje po jutru 1 0 1 5 mtc. sjemena, a ostaje i stabljika, koja je Izvrsno gorivo.

Upotreba suncokreta S t a b l j i k a : l ) za ogriev, 2)

za kolce, 3) za industriju. 4) za silos.

Imenovanje novog naelnika i savjetodavnog odbora

Ministarstvo unutarnjih poslo-va. Glavno ravnateljstvo za unu-tarnju upravu imenovalo je novim naelnikom obine si. i kr. grada Bjelovara g. Slavoljuba Kolesar i a , pukovnika u miru, a za 1. dona-elnika Matu B e l o b r b a , seliafca iz Velikih Sredica, za II. donaelnika Gjuru V o j n o v i a , sudb. v i e n k a u miru. Savjetodavnim odbornici-ma imenovani su: Franjo K o t e b radnik. Miroslav S v o b o d a , tvor-niar. St 'epan Puret i , trgovac, Ivan Ivaneb , postolar, svi iz Bje-lovara, losip u r e k o v i , seljak iz Hrgovljana, Gustav o b e c , uitelj u miru, ing. Cvjetko Ivanan , u-marski savjetnik, D j r o tef inec , kroja, Mato P o g a j , radnik svi. iz Bjelovara, Franjo Ha jdubovi , seljak iz lvanovana. St jepan V u k -m a n o v i , seljak iz Mlinovca i Adam Fr iedl , seljak iz Novih Plavnica.

Istodobno je razrieen od slu-be dosadanji gradski naelnik dr. Marko F a b i j a n i s dosadanjim savjetodavnim odborom.

Novi naelnik je s lanovima savjetodavnog odbora poloio dne 14. t. mj. pred izaslanikom velike upe g. Marinom ol janom piisegu i nastupi svoju dunost.

t Ustae I. vlakopratnog sata

P. Z. U. V.

IMUN PANI, PETAR OPANAR, RUDOLF KRPI i

SLAVKO SINKOVI poloili su svoje ivote na oltar Domovine u borbi sa odmetni-cima 13. travnja 1943. g. kod Paulovca.

Smrtni ostatci sahranjeni su u etvrtak 15. travnja t. g. u 4 sa-ta poslije podne. Ustae imun pani, Petar O -panar, Ruolf Krpi i S lavko

Sinkovi 's nama su I

L i s t : l) za prehranu stoke, 2) za silos.

C v i e t : 1) za pau pela. S j e m e : 1) za ulje, 2) za po-

gae. Suncokret podnaa stajski gnoj

a u sluaju pomanjkanja istog mogu se upotricbitl umjetna gno-jiva K A S i Amonfoska 2-3 mtc. p o jutru.

S jetvom suncokreta gospodar si osigurava ne samo potrebnu

Oprotaj dra Marka Fa-bijania. Dosadanji gradski n a - 1 elnik g. dr. Marko Fabijani se dne 14. t. mi. oprostio od svih gradskih inovnika kraim govo-rom. U ime gradskih inovnika oprostio se od njega i zahvalio mu se gradski senator g. Robert V a g n e r .

Proslava hrvatskog drav-nog blagdana hod ranjenih

legionara u Bjelovaru enska loza hrv. ust. pokreta

posveuje mnogo panje naim ranjenim borcima. lanice enske loze hrvatskog ustakog pokreta pomau svojski pri odranju i-stoe u bolnikoj zgradi. O n e posjeuju esto bolnicu, a svake sriede darivaju ranjene borce ko-laima, cigaretama, asopisima, knjigama i t. d.

Na dan dravnog blagdana nastojala je enska loza hrvat-skog ustakog pokreta, da nai legionari, koii su se lani u to do-ba junaki borili * o d Harkova, i koii su o v e godine prvi put sla-vili u domovini godinjicu uspo-stave Nezavisne Drave Hrvatske, to ljepe provedu taj na najvei narodni blagdan.

Kod sv. mise zahvalnice imali su ranjeni legionari poastna mje-sta, Poslije sv. mise i govora sto-ernika Velike upe Bilogora, Dra luria, te sveenika vl. Juria, posjetili su zapovjednik divizije pukovnik Zgaga, stoornik Velike upe Bilogora, Dr. Iuri, zapo-vjednik mjesta bojnik Fngerhut, povjerenica enske Uoze hrvatskog ustakog pokreta sa lanicama, te stoernik i stoernica Ustake mla-de'._ranjene junake.

enska loza hrvatskog usta-kog pokreta pobrinula se za obi-lan i izvrstan ruak, te obdarila sve borce vinom i cigaretama.

Tko daje Hrvatskom Cr-venom Kriu daje hr-

vatskom narodu

koliinu ulja, ve i dobru nova-nu zaradu, jer odkupna ciena sje-mena suncokreta odredjena je kuna 15 p o kg.

Ugovorni saditelji suncokreta pored novca dobiju eer, ulje za jelo i pogae za prehranu stoke.

S jeme suncokreta moe se nabaviti izravno od Zajednice pre-radjivaa uljarica, Zagreb, lioko-vieva ul. S i.

Ing. Kurdjumov.

Zahvala enska loza hrvatskog usta-

kog pokreta zahvaljuje srdano slastiaru Smoliu. io je i spekao kolae za sve riinjene borce od ivenih namirnica, koje su daro-vala braa seljaci iz bjelovarske okolice.

Nadalje zahvaljuje g. 1 gdji minderovac na vinu, koje su po-klonili ranjenicima.

Zahvaljuje I sviestnim ueni-ama stiune kole, k a o i njiho-vim cienjenim majkama na daro-vima, koje su radostna srdea dale za nae junake.

MAJIN DAN proslavit e ove godine enska losa hrvatskog ustakog pokreta osobito liepim razporedom. ledan od naih najiztaknutijih i omiljelih mladih umjetnika pjevaa, lan hrvatskog dravnog kazalita u Zagrebu, odazvao se ljubezno po-sivu i odpjevat e nekoliko pje-sama na proslavi. Osim ove ima jo i drugih vrlo dobrih toaka na rasporedu

U sliedeem broju objavit e-m o c'eli raspored.

Karl Kratky bojnik u miru preminuo je dne 11. t. mj. Sprovod je obavljen dne 1 2 t. mj. uz veliko prisustvovanje brojnog gradjanstva. Pokojni Kar-lo Kratbv se uviek os jeao Hrva-tom i radfo kao najbolji Hrvat. Sveta misa zadunica bit e danas u 8 sati prije podne. Neka mu bu-de lahka hrvatska gruda, koju je mnogo volio.

Hrvatski lovci za "Pomo" Hrvatsko lovako drutvo za

grad i kotar Bjelovar dalo je proli mjesec iznos od 2 000 Kn u svrhe Pomoi" i ta j iznos upla-tilo u Gradskoj tedionici u Bje-lovaru.

H. P. , Dvojnice* nae najstarije p jevako drutvo u Bje-lovaru, poziva sve prijatelje pje-vanja, d a se upiu u drutvo. U-pise prima lan upravnog odbora g. G juro Pondelak, trgovac, Ulica 8. travnja 1941.

Jaka proizvodnja temelj je nezavisnosti naroda.

Gradske viesti

Broj 97

Broj 97 "BILOGORA"

AKANJE ZAGREBBJELOVAR

Nedjelja 18. travnja 1943. Zora" slikokaz

Ciepljenje protiv tifusa U Domu narodnog zdravlja

(Starevieva ulica IS) vri se dnevno (osim blagdana) od 10 d o to -rali bezplatno ciepljenie proliv trbunog tifusa.

Ciepili se treba tri puta u razmacima od osam dana.

CiepHenje nije obavezno, ali se preporua.

Za Dom spremni! Bjelovar. 12 travnja 1943.

Upravitelstvo Doma narodnog zdravlja:

Dr. BUNTU: I.I v. r.

Franjo Jocif. Ugledni i dugogodinji redoviti lan I I. P. D. G.i'ub soboslikarsbi obrtnih Fra-njo iocif preminuo je dne S. trav-nja t. g. Sprovod je obavljen dne 9. :ravnja t. g. Na sprovodu je uz mnogobrojno gradjanslvo prisu-stvovalo i H. P. D. Golub, te svom lanu odpjevalo nadgrob-nic.i. Pokojnih se izlicao bao bor-ben i neustraiv Hrvat naroito u vrienie diblature. bad je bilo tebo radili u hrvatshom duhu.

Natjeaj za raunarsko-blagajnikog inovnika. Gradsko poglavarstvo u Bjelova-ru razpisalo je natjeaj za rau-narsbo-blagajnibog inovniba.boji je natjeaj odlisnut u Narodnim Novinama od 12. travnja t. g. s potanjom uputom, koje priloge treba priloiti molbi. Prvenstvo kod natjeaja imadu oni, boji se ve nalaze u slubi bod gradshe

MI1 tf"uiM 1111 ii 1 i"i i Tr 'i

p o r t s k a pros lava d a n a d r a v n e nezavisnosti

U okviru portske proslave dana dravne nezavisnosti, vidjeli smo tri zanimljive utakmice 11 Bje-lovaru. Prvoga dana sastale su se momadi .Graniara" i Ustake mladei. Nakon ive, poneto gru-be igre, pobiedila je momad . G r a -niara" s posliedkom 1 : 0 . Nabon toga sastale su se momadi BGK. i Predstavpilva Domobranstva. Posliedab 3 : 3 odgovarao je igri. Kockom je odluen pobjednib BGK.-a.

Drugoga dana sastali su se pobjednici Graniar" i B G K . .Graniar" je cielo prvo poluvri-eme bio znantno premoan no nije uspio tu premo ostvariti. U drugom poluvremenu obrenula se srea i BGK.-a je ostala pobje-dnib sa posljedbom 2 : 0 .

oblne u Bjelovaru, a glavni uvjet za natjeaj je podpuna srednjo-bolsba naobrazba.

Nabavljaka zadruga dr-avnih slubenika s o. j. odraje dne IS. t! mj. u 10 sati prije podne u gradsboj vienici svoju redovitu glavnu godinju skuptinu, na boju se pozivaju svi zadrugari.

Rodoljubna sviest hrvat-s k i h s e l j a k a nae obolicc nala je odraza u brojnim darovima li naravi za hrvatsbe ranjenike, boje s i darove sami seljaci,donosili iz bliili i daljih sela cnsboi loz: ustabog pokreta u Bjelovaru. ensba loza zahvaljuje toplo svoj dragoj brai i svim dragim sestra-ma na selima: Ciglena, Dautan, Farbaevac, Gudovac, Ivanjska. Kobinac, Kovaica, Marbovae. Doljnji Mosti, Predavec, Puriani, Severin, Sbucani, 'ptari i Troj-stvo. boji su na poziv velikog u-pana upe Bilogora, dra Sabolia obdarili nae ranjene borce veim boliinama masti, brana, jaja, oraha, suhog mesa i dr.

Vi ste, draga brao i sestre, vaom toplom povezanosti sa za-jednicom dali najljepi primjer sviestnog hrvatstva!

Zahvala ensba loza hrvatsbog usta-

bog pobreta ovime se najljepe zahvaljuje g. Slavbu Pavloviu trg. pomoniRu boji je darovao za ra-njenike 300 komada cigareta.

Naiboli' igrai oba dana bili su vratar Ustake mladei Tot i desni brani BGK.-a Stilinovi. Sve utakmice pokazale su izvjestnu ivost i polet babov ve dugo nismo vidjeli u Bjelovaru. porlsbi dunostnici (naroito Graniara) morali bi vie Daziti na stegu me-du igraima i strogo banjavati onabove neubusne i neportsbe ispade, babove su pobazali nebi igrai Graniara. '

Z A G R E B : BJELOVAR U nedjelju 1S. o. mj. bit e u

bjelovarskom . Z o r a " slibobazu odrano prvo natiecanje veih raz-mjera u akanju. Borit e se mla-de momadi Zagreba i Bjelovara, a u oglednom natjecanju nastupit e akai c d zvanja jurii i telcer.

Medu portaima vlada veliko zanimanje za o v a natjecanja, jer e sada prvi puta imati prilike vi-

djeti svoje nadarene abae u ve-liboj borbi.

Za ovu zgodu bili e pozor-nica .Zora" slibobaza pretvorena u borilite i uz to e se izvriti sve potrebne tehnike preinabe.

Naljecanje e poeti u 10 sali prije podne, a prireuje ga Usta-ka mlade. U.

Narodna zatita R a d

pojedinih dunosfnika U nife navedenim odredbama

sadrane su upute za rad pojedi-nih dunostniba i to prvo SADA, zatim za vrieme UZBUNI: i, bo-nano, POSLIIE uzbune. I. Nadzornik kune zatite

a ) sada

I. Prouite tono buu, da bi se mogli snalaziti i u mraku.

2 Brinite sc za izvrenje svih naredaba NZ (zamraenje, ienje tavana i t. d ).

3. Upoznajte sva mjesta, s ko-jih se obustavlja elektrina struja, plin ili voda za itavu buu.

4. Ubuane, boji se he dre propisa NZ, prijavliujte ustmeno ili pismeno Nadzornilvu NZ, jer ete u protivnom i Vi odgovarati.

b) za vr ieme u z b u n e 5. Uvjerite se, da su svi ubu-

ani obavieteni o uzbuni i upu-tite ih u sblonite (aboga ima).

6. Podsjetite ubuane, da sva-ki u svom stanu zatvori plin i ugasi vatre.

7. Sauvajte potpuni mir me-dju stanarima.

S. Nou se uvjerite, da li je bua podpuno zamraena.

9. estim obilascima za vrie-me uzbune pazite, da pristupite odmah unitavanju poarne bom-be, abo padne na Vau buu, od-

nosno obaviestile susjede, abo pri-mjetile pad bombe na susjednu kuu.

10. U sluaju nesree, u koli-bo su snage kune samozatilnc zajednice preslabe, zatraite od nadzornika-uvara susjedstva po-mo susjeda,

c ) posli je pres tanka uzbune

U. Obiite itavu kuu i a k o vie nema opasnosti dajte dozvo-lu ukuanima, da napuste sklonite.

12. Po danom znaku prestan-ka opasnosti obaviestile nadzor-nika, uvara susjedstva osvim te-tama, ako ih je bilo.

Iz Obskrbnog ureda Izgubljena je potroaka izkaznica br. 97-K na ime Kolar Bla, br. 23'A na ime Antoli Anton.

Moli sc nalaznik da ih preda ovom uredu, a u sluaju da se ne pronadje, 14 dana nabon ovog oglasa gubi svoju vriednost te vriedi samo duplikat,

Ponovno se obavjeuje cif. gradjanslvo koji jo nije produio svoju potroaku izkaznicu, za god. 1943., da to im prije uini, jer ni jedna neproduliena izkaz-nica poslije 1. svibnja ne e vrie-diti. Na svakoj produljenoj izbaz-nici stoji na prednjoj strani , V i -d i l o g r a d s k o p o g l a v a r -s t v o . "

TRAI S E

naunik sa trgovinu mjeovite robe

Srbi F r a n k o p a n s h a ul. 20.

Povodom prerane smrti premilog nam pokojnika

IVANA T R T A N J starog 27 godina

manipulat ivnog v jebenika k o t a r s k e oblast i zahvaljujemo se svima prijateljima i znancima boji su izpra-tili na v jeno poivalite naeg dragog pobojniba. Isto tabo se od srca zahvaljujemo i svima boji su nam izrazili suut.

MARIJA TRTANI, mati FERDO TRTANI, stric

G r a d s k o p o g l a v a r s t v o u B j e l o v a r u

Broj 3862-1943. U Bjelovaru, dne 3. travnja 1943. Predmet: Masti razpodjela

za II. tromjeseje 1943.

OGLAS Budui da se je ustanovilo, da jedan dio graanstva nije

bio upuen o dielenju doznaba za mast, to se pozivaju svi oni, koji za drugo tromjeseje 1943. bilo s kojeg razloga nijesu podigli doznaku za mast, na dan 19. IV. 1943. dou u svrhu podignua doznake za mast na gradsko poglavarstvo, soba broj 14 od S do 13 odnosno 15 d o 17 sati.

/ Gradski naelnik: ~ Dr. FABIJANI, v. r.

port

S t r a n a 3 .

Strana 6 "BILOGORA"

KUPUJEM kosu rezanu i ispalu, boice od par-fema i kolonjske vodice, teglice i ku-tije od krema za lice. Primam naunika i naunicu.

B r i j a i v l a s u l j a r ROBERT BASARIEK

Njemaka izvidnica u borbi s raztrkanim boljevi-cima a nekoj umi u Kareliji. (ES)

Vlasnik i izdava: IZPOSTAVA GLAVNOG RAVNATELJSTVA ZA PROMIBU. Glavni i odgovorni urednik: IVAN ESTAK, Ulica 8 trainja