Sven Koch, Ivana Kecerin

RSS READERI OBJAŠNJENI NA PRIMJERU DIGGa

SEMINARSKI RAD

Sveučilište u Zagrebu

Ekonomski fakultet – Zagreb

Kolegij: Upravljanje poslovnim dokumentima

Mentor: Prof.dr.sc. Božidar Jaković

JMBAG autora:

Zagreb, studeni 2013.

S A D R Ž A J

1 UVOD ............................................................................................................................................... 4

1.1 Predmet i cilj rada ................................................................................................................... 4

1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja ..................................................................................... 4

1.3 Sadržaj i struktura rada ........................................................................................................... 4

2 KRATKI OPIS WEB SERVISA .............................................................................................................. 6

2.1 Ukratko o web servisu Digg Reader......................................................................................... 6

2.2 Link na web servis DiggReader ................................................................................................ 6

2.3 Ekranski prikaz početne web stranice ..................................................................................... 6

3 TEHNOLOŠKI OKVIR ......................................................................................................................... 7

3.1 Definiranje i objašnjenje RSSa ................................................................................................. 7

3.2 Na koji način se mogu pratiti vijesti putem RSSa? .................................................................. 9

3.3 Može li RSS zamijeniti e-mail i newslettere? ......................................................................... 10

4 KRATAK RAZVOJ RSS-a ................................................................................................................... 12

5 OPIS PROBLEMA ............................................................................................................................ 14

6 DETALJNA RAZRADA TEME ............................................................................................................ 15

6.1 Mogućnosti i funkcionalnosti Digg Readera .......................................................................... 15

6.2 Korištenje Digg Readera i sve njegove funkcionalnosti ......................................................... 16

6.2.1 Navigacija unutar digg readera ..................................................................................... 18

6.2.2 Pretplata na feedove i korištenje svih mogućnosti Digg readera.................................. 19

6.3 Nekoliko primjera alternativnih desktop aplikacija ............................................................... 25

7 KREIRANJE PROFILA ....................................................................................................................... 26

8 POSLOVNA PRIMJENA ................................................................................................................... 29

9 KONKURENCIJA .............................................................................................................................. 30

9.1 AOL Reader (web) .................................................................................................................. 30

9.2 G2 Reader (web) .................................................................................................................... 31

9.3 Feedley (web) ........................................................................................................................ 33

9.4 FeedDemon (windows) ......................................................................................................... 34

9.5 Flipboard (za iPad) ................................................................................................................. 35

10 PREDNOSTI I NEDOSTACI DIGG READERA ................................................................................. 36

11 SWOT ANALIZA .......................................................................................................................... 38

12 TROŠKOVI, POKAZATELJI POSLOVANJA, USPJEŠNOST ............................................................... 39

12.1 Troškovi Digg readera ............................................................................................................ 39

12.2 Posjećenost web servisa Digg reader .................................................................................... 39

13 MOGUĆNOST NADOGRADNJE U BUDUĆNOSTI ........................................................................ 41

13.1 Što možemo očekivati u budućnosti?................................................................................... 41

13.2 Funkcionalnosti koje bi trebalo dodati Digg Readeru ........................................................... 42

14 ZAKLJUČAK ................................................................................................................................. 43

15 POPIS LITERATURE ..................................................................................................................... 44

16 POPIS SLIKA I TABLICA ............................................................................................................... 45

17 ŽIVOTOPISI ................................................................................................................................. 46

18 SAŽETAK ..................................................................................................................................... 48

1 UVOD

1.1 Predmet i cilj rada

U ovome uvodnome dijelu ukratko ćemo opisati razlog zbog kojeg smo se odlučili za obradu

izabrane teme te neke općenite karakteristike predmeta istraživanja. Razlozi zbog kojih smo

se odlučili na istraživanje ove vrste tehnologije leže u činjenici kako živimo u vrlo dinamičnoj

okolini koja obiluje podacima i informacijama.

Kako bi se korisnici tih informacija brzo i efikasno služili istima potrebno ih je na neki način

filtrirati, sistematizirati te prilagoditi situacijama i korisnicima. U tu svrhu, napravljena je

tehnologija poput RSS-a, koja korisnicima omogućuje serviranje relevantnih informacija, a

pritom izbjegavajući preintenzivno korištenje vremena kao resursa.

1.2 Izvori podataka i metode prikupljanja

Glavni izvor podataka kojime smo se služili prilikom ovoga rada su web stranice te knjige koje

postoje na temu RSS tehnologija u elektroničkom (digitalnom) obliku. Podatke smo

prikupljali na način da smo kao primarni cilj postavili korištenje podataka i informacija koji

potiču iz znanstvenih izvora kao primjerice ranije spomenute digitalne verzije knjiga na temu

RSSa, a onda smo tako postavljenu osnovu dopunjavali različitim izvorima, poput blogova,

stranica koje pišu o web i informacijskim tehnologijama i sl.

1.3 Sadržaj i struktura rada

Prije svega, bit će potrebno objasniti što je to RSS1 (really simple syndication), na koje se sve

načine može upotrijebiti te na kraju i koje su prednosti i nedostaci takve tehnologije. U

središnjem dijelu rada također ćemo prikazati i konkretizirati primjenu RSS tehnologije, a

1 Saznaj više o tome na http://en.wikipedia.org/wiki/RSS

učinit ćemo to uz pomoć Digg readera2, poznatog alata za agregiranje vijesti. Uz detaljan

prikaz funkcionalnosti ranije spomenutog agragatora vijesti, napravit ćemo i usporedni prikaz

njemu alternativnih alata kako bismo korisnicima teksta pomogli u odabiru onoga koji najviše

odgovara njihovim potrebama. Na kraju ćemo ovaj rad završiti zaključcima koji se mogu

odnositi na cjelokupan dosadašnji razvoj RSS tehnologije, kao i na buduće perspektive u

korištenju iste.

2 Vidi opširnije na http://digg.com/

2 KRATKI OPIS WEB SERVISA

2.1 Ukratko o web servisu Digg Reader

Digg Reader je jedan od popularnijih besplatnih RSS čitača. Njegovi tvorci su priliku za njegov

razvoj vidjeli u nedavnom gašenju Googleovog sličnog servisa po imenu Google Reader te su

započeli intenzivan razvoj Digga. RSS čitači, a među njima i Digg Reader, svoju popularnost

mogu zahvaliti svojoj iznimnoj jednostavnosti korištenja te funkcionalnosti. Glavna prednost

im je u tome što korisniku omogućuju pravovremene, relevantne i sažete informacije. (user

oriented).

2.2 Link na web servis DiggReader

http://digg.com/

2.3 Ekranski prikaz početne web stranice

3 TEHNOLOŠKI OKVIR

Web 2.0 zapravo predstavlja termin kojim se opisuje web stranice i aplikacije koje

omogućuju korisnicima kreiranje i dijeljenje sadržaja i materijala putem interneta. Ključni

pojmovi koji suštinski opisuju web 2.0., a možemo ih često čuti ili se susresti s njima su:

kreiranje, dijeljenje, suradnja i komuniciranje. Ključna razlika između weba 2.0 i prethodne

generacije te tehnologije leži u činjenici da korisnicima nisu potrebne neke posebne

dizajnerske i objavljivačke vještine kako bi dijelili svoj sadržaj sa svijetom.

Sama priroda i jednostavnost ove tehnologije omogućuju lakše isporučivanje informacija

određenim ciljnim grupama ili pak nekoj široj publici. Primjerice, neki fakultet može koristiti

takvu tehnologiju kako bi dijelio sadržaje i informacije sa studentskom populacijom, svojim

osobljem ili akademskom zajednicom u cijelini. Postoji i nekoliko načina primjene web 2.0

tehnologije, a neki od najpopularnijih su: wikis, blogs, social networking, podcasting i dr.

Najpoznatije web stranice, bazirane na toj tehnologiji jesu: Youtube, Facebook, Flickr,

Myspace, Wikipedia.3

3.1 Definiranje i objašnjenje RSSa

Ukratko, radi se o tehnologiji nazvanoj RSS (Really Simple Syndication) koja vam omogućava

da pomoću posebnih programa ili dodataka čitate naslove i sažetke vijesti, blogova i sličnog.

Na taj način na jednom mjestu, u unificiranom sučelju, pregledavate naslove, a kada vas neki

naslov zainteresira, klikćete na njega i on vas nosi na web-stranicu na kojoj je nalazi cijeli

tekst vijesti, članka, bloga...4

3 Thomson H. Wikis, Blogs & Web 2.0 technology

4 Preuzeto sa stranice http://www.bug.hr/rss/

Slika 1 RSS ikona

Izvor: preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/

RSS je jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija s internetskih stranica koje

vas zanimaju. Umjesto da dolazite na stranice provjeriti je li se pojavila neka nova vijest,

možete koristiti RSS (Rich Site Summary poznat i pod nazivom Really Simple Syndication - vrlo

jednostavno povezivanje) i vijest će doći k vama. To je jednostavna tehnologija koju su

podjednako dobro prihvatili i izdavači i korisnici, pa broj stranica koje nude RSS dokumente

(koji se nazivaju "feed", "RSS feed", "kanal"...) rapidno raste. 5

RSS je velika pomoć ljudima koji redovito koriste internet. Omogućava vam da u svakom

trenutku budete informirani na način da sadržaj koji vas zanima sada direktno dolazi k vama.

Na ovaj način štedite vrijeme jer ne morate posjećivati svaku stranicu posebno. Web-stranice

s vijestima, blogovi, podcast servisi i drugi online izdavači prihvatili su RSS i učinili ga

dostupnim svima koji to žele, i to besplatno. 6

Naše mišljenje je kako su aplikacije i servisi bazirani na RSSu vrlo učinkovit način filtriranja

sadržaja, koji ne samo da omogućava korisniku, pregledavanje njemu relevantnog sadržaja,

već mu i drastično smanjuje gubitak vremena koji bi nastao prilikom konvencionalnog

pretraživanja interneta.

5 Preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/

6 Preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/

3.2 Na koji način se mogu pratiti vijesti putem RSSa?

Postoji nekoliko načina na koje možete pratiti RSS kanale (feedove) s raznih stranica i portala

te prikazivati sve te feedove tj. kanale ili izvore na jednom mjestu za čitanje i upotrebu.

Internetski preglednici (browsers)

Već i internetski preglednici Internet Explorer, Mozilla Firefox, Google Chrome, Safari i drugi

omogućuju vam da se na jednostavan način prijavite za dobivanje najnovijih vijesti preko

RSS-a.

Web RSS servisi

Također možete koristiti i neki od web RSS servisa kao što su Feedly, Bloglines ili MyYahoo.

Uvjet da koristite neki od ovih servisa je da imate otvorenu adresu elektronske pošte na

Gmailu, odnosno Yahoou ili se prethodno trebate registrirati kao npr. na servisu Bloglines.

Programi za praćenje RSS-a

I treći način je da na računalo instalirate jedan od programa kao što

su Feedreader, NewsGator ili GreatNews, koji će pratiti RSS kanale za koje se odlučite. Bilo

da koristite web-servis za RSS ili program za praćenje RSS-a koji ste instalirali na svoje

računalo, svakako proučite i upute za korištenje dotičnog servisa ili programa. 7

7 Preuzeto sa stranice http://www.net.hr/rss/

3.3 Može li RSS zamijeniti e-mail i newslettere?

Prije upuštanja u raspravu o tome koji kanal distribucije vijesti i informacija je superiorniji i

zašto bitno je odmah na početku razjasniti bitnu razliku i koncept između e-maila i RSSa.

Naime, dok e-mail, predstavlja tehnologiju za dvosmjernu komunikaciju korisnika, RSS pruža

korisnicima samo distribucijsku uslugu, što znači da se komunikacija odvija u jednom smjeru.

Otprilike ovako:

Slika 2 Jednosmjerni proces komunikacije u slučaju RSSa

Izvor: Kreirano unutar programa Word

Iz gore navedenog koncepta na kojima se te tehnologije zasnivaju možemo zaključiti kako

RSS neće biti alternativa e-mailu već će se boriti, rame uz rame, sa sličnom funkcionalnošću

koja je integrirana u većinu mail klijenata, a zove se newsletter subscription ( pretplata na

vijesti). Naše mišljenje ide u sličnom smjeru kao i mišljenje autora ovog članka, a to je da

postoji vrlo mala ili nikakva vjerojatnost da će RSS kao tehnologija preuzeti neke

funkcionalnosti koje e-mail posjeduje već godinama te ga tako skinuti sa trona

komunikacijskog prostora. Smatramo da će razvoj RSS-a, ukoliko se nastavi, ići u tom smjeru

RSS sadržaj adekvatnog formata

Program ili web aplikacija za čitanje RSS sadržaja

Krajnji korisnik

da uz e-mail i društvene mreže, iskoristi mogućnosti world wide weba te velikom broju

korisnika omogući pravovremene, kvalitetne i pouzdane informacije.8

8 Saznaj više na web stranici http://www.llrx.com/features/rss.htm

4 KRATAK RAZVOJ RSS-a

RSS je prvi put predstavljen od strane Netscapea9. Njihova intencija je bila u tome da se XML

format počne koristiti kao format za djeljenje vijesti, slika, videa i sl. Informacija. Netscape je

usavršio RSS, a naposlijetku i u potpunosti odbacio navedeni koncept te razvoj istoga.

Kasnije je Userland Software počeo kontrolirati RSS specifikacije i započeo sa izdavanjem

novih verzija RSS tehnologije. Njihov rad na RSSu te razvoj istoga je na kraju doveo do toga

da su izdali inačicu RSS tehnologije pod nazivom RSS v2 (verzija 2).

RSS je od tada bio izdan u više verzija:

27/12/1997 - Dave Winer iz Userlanda razvija scriptingNews (skriptirane vijesti).

Rođen je RSS.

15/03/1999 - Netscape razvija RSS 0.90 (verzija koja podržava scriptingNews). To je

jednostavno bio XML format sa uključenim RDF zaglavljem i bio je korišten za

my.netscape.com

15/06/1999 - Dave Winer iz UserLanda razvija scriptingNews 2.0b1 koji također

uključuje Netscape's RSS 0.90 mogućnosti

10/07/1999 - Netscape razvija RSS 0.91.U toj verziji uklanjaju RDF zaglavlje, ali

uključuju većinu značajki iz scriptingNews 2.0b1.

28/07/1999 - UserLand napušta scriptingNews formate te usvaja samo RSS 0.91

Netscape prekida razvoj RSSa

4/6/2000 - UserLand izdaje službenu RSS 0.91 specifikaciju

14/08/2000 – Skupina predvođena Raelom Dornfest iz poduzeća O'Reilly razvija RSS

1.0. Taj format koristi RDF. Tu verziju se često smatralo novom verzijom postojeće

0.91 verzije, ali to je zapravo bio potpuno novi format koji nije ni na koji način vezan

uz verziju RSS 0.91

25/12/2000 - Dave Winer iz UserLanda razvija RSS 0.92,a koji je zapravo verzija 0.91

sa uvedenim novim elementima.

20/04/2001 – RSS 0.93 verzija je bila razmatrana, ali nije došlo do razvoja iste

9 Pročitaj više na web adresi http://en.wikipedia.org/wiki/Netscape

14/03/2002 - MetaWeblog API spaja RSS 0.92 sa formatom XML-RPC kako bi nastao

snažan blogging API10.

18/09/2002 - Dave Winer razvija RSS 2.0 nakon svog odlaska iz Userlanda. To je

zapravo verzija 0.92 sa novim elementima.

15/07/2003 – Službena specifikacija RSS 2.0 je izdana preko Harvardove licence za

kreativna dobra11

10

Više o tome na web adresi https://developers.google.com/blogger/docs/3.0/using 11

Saznajte više na web adresi http://www.tutorialspoint.com/rss/rss-version-history.htm

5 OPIS PROBLEMA

Mnogi ljudi smatraju da je Digg web servis vrlo sličan Facebooku ili Myspace, ali on to nije.

Digg je mreža za dijeljenje vijesti, a Facebook društvena mreža putem koje se razmjenjuju

sve vrste sadržaja. To ne znači da i Digg nije društvena mreža. On to na neki način i jest, ali

njegov primarni zadatak je dijeljenje vijesti. Pomoću njega korisnici objavljuju članke,

fotografijeiI sl. kako bi vidjeli reakciju šire zajednice na iste. Korisnicima su na raspolaganju

dvije opcije. Mogu kliknuti na opciju “Digg” i na taj način promovirati priču,a mogu priču i

pokopati tako što su je označili kao spam, duplikat, netočnu i sl. Naravno uz te opcije ide i

mogućnost komentiranja kako bi korisnici mogli elaborirati razloge zbog kojih su se odlučili

na određenu opciju. Ta mogućnost Digg web servisa na neki način vas može asocirati sa

mogućnostima koje nude pojedine društvene mreže poput Facebooka, Twittera i sl.

Priče koje su na kraju iskopane (za koje je odabrana opcija “digg”) se onda natječu

međusobno. Svaka priča ima ciklus od 24 sata te ukoliko dobije dovoljan broj glasova biva

promaknuta na glavnu stranicu Digg.coma. Na glavnoj stranici se u svakom trenutku nalazi

15 priča, a kako vrijeme prolazi dolaze i nove priče koje onda istiskuju stare priče. Primjer

koji može dobro ilustrirati svrsishodnost ovakvog koncepta dijeljenja sadržaja je slijedeći:

Zamislimo da je na stranici New York Timesa objavljen dobar članak o globalnom zatopljenju

te isti biva iskopan od strane korisnika. Ukoliko se taj članak ne pojavi na naslovnoj strani

Digg.coma on za web stranicu New York Timea neće predstavljati preveliku korist (možda

privuće par stotina korisnika). U slučaju da se članak zbog svoje popularnosti ipak pojavi na

naslovnoj strani, privući će na izvornu stranicu New York Timesa tisuće dodatnih korisnika.

6 DETALJNA RAZRADA TEME

6.1 Mogućnosti i funkcionalnosti Digg Readera

Dodavanje RSS Feedova

Možete dodati bilo koji RSS feed odlaskom na donji lijevom sidebar, klikom na " Add " i unosom URL

adrese tamo . Prikazat će se popis opcija odgovara pretraživanje . One koje dodate će biti prikazane u

sidebaur za jednostavaniji pristup.Također imate mogućnost za stvaranje mape ako imate puno

feedove dodati, a možete pregledavati dostupne kategorije otkriti nova stranica hrani što bi mogli biti

zainteresirani u.

Gledanje Naslova

Kako dodajete više izvora, to može postati teže pregledavanje svih odjednom. Upravo zbog

toga Digg Reader vam donosi više opcija za pregled vijesti.

Svi : Prikazuju se svi linkovi na sve RSS izvore koje imate u čitaču , navedene kronološkim

redom od nedavno objavljenih pa prema starijim objavama.

Popularni: Digg uzima kao na input sve najnovije naslove (njih 1.000) i rangira ih prema tome

koliko su popularni na webu . Vidjet ćete 1-3 crvene točkice pored svakog naslov, a naslovi sa

tri točkice predstavljaju najpopularnije

Diggs :Čitatelj je integriran sa Digg glavnom agregator vijesti uslugu , pa ako ste već " dugg "

ništa s glavne stranice Digg -a ili iz čitatelja , te linkovi će biti prikazani ovdje .

Spremljeni : Digg prikazuje naslove koji su ranije spremljeni. Nešto slično funkciji koji imate

uobičajeno ugrađenu u svojim internet preglednicima. (Favoriti, Bookmarks)

Prikaz određenih izvora : Kada kliknete na neki pojedini izvor onda vam čitač pokazuje svježe

članke koji stižu samo iz toga izvora.

Društvene značajke

Postoji nekoliko stvarno cool stvari koje možete učiniti sa Digg Readerom ako želite podijeliti

članke na drugim društvenim stranicama ili druge aplikacije za čitanje trebate samo

pozicionirati miš preko određenog naslova, a čitač će vam sam ponuditi nekoliko opcija.

Prva opcija je ikona " Digg " , koja predstavlja vlastiti društveni gumb, nešto slično kao opcija

Like kakvu posjeduje Facebook. Osim nje na raspolaganju vam je i "Save" opcija, a zatim i "

Share" ikona koja vam omogućuje da članak podijelite izravno sa prijateljima putem

Facebooka ili Twittera.

Integracija sa aplikacijama

Digg Reader također vam omogućuje izravno povezivanje sa tri popularne Aplikacije za

kasnije čitanje vijesti - Instapaper , Pocket i čitljivost . Ako ste spojeni na račun jedne od njih

na Digg Readeru će se pojaviti opcija spremanja linka na jednu od njih, odmah pored opcije

„Share“.

Digg Mobilne aplikacije

Biti u mogućnosti pristupiti internetu na našim mobilnim uređajima sa bilo koje lokacije i

saznati najnovije vijesti izuzetno je važno u današnje vrijeme, a zaposlenici Digga to znaju .

To je razlog zašto su obje njegove iOS i Android aplikacije integrirane sa Digg Readerom, tako

da uvijek možete imati svoje feedove s vama na putu .12

6.2 Korištenje Digg Readera i sve njegove funkcionalnosti

Kako biste započeli sa korištenjem web servisa Digg Reader potrebno je da na svom web

pregledniku upišete stranicu Digg.com u pretraživač. Nakon toga, naći čete se na službenoj

Digg.com stranici gdje ćete imati mogućnost pregleda najsvježijih vijesti i događanja iz

12

Vidi više na web adresi http://webtrends.about.com/od/Social-Web-Tools/fl/Digg-Reader-Reviewed.htm

svijeta, kao i mogućnost odabira logiranja tj. spajanja na Digg reader tj. čitač vijesti. Ekran

koji bi se trebao pojaviti pred vama kada ste u prozor za pretraživanje upisali naziv stranice

(digg.com) bi trebao izgledati kao na slici ispod ovoga teksta.

Slika 3 Početna stranica DIGG readera

Izvor: Ekranski prikaz web stranice

Kao što možete primjetiti ekranskom prikazu iznad ovog odlomka, stranica digg.com vam na

čitanje i pregled nudi top članke, popularne članke te nadolazeće članke. Ispod svakog od

članaka imate integrirane slijedeće mogućnosti: Digg, Save i Share. (u prijevodu: kopaj,

spremi, dijeli).

Ukratko ćemo opisati svaku od funkcija koju nam stranica nudi:

Digg (kopaj) – funkcija koja se ponaša analogno onoj imena Like, a vrlo

populariziranoj zbog velike popularnosti Facebooka. Pritiskom na tu opciju, čitatelji

zapravo podržavaju tekst članka tj. slažu se sa sadržajem istoga.

Save (spremi) – funkcija koja radi upravo ono što joj zapravo stoji i u samom nazivu,

dakle korisniku omogućuje spremanje pojedinih članaka, te pregled istih u sklopu

servisa Digg reader.

Share (dijeli) – svima dobro poznata funkcija, integrirana u svaki napredniji servis na

webu, a služi za dijelenje sadržaja putem društvenih mreža.

6.2.1 Navigacija unutar digg readera

Kada je proces prijave na web servis digg reader uspješno završen, web pretraživač će vas

prebaciti ravno u korisničko sučelje istoga. Na ekranskom prikazu ispod ovoga odlomka moći

ćete vidjeti kako izgleda to sučelje, a nakon toga ćemo detaljno objasniti način korištenja te

navigacije unutar istoga.

Slika 4 Korisničko sučelje web servisa digg reader

Izvor: Ekranski prikaz sa stranice digg.com

Kao što možete primjetiti, već na samom početku korištenja Digg reader vam prikazuje ekran

dobrodošlice u skopu kojeg objašnjava koja je njegova zadaća. Ispod toga vas navodi da

započnete sa korištenjem tako što biste u lijevom donjem kutu ekrana trebali upisati

skraćeni naziv web stranice čije feedove želite pratiti ili pak pretražiti među kategorijama

koje vas najviše interesiraju. Uz pretraživanje, servis vam također, unutar istog padajućeg

izbornika nudi i opciju kreiranja nove datoteke. (koju naravno možete imenovati po izboru).

Unutar istog ovog početnog sučelja možete u gornjem lijevom kutu primjetiti slijedeće

poveznice: all, popular, diggs, saved. (u prijevodu:sve, popularno, otkopano, spremljeno). Te

opcije tj. poveznice su već ranije, bile spomenute, a u sklopu početne digg.com stranice, na

kojoj možete pregledavati najsvježije članke, popularne članke te članke koji su tek u

dolasku. Spomenuli smo tada, da je moguće, svaki od članaka označiti opcijom digg, koja je

istovjetna onoj like, na facebooku, kao i opcijama share te save (dijeli i spremi). Upravo te

opcije nam omogućavaju, da isti taj sadržaj, koji smo već pregledavali u skopu početne

stranice, pregledavamo unutar samog web servisa, ukoliko smo ga naravno označili opcijom

digg ili save.

6.2.2 Pretplata na feedove i korištenje svih mogućnosti Digg readera

U ovom podpoglavlju ćemo prikazati sve mogućnosti koje Digg reader pruža svojim

korisnicima te način na koji se korisnici mogu besplatno pretplatiti na sadržaje tj. RSS

feedove. Započet ćemo najprije sa prikazom dodavanja pretplate na neki RSS feed i

integriranjem istoga unutar Digg reader web servisa. Postupak možemo vidjeti na ekranskom

prikazu koji slijedi:

Slika 5 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

Kao što možete primjetiti, pri upisu ključne riječi, Jutarnji list, digg reader nam je izbacio dvije

mogućnosti tj. dva RSS feeda. Prvi feed se odnosi na glavne vijesti i sadržaj koji se nalaz na

web stranici http://www.jutarnji.hr/rss , a feed ispod njega će nam, ukoliko ga odaberemo

i dodamo, osvježavati sadržaj vezan uz fotogalerije na stranici

http://www.jutarnji.hr/rss/fotogalerije/.

Slika 6 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

Sami postupak dodavanja RSS feeda je prilično jednostavan. Kliknete na gumb Add i feed je

momentalno dodan u traku s lijeve strane ekrana. Za kraj analize mogućnosti digg readera,

korisno bi bilo spomenuti ostale mogućnosti koje vam on pruža. Primjerice, ukoliko

pritisnete na karticu FAQ (frequently asked questions) u gornjem dijelu ekrana, web

pretraživač će vas preusmjeriti na stranicu na kojoj se nalaze najčešće postavljena pitanja i

odgovori na ista. Prvo u nizu i najčešće postavljano pitanje glasi: „Zašto mi pri ponovnoj

prijavi na Digg reader nestaju svi feedovi?“ Odgovor tvoraca digg readera je bio slijedeći: „

Razlog za nestajenje svih feedova pri ponovnoj prijavi leži u činjenici da smo pogriješili

prilikom povezivanja različitih računa sa jednim korisnikom kojem isti pripadaju.“ „ Radimo

na tome da taj problem što prije otklonimo“. Radi se o tome da se primjerice, neki korisnik

prilikom odjavljivanja te ponovnog prijavljivanja nije služio onim izvornim računom, kojim se

služio pri inicijalnoj prijavi na digg reader (kao npr. Google računom), već se služio svojim

twitter ili facebook računom. Budući da program nema riješenu integraciju među različitim

korisničkim računima, digg reader je korisnika prepoznao kao novog i nije mu sinkronizirao

sadržaj na koji se on ranije pretplatio. Nadamo se da će se taj problem, kao i slični problemi

koji nastaju kada je neki softver ili servis u fazi razvoja, ubrzo riješiti.

U sklopu jednostavnog sučelja, digg reader ima omogućenu jednu vrlo intuitivnu i korisnu

mogućnost, a to je da korisnici mogu pritiskom na karticu Mark all as read označiti sve vijesti

kao pročitane, čime će naslovi tih vijesti izgubiti bold tj. podebljani oblik u svom formatu. Na

taj način korisnik može, jednim potezom, označiti sadržaj koji ne smatra vrijednim čitanja već

pročitanim.

Vizualne mogućnosti koje nam sučelje servisa digg reader pruža se mogu svesti na dvije

opcije, a efekte istih možemo vidjeti na slijedećim ekranskim prikazima.

Slika 7 Odabir vrste prikaza vijesti u servisu digg reader

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

Kao što možete vidjeti na ekranskom prikazu iznad, prelaskom miša preko kartice All items u

gornjem desnom dijelu ekrana javljaju nam se dvije opcije prikaza vijesti. Desna opcija (koja

je na sučelju prikazana po defaultu) je zapravo prikaz skračenih naslova vijesti uz naznaku

izvora iz koje iste potiču (jutarnji list) te naznaku vremena kada su iste osvježene. Možemo

primjetiti kako je ovo sučelje odiše jednostavnošću, kako dizajnom, tako i funkcionalnošću.

Slika 8 Odabir vrste prikaza vijesti u sevisu digg reader

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

Na ekranskom prikazu iznad ovog odlomka možemo uočiti, da je druga vrsta prikaza naslova

vijesti, oku puno ugodnija te bi iz tog razloga mogla privuči više čitatelja. Ovdje su uz naslov

također prikazani podaci poput izvora, autora članka te vremena u kojem je isti osvježen, ali

uz sve to ovaj oblik prikaza ima još jednu mogućnost. Ta mogućnost je pomogla, da pri

ocjeni toga koji je prikaz bolji, laganu prednost damo ovom drugom prikaz. Budući da drugi

oblik prikaza vijesti posjeduje opciju Mark as unread (označi kao nepročitano), korisniku

omogućava da vijesti, koje trenutno ne stigne pročitati, a smatra ih važnima, ostavi za

kasnije. Vijesti koje nisu pročitane može pregledavati tako da na kartici All items odabere

opciju Unread only. Za kraj ćemo objasniti način na koji se mogu mijenjati postavke u

servisu digg reader te nabrojati mogućnosti unutar njih. Do samih postavki se dolazi,

relativno jednostavno, a pritiskom na kotačić ili zupčanik koji se nalazi u gornjem desnom

kutu ekrana. Nakon toga pojavljuje se slijedeći ekran:

Slika 9 Mijenjanje postavki u servisu digg reader

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

Prva opcija koju nam je ponuđena unutar postavki se odnosi na brojač nepročitanih vijesti, a

nud nam da ju isključimo ili uključimo. Kao što i sam naziv govori, ova opcija ukoliko je

uključena, će brojati koliko imamo neproćitanih članaka tj. vijesti za svaki feed tj. izvor.

Druga opcija, ukoliko je uključena, će dovesti do toga da će servis prilikom našeg odabira da

prikazuje samo nepročitane vijesti, prikazivati samo one mape i izvore unutar kojih postoje

takvi članci.

Slijedeća opcija se odnosi na privatnost korisnika, a ukoliko se unutar nje odluče zaštititi

svoju privatnost, digg reader će učiniti njihove „diggove“ (iskapanja) te spremljene vijesti

vidljive samo njima.

Posljednje dvije funkcije tj. opcije unutar postavki, neće biti učestalo korištene od strane

velikog broja korisnika, ali dobro je znati da postoje. Radi se o opciji importa (uvoza) te

exporta (izvoza) podataka sa servisa sličnih digg readera, kakav je primjerice bio, nedavno

ugašen Google reader.

6.3 Nekoliko primjera alternativnih desktop aplikacija

FeedReader – jedna od najboljih alternativa Google Readeru, dolazi u verziji za

Windows i Linux operativne sustave

RSSOwl – njegova kompetencijska prednost je u tome što postoji u verziji za sva tri

Os-a (Windows, Mac i Linux), a uz to je i blag prema sistemskim resursima

GreatNews – također solidan desktop RSS čitač koji ne troši puno sistemske

memorije, premda mu manjka podrška za Mac OS i Linux.

Reeder – RSS čitač dostupan samo za Mac i iOS korisnike, što je zapravo velika šteta

za korisnike ostalih OS-ova jer pruža atraktivno sučelje uz pregršt mogućnosti i

snažnu integraciju sa društvenim mrežama.

Liferea – ova desktop aplikacija možda odiše ekskluzivnošću (budući da je dostupna

samo linux korisnicima), ali zapravo je vrlo jednostavna i ne obiluje mogućnostima.13

13

Više o navedenim aplikacijama na slijedećem linku: http://reviews.cnet.com/8301-10088_7-57574462/8-google-reader-alternatives-for-your-pc/

7 KREIRANJE PROFILA

Kako biste započeli sa korištenjem web servisa Digg reader, najprije morate kreirati korisnički

račun. Pri tome vam stranica digg.com nudi više opcija. Potrebno je da za početak kliknete u

gornji desni kut, na oznaku „Sign in“ gdje vam se postavljanjem kursora miša na isti

pojavljuju dvije opcije: prijavljivanje putem Facebook korisničkog profila te prijavljivanje

putem Twitter profila. Na slijedećoj stranici možete vidjeti kako to izgleda u praksi, a radi

prikaza svih mogućnosti korištena su dva ekranska prikaza. Na gornjem se može vidjeti način

prijavljivanja u okviru same digg.com web stranice, a donja prikazuje način prijavljivanja

putem digg readera. Ovaj drugi način korisniku omogućava više opcija, a vodi ga u novi web

prozor gdje mu se nudi opcija „Sign up“. Kada korisnik konačno klikne na opciju „Sign up“

otvara mu se jedna dodatna mogućnost (uz one dvije koje su već bile ponuđene u sklopu

početne stranice digg.com), a to je prijava pomoću googleovog korisničkog računa. Tvorci

digg readera nisu predvidjeli mogućnost registracije putem obrasca, a kakav često možemo

vidjeti prilikom registracije na neki web servis (e- kupovinu, e- poštu, forume i sl.), a

vjerojatno su se vodili pretpostavkom da velika većina suvremenih korisnika interneta već

posjeduje neki od navedenih računa.

Slika 10 Prijavljivanje na servis sa zaslona digg.com stranice

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

Slika 11 Prijavljivanje putem digg readera

Izvor: Ekranski prikaz web stranice digg.com

U drugom koraku prijave na digg reader biti će vam ponuđena opcija uvoza (importa) vaših

feedeva koji su ostali pohranjeni na Google readeru, ukoliko ste isti koristili. Ova funkcija je

ustvari dokaz da tvorci digg readera svojim servisom pokušavaju zammijeniti Google reader

koji je nedavno ugašen. Na slijedećoj slici možemo vidjeti kako izgleda ta opcija.

Slika 12 Uvoz podataka iz nedavno ugašenog Google readera

Izvor: Ekranski prikaz sa stranice digg.com

Ukoliko ne želite koristiti tu opciju, što je i logično da nećete, ukoliko nikada niste koristili

Google reader, možete jednostavno preskočiti ovaj korak i biti ćete direktno preusmjereni na

web servis digg reader.

8 POSLOVNA PRIMJENA

RSS (Really Simple Syndication) polako postaje novi način za širenje korporativnih i

strukturiranih informacija. To ukratko znači da RSS format omogućuje tj. stvara jedan novi,

jednostavniji komunikacijski kanal, putem kojega zaposlenici nekog poduzeća mogu

komunicirati. Sve važne informacije unutar poduzeća su pohranjene u obliku RSS vijesti tj. u

RSS formatu, a korisnici im mogu pristupiti putem odgovorajućih RSS čitača odnosno

agregatora vijesti. Na taj način se omogućuje da zaposlenici nekog poduzeća budu

konstantno informirani te zahvaljujući toj činjenici i brže reagiraju na neke promjene u

okruženju.

Iz početka se mislilo kako RSS tehnologija može biti korisna samo sa aspekta dostavljanja

svježih novosti iz novinskih članaka i sl., a kako vrijeme prolazi sve je više uvriježeno mišljenje

da je RSS tehnologiju moguće koristiti za distribuciju tj. širanje velikog spektra različitih

informacija. (npr. Blogovi, prezentacije, video materijali i sl.)

Kako bi se Digg Reader mogao koristiti u marketinške svrhe, poduzeće prije svega treba

definirati svoje ciljeve, a onda dobro proučiti mogućnosti koje mu Digg pruža. Poduzeće

može privlačiti korisnike na web stranice svojih proizvoda iIi usluga na način da kreira dobre

članke, koje su onda primjećene od strane Diggovih korisnika. Kada se priča pojavi na

naslovnoj strani Digga, to u suštini znači da je popularna (dovoljan broj puta promovirana od

strane Diggove zajednice) i da ima potencijal da se brzo proširi te dotakne velik broj

korisnika. Tvrtke trebaju pratiti priče koje se pojavljuju na Diggovoj naslovnoj stranici i

pokušavati implementirati dijelove sadržaja koji obično vrlo dobro prolaze kod korisnika. Cilj

kreiranja takvog sadržaja je stvaranje virusnog efekta širenja kod korisnika. Što više korisnika

pročita i podijeli priču s drugima, to je veća vjerojatnost da će na kraju velik broj njih završiti

na stranici na kojoj poduzeće nudi svoje usluge i proizvode.

9 KONKURENCIJA

9.1 AOL Reader (web)

http://reader.aol.com/

AOL Reader možemo opisati trima kratkim riječima: oslobođen nepotrebnih dodataka,

iznimno brz te jednostavan RSS čitač. Ovaj čitač ne donosi ništa revolucionarno, a opet vam

pruža sve što vam treba u jednostavnom paketu koji lako možete obogatiti dodatnim

aplikacijama na iOSu i Androidu.

PREDNOSTI AOL READERA:

Atraktivno i lako razumljivo korisničko sučelje

Kratko vrijeme prilagodbe ako prelazite sa Google Readera

Dijeljenje na Facebooku,Twitteru i LinkdInu je integrirano u sučelje

Nudi četiri različita pregleda sadržaja

NEDOSTACI AOL READERA:

Vrijeme osvježavanja feedova nije dovoljno učestalo (svaka 3 sata)

Za neke feedove je prikazan pogrešan datum objave

Ugrađeni sadržaj (Youtube i Vimeo videozapisi) ne funkcionira uvijek

Nemoguće je vidjeti URL iz kojeg čitač povlači članke tako da se pokvareni RSS izvori

ne mogu detektirati i promijeniti

9.2 G2 Reader (web)

http://www.g2reader.com/en/

G2 reader jer RSS čitač za koji bismo mogli lako reći da je i najbolja alternativa digg readeru

te uz to i zamjena Google readeru. Razlog za te tvrdnje nalazimo u tome, što ga vodeći IT

magazini poput Laptopmaga, PCMaga te sličnih svrstavaju među RSS čitače odabrane od

urednika. Kod G2 readera ćemo pregled obilježja započeti sa prednostima budući da ih ima

više nego nedostataka.

PREDNOSTI G2 READERA:

Podržava učitavanje OPML datoteka (to će posebno obradovati korisnike Google

readera)

Uključuje podršku za Google obavijesti

Posjeduje isti način kategorizacije tj. organizacije feedova i mapa kao i Google reader

Odlična mogučnost naglašavanja tj. označavanja teksta

Dostupan na više jezika i besplatan

Uključuje mogućnosti djeljenja sadržaja

Postojanje mobilnih verzija ovog web servisa (Android,iOS)

NEDOSTACI G2 READERA:

Osvježenja vijesti su ponekad spora

Trenutno ne postoje mobilne verzije ovog servisa (Android, iOS, Windows Mobile)14

G2 Reader sadrži toliko prednosti, da mu na navedene mane možemo zažmiriti na jedno oko

i sa sigurnošću ustvrditi kako je naš favorit u borbi za prijestolje među RSS čitačima.

14

Detaljan osvrt i pregled svih mogućnosti G2 Readera možete pročitati na web adresi pcmag.com

9.3 Feedley (web)

http://feedly.com/index.html#welcome

U nizu od tri izravna nasljednika Google Readera, Feedley ponosno zauzima drugo mjesto,

dakle pozicionira se između G2 Readera i Digg Readera. Karakteristike koje su mu omogućile

tako visoku poziciju na ljestvici, secirati ćemo u nastavku. Krenut ćemo kao i kod G2 Readera

od prednosti.

PREDNOSTI FEEDLEYA:

Jasan, čist i vrlo pregledan (u kntekstu sučelja) RSS čitač

Integrira mogućnosti društvenih mreža (dijeljenje članaka od interesa) u svoje

jednostavno sučelje

Alati i metode za otkrivanje stranica

Postojanje mobilnih aplikacija ovog web servisa (Android,iOS)

NEDOSTACI FEEDLEYA:

Zahtijeva od korisnika da posjeduju Google račun kako bi se mogli prijaviti

Nije ga moguće postaviti kao oznako (bookmark) na internet exploreru15

15

Detaljan osvrt i ocjenu Feedley readera možete pročitati na web adresi pcmag.com

Možemo samo zaključiti kako u konačnici, izborom bilo kojeg od navedenih čitača, ne

možete pogriješiti jer su u suštini svi doista vrlo dobri RSS čitači.

9.4 FeedDemon (windows)

http://www.feeddemon.com/

FeedDemon je prvi RSS čitač za koji pišemo kratak osvrt, a da je zapravo punokrvna desktop

aplikacija. Većina online recenzenata se u vezi ovog programa slaže oko jednoga, a to je da je

FeedDemon softver sa mnogo neiskorištenog potencijala. Prije svega mogli bi spomenuti

nedostatke istoga kako bi čitatelji dobili jasniju sliku navedene teze.

NEDOSTACI FEEDDEMONA:

Nedovoljna atraktivnost i intuitivnost sučelja

Nepostojanje verzije za Linux i Mac korisnike

Nepostojanje mobilnih aplikacija

PREDNOSTI FEEDDEMONA:

Jednostavna pretplata na RSS feedove

Pregledno sučelje te jednostavno upravljanje sadržajem (datotekama i mapama)

9.5 Flipboard (za iPad)

https://flipboard.com/

Posljednje u nizu RSS rješenja je zapravo iPad verzija agregatora vijesti tj. RSS čitača, a razlog

zbog kojeg smo se odlučili uvrstiti je u skupinu najpopularnijih čitača je taj da u današnje

vrijeme sve više korisnika interneta upravo ipad koristi kao glavnu platformu za dnevno

informiranje. Kao i većina iPad aplikacija i ova se može pohvaliti time da je vrlo dobro

dizajnirana te da korisnicima nudi neke prednosti za kojima konkurencija još uvijek kaska.

Krenimo dakle sa nabrajanjem istih:

PREDNOSTI FLIPBOARDA:

Agregira vijesti, video materjale, slike, novosti sa društvenih mreža itd.

Sučelje mu je dizajnirano tako da omogući jednostavniji ispis sa printera

Posjeduje podršku za audio i video streaming

Sklopljena partnerstva sa svim velikim izdavačima

Snažne mogućnosti sa aspekta integracije društvenih mreža

Brzo i fluidno pregledavanje sadržaja

Nedostataka praktički i nema te iz tog razloga nije bilo nužno kategorizirati iste.

10 PREDNOSTI I NEDOSTACI DIGG READERA

Kako bismo dobili referentniji okvir za procjenjivanje i uspoređivanje alternativnih čitača RSS

izvora, potrebno je u ovome poglavlju napraviti kratak osvrt i na mogućnosti Digg readera, a

naravno i na njegove mane i prednosti.

Digg čitač je trenutno dostupan u svojoj beta verziji, a također posve besplatnoj. Njegovi

tvorci su naravno predvidjeli i premium verziju ovoga čitača sa mnoštvom naprednih i

dodatnih mogućnosti, ali dostupnu uz određenu financijsku naknadu.

NEDOSTACI DIGG READERA:

Ne podržava učitavanje OPML datoteka (datoteka zapisanih u XML formatu)

Ne podržava prijavu korištenjem lozinke i korisničkog imena

Zahtijeva povezanost sa google računom

Postavke su u startu podešene tako da je sve vidljivo javno

Nedostatak koji bi najviše mogao zasmetati korisnicima je zapravo taj koji je objedinjen

dvjema gore nabrojanima stavkama, a odnosi se na ograničenost korištenja.

PREDNOSTI DIGG READERA:

Čitač koji je baziran na web tehnologiji (dostupan onda kada je dostupan pristup

internetu) te potpuno besplatan

Uključuje značajke i mogućnosti koje potiču korisnike na pretraživanje sadržaja

Ugrađena mogućnost prilagodbe izgleda naslova i datoteka

Jednostavan dizajn i fluidnost16

Mišljenja smo, kako bi se većina korisnika složila sa našim zaključkom, a on ide u tome

smjeru da je glavna prednost Digg čitača u tome što je besplatan, a nudi im pregledno i

fluidno sučelje. Sve u svemu, jedan vrlo solidan čitač koji se uspješno nosi sa titulom

nasljednika, nedavno ugašenog Google čitača.

16

Puni osvrt i ocjenu Digg Readera pogledajte na web adresi http://personalweb.about.com/od/socialnews/a/Digg-Reader-Review.htm

Tabela 1 Usporedni prikaz prednosti i nedostataka primjene RSS tehnologije

RSS PREDNOSTI NEDOSTACI

Efikasnost raspolaganja vremenom Slične funkcionalnosti postoje i kod društvenih mreža

Većina rješenja je besplatna Korinička sučelja ponekad previše nespretna i neatraktivna

Potencijalni komunikacijski kanal poduzeća

Opterećenje za servere zbog količine informacija koje kruže

Informacije se prilagođavaju korisniku Nedovoljan broj opcija i funkcija

Niski troškovi implementacije Slaba integracija sa društvenim mrežama

Tehnologija se nalazi u zreloj fazi životnog ciklusa

Nemogućnost prikaza slika i videa

Visoka razina privatnosti i oslobođenost od spama

Poteškoće u praćenju izvora pojedinih sadržaja

Potencijalni alat za marketing Nemogućnost praćenja broja pretplatnika na RSS sadržaje

Postojanje mobilnih i desktop rješenja

Dosta web stranica zasada ne podržava RSS

Pružanje ažurnih informacija onda kada nam zatreba

Nepostojanje kvalitetnih desktop aplikacija na Windows platformi

Izvor: izrađeno od strane autora

11 SWOT ANALIZA

Tabela 2 SWOT analiza RSS tehnologije

Izvor: Izrađeno od strane autora

SNAGE

Pružanje informacijama onda kada

nam to najviše treba

Ušteda u vremenu

Orijentiranost na korisnika

Zaštita privatnosti

Mogućnost personalizacije

SLABOSTI

Nedovoljno razvijene

funkcionalnosti

Nemogućnost praćenja korisničke

baze

Neatraktivnost korisničkog sučelja

Slaba integriranost društvenih

mreža

Teškoće u praćenju porijekla

informacija

PRILIKE

Potencijal da postane moćan

marketinški alat

Novi komunikacijski kanal u

poduzećima

Preuzimanje dijela funkcionalnosti

društvenih mreža

Interacija vidio i fotografskog

streaminga

Rast potrebe za informacijama

PRIJETNJE

Snažna konkurencija od strane

društvenih mreža

Financijska ograničenja

Korisniku prilagođene email

notifikacije

Postojanje tehnički naprednijeg Atom

formata

Tradicionalni načini informiranja

12 TROŠKOVI, POKAZATELJI POSLOVANJA, USPJEŠNOST

12.1 Troškovi Digg readera

Činjenica da je Digg Reader jedan od popularnijih čitača zasnovanih na web 2.0 platformi

njegovim tvorcima vjerojatno danas i ne znači mnogo budući da su troškovi razvoja te

održavanja istoga na životu mnogo veći od koristi koje im isti stvara.

Mogli bi se reći da ne treba previše strogo gledati na slabe financijske performanse toga web

servisa budući da je tek u fazi pokretanja, ali ako analiziramo financijske pokazatelje koji se

tiču istoga uvjerit ćemo se das u brojke poražavajuće, čak i za poduzeće koje je tek u fazi

nastanka. Digg je tijekom 2007. I 2008. Godine ostvario ukupni gubitak od $ 6.8 mil, a taj

negativni trend se nastavio i u slijedećim godinama. Od potpune propasti ga je spasio

dugoročni ugovor koji je potpisan sa Microsoftom, a koji mu jamči prihode na temelju

reklamnog prostora koji ustupa Microsoftu.

Teško je pričati o tome bili stvari bile drukčije da je Digg Reader od početka uveo koncept u

kojem bi se financirao putem naknada koje bi korisnici plačali za korištenje istoga ili da se

poput Facebooka ili sličnih online platformi, koje su od početka za krajnje korisnike bile

besplatne, okoristio na način da je svoj digitalni prostor dao mnogim velikim korporacijama

na korištenje za marketniške svrhe, a uz financijske naknade.17

12.2 Posjećenost web servisa Digg reader

Digg je putem svog bloga nedavno objavio informaciju o rastu svoje korisničke baze I planu

monetizacije budući da je u vlasništvu Betaworks već oko 6 mj. Menadžeri te tvrtke tvrde

kako im se korisnička baza udvostručila, nakon što ih je preuzelo poduzeće Betaworks u

kolovozu 2013. godine. U razgovoru sa TechCrunchevim novinarima otkrili su kako je od

redizajniranja Digg posjetilo više od 1.7 milijuna korisnika. Moglo bi se reći kako su to dobre

vijesti budući da se unazad par godina nije nazirala svijetla budućnost za Digg. Kakve će

17

O temi pročitaj više na web adresi http://gawker.com/5114435/it-costs-digg-5-million-a-year-to-run-the-internet

rezultate Digg Reader polučiti, sada kada ima nove vlasnike i upravljačku strukturu tek

predstoji za vidjeti. Međutim, jedno je sigurno, a to je činjenica da njegovi zaposlenci imaju

dosta posla kako bi sustigli, a onda i parirali najvećim igračima na tržištu djeljenja sadržaja

kao što su Facebook, Twitter I Youtube.

13 MOGUĆNOST NADOGRADNJE U BUDUĆNOSTI

13.1 Što možemo očekivati u budućnosti?

Mogli bismo prvo skrenuti pozornost na uzroke i posljedice koji su prethodili ili tek slijede

gašenjem Googleovog čitača. Glavni razlog zbog kojeg je Google odlučio ugasiti svoj servis je

prvenstveno bio taj što su željeli sprovesti proljetno čišćenje, a to bi u prijevodu značilo

ukidanje dijela široke palete svojih proizvoda i usluga. Oni su kao glavni razlog, zbog kojeg su

se odlučili na taj čin, naveli taj da u današnje vrijeme, korisnici RSS feedova prelaze sve više

na obavještavanje i traženeje sadržaja putem socijalnih medija. (Facebook,Twitter i sl.) Zašto

je tome tako. Naše mišljenje, a također i mišljenje nekoliko IT stručnjaka koji djeluju unutar

web prostora je da je glavni uzrok neatraktivnosti RSSa kao platforme obaviještavanja u

tome što nije posve prilagođen korisnicima. Daleko od toga da nije uopće prilagođen, ali

teško se može tvrditi kako RSS čitači pronalaze i pružaju točno one informacije koje su nam

potrebne i onda kada su nam najviše potrebne. S druge strane, putem Facebooka i sličnih

društvenih servisa, možemo biti u toku sa najsvježijim i najkvalitetnijim informacijama

ukoliko se učlanimo u određene grupe od interesa i prilagodimo prikazivanje postova na

glavnoj stranici tako da u potpunosti odgvara našim potrebama za informiranje.18

U budućnosti možemo očekivati sve veće eksperimentiranje korisnika RSSa te korištenje

njegovih kanala od strane poslovnih subjekata, a to nam daje razlog za vjerovanje kako ta

tehnologija neće nestati već će se razvijati sve intenzivnije. Tome će posebice doprinjeti

orijentiranost prema korisnicima, koje je od samog začetka RSSa kao kanala komunikacije

prisutna, a vjerujemo da će se taj trend i nastaviti. Korisnici su u velikoj mjeri zasićeni razno

raznim propagandnim sadržajima, nekvalitetnim informacijama, zloćudnim i malverzacijama

okrenutim sadržajem i sličnim negativnim iskorištavanjem web prostora pa se u RSSu može

vidjeti slamka spasa za sve one željne kvalitetnih, prilagođenih (tailor made19) informacija.

18

Više o tome na web adresi http://ericungs.com/death-to-google-reader-and-the-future-of-rss/ 19

Tailor made (prijevod:skrojeno po želji korisnika) – informacije koje su u potpunosti individualizirane

13.2 Funkcionalnosti koje bi trebalo dodati Digg Readeru

Slika 13 RSS ikone

Izvor: Preuzeto sa web stranice http://www.digitaltrends.com

Premda je Digg Reader tek kratko vrijeme na online sceni, mnogi mu zamjeravaju to što mu

manjka funkcionalnosti, kakve su inače uobičajene za RSS čitače. To su primjerice

neizostavne funkcije poput tražilice, označavanja (tagging), bolje integracije sa ostalim

društvenim servisima i sl.20 Također smo mišljenja da bi Betaworks (kompanija koje je vlasnik

Digga) uvelike profitirala kada bi uvela modele plaćanja za poduzeća koja se Digg Readerom

koriste isključivo u marketinške svrhe.

20

Pročitaj više o tome na web adresi http://features.en.softonic.com/digg-reader-vs-aol-reader-vs-feedly

14 ZAKLJUČAK

Naše mišljenje je, a temeljeno na nekim ranije iznesenim dokazima, kako je RSS tehnologija u

suvremenim uvjetima poslovanja i života vrlo korisna. Svjedoci smo danas, sve dinamičnijeg

načina života, sve stresnije okoline u kojoj živimo i radimo te na kraju krajeva i sve veće i

veće potrebe za pravim informacijama, u pravo vrijeme te u pravom obliku. Nikada u

povijesti čovječanstva nije postojala toliko intenzivna potreba za informiranošću kao danas.

Nekad nam prava informacija, onda kada name je najviše potrebna, može pomoći da

donesemo pravu odluku, a ponekad nam čak može i spasiti život. Stvari se danas odvijaju

prevelikom brzinom, a to znači da se događaju stalne i brze promjene, koje na kraju

zahtjevaju i brže reakcije nas prema istima. Kako bi nam to bilo omogućeno koristimo se

informacijskom tehnologijom. Koristimo je na razne načine i u raznim situacijama. Ne vidimo

zato razlog da zašto je ne bismo koristili i pri obavljanju nekih rutinskih dnevnih zadataka,

potrebnih aktivnosti ili pak razbibrige poput čitanja novosti iz svijeta show businessa. RSS

tehnologija je, kako smo i sami mogli vidjeti, korisna iz više aspekata. Pomoću nje možemo

drastično povećati efikasnost korištenja našim radnim ili slobodnim vremenom, možemo

prilagoditi količinu i vrijeme u kojem dobivamo informacije, a u konačnici možemo i uživati u

prikazima oslobođenima strke i zbrke, kakva se često može primjetiti na web stranicama

prepunima reklama, zlonamjernih poveznica te nerelevantnih informacija. Hoće li sve te

prednosti biti dovoljne kako bi RSS tehnologija uspjela preuzeti vodeće mjesto u informiranju

korisnika te time skinuti društvene mreže sa vodeće pozicije, treba tek vidjeti. Smatramo da

je to jedna korisna tehnologija, prepuna potencijala, te da ju razvojni timovi s jedne strane, a

korisnici s druge, ne bi trebali previše olako odbaciti i poslati u zaborav. Svaka mlada

tehnologija, tehnologija koja je u razvoju i usponu, susreće se praktički sa istim problemima,

a to su oni vezani uz pitanje: „ Na koji način prevladati neke dječje boljke i nedostatke,

pretvoriti ih u prednosti te na koncu osvojiti naklonost korisnika“? Tehnologije, jednako tako

kao i proizvodi, imaju svoje životne cikluse kroz čije faze prolaze. Važno je da se svakoj fazi

pristupi jednako ozbiljno i odgovorno, da se uči na greškama iz prošlosti te da se uvažava

povratna informacija sa tržišta koju odašilju sami korisnici. Ukoliko se sve poklopi tj. ukoliko

su zadovoljeni ti preduvjeti, a uz to proizvod ili usluga imaju i potencijal tj. nešto što korisnici

mogu prepoznati kao važnost ili nužnost, onda ne bi trebalo biti problema prilikom tržišnog

vrednovanja takvog proizvoda ili usluge.

15 POPIS LITERATURE

I. POPIS KNJIGA I STRUČNIH ČLANAKA

a. D. Hunter, J. Rafter, J Fawcett, E. Van der Vlist, D. Ayers, J. Duckett, A. Watt, L.

McKinnon – Beginning XML 4th edition, Wiley Publishing Inc.

b. K. Jammada - Newspaper 2.0. – your guide to RSS, published by Makeuseof

c. K.E. Gill - Blogging, RSS and the information landscape, Department of

communication, University of Washington

d. E. Finkelstein - Syndicating websites with RSS feeds for dummies, Wiley

Publishing Inc.

e. H. Thomson - Wikis, blogs and web 2.0 technology, The University of

Melbourne

f. L. Walker – Digg reader review:Customizing your RSS news feeds

g. Q. D´ Souza – RSS ideas for educators

h. S. Ludwig - Digg reader, one of the best google reader replacements, comes to

android

i. R. Good – The Future of RSS – Is e-mail publishing dead?

j. M. Katušić – Što je RSS i kako vam može pomoći u svakodnevnom životu?

II. POPIS WEB IZVORA

k. http://en.wikipedia.org/wiki/RSS

l. http://digg.com/

m. Thomson H. Wikis, Blogs & Web 2.0 technology

n. http://www.bug.hr/rss/

o. http://www.net.hr/rss/

p. http://www.llrx.com/features/rss.htm

q. http://personalweb.about.com/od/socialnews/a/Digg-Reader-Review.htm

r. pcmag.com

s. http://ericungs.com/death-to-google-reader-and-the-future-of-rss/

t. http://www.digitaltrends.com/

u. http://jaysmith.us/post/Real-Simple-Discovery-Made-Easy-with-the-

JaySmithRealSimpleDiscovery-Library.aspx

v. http://en.wikipedia.org/wiki/Pingback

w. http://www.tutorialspoint.com/rss/rss-version-history.htm

x. http://www.llrx.com/features/rss.htm

y. https://developers.google.com/blogger/docs/3.0/using

16 POPIS SLIKA I TABLICA

Slika 1 RSS ikona ..................................................................................................................................... 8

Slika 2 Jednosmjerni proces komunikacije u slučaju RSSa .................................................................... 10

Slika 3 Početna stranica DIGG readera .................................................................................................. 17

Slika 7 Korisničko sučelje web servisa digg reader ................................................................................ 18

Slika 8 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader ....................................................................... 20

Slika 9 Dodavanje RSS feeda u web servisu digg reader ....................................................................... 20

Slika 10 Odabir vrste prikaza vijesti u servisu digg reader .................................................................... 22

Slika 11 Odabir vrste prikaza vijesti u sevisu digg reader ...................................................................... 23

Slika 12 Mijenjanje postavki u servisu digg reader ............................................................................... 24

Slika 4 Prijavljivanje na servis sa zaslona digg.com stranice ................................................................. 26

Slika 5 Prijavljivanje putem digg readera .............................................................................................. 27

Slika 6 Uvoz podataka iz nedavno ugašenog Google readera ............................................................... 28

Slika 13 RSS ikone .................................................................................................................................. 42

Tabela 1 Usporedni prikaz prednosti i nedostataka primjene RSS tehnologije .................................... 37

Tabela 2 SWOT analiza RSS tehnologije ................................................................................................ 38

17 ŽIVOTOPISI

18 SAŽETAK

U ovome poglavlju ukratko ćemo remizirati sve što smo obrađivali tijekom prethodnih

poglavalja ovog rada. U prvome poglavlju, točnije uvodu smo ukratko definirali predmet i cilj

rada, opisali strukturu koju ćemo slijediti te prikazali primjenjene metode i izvore koje smo

koristili tijekom istraživanja. Drugo poglavlje je imalo za cilj pobliže opisati web servis koji

obrađujemo, konkretno Digg Reader te ekranskim prikazom i linkom na servis omogućiti

čitateljima da ga lakše pronađu kako bi se bolje upoznali s njime. U poglavlju naslovljenom

tehnološki okvir objasnili smo malo detaljnije pojam RSS čitača, njihovu osnivnu namjenu te

na koncu i njihov trenutni položaj među web tehnologijama. U slijedećem poglavlju prošli

smo kroz kratak povijesni razvoj RSS tehnologije kako bi čitateljima bilo jasnije na koji način

se došlo do modernih RSS čitača. Poglavlje naslovljeno opis problema je malo detaljnije

obradilo problematiku svrhe i namjene Digg Readera dok je poglavlje koje slijedi iza njega

vrlo detaljno i sistematično prikazalo način na koji se isti upotrebljava te sve njegove

mogućnosti i funkcionalnosti. U poglavlju poslovna primjena prikazali smo mogućnosti koje

Digg Reader potencijalno može pružiti poslovnim korisnicima kako skratili vrijeme potrebno

za dobivanje relevantnih informacija. U 9. poglavlju smo obradili konkurentske web servise

te ukratko prikazali njihove mogućnosti, a potom i nedostatke i prednosti. Kako bi cijela ta

usporedba alternativnih web servisa dobila još na značenju u poglavlju koje slijedi smo

napravili kratak osvrt na Digg Reader i prikazali njegove prednosti i nedostatke. Poglavlja

koja slijede nakon toga, više su bila orijentirana na ocijenu efikasnosti, uspješnosti i neke sl.

pokazatelje potencijala određenog proizvoda pa je zbog toga bilo potrebno izraditi SWOT

analizu te ukratko prikazati troškove i uspješnost koje Digg Reader ostvaruje. Posljednje

poglavlje koje se bavi temom obrađenog web servisa se odnosi na buduću perspektivu RSS

čitača općenito, a također i definira točke u kojima postoji prostor za poboljšanje Digg

Readera kako bi on bio još uspješniji nego što jest. Na samom kraju ovog rada, kako je to

uobičajeno, slijede poglavlja zaključak, popis korištene literature, popis tablica, grafičkih

prikaza i slika te naposlijetku i životopisi autora.

Prednost tvoraca Digg readera je u tome što mogu učiti na greškama Google readera te preuzeti sve njegove dobre osobine i implementirati ih u svoj proizvod.

Ljudi koji stoje iza ovog projekta su također prepoznali važnost interakcije između developera i korisnika kojima je RSS čitač namjenjem te ga iz tog razloga razvijaju i nadograđuju u suradnji s njima.

Prepoznali su i važnost koju danas društvene mreže imaju u svakodnevnom životu pa nastoje korisnicima omogućiti neke njihove funkcije unutar svog RSS čitača.

Android

iOS

Facebook

Google+

Twitter

Tumblr

PREDNOSTI NEDOSTACI

brzina i jednostavnost

ne morate pristupati nekoj stranici

način promocije

besplatno

Produktivnost

Praktički neograničen broj sranica u realnom vremenu

Spam free

Proizvoljan izbor feed-ova

Moguće doprijeti do velikog broja korisnika

Min utrošak vremena

tehnologija nije još općeprihvaćena

sadržaj se može lako kopirati

teško pratiti broj pretplatnika

Težak pronalazak izvora

Vizualna neprivlačnost

RSS feed-ovi ne bilježe povijest

Ograničenost pri oblikovanju

RSS za sada ne omogućuje odgovor

Usporava promet