021_Škola voŽnje.4

KOLA VONJE

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA 201 VONJE,VOZILO 1

[PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILO]

2011

I T TR I TOROK OK LE ST I N S T R U KN SO R U KA U T I A U TO L E OS T O P O P

Page 1

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILO

[INSTRUKTORI]Ismet Hadovi,Adil Bukva,Mesud Bogdani 2011

IVOT JE JEDAN I NEMA CIJENU !!!KORISNI SAVJETI ZA VOZAE STARE, NOVE I ONE KOJI NAMJERAVAJU DA TO POSTANU Ukoliko elite da nauite, obnovite ili provjerite vae znanje vezano za saobraaj, ova ebook e vam pomoi u tome., ovo je na doprinos za bezbjednost u saobraaju. , dugi niz godina radimo kao instruktori vonje i na osnovu svog iskustva u obuci kandidata za vozaa i pitanja koja mi najee postavljaju, odluili smo da i ovim putem pomognem svima koji ele da upotpune svoje znanje, ali i onima koji ele da obnove i provjere svoje znanje o bezbjednosti u saobraaju i saobraajnim propisima,a posebno onim kandidatima koji ele da polau vozaki ispit ovo e biti Od velike pomoi.Jer sve to se nalazi u knjizi vezano je za polaganje vozakog ispita kao iza svakodnevni ivot vozaa elim Vam uspjenu i bezbjednu vonju. INFO: WWW.AUTOSKOLA-L.COM E-MAIL [email protected] FACEBOOK autoskola.sigurnavoznja MOB - 061 513 918 , 061 812 671 , 061 214 664 Vai instruktori vonje

Ismet

Mesud

Adil

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOSADRAJ : PRAVILA U SAOBRAAJU Kategorije vozila Pojmovi vozila Saobraajni znakovi Oznake na kolovozu Svjetlosni znakovi Pravila saobraaja Ukljuivanje i iskljuivanje vozila u saobraaj Kretanje po putu mimoilaenje Odstojanje saobraaj u tunelu Skretanje okretanje Zaustavljanje parkiranje Prinudno zaustavljanje obilaenje Saobraaj u raskrsnicama TEHNIKA VONJE Preventivni pregledi vozila i pripreme Pokretanje vozila Promjena stepena prenosa Zaustavljanje Radnje sa vozilom na usponu i nizbrdici Savladavanje krivina Vonja unazad Radnje u raskrsnici Polukruna okretanja Parkiranja vozila Vonja u saobraaju u svim situacijama Kretanje u koloni Vonja nou,po kii,magli,snijegu,zaleenom putu

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOAUTOKOLASTOP d.o.o.SARAJEVO SAFETA ZAJKE.DO BR 53 71000 Sarajevo E-mail:[email protected] Web:www.autoskola-l.com Predmet: Ponuda obuka kandidata za polaganje vozakog ispita,, Bkategorije AUTOKOLA-STOP je jedna od kola koje egzistiraju na Sarajevskom kantonu sa veoma kvalitetnim i provjerenim instruktorima koji rade savjesno ve jednu deceniju svoj posao iza kojih stoji vie od 1500 zadovoljnih i sigurnih vozaa. U ponudi za vas smo pripremili: Vrhunsku obuku za vozae B kategorije Izbor do 3 nova vozila Golf 5 Polo Ford fiesta Kreditiranje na 12 mjesenih rata preko banke bez iranata Plaanje na 3 rate u toku obuke Naa kompletnu podrka od upisa do zavrrtka ispita (pa i nadalje) Obezbjeena sva potrebna literature kao i CD sa novim testovima Obezbjeena teoriska nastava sa inenjerom saobraaja Ljekarsko uvjerenje Sve prijave za polaganje testova,vonje,prve pomoi u autokoli Program sigurne vonje i program kondicione vonje: Program sigurne vonje - namjenjen je naim sugraanima koji su polili vozaki ispit ali nisu sigurni za volanom ovaj program obuhvata teoriski dio kao i praktini dio nastave u gradskim uslovima kao i poelji kandidata. Program kondicione vonje namjenjen je sugraanima koji ele da voze duu relaciju izvan grada na raspolaganju su relacije od 50,100 i vie kilometara

6


ZA VAS OBUKA IZNOSI FANTASTINIH

103 0

KM

6


RADNJE KOJE PREDHODE VONJI

PODEAVANJE VOZAEVOG SJEDITA

Voza mora tako namjestiti sjedite da ima pravilan - prirodan poloaj tjela dok upravlja vozilom , jer na taj nain postie optimalno manipulisanje komandama i potrebnu preglednost . Pravilan poloaj tjela

Poloaj tjela vozaa je pravilan ako tjelo ima tri take oslonca na sjeditu, onda tjelo nije zgreno i ne dolazi do breg zamaranja vozaa i ojseaja nelagodnosti koji moe izazvati pad koncetracije i kasnije do nezgode .

6


Nepravilan poloaj tjela vozaa (postoje samo dvije take oslonca)

Nepravilan poloaj tjela vozaa (postoji samo jedna take oslonca)

Nepravilan poloaj tijela vozaa Naslon sjedita suvie je oboren tako da ne dozvoljava vozau dobru preglednost i dovodi do brzeg zamaranja jer su lea vozaa pogrbljena. Savremenija vozila imaju mogunost podeavanja visine sjedita to omoguava bolje podeavanje samog sjedita. Ako sjedite nema mogunost podeavanja po visini, apsolutno je ne dozvoljeno stavljati ne privrsene jastuke, jedini dozvoljeni nain poveanja visine sjedita je postavljanje jastuka sa navlakom.

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILONAMJETANJE NASLONA ZA GLAVU Naslon za glavu treba da bude namjeten tako da gornja ivica naslona bude u visini tjemena.Ukoliko voza ne namjesti naslon za glavu po svojoj mjeri,usljed kontakta sudara sa drugim vozilom, glava se suvie zabacuje unazad i moe doi do preloma vratnih prljenova.Dobro podeen naslon podrazumjeva da je podeen tako da podupire glavu ( potiljak ) a ne vrat, jer samo takav poloaj ne dozvoljava da doe do gore navedenog

PODEAVANJE OGLEDALA NA VOZILUNakon podeavanja sjedita namjetaju se ogledala i to tako da se : - unutranje ogledalo namjeta tako da se samo pomjeranjem oiju vidi itava slika iza vozila koju prua zadnje vjetrobransko staklo. U zavisnosti na kojim mjestima vozimo unutranje ogledalo se podeava tako:

da se vidi gornja ivica zadnjeg vjetrobranskog stakla (tako se namjeta ogledalo za kretanje na '' otvorenim '' putevima, jer se tu vozila kreu veim brzinama, pa je bitno da uoimo vozilo koje nas sustie na vrijeme

. da se vidi donja ivica zadnjeg vjetrobranskog stakla (tako se namjeta kada se vozilo kree u naseljenom mjestu, tamo gdje je intenzivan saobraaj, jer je bitno pratiti vozilo koje je neposrijedno iza nas)

6


U danasnje vreme vozila posjeduju vee unutranje ogledalo, tako da se jednim namjetanjem vidi itava slika koju prua zadnje vjetrobransko staklo ( ak i mnogo vie ) , tako za naknadnim podeavanjem nema potrebe .

- podeavanje spoljanjih ogledala

lijevo spoljanje ogledalo namjeta se tako da se samo pomjeranjem oiju vidi lijeva strana vozila ( od 1 cm 2 cm od poetka ogledala ) i to dalje iza vozila , znai :

ne u zemlju ili nebo , nego to vie iza vozilaLijeva strana vozila koju vidimo u ogledalu nam omoguuje da druge objekte , koje vidimo u ogledalu , uporeujemo sa naim vozilom .

desno spoljanje ogledalo namjeta se tako da se blagim pomjeranjem glave vidi desna strana vozila ( od 1cm 2 cm ) i isto tako sto dalje iza vozila , odnosno sve kao i kod lijevog spoljanjeg ogledala .

6


Preklopnik ispod unutranjeg ogledala slui da ukoliko vozaa zaslijepljuju svijetla vozila koje se kree iza njegovog vozila,prebaci u drugi poloaj,tako da pomjeri ugao pod kojim se zrak tih svjetala odbija od ogledala i pada u oi.Nakon prestanka zaslijepljivanja voza vozila e vratiti preklopnik u prvobitni poloaj.Savremenija vozila imaju napredniji nain rijeavanja ovog problema tzv.Automatska redukcija refleksije. U unutranjem ogledalu su ugraeni senzori koji zamagljuju ogledalo ukoliko se usmjeri jak zrak svijetla prema njemu. Reflekcija se nee smanjivati ukoliko: - klju nije u poloaju kontakta - kod hoda unazad - kod ukljuenog svijetla kabine

VEZIVANJE SIGURNOSNIH POJASEVA

Jako je vano sigurnosni pojas zakopati prije svake vonje,to vai i za putnike koji se nalaze na zadnjim sjeditima. Trudnice takoe treba da zakopaju pojas tako to e karlini pojas postaviti tako da bude to je mogue nie,da bi se izbjegao pritisak na stomak.

PRAVILNO DRANJE TOKA UPRAVLJAA VOLANAKada se okree toak upravljaa bez kljua u bravi,dolazi do njegove blokade,odnosno,zakljuavanja.Ukoliko se eli otkljuati toak upravljaa,tada treba istovremeno okretati toak upravljaa i klju u bravi .Ukoliko se klju u bravi postavi u prvi poloaj,nee doi do zakljuavanja upravljaa,tako da se moe gurati ili vui vozilo bez bojazni od blokade upravljaa

6


Toak upravljaa ili u '' narodu '' poznat kao volan , dri se sa obje ruke blago oputene poloaj ruku 10:10 h na satu . Ne smije se drati dole , gore , za preku ili jednom rukom razlog je da svakog trenutka imamo potpunu kontrolu nad vozilom .Ruke moraju dobro prijanjati za upravlja,jer ako toak upravljaa klizi ( zbog znojenja dlanova i sl. ) on se mora obloiti navlakom ili opiti koicom.

Grevito stezati toak upravljaa nije dobro jer onda njega koristimo kao oslonac , umjesto sjedita , i svaki na pokret karakterie se time da pomjeranjem glave prilikom izvoenja pogleda , ili ruku (kod mjenjanja stepena prenosa) okreemo i toak upravljaa to dovodi do toga da vozilo '' eta '' po putu

.

KORIENJE NONIH KOMANDI

Raspored nonih komandi:

Pedala kvaila Pedala konice Pedala gasa

6


None komande se pritiskaju korijenom prstiju (2),jer taj dio stopala omoguuje brzo manipulisanje sa velikom silom. Ostale dvije su povrine koje omoguavaju brzo manipulisanje,ali sa malom silom (1) i povrina koja omoguava sporo manipulisanje,ali sa maksimalnom silom (3). Lijeva noga slui samo za pritiskanje pedale kvaila. Pedala kvaila pritiska se naglo do kraja,a otputa se polahko-umjereno ali bez prevelikog zadravanja da se ne bi dogodio kvar na kvailu ( npr. lamela koja je sastavni dio kvaila moe da izgori ). Pedalu kvaila treba otpustati tako da se ne dozvoli trzanje vozila,gaenje motora.....i sl. Desna noga slui za pritiskanje pedale gas , ili pedale konice . To znai da desna noga ima dvostruku ulogu , ona pritiska pedalu gasa ili konice sve u zavisnosti od situacije da li vozilo ubrzava ili usporava koi , jer ove dvije stvari nikako ne mogu zajedno Kada voza vozila pritisne pedalu konice ,na zadnjoj strani vozila pale se STOP-svijetla i

obavjetavaju ostale uesnike u saobraaju da vozilo usporava

STARTOVANJE MOTORA

.

Pritisnuti kvailo lijevom nogom do kraja

Ruicu menjaa staviti u neutralan poloaj - izbaciti iz brzine

6


. Dati kontakt kljuem poloaj II ( saekati da se ugasi uta lampica kod dizel motora , odnosno , novija vozila imaju sigurnosne lampice gdje raunar kontrolie ispravnost motora , odnosno , ostalih sklopova na vozilu ).

Okretanjem kljua udesno poloaj III - pokreemo motor ali ne due od 5 sekundi ( da ne otetimo akumulator bateriju ). Ako se motor nije pokrenuo odmah, vratimo klju u prvobitan poloaj pa ponovimo postupak Napomena:Prilikom pokretanja motora pritiska se pedala kvaila do kraja jer se tako iskljuuje motor od ostalih sklopova na vozilu i na taj nain se olakava start samog motora. Snaga koju obezbjeuje akumulator za pokretanje je onda manja, jer se pokreu samo sklopovi u motoru (a ne i zupanici u mjenjau) i na taj nain se mnogo lake pokree motor .Naravno svi potroai ( svijetla,radio kasetofon,brisai...) trebaju da budu iskljueni da ne bi oduzimali struju iz akumulatora i da ne bi dolo do kvara na njima. Ruica mjenjaa se postavlja u neutralni poloaj da ne bi dolo do pomjeranja vozila sa mjesta ukoliko pedala kvaila ne vri svoju ulogu (ne rastavlja vezu izmeu motora i mjenjaa) .To da je pedala kvaila neispravna ne moete znati odmah jer vozilo miruje i motor ne radi ,pa da ne bi dolo do ne kontrolisanog pomjeranja vozila , radi vae bezbjednosti postavite ruicu mjenjaa u neutralni poloaj~Motor se pokree bez dodavanja gasa - akceleratora. ~ ( ako je sve ispravno na vozilu i normalni su uslovi ekspolatacije ) ~

Ukoliko se motor pokree kada je hladno kod starijih vozila,treba obogatiti radnu smjesu povlaenjem ureaja na vozilu - ok ili tzv,sauh.Vozila novijeg datuma nemaju ovakav ureaj,ve imaju automatski ureaj. POKRETANJE VOZILA SA MJESTA. Prvi stepen prenosa slui samo za pokretanje vozila sa mjesta ili za kretanje vozila - ali samo na kraem djelu puta (npr. prilikom kretanja vozila u koloni, vozilo je prineno da esto zastaje) . Prvim stepenom prenosa se pokree vozilo i tom prilikom se zupanici u mjenjau, koji tada pruaju veliku snagu, ali zato malu brzinu . Tada vozilo ima snage za savlaivanje otpora koji utiu da vozilo miruje i pokreu ga sa mjesta. Ali, ukoliko se eli da se vozilo kree veom brzinom, onda se ruica menjaa stavlja u vii ( drugi ) stepen prenosa . Postupak pokretanja vozila sa mjesta :

6


1.

Nakon startovanja motora pedala kvaila je pritisnuta dokraja

2.

Ruicu mjenjaa postaviti u prvi stepen prenosa

3.

Popustiti polugu pomone konice

4.

Dodati gas - akcelerator ( umjereno )

5.

Poputati umjereno pedalu kvaila

Napomena : Nakon dodavanja gas-a (oko 1000/2000 obrtaja u minuti, malo vie ili manje u zavisnosti od situacije ) pedalu kvaila poputati, prvo do momenta dok se vozilo ne pokrene sa mjesta - tu je dio sekunde zadrati , da bi se ostvarilo to ravnomernije tenije kretanje vozila , pa tek onda popustiti do kraja uz proporcionalno pritiskanje pedale akceleratora gasa . Na taj nain se ostvaruje ravnomjerno pokretanje vozila iz mjesta bez trzanja - '' poskakivanja'' ili gaenja motora . Jako je vano da ovim redoslijedom izvodite ovu radnju jer ukoliko biste prvo otputali pedalu kvaila a tek kasnije dodavali gas - postoji mogunost da e motor prestati da radi jer nema dovoljno snage da pokrene vozilo sa mjesta, to je i najea greka kod neiskusnih vozaa .

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILONaravno ovo je jedna krajnost a druga je dodavati prevelik gas tako da motor previe buno radi ( u narodu izraz - urla ) , to opet govori da niste dovoljno iskusni . Ali kada se izvijestite , da dodajete dovoljan gas i sto ravnomjernije da putate kvailo ( nikako ne NAGLO !! ) , biete toliko vjeti , da odmah u istom trenutku , dodajete gas i otpustate kvailo ravnomjerno u istom trenutku to vam govori da vaa Tehnika vonje prilikom izvoenja ove radnje zaista dobra ..

Postupak zaustavljanja u prvom stepenu prenosa :

Pritisnuti pedalu kvaila naglo do kraja

Pustiti gas

Umjereno pritiskati pedalu radne konice do potpunog zaustavljenja Napomena : Ovakav postupak zaustavljanja se primjenjuje najece , razlog je to se prvim stepenom kretanja vozilo kree minimalnom brzinom , pa se ovakvim postupkom iskljuuje mogunost gaenja motora ili trzanja poskakivanja vozila . Naravno ako se vozilo kree u prvom stepenu prenosa jako brzo , odnosno priblino maksimalnom brzinom koja moe da se razvije u tom prvom stepenu prenosa (prosjena maksimalna brzina je oko 40 km/h), treba izvesti zaustavljanje tako da se prvo :

otpusti gas

6


pritisne pedala konice

pa tek onda pedala kvaila Objanjenje za ovakav postupak vidjeti u objanjenju za zaustavljanje u drugom stepenu prenosa. Znai,zaustavljanje u prvom stepenu prenosa moe se izvoditi na dva naina.Prvi navedeni nain je najeci ali kod njega treba posebnu panju posvetiti na kvailo.Ukoliko voza eli da zaustavi svoje vozilo kreui se malom brzinom, poslije preenih nekoliko metara,pristupice prvom postupku zaustavljanja stim to e kvailo da pritisne do kraja tek kada vozilom doe na nekih 1-2m od definitivnog zaustavljanja.Ali ukoliko voza eli da se vozilom zaustavi odmah zbog iznenadne opasnosti koja se pojavila,voza e prvo popustiti pedalu gas-a,zatim desnu nogu prebaciti na konicu i skoro u istom trenutku kada pritiska konicu pritisnue i pedalu kvaila,jer vozilo zaustavlja sada-odmah. Sve navedene radnje se koriste ako je potrebno da se zaustavimo i prvom stepenu A ako ne moramo to da uradimo najee se zaustavljamo u drugom stepenu prenosa Ili pak u nunom stanju stepen nije bitan vano je bezbjedno se zaustaviti.

MJENJANJE STEPENA PRENOSA Prvi stepen prenosa slui za pokretanje vozila sa mjesta , njime se prelazi krai dio puta ( osam do deset metara ) i postie se dovoljno ubrzanje za taj drugi vii stepen prenosa , nakon ega treba izvriti postupak - menjanja stepena prenosa ( menjanja brzina ) . Prvim stepenom prenosa se moe ii i nekoliko stotina metara , ali to su situacije kada se vozilo

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOkree u koloni vozila gdje nakon preenih nekoliko metara vozilo mora opet da usporava ili se zaustavlja . Brzine koje su projektovane kod veine vozila za odreeni stepen prenosa pri normalnom reimu rada gradska voznja

Prvim stepenom prenosa se kree sa mjesta i ubrzava do granice od oko 10-15km/h

Drugi stepen prenosa je projektovan za brzine od 1015km/h , pa do oko 40km/h

Treci stepen prenosa poinje od oko 35- 45km/h,pa se sa njim ubrzava do brzine od oko 60km/h

U etvrtom stepenu prenosa se odrava postignuta brzina od 60km/h ( koliko je i maksimalna brzina u naseljenom mjestu osim ako znakom nije drugaije odreeno ) Kod nekih vozila brzine su vee u niim stepenima prenosa, tako da ona treim stepenom prenosa bez ikakvih tekoa,a ostvaruju brzinu od 60km/h , tako da se na njih gore navedeno ne odnosi djelom. Isto tako gore navedeno se ne odnosi na vozae koji ele sportsku agresivnu vonju jer tada se koristi maksimalna brzina koju taj stepen prenosa moe da razvije .

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILONapomena : ipak jedino i najsigurnije mjerilo za promjenu stepena prenosa je sluanje motora jer e motor uvjek da nam kae kad je vrijeme za promjenu stepena...

Obrtomjer olakava mjenjanje stepena prenosa.Naj idealnije je kod veine vozila mjenjati brzine kada kazaljka obrtomjera bude u granicama izmeu 1800-2500 obrtaja. .Naj idealnije je kada bude 2000/obrtaja tada je pravi trenutak za promjenu brzine pri nekoj normalnoj gradskoj vonji. Postupak mjenjanja iz prvog u drugi stepena prenosa

Pritisne se pedala kvaila naglo do kraja

Otpusti se pedala gas-a do kraja

Ruica menjaa se postavlja iz prvog u drugi stepen prenosa

Dodaje umjeren gas

Polako se otputa kvailo Napomena : Nakon polaska sa mjesta i prelaska dovoljne duine puta prvim stepenom prenosa vozilo je postiglo potrebno ubrzanje za vii ( drugi ) stepen prenosa , tada treba lijevom nogom naglo pritisnuti pedalu kvaila do kraja , otpustiti pedalu gasa , promjeniti stepene prenosa (brzine) ,

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOdodati gas , pa tek onda otputati polako pedalu kvaila . Jako je vano izvoditi pravilan redoslijed radnje , jer ako bi se prvo otpustio gas onda bi motor radio na minimalnom broju obrtaja i usporavao vozilo to bi dovelo do trzaja vozila . To bi bio prvi trzaj , drugi bi se dogodio kada se pritisne pedala kvaila i vozilo bi poletelo dalje ( ne usporava ga vie motor ) . Trei trzaj bi se dogodio ako bi ste pogreno - prvo otpustali pedalu kvaila ( motor radi na minimalnom broju obrtaja , pa opet usporava vozilo ) i na kraju etvrti trzaj kada dodajete gas pa vozilo kree opet da ubrzava . Ukoliko nauite da pravilnim redosledom izvodite ovu radnju i postignete to da ravnomjerno i usklaeno pritiskate , odnosno , otpustate none pedale i bez trzanja mjenjate stepene prenosa Zaustavljanje u drugom stepenu prenosa

Otpusti se pedala akceleratora ( gasa )

Desna noga se prebaci sa pedale gasa na pedalu konice koja se umjereno pritiska

Pritisne se lijevom nogom pedala kvaila naglo do kraja

Napomena : U prvom stepenu prenosa se najece zaustavlja vozilo naglim pritiskom pedale kvaila (do kraja), otpusti gas i umjereno koi. U drugom stepenu prenosa se zaustavlja obrnuto od prvog stepena prenosa. Ukoliko bi se vozilo kretalo prvim stepenom prenosa brzinom veom od 30 km/h, tada je postupak zaustavljanja vozila isti kao i u drugom stepenu prenosa. Razlog je taj to se u drugom stepenu prenosa smanjuje vuna sila na pogonskim tokovima dok se brzina poveava , vozilo se kree veom brzinom ( prosjena brzina je oko 40 km/h ) , to je velika brzina u saobraaju , koliko god ona izgleda mala u dananje vreme ( nekada je bila pojam ) . Pri takvoj brzini vozilo moe ogromnu tetu da napravi u saobraaju , pa da voza vozila ne izazove napravi neki neeljeni dogaaj u saobraaju postupak zaustavljanja je gore naveden . Prvo to voza radi kod zaustavljanja u drugom stepenu prenosa je taj to otputa pedalu gasa i time usporava vozilo jer motor onda radi na minimalnom broju obrtaja i vie ne ubrzava vozilo nego ga usporava koi .To je jedan vid koenja , drugi je taj to voza desnu nogu prebaci sa pedale gasa na pedalu konice koju umjereno pritiska i na taj nain usporava kretanje vozila , odnosno , dvostruko koi usporava vozilo . Na taj nain on skrauje zaustavni put vozila , lake se zaustavlja i kao takav je bezbjedan u saobraaju . Postupak mjenjanja stepena prenosa od prvog do etvrtog

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOPrilikom izvoenja ovakve radnje od koristi moe biti obrtomer ( ukoliko postoji ugraen na instrument tabli ) ili osjeaj za tu radnju ( kada motor postaje buniji glasniji , odnosno , kada se na kilometar satu vidi da brzina kretanja vozila izlazi iz granica brzine za taj stepen prenosa ) . Tj kada sluamo zvuk motora im motor poinje da buno radi tada trai da promjenimo stepen prenosa u vii stepen...promjena se vri u sve stepene na isti nain. Postupak mjenjanja stepena prenosa ( brzina): Nakon dovoljnog ubrzavanja prvim stepenom prenosa slijedi :

naglo pritiskanje pedale kvaila do kraja

otpustanje pedale gasa

postavljanje ruice menjaa u drugi vii stepen prenosa

i na kraju ove radnje,dodaje se gas uz ravnomerno otputanje kvaila Nakon ubrzavanja u drugom stepenu prenosa i postizanjem skoro maksimalne brzine za taj stepen prenosa , motor postaje buniji a kazaljka na obrtomeru pokazuje da je sada pravi trenutak za menjanje brzina , voza postupa isto kao i kod promjene iz prvog u drugi stepen prenosa :

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOdesna noga se sa pedale gasa prebacuje na pedalu konice , koja se umjereno pritiska (desna noga sve vrijeme pritiska pedalu konice do potpunog zaustavljanja vozila , naravno uz korekcije vee ili manje pritiskanje )

lijevom nogom pritisne se pedala kvaila

ruica menjaa prebacuje se u nii ( trei ) stepen prenosa

otpusti se pedala kvaila Poslie ovakvog usporavanja vozila postupak se ponavlja za jo nii stepen prenosa:

i dalje se desnom nogom umjereno pritiska pedala konice

naglo se pritisne pedala kvaila do kraja ruica menjaa se prebacuje u nii ( drugi ) stepen prenosa

otpusti se pedala kvaila

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILONakon i ovakvog usporavanja, voza prije definitivnog zaustavljanja vozila treba da na kraju :

i dalje umjereno koi ( do potpunog zaustavljanja vozila)

pritisne pedalu kvaila naglo do kraja ( i to na 1 - 2m prie definitivnog

zaustavljanja vozila da motor ne bi prestao da radi ) jaim pritiskanjem konice okona se kretanje vozila Objanjenje : Postupak zaustavljanja iz etvrtog ili treeg stepena prenosa podrazumjeva da se iskoristi motor koji radi na minimalnom broju obrtaja i otpori u transmisiji,koji naravno, u kombinaciji sa konicom zaustavljaju vozilo(ovoje takozvano motorno koenje)ovu vrstu koenj treba koristiti maksimalno a posebno u uslovima kad je kolovoz klizav. Na ovaj nain se dvostruko usporava vozilo,otpori koji se sada javljaju u motoru i otpori u transmisiji usporavaju dio, dok drugi dio usporavanja vozila vri konica.Na taj nain skrauje se zaustavni put,lake se zaustavlja vozilo,bezbjednost je dobra... Neki vozai zaustavljaju se pogresno samo pritiskanjem konice,sto nije dovoljno da se zaustavi vozilo koje je natovareno nekim teretom,pa je zaustavni put vozila sada dui nego obino kada je vozilo bez tereta. Ali i takvi vozai su svjesni da kada je klizav kolovoz uslied sniega,leda,kie...izvode svoje zaustavljanje na pravilan nain ak tada mnogo blae- umerenije koe konicom ( jae pritiskanje konice dovelo bi do zanoenja vozila ) i koriste motor , transmisiju da usporavaju svoje vozilo .Tada je zaustavni put vozila nesto dui ( jer se blae koi konicom ),ali vozilo ostaje na pravcu ( ne dolazi do preprecavanja ili slietanja vozila sa kolovoza ),to je i najvanije.Motor ravnomjerno ubrzava lievi,odnosno,desni toak isto tako e i ravnomerno usporavati lievi,odnosno,desni toak,tako da voza nee izgubiti kontrolu nad vozilom i sleteti sa puta ili se prepreciti na kolovozu....

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILONajveu tetu voza motoru pravi Vozai motoru nanose najvie tete i skrauju mu ivotni vek, kada:1. Zahtevajui veliki broj obrtaja dok motor nije zagrijan ...

ak ivotnog vijeka motora potroi se u periodima ''hladnog starta'' i zagrijevanja do dostizanja radne temperature, a svega za sve ostalo vrieme njegovog rada. Tako da je od velikog znaaja da se period zagrievanja motora to vie skrati. Za taj zadatak u motoru postoji termostat - da tek po dostizanju radne temperature motora propusti rashladnu tenost iz motora kroz hladnjak. Ovaj se trenutak najee moe prepoznati po osjetnijem vraanju kazaljke termometra na instrument tabli, to moe posluiti za proveru ispravnog rada termostata. Dok je motor hladan, voziti umjereno i sa malim obrtajima motora. U suprotnom (veliki zahtjevi i doputanje visokih obrtaja u toku zagrievanja) mogu otetiti motor.

2. Veliki gas a mali obrtaji motora To podrazumjeva - preoptereenje motora npr. zahtievanje za ubrzavanjem vozila velikim pritiskom papuice gasa dok je vozilo u 5. brzini na velikoj uzbrdici. Dosta se oekuje od motora, a on u takvom reimu niskih obrtaja nema snage i tada se motor dosta grieje, a slabo podmazuje i zato intenzivnije haba. Veoma visoki okretaji pri velikom gasu. Visoki okretaji motora bez pritisnute papuice gasa (koenje motorom) manje su opasni.

OBEZBJEDITI VOZILO,ISKLJUITI MOTOR Podrazumjeva sljedee:

Zategnuti pomonu konicu .

Ruicu mjenjaa ubaciti u prvi stepen prenosa (na nizbrdici u hod unazad)

6


Kljuem prekinuti napajanje ugasiti motor

prvo otpustiti pedalu kvaila i na kraju konice. Jako vano : Po zavretku vonje, a prie gaenja motora kljuem, prvo preko odgovarajuih prekidaa ugasiti: farove, ventilator, grija zadnjeg stakla i ako je jo koji jak el. potroa ostao ukljuen, pa tek potom ugasiti motor Na ovakav nain se titi kontakt brava i ostali elektrini ureaji na vozilu od kvara.

Nikako ne smijete pomonu konicu ukljuivati kada je spoljasnja temperatura ispod 0-stepeni,jer moe da zaledi sajla,koja prenosi silu preko koje se blokiraju tokovi. Pomona konica je mehanika konica koja djeluje samo na jedan red tokova zadnji i svoju silu prenosi preko sajle. Pokazivai pravcaVoza vozila ukoliko eli da uradi neku radnju u saobraaju,duan je da izvri provjeru i time ustanovi da li moe na bezbjedan nain po sebe i druge uesnike u saobraaju tu radnju i da izvri. Nakon izvrene provjere,voza je duan da najavi svoju radnju ukljuivanjem odgovarajueg pokazivaa pravca. Provjera :

Voza vozila koji namjerava da izvri skretanje u lijevo na raskrsnici,prie otpoinjanja radnje treba da se uvjeri da li moe na bezbjedan nain po sebe i druge uesnike u saobraaju to i da uradi. Provjere koje voza mora da izvri su sljedee :o o o

prvo pogleda unutrasnje ogledalo 1. ( provjerava situaciju iza svog vozila) pogled u bono ogledalo 2. ( provjera situacije pored vozila ) na kraju pogled okretom glave preko ramena 3. ( provjera situacije u tzv. mrtvom uglu ,odnosno,provjera mjesto koje se ne vidi u ogledalima )

6


1.Najava2.

3. Najavu je voza duan da blagovremeno izvri,odnosno,da ukljui odgovarajui

pokaziva pravca na udaljenosti od 50-80m. ili na dovoljnoj udaljenosti.4. * U gradskoj vonji, ukoliko nema smetnji, voza ukljuuje pokaziva pravca na

udaljenosti : - donja granica 50m - gornja granica 80m Bandera pored puta moe da poslui kao orjentir kada treba ukljuiti pokaziva pravca. (Razmak izmedju bandera je oko 40m) 5. * Voza vozila nekada nije u prilici da pokaziva 6. pravca ukljui na gore navedenu udaljenost,zato treba ukljuiti pokaziva pravca na dovoljnoj udaljenosti tj sve to se bre kreemo moramo i ranije da upalimo pokaziva pravca. Primjer: - Voza vozila se kree auto-putem propisanom brzinom,ako bi ukljuio pokaziva pravca na udaljenosti od 50-80m,pokaziva bi jako kratko bio ukljuen,jer od momenta najave pa do izvrenja same radnje prolo bi neto od oko 2.sekunde,pa postoji opasnost da drugi vozai ne uoe ili ne shvate na vreme koja je namera vozaa. U ovakvoj prilici voza je duan da pokaziva pravca ukljuuje mnogo ranije,na udaljenosti:

od 250-300m,da pokaziva pravca bude ukljuen 4. do 5. sekundi,tako da ostali uesnici u saobraaju uoe i shvate njegovu namjeru. - Voza vozila se kree u naseljenom mjestu i eli da izvri skretanje u lievu stranu.Ali na toj strani ima dva puta koja su udaljena jedan od drugog deset metara,pa voza vozila ukoliko eli da izvri skretanje na drugi put (drugo skretanje),ne smije ukljuiti pokaziva pravca na udaljenosti od 50m.jer e svi pomisliti da skree na prvi put koji naie.U ovom sluaju, voza vozila treba da saeka sa najavom i kada bude u ravni sa prvim putem (skretanjem),da najavi svoju namjeru i potom izvri skretanje na drugi put.

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILORADNJE SA VOZILOM NA USPONU Radnje koje voza treba da izvodi na usponu, drugaije su od radnji koje izvodi na ravnom putu. Na usponu postupak menjnja brzina je isti kao i na ravnom putu,samo to se na usponu vie ubrza vozilo zbog otpora uspona koji se javlja na usponu i koji utie na vozilo tako da ga usporava. Primjer : Drugim stepenom prenosa se na ravnom putu postie brzina od oko 40km/h i onda sliedi promjena brzine.Na usponu nije tako zbog otpora uspona koji usporava vozilo tako da voza mora da ubrza vozilo vie koliko - zavisi od uspona ako je vei vie ili ako je manji manje,pa tek onda da izvri promjenu stepena prenosa ili toje sigurnije i uvjek potenciram nato da sluemo zvuk motora kada osjetimo da motor buno radi vrijeme je za promjenu:

naglo pritiska pedala kvaila do kraja

otpusti pedala gasa

postavlja ruicu mjenjaa u vii stepen prenosa

dodaje gas uz ravnomjerno otputanje kvaila

Objanjenje Voza je na ( manjem ) usponu postigao brzinu u drugom stepenu prenosa od 45km/h i onda odluio da izvri promjenu brzina.Tada izvodi postupak mjenjanja stepena prenosa ali dok to izvodi ,zbog otpora uspona vozilo gubi ubrzanje usporava i bude tano 40km/h kada je zavrio radnju mjenjanja stepena prenosa. Voza je pravilno izveo postupak mjenjanja brzina na usponu,jer da nije dovoljno ubrzao vozilo a izvrio mjenjanje brzina , vozilo ne bi moglo da se kree viim( treim ) stepenom prenosa neodgovarajuom brzinom ( 25km/h ) to bi dovelo do toga da voza vraa ruicu mjenjaa u odgovarajui stepen prenosa ili do gaenja motora ako su otpori preveliki. Zaustavljanje na usponu

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILONa usponu postupak zaustavljanja je isti kao i na ravnom putu,samo to se mnogo umjerenije sada koi jer otpor uspona takoe usporava vozilo i ako bi se konica koristila u onoj mjeri kao i na ravnom putu vozilo bi se zaustavilo prie nego to treba. Postupak zaustavljanja na usponu :

otpusti se pedala gasa

desna noga se sa pedale gasa prebacuje na pedalu konice , koja se jos umjerenije pritiska

lievom nogom pritisne se pedala kvaila

ruica menjaa prebacuje se u nii stepen prenosa

otpusti se pedala kvaila ( da se iskoriste otpori u transmisiji i motoru koji sada radi na minimalnom broju obrtaja )

i dalje se umjereno koi ( do potpunog zaustavljanja vozila )

pritisne se pedalu kvaila naglo do kraja ( i to na 1 - 2m prie definitivnog zaustavljanja da vozilo ne bi trzalo ili se motor ugasio ) Polazak sa mjesta na usponu

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOU zavisnosti od uspona,da li je vei ili manji,koriste se za pokretanje vozila na usponu dva naina: - pokretanje uz pomo radne (none) konice - pokretanje uz pomone konice (rune) konice Pokretanje na usponu uz pomo radne (none) konice ( u narodu poznata radnja koja se naziva vaga )se koristi kada je manji-blai nagib,dok ako je blai nagib ali vozilo ima teret ili je vei nagib na usponu koristi se pokretanje uz pomo pomone konice. Postupak pokretanja vozila sa mjesta uz korienje none ili radne konice (tzv. Vaga) :

motor je pokrenut i pritisnute su pedale kvaila i konice

ruica menjaa se postavi u odgovarajui stepen prenosa prva brzinaili unazad

otpusti se pedala kvaila do momenta dok se ne promjeni zvuk motora

desna noga se sa pedale konice prebaci na pedalu gasa

to ravnomjernije se pritiska pedala gasa dok u isto vreme se otputa pedala kvaila Objanjenje: Ovu radnju izvode uspjenija vozila sa dizel motorima, dok vozila sa benzinskim motorima ovu radnju tee izvode, ali ni kod njih nije nemogua. Jako je vano osjetiti momenat kada se promjenio zvuk motora i kada treba zapoeti sa ovom radnjom, jer ako se previe otpusti kvailo dolazi do prestanka rada motora ili ako se nedovoljno otpusti pedala kvaila i otpusti konica dolazi do kretanja vozila unazad. Neiskusni vozai najee grije kada:

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOo o o o

nedovoljno otpuste kvailo i konicu pa vozilo krene unazad previe otpuste pedalu kvaila pa prestane motor sa radom otpuste pedalu kvaila koliko treba ali ne saekaju da dodaju dovoljan gas i nastave sa otputanjem kvaila kvailo prebrzo otpustaju

Savremenija vozila u svojoj opremi mogu da imaju HILL HOLDER SISTEM, sistem koji omoguava pokretanje vozila na uzbrdici. Ukoliko se vozilo nalazi u stanju mirovanja, na usponu veem od 5% i motor radi, a pedale konice i kvaila su pritisnute i ruica mjenjaa je u prvom stepenu prenosa, voza moe pokrenuti vozilo sa mjesta uz pomo ovog sistema.Sistem e drati vozilo u mjestu do trenutka u kom e biti dosegnut obrtni momenat koji omoguava da se vozilo pokrene, ili u svakom sluaju ne due od dvije sekunde toliko je vremena ostavljeno vozau da lagano pree sa pedale konice na pedalu gasa.Postupak pokretanja vozila sa mjesta uz pomo pomone (rune) konice: Prvi nain: motor je pokrenut

ruica mjenjaa se postavi u odgovarajui stepen prenosa(prvabrzina ili rikverc

desnom nogom se doda mali gas

pedala kvaila se otpusti do momenta dok se ne promjeni zvuk motora ( ukoliko vozilo ima prednje pogonske tokove,zadnji kraj vozila e se spustiti nie, jer su zadnji tokovi blokirani pomonom konicom )

kada je dolo do promjene zvuka motora otpusti se pomona konica

nastavi se sa ravnomjernim dodavanjem gasa uz otputanje pedale kvaila Drugi nain:

6


motor je pokrenut ruica menjaa se postavi u odgovarajui stepen prenosa pedala kvaila i pedala none konice su pritisnuti otpusti se pedala kvaila dok se zvuk motora ne promjeni (postupak je isti kao i kod kretanja uz pomo none- radne konice) kada se zvuk motora promjenio,to je znak da se desnom nogom otpusti pedala konice i doda umjeren gas u tom momentu otputa se komanda pomone konice umjereno se dodaje gas i otputa se pedala kvaila

KRETANJE I ZASTAJANJE NA USPONU

U situaciji kao na slici vozilo se nalazi na usponu u koloni vozila.Treba da se pokrene sa mjesta i da se zbog kretanja u koloni vozila kree minimalnom brzinom sa estim blagim ubrzavanjem i zastajanjem. Voza vozila e u zavisnosti od uspona da odabere nain da pokrene vozilo sa mjesta:

uz pomo pomone konice (ako je vei uspon ili ako je manji ali je vozilo optereeno nekim teretom) uz pomo radne konice (tzv. Vaga).

Kada je krenuo sa mjesta voza vozila e ubrzavati i usporavati na nainto e

umjereno dodavati gas i poputati pedalu kvaila i na taj nain e ubrzavati pritiskati pedalu kvaila i otputati gas, na taj nain e oduzimati ubrzavanje i usporavati (usporavanje se vri jo i na taj nain samim otputanjem gasa jer se utom sluaju javlja motorno koenje,laganim pritiskanjem konice bez koritenja kvaila) Voza vozila kada pritiska pedalu kvaila i otpusta gas, to radi umjereno,tako da njegovo vozilo kree i zastaje bez vraanja unazad,dok uspon koristi da usporava vozilo.

Ovaj postupak se primjenjuje i prilikom parkiranja,kada treba vozilo esto da kree i zastaje,stim to je ubrzavanje dosta manje.

OBEZBJEDITI VOZILO NA USPONU

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOU zavisnosti od toga da li voza vozilo eli da osigura uz nagib ili niz nagib,postupak je sliedei: Vozilo koje se parkira na uzbrdici ( uz nagib ) mora da ima:

prednje tokove okrenute od ivinjaka,

povuenu parkirnu ( runu ) konicu,

ruicu mjenjaa postavljenu i 1. stepen prenosa Vozilo koje se parkira na nizbrdici ( niz nagib ) mora da ima:

okrenute prednje tokove prema ivici kolovoza,

povuenu parkirnu ( runu ) konicu,

ruicu menjaa postavljenu u poloaj za vonju unazad Mjenjanje stepena prenosa na nizbrdici ( niz nagib )

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOPrimjer prvi : Ukoliko se vozilo kree niz nagib promjena stepena prenosa je mnogo laka, jer vozilo se nalazi na nizbrdici i samo, koristei tu nizbrdicu ubrzava. Vozau vozila je dovoljno da postigne poetno ubrzanje i ono e dok voza promjeni stepen prenosa samo postii brzinu za taj stepen prenosa. Koliko poetno ubrzanje treba biti, zavisi od nagiba. Primjer drugi : Voza vozila ima namjeru da prebaci ruicu mjenjaa u vii stepen prenosa, ali procjenjuje da ukoliko bi se rukovodio prvim primjerom - ubrzavanje bi bilo preveliko, a samim tim kretanje vozila ne bezbjedno, te se odluuje za sledei postupak. Dok se vozilo kree niz nagib, voza vozila ima namjeru da prebaci ruicu menjaa iz prvog u drugi stepen prenosa i to ini na sliedei nain :

otpusti pedalu gasa prebaci nogu na pedalu konice i po potrebi umjereno koi pritisne pedalu kvaila (spojnice) ubaci ruicu menjaa u visi stepen prenosa umjereno otputa pedalu kvaila i konice

Vano pravilo: PRAVILO KOGA SE VOZAI DRE JESTE DA VOZILO U KOM JE STEPENU PRENOSA NA USPONU, U TOM STEPENU PRENOSA TREBA DA BUDE I NA NIZBRDICI .

6


Postupak pravilnog savladjivanja krivina Voza vozila ukoliko eli da bezbjedno savlada krivinu,mora da svoju brzinu kretanja prilagodi:1. veliini poluprenika krivine, 2. poprenom nagibu nivelete puta u krivini

3.

koeficijentu prijanjanja kolovoza

Prostim rijeima reeno - voza mora da smiri vozilo prije ulaska u krivinu,odnosno,da pogodi tano onu brzinu koja je potrebna i dovoljna za savladjivanje te krivine. Prilikom odredjivanja te brzina voza mora obratiti paznju na ostrinu same krivine, na nagib i stanje kolovoza ( da li je suh,vlaan,pjeskovit,blatnjav,zaleen...i sl. ),kao i na preglednost same krivine.U krivini pored ostalih sila koje djeluju na vozilo u pravcu,djeluje i centrifugalna sila.Intenzitet dejstva te sile proporcionalan je kvadratu brzine a obrnuto proporcionalan poluprecniku krivine.Primer: pri brzini vozila od 100km/h (28m/s),centrifugalna sila ja 4.puta vea nego pri brzini od 50.km/h (14m/s). Napomena: Voza prije ulaska u samu krivinu,mora da smiri vozilo, a zatim od pola krivine da ubrzava i izlazi iz krivine. Naini na koji e voza smiritivozilo pred ulazak krivinu: Vozilo ide ve onom brzinom (stepenom prenosa) koji je potreban za savladjivanje te krivine .Tu voza treba samo da otpusti pedalu gasa- (otpori u motoru i transmisiji e usporiti za nijansu vozilo) i od polovine krivine dodavanjem umjerenog,pa zatim jaeg gasa ubrzavati i na taj nain savladati takvu krivinu. Vozilo ide veom brzinom nego sto je potrebno za bezbjedan prolazak kroz krivinu.Primjer: Vozilo se kree etvrtim stepenom prenosa 60km/h,nailazi na krvinu koja je otrija i nije bezbjedno proi je sa brzinom od 60km/h.Na ulasku pred krivinu moe biti postavljen saobraajni znak koji obavezuje vozae da smanje brzinu svojih vozila na 40km/h i na taj nain bezbjedno prou tu krivinu znai daje potrebno smanjiti brzinu bez obzira dali ima ilj nema znaka.Voza radi sljedee:

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOotputa pedalu gasai prebacuje na pedalu konice koju umjereno pritiska lijevom nogom pritiska pedalu kvaila ruicu menjaa postavlja u nii (trei) stepen prenosa uslied koenja konicom i otpora u motori,transmisiji vozilo usporava svoje kretanje i brzina opada na 40km/h ( trei stepen prenosa je za brzine oko 40km/h ) 5. sa tako smirenim vozilom ulazi u krivinu i od pola krivine ubrzava.... 6. radnja koritenja konice nije neophodna kod svakog usporavanje ako se navrijeme uoi prepreka i otpusti papuica gasa a motor izvri usporavanje sam do mjere da moemo izvriti promjenu stepena prenosa u ni stepen i nastaviti vonju...1. 2. 3. 4.

Najotrije krivine ( skoro su pod uglom od 90`) voza vozila savlauje tako da:1. koi konicom do momenta dok ne postigne brzinu koja je potrebna za savladjivanje te 2.

3. 4.

5.

krivine ubacuje ruicu menjaa ( iz vieg u nii stepen prenosa pogledati zaustavljanje iz etvrtog stepena prenosa - ) najee ostaje u drugom stepenu prenosa , ali ako toliko usporava ili je vozilo pod teretom onda je pravi izbor prvi stepen prenosa otputa se pedala konice da se vozilo ne bi definitivno zaustavilo a pedala kvaila se nakon usporavanja motorom i transmisijom otputa na polovinu svog hoda,treinu ili se uopte ne puta ( da se motor ne bi ugasio i tu vozilo koristi svoju inerciju za prelazak tih nekoliko metara ) od polovine krivine ili nakon prolaska polovine naeg vozila pored prepreka ubrzava se dodavanjem gasa i otputanjem pedale kvaila do kraja

Vano: Kvailo nikad ne smije biti pritisnuto u krivini i dok se vozilo kree po putu.Velika je greka drati pritisnuto ili pritiskati kvailo u krivini jer se onda iskljuuje motor gubi se motorno koenje i osloba prevelika inercija vozila,tada se samo konicom usporava vozilo i ona moda nije dovoljna da savlada tu inerciju,pa vozilo nekontrolisano prebrzo prolazi tu krivinu. To to vozilo prebrzo ulazi u krivinu je velika greka,ali isto tako je greka kada voza koi konicom do te mjere da rizikuje: - da motor prestane da radi i vozilo ostane u tako otroj krivini - nedovoljno koi konicom iz razloga da ne bi imao potrebe da pritiska pedalu pedalu kvaila,tada vozilo prebrzo ulazi u krivinu i prelazi preko ivinjaka-ivice puta ili ulazi u traku za suprotni smjer. Metoda pravilnog skretanja u krivini znai da kvailo nikada ne smije da bude pritisnuto u krivinama,osim ako je krivina tako otra i prinueni ste da zaponete savlaivanje te krivine sa smirenim vozilom i pritisnutim kvailom.To je sluaj kada je krivina pod tako ostrim uglom ili se provlaite izmedju prepreka (parkirana vozila sa jedne i druge strane prolaza).Naravno prije pritiskanja kvaila i hoda na pola kvailamorate toliko da usporite vozilo koenjem konice i motorom-transmisijom-promjenom stepena prenosa.

6


Metoda pravilnog savladavanja krivine udesno

Kraj pravolinijskog djela puta

Poetak krivine Zavretak krvine Mjesto od koga treba poveavati gas

Postupci u ovoj metodi bili bi sliedei :

prije dolaska do same krvine,vozilo voziti tako da bude blie desnoj strani puta ( uz desnu ivicu ) do poetka krvine usmjeriti vozilo prema sredinjoj-razdjelnoj liniji (1) pred krivinu usporiti vozilo koenjem ili prebacivanjem u nizi stepen prenosa bez trzanja zapoeti okretanje toaka upravljaa udesno (2) od poetka same krivine,voza vozila treba umjereno ubrzavati (ako je velika krivina) ili e koristiti inerciju vozila (ako je mala krivina) za savladavanje tog poetnog djela krivine.U ovom djelu krivine javlja se centrifugalna sila koja eli da usmjeri vozilo ka saobraajnoj traci za suprotni smjer,zato treba biti paljiv sa izborom ubrzavanja.

6


od polovine krivine ubrzavati dodavanjem gasa (4) postupno vratiti toak upravljaa ulievo,odnosno usmjeravati vozilo prema spoljnjoj ivici saobraajne trake vratiti toak upravljaa u centralni poloaj i dodati jo jae ubrzanje (3)

Metoda pravilnog savladavanja krivine ulievo

1. Kraj pravolinijskog djela puta 2. Poetak krivine 3. Zavretak krvine 4. Mjesto od koga treba poveavati gas Postupci u ovoj metodi bili bi sledei :o o o o o

do poetka krvine drati vozilo blie desnoj strani puta pred krivinu usporiti vozilo koenjem ili prebacivanjem u nii stepen prenosa pred samu krivinu usmjeriti vozilo prema sredinjoj-razdjelnoj liniji(1) bez trzanja okretati toak upravljaa ulievo (2) u ovom djelu (4) je znaajno dejstvo centrifugalne sile u zavisnosti kako brzo okreemo toak upravljaa.To dejstvo je malo osjetljivo poto ga apsorbuju

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOpneumatici,gibnjevi i amortizeri.Od ovog mjesta treba umjereno poveavati ubrzanje kako bi sauvali prijanjanje pneumatika o podlogu i djelimino kompenzovali centrifugalnu silu . postupno vraati toak upravljaa udesno usmeravajui vozilo ka spoljnjoj ivici saobraajne trake.

o

2. Metoda pravilnog savladjivanja otre krivine udesno

1. Kraj pravolinijskog djela puta 2. Poetak krivine i mjesto odakle treba poeti umjereno okretati toak upravljaa

3) Zavretak krvine 4) Mjesto od koga treba poveavati gas Postupci za pravilno savladjivanja ovakve krivine bili bi sledei: - usporiti koenjem ili prebacivanjem u nizi stepen prenosa do zavretka pravolinijskog djela puta - do ulaska u krivinu usmjeriti vozilo tako da bude paralelno sa razdjelnom linijom na kolovozu - od poetka krivine zapoeti ravnomerno okretati toak upravljaa udesno - centrifugalna sila je u ovom poetnom djelu krivine znaajna,u zavisnosti od brzine okretanja toka upravljaa.To dejstvo je malo osjetljivo,poto ga apsorbuju pneumatici,gibnjevi i amortizeri.Ali svakako od tog mjesta treba poveavati ubrzanje 6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOkako bi se u tom momentu ouvalo prijanjanje tokova o podlugu. - od centra krivine usmjeriti vozilo prema desnoj ivici puta - ravnomerno vraati toak upravljaa ulievo - vozilo izlazi iz krivine

Metoda pravilnog savladjivanja otre krivine ulievo

1. Kraj pravolinijskog djela puta 2. Poetak krivine i mjesto odakle treba poeti umjereno okretati toak upravljaa 3. Zavretak krvine

4) Mjesto od koga treba umjereno poveavati gas Postupci za pravilno savladjivanja ovakve krivine bili bi sledei:

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOo

o o

o

o o o

do ulaska u krivinu usmeriti vozilo da bude paralelno sa spoljnom desnom ivicom puta i usporiti vozilo koenjem ili prebacivanjem u nizi stepen prenosa jo prije zavrsetka pravolinijskog djela puta sa smirenim vozilom ui u krivinu od poetka krivine postepeno okretati toak upravljaa ulievo i u zavisnosti od veliine same krivine umjereno ubrzavati ili iskoristiti inerciju samog vozila za savladjivanje tog djela krivine u ovom poetnom djelu krivine javlja se centrifugalna sila koja usmjerava vozilo prema ivici puta.Njeno dejstvo je prisutno ali minimalno,poto ga apsorbuju pneumatici,gibnjevi i amortizeri kao i umjereno poveanje ubrzanja koje u tom momentu obezbeuje prijanjanje tokova uz podlogu od sredinjeg djela krivine vozilo treba ubrzavati jo vie proporcionalno za tu krivinu zaokretati i usmjeravati vozilo ka desnoj ivici puta napustanje krivine

Vonja unazad

Vonja unazad spada u red opasnih radnji u saobraaju gdje su jo preticanje i polukruno okretanje.Zakonodavac je propisao da na nekim mjestima nije dozvoljeno kretati se unazad ba iz razloga to je to opasna radnja ( pogledati u Zakonu o bezbjednosti saobraaja na kojim mjestima je zabranjeno). Toliko je opasna radnja da je voza vozila u obavezi da se kree na kratkom odstojanju unazad.To kratko odstojanje moe iznositi 2m u nekim sluajevima,dok u nekim sluajevima moe iznositi 20m,a zavisi od:o o o

stanja kolovoza (suh ili klizav je uslied sniega,leda,blata i sl. ) vidljivosti (dim,magla,no,kia i sl.) preglednosti situacije i sl.

Poloaj vozaa je pravilan ukoliko se tjelom okrene unazad i lievom rukom dri vrh toka upravljaa,dok desnom rukom zagrli naslon suvozakog sjedista. Jako je vano da voza ne pomjera lievu ruku sa vrha toka upravljaa ukoliko trebaju male korekcije . Voza vozila kada god ide unazad mora imati pravilan poloaj za kretanje unazad. Naravno,ukoliko ima potrebu da provjeri bona ogledala ili da pogleda ispred vozila. Jako je vano da voza vozila dokle god ide unazad svoj pogled usmjerava na

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOsituaciju iza vozila,odnosno da slika koju vidi iza sebe bude ne promenjiva.Drugim rijeima liniju koju vidi voza sa svog poloaja uvjek treba da bude na tom mjestu,drvo koje se vidi treba da bude na tom odstojanju i sl. Ukoliko voza ne moe da ovlada ovakvim postupkom,moe izabrati drugi malo riziniji.On podrazumeva da se iza vozila odabere jedna taka koju treba poklopiti sa nekom takom na zadnjem vjetrobranskom staklu.Kada su te izabrane take jedna pored druge ili jedna na drugu,vozilo ide ravno nazad,ali im izabrana taka pone da se udaljava od izabrane take na zadnjem vjetrobranskom staklu,voza mora korekcijom toka upravljaa da ispravi to. Naravno ovakav postupak podrazumeva da voza vozila periodino proverava te izabrane take,znai nakon predjenih svakih 2-3m.Stalno gledanje u te izabrane take moe dovesti do nezgode jer voza gledajui njih ne obraa panju na situaciju oko vozila.

Postupak pravilnog skretanje sa vozilom u raskrsnici Raskrsnica je povrina na kojoj se ukrtaju ili spajaju dva ili vie puteva,kao i ira saobraajna povrina (trgovi)koja nastaje ukrstanjem,odnosno spajanjem puteva. Regulisanje saobraja u raskrsnici zavisi od: 1. njenog oblika 2. gustine saobraaja 3. smera saobraajnih traka 4. saobraajne signalizacije 5. ogranicenja brzine i sl. Raskrsnice se djele prema lokaciji na gradske i vangradske,ali glavna podela je na :o o

regulisane svetlosnim saobraajnim znakovima (semaforima), regulisane saobraajnim znakovima ne regulisane (pravilom desne strane)

Prije prolaska kroz ureenu raskrsnicu,voza koji upravlja vozilom ce proi kroz trizone.

6


U prvoj zoni dobijaju se potrebna obavjetenja horizontalnom signalizacijom (strelicama na kolovozu) i saobraajnim znakom obavetenja koji sadri sematski prikaz prostora neposriedno ispred raskrsnice. U drugoj zoni koja se naziva zona prestrojavanja,poinje oblikovanje zone raskrsnice.U ovoj zoni trake su meusobno odvojene isprekidanim linijama,to dozvoljava promjenu traka i zauzimanje eljenog pravca za prolazak kroz raskrsnicu pravo ili skretanje lijevo ili desno. Trea zona se naziva zona postrojavanja i razlikuje se od predhodne zone po tome to su saobraajne trake razdvojene punim bjelim linijama,tako da nije dozvoljena promjena traka.Duina belih traka ili ove zone zavisi od trajanja crvenog svjetla na semaforu,od vremenskog razmaka izmeu vozila koji prilaze raskrsnici.

JAKO JE VAZNO NAPRAVITI PLAN PROLASKA KROZ RASKRSNICU I NA VREME ZAUZETI PRVILAN POLOZAJ ZA SAVLADJIVANJE. Ukoliko voza eli sa vozilom da proe nepreglednu raskrsnicu ili na drugi nain opasnu,mora da smanji brzinu kretanja svog vozila,da paljivo osmotri situaciju u raskrsnici, poloaj drugih vozila i pjesaka kao i da ne insistira na apsolutnoj prednosti jer ga ona moe odvesti u saobraajnu nezgodu.

Prie prolaska kroz raskrsnicu :1. 2.

prilagodite brzinu svog kretanja, izvrite provjeru puta pogledima u lijevu stranu,

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILO3. 4.

izvrite provjeru puta pogledima u desnu stranu tek onda ako je sve bezbjedno izvrsite postupak skretanja.

Ukoliko prilkom pogleda voza vozila uoi drugo vozilo koje se kree putem na koji izlazi ,voza mora da procjeni koliko je to vozilo udaljeno od njega i kakvom se brzinom kree jer nije isto ako se to vozilo nalazi blizu i kree se minimalnom brzinom,ili vozilo koje je dosta udaljeno ali se kree velikom brzinom.

DOK SE PRIBLIAVA RASKRSNICI VOZA MORA DA UOI NAIN REGULISANJA SAOBRAAJA NA NJOJ:

Ukoliko saobraaj na raskrsnici regulie ovlateno slubeno lice uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema zahtjevima izraenim pomou znakova ili naredbama koje daju, ( vozila pod pratnjom i vozila sa prvenstvom prolaza , takoe moraju potovati ove naredbe ) i kad time odstupaju od propisanih pravila saobraaja ili znaenja saobraajnih znakova postavljenih na putu .

Svi uesnici u saobraaju duni su da postupaju prema svetlosnom saobracajnom znaku ( ukljuujui i vozila pod pratnjom , kao i vozila sa pravom prvenstva prolaza ) i kad se taj znak razlikuje od pravila o prvenstvu prolaza izrazenom na istom mjestu drugim saobraajnim znakom .

6


Saobraajni znaci su trei po vanosti u saobraaju , odmah iza ovlasenog lica policajca i semafora .Svi uesnici u saobracaju su duni da postupaju

u skladu prema postavljenim saobraajnim znacima izuzev vozila : vozila pod pratnjom (sa ukljuenim rotacionim svjetlom i zvunim znakom

vozila sa pravom prvenstva prolaza ( sa ukljuenim svjetlosnim i zvunim signalima )

Ukoliko nema ovlatenog slubenog lica , semafora , niti znakova da regulisu saobraaj , onda je saobraaj regulisan - pravilom saobraaja pravilom desne strane . Od ovog pravila izuzimaju se :

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOvozila pod pratnjom i vozila sa pravom prvenstva prolaza ( koja imaju ukljuene svetlosne i zvune signale )

kao i inska vozila .

Medota pravolinijskog savladjivanja krstaste raskrsnice

Postupak pravolinijskog savladjivanja raskrsnice:o

prilagodite brzinu svog kretanja,

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILOo o o

uoiti nain regulisanja saobraaja i paljivo osmotriti saobraajnu situaciju u raskrsnici propustiti vozila koja imaju prvenstvo (ako postoje takva vozila u raskrsnici) ukoliko nema smetnji ili su otklonjene,sa veim ubrzavanjem nastaviti prolazak kroz raskrsnicu

Voza vozila koji nailazi na raskrsnicu treba prie ulaska u raskrsnicu da prilagodi brzinu kretanja svog vozila i po potrebi smanji brzinu kretanja.To radi iz razloga da bi sebi obezbjedio mogunost sagledavanja itave situacije oko raskrsnice. Takva mogunost u gradtskim raskrsnicama gdje su visoke zgrade i sl. iznosi od 8.m do 15.m.to znai da voza koji vozilom nailazi po suhom kolovozu na raskrsnicu u navedenim uslovima treba da ima brzinu od 20-30km/h.

Metoda skretanja u lijevo na raskrsnici

Ukoliko nije znakom drugaije oznaeno,voza vozila koji skree u lijevo duan je da to izvri kreui se krajnjom lijevom saobraajnom trakom (ukoliko postoje vie traka za jedan smjer) ili ukoliko je jednosmjerna ulica ( jedna kolovozna traka ) blie lijevoj ivici kolovoza.

6


Na putu sa kolovozom za saobraaj vozila u oba smjera na kome postoje tri saobraajne trake srednja saobraajna traka se koristi za preticanje ili za skretanje u lijevo.

Voza vozila prilikom skretanja u lijevo,treba da zauzme poloaj kao na slici,odnosno,ne smije zapoinjati skretanje na samom ulasku u raskrsnicu,nego treba biti blii i paralelan sa razdjelnom linijom.

Prije prolaska kroz raskrsnicu voza vozila je duan da uradi sljedee : 1) PROVJERA

Voza vozila koji namjerava da izvri skretanje u lijevo na raskrsnici,prie otpoinjanja radnje treba da se uvjeri da li moe na bezbjedan nain po sebe i druge uesnike u saobraaju to i da uradi.Provjere koje voza mora da izvri su sljedee :1. prvo pogleda unutranje ogledalo 1. ( provjerava situaciju iza svog vozila) 2. pogled u bono ogledalo 2. ( provjera situacije pored vozila )

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILO3. na kraju pogled okretom glave preko ramena 3. ( provjera situacije u tzv. mrtvom uglu

,odnosno,provjera mjesto koje se ne vidi u ogledalima ) 2) NAJAVA Ukoliko ne postoje prepreke za namjeru vozaa da izvri skretanje u raskrsnici,sledei korak koji voza mora da uradi je najava predstojee radnje.Odgovarajuim pokazivaem pravca najavljuje svoju namjeru. 3) PRILAGOAVANJE BRZINE

Voza prilagoava brzinu kretanja svog vozila koenjem konicom ili ubacivanjem u nii stepen prenosa.Ako je brzina kretanja vozila dosta vea od potrebne,voza vozila treba zapoeti ovu radnju i prije gore navedenih radnji, iz razloga da bi imao dovoljno vremena da paljivo pogleda i najavi svoju namjeru na dovoljnoj udaljenosti. 4) NAIN REGULISANJA RASKRSNICE Nakon usporavanja vozila voza sagledava situaciju u raskrsnici i na koji nain je ona regulisana. Ukoliko postoji i pjeaki prelaz , voza je duan da obrati panju na pjesake koji su stupili ili stupaju na kolovoz,tako da moe blagovremeno da zaustavi vozilo. 5) IZVRITI PROVJERU PUTA POGLEDIMA

Vozilo je dolo do same raskrsnice,voza prie nego sto izvede radnju skretanja mora da se uvjeri da li dolazi neko vozilo sa njegove lijeve strane.Voza vozila prvo provjerava lijevu stranu, jer prvo nailazi na vozila koja mu dolaze sa lijeve strane.

6


Voza vozila potom provjerava desnu stranu puta. Voza je duan da provjerava lijevu ,odnosno,desnu stranu iako ima prednost na raskrsnici. 6) PROPUSTI VOZILA - koja imaju prvenstvo (ako postoje takva vozila u raskrsnici) 7) PRAVILNO IZVODI RADNJU

Pri skretanju u lijevo,voza vozilom mora se kretati tako da centar raskrsnice bude sa njegove desne strane.Ovo vai i ukoliko saobraaj regulie ovlaeno lice ili postoji nekakav objekat ( pjeako ostrvo).

Ukoliko postoji na kolovozu iscrtana kratka isprekidana linija ( tzv. linija vodilja ) treba je pratiti lijevom stranom vozila.Ta linija ne smije se gaziti niti da se prelazi. Metoda skretanja u desno na raskrsnici

6


Voza vozila koji skree u desno duan je da to uradi kreui se krajnjom desnom saobraajnom trakom koja se protee uz desnu ivicu ,osim ako znakom nije drugaije odreeno.

Voza vozila koji skree u desnu stranu ( situacija kao na slici ) mora biti uz desnu ivicu kolovoza iz dva razloga: - da zatvori prolaz biciklistima i vozaima koji voze bicikle sa motorom jer se oni po zakonu kreu na jedan metar od ivinjaka . Ukoliko bi imali prostor izmeu vozila i ivinjaka sigurno e ga iskoristiti,sto moe da bude jako opasno jer voza vozila provjerava lijevu stranu puta na koji skree,ne vidi biciklistu koji se kree desno od njega.... - da ne smeta vozilima koji zadravaju pravac kretanja ili skreu u lijevu stranu,tako da ta vozila mogu od njega da prou. Postupak skretanja u desnu stranu je isti kao i za skretanje u lijevo i voza mora da uradi slijedee:1) PROVJERA Voza vozila prije otpoinjanja ove radnje ,mora se uvjeriti da li moe na bezbjedan nain po sebe i druge uesnike u saobraaju tu radnju da uradi.

Provjere koje voza mora da izvri su sliedee :

6

PRAVILA SAOBRAAJA,TEHNIKA VONJE,VOZILO1. prvo pogleda unutranje ogledalo 1. ( proverava situaciju iza svog vozila) 2. pogled u bono desno ogledalo 2. ( provjera situacije pored vozila ) 3. na kraju pogled okretom glave preko ramena 3. ( provjera situacije u tzv. mrtvom uglu

,odnosno,provjera mjesto koje se ne vidi u ogledalima ) Neki vozai vozila ne rade ove poglede ukoliko se kreu uz desnu ivicu kolovoza jer polaze od toga da niko ne prolazi tuda uz desnu ivicu kolovoza .To je naravno pogreno,jer oni onda sebe postavljaju u kockarski poloaj. Znai, ako ne pogledate neete znati da tamo nema pjesaka koji nepravilno prelazi ulicu (van pjesakog prelaza) ili biciklista koji se kree na jedan metar od ivice kolovoza i sl. 2) NAJAVA Ukoliko ne postoje prepreke za nameru vozaa da izvri skretanje u raskrsnici,sledei korak koji voza mora da uradi je najava predstojee radnje. Ukljuivanjem odgovarajuceg pokazivaa pravca najavljuje svoju namjeru. 3) PRILAGODJAVANJE BRZINE Voza prilagodjava brzinu kretanja svog vozila koenjem konicom ili ubacivanjem u nizi stepen prenosa.Ako je brzina kretanja vozila dosta vea od potrebne,voza vozila treba zapoeti ovu radnju i pre gore navedenih radnji, iz razloga da bi imao dovoljno vremena da pazljivo pogleda i najavi svoju nameru na dovoljnoj udaljenosti. 4) UOI NAIN REGULISANJA RASKRSNICE

Nakon usporavanja vozila voza sagledava situaciju u raskrsnici i na koji nain je ona regulisana. Ukoliko postoji i pejsaki prelaz , voza je duan da obrati panju na pjeake koji su stupili ili stupaju na kolovoz,tako da moe blagovremeno da zaustavi vozilo.

5) IZVRI PROVJERU PUTA POGLEDIMA

6


Voza vozila provjerava lievu stranu puta, uoava vozila koja dolaze sa njegove lijeve strane,procjenjuje njihovu udaljenost i brzinu kojom se kreu jer nailazi prvo na vozila sa te strane.

Voza vozila provjerava desnu stranu puta,pjeake koji stupaju ili su stupili na kolovoz,kao i vozilo koje se kree putem sa prvenstvom prolaza i pretice drugo vozilo ( ukoliko izlazi sa sporednog puta). 6) PROPUSTI VOZILA - koja imaju prvenstvo (ako postoje takva vozila u raskrsnici) 7) IZVEDE RADNJU Postupak savladjivanja raskrsnice sa krunim tokom saobraaja Raskrsnica sa krunim tokom saobraaja je raskrsnica koja u svom centru (sreditu) ima jedan trg ili ostrvo oko koga se odvija saobraaj. Obino su obiljeene postavljenim saobraajnim znakom:

Znak opasnosti koji najavljuje nailazak na raskrsnicu sa krunim tokom.

6


Znak Kruni tok saobraaja. Pomenuti saobracajni znak pripada grupi znakova obaveze, tako da su sva vozila u krunom toku u obavezi da se kreu u smjeru strelica na znaku. Iz toga proizilazi da je raskrsnica sa krunim tokom saobraaja u stvari jedna jednosmjerna ulica oko ostrva sa prikljunim ulicama sa strane.

Slika pokazuje jednosmernu ulicu koja se protee oko ostrva (trga) i gradi sa prikljunim ulicama sa strane etiri raskrsnice.Jako je vano shvatiti da raskrsnica sa krunim tokom saobraaja nije jedna raskrsnica ve nekoliko raskrsnica. Raskrsnice sa krunim tokom saobraaja nisu regulisane nekim posebnim pravilom, ve su regulisane kao i ostale raskrsnice, odnosno u njima vae opta pravila saobraaja. One mogu biti regulisane i ne regulisane.

Regulisane raskrsnice su regulisane postavljenim saobraajnim znakovima. Najeci znak je Ukrtanje sa putem sa prvenstvom prolaza, dok znak Obavezno zaustavljanje se rjee postavlja.

6


U ne regulisanim raskrsnicama vai pravilo desne strane.

Postupak savladavanja ne regulisane raskrsnice sa krunim tokom saobraaja

Crveno vozilo se nalazi u ne regulisanoj raskrsnici sa krunim tokom saobraaja,to zakljuuje po tome sto ne postoje saobraajni znaci koji regulisu saobraaj u raskrsnici. Crveno vozilo je u obavezi da sa zaustavi i propusti sivo vozilo koje stupa na raskrsnicu i dolazi sa desne strane (pravilo desne strane).

6


Sada su dva vozila u krunom toku i dolazi im tree vozilo sa njihove desne strane, ta dva vozila e morati da se zaustave i propuste to tree vozilo jer vai pravilo desne strane. Primjeujete da vozilo koje stupa na raskrsnicu sa krunim tokom saobraaja uvjek ima prvenstvo prolaza u odnosu na vozila koja su u krunom toku,pa se postavlja pitanje kada e crveno vozilo da izae iz raskrsnice i zar nee doi do zakrenja te raskrsnice ? Odgovor na ovo pitanje jeste da ne regulisane raskrsnice sa krunim tokom saobraaja se nalaze na mestima gde je mali intenzitet saobraaja,dok tame gde je vei, moraju regulisati Postupak savladjivanja regulisane raskrsnice sa krunim tokom saobraaja

Regulisane raskrsnice sa krunim tokom saobraaja se nalaze na mjestima gde je veliki intenzitet saobraaja (ili zbog vee bezbjednosti ) i tu vozilo koje nailazi na raskrsnicu ima najee znak Ukrstanje sa putem sa prvenstvom prolaza. Taj znak govori da se vozilo kree sporednim putem i da se taj sporedni put ukrta sa glavnim putem (jednosmjernom ulicom) i vozila koja se kreu tom jednosmjernom ulicom imaju prednost u odnosu na njega.

6


Pravilno kretanje kroz raskrsnicu sa krunim tokom saobraaja podrazumjeva: Prije ulaska u kruzni tok,ukoliko postoje vie saobraajnih traka, voza se mora pravovremeno prestrojiti i biti u onoj saobraajnoj traci koja je za eljeni smjer,kako ne bi se naao u konfliktnoj situaciji usljed presjecanja putanja ostalim vozilima.

vozila nakon usporavanja,provere i najave eljene radnje , nailazi na raskrsnicu sa krunim tokom saobraaja koja je regulisana. Vozac uoava znak i shvata da je njegov put sporedan,pogled usmjerava u lijevu stranu da bi uoio vozila koja se kreu glavnim putem i imaju prednost u odnosu na njega.Ukoliko ima vozila voza mora zaustaviti vozilo.Da bi voza sve ovo postigao mora se kretati minimalnom brzinom.

Nakon provjere u lijevu stranu voza sa ukljuenim desnim pokazivaem pravca stupa na raskrsnicu kreui se uz desnu ivicu kolovoza i zavrava radnju.

6


Postupak kada vozac vozila zadrzava pravac kretanja: Pijre ulaska u raskrsnicu vozac zauzima pravilan polozaj,odgovarajucu saobracajnu traku (ukoliko ih ima vise),u situaciji kao na slici,vozac je blizi sredisnjoj liniji jer zeli odmah nakon stupanja u raskrsnicu da se prestroji u traku blize centru raskrsnice.

Voza vozila koji stupa na raskrsnicu sa krunim tokom saobraaja,proverava situaciju sa lijeve strane,projenjuje daljinu i brzinu vozila koja se nalaze ve u krunom toku i ukoliko je bezbjedno stupa na raskrsnicu. Voza svoje kretanje u raskrsnici treba da izvede tako da se kree najkracim putem.to znai da nakon stupanja na raskrsnicu ,voza se prestrojava u saobraajnu traku blie centru raskrsnice.

Nakon ulaska i kretanja lijevom saobraajnom trakom,voza dolazi do prve raskrsnice sa bonim putem,tu provjerava situaciju sa svoje desne strane (vrei provjere 1,2 i 3) i kada je proe ( ukoliko je bezbjedno ), voza ukljuuje desni pokaziva pravca i prestrojava se u desnu saobraajnu traku.

6


Voza zavrava skretanje tako sto iz desne saobraajne trake izlazi iz krunog toka

Postupak kada vozac vozila zeli da izvrsi skretanje po 90 stepeni:

Voza vozila prije nego sto stupi na raskrsnicu sa krunim tokom,provjerava situaciju u lijevu stranu i ukoliko nema smetnji stupa na raskrsnicu.

Nakon ulaska u raskrsnicu voza provjerava da li moe da izvri prestrojavanje u lijevu saobraajnu traku.

6


Posle prestrojavanja,voza se kree najkraim putem saobraajnom trakom uz ostrvo.

Kada je voza doao na mjesto prikazano na slici,vri provjeru (pogledima 1,2 i 3.) i ukoliko moe,nema vozila koja se kreu tom saobraajnom trakom ponovo se prestrojava u desnu saobraajnu traku.

Nakon prestrojavanja voza, radei sve sa ukljuenim desnim pokazivaem pravca,izlazi iz raskrsnice kreui se uz desnu ivicu kolovoza.

6


U situaciji kao na slici,voza vozila koji se kree blize centru raskrsnice i eli da se prestroji i izvri skretanje u desnu stranu,mora prije toga da propusti vozilo koje se nalazi u toj saobraajnoj traci.

Redosled prolaska vozila kroz raskrsnicu u situaciji prikazanoj na slici je sljedei: - vozilo broj 2. - vozilo broj 1. - tek na kraju vozilo broj 3. Vozilo br. 1. kree se jednosmernom ulicom i nailazi na raskrsnicu sa bonim putem, tu sa bonog puta nailazi vozilo br.2 i nema znak za regulisanje saobraaja u raskrsnici,to govori da u ovoj raskrsnici vai pravilo desne strane.Vozilo broj 1. ce se zaustaviti i propustiti vozilo broj 2.,dok vozilo broj 3. mora da saeka da se isprazni raskrsnica,pa tek onda da stupi na nju.

6

021_Škola voŽnje.4

Documents