Računalstvo2. Operativni sustavi

-operativni sustavi dio su programske opreme (engl. software) računala koja je nužna za rad računala

2.1. Osnovni pojmovi o programskoj opremi računala

-programska oprema računala može biti različite složenosti

-po složenosti možemo je podijeliti na:

a) integrirane programske pakete

-sastoje se od više programa, npr. program MS Office ima u sebi niz programa (MS Word, MS Excel,...)

b) pojedinačne programe

-sastoje se od samo jednog programa, npr. Winzip, Acrobat Reader,...

-svaki se program sastoji od niza procedura ili funkcija (engl. procedure, function) koje obavljaju jednostavnije zadatke (npr. u programu MS Word procedura Print se sastoji od niza naredbi koje omogućuju ispis)

-naredba je najmanji dio programa kojim se obavljaju neke jednostavne zadaće (npr. promijeni se boja slova u programu MS Word)

-idućom slikom prikazani su odnosi složenosti prije uvedenih pojmova:

-u radu čovjeka na računalu dolazi do međudjelovanja računala, programa, podataka i korisnika (čovjeka), a to je prikazano idućom slikom

1

-programska oprema dijeli se na dvije osnovne vrste, a to su:

a) sustavska programska oprema (engl. system software)

b) korisnička (primjenska) programska oprema (engl. applications software)

2.1.1. Sustavska programska oprema

-to je niz programa koji omogućuju:

1.) smisleno, pouzdano i cjelovito djelovanje računala

2.) komunikaciju korisnika, njegovog računala i drugih računala

3.) izvođenje korisničkih programa

-sustavsku programsku opremu čine:

a) operacijski (operativni) sustav (OS, engl. operating system)

-to je skupina sustavskih programa koji upravljaju cjelokupnim djelovanjem računala u skladu s potrebama korisnika (npr. Windows XP, Windows Vista)

b) pogonski programi ili drajveri (engl. driver)

-omogućuju razmjenu podataka između računala i pojedine komponente (uređaja) koja je ugrađena ili povezana s računalom (npr. zvučna kartica, modem)

-drugim riječima, program zadaje naredbe što neki uređaj treba napraviti (npr. na pisaču treba ispisati dvije stranice teksta), ne vodeći računa o tome koji je proizvođač tog uređaja i kako on funkcionira, a drajver naredbe programa prevodi u određene radnje samog promatranog uređaja (npr. na pisaču uvlači novi list papira, pomiče glavu za ispis na određeno mjesto, itd.)

c) razni pomoćni (engl. tools) i uslužni (engl. utility) programi (npr. programi za antivirusnu zaštitu, za kreiranje sigurnosnih kopija podataka (engl. backup) i sl.)

2

-omogućuju nam sigurniji, lakši i brži rad na računalu

d) programi za pisanje drugih programa (za programiranje)

-pomoću njih mogu se napisati bilo koji drugi programi koji su potrebni korisniku

-to su programi za programiranje u različitim programskim jezicima, npr. C, C++, Pascal, Basic,...

2.1.2. Korisnička (primjenska) programska oprema

-to su programi koje stvara ili koristi korisnik računala za rješavanje određenog zadatka

-glavne vrste korisničkih programa su:

1.) programi za uređivanje (engl. editor, npr. Notepad) i obradu teksta (engl. text processor, npr. Word)

2.) programi za rad s bazama podataka (engl. database, npr. Access, FoxPro, Oracle)

3.) programi za rad s proračunskim tablicama (engl. spreadsheet, npr. Excel, Quatro Pro, Lotus)

4.) programi za crtanje i obradu slika, npr. Paint, Paint Shop Pro, Photoshop, CorelDraw!, FreeHand

5.) programi za stolno izdavaštvo (engl. desktop publishing), npr. Quark XPress, Page Maker

6.) programi za grafičko modeliranje i projektiranje (engl. CAD=Computer Aided Design, računalom potpomognuto oblikovanje), npr. AutoCAD, Catia

7.) programi za prezentaciju podataka, npr. PowerPoint, Flash

8.) programi za multimedijalnu reprodukciju, npr. Windows Media Player, DivX Player, Quick Time

9.) programi za izradu Web stranica, npr. Front Page, Dreamweaver

10.) programi za korištenje Interneta, npr. Internet Explorer, Outlook

11.) integrirani programski paketi, npr. MS Office, Works, StarOffice, OpenOffice.org

12.) edukativni programi, npr. Microsoft Encarta, rječnici,...

13.) programi za zabavu i igranje, npr. Chess, Monopoly, Unreal Tournament 3

14.) razni ostali korisnički programi specijalizirane namjene, primjerice knjigovodstveni programi i sl.

-objašnjenje nekih prije spomenutih pojmova:

1.) programiranje

-postupak pisanja programa pomoću niza naredbi nekog programskog jezika

2.) programski jezik

-to je vrsta programa pomoću kojih se pišu drugi programi

2.1.3. Nabava i pravo korištenja programske opreme

-programi prolaze fazu neprekidnog usavršavanja od strane autora

-zbog toga se izdaju različiti unaprijeđeni oblici nekog programa koje nazivamo verzijama ili inačicama (engl. version)

-verzije se obično obilježavaju rednim brojevima, npr. CorelDraw 7, CorelDraw 9

-osim rednih brojeva verzije se mogu obilježavati godinom njihova pojavljivanja, npr. Windows 95, Windows 98, Windows 2000, Office 97,...

-ponekad se koriste (uz brojke ili bez brojki) slovne oznake, npr. Windows XP

-ako se verzije međusobno malo razlikuju, obično se koristi decimalna oznaka, npr. Internet Explorer 5.5, WinRar 3.5, ...

-glavne vrste programa po načinu nabavke su:

a) prodajna (komercijalna) verzija

-kupuje se licenca za rad na neograničeno vrijeme

b) freeware

-program se smije besplatno koristiti

c) shareware

-na neki način ograničena (vremenski ili po mogućnostima) komercijalna verzija programa

d) pokazna (engl. demo) ili probna (engl. trailware) verzija

-ima sve mogućnosti komercijalne verzije u nekom vremenskom periodu (npr. 15 dana) ili za određeni broj pokretanja programa (npr. 20 puta)

4

-korisnik ne kupuje program, već samo pravo na njegovo korištenje (engl. licence) pod određenim uvjetima (engl. licence agreement)

-jedini legalni komercijalni programi su oni kupljeni s odgovarajućom licencom čijih se uvjeta korisnik licence treba strogo pridržavati

-svi ostali komercijalni programi su nelegalni (piratski), a njihova upotreba je kažnjiva

2.2. Uloga operacijskih sustava u računalu

-operacijski (operativni) sustav (OS, engl. operating system) je skup programa koji upravlja radom cijelog računalnog sustava: od pojedinih sklopova, preko ostalih sustavskih i korisničkih podataka, pa do podataka korisnika

-pomoću njega korisnik komunicira sa središnjom sustavskom jedinicom te tako upravlja ulaznim i izlaznim uređajima, vanjskom memorijom i drugim dijelovima računala

-uz to, operativni sustav upravlja sigurnošću i stabilnošću računalnog sustava, te izvođenjem radnji potrebnih za obavljanje pojedinih zadataka

2.3. Vrste operacijskih sustava i njihov razvoj

-operativne sustave možemo podijeliti na one koji:

a) imaju grafičko sučelje (engl. GUI, graphic user interface)

-većina današnjih operativnih sustava spada u ovu grupu, npr. Windows, Mac OS,...

b) nemaju grafičko sučelje

-malo ih je, npr. OS/2, NetBSD, DOS

-možemo ih podijeliti po tome za koji su procesor napisani na:

a) X86 kompatibilne

-to su operativni sustavi koji podržavaju današnje najbrojnije procesore (nasljednike porodice 8086), npr. Windows, Mac OS, OS/2, Linux

b) X86 nekompatibilne

-to su operativni sustavi koji ne podržavaju današnje najbrojnije procesore (nasljednike porodice 8086) već neke druge procesore (npr. ARM, PowerPC, Itanium , SPARC,...), a primjeri takvih operativnih sustava su Mac OS, Linux,...

5

-vidi se da su neki operativni sustavi napisani u više verzija, pa mogu podržavati X86 kompatibilne i X86 nekompatibilne procesore (npr. Linux, Mac OS)

-može ih se dijeliti i na druge načine (npr. koji sustav datoteka na disku podržavaju, npr. FAT, NTFS), ali mi ćemo ih podijeliti još samo po licenci na:

a) komercijalne

-kupuju se licence (npr. Windows), a razvija ih neka tvrtka (npr. Microsoft)

b) nekomercijalne

-licence su besplatne, a većinom ih razvijaju grupe pojedinaca povezanih internetom (npr. Linux)

-današnja zastupljenost vodećih operativnih sustava je kao što slijedi:

a) Windows (oko 91%)

-može se reći da je Windows najsloženiji operativni sustav, te ima i najveće mogućnosti

-zbog svoje raširenosti i velikog broja programskih pogreški (engl. bug) operativni sustav Windows imao je (i ima) dosta problema s pouzdanošću i sigurnošću (pogotovo zbog različitih vrsta zlonamjernih programa, npr. virusa, crva,...)

-tvorac Windowsa je tvrtka Microsoft (Bill Gates)

b) Mac OS (oko 8%)

-operativni sustav Mac OS stvoren je u firmi Apple za njihova računala

-on je sličan Windowsu, ali je uglavnom namjenjen za rad s programima posebne namjene (stolno izdavaštvo, projektiranje, obrada slika i sl.)

c) Linux (manje od 1%)

-glavna prednost Linuxa je da je besplatan i da je sigurniji u radu od Windowsa

-međutim, Linux je prisutan u velikom broju izvedbi (razvijaju ga različite grupe pojedinaca), a osim toga puno slabije radi s grafikom, dok ima problema s podrškom za različite dodatne uređaje

-može se reći da je Linux nezaokruženi i nedovršeni operativni sustav

d) ostali operativni sustavi (manje od 0.5%)

-vremenski slijed pojave operativnih sustava:6

a) Windows

-početak 80-tih godina 20. stoljeća

b) Mac OS

-početak 80-tih godina 20. stoljeća

c) Linux

-početak 90-tih godina 20. stoljeća

-preteča operativnog sustava Windows bio je tekstovno orijentirani operativni sustav DOS (engl. disk operating system) razvijen 70-tih godina 20. stoljeća

-Windows operativne sustave da se podijeliti na one razvijene za serverska računala (npr. Windows NT, Windows Server 2003) i na one za obična računala

-glavne verzije Windowsa za obična računala bile su:

a) Windows 3.1

b) Windows 95

c) Windows 98

d) Windows ME

e) Windows XP

f) Windows Vista

g) Windows 7

3. OS Windows XP

-Windows XP je operativni sustav s grafičkim sučeljem na kojemu može raditi (istovremeno ili ne) više korisnika (engl. multiuser operating system)

3.1. Osnovno sučelje OS Windows XP

-nakon uključivanja računala dolazi do učitavanja operacijskog sustava (engl. boot) u radnu memoriju računala

-taj proces traje različito, ovisno o instaliranim programima i opcijama operativnog sustava

-uobičajeno je da se nakon pojave početnog ekrana treba unijeti lozinka (engl. password) kod procesa prijave korisnika za rad na računalu (engl. logon, login)

7

-najčešće se pojavljuje slikovni prikaz i ime korisnika računala (engl. user) na čiji se račun (engl. account) možemo prijaviti

-prikaz izgleda jednog uvodnog ekrana Windowsa XP:

-na toj slici vidljivo je da postoje tri korisnika: Informaticar, Ucenik i ucitelj

-ukoliko moramo upisati lozinku (ovisno o postavkama u Windowsima), treba paziti na velika i mala slova u njoj, jer ih Windows smatra različitima

-kliknemo li lijevom tipkom miša na neku sličicu ili korisničko ime uz nju (engl. user name), pojavi se polje za unos lozinke koja se prilikom unosa ne vidi (samo točkice) da se zaštiti njezina tajnost

-pri unosu lozinke treba posebno paziti da nije pritisnuta tipka za velika slova (Caps Lock, svijetli odgovarajući LED pokazivač) te na unos praznina (engl. space, blank) ili znakova koji nisu dio engleske abecede

-ukoliko smo zaboravili lozinku, može nam pomoći podsjetnik na lozinku (engl. hint) koji se može aktivirati (ukoliko podsjetnik postoji)

-tek nakon ispravnog unosa lozinke možemo početi raditi u sustavu Windows XP

-pritom se učitavaju postavke svojstvene korisniku (npr. raspored programa, boja pozadine i sl.)

-nakon ispravnog unosa lozinke (i pritiska na tipku Enter ili klika na zelenu strelicu uz polje za unos lozinke) pojavljuje se na zaslonu početna (osnovna) radna ploha (engl. desktop)

-želimo li promijeniti korisnika, kliknemo na tipku Start, a potom na tipku Odjavi (engl. Switch User, Log Off)

-prikaz trake za promjenu korisnika ili gašenje računala:

8

-nakon pritiska na sličicu Odjavi ponovo se pojavljuje popis svih korisnika i ponovo moramo unijeti lozinku željenog korisnika (pritom svi programi koje smo pokrenuli za prijašnjeg korisnika ostaju u stanju u kojem su prethodno bili)

-želimo li umjesto promjene korisnika isključiti računalo, kliknemo na sličicu Isključi računalo (engl. Turn Off Computer) i dobijemo slijedeći prikaz:

-ovdje nam se nude tri mogućnosti:

a) U pripravi (engl. Stand By)

-u ovom stanju isključuju se glavni potrošači računala (npr. hard disk, monitor,...), ali podaci i programi u računalu ostanu u stanju u kojem su bili kada smo izlazili iz Windowsa i ponovnim pokretanjem dolazimo u to isto stanje

b) Isključi (engl. Power Off)

-ovdje se računalo potpuno gasi i gube se svi podaci koji nisu spremljeni u trajnoj memoriji

-ovu opciju koristimo na kraju rada s računalom

-do nje možemo brže doći kratkotrajnim pritiskom na tipku za gašenje računala

-kod ovakvog gašenja računalo treba određeno vrijeme (nekoliko desetaka sekundi) da upiše podatke u datoteke bitne za ispravan rad Windowsa

-računalo se može još brže ugasiti dužim držanjem tipke za gašenje računala (oko 5 s), ali se pritom ne spremaju sve datoteke važne za pravilan rad Windowsa te to nije poželjna praksa

c) Ponovno pokreni (engl. Restart)

-ovim izborom Windowsi se pokreću brže nego li gašenjem i ponovnim paljenjem, a briše se sadržaj radne memorije, tj. Windowsi se pokreću iz početnog stanja

9

-ova opcija je vrlo korisna ukoliko je došlo do nepravilnog rada Windowsa ili nekih programa (zablokirano računalo) te u slučaju kada treba ponovo uključiti računalo da bi neke promjene stupile na snagu (npr. nakon instalacije nekih programa ili pogonskih programa (drajvera))

-ukoliko je računalo zablokiralo, vrlo je vjerojatno da se neće moći restartati prije opisanim načinom, već istovremenim (ponovljenim) pritiskom na tipke Ctrl, Alt i Del(ete), tzv. programski (softverski) reset ili pritiskom na tipku Reset na kućištu (tzv. sklopovski (hardverski) reset)

-na uvodnom ekranu prikazna je vrpca (traka) zadataka (engl. taskbar) i sličice koje predstavljaju različite objekte, tzv. ikone (engl. icon)

-prikaz različitih ikona:

-idućom slikom prikazan je jedan mogući izgled trake zadataka:

-na narednoj slici izdvojena su tri bitna dijela trake zadataka:

-krajnje lijevo je gumb (engl. button) Start kojim uobičajeno započinje rad u Windowsima pokretanjem početnog izbornika (engl. Start Menu), npr. pokreću se programi, do njih su gumbi trenutno pokrenutih programa (ovdje su to samo dva programa), a sasvim desno je područje obavijesti (engl. system tray, notification area), gdje se prikazuju različite informacije o stanju programa i o svojstvima priključenih uređaja te trenutno vrijeme

-izgled početnog sučelja jako ovisi o izabranim postavkama u Windowsima, a ovdje je prikaz dijelova jednog od mogućih izgleda:

10

-ovdje su prikazane naredbe za promjenu korisnika (Log Off) i za gašenje računala (Turn Off Computer)

-prikazane naredbe služe za:

a) Search (Traži) – traži zadane podatke na računalu

b) Help and Support (Pomoć) – pokreće sustav pomoći korisniku (isto se dobije pritiskom na tipku F1)

c) Run (Pokreni) – pokreće željeni program ili izvršava neku naredbu

-to nije uobičajeni način pokretanja programa

-prikazane naredbe služe za:

a) Programs (Programi) – služi za pokretanje instaliranih programa koji se prikazuju u obliku kaskade klikom na njega

b) Documents (Dokumenti) – prikazuje popis dokumenata koje je korisnik nedavno koristio

11

c) Settings (Postavke) – omogućava različita podešavanja rada Windowsa, pogotovo pomoću stavke Upravljačka ploča (engl. Control Panel)

-prikaz upravljačke ploče:

-elementi sučelja Windowsa nakon pokretanja nekih programa prikazani su idućom slikom:

12

-na toj slici brojevima su prikazani ovi elementi sučelja:

1.) radna površina (engl. desktop)

-ova je površina zamišljena kao korisnikov radni stol

-tu se nalaze njegovi dokumenti i sve što mu je potrebno za udoban rad

-može ga se ukrasiti pozadinskom slikom, promijeniti mu izgled, veličinu i slično

2.) pokazivač miša (engl. mouse pointer)

-bijela strelica na zaslonu grafička je prezentacija stvarnog miša

-kako pomičete miša, tako se pomiče i pokazivač miša

-uloga mu je precizno pokazivanje pojedinog objekta na zaslonu, tj. dijela grafičkog zaslona

-jako je važno dobro svladati upotrebu miša

3.) prozor (engl. window)

-to je jedan od glavnih elemenata cijelog operativnog sustava, gledano iz pozicije korisnika

-prozor je rubom ili bojom omeđena površina u kojoj se izvršava pojedini program ili programski zadatak

-može biti promjenjive veličine i može se postaviti na bilo koje mjesto na radnoj površini

-prozori se mogu slagati jedan na drugi poput listova papira

-mogu se i djelomično ili u potpunosti prekrivati

-po njima je operacijski sustav Windows dobio ime

4.) grafički upravljački elementi

-to su slikovni objekti koji izvode određene naredbe ili daju korisne informacije

-za te radnje ih je potrebno aktivirati

-ti objekti mogu biti raznih oblika: male sličice, ikone (engl. icons), gumbi (engl. command buttons), izbornici (engl. menus) i sl.

-ikone su grafički objekti određenih dimenzija koji predstavljaju neki dio programske ili strojne opreme računala

13

-dakle, njima se može prikazati bilo što povezano s računalom, npr. hard disk, pjesma, fotografija, film, kamera i sl.

-namjena ikone je:

a) predočavanje programskih i strojnih dijelova računalnog sustava

b) aktiviranje programa, otvaranje dokumenata i pregledavanje memoriranih sadržaja

c) pristupanje (korištenje) dijelovima strojne opreme računala

-po ulozi ikone dijelimo u dvije grupe:

a) sustavske (sistemske) ikone (engl. system icons)

-one predstavljaju programe koji su dio operacijskog sustava

-uobičajene sustavske ikone su:

1.) Moje računalo (engl. My Computer)

-služi za pokretanje programa i za pristup do glavnih dijelova računala

2.) Internet Explorer

-to je program za pregledavanje sadržaja na Internetu

3.) Moji dokumenti (engl. My Documents)

-to je prikaz tzv. mape (engl. folder) u kojoj su smješteni dokumenti korisnika

4.) Koš za smeće (engl. Recycle Byn)

-to je mapa koja služi za čuvanje, pregled, obnavljanje i uklanjanje obrisanog sadržaja

5.) Moja mrežna mjesta (engl. Network Neighborhood)

-tu se prikazuju druga računala u mreži

b) korisničke ikone (engl. user icons)

-to su slikovne predodžbe programa, dokumenata ili dijelova strojne opreme korisnika (npr. ikona instaliranog programa)

-kao što sugerira samo ime operativnog sustava Windows, sve radnje u njima obavljaju se u tzv. prozorima (engl. window)

14

-to su područja (najčešće pravokutna) određenih dimenzija u kojima se mogu obavljati određene radnje nezavisno od njihove grafičke okoline (ostalih područja na radnoj plohi)

-sučelje prozora je standardizirano, a tipično je prikazano idućom slikom:

-vidi se da se prozor sastoji od:

a) naslovne vrpce (engl. title bar)

-u njoj se prikazuju osnovni podaci o sadržaju prozora poput ikone objekta u prozoru i njegova naziva (naziv datoteke i programa kojim je otvorena), dok su na krajnjoj desnoj strani tri standardizirana gumba:

1.) gumb za minimiziranje prozora (engl. minimize button)

-to je prvi gumb s lijeve strane kojim se prozor smanjuje na veličinu gumba i smješta na vrpcu zadataka (engl. task bar)

-pritom prozor nije zatvoren, već je samo smanjen i klikom na smanjenu verziju vraća se u prijašnje stanje

2.) gumb za maksimiziranje prozora (engl. maximize button)

-radi se o srednjem gumbu

-klikom na njega prozor se poveća na svoju maksimalnu veličinu, dok se idućim klikom prozor vraća na unaprijed zadane dimenzije (zbog toga gumb ima dva moguća izgleda)

3.) gumb za zatvaranje prozora (engl. close button)

-krajnje desnim gumbom prozor se zatvara i više nam nije dostupan

b) vrpce s izbornicima (menijima) (engl. menu bar)

15

-tu se prikazuje niz menija u kojima se nalaze pojedine naredbe (stavke) programa

-te naredbe se mogu otvoriti klikom mišem na njihov naziv ili tipkovnicom, držanjem tipke Alt i slova podcrtanog u nazivu promatranog menija, a potom i naredbe menija (npr. ako je naredba Save, onda se ona starta kombinacijom tipki Alt i A)

c) vrpce (ili više njih) s alatima (engl. tool bar)

-u njima se ikonama prikazuju pojedine naredbe kojima se pokreće rad s nekim od ponuđenih alata promatranog programa

d) gumba (klizača) za pomicanje (po horizontali i/ili vertikali) sadržaja prozora (engl. slider)

-pomicanjem klizača pomiče se sadržaj prozora u željenom smjeru

e) vrpce stanja (engl. status bar)

-u vrpci stanja se pokazuju podaci bitni za promatrani prozor

-ukoliko dođe do nepravilnog rada nekog prozora (radi krivo ili ne reagira na komande), on se može (probati) zatvoriti pozivanjem upravitelja zadataka (engl. task manager) pomoću istovremenog pritiska na tipke Ctrl, Alt i Del(ete) ili na kombinaciju tipki Alt i F4

-otvaranjem upravitelja zadataka prikažu se imena svih otvorenih prozora i njihovo stanje te se označeni prozor može zatvoriti

-prozor se može premještati povlačenjem mišom ili mu se mišom mogu mijenjati dimenzije (vidi slike)

16

3.2. Organizacija podataka – diskovi, particije, mape i podaci

-da bi se podaci mogli spremati na pregledan način u neki od memorijskih uređaja računala, potrebno ih je organizirati na neki način i spremiti ih u neki dio memorije

-svaki memorijski uređaj računala naziva se diskom, neovisno o njegovom memorijskom kapacitetu

-svaki disk prikazuje se svojom ikonom, nazivom diska (njega bira operativni sustav ili ga dajemo mi sami), ukupnim kapacitetom diska i količinom slobodnog prostora na disku, pri čemu se sve ove veličine ne moraju uvijek prikazivati (vidi sliku)

-diskovi se obilježavaju slovom engleske abecede (A do Z, ukupno 26 slova), praćenim dvotočkom (npr. A:)

-tipičan poredak i značenja oznaka diskova:

a) A:

-to je oznaka disketne jedinice od 3.5" (sve se rijeđe koristi)

b) B:

-to je nekada bila oznaka disketne jedinice od 5.25" ili druge disketne jedinice od 3.5" (više se ne koristi)

c) C: do Z:

-to su oznake svih ostalih diskova pri čemu je njihov poredak slijedeći:

1.) tvrdi diskovi

2.) optički uređaji (CD/DVD)

3.) prenosivi memorijski mediji (npr. USB memorije, vanjski tvrdi diskovi)

17

-neki od diskova većeg kapaciteta (tvrdi diskovi) mogu se po potrebi programski podijeliti na nekoliko cjelina koje nazivamo podjelama diska ili particijama (engl. partition)

-svaka od particija smatra se nezavisnim diskom pa se obilježavaju susjednim slovnim oznakama (npr. ako jedan tvrdi disk podijelimo na tri particije, a prva ima oznaku C:, tada preostale dvije redom imaju oznake D: i E:)

-razlog uvođenja particija je da se u računalo imaju odvojeno operativni sustav i programi od dokumenata, glazbe i sl.

-pritom kod reinstalacije operativnog sustava ne gubimo ostale podatke

-to se može zamisliti i na slijedeći način: disk je kuća, a sobe su particije

-postupak stvaranja particija zovemo particioniranjem

-nakon particioniranja ne možemo odmah koristiti particiju za smještaj podataka, već ju moramo prethodno pripremiti za smještaj podataka – formatirati

-ukoliko su prije formatiranja na disku bili podaci, oni se gube (to se često radi kod neispravnog operativnog sustava ili kad se želimo riješiti zloćudnih programa na računalu (virusi, crvi,...)

-da bi se podaci lakše i preglednije organizirali na diskovima, diskove dijelimo na mape (engl. folder)

-mape možemo zamisliti kao pregrade ili ladice u regalu (ako je regal disk) ili kao pregrade u fasciklama

-mapa sama za sebe nije nosilac podataka, ali nam omogućuje da podatke lakše i preglednije organiziramo na diskovima

-mape mogu imati u sebi druge mape (podmape) i/ili strukture podataka koje zovemo datotekama (engl. file)

-u mape se smještaju skupine datoteka i drugih mapa po njihovoj pripadnosti nekom programu ili po nekom drugom kriteriju pripadanja

-evo prikaza oznake mape:

-mapa se označava nazivom koji bi trebao upućivati na sadržaj mape, a tvori se od slova naše abecede (A do Ž), znamenki (0 do 9) te znakova _ i razmaka (engl. space)

18

-mogu se koristiti još i dodatni znakovi, ali to nije preporučljivo (npr. zabranjeno je koristiti znakove *, ?, /, \)

-duljina naziva datoteke može biti do 255 znakova, ali je zbog preglednosti bolje birati čim kraće nazive

-podaci se na diskovima grupiraju u strukture zvane datoteke (engl. file)

-to su najmanje skupine podataka kojima operativni sustav može pristupati

-skupinu podataka u datoteci obično povezuje neka zajednička karakteristika

-datoteka se opisuje pomoću:

a) svoje ikone

-izgled ikone ovisi o programu kojim je stvorena datoteka

b) osnovnog naziva datoteke

-vrijede ista pravila kao za ime mape

-treba reći da su kod sortiranja prvo posebni znakovi, potom znamenke i na kraju slova abecednim redom

c) proširenja naziva (ekstenzija, sufiks) datoteke

-radi se o tri ili četiri slova kojima se opisuje vrsta (tip, engl. type) datoteke

-ekstenziju automatski stvara program kojim je datoteka stvorena, a kod prikaza datoteka u Windowsima sufiks se najčešće ne vidi, već se navodi njegov tekstovni opis

-postoji dosta standardiziranih ekstenzija koje se mogu podijeliti u grupe kao što slijedi:

a) sufiksi izvršnih datoteka

-to su datoteke koje se mogu pokrenuti i izvesti neku radnju

-ti sufiksi su: exe, com i bat

-datoteke sa sufiksom bat su tekstovne datoteke u kojima se navode radnje koje se pokreću njezinim izvršavanjem (obično se pokreću pri startanju programa)

-com datoteke su obično manje izvršne datoteke

-exe su uobičajene izvršne datoteke, a česte su datoteke setup.exe ili install.exe kojima se pokreće instaliranje programa na računalu

19

-uz exe datoteke često dolaze datoteke koje su im potrebne za rad, a obično imaju sufiks dll

b) sufiksi dokumenata MS Officea

-to su doc (docx za Word 2007) i txt (Word), xls (xlsx za Excel 2007), ppt (pptx za Powerpoint 2007), ...

c) sufiksi zvučnih datoteka

-to su mp3 i wma (komprimirani zvuk) te wav (nekomprimirani zvuk)

d) sufiksi slikovnih datoteka

-to su jpg, gif, tif, bmp, cdr, ico i sl.

e) sufiksi video datoteka

-to su avi, mpg, ...

f) sufiksi sustavskih datoteka Windowsa

-to su sys, ini, drv, reg, hlp

g) sufiksi čestih programa

-to su: htm, html (Internet Explorer), zip, rar (programi za komprimiranje podataka), pdf (Adobe Acrobat Reader)

d) veličine datoteke (u kB)

-sve datoteke manje od 1 kB u prikazu se obično prikazuju kao 1kB

e) datuma i vremena promjene sadržaja datoteke

-pamti se kada je bila posljednji put aktivirana naredba Save

f) ostalih podataka (datum nastanka datoteke, žanr, ...)

-ti podaci se rijetko prikazuju i koriste

-smještaj mape ili datoteke na disku prikazuje se putem, stazom ili putanjom (engl. path) do nje, koja se sastoji od oznake diska, redom svih mapa i podmapa preko kojih se prolazi do datoteke ili mape (imena mapa i datoteka odvajaju se znakom \)

-primjer: C:\Windows\Sounds\Shutdown.wav

-datoteka se zove Shutdown.wav, a smještena je na disku C:, u folderu Windows, potom u folderu Sounds

20

-put do određene datoteke, mape ili uređaja u računalu često se prikazuje grafički (ikonom) i odgovarajućim nazivom

-tako označeni i nazvani put (poveznica, putanja, staza) zovemo prečicom ili prečacem (engl. shortcut)

-ikona prečice, za razliku od obične ikone, ima u lijevom donjem uglu malu strelicu (vidi sliku nekoliko prečica)

-prečice se često koriste da nam skrate nalaženje odgovarajuće datoteke, mape ili pokretanje programa, odnosno pristup do nekog uređaja (npr. grafičke kartice)

-najčešće se prečice stavljaju na radnu površinu (desktop) da možemo dvostrukim klikom na nju pokrenuti neki program koji nam predstavlja

3.3. Rad s Windows Explorerom

-Windows Explorer ime je programa koji nam omogućuje baratanje s diskovima, mapama, datotekama i prečicama, pri čemu se vidi hijerarhijski (stupnjeviti, od vrha prema dnu) prikaz svih memorijskih uređaja i njihova sadržaja

-možemo ga pokrenuti na nekoliko načina:

a) dvostrukim klikom na ikonu Moje računalo (engl. My Computer) na radnoj površini te na ikonu Mape (engl. Folders) u alatnoj traci (bez klika na ikonu Mape ne vidi se hijerarhijski prikaz, već samo sadržaj odgovarajuće mape ili diska)

-ovakav način često se koristi, ako je pred nama prikaz radne površine

b) otvaranjem programske grupe Accessories i klikom na ikonu nazvanu Windows Explorer

-vrlo rijetko se koristi

c) desnim klikom na gumb Start i izborom naredbe Explore

-rijetko se koristi21

d) istovremenim klikom na tipku Windows i tipku E

-najčešći i najbrži način pokretanja Windows Explorera, neovisno o tome gdje se trenutno nalazimo u Windowsima

-razlika u prikazu My Computer i Windows Explorer prikazuje se u nastavku

-prikaz prozora My Computer:

-prikaz prozora u Windows Exploreru:

22

-vidi se da je razlika između prikaza u My Computer i prikaza u Windows Exploreru u dodatnom prozoru s lijeve strane u kojem se hijerarhijski prikazuje položaj memorijskih uređaja u računalu

-pritom prikaz u prozoru s desne strane predstavlja sadržaj označenog dijela računala u lijevom prozoru (u ovom primjeru na desnoj strani je prikaz sadržaja prozora za My Computer mapu)

-može se povuću slijedeću usporedbu s knjigom: lijevi prozor prikazuje sadržaj knjige po stranama, dok se u desnom prikazuje tekst na odgovarajućoj stranici knjige

-znak + unutar pravokutnika ispred neke mape ili diska znači da u njima postoji barem još jedna podmapa

-klikom na znak + u desnom prozoru prikazuje se iduća razina sadržaja, pri čemu znak + prelazi u – (to je znak da je ta mapa ili disk otvorena)

-klikom na znak – unutar pravokutnika zatvara se sadržaj promatrane mape ili diska

-u Windows Exploreru ili u programu My Computer može se birati kriterije prikaza pojedinih objekata u njima

-u tu svrhu treba kliknuti na ikonu Prikazi (engl. Views) iz alatne trake (ili na naredbu Prikazi iz menija Prikaz (engl. View)

-ikona Prikazi i ponuđene opcije dane su idućom slikom:

-kao što je vidljivo iz slike, na raspolaganju nam je pet načina prikaza objekata u Windows Exploreru i to:

a) Minijature (engl. Thumbnails)

-u ovom prikazu vidi se umanjena slika početne stranice dokumenta, njegov naziv i sufiks (vidi prikaz)

23

-ovaj prikaz posebno je pogodan za grafičke objekte (slike)

b) Pločice (engl. Tiles)

-u prikazu su dane male pločice koje simboliziraju (sličicom) vrstu objekta, ali ne prikazuju izgled tog objekta, a osim toga dani su njegov naziv i sufiks te tekstovni opis vrste objekta (za slike i njihove dimenzije u pikselima)

c) Ikone (engl. Icons)

-za svaki objekt u ovom prikazu dana je njegova ikona, naziv i sufiks (vidi sliku)

-pritom su objekti poredani u redove

d) Popis (engl. List)

-u ovom prikazu dani su ikona, naziv i sufiks (vidi sliku)

24

-objekti su u prikazu poredani u stupce

e) Detalji (engl. Details)

-to je najdetaljnjiji prikaz svojstava objekata (vidi sliku)

-u ovom prikazu dani su:

1.) ikona objekta

2.) ime objekta (engl. Name)

3.) veličina objekta (engl. Size) u kB

4.) vrsta ili tip (engl. Type) objekta

-na osnovu sufiksa definira se tekstovni opis vrste objekta (npr. umjesto sufiksa pdf piše Adobe Acrobat Document)

5.) datum promjene objekta (engl. Date Modified)

-prikazuje se datum zadnje promjene objekta (npr. naredbom Save za datoteke)

25

-sva prijašnja svojstva objekata (osim ikona) često nam služe za sortiranje objekata

-sortiranje se obavlja uzlaznim ili silaznim slijedom

-da bi se obavilo sortiranje po jednom od spomenutih kriterija klikne se na naziv kriterija iznad popisa objekata (vidi sliku)

-pri uzlaznom sortiranju (prvi klik) vidljiva je strelica usmjerena prema gore, a pri silaznom sortiranju (drugi klik) strelica je usmjerena prema dolje

-sortiranja su pogodna, ako znamo djelomičnu karakteristiku traženog objekta te ga time lakše nađemo

-primjerice, znamo li početak naziva objekta, sortirat ćemo ih po nazivu, znamo li približnu veličinu objekta – po veličini, poznajemo li tip objekta – po vrsti objekta, dok u slučaju poznavanja datuma nastanka objekta sortiramo po datumu nastanka

-napomena: sortiranje po datumu promjene može biti problematično, ako je korisnik ili netko od koga smo dobili objekt mijenjao datum i vrijeme na svojem računalu

-na mapama, datotekama i prečicama u Windows Exploreru mogu se provoditi ove operacije:

a) označavanje

b) stvaranje (kreiranje)

c) brisanje

d) preimenovanje

e) premještanje

f) kopiranje

3.3.1. Označavanje mapa, datoteka i prečica u Windows Exploreru26

-označavanje (selektiranje - engl. selecting) u Windows Exploreru obavlja se na isti način za mape, datoteke i prečice

-razlikujemo označavanje:

a) susjednih objekata

-postiže se:

1.) označavanjem pravokutnog područja klikom na jedan njegov ugao, držanjem lijeve tipke i povlačenjem do njemu suprotnog ugla (ta dva ugla su na dijagonali)

2.) klikom na željene datoteke (ili na prvu i zadnju od njih) uz stalno pritisnutu tipku Shift

3.) držanjem tipke Shift i označavanjem željenih datoteka kursorskim tipkama (strelicama)

b) bilo kojih objekata (ne nužno susjednih)

-drži se pritisnuta tipka Ctrl te se mišom lijevom tipkom klikne na željene objekte

c) svih objekata

-klikne se bilo koji objekt te se istovremeno pritisnu tipke Ctrl i A

3.3.2. Stvaranje mapa, datoteka i prečica u Windows Exploreru

-svi ovi objekti stvaraju se na sličan način

-klikne se desnom tipkom te se izabere stavka New (Novo), a potom odgovarajuća vrsta objekta (Folder (Mapa), Shortcut (Prečica) ili neka od ponuđenih često korištenih vrsta datoteka

-pritom se objektu daje ime, a može se i ostaviti ime koje mu je automatski dodijelio Windows Explorer (npr. New Folder)

-kod prečica, prvo se zadaje na što upućuju (mapu, datoteku i sl.) pomoću naredbe Browse (Pretraži), a potom se daje ime prečici (bilo koje, ali moralo bi biti smisleno)

-pri stvaranju nove datoteke uvijek se pokreće odgovarajući program koji stvara tu datoteku (npr. za doc datoteke pokreće se program MS Word)

3.3.3. Brisanje mapa, datoteka i prečica u Windows Exploreru

-brisanje se obavlja nakon označavanja željenih objekata

27

-klikne se desnom tipkom miša i izabere naredba Delete (Obriši) te se željena operacija potvrdi (za mape)

-umjesto naredbe Delete može se upotrijebiti i naredba Cut (Izreži), s time da se tako obrisani objekti mogu potom iskopirati na željenu lokaciju

-naredba Cut tipična je za premještanje, a ne za brisanje objekata

3.3.4. Preimenovanje mapa, datoteka i prečica u Windows Exploreru

-preimenovanje se obavlja označavanjem željenog objekta (samo jednog) te:

a) lijevim klikom na ime objekta

-boja označenog objekta se promijeni te se unese njegovo novo ime, a potom se klikne bilo kamo izvan njegova imena

b) desnim klikom na objekt i izborom naredbe Rename (Preimenuj), nakon čega se radi isto kao pod a)

-napomena: ukoliko ne želimo da se obriše cijelo ime objekta (npr. želimo promijeniti samo jedno slovo), moramo nakon prije opisanih akcija (prije početka tipkanja novog imena) kliknuti mišem na neki od znakova u imenu objekta te se možemo kretati strelicama udesno i ulijevo unutar postojećeg imena i tipkom Backspace brisati željeni broj znakova ispred kursora (titrajuće vertikalne crtice)

3.3.5. Premještanje mapa, datoteka i prečica u Windows Exploreru

-razlikujemo premještanje objekata:

a) na istom disku

-realizira se na dva načina:

1.) metodom povuci i pusti (engl. drag and drop)

-to je najčešći način, a pritom se prvo označe objekti te se drži lijeva tipka i pomiče miš, dok se označeni objekti ne pojave nad željenom mapom

-tada se otpusti lijeva tipka

2.) označe se objekti, pritisne se desna tipka i izabere naredba Cut (Izreži)

-potom se klikne na mapu u koju premještamo objekte, pritisne se desna tipka i aktivira naredba Paste (Zalijepi)

b) između dva diska

28

-provodi se na prije opisane načine, s time da kod prvog načina treba držati pritisnutu tipku Shift, inače se takva operacija svodi na kopiranje

3.3.5. Kopiranje mapa, datoteka i prečica u Windows Exploreru

-obavlja se na iste načine kao i premještanje, s ovim razlikama:

a) kod kopiranja između dva diska direktno se koristi metoda drag and drop bez pritiskanja dodatne tipke

b) kod kopiranja na istom disku metodom drag and drop istovremeno se mora držati tipka Ctrl

c) kod korištenja naredbi pomoću desne tipke miša umjesto naredbe Cut koristi se naredba Copy (kopiraj)

3.3.6. Dodatne mogućnosti Windows Explorera

-osim prije opisanih radnji, Windows Explorer omogućuje više dodatnih radnji pomoću desne tipke ili upotrebom naredbi iz menija programa

-glavne dodatne radnje su:

a) pregledavanje osobina (svojstava) objekata naredbom Properties

b) označavanje svih objekata osim trenutno označenih naredbom Invert Selection (korisno, ako moramo označiti sve objekte osim njih nekoliko)

c) promjena načina prikaza objekata naredbom Folder Options te izborom nekih od postavki iz kartice View (Prikaz)

-ova se naredba koristi samo kada se točno zna što se radi – eksperimentiranje može uroditi problemima

d) pretraživanje mapa ili diskova za traženim objektima (mapama ili datotekama) naredbom Search (pretraži)

-koristi se kada se traži neka mapa ili datoteka, pri čemu se o njoj znaju sve ili samo dio osobina (npr. dio imena, tip datoteke, približna veličina ili približna starost datoteke)

e) formatiranje diska

-ovo se koristi kao krajnje sredstvo i nije preporučljivo za početnike

-uobičajeno se provodi prije prve upotrebe diska ili ako sadržaj diska želimo obrisati (npr. zbog virusa i sl.)

f) defragmentacija diska

29

-njome se ubrzava rad diska, ako smo na disku imali dosta brisanja i snimanja sadržaja tijekom dužeg razdoblja (tjedni ili mjeseci)

30