Ž stranica -1- broj – 7 opĆine ra a 03.lipnja 2011. · proizvodnja, skladištenje, prerada,...

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

I

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJAOPĆINA RAŠAOpćinsko vijećeKLASA: 021-05/11-01/4URBROJ: 2144/02-01/01-11-4Raša, 30. svibnja 2011.

Na temelju članka 28. stavak 1. podstavak 3. Zakona o zaštiti i spašavanju (“Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09. i 127/10), članka 2. stavak 1. i 2. Pravilnika o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (“Narodne novine”, broj 38/08) i članka 26. Statuta Općine Raša (“Službene novine Općine Raša”, broj 4/09), a po prethodno pribavljenoj suglasnosti Državne uprave za zaštitu i spašavanje, Područnog ureda Pazin KLASA: 810-03/11-04/01, URBROJ: 543-10-01-11-36 od 11. travnja 2011. godine, Općinsko vijeće Općine Raša na sjednici održanoj 30. svibnja 2011. godine donijelo je

O D L U K Uo donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara

i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša

Članak 1.

Donosi se Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša.

Članak 2.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša sastavni je dio ove Odluke.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Općine Raša”.

Zemljovidi koji su dio Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša nisu predmet objave.

OPĆINSKO VIJEĆE OPĆINE RAŠA

Predsjednica Općinskog vijeća mr.sc. Glorija Paliska Bolterstein,dipl.ing.stroj.,v.r.

REPUBLIKA HRVATSKA

SLUŽBENE NOVINE

Stranica -1- Broj – 7 OPĆINE RAŠA 03.lipnja 2011.

71

ISTARSKA ŽUPANIJA OPĆINA RAŠA

PROCJENA UGROŽENOSTISTANOVNIŠTVA, MATERIJALNIH I KULTURNIH DOBARA I OKOLIŠA

OD KATASTROFA I VEĆIH NESREĆAZA OPĆINU RAŠA

Raša, ožujak 2011.

S A D R Ž A J:

SLUŽBENE NOVINE


71

UVOD ………………………………………………………………..………………….…5

1. VRSTE, INTEZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJAPRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VEĆIH NESREĆAPO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ…......7

.1 Prirodne katastrofe i veće nesreće …………………..…………………...…………………….……7 1.1.1 Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od poplava …………………………………………………………………………………….……7 1.1.2. Potres ………………………………………………………………....……………………….……8 1.1.3. Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od ostalih prirodnih uzroka …………………………………………….………….…………...………..20

.2 Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće ………..…………………………….…………....26 1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće u gospodarskim objektima …………….….26 1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u prometu – cestovnom, pomorskom …………………………………………………………………………….……29 1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana ………………………………………………………….…...31 1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti ……………………………………………………….…...31 1.3. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima ………………………………………………………………………………………………….…34

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU …………………………..…34

2.1. Posljedice izazvane poplavom…………………..…………………………………….…….35 2.1.1. Proizvodnja i distribucija električne energije ……………………………………………….…..35 2.1.2. Opskrba vodom ……………………………………………………………………………….…..35 2.1.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)…………………………….…………….....35 2.1.4. Javno zdravstvo ……………………………………………………………………….…………..35 2.1.5 Promet…………………………………………………………….……………………….……..….36 2.1.6. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti….……………………………….………. .36 2.1.7. Ostalo ………………………………………………………….………………………….………..36

2.2. Posljedice izazvane potresom ……………………….……………………………….….…..36 2.2.1. Proizvodnja i distribucija električne energije ……….…………………………………….….…36 2.2.2. Opskrba vodom ……………………………………………………………………………….…..36 2.2.3. Prehrana (proizvodnja,skladištenje i distribucija) ………………………………………….…..36 2.2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima ……………………………………………………………………………………………….…....37 2.2.5. Javno zdravstvo …………………………………………………………………………………..37 2.2.6. Telekomunikacije ……………………………………………………………………………...….37 2.2.7. Promet …………………………………………………………………………………………..…37 2.2.8. Financijske usluge …………………………………………………………………………….....37 2.2.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti …………………………………………...37 2.2.10. Ostalo ………………………………………………………………………………………...…..38

2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša, nevrijeme, tuča, snježne oborine, klizišta) .....………………………………..………………………………………….…38

2.3.1. Proizvodnja i distribucija električne energije …………………………………………….... 38

2.3.2. Opskrba vodom ………………………………………….….….....………………………….…38 2.3.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)……...…......……….………………..…...38 2.3.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim

SLUŽBENE NOVINE


71

tvarima ……………………………………….…………………………………..………………………39 2.3.5. Javno zdravstvo …………………….…………………………………….………………….….39 2.3.6. Telekomunikacije .………………….……………………………………………………………39 2.3.7. Promet ………………………………..…………………………………………………………..39 2.3.8. Financijske usluge ……………………………………………………………………..………..39 2.3.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti ………………………………………..…39 2.3.10. Ostalo ………………………………………………………………………………………..….40

2.4. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećomu gospodarskim objektima ………………………………….………………………………….40 2.4.1. Proizvodnja i distribucija električne energije …………..………………………………...…..40 2.4.2. Opskrba vodom ……………………………………………..………………………….……….40 2.4.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) ………..…………………………………40 2.4.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima ………………………………………………….…………………………………………40 2.4.5. Javno zdravstvo ……………………..…………………….…………………………………….40 2.4.6. Informacije i telekomunikacije ………..………………….…….……………………………… 41 2.4.7. Promet ……………………………………………………………………………………….……41 2.4.8. Financijske usluge ………………………………………….……………………………….......41 2.4.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti …….………………………...…………..41 2.4.10. Po ostale čimbenike kritične infrastrukture tehničko-tehnološke nesreće kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja ………………………………………….………………...…………………41

2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu…...........................................................................................................................41 2.5.1. Proizvodnja i distribucija električne energije ………………………………………..……….41 2.5.2. Opskrba vodom ……………………………………………….………………………………..41

2.5.3.Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)…………………………………….……..422.5.4.Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima ………………………………………………………………………………………42

2.5.5 Javno zdravstvo…………………………………………………………………………………42 2.5.6. Telekomunikacije ………………………………………………………………………………42 2.5.7. Promet …………………………………………………………………………………………..42 2.5.8. Financijske usluge ……………………………………………………………………………..42 2.5.9. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti …………………………………………42 2.5.10. Ostalo ………………………………………………………………………………………….42

2.6. Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opasnostima ………………..…….43 2.6.1. Opskrba vodom ……………………………………..………………………………………..43 2.6.2. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) ..……………………………………….43 2.6.3. Javno zdravstvo ………………………………..……………………………………………..43 2.6.4. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti …………………………..……………43 2.6.5. Ostalo …………………………..………………………………………………………………43 3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE ..……...……..…………………………..44

3.1. Poplava ……………………………………………………………………..………………45 3.1.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine ………………………..…………………..45 3.2. Potres ……………………..………………………………………………………………..46 3.2.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine ……………………..…………………….46 3.2.2. Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine............................................................................................................................................46 3.2.3. Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području i izvan područja Općine ……46 3.3. Ostali prirodni uzroci …………………………………..………………………………….47

3.3.1. Suša ……………………………………………………………………………….…..……….47 3.3.2. Klizišta …………………………………………………………………………..………………47 3.3.3. Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar ………………………………….………………48 3.3.4. Snježne oborine i poledica ……………………………………………………………………48

SLUŽBENE NOVINE


71

3.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskimobjektima …………………………………………………………..…………………..………….49

3.5. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom) ……………………………………………………….…………………………….50

3.6. Epidemiološke i sanitarne opasnosti ………………………..…………………………….51

4. ZAKLJUČNE OCJENE …………..……………….…………………………….51

5. ZEMLJOVIDI ...………………………...……………………………………..….53

6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA …………….………..……….536.1. Područje odgovornosti nositelja planiranja ……………………………………….…………………536.2. Stanovništvo ……………………………………………………………………………………………566.3. Materijalna i kulturna dobra te okoliš………………………………………………………….……...576.4. Prometno-tehnološka infrastruktura ………………………………………………...……………….66

7. IZVORI PODATAKA I ZAKONSKA REGULATIVA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI ……………………………………………………………………………….…68 7.1. Izvori podataka …………………………………………………………………………….……...68 7.2. Popis propisa korištenih u izradi Procjene ugroženosti ……………………………….……...69

UVOD

Zakonom o zaštiti i spašavanju („Narodne novine“, broj 174/04, 79/07, 38/09. i 127/10) uređuje se sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i većim nesrećama; način upravljanja, rukovođenja i koordiniranja u

SLUŽBENE NOVINE


71

aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama; prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje sudionika zaštite i spašavanja; zadaće i ustroj tijela za rukovođenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja u katastrofama i većim nesrećama, način uzbunjivanja i obavješćivanja te provođenje mobilizacije za potrebe zaštite i spašavanja.

Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te na razini Republike Hrvatske.Temeljne zadaće sustava zaštite i spašavanja su prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica, planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća te poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne normalizacije života na području na kojem je događaj nastao.Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, u okviru svojih prava i obveza utvrđenih Ustavom i zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.

U ostvarivanju prava i obveza u području zaštite i spašavanja, predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave najmanje jednom godišnje razmatraju stanje sustava zaštite i spašavanja te donose smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom području; u proračunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja u narednoj godini; donose procjenu ugroženosti i plan zaštite i spašavanja; donose opće akte kojima propisuju mjere, aktivnosti i poslove u provođenju zaštite i spašavanja te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrđene zakonom.

Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša (u daljnjem tekstu: Procjena) je polazni dokument za izradu planova, operativnih planova i planova civilne zaštite, a izrađuje se i donosi za područje općina, gradova, Grada Zagreba, županija i Republike Hrvatske.

Procjenu su dužne donijeti i pravne osobe čija je djelatnost vezana uz objekte kritične infrastrukture odnosno objekte bitne za funkcioniranje zajednice i gospodarstva u područjima koja predstavljaju poseban prioritet u planiranju zaštite i spašavanja s ciljem očuvanja i zaštite njihovih funkcija ili što bržeg oporavka i ponovnog uspostavljanja funkcija u punom obimu i u što kraćem razdoblju nakon katastrofa i većih nesreća.

Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i većih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebna sredstva za zaštitu i spašavanje te njihova spremnost za djelovanje u zaštiti i spašavanju.

Dijelovi Procjene su:

1. Vrste, intenzitet i učinci te moguće posljedice djelovanja prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš

2. Posljedice po kritičnu infrastrukturu3. Snage za zaštitu i spašavanje4. Zaključne ocjene5. Zemljovidi6. Prilozi (Položaj i karakteristike područja i drugo)

Podaci o položaju i karakteristikama područja za koje se izrađuje Procjena temelj su prosuđivanja dijelova Procjene i dio su priloga Procjene. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u posebnom izvatku iz Procjene, naslovljenom kao „Zahtjevi zaštite i spašavanja u dokumentima prostornog uređenja“, utvrđuju i propisuju preventivne mjere čijom će se implementacijom umanjiti posljedice i učinci djelovanja prirodnih i antropogenih katastrofa i većih nesreća po kritičnu infrastrukturu te povećati stupanj sigurnosti stanovništva, materijalnih dobara i okoliša.

SLUŽBENE NOVINE


71

Izvadak je sastavni dio dokumenata prostornog uređenja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Procjena ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša izrađena je sukladno „Pravilniku o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja“ („Narodne novine“, broj 38/08).

1. VRSTE, INTENZITET I UČINCI TE MOGUĆE POSLJEDICE DJELOVANJA PRIRODNIH I TEHNIČKO-TEHNOLOŠKIH KATASTROFA I VEĆIH NESREĆA PO STANOVNIŠTVO, MATERIJALNA I KULTURNA DOBRA TE OKOLIŠ

SLUŽBENE NOVINE


71

1.1 Prirodne katastrofe i veće nesreće

1.1.1 Potencijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od poplava

Na području Općine Raša ( u daljnjem tekstu: Općina ) nema akumulacija i vodotoka koji mogu direktno ugroziti stanovništvo, materijalna i kulturna dobra. Opasnost za normalnu opskrbu vodom stanovništva Općine te normalno funkcioniranje Centra za dijalizu pri Domu zdravlja Labin prijeti od Sektora II Slivnog područja „Raša – Boljunčica“ , Raša-„More-utok“ izvor, utok O.K. Kostadina te lijevog i desnog nasipa rijeke Raše. Prema procjeni Hrvatskih voda VGO Rijeka , za slivno područje „Raša-Boljunčica“ postoji ugroženost od poplava za područje Most Raša (20 građana), rezervat „Liburna“ (25-30 grla krupne stoke). Poplave većih razmjera, prema dugogodišnjim zapažanjima događaju se uglavnom u listopadu i studenom. Tijekom zadnjih godina velika poplava bila je 1993. godine, a 2008 i 2009. godine na području Općine bilo je poplava manjih razmjera. Hrvatske vode organiziraju provođenje obrane od poplave na zaštitnim vodnim građevinama sukladno Operativnom planu obrane od poplave prihvaćenom od strane Skupštine Istarske županije. U aktivnosti provedbe obrane od poplava uključuju se po potrebi nadležna županijska tijela, kao i djelatnici Trgovačkog društva „1. Maj Labin“ d.o.o.Labin i Vodovod Labin d.o.o. Labin. Hrvatske vode, sukaldno gore navedenom planu, u skIadištu obrane od poplave u Marišću (Općina Pićan), stalno raspolažu sa određenom količinom alata, opreme i materijala potrebnog za provođenje aktivnosti vezanih uz obranu od poplave.

Moguće posljedice

Područje Općine s obzirom na stupanj ugroženosti od poplava možemo smatrati manje ugroženim područjem (osim djela naselja Most Raša). Prema dosadašnjoj evidenciji pojave poplava najkritičnije mjesece vezane uz pojavu poplava možemo smatrati listopad, studeni i prosinac. HidrometeoroIoške prilike povezane s formiranjem Đenovske ciklone mogu prouzročiti višednevno kišno razdoblje što može dovesti do pojave poplave. lako su to najkritičniji mjeseci u godini, to se ne može uzeti kao pravilo budući da je velika poplava u srpnju 2000. godine zadesila područje susjedne Općine Kršan (Kožljak), kada su se u vrlo kratkom vremenu pojavile ekstremno velike i intezivne oborine (200 mm) koje su izazvale aktiviranje bujičnih vodotoka te prouzročile plavljenje stambenih i gospodarskih objekata. Uslijed zamućenja izvora u dolini rijeke Raše u manjoj mjeri bilo bi ugroženo normalno funkcioniranje Centra za dijalizu pri Domu zdravlja Labin.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja

Mjere obrane od poplava na bujičnim tokovima su preventivnog karaktera, a odnose se na redovito održavanje korita bujica. Širina koridora vodotoka obuhvaća prirodno korito i korito uređeno nasipom s obostranim pojasom širine do 20,00 m mjereno od gornjeg ruba korita odnosno vanjske

SLUŽBENE NOVINE


71

nožice nasipa i korito uređeno čvrstim građevinama s obostranim pojasom širine 6,00 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređajne građevine. Unutar koridora iz prethodnog stavka treba planirati dogradnju sustava uređenja vodotoka i zaštite od poplava, njegovu mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Radi preciznijeg utvrđivanja koridora sustava uređenja vodotoka i zaštite od bujičnih voda, za sve vodotoke mora se utvrditi inundacijski pojas te javno vodno dobro i vodno dobro. U dokumentima prostornog uređenja potrebno je zabraniti gradnju uz vodotoke rijeke Raša u području širine i visine vodnog vala.

1.1.2. Potres

Potres je prirodna pojava kod koje dolazi do manjeg ili većeg pomicanja tla zbog čega dolazi do rušenja i oštećenja zgrada i drugih objekata, a često i s težim posljedicama po stanovništvo.

Specifičnost potresa je da je to nepogoda koja nastaje iznenada, nije ju moguće predvidjeti, a ni spriječiti. Moguće je jedino reagirati u trenutku nastanka i sanirati nastale štete u što kraćem roku, kako ne bi izazvale daljnje povrede i štete. Jačina potresa ovisi o više čimbenika kao što su količina oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i građa zemljine kore. Učinak potresa može se iskazati pomoću Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice koja ima XII stupnjeva, a temelji se na razornosti i posljedicama potresa.

Na području Općine u posljednjih 100 godina nisu zabilježeni tektonski potresi. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum V stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Općina spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala. Za područje Općine je inače predviđena mogućnost pojave potresa do maksimum VIIº MCS, ali je ta mogućnost vrlo mala posebno zbog konfiguracije tla. U slučaju pojave potresa intenziteta od Vº do VIº MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata u pojedinim gušće nastanjenim seoskim sredinama.

Intenzitet i djelovanje potresa po MCS skali prikazani su u slijedećoj tabeli:

Tabela broj 1. Intenzitet i djelovanje potresa

Intenzitet u stupnjevima po MCS skaliIntenzitet u stupnjevima po MCS skali Djelovanje

Iº Nezamjetan potres Intenzitet trešnje je ispod granice ljudskog osjeta, gibanje tla zabilježbe jedino seizmografi

IIº Jedva zamjetljiv potres Trešnju osjete samo pojedine osobe

SLUŽBENE NOVINE


71

IIIº Slab potres U zgradama ga osjeti malo ljudi, na otvorenom samo u povoljnim uvjetima. Slaba trešnja.

IVº Umjeren potres

Potres osjete mnogi u zgradama, na otvorenom pojedinci. Ponegdje se usnuli bude, no nema prestrašenih. Trešnja je umjerena. Prozori, vrata i posuđe zveče, podovi i zidovi škripe, namještaj se počinje tresti.

Vº Prilično jak potres

Potres osjeti većina ljudi u zgradama, mnogi na otvorenom. Mnogu se bude. Pojedinci bježe na otvoren prostor. Životinje se uznemire. Tresu se čitave zgrade. Nestabilni predmeti mogu se prevrnuti ili pomaknuti. Trešnja je jaka, ponekad podsjeća na pad teškog predmeta unutar zgrade.

Moguća su oštećenja 1. stupnja – lagana oštećenja – sitne pukotine u žbuci i otpadanje manjih komada žbuke na pojedinim građevinama I. grupe

VIº Jak potres

Potres osjeti većina ljudi i unutar zgrade i na otvorenom. Mnogi ljudi u zgradama se uplaše i bježe na otvoreno. Pojedinci gube ravnotežu. Domaće životinje bježe iz nastambi. U rijetkim slučajevima može se razbiti posuđe i drugi stakleni predmeti, knjige padaju. Moguće je pomicanje teškog namještaja.Oštećenja 1. stupnja na pojedinim građevinama II. grupe i na mnogim građevinama I grupe. Na pojedinim građevinama I grupe oštećenja 2. stupnja – umjerena oštećenja – male pukotine u zidovima otpadanje većih komada žbuke, klizanje krovnog crijepa, pukotine u dimnjacima i otpadanje dijelova dimnjaka.

VIIº Vrlo jak potres

Većina ljudi se prestraši i bježi na otvoreno. Mnogu se teško održavaju na nogama. Trešnju osjete osobe koje se voze u automobilu. Zvone velika zvona. Na mnogim građevinama III grupe oštećenja 1. stupnja; na mnogim građevinama II grupe oštećenja 2. stupnja. Na mnogim građevinama I grupe oštećenja 3. stupnja - teška oštećenja – široke i duboke pukotine u zidovima, rušenje dimnjaka te u pojedinim oštećenja 4. stupnja - razorna oštećenja – otvori u zidovima, rušenje dijelova zgrade, razaranje veza među pojedinim dijelovima građevine, rušenje unutrašnjih zidova i zidova ispune.

U pojedinim slučajevima odroni cesta na strmim kosinama; mjestimično pukotine u cestama i kamenim zidovima.

Građevine I grupe – zgrade od neobrađenog kamena, seoske građevine i građevine od nepečene i nabijene gline

Građevine II grupe – zgrade od pečene opeke, građevine od krupnih blokova te one izgrađene od prirodnog tesanog kamena i one sa drvenom konstrukcijom

Građevine III grupe – zgrade s armiranobetonskim i čeličnim skeletom, krupnopanelne građevine i dobro građene drvene građevine

Slijedeća tabela sadrži podatke o čestinama intenziteta potresa u pojedinim gradovima Istre prikazane za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. godine).

EPICENTRI POTRESA U HRVATSKOJ I SUSJEDNIM PODRUČJIMA (OD 361 DO 2000. GODINE) S PRIPADAJUĆIM MAGNITUDAMA

SLUŽBENE NOVINE


71

Na prikazanom području u prosjeku se svake godine dogodi potres magnitude veće od 6 prema Richteru, a osjeti se oko 65 potresa godišnje.

Učestalost, intenziteti i epicentri potresa u zadnjih 100 godina

Potresi intenziteta Xº i IX0 MSK ljestvice

Datum EpicentarXo MSKXo MSK

SLUŽBENE NOVINE


71

361. Jadran – otok Pag

1667. Dubrovnik

IXo MSKIXo MSK

567. Južni dio Hrvatske

1000. Južni dio Hrvatske

1097 Južni dio Hrvatske

1323. Vinodol

30. VI 1343. Zadar

07. IV 1418. Jezero Vrana

20. X 1479. Metković

23. I 1496. Trogir

1505. Kapela i Plješevica

17. V 1520. Dubrovnik

05. IX 1590. Hrvatsko – mađarska granica (Nagykanizsa)

03. VI 1626. Jadran

28. VII 1639. Dubrovnik

11. II 1699. Žumberak

12. I 1721. Kvarner, Rijeka

09. XI 1880. Medvednica

02. VII 1898. Sinjsko polje

08. X1909. Pokupsko

29. XII 1942. Imotsko polje

11. I. 1962. Biokovo

05. IX 1996. Ston

Čestine intenziteta potresa u pojedinim gradovima prikazane su za 125-godišnje razdoblje (od 1879. do 2003. godine)

Red.br.Grad / mjesto φ (O N) λ (O E)

Čestine intenziteta (o MSK)Čestine intenziteta (o MSK)Čestine intenziteta (o MSK)Čestine intenziteta (o MSK)Red.br.Grad / mjesto φ (O N) λ (O E) V VI VII VIII

1 Umag 45.433 13.527 11 0 0 0

2 Novigrad 45.317 13.568 6 0 0 0

3 Poreč 45.227 13.602 4 0 0 0

4 Rovinj 45.081 13.645 1 0 0 0

5 Buje 45.411 13.661 10 0 0 0

6 Motovun 45.337 13.832 7 0 0 0

7 Kanfanar 45.123 13.842 1 0 0 0

8 Pula 44.869 13.854 1 0 0 0

9 Pazin 45.240 13.941 5 0 0 0

10 Marčana 44.955 13.960 2 0 0 0

11 Buzet 45.407 13.974 12 1 0 0

12 Vodice 45.484 14.057 19 3 0 0

13 Lupoglav 45.353 14.111 12 1 0 0

14 Labin 45.086 14.128 7 0 0 0

SLUŽBENE NOVINE


71

U nastavku su priložene seizmološke karte za povratni period za razdoblje 50, 100, 200 i 500 godina, posljedice potresa po seizmičkim zonama za stambene, javne, industrijske i druge objekte korištenjem MCS skale (postotak oštećenosti građevina).

Seizmološke karte za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500

Na priloženim kartama prikazani su maksimalni intenziteti očekivanih potresa izraženi u stupnjevima MSK-64 (Medvedev-Sponheuer-Karnik) ljestvice s vjerojatnošću pojave 63% i za povratna razdoblja 50, 100, 200, 500 godina (izradio g. V. Kuk, rukovoditelj Seizmološke službe – Geofizički zavod PMF-a, Zagreb).

INTENZITET POTRESA ZA POVRATNO RAZDOBLJE 50 GODINA

SLUŽBENE NOVINE


71


SLUŽBENE NOVINE


71

Iz seizmoloških karata povratnog perioda može se zaključiti da stupanj intenziteta očekivanih potresa pada, pa je tako područje Općine u povratnom razdoblju od 500 godina u VII stupnju, 200 i 100 godina u VI, a 50 godina u V stupnju.

Posljedice koje potresi mogu izazvati po stanovništvos obzirom na gustoću naseljenosti, vrste objekata i

intenzitet potresa i dr.

U posljednjih 10 godina na ovom području nije zabilježen niti jedan jači potres te postoji vrlo mala mogućnost njegova nastanka s obzirom na konfiguraciju tla. Zabilježena je rijetka pojava epicentra potresa u neposrednom okruženju do maksimum V stupnjeva MCS. Najbliža epicentralna područja pojačane seizmičnosti su riječko, ljubljansko i furlansko područje. Općina spada u područje smanjene seizmičke aktivnosti tako da je ugroženost pojedinih područja s obzirom na vrste gradnje i rabljeni građevinski materijal vrlo mala.

INTENZITET POTRESA PO MCS

Intenzitet u stupnjevima po MCS skali Naziv Djelovanje

Iº Neosjetan Registriraju ga instrumenti

SLUŽBENE NOVINE


71

IIº Jedva osjetan Osjete ga samo pojedinciIIIº Lak Zapaža ga dio stanovništvaIVº Umjeren Svi ga zapažajuVº Dosta jak Pucaju prozorska staklaVIº Jak Laka oštećenja na zgradamaVIIº Vrlo jak Znatna oštećenja

Izvor: Potresi RH U slučaju pojave potresa intenziteta od Vº do VIº MCS nastala bi lakša do umjerena oštećenja objekata zbog visoke starosne strukture objekata i gustoće izgrađenosti posebno u starogradskoj jezgri .

POSLJEDICE POTRESA NA OBJEKTIMA

INTENZITET U STUPNJEVIMA MCS POSLJEDICE NA OBJEKTIMAPOSLJEDICE NA OBJEKTIMAPOSLJEDICE NA OBJEKTIMA

I grupa objekata II grupa objekata III grupa objekata

V Lakša oštećenja – pojedinačna Pucaju prozorska stakla Pucaju prozorska stakla

VI Lakša oštećenja - masovna Lakša oštećenja – pojedinačna Pucaju prozorska stakla

VII Teška oštećenja – masovnija Lakša oštećenja - masovna Lakša oštećenja - pojedinačna

I grupa objekata - zgrade od neobrađenog kamena, seoske zgrade i sl.II grupa objekata - obične zgrade od opeke, zgrade od velikih blokova, zgrade od prerađenih materijala, od prirodnog klesanog kamena i zgrade sa djelomičnom drvenom konstrukcijom.III grupa objekata - armirano-betonske zgrade i čvrsto građene drvene konstrukcije.

Procjenjuje se da na području Općine ima oko 25 % građevina I grupe, oko 50%

građevina II grupe i oko 25 % građevina III grupe. Kada se radi o gospodarskim i društvenim objektima onda treba naglasiti da preko 90% tih objekata spada u građevine III grupe. Objekti koji bi u slučaju potresa mogli predstavljati posebnu osjetljivost na ugrozu uglavnom spadaju u kategoriju građevina II i III grupe. Naime, Osnovna škola „Ivana Batelića Raša“, Dom za starije i nemoćne osobe Raša i stara zgrada dječjeg vrtića unatoč starijoj gradnji imaju međukatne konstrukcije od armiranog betona te spadaju u kvalitetnu II Grupu.

PREGLED GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA

NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA BROJ OSOBA

OŠ Ivana Batelića Raša Raša 160

SLUŽBENE NOVINE


71

OŠ Ivana Batelića Raša, Područna škola Koromačno Koromačno 8

Dječji vrtić Pjerina Verbanac Labin, Područno odjeljenje Raša Raša 30

Crkva Sv. Barbare Raša 50

Dom za starije i nemoćne osobe Raša 56

Ordinacija opće medicine Raša 100

Ordinacija opće medicine Koromačno 50

Dvorana RKUD-a „RUDAR“ Raša Raša 100

PREGLED OBJEKATA KRITIČNE INFRASTRUKTURE NA PODRUČJU OPĆINE RAŠA

NAZIV OBJEKTA/ GRUPA OBJEKTA

PREMA POSLJEDICAMA OD POTRESALOKACIJALOKACIJA

KAPACITET

(broj osoba)

DJEČJI VRTIĆIDJEČJI VRTIĆIDJEČJI VRTIĆIDJEČJI VRTIĆIDječiji vrtić Pjerina Verbanac Labin,

Područno odjeljenje Raša

II GRUPARašaRaša 30

ŠKOLEŠKOLEŠKOLEŠKOLE

OŠ Ivana Batelića Raša


OŠ Ivana Batelića Raša, Područna škola Koromačno

III GRUPAKoromačnoKoromačno 8

DOM ZDRAVLJA LABIN DOM ZDRAVLJA LABIN DOM ZDRAVLJA LABIN DOM ZDRAVLJA LABIN

Ordinacije opće medicine Raša


Ordinacija opće medicine Koromačno

II GRUPAKoromačnoKoromačno 50

Ljekarna


Stomatološka ordinacija


OBJEKTI JAVNE UPRAVEOBJEKTI JAVNE UPRAVEOBJEKTI JAVNE UPRAVEOBJEKTI JAVNE UPRAVE

Zgrada Općine Raša

II GRUPA

Zgrada Općine Raša

II GRUPARaša 50

SLUŽBENE NOVINE


71

Dvorana RKUD-a „RUDAR“ Raša

II GRUPA

Dvorana RKUD-a „RUDAR“ Raša

II GRUPARaša 100

Društveni dom Koromačno

II GRUPA

Društveni dom Koromačno

II GRUPAKoromačno 100

DOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBEDOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBEDOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBEDOMOVI ZA STARIJE I NEMOĆNE OSOBEDom za starije i nemoćne osobe


Izvor: Evidencije Općine Raša, Raša 2009. godina

Moguće posljedice

U slučaju potresa intenziteta V-VIº MCS skale moglo bi doći do laganih i umjerenih oštećenja kamenih kuća uglavnom smještenih u Krapnu (dio naselja Raša) gdje je najveća koncentracija građevina I i II grupe te u jednom manjem dijelu ruralnih sredina (zaseoci). Kod ostalih objekata moglo bi doći samo do laganih oštećenja. U slučaju nastanka potresa od VIIº MCS (postoji vrlo mala vjerojatnost nastanka) moguća su teška oštećenja s rušenjem dijelova zgrade, dimnjaka, nastanak odrona, klizišta kao i pukotina na cestama. Najveće posljedice na građevinama mogle bi nastati u centru naselja Raša te u već spomenutom naselju Koromačno. Obzirom na očekivani intenzitet potresa do maksimalno VIIº MCS – kao najgori mogući slučaj procjenjuje se:

- da bi na građevinama I grupe bilo oko 25% teških oštećenja (III stupnja) i oko 15% razornih oštećenja (4. stupnja)

- da bi na građevinama II grupe bilo oko 50% umjerenih oštećenja (II stupnja) - da bi na građevinama III grupe bilo oko 25% laganih oštećenja (I stupnja) Najteže posljedice za stanovništvo mogu biti upravo u središtu naselja Raša zbog gustoće naseljenosti, a u tijeku radnog vremena najugroženiji su polaznici odgojno-obrazovnih ustanova. S obzirom na kvalitetu gradnje objekata veće posljedice mogu nastati od indirektnog utjecaja potresa (panika, strah i gužva). Temeljem svih parametara za očekivati je da bi u najgorem mogućem slučaju na prostoru Općine bilo oko 25 osoba plitko zatrpanih, oko 10 osoba srednje zatrpanih, oko 10 osoba duboko zatrpanih. Izrađenim analizama broja stradalih osoba procjenjuje se da bi na

području Općine bilo 3-5 poginulih te oko 25-30 ozlijeđenih osoba, od čega oko 5 teže, 10 srednje i 10 lakše ozlijeđenih.


Prijedlogom Prostornog plana uređenja Općine utvrđena je seizmička zona, koju treba uvažavati prilikom proračuna stabilnosti građevina. Cjelokupno područje Općine pripada zoni VII ° MCS. Protupotresno projektiranje građevina, kao i građenje, potrebno je provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Kod rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

SLUŽBENE NOVINE


71

U postupku uređivanja prostora i građenja treba poštivati uvjete kojima se spriječava erozija tla odnosno onemogućavaju zahvati u prostoru kojima se uzrokuje nestabilnost tla i stvaranje klizišta. U Republici Hrvatskoj je 1985. godine zakonskom odredbom uspostavljena Seizmološka služba koja djeluje kao organizacijska jedinica geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Njena osnovna zadaća jest neprekidno instrumentalno praćenje seizmičke aktivnosti te prikupljanje, obrada i analiza podataka. Dobiveni rezultati osnova su za naknadna izučavanja značajki potresa, od kratkoročnih koja obuhvaćaju i obavještavanje nadležnih državnih institucija do dugoročnih, kao baze za znanstvena i stručna istraživanja. Općenito, strategija u zaštiti od štetnih djelovanja potresa usmjerena je primarno ka preventivnim segmentima, kao jedinom pouzdanom načinu zaštite od uzroka. Kao fundamentalna znanstvena disciplina seizmologija nastoji spoznati i definirati što utemeljenije modele generiranja potresa za regionalna i uža lokalna područja. Isto tako, nužnost primjene rezultata nameće pred istraživanja, kojima je cilj predviđanje značajki buduće seizmičke aktivnosti, i potrebe njihova prezentiranja na načine i u oblicima koji su prikladni potrebama protupotresnog projektiranja i gradnje te poduzimanje drugih preventivnih mjera u nastojanjima da kod najvećih mogućih potresa ne dođe do ljudskih žrtava, a da se štete na kulturnom blagu i materijalnim dobrima zadrže u ekonomski prihvatljivim granicama. Obveza uključivanja seizmoloških parametara u projektiranje i gradnju danas se propisuje pravnim normama. U zakonskim i podzakonskim odredbama objekti su svrstani u različite kategorije te su, ovisno o posljedicama koje bi prouzročile teža oštećivanja pojedinih vrsta objekata, propisane metode i parametri potresnih sila koji se moraju uključiti u proračune kod projektiranja. Najdetaljnija istraživanja propisana su za tzv. objekte “izvan kategorije“ o čijoj ispravnosti ovisi funkcioniranje drugih tehničko-tehnoloških sistema, poremećaji koji mogu izazvati katastrofalne posljedice odnosno nanijeti velike materijalne štete društvu u cjelini ( važnija industrijska postrojenja, važniji objekti veza i telekomunikacija, bolnice, škole itd). Kod urbanističkog planiranja, mjere zaštite ostvaruju se putem zajedničkih prostornih normativa i standarda koje vode općem smanjenju povredljivosti urbanih struktura, a sukladno Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora („Narodne novine“, broj 29/83) moraju biti sadržane u koncepcijama i rješenjima prostornih planova svih nivoa (od Prostornih planova županija, Generalnih urbanističkih planova, Urbanističkih planova uređenja pa do Detaljnih planova uređenja), a kod utvrđivanja uvjeta uređenja prostora prilikom izdavanja lokacijske dozvole, u procesu uređivanja zemljišta i izgradnje objekata, ostvaruju se putem općeg

smanjenja povredljivosti objekata visokogradnje i niskogradnje i to funkcionalnim rješenjem, konstrukcijom i oblikovanjem.

1.1.3. Potecijalne opasnosti i posljedice po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš od ostalih prirodnih uzroka

Klimatske karakteristike područja

Oborine, vlažnost, oblačnost, magla,vjetar

Područjem Općine prevladava mediteranska klima s prosječnom temperaturom zraka od 14oC. Obilježje ovog tipa klime jesu topla ljeta i kišne zime pri čemu je najsušniji dio godine ožujak i ljetni mjeseci, dok je najkišovitije razdoblje u listopadu, studenom i prosincu.

SLUŽBENE NOVINE


71

Prosječna količina padalina tijekom godine iznosi 848 mm. Od vjetrova dominira sjeveroistočnjak (bura), jugoistočnjak (jugo) i jugozapadnjak (garbinada ili lebić), a česti su zapadni te istočni vjetar. Tablicom koja slijedi prikazane su prosječne temperature, padaline i vjetroviti dani po godišnjim dobima na temelju podataka zabilježenih na meteorološkoj postaji Pula. Podaci o prosječnim temperaturama i količinama padalina obuhvaćaju razdoblje od 1961. do 1990. godine, dok se broj vjetrovitih dana odnosi na razdoblje od 1993. do 1995. godine.

PROSJEČNE TEMPERATURE, KOLIČINE PADALINA I BROJ VJETROVITIH DANA

SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA UKUPNO

Prosječna temperatura zraka u oC

12,3 22,1 14,6 8,2 13,7

Prosječna količina padalina u mm

188 179 257 226 848

Broj vjetrovitih dana 12 9 12 18 51

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe Procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske županije, Zagreb, rujan 2006.godine

BEAUFORTOVA LJESTVICA ZA JAČINU VJETRA I PRIDRUŽENESREDNJE BRZINE VJETRA (M/S).

Beaufort (Bf) Naziv Klasa brzine (m/s)0 tišina ili kalma (C) 0.0-0.21 lagan povjetarac 0.3-1.52 Povjetarac 1.6-3.33 slab vjetar 3.4-5.44 umjeren vjetar 5.5-7.95 umjereno jak vjetar 8.0-10.76 jak vjetar 10.8-13.87 vrlo jak vjetar 13.9-17.18 olujni vjetar 17.2-20.79 Oluja 20.8-24.4

SLUŽBENE NOVINE


71

10 jaka oluja 24.5-28.411 orkanski vjetar 28.5-32.612 Orkan 32.7-36.9

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske županije, Zagreb, rujan 2006. godine

a) Suša i toplinski val

Istarska županija se prema orografskim karakteristikama može podijeliti na niži priobalni dio na zapadnom i južnom dijelu županije te na brdoviti dio u unutrašnjosti Istarskog poluotoka. Za prikaz godišnjeg hoda broja dana bez oborine analizirani su podaci s glavne meteorološke postaje Pula (63 m n.m) smještene u priobalnom dijelu županije i podaci s glavne meteorološke postaje Pazin, koja se nalazi na višoj nadmorskoj visini (291 m n.m.) u unutrašnjosti.

PRIKAZ GODIŠNJEG HODA BROJA DANA BEZ OBORINE U METEOROLOŠKOJ POSTAJI PULA U 2006. GODINI MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINEBROJ DANA BEZ OBORINESRED 23.5 21.8 23.6 20.4 22.1 21.5 25.2 25.5 21.7 21.7 19.6 21.7 267.9STD 4.5 3.1 3.0 3.0 3.0 3.2 3.4 2.2 4.7 4.6 4.9 4.4 13.4MIN 17 16 16 15 15 15 18 22 13 14 10 12 235MAKS 31 25 28 24 27 28 30 29 30 29 27 29 288Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske županije, Zagreb, rujan 2006.godine.

Na temelju provedene analize srednjih mjesečnih i godišnjih broja dana bez oborine s pripadnim standardnim devijacijama te maksimalnim i minimalnim mjesečnim i godišnjim brojem dana bez oborine u razdoblju 1981–2000.godine može se konstatirati slijedeće: Na području Općine prosječno godišnje ima 278 dana bez oborine. Tijekom godine po mjesecima taj broj se malo mijenja (1 do 3 dana). Prosječni broj takvih dana kreće se od

20 dana u studenom do 25 dana u srpnju i kolovozu. Vrijednosti standardnih devijacija, koje predstavljaju prosječno odstupanje od srednjaka, upućuju na nešto manju stabilnost od rujna do siječnja tj. srednji mjesečni broj dana bez oborine se od godine do godine u tim mjesecima više razlikuje. U analiziranom 20-godišnjem razdoblju najveći broj dana bez oborine najčešće je bio u srpnju (35% slučajeva) i siječnju (23% slučajeva). Najsušniji mjesec u analiziranom razdoblju bio je srpanj 1985. godine koji je imao 30 dana bez oborine, a iste godine je i kolovoz imao veliki broj bezoborinskih dana (27 dana). Najmanji broj dana bez oborine najčešće je bio u studenom (27% slučajeva), a zatim u veljači (17% slučajeva) i listopadu (14% slučajeva). Najmanje bezoborinskih dana zabilježeno je u studenom 2000. godine kada je bilo 10 takvih dana.

BROJ PROGLAŠENIH ELEMENTARNIH NEPOGODA ZBOG SUŠE U PROTEKLIH 10 GODINA

SLUŽBENE NOVINE


71

DATUM VRSTA NEPOGODE PODRUČJE IZNOS ŠTETE(U KUNAMA)20. lipanj 2000. suša

požar Istarska županija

(32 JLS) 257.121.069,15

2.000.000,0018. lipanj 2003. suša Istarska županija (osim Labina,Pule, ovinja, Kanfanara, Medulina, Raše i Vrsara) 113.021.642,00

22.419.529,0030.kolovoz 2007. suša

tuča Istarska županija (31 općina i 10 gradova) 244.990.628,89

1.920.401,62(za stočarstvo)25. rujan 2007. suša

tuča Grad Labin 649.141,11

Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća na području Istarske županije, Pula 2009. godina

Moguće posljedice

Područje Općine može biti ugroženo od posljedica suše minimalno zbog malih obradivih poljoprivrednih površina ( Most Raša – djelomično imaju sustav navodnjavanja ). Materijalne štete mogu pretrpjeti individualna poljoprivredna gospodarstva u poljoprivrednim kulturama, posebno povrću i vinovoj lozi, a nešto veća šteta može biti na prinosima u pčelinjim društvima. Ne očekuje se posebno štetnih posljedica ili ugroza po stanovništvo. Za otklanjanje posljedica hidrološke suše mogu se koristiti operativne snage za zaštitu i spašavanje (JVP Labin) koje bi cisternama snabdijevale vodom onaj dio stanovništva koji nije priključen na zajednički vodoopskrbni sustav i kojemu nije dostupna higijenski ispravna voda.


Dokumentima prostornog uređenja potrebno je zabraniti zatrpavanje izvorišta vode, bara i lokava te zabraniti rušenje i devastaciju javnih cisterni za vodu i kaptažu. Na sušom ugroženom području Općine potrebno je predvidjeti izgradnju pojilišta za divljač.

b) Olujno ili orkansko nevrijeme i jaki vjetar

Olujno ili orkansko nevrijeme (olujni vjetar, a ponekad i orkanski, udružen s velikom količinom oborina) stvara velike štete na imovini, poljoprivrednim i šumskim dobrima, građevinskim objektima i u prometu te tako nanosi gubitke u gospodarstvu, a često puta ugrožava i odnosi ljudske živote.

SLUŽBENE NOVINE


71

Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/s odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji lomi grane stabla, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima . Na području Općine u posljednjih 10 godina nije bilo pojava takvog nevremena, a što se tiče pijavica nije zabilježeno da se uopće u prošlosti takva vremenska nepogoda desila na području Općine. U slučaju pojave takvog nevremena bilo bi ugroženo najviše 200 turista iz autokampa Tunarica i Sv.Marina. Za prikaz strujnog režima na području Općine analizirane su godišnje i sezonske vjerojatnosti istovremenog pojavljivanja pojedinih jačina i smjera vjetra za Pulu (1981–2000). MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GOD

BROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMBROJ DANA S JAKIM VJETROMSRED 5.5 3.9 5.7 4.9 2.5 3.1 2.9 2.6 3.1 6.6 6.6 7.0 54.1STD 3.8 2.9 4.4 3.4 1.5 2.1 2.2 1.7 1.8 2.8 4.3 3.7 16.6MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 31MAKS 15 9 16 14 6 7 7 6 6 10 15 16 80

BROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMBROJ DANA S OLUJNIM VJETROMSRED 1.8 1.4 1.3 1.3 0.6 0.3 0.7 0.4 0.5 1.8 1.9 2.1 13.9STD 2.1 2.0 1.9 1.4 0.8 0.6 0.8 0.7 0.7 2.0 2.0 2.4 8.4MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1MAKS 8 6 6 5 3 2 2 2 2 6 5 9 33

Izvor:Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, Istarske županije, Zagreb, rujan 2006.godine

Najčešći smjerovi vjetra koji se javljaju na postaji Pula su iz sjevero istočnih i jugo istočnih smjerova (16.2% i 16.7% redom). To su poznati vjetrovi bura i jugo. Bura se javlja u situacijama prilikom prodora hladnog zraka sa sjevera ili sjeveroistoka te je to hladan, suh i mahovit sjeveroistočni vjetar. Za vrijeme bure pojačan je osjet hladnoće. Zbog svoje mahovitosti bura stvara kratke, ali visoke valove, koji stvaraju teškoće u plovidbi. Jaka bura na moru trga vrške valova i stvara morski dim. Obala izložena buri pokrivena je tankim slojem posolice iz isparene morske vode što ju je bura nanijela u morskom dimu. Na tim mjestima biljke slabo uspijevaju i tlo je ogoljelo. Smjer vjetra može se lokalno modificirati ovisno o obliku reljefa tla nekog područja pa tako bura na nekim lokacijama ima više izraženu sjevernu komponentu (N–NNE), a na drugim istočnu komponentu (ENE–E).

SEZONA PROLJEĆE LJETO JESEN ZIMA UKUPNOBroj vjetrovitih dana 12 9 12 18 51

Izvor: Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ), Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara Istarske Županije, Zagreb, rujan 2006.godine

Tabela broj 6. Beaufortova ljestvica jačine vjetra

Beauforti (Bf) Naziv Razred brzine(m/s)

0 tišina 0.0-0.21 lagan povjetarac 0.3-1.5

SLUŽBENE NOVINE


71

2 povjetarac 1.6-3.33 Slab vjetar 3.4-5.44 umjeren vjetar 5.5-7.95 umjereno jak vjetar 8.0-10.76 jak vjetar 10.8-13.87 Vrlo jak vjetar 13.9-17.18 olujan vjetar 17.2-20.79 oluja 20.8-24.4

10 Jaka oluja 24.5-28.411 orkanski vjetar 28.5-32.612 orkan 32.7-36.9

Olujno nevrijeme zabilježeno je 1996. godine (praćeno i tučom), 1997, 1998, 2002, te 2003. godine i to najviše na morskoj obali (Koromačno).

Moguće posljedice

Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar na ovom području su rijetkost, ali bi u slučaju nastanka moglo doći do oštećenja ili rušenja stabala. Štetu bi mogli pretrpjeti vinogradi u vlasništvu sitnih poljoprivrednika te pčelarska društva. Štetu bi mogli pretrpjeti turisti smješteni u autokampu ( Tunarica i Sv.Marina ) pod šatorima. Gospodarskim objekti nisu ugroženi od ove vrste opasnosti. Moguća je i pojava jakog vjetra u ljetnim mjesecima, ali on je tada kratkotrajan i u pravilu prate ga jaka kiša ili tuča.


Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba prilagoditi jačini vjetra.

c) Tuča, snježne oborine i poledica

1. Tuča

Tuča je kruta oborina sastavljena od zrna ili komada leda promjera od 5 do 50 mm i većeg. Pojava tuče, sugradice i ledenih zrna (krute oborine) svojim intenzitetom nanosi velike štete pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi. Na području Općine ne provodi se obrana od tuče. Općina nije imala potrebu proglasiti stanje elementarne nepogode od ugroza tuče. Posljednja jača tuča zadesila je područje Općine Raša 30. kolovoza i 25. rujna 2007. godine.

Za prikaz godišnjeg hoda broja dana s krutom oborinom (tuča, sugradica i ledena zrna) na području Općine uzeti su podaci s meteorološke postaje Pula. Za ovu meteorološku postaju u slijedećim tablicama prikazani su srednji mjesečni i godišnji broj dana s krutom oborinom te maksimalni i minimalni mjesečni i godišnji broj dana u razdoblju 1981–2000.godina.

SLUŽBENE NOVINE


71

Meteorološka postaja Pula ima prosječno godišnje 0.7 dana s krutom oborinom. U prosjeku najviše takvih dana javlja se u studenom 0.2 dana. U rujnu, listopadu i prosincu nije zabilježen ni jedan dan s krutom oborinom.

MJESECI 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 GODBROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)BROJ DANA S POLEDICOM (Rd≥0.1mm i tmin2m≤3.0°C)

SRED 2.4 2.8 1.3 0.5 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.1 1.1 1.8 9.7STD 2.3 2.4 1.7 1.1 0.0 0.0 0.0 0.0 0.0 0.2 1.4 1.9 5.8MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0MAKS 7 8 7 4 0 0 0 0 0 1 4 7 22

BROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMBROJ DANA S TUČOMSRED 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.1 0.0 0.0 0.2 0.0 0.7STD 0.2 0.3 0.3 0.2 0.2 0.5 0.2 0.2 0.0 0.0 0.4 0.0 1.0MIN 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0MAKS 1 1 1 1 1 2 1 1 0 0 1 0 3

2. Snježne oborine Količine snježnih oborina na području Općine su takve da ne mogu značajno ugroziti svakodnevno normalno funkcioniranje Općine.

3. Poledica Na području Općine ne postoji poledica koju zimska služba nije bila u mogućnosti riješiti.

4. Klizišta

Na području Općine nema evidentiranih područja s mogućnošću nastanka klizišta. Moguće posljedice

Područje Općine može biti minimalno ugroženo od posljedica tuče zbog malih obradivih poljoprivrednih površina (Most Raša, Brovinje). Stanovništvo, gospodarski i kulturni objekti nisu ugroženi. Ugroženost područja Općine od snježnih oborina je vrlo mala i neposredno ne može značajnije ugroziti stanovništvo i materijalna dobra. Može uzrokovati kratkotrajna ograničenja u prometu, a prisutan je i rizik od prometnih nesreća. Pojava zaleđenih kolnika na području Općine je veoma rijetka. U slučaju pojave zaleđenih kolnika bio bi ugrožen promet te kretanje pješaka posebno po središtu naselja Raša.

Mjere zaštite u dokumentaciji prostornog uređenja

Nema potrebe za posebnim zahvatima i mjerama zaštite u dokumentima prostornog uređenja, ali bi se kod gradnje nezaštićenih vanjskih objekata, naročito šetnica i trgova, trebalo voditi računa o korištenju protukliznih materijala te nagiba prometnica i prilaznih puteva.

SLUŽBENE NOVINE


71

1.2 Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće

1.2.1. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće u gospodarskim objektima

Potencijalna opasnost od nekontroliranog oslobađanja opasnih tvari iz industrijskih kompleksa je iz godine u godinu veća zbog uvođenja sve veće količine opasnih tvari, dijelom zbog nemara, a dijelom i zbog teškog ekonomskog položaja gospodarskih subjekata zbog čega se nedovoljno provode zakonske obveze u smislu preventivnog djelovanja (amortizacija dotrajalih rezervoara, zamjena određenih dijelova u sistemu cijevi, redovit servis i kontrola otpornosti materijala na agresivna sredstva i sl.). Procjenjuje se da na području Općine postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste koje se mogu dogoditi na onim lokacijama gdje postoje industrijski objekti koji koriste ili proizvode u svom proizvodnom procesu opasne tvari. Tvornica cementa Holcim smještena je u rubnim dijelovima naselja Koromačno, a analiza najgoreg mogućeg slučaja desio bi se kod eksplozije ugljene prašine u silosu kao posljedica nastalog požara u mlinu ugljena, koji bi se sistemom cjevovoda proširio na silos. Domet vatrene lopte iznosio bi 55 metara, a udaljenost kod koje udarni val eksplozije iznosi i psi (oko 7 kPa): 223 metra.

Posljedice zračnog udara u zoni ugroženosti: - veći broj ozlijeđenih i osoba sa teškoćama disanja - materijalna šteta vrlo velika - okoliš zagađen česticama ugljene prašine.

Analiza izvan lokacijskih posljedicaNa sjeveru zona ugroženosti svojim rubnim dijelom zahvaća naseljeno područje.

Moguće posljedice: - djelomično razbijena prozorska stakla - moguće ozljede od pucanja prozorskih stakala - moguće teškoće sa disanjem uslijed čestica ugljene prašine - nije potrebno evakuirati ljude, već je dovoljno zadržvanje u zatvorenom prostoru.

Istarska tvornica vapna Most Raša van je naselja Most Raša te je zbog toga i manja opasnost od nekontroliranog istjecanja opasnih tvari u neposrednoj blizini stanovništva.

Na lokaciji izvorišta „ Fonte Gaja-Kokoti “ do sada nisu zabilježeni izvanredni događaji u svezi s klorom, pa nije moguće procjenjivati posljedice na osnovi iskustva iz prošlih izvanrednih događaja. Na lokaciji „Fonte gaja – Kokoti“ nalaze se dva identična procesa – dvije serije po tri međusobno spojena spremnika za ukapljeni klor od 50 kg, pri čemu maksimalna količina klora u jednom procesu iznosi 150 kg. U najgorem mogućem slučaju, koji je definiran kao ispuštanje cjelokupne količine klora iz jednog procesa uslijed

izvanrednog događaja, zonom ugroženosti smatra se područje polumjera 2200 m sa središtem u točki ispuštanja otrovnih tvari. U 2. zonu ugroženosti spadaju naselja Zartini, Topit, Barbići, Letajac, Breg.Opasne tvari koje ove tvrtke najčešće koriste su razna ulja, razrjeđivači, razne vrste plinova, nafta i naftni derivati, boje i lakovi, razne lužine, solna kiselina i sredstva za dezinfekciju.

U slijedećoj tabeli prikazane su tvrtke na području Općine u kojima se skladište, prerađuju ili obavljaju druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU (po

SLUŽBENE NOVINE


71

vrsti i količini) koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš.

OPASNE TVARI U „VODOVOD LABIN“ d.o.o I ISTARSKOJ TVORNICI VAPNA MOST RAŠA d.o.o

PRAVNA OSOBA

OBJEKT

NAZIV LOKACIJE

KOORDINATE

KOORDINATE

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

PRAVNA OSOBA

OBJEKT

NAZIV LOKACIJE

KOORDINATE

KOORDINATE

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

OPASNA TVARSCENARIOSCENARIOSCENARIO

PRAVNA OSOBA

OBJEKT

NAZIV LOKACIJE

KOORDINATE

KOORDINATE

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR

OPASNA TVAR PRAVNA OSOBA

OBJEKT

NAZIV LOKACIJE

x y vrsta max.količina

index opasnosti

vrsta opasnosti

zone ugroženosti

zone ugroženosti

zone ugroženosti

PRAVNA OSOBA

OBJEKT

NAZIV LOKACIJE

x y vrsta max.količina

index opasnosti

vrsta opasnosti

I. II. III.2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

Vodovod-Labin

Postrojenje F.Gaja

Izvorište F.Gaja

klor 150 kg D3 vrlo opasno D3

Istarska tvornica vapna

Spremnikpodzemni

Most Raša lož ulje 6000 l D1 požar

ITV Spremnik nadzemni

Most Raša eurodizel 2000 l D1 požar


Most Raša m o t o r n o ulje

50 l D1 požar


Most Raša Hidrauličko ulje

60 l D1 požar


Most Raša reduktorsko ulje

200 l D1 požar


Most Raša mast 100 kg D1 požar


Most Raša otpadno ulje 2000 l100 kg D1 požar

OPASNE TVARI U HOLCIM (HRVATSKA) d.o.o KOROMAČNO

OBJEKT

OPASNA TVAROPASNA TVAROPASNA TVAR

PRAVNA OBJEKT NAZIV OSOBA OBJEKT LOKACIJE

Vrsta max.količina

Vrstaopasnosti

2 3 4 7 8 10

SLUŽBENE NOVINE


71

Holcim (Hrvatska) d.o.o.

Podzemni spremnik

Rudarski pogon TC Koromačno

nafta D2 30 000 L

požar, ekpslozija, zagađenje tla, zemlje i mora


Podzemni spremnik

Rudarski pogon TC Koromačno

lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 10 000 Lpožar, ekplozija, zagađenje tla


Podzemni spremnik

Centralno skladište i radionice održavanja TC Koromačno

lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 10 000 Lpožar, ekplozija, zagađenje tla


Nadzemni spremnik

HGG TC Koromačno lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 30 000 L

požar, ekplozija, zagađenje tla


Nadzemni spremnik

Pogon za loženje peći mazutom TC Koromačno

mazut - lož ulje srednje 63 000 Lpožar, ekplozija, zagađenje tla


Podzemni spremnik

Upravna zgrada TC Koromačno

lož ulje za domaćinstvo ekstra lako 5 000 L

požar, ekplozija, zagađenje tla i mora


Nadzemni spremnik

Postrojenje za obradu starih ulja TC Koromačno

staro ulje 60 000 Lpožar, ekplozija, zagađenje tla


Čelični Silos TC Koromačno ugljena prašina 150 T

požar, ekplozija i zagađenje okoliša

Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća na području Istarske županije, Pula 2009.godine

Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima

Na području Općine postoji mogućnost nastajanja nesreća (katastrofe) ove vrste u poduzećima koja koriste, skladište ili proizvode opasne i štetne tvari kao što su tvornica cementa „Holcim“ Koromačno i tvornica vapna Most Raša.

Uslijed akcidenta, u najgorem mogućem slučaju, u ovim objektima može biti ugroženo do 5 osoba (0,2 % ukupnog stanovništva) uglavnom u samim postrojenjima, pri čemu bi se najčešće moglo raditi o lakšim ili srednje teškim ozljedama (opekline, problemi

SLUŽBENE NOVINE


71

u disanju, problemi izazvani strahom i panikom), a vrlo mali broj (do najviše 3 osoba) mogao bi imati teže posljedice po zdravlje ili smrtno stradati.

Može doći do oštećenja postrojenja u gospodarski objektima kao i uništenja materijalnih dobara i okoliša u njihovoj neposrednoj blizini. Najveći problem u slučaju incidenta u kojem bi došlo do istjecanja opasnih tvari u more je teretna luka Koromačno.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o zabrani građenja objekata s opasnim tvarima u području I i II zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama treba voditi računa da se načinom gradnje i izborom građevnog materijala, mogućnost nesreće sa opasnim tvarima i njihove posljedice svedu na minimum. Kod svih rezervoara ili mjesta za manipulaciju opasnim tvarima treba osigurati prihvatilišta za slučaj ispuštanja (tankvane). Svi objekti moraju biti spojeni na pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje.

1.2.2. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u prometu – cestovnom, pomorskom

Procjenjuje se da na području Općine može doći do tehničko-tehnološke nesreće (katastrofe) u cestovnom i pomorskom prometu. One mogu biti izazvane neposrednim sudarima ili prevrtanjima prijevoznih sredstava koja prevoze opasne tvari koja se koriste u proizvodnom procesu (etil merkaptan, hidrazinij, hidroksid, plinoviti amonijak, acetilen i drugo) ili za neposrednu potrošnju (nafta, loživo ulje, plin, ugljen, boje i lakovi i drugo).

a) Cestovni promet

Kroz područje Općine protežu se prometnice od državnog, županijskog i lokalnog značaja. Najčešća vrsta opasnih tvari koje prometuju ovim područjem ugroženosti i to najviše državnom prometnicom D66 Pula-Labin-Opatija-Matulji i županijskom cestom Labin-Stanišovi-Koromačno su autocisterne koje prevoze naftu i naftne derivate te plin propan-butan.

Najveću opasnost predstavlja prijevoz naftnih derivata zbog prolaza te zbog kemijskog sastava i mogućeg opasnog djelovanja na okolinu, poglavito vodotoke i izvorišta pitkom vodom u dolini rijeke Raše.

b) Pomorski promet

Postoji mogućnost pomorskih nesreća odnosno nasukavanja i potonuća plovila u području teretne luke Bršica u Raškom zaljevu.

Moguća su i slijedeća ekološka zagađenja mora i obale uslijed:

• nepropisanih fekalnih ispusta• protuzakonitog pranja tankova na tankerima • bacanja otpadaka sa turističkih plovila• zagađivanja s ribarica, tankera, jahti.

SLUŽBENE NOVINE


71

c) Željeznički promet

Kroz Općinu prolazi željeznička pruga Lupoglav-Štalije koja nije duži niz godina u funkciji.

Moguće posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu

Uslijed nesreća ili katastrofe izazvanih nesrećama u prometu ugroženost stanovništva je minimalna i kreće se ispod 1% stanovništva. Veća ugroza nastala bi u slučaju istjecanja nekih opasnih tvari, osobito nafte i naftnih derivata, na dionici državne ceste D66 (Most Raša-Labin) kada bi uslijed njihova istjecanja podzemnim tokom moglo doći do zagađenja izvorišta pitke vode Rakonek i Fonte Gaja. Ovim zagađenjem moglo bi doći do prekida snabdijevanja pitkom vodom dijela Labinštine. Tehničko-tehnološke nesreće u pomorskom prometu mogu izazvati negativne posljedice u slučaju većih havarija u transportu opasnim tvarima, kada bi moglo biti ugroženo oko 0,1-0,2% stanovništva s područja Općine. Potrebno je napomenuti da u slučaju istjecanja nafte, benzina ili lož ulja postoji velika mogućnost ugrožavanja flore i faune u raškom zaljevu.

Mjere zaštite u dokumentima prostornog uređenja U pogledu mjera zaštite u dokumentima prostornog uređenja potrebno je voditi računa o zabrani gradnje objekata za pretovar opasnih tvari u području I i II zone sanitarne zaštite, a u svim ostalim zonama voditi računa o ugradnji rezervoara za prikupljanje opasnih tvari u slučaju havarije (tankvane). Svi objekti moraju biti spojeni na pročistač fekalne i oborinske kanalizacije, a kod buduće gradnje u poduzetničkim zonama treba planirati instalaciju sustava za javno uzbunjivanje. Zbog konfiguracije terena ne postoje crne točke ni kritične dionice kod prijevoza opasnog tereta, osim dijela prometnice Labin-Raša.

Pravne osobe koje prevoze navedene opasne tvari kroz Općinu Raša su Plinara Mario iz Poreča i ProPlin d.o.o. Zagreb, Poslovna jedinica Pula.

SLUŽBENE NOVINE


71

NAJČEŠĆI PRAVCI KRETANJA( DIONICA )

OPASNA TVAROPASNA TVAROPASNA TVAR KEMLEROV BROJ

INTENZITET PREVOŽENJAINTENZITET PREVOŽENJA

NAJČEŠĆI PRAVCI KRETANJA( DIONICA )

vrsta index opasnostiD

vrsta opasnosti

KEMLEROV BROJ

Mjesečni

godišnji

3 4 5 6 7 8 9ProPlin d.o.o.Zagreb

Razvoz UNP-a u malim autocisternama za potrebe autoplina i malih spremnika kod individualnih potrošaća te razvoz UNP-a u bocama do maloprodajnih mjesta vrši se na relacijama od skladišta u Puli do naselja Raša, Koromačno

UNP propan-butan

D4 požar/ eksplozija

23 120 t 1410 t

Plinara Mario Poreč plin D2 požar/ eksplozija

1965 15 182

PRAVCI KRETANJA PRAVNIH OSOBA KOJE PREVOZE OPASNE TVARI KROZ OPĆINU RAŠA Izvor: Procjena ugroženosti od prirodnih i tehničko-tehnoloških katastrofa i velikih nesreća na području Istarske županije, Pula 2009.godina

1.2.3. Prolom hidroakumulacijskih brana

Na području Općine ne postoji ugroženost od ove vrste opasnosti.

1.2.4. Epidemiološke i sanitarne opasnosti

U posljednje vrijeme na području Općine nisu zabilježene bilo kakve vrste epidemioloških i sanitarnih opasnosti.

Na području Općine na više mjesta se mjeri kakvoća mora na plažama. Do sada more je bilo uglavnom izvrsne kvalitete. Na području Općine moguća je s obzirom na okruženje u kojem živimo i na činjenicu da su današnji tokovi ljudi i roba u svijetu sve brži i učestaliji:

• Pojava hidrične epidemije u slučaju prodora uzročnika crijevnih zaraznih bolesti u vodovodni sustav. Kod takvih epidemija dolazi do istovremenog obolijevanja velikog broja ljudi. Moguće crijevne zarazne bolesti jesu enterokolitis, dizenterija, trbušni tifus i zarazna žutica tipa A i kolera.

• Pojava epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom, vodom, priborom i rukama. Takve epidemije posebno su moguće u neodgovarajućim

higijensko-sanitarnim uvjetima proizvodnje, pripreme i usluživanja namirnica. Uzročnici su razni mikroorganizmi virusi, bakterije, gijivice i paraziti. Potrebno je voditi računa o dispoziciji tekućeg i krutog otpada.• Pojava epidemija zaraznih bolesti koje se prenose kapljičnim putem, zrakom, kao

što su gripa, streptokokne upale grla (gnojna angina), tuberkuloza, dječje zarazne bolesti kao hripavac, rubeola, ospice, zaušnjaci u manjoj mjeri s obzirom na dobru procijeplenost djece protiv tih bolesti. Također je danas moguća pojava oboljelih od sindroma teške akutne respiratorne bolesti ili SARS-a. Ove su zarazne bolesti česte kod smještaja velikog broja ljudi u neodgovarajućim higijensko-sanitetskim uvjetima (gust smještaj, nemogućnost prozračivanja, bez mogućnosti održavanja osobne higijene i sl).

Protiv ovih bolesti postoji mogućnost cijepljenja iako za civilno stanovništvo postoji pitanje nabavke odgovarajuće količine cjepiva kao i pravovremenog cijepljenja.

Također treba voditi računa i o mogućnosti pojave nekih zaraznih bolesti koje se prenose kukcima. kao npr. piegavi tifus, borelioza ili pojava gnojnih i gjivičnih oboljenja kože kao i svraba, iako je vjerojatnost njihove pojave manja.

Kod svih ovih bolesti prevencija je teško provediva. Podaci Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije pokazuju da na području Istarske županije u posljednjih 10 godina prednjače:

SLUŽBENE NOVINE


71

- Varicella sa prosječno 996 slučajeva godišnje ili 0,48 % stanovništva IŽ - Enterocolitis sa prosječno 393 slučajeva godišnje ili 0,19 % stanovništva IŽ- Pneumonia sa prosječno 347 slučajeva godišnje ili 0,17%, stanovništva IŽ- Angina strept.+Erysip. sa prosječno 306 slučajeva godišnje ili 0,15 % stanovništva

IŽ- Salmonelloses sa prosječno 269 slučajeva godišnje ili 0,13 % stanovništva IŽ.

Kod Enterocolitisa situacija je nešto drugačija jer prosječno godišnje ima 65 osoba zaraženih ovom bolešću ili 0,5% stanovnika, ali u promatranom desetgodišnjem razdoblju značajno opada broj zaraza (2006. godine - 54 slučajeva). Od epidemiološke bolesti Salmonelloses se prosječno zarazi 24 osoba godišnje ili 0,2% stanovnika, ali također sa tendencijom opadanja (2006. godine - 29 oboljelih). Za razliku od županijskog prosjeka, u Općini ima jednako Pneumonie i Herpesa zostera sa prosječno 6 slučajeva godišnje ili 0,2% stanovništva, a prisutna je i mononucl. Infectiva. Postoji i 15-ak bolesti (zoonoza) koje se prenose sa životinja na ljude, a to su bedrenica, goveđa spongiformna encefalopatija, bjesnoća, bruceloza, leukoza, leptospiroza, vrbanac, TBC, Q groznica, salmoneloze, ehinikokoza, trihineloza, mikoza, pistakoza i parazitoza. Analize u posljednjih 10 godina pokazuju visoku razinu odgovornosti glede prevencije od svih oblika zaraznih bolesti pa tako i zoonoze. Pregled mesa na trihinelu se uredno provodi i na području Općine nisu zabilježene pojave ove bolesti. Cijepljenje pasa protiv bjesnoće je redovita pojava, ali treba imati na umu da se cijepljenje mačaka gotovo i ne provodi, a oralno cijepljenje lisica nije provedeno već 10 godina. Ovo može uzrokovati određene probleme, ne kao masovniju pojavu, već kao pojedinačne slučajeve.

Provođenjem propisanih naređenih mjera za preveniranje, dijagnosticiranje bolesti životinja te razvojem i unapređenjem veterinarske službe kao i javno-zdravstvenim prosvjećivanjem pučanstva, bitno se umanjuju opasnosti od pojava bolesti ljudi i životinja.

Bolesti bilja uzrokuju uzročnici biljnog porijekla gljivice, baktene, virusi i dr. Kod biljaka su bolesti stalno prisutne, međutim u slučaju elementarnih nepogoda ( npr. suša ) napadaju ih razni štetnici (najčešći su lisne uši i gusjenice), rđa kod žitarica koje mogu nanijeti velike štete i male prinose. Uslijed vlage i kiše pojavljuje se peronospora i pepelnica na vinovoj lozi, maslinova muha na maslinama te gljivične bolesti botritis koje napadaju sve vrste zelenih površina i izazivaju trulež grožđa.

Moguće posljedice U redovnim uvjetima nije za očekivati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti na području Općine. U iznimnim slučajevima mogu se desiti sporadični slučajevi salmonele ili neke zarazne bolesti pri čemu su naročito ugrožene kuhinje i blagovaonice OŠ Ivana Batelića Raša, Dječjeg vrtića „Pjerina Verbanac“ Labin, Područnog odjeljenja u Raši, Doma za starije i nemoćne osobe Raša, autokamp Tunarica i Sv. Marina. Procjenjuje se da ukupan broj slučajeva ne bi prelazio brojku od 20 osoba, pri čemu bi eventualni „teži slučajevi“ bili sporadični- do 5 osobe. Potres ili neka druga velika nesreća mogli bi u najgorem mogućem slučaju posljedično uzrokovati pojavu epidemioloških i sanitarnih opasnosti, kada bi uslijed smanjenja higijenskih uvjeta opasnost od zaraznih bolesti bila povećana, ali ne značajno, zbog dostignutog stupnja zdravstvene kulture stanovništva i dostignutog stupnja razvoja zdravstvene zaštite.

SLUŽBENE NOVINE


71

Problem bi mogla predstavljati i potreba smještaja većeg broja ljudi u zajedničke prostore (dvorane, škole i sl.) što bi pogodovalo razvoju i širenju zaraznih bolesti.

Najveću opasnost predstavlja bjesnoća koju prenose bjesne lisice, salmoneloza i trihineloza.

PREGLED NEURALGIČNIH TOČAKA U SLUČAJU EPIDEMIOLOŠKIHI SANITARNIH OPASNOSTI

Red.Broj

Neuralgična točka

Broj ljudi

1. Škola 150 2. Kampovi 200 3. Dom za starije i

nemoćne osobe 60

Izvor: Općina Raša, interne evidencije

U slučaju pojave epidemiološke i sanitarne opasnosti procjenjuje se da će broj oboljelih biti 10% od iznosa navedenih u neuralgičnim točkama.


Propisanim mjerama u dokumentima prostornog uređenja potrebno je osigurati potpunu odvojenost fekalne od oborinske kanalizacije te onemogućiti miješanje vode za piće s oborinskom ili fekalnom kanalizacijom.

Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima iz Priloga Seveso II Direktive EU koje predstavljaju stvarnu ili potencijalnu opasnost koja može izazvati iznenadni događaj s negativnim posljedicama po okoliš.

Na području Općine nema subjekata koji su nositelji izrade izvješća o sigurnosti, već se radi isključivo o subjektima u kojima su prisutne opasne tvari u malim količinama te su isti dužni obaviješću o malim količinama opasnih tvari utvrditi smjernice i mjere za sprečavanje nesreće. U tablicama u točki 1.2.1. dan je pregled poslovnih subjekata sa vrstom opasnih tvari s kojima barataju.

1.3. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima Iz tabele u točci 1.2.1. - Pregled subjekata sa opasnim tvarima evidentno je da na području Općine nema subjekata koji su nositelji izrade Izvješća o sigurnosti, već se radi isključivo o subjektima u kojima su prisutne opasne tvari u malim količinama, te su isti samo dužni utvrditi smjernice i mjere za sprečavanje nesreća i to izradom Obavijesti o malim količinama opasnih tvari.

2. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU

SLUŽBENE NOVINE


71

Prostorni plan Istarske županije utvrđuje na području Općine građevine koje su od važnosti za Republiku Hrvatsku i građevine od važnosti za Istarsku županiju te je u nastavku Procjene prikazan utjecaj pojedinih nesreća upravo na ove objekte.

Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku na području Općine su:

§ Državna cesta D66 Pula-Labin-Opatija-Matulji i cesta D421 Most Raša-luka Bršica § Međunarodni i magistralni TK kabeli Rijeka-Labin i Pazin-Labin-Cres§ Vodozahvat jamskih voda Mutvica, Rakonek s uređajima za pročišćavanje (novi)§ Magistralni plinovod za međunarodni transport DN 70 Pula-Labin-Kršan-Viškovo.

Građevine od važnosti za Županiju:

§ Dom za starije i nemoćne osobe Raša§ županijska cesta Ž5081 Kršan (D64)-Nedešćina-Labin-Crni-Ravni, cesta Ž5103-

Labin (Ž5081)-Stanišovi–Koromačno, cesta Ž5173 Crni (Ž5081) - Marina i cesta 5177 Ž5103 - AC Tunarica

§ Osnovna škola Ivana Batelića Raša i Područno odjeljenje Koromačno§ Dom zdravlja Labin, ambulanta Raša i Koromačno, ljekarna Raša

§ Luka Trget otvorena za javni promet§ Županijske ceste Labin-Koromačno, Labin-Ravni § Vodovod Labin s pripadajućim podsustavom§ Distribucijski dalekovod 2x110 kV TE Plomin-Labin-Šijana§ Magistralni SVK vod Pula – Labin – Rijeka.

Građevine od važnosti za Općinu:

§ Trafostanica (TS ) 110/35/20kV RAŠA, TS KOROMAČNO 110/6kV, § Crpne stanice (Salakovci, Brdo, Draga)§ Vodospreme (Brdo i i II, Breg )§ Lokalni spojni AVK vodovi kojima su komutacijski objekti (Kapelica, Labin Stari

grad) bazne postaje , bazne postaje mobilne telefonije (Kapelica, Labin Stari grad) § Lokalni spojni SVK podmorski vod kojima je komutacijski objekt Duga Luka spojen

na ATC Ravni i dalje RR vezom u telekomunikacijsku mrežu§ Lokalni spojni Cu vod , Labin – Raša, Labin – Snašići, § Crkve i kapele (crkva Sv.Nikole, Drenje,Crkva Sv.Lucije, Skitača, crkva Sv.Josipa,

Koromačna, crkva Sv.Lovre, Sv.Lovreč Labinski, crkva Sv.Barbare, Raša, § Građevine raškog rudnika§ Termoelektrana Vlaška§ Market Trgovačkog društva Jedinstvo d.o.o. Labin.

2.1. Posljedice izazvane poplavom

2.1.1. Proizvodnja i distribucija električne energije

Na ovom području nema ugroženosti elektroenergetskih postrojenja i objekata od ove vrste opasnosti.

2.1.2. Opskrba vodom

SLUŽBENE NOVINE


71

Prema podacima Trgovačkog društva „Vodovod Labin“ d.o.o. Labin na ovom području ne postoji direktna ugroženost stanovništva u snabdijevanju stanovništva pitkom vodom. Posljednjih godina, u tri navrata došlo je do otežanog snabdijevanja pitkom vodom dijela Općine (područje Brgoda, Trgeta, Viškovića, Brovinja, Stanišova, Diminića, Koromačna) zbog zamućenja izvora Fonte Gaj i Kokoti u listopadu, studenom i prosincu 2008. i 2009. godine.

2.1.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija)

Nema značajne opasnosti od poplava na objektima kritične infrastrukture u prehrani.

2.1.4. Javno zdravstvo

Zdravstvene ustanove u Raši i Koromačnu ne bi bile ugrožene te bi mogle izvršavati svoje redovite zadaće i pružati svoje usluge stanovništvu.

2.1.5. Promet

Na području Općine nema značajne opasnosti od poplava na objektima u cestovnom prometu (u izuzetnim situacijama Most Raša).

2.1.6. Znanost, spomenici i druge nacionalne vrijednosti

Na području Općine nema značajne opasnosti od poplava na objektima kulturne baštine i spomenicima.

2.1.7. Ostalo

Po ostale čimbenike kritične infrastrukture poplava kao opasnost nema nikakvog utjecaja.

2.2. Posljedice izazvane potresom


Transformatorska stanica, trafostanice kao i dalekovodi mogli bi pretrpjeti vrlo mala oštećenja koja ne bi prouzročila prekid distribucije električne energije stanovništvu i ostalim subjektima.


Za vodoopskrbu Općine, a i šireg područja, najznačajniji su vodoopskrbni sustav Fonte Gaja - Kokoti sa 180 l/s. Vodovod Labin d.o.o. Labin proširuje kapacitete novim izvorištima u izgradnji : Mutvica sa 80 l/s i Sv. Anton sa 250 l/s. Procjenjuje se da bi se iz jamskih voda napuštenih rudnika moglo koristiti najmanje 2x250 l/s. Potencijalni izvori koji predstavljaju budućnost vodoopskrbe Općine nalaze se u dolini rijeke Raše (Mutvica i Sv. Anton). Južni dio Općine (Crni, Drenje, Ravni i Sv. Marina) nisu pokriveni vodoopskrbnom mrežom.

SLUŽBENE NOVINE


71

Navedeni izvori pitke vode pretrpjeli bi eventualno vrlo mala oštećenja, tako da ne bi došlo do prekida snabdijevanja stanovništva pitkom vodom. Naime cijeli sustav snabdijevanja pitkom vodom na području odgovornosti Vodovoda Labin d.o.o. Labin odlično je organiziran te se ne očekuju veći problemi. Međutim, u slučaju težih oštećenja pumpnih stanica koje se napajaju električnom energijom moglo bi doći do manjih problema i teškoća u snabdijevanju pitkom vodom koja bi mogla biti kratkotrajna i uglavnom svedena na ograničenja potrošnje. Sustav cjevovoda na području Općine ne bi pretrpio takva oštećenja koja bi mogla dovesti do prekida opskrbe stanovništva pitkom vodom. Potres intenziteta 7º mogao bi u značajnoj mjeri otežati opskrbu stanovništva pitkom vodom obzirom na mogućnost zagađenja podzemnih tokova ili oštećenja pojedinih magistralnih vodovodnih pravaca.


Procjenjuje se da u slučaju nastanka potresa intenziteta od Vº do VIº MSC na području Općine ne bi došlo do poteškoća u opskrbi stanovništva hranom, niti oštećenja

(eventualno samo lakša) pogona za proizvodnju ili skladištenje hrane. Potres intenziteta VIIº MCS mogao bi, za kraće razdoblje, u značajnoj mjeri otežati opskrbu stanovništva prehrambenim artiklima. 2.2.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima

Na objektima u kojima se odvijaju radnje s opasnim tvarima uslijed potresa vrlo lako bi moglo doći do nesreće što bi tada ugrozilo stanovništvo i okolna materijalna dobra. Međutim, procjenjuje se da ti objekti ne bi bili ugroženi te bi eventualno moglo doći samo do laganih oštećenja na samim građevinama, ali bez ugrožavanja stanovništva, materijalnih dobara i okoliša. Stanovite probleme mogli bi izazvati požari (kao posljedica potresa) koji bi eventualno zahvatili opasne tvari.


Zdravstvene ustanove, odnosno Ispostava Istarskih domova zdravlja u Općini kao i liječnički timovi privatne prakse bili bi ugroženi te ne bi u potrebnoj mjeri mogli izvršavati svoje redovite zadaće i pružati svoje usluge stanovništvu. Naročito se ovo odnosi na slučaj potresa u VIIº MCS kada bi njihovo djelovanje bilo iznimno otežano, a što bi zahtijevalo djelovanje dodatnih snaga izvan našeg područja.

2.2.6. Telekomunikacije

Telekomunikacijski objekti HT-a, objekti mobilnih operatera, kao i radijski i TV odašiljači mogu pretrpjeti vrlo mala oštećenja, ali vjerojatno ne bi došlo do prekida njihova rada. U slučaju potresa od VIIº MSC zbog oštećenja opreme ili prekida napajanja mogli bi se, na kraće vrijeme, pojaviti problemi zbog prekida rada telekomunikacijskih objekata.

2.2.7. Promet

Kod potresa intenziteta Vº do VIº MSC ne može doći do oštećenja cestovnih prometnica kao ni do prekida cestovnog prometa. Potres, naročito onaj od VIIº mogao bi

SLUŽBENE NOVINE


71

uzrokovati zastoje i probleme u prometu na cesti Labin – Raša, zbog mogućeg odrona zemlje i kamenja. U tom bi slučaju promet prema Raši bio privremeno usporen ili onemogućen. U ostalom cestovnom prometu nije za očekivati posebno velike probleme obzirom na izuzetno razgranatu mrežu prometnica, a samim tim i alternativnih pravaca na području Općine.

2.2.8. Financijske usluge

U Općini nema stacioniranih financijskih institucija.


Dio objekata u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti mogao bi pretrpjeti srednja oštećenja. Veće štete je za očekivati na sakralnim i kulturnim spomenicima( crkva i kapela).

2.2.10. Ostalo

Po ostale čimbenike kritične infrastrukture potres kao opasnost nema nikakvog utjecaja

2.3. Posljedice izazvane ostalim prirodnim uzrocima (suša, nevrijeme, tuča, snježne oborine, klizišta)


Djelovanjem orkanskog ili olujnog nevremena te jakog vjetra na dalekovode visokonaponske i niskonaponske mreže kao i na ostale elektroenergetske objekte koji mogu tada pretrpjeti značajna oštećenja može doći do prekida redovite opskrbe električnom energijom. Procjenjuje se da bi prekid bio kratkotrajan, od nekoliko minuta do svega par sati, a takvi su slučajevi vrlo rijetki (3-4 puta godišnje). Grmljavinsko nevrijeme također može imati negativan utjecaj na distribuciju električne energije jer zbog jakih atmosferskih pražnjenja može doći do oštećenja trafostanica te uzrokovati prekid snabdijevanja u trajanju od nekoliko sati do jednog dana.

Na predmetnom području nema proizvodnih elektroenergetskih postrojenja. Najbliži izvor je termoelektrana TE PLOMIN, koja je uključena u elektroenergetski sustav HEP.-a, na naponskoj razini 110(220)kV.

Područje Općine napaja se električnom energijom iz elektroenergetskog sustava HEP-a.(OPS d.o.o. PP-OPATIJA i ODS d.o.o. ELEKTROISTRE PULA), na naponskim razinama 110kV, 35kV, 10(20)kV i 0,4kV.

Napajanje se vrši preko glavne trafostanice TS 110/35/20kV RAŠA, instalirane snage 2x20MVA (110/35kV), 1x20MVA (110/20kV) i 1x4MVA (35/20kV), koja napaja skoro svu SN mrežu 10(20)kV na predmetnom području i trafostanice TS 110/6kV KOROMAČNO koja napaja isključivo tvornicu cementa Holcim u Koromačnu. Vršno opterećenje predmetnog područja osim tvornice cementa iznosi nešto iznad 9MW.

TS 110/35/20kV RAŠA se napaja preko dva 110kV dalekovoda iz 110kV rasklopišta PLOMIN. Ujedno iz TS 110/35/20kV RAŠE izlaze dva 110kV dalekovoda koji napajaju

SLUŽBENE NOVINE


71

2.3.2. Opskrba vodom Posljedice od suše se očituju u smanjenju kapaciteta u vodocrpilištima, smanjenje kapaciteta i pritiska vode u sustavu. Olujno nevrijeme, a posebno jako jugo može podignuti razinu mora i rijeke Raše što u krajnjem slučaju može dovesti do zaslanjenja ili /i zamućenja izvora Fonte Gaj i Kokoti. Dugotrajne obilne i jake kiše mogle bi izazvati zamućenje vode, pa time i otežanu opskrbu pitkom vodom.


Na području Općine proizvodnja hrane i opskrba stanovništva hranom ne može biti ugrožena od ostalih prirodnih uzroka, osim što orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar praćeni tučom mogu prouzročiti štete na malobrojnim vinogradima te povrtlarskim kulturama

individualnih poljoprivrednih proizvođača. Analize slučajeva u posljednjih 10 godina pokazuju da ovakvih pojava nije bilo, pa je i vrlo mala vjerojatnost posljedica izazvanih prirodnim uzrocima.

2.3.4. Proizvodnja, skladištenje, prerada, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim tvarima

Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu prouzročiti manja oštećenja ponajprije na građevinama u kojima su smještena industrijska postrojenja. Ukoliko je to popraćeno i velikim kišnim oborinama može doći do njihova probijanja unutar objekata i oštećenja elektroenergetskih uređaja i prekida njihova rada.

Ovakve su pojave vrlo rijetke na području Općine i u posljednjih 10 godina nisu zabilježene. Njihova pojava, osim šteta na samim postrojenjima ne bi utjecala na opasnosti izazvane manipulacijom opasnim tvarima.


Ostali prirodni uzroci ne mogu značajnije ugroziti obavljanje djelatnosti u zdravstvenim ustanovama, osim olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra koji mogu pričiniti male štete na zdravstvenim objektima i medicinskoj opremi. Može doći eventualno do manje opterećenosti zdravstvenih kapaciteta zbog mogućih povrijeđenih osoba.


Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu prouzročiti kraći prekid redovitog obavljanja telekomunikacijske djelatnosti.

2.3.7. Promet

Može doći do nastanka odrona na pojedinim prometnicama (državna cesta D66, dionica Labin-Raša u manjim količinama ). Snježne oborine mogu prouzročiti samo kraći

SLUŽBENE NOVINE


71

zastoj prometa, a u slučaju iznimno jakih pljuskova može doći do nanošenja veće količine vode i do nešto sporijeg prometovanja.




Orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar mogu prouzročiti određene štete na gotovo svim objektima u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti.

2.3.10. Ostalo

Po ostale čimbenike kritične infrastrukture ostali prirodni uzroci kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja

2.4. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa i većih nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima


Tehničko-tehnološke nesreće ne bi na području Općine mogle dovesti do oštećenja elektroenergetskih objekata kao i objekata za prijenos električne energije HEP-a. Izuzetak čine same nesreće u elektroenergetskim postrojenjima koje bi mogle izazvati kraći prekid distribucije električne energije stanovništvu. Opskrba ostalim energentima bila bi redovna, osim u slučaju nesreće na benzinskim postajama.


Tehničko-tehnološke nesreće u gospodarskim objektima ne bi mogle ugroziti niti spriječiti redovnu opskrbu stanovništva vodom. Međutim, u slučaju da opasne tvari dospiju u vodotok bilo bi otežano ili onemogućeno korištenje pitke vode sa izvorišta Fonte Gaja i Kokoti.


Postoji mogućnost nastanka tehničko-tehnoloških nesreća izazvanih nesrećom u gospodarskim objektima koji rabe, proizvode ili skladište veće količine štetnih i opasnih tvari (objekti tvornice Holcim, tvornica vapna Most Raša), čije djelovanje ne bi ugrozilo poljoprivredne površine (kulture), objekte za proizvodnju, čuvanje ili skladištenje hrane pa tako ni opskrbu stanovništva.

SLUŽBENE NOVINE


71


Zbog nastanka tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarskim objektima došlo bi do kraćeg zastoja u obavljanju redovne proizvodnje s vrlo manjim oštećenjima samih postrojenja i građevina u kojima su smještena. Također, uslijed istjecanja opasnih tvari u okoliš može doći do manjeg ugrožavanja eko-sustava.


Tehničko-tehnološke nesreće ne bi mogle značajnije ugroziti zdravstvene objekte i medicinsku opremu niti spriječiti redovno pružanje zdravstvenih usluga stanovništvu. Može doći, eventualno, do veće opterećenosti zdravstvenih kapaciteta zbog povećanog broja povrijeđenih osoba, ovisno o razmjerima katastrofe.

Njihova opremljenost za djelovanje u ovakvim akcidentima svakako bi bila od presudnog značaja.

2.4.6. Informacije i telekomunikacije

Telekomunikacijska djelatnost odnosno njeni objekti ne bi bili znatnije ugroženi od ovakve vrste opasnosti te ne bi došlo do prekida njihova rada.

2.4.7. Promet

Djelovanje ovakve vrste opasnosti može dovesti do oštećenja prometnica, te do kraćeg prekida prometa na onim prometnicama koje prolaze u blizini navedenih objekata, ali zbog razvedenosti prometnica ne bi bilo zastoja.




Tehničko-tehnološke nesreće ne bi ugrozile objekte u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti.

2.4.10. Po ostale čimbenike kritične infrastrukture tehničko-tehnološke nesreće kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja

SLUŽBENE NOVINE


71

2.5. Posljedice uslijed tehničko-tehnoloških katastrofa izazvanih nesrećama u prometu


Uslijed ove opasnosti sustav distribucije električne energije ne bi pretrpio oštećenja, niti bi došlo do prekida isporuke električne energije stanovništvu.


U slučaju nastanka ove opasnosti, postoji realna mogućnost ugrožavanja–zagađenja (podzemnim tokom) izvorišta pitke vode Fonte Gaja i Kokoti . Ugrožena bi bila morska obala na području Tunarice i Sv.Marine u manjoj mjeri.

2.5.3. Prehrana (proizvodnja, skladištenje i distribucija) Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu ne bi ugrozile proizvodnju hrane, niti opskrbu stanovništva hranom (osim što može do kraćeg prekida dostave prehrambenih proizvoda).


Od ove vrste opasnosti objekti u kojima se odvijaju radnje s opasnim tvarima ne bi bili ugroženi. Na kritičnim cestovnim prometnicama moglo bi doći do zatvaranja prometa, ali zbog više alternativnih pravaca ovaj problem ne bi imao poseban značaj.


Do veće opterećenosti zdravstvenih kapaciteta može doći zbog većeg broja povrijeđenih osoba, a ovisno o razmjerima veće nesreće ili katastrofe.


Uslijed ove opasnosti objekti pravnih osoba koje se bave telekomunikacijama ne bi pretrpjeli oštećenja, niti bi došlo do prekida njihova rada.

2.5.7. Promet

Ovisno o razmjerima katastrofe odnosno vrsti i količini opasnih i štetnih tvari koje se prevoze može doći do prekida prometa kao i do oštećenja samih prometnica.

SLUŽBENE NOVINE


71




Ovisno od veličine tehničko-tehnološke nesreće postoji mogućnost ugrožavanja objekata u području znanosti, spomenika i drugih nacionalnih vrijednosti što se posebno odnosi na školske i zdravstvene objekte.

2.5.10. Ostalo

Po ostale čimbenike kritične infrastrukture tehničko-tehnološke nesreće u prometu kao opasnost nemaju nikakvog utjecaja

2.6. Posljedice izazvane epidemiološkim i sanitarnim opasnostima


Postoji mala mogućnost pojave hidrične epidemije u slučaju prodora crijevnih zaraznih bolesti bakterijskog (dizenterija, trbušni tifus) i virusnog (žutica tipa A, kolera) porijekla u sustav distribucije vode za piće (najčešće kroz kontaminaciju izvorišta pitke vode). U tom slučaju došlo bi do dužeg prekida u opskrbi stanovništva pitkom vodom. Obzirom da se stanovništvo Općine u cijelosti snabdijeva putem Vodovoda Labin d.o.o. Labin koji vodu kondicionira i obrađuje i gdje su kontrole rigorozne, opasnost je zapravo minimalna, ali ipak ne i sasvim isključena. Postoji i opasnost od nezadovoljavajućeg filtriranja otpadnih voda (uslijed kvara postrojenja, loše kontrole ili ispuštanja) na pročistaču (kolektoru), gdje one mogu predstavljati potencijalnu opasnost za zagađenje podzemnih voda, a indirektno i vode za piće Općine.


Na ovom području ne očekuju se problemi u proizvodnji hrane, niti u opskrbi stanovništva hranom . Postoji vrlo mala mogućnost pojave epidemije zaraznih bolesti koje se prenose kontaminiranom hranom .


U slučaju nastanka epidemija zaraznih bolesti (hidrična epidemija, epidemije koje se prenose kontaminiranom hranom, vodom, priborom i rukama, epidemije koje se prenose kapljičnim putem) procjenjuje se da zdravstvene ustanove na ovom području ne bi mogle udovoljiti svim zahtjevima te bi se u tom slučaju u zdravstvenu zaštitu trebale uključiti i ostale zdravstvene ustanove u Istarskoj županiji.

SLUŽBENE NOVINE


71


U slučaju pojave epidemije na području Općine jedna od hitnih mjera bila bi ograničavanje kretanja i okupljanja velikog broja ljudi. U skladu s tim, bilo bi potrebno zatvoriti školsku ustanovu te vjerske objekte, a neposredne opasnosti za same objekte ne bi bilo.

2.6.5 Ostalo

Na ostale čimbenike kritične infrastrukture epidemiološke i sanitarne opasnosti ne bi imale bitnog utjecaja.

3. SNAGE ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

Sustav zaštite i spašavanja kompleksan je po sastavu i po spremnosti sudionika za reagiranje u katastrofama i velikim nesrećama. Na razini jedinica lokalne i područne samouprave osnivaju se Stožeri zaštite i spašavanja kao stručna tijela namijenjena pružanju potpore čelnicima lokalne i područne samouprave u postupcima rukovođenja i usklađivanja djelovanja operativnih snaga zaštite i spašavanja u katastrofama i velikim nesrećama. Sposobnost sustava mjeri se spremnošću operativnih snaga, ali i preventivne aktivnosti rezultiraju umanjivanjem rizika i posljedica, prije svega od poplava, potresa i požara otvorenog prostora te predstavljaju temelj na kojima se izgrađuju operativne sposobnosti.

Fizičke osobe obvezne su sudjelovati u zaštiti i spašavanju, osobito u civilnoj zaštiti kao jednoj od operativnih snaga sustava, i nositelji su ostvarivanja zaštite i spašavanja kroz osobnu i uzajamnu zaštitu.

Pravne osobe, osobito one od posebnog značaja za zaštitu i spašavanje ili one čija je djelatnost zaštita i spašavanje, obvezne su sudjelovati sukladno planovima zaštite i spašavanja te nalozima čelnika jedinica lokalne i područne samouprave.

a) Postojeći kapaciteti i snage za zaštitu i spašavanje na području Općine

a 1) Operativne snage zaštite i spašavanja Općine

• Stožer zaštite i spašavanja Općine s 9 članova• Javna vatrogasna postrojba Labin s 10 vozila i 23 vatrogasca• Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 2 vozila i 20 vatrogasaca• Tim civilne zaštite opće namjene veličine je 35 pripadnika.

a 2) Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje području Općine

• „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin s 12 različitih vrsta vozila i 41 operativnih djelatnika• Hrvatske vode – Zagreb, VGO Rijeka, VGI „Raša – Boljunčica“ Labin s 3 vozila i 4

vodočuvara • Vodovod Labin d.o.o. Labin s 3 vozila, 2 kamiona i 1 radni stroj i 16 operativnih

djelatnika

SLUŽBENE NOVINE


71

• Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin s 10 vozila i 30 medicinska djelatnika

• Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Labin• HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin s 2 vozila i 20 operativnih

djelatnika • Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Buzet, Šumarija Labin s 10 djelatnika• Veterinarska stanica Labin s 4 veterinara i pripadajućom opremom• Veterinarska ambulanta za male životinje, vl. Goran Domazet• Lučka kapetanija Trget• Policijska postaja Labin

a 3) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine

• Gradsko društvo Crvenog križa Labin s 20 volontera i pripadajućom opremom• Lovačko društvo „Ubaš“ Koromačno s 40 članova• Lovačko društvo „Balotin“, Vinež s 120 članova

a 4) Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje izvan područja Općine (korištenje prema zahtjevu)

§ Speleološko društvo Istra, Pazin s 10 pripadnika i pripadajućom opremom § Hrvatska gorska služba spašavanja, Stanica Pula s 16 pripadnika i pripadajućom

opremom§ Istarske ceste d.o.o. Pula s 44 vozila i 60 operativnih djelatnika§ Vodoprivreda d.o.o. Buzet s 55 različitih vozila i strojeva (bageri, traktori, kamioni,

putnička i terenska vozila i dr.) i 82 operativna djelatnika§ Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska§ Zavod za javno zdravstvo Istarske županije§ Opća bolnica Pula i Klinički bolnički centar Rijeka§ Centar za socijalnu skrb Labin§ Veterinarske stanice iz ostalih područja u županiji § Javne vatrogasne postrojbe ostalih gradova u županiji § Državne intervencijske postrojbe § Interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite§ Indeco d.o.o. Rijeka, § Rijeka tank d.o.o. Rijeka, § Dezinsekcija d.o.o. Rijeka

3.1. Poplava

Potrebne snage za zaštitu i spašavanje

3.1.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine

§ Stožer zaštite i spašavanja Općine , 9 članova § Javna vatrogasna postrojba Labin , s 10 vozila i 23 vatrogasca§ Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša , s 2 vozila i 20 vatrogasaca§ Tim civilne zaštite opće namjene, 35 članova

Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu

SLUŽBENE NOVINE


71

i spašavanje području Općine

§ „1 Maj Labin“ d.o.o. Labin, s 20 članova § Hrvatske vode – Zagreb, VGO Rijeka, VGI „Raša – Boljunčica“ Labin, 20 članova § Vodovod Labin d.o.o. Labin, 20 članova § Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin, 10 djelatnika § HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin, 2 vozila i 20 djelatnika § Veterinarska stanica Labin, 2 veterinara s pripadajućom opremom§ Veterinarska ambulanta za male životinje, vl. Goran Domazet, 1 djelatnik

Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje izvan područja Općine

§ Hrvatska gorska služba spašavanja, Stanica Pula, 16 članova s pripadajućom opremom

§ Speleološko društvo Istra, 10 članova s pripadajućom opremom

Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja Općine (korištenje prema zahtjevu)

§ Istarske ceste d.o.o. Pula , Nadcestarija Labin, 10 djelatnika § Vodoprivreda d.o.o. Buzet, 25 djelatnika§ Ministarstvo unutarnjih poslova – 1 prometna ekipa § Centar za socijalnu skrb Labin (po potrebi)§ Rijeka tank d.o.o. Rijeka (u slučaju onečišćenja)

3.2. Potres


3.2.1. Operativne snage zaštite i spašavanja Općine

§ Stožer zaštite i spašavanja Općine , 9 članova § Javna vatrogasna postrojba Labin, s 10 vozila i 23 vatrogasca § Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša, s 2 vozila i 20 vatrogasaca§ Tim civilne zaštite opće namjene, 35 članova § Gradsko društvo Crvenog križa Labin, 20 volontera s pripadajućom opremom

3.2.2. Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine

§ „1 Maj Labin“d.o.o. Labin s 12 vozila i 41 operativnih djelatnika§ Vodovod Labin d.o.o. Labin s 3 vozila, 2 kamiona, 1 radni stroj i 16 operativnih

djelatnika§ Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin s 10 vozila i 30

medicinskih djelatnika § Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Labin, 2 djelatnika§ HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin s 2 vozila i 20 operativnih

djelatnika § Veterinarska stanica Labin s 4 veterinara i pripadajućom opremom§ Autotrans d.o.o. Labin, 20 djelatnika

SLUŽBENE NOVINE


71

3.2.3. Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području i Izvan područja Općine

§ Hrvatska gorska služba spašavanja, Stanica Pula, 16 članova s pripadajućom opremom

§ Speleološko društvo Istra, Pazin, 10 članova s pripadajućom opremom § Gradsko društvo Crvenog križa Labin, 20 volontera s pripadajućom opremom


§ Istarske ceste d.o.o. Pula s 5 vozila i operativnih djelatnika§ Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska, Policijska postaja Labin§ Opća bolnica Pula, 30 djelatnika§ Centar za socijalnu skrb Labin§ Veterinarske stanice iz ostalih područja u županiji,10 djelatnika § Javne vatrogasne postrojbe ostalih gradova u županiji, 25 djelatnika § Državne intervencijske postrojbe, 40 djelatnika§ Interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite ( „USAR” i logistički timovi)§ Rijeka tank d.o.o. Rijeka

NAPOMENA: Potrebne snage procijenjene su za slučaj nastanka potresa intenziteta od V-VIº MCS. Ukoliko bi došlo do nastanka potresa intenziteta iznad VIº MCS (za koji postoji vrlo mala mogućnost) angažirale bi se snage iz ostalih područja Republike Hrvatske.

3.3. Ostali prirodni uzroci

3.3.1. Suša


Operativne snage zaštite i spašavanja Općine

§ Stožer zaštite i spašavanja Općine Raša, 9 članova§ Javna vatrogasna postrojba Labin, 10 vozila i 22 vatrogasca§ Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 2 vozila i 20 vatrogasaca§ Tim civilne zaštite opće namjene s 2 skupine i veličine 35 pripadnika

Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine

§ „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin, 4 vozila i 20 djelatnika§ Hrvatske vode – Zagreb, VGO Rijeka, VGI „Raša – Boljunčica“ Labin s 3 vozila i 4

vodočuvara § Vodovod Labin d.o.o. Labin s 3 vozila i 16 operativnih djelatnika § Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Buzet, Šumarija Labin s 10 djelatnika § Veterinarska stanica Labin, 4 veterinara s pripadajućom opremom § Veterinarska ambulanta za male životinje, vl. Goran Domazet

Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine

§ Lovačko društvo „Ubaš“, 40 članova§ Lovačko društvo „Balotin“, 120 članova

SLUŽBENE NOVINE


71

3.3.2. Klizišta

Na području Općine Raša nema klizišta pa nije potrebno planirati snage.

3.3.3. Olujno ili orkansko nevrijeme te jaki vjetar



§ Stožer zaštite i spašavanja Općine Raša s 9 članova § Javna vatrogasna postrojba Labin s 10 vozila i 23 vatrogasca§ Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 2 vozila i 20 vatrogasaca§ Tim civilne zaštite opće namjene koji se sastoji od 2 skupine i veličine je 35

pripadnika

Snage i kapaciteti pravnih osoba od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine Raša

§ „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin s 12 vozila i 41 operativnih djelatnika § HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin, 2 vozila i 20 operativnih

djelatnika § Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Buzet, Šumarija Labin, 10 djelatnika

Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje području Općine Raša

§ Lovačko društvo „Ubaš“s 40 članova§ Lovačko društvo „Balotin“s 120 članova


§ Istarske ceste d.o.o. Pula § Ministarstvo unutarnjih poslova

3.3.4. Snježne oborine i poledica



§ Stožer zaštite i spašavanja Općine s 9 članova§ Tim civilne zaštite opće namjene s 2 skupine i veličine 35 pripadnika


§ „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin s 12 vozila i 41 operativnih djelatnika§ Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin s 5 vozila i 10 djelatnika § HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin s 2 vozila i 20 operativnih

djelatnika § Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Buzet, Šumarija Labin s 10 djelatnika

SLUŽBENE NOVINE


71

Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje na području Općine Raša

§ Gradsko društvo Crvenog križa Labin s 20 volontera sa pripadajućom opremom § Lovačko društvo „Ubaš“, 40 članova§ Lovačko društvo „Balotin“, 120 članova


§ Istarske ceste d.o.o. Pula § Ministarstvo unutarnjih poslova

3.4. Tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u

gospodarskim objektima



§ Stožer zaštite i spašavanja Općine s 9 članova§ Javna vatrogasna postrojba Labin s 10 vozila i 23 vatrogasca§ Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 2 vozila i 20 vatrogasca


§ „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin s 12 vozila i 41 operativnih djelatnika§ Hrvatske vode – Zagreb, VGO Rijeka, VGI „Raša – Boljunčica“ Labin (ako je u

zahvatu vodotoka)§ Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin, ekipe Hitne medicinske

pomoći§ Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Labin§ HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin s 2 vozila i 20 operativnih

djelatnika § Veterinarska stanica Labin s 4 veterinara i pripadajućom opremom§ Veterinarska ambulanta za male životinje, vl. Goran Domazet

Udruge od značaja za zaštitu i spašavanje izvan područja Općine

§ Hrvatska gorska služba spašavanja, Stanica Pula s 16 pripadnika i pripadajućom opremom


§ Ministarstvo unutarnjih poslova§ Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, 5 djelatnika§ Opća bolnica Pula, Klinički bolnički centar Rijeka, 30 djelatnika§ Javne vatrogasne postrojbe Istarske županije (Pula sa specijalnim vozilom i

opremom) § Državne intervencijske postrojbe § Interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite§ Vodoprivreda d.o.o. Buzet§ Rijeka tank d.o.o. Rijeka, prema zahtjevu

SLUŽBENE NOVINE


71

§ Indeco d.o.o. Rijeka, prema zahtjevu

3.5. Tehničko-tehnološke katastrofe izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom)



§ Stožer zaštite i spašavanja Općine s 9 članova § Javna vatrogasna postrojba Labin s 10 vozila i 23 vatrogasca§ Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 2 vozila i 20 vatrogasaca


§ „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin s 12 vozila i 41 operativnih djelatnika§ Hrvatske vode – Zagreb, VGO Rijeka, VGI „Raša – Boljunčica“ Labin s 3 vozila i 4

vovočuvara § Vodovod Labin d.o.o. Labin s 3 vozila, 2 kamiona, 1 radni stroj i 16 operativnih

djelatnika§ Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin – ekipa Hitne

medicinske pomoći§ Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Labin§ HEP ODS d.o.o. Elektroistra Pula, Pogon Labin (iznimno)§ Veterinarska stanica Labin s 4 veterinara i pripadajućom opremom§ Veterinarska ambulanta za male životinje, vl. Goran Domazet


§ Lovačko društvo „Ubaš“ s 40 članova§ Lovačko društvo „Balotin“ s 120 članova§ Hrvatska gorska služba spašavanja, Stanica Pula s 16 članova i pripadajućom

opremom Snage i kapaciteti ostalih subjekata izvan područja Općine (korištenje prema zahtjevu)

§ Istarske ceste d.o.o. Pula § Vodoprivreda d.o.o. Buzet (kod ugroze vodotoka)§ Ministarstvo unutarnjih poslova § Zavod za javno zdravstvo Istarske županije§ Opća bolnica Pula, Klinički bolnički centar Rijeka§ Javne vatrogasne postrojbe Istarske županije (Pula sa specijalnim vozilom i

opremom) § Državne intervencijske postrojbe, § Interventne specijalističke postrojbe civilne zaštite§ Indeco d.o.o. Rijeka § Rijeka tank d.o.o. Rijeka § Dezinsekcija d.o.o. Rijeka

SLUŽBENE NOVINE


71

3.6. Epidemiološke i sanitarne opasnosti



§ Stožer zaštite i spašavanja Općine s 9 članova § Javna vatrogasna postrojba Labin s 10 vozila i 23 vatrogasca§ Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 2 vozila i 20 vatrogasca§ Tim civilne zaštite opće namjene veličine je 35 pripadnika


§ „1. Maj Labin“ d.o.o. Labin s 12 vozila i 41 djelatnika § Hrvatske vode – Zagreb, VGO Rijeka, VGI „Raša – Boljunčica“ Labin s 3 vozila i 4

vodočuvara § Vodovod Labin d.o.o. Labin s 3 vozila, 2 kamiona, 1 radni stroj i 16 operativnih

djelatnika§ Istarski domovi zdravlja, Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin s 10 vozila i 30

medicinskih djelatnika § Zavod za javno zdravstvo Istarske županije, Ispostava Labin§ Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma Buzet, Šumarija Labin s 10 djelatnika § Veterinarska stanica Labin s 4 veterinara i pripadajućom opremom § Veterinarska ambulanta za male životinje, vl. Goran Domazet


§ Speleološko društvo Istra s 16 članova i pripadajućom opremom § Gradsko društvo Crvenog križa Labin s 20 volontera i pripadajućom opremom § Lovačko društvo „Ubaš“s 40 članova§ Lovačko društvo „Balotin“ s 120 članova


§ Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Istarska§ Zavod za javno zdravstvo Istarske županije§ Opća bolnica Pula, Klinički bolnički centar Rijeka§ Centar za socijalnu skrb Labin§ Veterinarske stanice iz ostalih područja u županiji

4. ZAKLJUČNE OCJENE

Analizom vrsta ugroženosti te raspoloživih ljudskih i materijalnih resursa može se zaključiti kako Općina uglavnom raspolaže dostatnim snagama i kapacitetima za provedbu najvećeg dijela mjera zaštite i spašavanja. Nedostaju specijalizirana sredstva i oprema, pa i stručno ljudstvo za provedbu svih potrebitih segmenata u mjerama zaštite i spašavanja.

SLUŽBENE NOVINE


71

Dio snaga i sredstava potrebnih za zaštitu i spašavanja trenutno nije u sustavu, ali su ovom Procjenom predviđene potrebne snage i sredstva koje će kroz relevantne Odluke i Planove postati sastavni dio jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja na razini Općine.4.1. U pogledu poplava i proloma hidroakumulacijskih brana Općina raspolaže s dostatnim vlastitim snagama i sredstvima za provedbu ove mjere u cijelosti. Postoje ljudski i materijalni resursi za samostalnu zaštitu, evakuaciju i zbrinjavanje ljudstva, materijalnih i drugih sredstava u slučaju poplave. Iznimno, u izuzetno teškim slučajevima kao što su trajanje poplave više od tri dana, mogla bi se ukazati potreba angažiranja dodatnih snaga kao što su ekipe Vodoprivrede d.o.o. Buzet (koncesionar Hrvatskih voda), prije sve u pogledu stručnosti izvršenja zadaća.

4.2. Potres bi predstavljao posebno ozbiljnu opasnost premda njegova snaga ne bi trebala prelaziti jačinu od VI° MCS skale. Procjenjuje se da bi Općina svojim snagama i kapacitetima mogao uspješno djelovati u slučaju potresa do V° MCS, dok bi u slučaju potresa veće jačine mogućnost samostalnog provođenja mjera zaštite i spašavanja bila gotovo nemoguća. Kao posljedica snažnog potresa VI° ili VII° MCS i više znatno bi stradala infrastruktura, prometnice bi bile blokirane, pojavili bi se brojni požari, a došlo bi i do prekida redovne opskrbe stanovništva pitkom vodom, električnom energijom i prehrambenim artiklima. Djelovanje sustava zaštite i spašavanja u takvim okolnostima bilo bi ograničeno i nedostatno. U tim bi uvjetima Općina morala potražiti pomoć na regionalnoj i državnoj razini i to kroz specijalna sredstva i opremu za traganje i spašavanje u ruševinama, psima za spašavanje iz ruševina, dodatne liječničke ekipe, logistiku i drugo. U ovom Planu nije zaštićena kao kulturno dobro niti jedna građevina ili postrojenje povezano s tradicijom i vremenom intenzivne rudarske djelatnosti u Raši. Ocjenjuje se da dijelovi povijesnih rudarskih sklopova zaslužuju zaštitu kao spomenici industrijske arhitekture ili sličnu zaštitu na državnoj i županijskoj razini.

4.3. Kada promatramo opasnosti od prirodnih uzroka odnosno mjere zaštite onda treba reći da Općina raspolaže dostatnim snagama i sredstvima. Zaključujemo da su raspoložive snage kojima se raspolaže ili koje će se ustrojiti dostatne za ovu vrstu opasnosti. Uključivanjem svih kapaciteta kojima raspolažu javna gradska i općinska trgovačka društva većina se šteta može sanirati bez vanjske pomoći. Poplava se ne može spriječiti, ali se može predvidjeti, nadzirati i smanjiti njezina snaga te materijalne štete svesti na najmanju moguću mjeru, za što Općina raspolaže dostatnim snagama, sredstvima i opremom.

4.4. Tehničko–tehnološke katastrofe izazvane nesrećama s opasnim tvarima u stacionarnim objektima u gospodarstvu i prometu predstavljaju poseban problem jer one zahtijevaju specijalno obučeno ljudstvo, specifičnu opremu i sredstva, pa bi Općina u slučaju većih nesreća s opasnim tvarima morala koristiti usluge specijaliziranih tvrtki („Rijeka tank“ d.o.o, „Indeco“ d.o.o., „Ekooperativa“ d.o.o) odnosno snage Vatrogasne zajednice Istarske županije (ako se radi o požaru ili eksploziji). U slučaju da se radi o akcidentima kod prijevoza opasnih tvari koristile bi se i usluge specijaliziranih ekipa distributera („INA“, „Lakmus“ i drugi). Općina za provedbu složenijih zadaća zaštite i spašavanja kod nesreća s opasnim tvarima ne raspolaže dostatnim vlastitim snagama i sredstvima.

4.5.

SLUŽBENE NOVINE


71

U pogledu provedbe mjera zaštite i spašavanja u slučaju epidemija i sanitarnih opasnosti, nesreća na odlagalištima otpada te asanacija Općina pored vlastitih snaga i sredstava mora koristiti i usluge Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije i Opće bolnice Pula, jer postojeće snage i kapaciteti kojima Općina raspolaže nisu dostatni za provedbu složenijih zadaća iz područja epidemioloških i sanitarnih opasnosti. Ne postoje deponiji otpada, međutim potrebno je upozoriti da zbog nesavjesnog ponašanja građana na čitavom području postoji više manjih divljih deponija prvenstveno gdje se odlaže iskopni materijal te kućni otpad kojim se narušava izgled krajolika. Treba napomenuti da postoji mogućnost nastanka požara, a pogotovo u ljetnim mjesecima za čije se gašenje mogu uključiti snage zaštite i spašavanja odnosno Dobrovoljno vatrogasno društvo Raša s 10 vatrogasaca i raspoloživom tehnikom. 5. ZEMLJOVIDI

Traženi zemljovidi nalaze se u privitku Procjene na CD-u. 6. POLOŽAJ I KARAKTERISTIKE PODRUČJA 6.1 Područje odgovornosti nositelja planiranja

6.1.1. Ukupna površina područja 79,30 km2 (7.930 ha)6.1.2. Rijeke, vodotoci i dužina obale mora- rijeka Raša, dužina obale mora 44,00 km6.1.3. Otoci (nastanjeni, nenastanjeni, broj i ukupna površina) - nema6.1.4. Planinski masivi - nema6.1.5. Ostale geografsko – klimatske karakteristike (reljef, hidrološki, geološki, pedološki i meteorološki pokazatelji) kao i tehnološke karakteristike postrojenja

HIDROLOŠKI POKAZATELJI

Najznačajniji dotok slatke vode predstavlja vodotok Raša, prosječnog mjesečnog protoka od 5m3/sec. Rijeka Raša jedna je od triju najvećih rijeka Istarskog poluotoka. Na ušću rijeke Raše u more oblikovana je prostrana dolina. Tok rijeke kao i sama dolina orjentirana je u pravcu sjever – jug. Od dijela Raškog zaljeva i bočatog Krapanskog jezera formiran je hidromelioracijski sustav Donja Raša. No, maksimalne protoke na njenom su nizvodnijem dijelu toka i dalje vrlo izrazite te izazivaju učestalije pojave plavljenja Potpićanskog polja i nizvodnijeg toka rijeke Raše. Slivu Raše pripada i bujica Krapanj koja se formira od oborinskih voda gradskog područja Labina. Protječući uz gradski uređaj za pročišćavanje Labina, iz kojega prima pročišćenu vodu, bujica nastavlja tok strmim jarugama ka mjestu Raša, odakle kanalizirano, u vidu lijevog obuhvatnog kanala Krapanj utječe u Rašu.

Izvori pitke vode koje koristi Vodovod Labin d.o.o. Labin su Fonte Gaja i Kokoti, Plomin, Kožljak, Mutvica te Sv.Anton na koje Vodovod Labin d.o.o. Labin ima koncesiju. Na području Općine nalazi se izvor Fonte Gaja i Kokoti s kapacitetom od 150-180 l/sek.

SLUŽBENE NOVINE


71

Izdašnost navedenih izvora procjenjuje se na približno 500 l/sek što daje garanciju za, dugoročno gledajući, sigurnu vodoopskrbu uz kvalitetnu podzemnu vodu.

GEOLOŠKI POKAZATELJI

Geološke karakteristike Općine su kredni vapnenci, vapnenci tercijara i mjestimično fliš. Vapnenci gornje - kredne starosti razvijeni su u širim rubnim pojasevima općine. U središnjem dijelu proteže se uži pojas izgrađen od vapnenca tercijara. Manja pojava fliša, lapora s proslojcima pješčenjaka i breča razvijena je u krajnjem južnom dijelu na području kamenoloma Koromačno. Šire područje Raškog zaljeva i doline rijeke Raše izgrađeno je od karbonatnih naslaga krede, klastičnih naslaga eocenskog fliša i u manjoj mjeri karbonatnih naslaga paleocena i eocena te kvarternih tvorevina. Dolina rijeke Raše usječena je oko 200 m duboko u krednim vapnencima Crvene Istre, a rezultat je erozivnog djelovanja vodotoka iz središnjeg flišnog dijela Istre i s područja Učke. Prema Seizmičnoj karti Hrvatske ovo područje spada u područja sa slabo izraženom aktivnosti karakteriziranom s magnitudom VI - VII Mercali - Sieberg ljestvice, za povratni period od 500 godina. Podzemlje Labinšćine, pa tako i Raše, poznato je po jednom od najkaloričnijih kamenih ugljena u Europi koji je imao veliki značaj u energetici. Budući da je s vremenom eksploatiranje raškog ugljena postalo neracionalno odustalo se od njegove daljnje eksploatacije.

PEDOLOŠKI POKAZATELJI

Šire promatrano područje spada u brdovito labinsko područje kojeg obilježavaju vapneno dolomitne crnice, rendzine, litosoli, smeđe na vapnencu i dolomitu, rigosoli. Za uže područje doline rijeke Raše karakteristična su tla dolina: hidromorfna glejna tla, vapnena i eutrična, aluvijalno - koluvijalna, koluvijalna i aluvijalna tla, zaslanjena tla (na ušćima rijeka). Područje tala na aluvijalnim i starije aluvijalnim nanosima predstavljaju, nakon hidromelioracija koje su započete još 1932. godine, zemljišta vrlo visoke plodnosti za ratarske i povrtlarske kulture gdje je zbog blizine vodotoka moguće natapanje. Raspoložive obradive poljoprivredne površine protežu se na 780 ha odnosno 9,83% od ukupnog područja Općine. Ove površine sačinjavaju tri osnovne vrijednosne kategorije:

osobito vrijedno obradivo tlo (P1)vrlo vrijedno obradivo tlo (P2)vrijedno obradivo tlo (P3)

415 ha (5,23%), 210 ha (2,65%), 155 ha (1,95%).

Za obradu najpovoljnija tla u ravničarskom području ušća rijeke Raše – Raška dolina dolazi do povremenog salaniteta tla zbog mogućih poplava i dizanja razine mora. METEOROLOŠKI POKAZATELJI

Obzirom da isključivo za područje Općine ne postoje pouzdani meteorološki podaci može se, na osnovi istraživanja šireg područja kao i prisutne vegetacije (ostaci makije u obalnom pojasu i gušća makija prema kopnu), ustanoviti da se područje Općine odlikuje mediteranskom klimom s dugim i toplim ljetima te blagim, kišnim i kratkim zimama.

KLIMATSKE KARAKTERISTIKE PODRUČJA

SLUŽBENE NOVINE


71

Prema Kopenovoj i Thornthwaitovoj klasifikaciji, pripada klimatskoj zoni "Cfsax". Temperatura u ljetnim mjesecima uglavnom je iznad 22°C, dok su zimi temperature niže od -5°C izrazito rijetke. Na području Općine Raša ne postoje podaci koji bi dali prikaz oborinskog režima isključivo za to područje. Jedino je moguće kroz podatke oborinskih stanica koje se nalaze u blizini općine, a to su oborinske stanice u Barbanu i Labinu, dobiti približnu sliku za područje Općine. Najsušiji dio godine pada u toplo godišnje doba, dok su kišni periodi jesen i proljeće s maksimumima u periodu travanj-lipanj i listopad-studeni. Najveća godišnja količina padalina iznosi 1.653,20mm, dok je najniži iznos 850,50 mm. Vlažnost se na razini prosječnih godišnjih podataka kreće između 74,0 i 89,0%. Na području Raškog zaljeva režim strujanja zraka je uvjetovan konfiguracijom terena. Tako je poznato da su u zaljevu vjetrovi iznad 5 bofora prava rijetkost. Tijekom 14-godišnjih opažanja vođenih u Lučkoj ispostavi u Raškom zaljevu zabilježeno je svega u nekoliko navrata jačina vjetra od 7 do 8 bofora. Najučestaliji su vjetrovi iz smjera sjeveroistoka, jugoistoka i istoka, a najveće prosječne jakosti imaju vjetrovi iz pravca sjeveroistoka i dostižu prosječnu jakost od 5 bofora. Bura iz sjeveroistočnog smjera je prevladavajući vjetar. Najčešće puše u jesenskom i zimskom razdoblju (studeni-ožujak) na mahove brzinom do 140 km/h. Puše i ljeti i to iznenada. Vrlo je jaka i opasna uz strme obale. Puše u jakim naletima. U pravilu nastupa u kratkom vremenu i velikom jačinom. Obično traje 3-4 dana, no nerijetko i do tjedan dana. Jugo najčešće puše u razdoblju listopad-ožujak iz smjera jugoistoka i juga. Može postići velike brzine i uzrokovati jače valovito more sve do unutrašnjosti uvala. Obično puše 2-3 dana, a može puhati i preko tjedan dana.

Vjetrovi jugozapadnog smjera pušu rijetko, a povezani su s olujama. Imaju vrlo jaki intenzitet te uzrokuju jače valovito more (i do 4 m).

Ugodan ljetni dnevni vjetar je maestral. On dolazi s mora prema kopnu. Kreće se za Suncem iz smjera jugoistoka do sjeverozapada. Tijekom poslijepodneva vjetar jača do umjerene jačine, a smiruje se zalaskom sunca pred noć.

Oborine, vlažnost, oblačnost, magla, snijeg, vjetar Beaufortova ljestvica za jačinu vjetra i pridružene srednje brzine vjetra (m/s).

Beaufort (Bf) Naziv Klasa brzine (m/s)0 tišina ili kalma (C) 0.0-0.21 lagan povjetarac 0.3-1.52 povjetarac 1.6-3.33 slab vjetar 3.4-5.44 umjeren vjetar 5.5-7.95 umjereno jak vjetar 8.0-10.76 jak vjetar 10.8-13.87 vrlo jak vjetar 13.9-17.18 olujni vjetar 17.2-20.79 Oluja 20.8-24.410 jaka oluja 24.5-28.411 orkanski vjetar 28.5-32.6

SLUŽBENE NOVINE


71

12 Orkan 32.7-36.9

6.2 Stanovništvo

Broj stanovnika, zaposlenih, nezaposlenih i umirovljenika

3535 stanovnika, 1128 zaposlenih u pravnim osobama, 477 nezaposlenih,

Dobna struktura stanovnika / zaposlenih

Stanovništvo: 1657 muškaraca i 1878 žena, zaposleni: 462 žene (13,06%) i 666 muškarci (18,84 %).

Dobna struktura stanovnika je slijedeća: od 0 – 7 godina starosti 4,98 %; od 8 – do 50 godina starosti 63,17 %; od 51 – 70 godina starosti 25,54 % i 71 i više godina 6.31 % stanovništva.

Tabela 1. Dobna struktura stanovništva

Godine Raša %0-14 476 13,4715-29 660 18,6830-44 832 23,5445-59 660 18,6860-74 597 16,8975-84 225 6,3785 i više 81 2,29nepoznato 4 0,1

Izvor: Državni zavod za statistiku, popis 2001.

6.2.1. Pokazatelji u odnosu na kategorije stanovništva/zaposlenika planiranih za evakuiranje

BROJ OSOBA PREDVIĐENIH ZA EVAKUACIJU NA PODRUČJU OPĆINE RAŠA

Kategorija stanovništva

Broj osoba

Domaće stanovništvo (ukupno) 3535

- djeca

- stari i nemoćni

700- djeca

- stari i nemoćni 350

SLUŽBENE NOVINE


71

Turisti(ukupno) 450

-Hoteli, hotelska naselja , apartmani

-privatni smještaj

100-Hoteli, hotelska naselja , apartmani

-privatni smještaj50

Izvor: Općina Raša. Vlastita evidencija U predviđenom broju osoba za evakuaciju na području Općine 19% su djeca (0-19 godina) te 10,3% stari i nemoćni.

Tijekom turističke sezone broj stanovnika na području Općine se uvećava za 15%.

Prema najgorem mogućem slučaju (the worst case) na području Općine ugroženo bi bilo 30% turista (140) i 10% domicilnog stanovništva (353 stanovnika).

6.2.2. Gustoća naseljenosti po jedinici površine je 45 stanovnika na km2.

6.3 Materijalna i kulturna dobra te okoliš

6.3.1. Kulturna dobra

Zaštićeni spomenici kulturne baštine

U Registar nepokretnih kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je kulturno dobro:

- Crkva Sv. Mateja u Skitači (Prodol) – broj registra Z-2430 Nepokretna kulturna dobra navedena u Popisu koji slijedi imaju svojstva kulturnog dobra i podliježu pravima i obvezama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, bez obzira na njihov trenutni pravni status zaštite. Pravni status zaštite je dan sljedećim kategorijama: R kulturno dobro upisano u Registar nepokretnih kulturnih dobara PPZ prijedlog za preventivnu zaštitu PR prijedlog za upis u Registar nepokretnih kulturnih dobara ZPP zaštita Prostornim planom uređenja

A. ARHEOLOŠKA BAŠTINA

A.1. ARHEOLOŠKO PODRUČJE Status zaštite Prijedlog kategorije

1 Reburići - Trgetari - Perčići - Knapići ZPP 2A.2. ARHEOLOŠKI LOKALITETI – KOPNENI Status zaštite Prijedlog

kategorijeprapovijesna nalazišta i lokacije:

2 Bobrine (Skitača), kota 449 - prahistorijski tumuli ZPP 23 Brdo (Skitača), kota 475 – gradina ZPP 24 Cuf (Skitača), kota 342 – gradina ZPP 3

SLUŽBENE NOVINE


71

5 Gradac (Koromačno), kota 120 – gradina ZPP 36 Gradina (Ubas), kota 91 – gradina ZPP 37 Gradac (Tunarica), kota 32 – gradina ZPP 28 Špeharica (Topit), kota 237 – gradina ZPP 2

antička nalazišta i lokacije:9 Junac - rimska nekropola ili rimska villa rustica,

rimski nadgrobni natpisi, urneZPP 2

10 Škrokoni - rimska villa rustica PPZ 111 Sv. Marina - rimska villa rustica ZPP 212 Stanišovi - ostaci rimske arhitekture PPZ 213 Zartinj - rimske urne ZPP 314 Barbići - rimska villa rustica, rimski natpis, rimske

urneZPP 2

srednjovjekovna nalazišta i lokacije:15 Junac - kapela Sv. Fabijana ZPP 216 Škrokoni - kapela Sv. Sebastijana PPZ 117 Sv. Marina - kapela Sv. Marine ZPP 218 Prodol – Sv. Matej R 119 Brovinje - Sv. Ivan Glavosijek PR 120 Turan (Koromačno) - srednjovjekovna kula ZPP 321 Knapići - kapela Sv. Blaža ZPP 322 Stanišovi - kapela Sv. Jeronima PPZ 223 Trget - kapela Sv. Jurja ZPP 224 Ušće rijeke Raše - Sv. Foška ZPP 325 Donišnica - kapela Sv. Dioniza ZPP 326 Sv. Bartul - kapela Sv. Bartolomeja ZPP 227 Barbići - kapela Sv. Augustina ZPP 2A.3. ARHEOLOŠKI LOKALITET - PODMORSKI28 Raški zaljev - rimski hidroarheološki lokalitet,

podvodni nalazi amforaPPZ 1

29 Uvala Presika kod Koromačna - hidroarheološki lokalitet

PPZ 2

B. POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA

B.1. GRADSKA NASELJA Status zaštite Prijedlog kategorije

30 Raša - urbanistička cjelina PR 1B.2. SEOSKA NASELJA Status zaštite Prijedlog

kategorije31 Vlakovo ZPP 232 Barbići ZPP 233 Kunj ZPP 2

SLUŽBENE NOVINE


71

C. POVIJESNI SKLOPOVI I GRAĐEVINE

C.1. CIVILNE GRAĐEVINE Status zaštite Prijedlog kategorije

34 Škola u Sv. Marini ZPP 335 Škola u Drenju ZPP 336 Svjetionik, Crna punta ZPP 137 Svjetionik, Rt Ubas ZPP 338 Ladanjski kompleks obitelji Battiala, Tunarica ZPP 339 Kuća obitelji Battiala - Lazzarini, Sv. Lovreč ZPP 240 Škola u Barbićima ZPP 3C.2. SAKRALNE GRAĐEVINE Status zaštite Prijedlog

kategorije41 Kapela Sv. Fabijana, Junac ZPP 242 Kapela Sv. Sebastijana, Škrokoni PPZ 143 Kapela Sv. Marine, Sv. Marina ZPP 244 Crkva Sv. Nikole, Drenje ZPP 245 Kapela Sv. Martina, Cerovica ZPP 246 Crkva Sv. Mateja, Prodol R 147 Crkva Sv. Lucije, Skitača ZPP 248 Kapela Sv. Ivana Glavosijeka, Brovinje PR 149 Crkva Sv. Josipa, Koromačno ZPP 350 Kapela Sv. Nikole, Ubas (Tunarica) ZPP 351 Crkva Sv. Lovre, Sv. Lovreč Labinski ZPP 252 Kapela Sv. Blaža, Knapići ZPP 353 Kapela Sv. Jeronima, Stanišovi PPZ 254 Kapela Sv. Ivana, Polje ZPP 255 Kapela Sv. Jurja, Trget ZPP 256 Kapela Sv. Foške, ušće rijeke Raše ZPP 357 Kapela Sv. Kuzma, Štalije ZPP 358 Kapela Sv. Dioniza, Donišnica ZPP 359 Crkva Sv. Barbare, Raša PR 160 Kapela Sv. Zaharije, Krapan ZPP 361 Kapela Sv. Barbare, Krapan ZPP 262 Kapela Sv. Bartolomeja, Sv. Bartul ZPP 263 Kapela Sv. Augustina, Barbići ZPP 2

D. MEMORIJALNA BAŠTINA

SLUŽBENE NOVINE


71

D.1. MEMORIJALNO I POVIJESNO PODRUČJE Status zaštite Prijedlog kategorije

64 Partizanska bolnica, Ubas ZPP 265 Rudnik iz mletačkog razdoblja, Prodol ZPP 266 Memorijalno područje Barbići ZPP 2D.2. SPOMEN (MEMORIJALNI) OBJEKT

67 Spomenici u Skitači ZPP 368 Spomen ploča u Brovinju ZPP 369 Spomenik NOB-u iznad Krapna ZPP 3D.3. GROBLJA Status zaštite Prijedlog

kategorije70 Drenje ZPP 271 Skitača ZPP 272 Sv. Lovreč Labinski ZPP 2

E. ETNOLOŠKA BAŠTINA

E.1. ETNOLOŠKO PODRUČJE Status zaštite Prijedlog kategorije

73 Škvaranska ZPP 274 Cerovica ZPP 275 Skitača ZPP 276 Stara Tunarica ZPP 377 Stanišovi ZPP 2E.2. ETNOLOŠKA GRAĐEVINA Status zaštite Prijedlog

kategorije78 Slamnata kuća, Skitača ZPP 1

F. INDUSTRIJSKA BAŠTINA

F.1. INDUSTRIJSKA ARHITEKTURA, POSTROJENJA I INFRASTRUKTURA

Status zaštite Prijedlog kategorije

79 Građevine raškog rudnika PR 180 Postrojenje i oprema rudnika PR 181 Termoelektrana Vlaška ZPP 282 Luka Bršica ZPP 3

U ovom Planu nije zaštićena kao kulturno dobro niti jedna građevina ili postrojenje povezano s tradicijom i vremenom intenzivne rudarske djelatnosti u Raši. Ocjenjuje se da dijelovi povijesnih rudarskih sklopova zaslužuju zaštitu kao spomenici industrijske arhitekture ili sl. zaštitu na državnoj i županijskoj razini.

SLUŽBENE NOVINE


71

6.3.2. Nacionalni parkovi, parkovi prirode, rezervati, šumske površine

Nacionalni parkovi – NEMAParkovi prirode – NEMA

G.1. KULTIVIRANI KRAJOBRAZ Status zaštite Prijedlog kategorije

83 Vrtače i suhozidi u Skitači ZPP 184 Vinogradi u Brovinju ZPP 185 Dolina rijeke Raše ZPP 2

6.3.3. Vodoopskrbni objekti Vodoopskrba i odvodnja

Općina se opskrbljuje vodom preko cjevovoda iz regionalnog sustava vodovoda Labin magistralnim cjevovodom. Vodoopskrba ne pokriva čitavo područje. Naselja Sveta Marina, Crni, Drenje, Ravni, Škvaranska i Skitača nisu priključeni na javni vodovodni sustav i opskrbljuju se iz cisterni. Javnih cisterni i uređenih vodocrpilišta nema.

Vodoopskrbni sustav Općine Raša priključen je na izvorište pitke vode:

§ Fonte Gaja – Kokoti kapaciteta 180 l/sec (Minimalan kapacitet je 70l/s, a režim mu je stalan)

Vodovod Labin d.o.o. Labin proširuje kapacitete novim izvorištima u izgradnji i to: Mutvica sa 80 l/s i Sv. Anton sa 250 l/s.

Vodospreme i crpne stanice javnog vodovodnog sustava s kapacitetima su navedene u tablici.

VODNE GRAĐEVINE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA, UREĐAJIMA I INSTALACIJAMA

- sustav melioracijske odvodnje Čepić polje - Raša - Krapansko polje (postojeći)- vodozahvat Bulaž (postojeći)- vodozahvat Sv. Anton (novi)- vodozahvat jamskih voda Tupljak i Ripenda s uređajima za pročišćavanje (novi)- vodozahvati vode za navodnjavanje Raša, Krapansko polje (novi)

CRPNE STANICECRPNE STANICECRPNE STANICECRPNE STANICECRPNA STANICA KAPACITET CRPNA STANICA KAPACITETFonte Gaja - Breg 3 x 33 l/s Fonte Gaja - Raša 2 x 25 l/sFnote Gaja - Breg 3 x 55 l/s

SLUŽBENE NOVINE


71

VODOSPREMEVODOSPREMEVODOSPREMEVODOSPREMEVODOSPREMA KAPACITET VODOSPREMA KAPACITET

VS Škorkoni 200 m3 VS Raša I 1000 m3VS Marina I 400 m3 VS Raša II 500 m3VS Marina II 200 m3 PK Tunarica I 10 m3VS Staniševi 100 m3 PK Tunarica II 10 m3

VS Koromačno 250 m3 PK Polje 45 m3VS Štalije 150 m3 PK Kumini 10 m3

Na području Općine slijedeća naselja imaju izgrađene sustave javne kanalizacije:

- Raša – sustav sanitarne kanalizacije s crpnom stanicom i uređajem za pročišćavanje (danas izvan funkcije), s ispustom u vodotok Krapanj. Također djelomično izgrađen sustav oborinske kanalizacije, kao zaseban sustav.

- Koromačno - sustav sanitarne kanalizacije s crpnom stanicom i uređajem za pročišćavanje te podmorskim ispustom. Također djelomično izgrađen sustav oborinske kanalizacije, kao zaseban sustav (u krugu tvornice cementa Holcim Koromačno)

- Viškovići - sustav sanitarnih kolektora s uređajem za pročišćavanje, s ispustom u upojni bunar

- Sv.Marina - sustav sanitarnih kolektora s taložnicom i podmorskim ispustom- Ravni - sustav sanitarnih kolektora s taložnicom i podmorskim ispustom- Istarska tvornica vapna – Most Raša – taložnica s ispustom u upojni bunar.

Na području ostalih naselja ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža, već se sanitarne otpadne vode iz pojedinih objekata odvode internim kanalizacionim cjevovodima u lokalne septičke jame, a pretpostavlja se i da neki objekti imaju ispuste otpadnih voda u podzemlje, direktnim upojem preko "veternica".

Što se tiče oborinske kanalizacije, može se reći da ne postoji, te se oborinske vode s krovova kuća većinom sakupljaju u cisternama ili se ispuštaju u okolni teren, ili se odvode postojećim rigolima i slivnicima uglavnom s prometnica i to slobodnim padom u obližnje kanale i potoke.

Ostali izvori opskrbe vatrogasnom vodom

Zapadni i jugozapadni dio općine se nalazi uz more koje može koristiti kao neiscrpan izvor vatrogasnom vodom. Uređenih crpilišta za sada nema.

JAVNE CISTERNE LOKACIJA KAPACITETSkitača Skitača 56 m3PRIVATNE CISTERNE LOKACIJA KAPACITET

Apartmansko naselje Ravni Ravni 100 x 36 = 3600 m3

Hidrantska mreža

SLUŽBENE NOVINE


71

Hidranti su postavljeni duž trase vodovoda, tako da naselja koja imaju riješenu vodoopskrbu imaju i hidrantsku mrežu i to:

NASELJENA MJESTA S HIDRANTSKOM MREŽOM (ukupno: 32 kom.)NASELJENA MJESTA S HIDRANTSKOM MREŽOM (ukupno: 32 kom.)NASELJENA MJESTA S HIDRANTSKOM MREŽOM (ukupno: 32 kom.)NASELJENA MJESTA S HIDRANTSKOM MREŽOM (ukupno: 32 kom.)NASELJE BROJ HIDRANATA NASELJE BROJ HIDRANATA

Donja Raša 12 Vodovod Breg-Koromačno (Polje) 2

Gornja Raša 10 Vlakovo 2Kokoti 2 Diminići 1

Vodovod Breg-Koromačno (Brgod) 1 Viškovići 2

6.3.4. Zone poljoprivredne proizvodnje

Raspoložive obradive poljoprivredne površine protežu se na 780 ha odnosno 9,83% od ukupnog područja Općine. Ove površine sačinjavaju tri osnovne vrijednosne kategorije:

§ osobito vrijedno obradivo tlo (P1)§ vrlo vrijedno obradivo tlo (P2)§ vrijedno obradivo tlo (P3)

415 ha (5,23%),210 ha (2,65%),155 ha (1,95%).

6.3.5. Broj industrijskih i drugih gospodarskih zona i objekata

Industrijske zone:

Postoji jedna lučko – industrijska zona Raša.- područja gospodarske namjene

o građevinska područja proizvodne namjene - pretežito industrijske (I1)

§ Istarska tvornica vapna Most Raša§ Tvornica cementa "Holcim" Koromačno§ Štalije

Izdvojene turističke zone su:

- Sveta Marina (T2 i T3)- Ravni (T1, T2 i T3)- Tunarica (T2 i T3)

Ukupni planirani najveći smještajni kapaciteti koji se temelje na receptivnim mogućnostima pojedinih područja su sljedeći:

L O K A C I J A ( g r a đ e v i n s k a područja)

N a j v e ć i k a p a c i t e t (postelja)

N a j v e ć a Površina(ha)

G u s t o ć a (postelja/ha)

Vrsta ugosti tel jskog smještajaVrsta ugosti tel jskog smještajaVrsta ugosti tel jskog smještaja

SLUŽBENE NOVINE


71

L O K A C I J A ( g r a đ e v i n s k a područja)

N a j v e ć i k a p a c i t e t (postelja)

N a j v e ć a Površina(ha)

G u s t o ć a (postelja/ha)

H o t e l (T1)

Turističko n a s e l j e (T2)

K a m p (T3)

ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene

1 Sveta Marina 1.150 11,68 98 x X2 Ravni 1.800 36,00 50 x x X3 Tunarica 500 8,1 62 x X

UKUPNO 3.450 55,78 62IZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjeneIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja ugostiteljsko turističke namjene

4 K R Š Ć I N – turistički punkt

150 2,00 75 x

UKUPNO 150 2,00 75ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naseljaZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naseljaZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naseljaZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naseljaZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naseljaZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naseljaZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA – građevinska područja naselja

5 TRGET 100 (naselje) ... x6 KOROMAČNO 100 (naselje) … x

UKUPNO 200 (naselja) …IZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naseljaIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naseljaIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naseljaIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naseljaIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naseljaIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naseljaIZVAN ZAŠTIĆENOG OBALNOG PODRUČJA MORA – građevinska područja naselja

10 RAŠA 200 (naselje) x11 O S T A L A

N A S E L J A UKUPNO

200 (naselja) ... x

UKUPNO 400 (naselja) … xSVEUKUPNO 4.200 57,78

(i naselja)…

6.3.6. Stambeni, poslovni, sportski i kulturni objekti u kojima boravi i može biti ugrožen velik broj ljudi

PREGLED GRAĐEVINA U KOJIMA POVREMENO ILI STALNO BORAVI VEĆI BROJ OSOBA

NAZIV GRAĐEVINE LOKACIJA BROJ OSOBAOŠ Ivana Batelića Raša Raša 160OŠ Ivana Batelića Raša, Područna škola Koromačno Koromačno 8Dječji vrtić Pjerina Verbanac Labin, Područno odjeljenje Raša Raša 30

Crkva Sv. Barbare Raša 50Dom za starije i nemoćne osobe Raša 56Ordinacija opće medicine Raša 100Ordinacija opće medicine Koromačno 50Dvorana RKUD „RUDAR“ Raša Raša 100

6.3.7. Razmještaj i posebnosti industrijskih zona i objekata u odnosu na naselja

SLUŽBENE NOVINE


71

PROIZVODNA (PRETEŽITO INDUSTRIJSKA) NAMJENA (I1)

Industrijska namjena koncentrirana je u građevinskim područjima gospodarske – proizvodne (pretežito industrijske) namjene: Istarska tvornica vapna Most Raša, Tvornica cementa "Holcim" Koromačno i Štalije.

PROIZVODNA NAMJENA – UZGAJALIŠTE (AKVAKULTURA) (I3)

Za potrebe proizvodnog procesa uzgoja morskih organizama za ljudsku prehranu (školjke) u akvatoriju Raškog zaljeva imamo više takvih lokacija.

POSLOVNA NAMJENA (K2)

Građevinsko područje gospodarske – poslovne, pretežito trgovačke namjene, Most Raša.

EKSPLOATACIJSKA POLJA KAMENOLOMA

U područjima za iskorištavanje mineralnih sirovina - eksploatacijskim poljima kamenoloma Most Raša i Koromačno omogućava se eksploatacija kamena potrebnog isključivo za proizvodnju koja se odvija u kontaktnim građevinskim područjima proizvodne namjene - pretežito industrijske Istarska tvornica vapna Most Raša odnosno Tvornica cementa "Holcim" Koromačno.

SPORT I REKREACIJA

Područje sportsko-rekreacijske namjene – sportski centar Viškovići i Raša

6.3.8. Skloništa s kapacitetima i drugi objekti za sklanjanje PODACI O SKLONIŠTIMA OSNOVNE ZAŠTITE PODACI O SKLONIŠTIMA OSNOVNE ZAŠTITE PODACI O SKLONIŠTIMA OSNOVNE ZAŠTITE PODACI O SKLONIŠTIMA OSNOVNE ZAŠTITE PODACI O SKLONIŠTIMA OSNOVNE ZAŠTITE PODACI O SKLONIŠTIMA OSNOVNE ZAŠTITE

Red.broj Adresa skloništa

Broj zapisnikao tehn.

pregledu

Procijenjena površina u kvadratnim

metrima

Kapacitet skloništa Napomena

1 Lipa 300 300

2 Krapan 300 300

3 Gljivarnik 300 300

U K U P N O 900 900

Nedostajući broj sklonišnih mjesta riješit će se uporabom podrumskih, zaštićenijih suterenskih prostorija, podzemnih garaža, postojećih obiteljskih skloništa u individualnoj stambenoj izgradnji, te prirodnim i drugim vrstama zaklona.

6.3.9. Kapaciteti za zbrinjavanje (smještajni i za pripremu hrane)

6.3.9.1. Državne, županijske i gradske ustanove

Građevine od važnosti za Istarsku županiju na području Općine su:

SLUŽBENE NOVINE


71

§ Osnovna škola Ivana Batelića Raša§ Dom zdravlja dr Lino Peršić Labin s pripadajućim ambulantama (Raša,

Koromačno) i ljekarna Raša§ Dom za starije i nemoćne osobe Raša

Uz građevine utvrđene Prostornim planom Istarske županije koje su od važnosti za državu i Županiju, Prostornim planom uređenja Općine odredit će se prostorni uvjeti za sljedeće građevine od važnosti za Općinu:

1. Građevine za sport i rekreaciju

§ Nogometno igralište – 2 postojeća (Raša, Viškovići)§ Sportsko-rekreacijski centar Raša i Viškovići

2. Građevine za kulturne i ostale javne sadržaje

§ Prostor RKUD-a „RUDAR“ Raša§ Društveni dom Koromačno

6.3.10. Zdravstveni kapaciteti (javni i privatni)

1. Istarski domovi zdravlja (IDZ) Ispostava Labin

U prostorima IDZ u Raši i Koromačnu djeluju 2 ordinacije obiteljske medicine.

U Općini Raši djeluje jedan tim za zaštitu usta i zubi. Zavod za javno zdravstvo Istarske županije

2. Zavod za javno zdravstvo u Labinu ima organiziran:

§ jedan tim za epidemiološku djelatnost u kojem radi jedan specijalist epidemiolog i dva sanitarna tehničara

§ jedan tim školske medicine koji pokriva Labinštinu, Barban, Krnicu, Marčanu, Sutivanac i dio fakulteta za turizam u Puli.

6.4 Prometno – tehnološka infrastruktura

6.4.1. Prometnice – cestovne, željezničke, te plovni putovi na moru

Cestovna mreža Općine

Mreža javnih cesta sastoji se od državnih, županijskih i lokalnih cesta. Njihova duljina unutar administrativnih granica Općine prikazana je u tabeli u nastavku.

Državne ceste Duljina / kmD66 Pula- Labin-Opatija-Matulji 8D421 Most Raša – luka Bršica 3,6Županijske cesteŽ5081 Kršan – Nedešćina – Labin – Crni – Ravni

5

SLUŽBENE NOVINE


71

Ž5103 Labin – Stanišovi – Koromačno 6Ž5173 Crni – Marina 2,4Ž5177 Ž5103 – AC Tunarica 2,2Lokalne cesteL50148 Snašići – Barbići 2,1L50151 Brbod - Trget 4L50149 Letajac – Topid – Sv. Bartul – L50147

3,4

Nerazvrstane ceste 32

Kategorija ceste DuljinaDržavne ceste 11,6 kmŽupanijske ceste 15,6 kmLokalne ceste 9,5 kmnerazvrstane ceste 32,0 kmUkupno 68,7 km

6.4.1.1. Autoceste - nema6.4.1.2. Državne ceste 11.6 km6.4.1.3. Županijske ceste 15.6 km6.4.1.4. Lokalne i nerazvrstane ceste 41.5 km6.4.1.5. Željezničke prometnice Lupoglav - Štalije II. reda (postojeća)6.4.1.6. Plovni putovi – Raški zaljev

6.4.2. Zračne luke, morske luke otvorene za međunarodni promet i luke otvorene za domaći promet, te prometna čvorišta

§ Zračne luke – nema§ Luka Bršica - za međunarodni javni pomet § Luka Koromačno - luka posebne namjene – industrijska luka § Luke Trget, Tunarica i Sveta Marina - lokalnog značaja.

6.4.3. Mostovi, vijadukti i tuneli - nema 6.4.4. Dalekovodi i transformatorske stanice

Glavna trafostanica TS 110/35/20kV RAŠA, instalirane snage 2x20MVA (110/35kV), 1x20MVA (110/20kV) i 1x4MVA (35/20kV)

6.4.5. Elektroenergetski sustav

Elektroenergetski sustav je najosjetljiviji dio infrastrukture, a sama električna instalacija posebno je osjetljiva kao jedan od mogućih uzročnika požara. Na predmetnom području nema proizvodnih elektroenergetskih postrojenja. Najbliži izvor je termoelektrana TE PLOMIN, koja je uključena u elektroenergetski sustav HEP.-a, na naponskoj razini 110(220)kV.

Područje Općine napaja se električnom energijom iz elektroenergetskog sustava HEP-a.(OPS d.o.o. PP-OPATIJA i ODS d.o.o. ELEKTROISTRE PULA), na naponskim razinama 110kV, 35kV, 10(20)kV i 0,4kV.

SLUŽBENE NOVINE


71

Napajanje se vrši preko glavne trafostanice TS 110/35/20kV RAŠA, instalirane snage 2x20MVA (110/35kV), 1x20MVA (110/20kV) i 1x4MVA (35/20kV), koja napaja skoro svu SN mrežu 10(20)kV na predmetnom području i trafostanice TS 110/6kV KOROMAČNO koja napaja isključivo tvornicu cementa Holcim u Koromačnu. Vršno opterećenje predmetnog područja osim tvornice cementa iznosi nešto iznad 9MW.

TS 110/35/20kV RAŠA se napaja preko dva 110kV dalekovoda iz 110kV rasklopišta PLOMIN. Ujedno iz TS 110/35/20kV RAŠE izlaze dva 110kV dalekovoda koji napajaju konzum grada Pule, kao i jedan 110kV dalekovod (prijašnji 35kV) za napajanje navedene TS 110/6kV KOROMAČNO.

Osim 110kV dalekovoda iz TS RAŠA izlaze tri 35kV voda prema TS 35/10(20)kV STARCA koja se nalazi na području grada Labina. TRAFOSTANICE

§ TS 110/35/20kV RAŠA§ TS 110/6kV KOROMAČNO

6.4.6. Telekomunikacijski sustav Na području Općine postoje izgrađeni magistralni i lokalni spojni vodovi i to:

§ Međumjesne veze - ATC Raša - ATC Trget - ATC Koromačno

6.4.7. Hidrotehnički sustavi

6.4.8. Plinovodi, naftovodi i slično

Glavni pravac magistralnog plinovoda (za međunarodni transport) od državnog značaja Casal Borsetti-Karlovac DN700, prolazi na pravcu Pula-Rijeka trasom uzduž istočne obale županije i zahvaća dio područja na Općini.

7. IZVORI PODATAKA I ZAKONSKA REGULATIVA ZA IZRADU PROCJENE UGROŽENOSTI

7.1. Izvori podataka

1. STRUČNA SLUŽBA ISTARSKE ŽUPANIJE - podaci o proglašenim elementarnim nepogodama

2. DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVOD - podaci o meteorološkoj podlozi

3. ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE - podaci o prometnicama u Istarskoj županiji

4. DUZS – PU PAZIN - podaci o potresu s kartama - podaci o opasnim tvari u gospodarskim objektima i prometu na području Općine - podaci o operativnim snagama zaštite i spašavanja

SLUŽBENE NOVINE


71

- podaci o telekomunikacijama - podaci o financijskim institucijama

5. VODOVOD LABIN d.o.o. LABIN - podaci o izvorištima pitke vode, vodoopskrbnim objektima i cjevovodima

6. MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA - URED DRŽAVNE UPRAVE U IŽ - ISTARSKA ŽUPANIJA ,UPRAVNI ODJEL ZA OBRAZOVANJE, KULTURU I SPORT - podaci o školama

7. HEP-OPS, HEP-ODS - podaci o dalekovodima i elektroenergetskim objektima

8. HRVATSKE VODE - ZAGREB - procjena i planovi obrane od poplave (opasnost od poplava, vode i vodotoci, snage za zaštitu i spašavanje

9. ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO ISTARSKE ŽUPANIJE - podaci o epidemiološkim i sanitarnim opasnostima

10. GOSPODARSKI SUBJEKTI (Holcim, ITV Most Raša,„1. Maj Labin“) - podaci o opasnim tvarima - podaci o kapacitetima opreme i broju djelatnika

11. OPĆINA RAŠA, JEDINSTVENI UPRAVNI ODJEL - svi raspoloživi podaci iz djelokruga rada upravnog odjela

7.2. Popis propisa korištenih u izradi Procjene ugroženosti

§ Zakon o zaštiti i spašavanju („Narodne novine”, broj 174/04, 79/07, 38/09. i 127/10)

§ Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja („Narodne novine”, broj 38/08)

§ Pravilnik o mobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja („Narodne novine”, broj 40/08. i 44/08)

§ Pravilnik o ustrojstvu, popuni i opremanju postrojbi civilne zaštite i postrojbi za uzbunjivanje („Narodne novine”, broj 111/07)

§ Procjena ugroženosti od požara Općine Raša Klasa: 021-05/03-01/1, Urbroj: 2144/02-01/01-03-4 od 28. veljače 2003. godine

§ Plan zaštite od požara Općine Raša Klasa: 021-05/03-01/1, Urbroj: 2144/02-01/01-03-5 od 28. veljače 2003. godine

§ Prijedlog Prostornog plana uređenja Općine Raša

SLUŽBENE NOVINE


71

§ Smjernica za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na području Općine Raša za 2010. godinu („Službene novine Općine Raša”, broj 6/10)

§ Odluka o osnivanju Tima civilne zaštite opće namjene Općine Raša („Službene novine Općine Raša”, broj 12/10)

§ Potresi Republike Hrvatske

§ Meteorološka podloga za potrebe procjene ugroženosti civilnog stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara istarske županije, Zagreb, rujan 2006.

§ Popis stanovništva, kućanstva i stanova 31. ožujka 2001.- Statistička izvješća

Privitak:

§ Zemljovidi na CD-u

SLUŽBENE NOVINE


71

S A D R Ž A J

Redni broj Broj stranice

AKTI OPĆINSKOG VIJEĆA

1. O D L U K A o donošenju Procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od katastrofa i većih nesreća za Općinu Raša ............................................................................................... 1

„Službene novine Općine Raša“ – službeno glasilo Općine Raša – izdavač: Općina RašaTisak: Jedinstveni upravni odjel Općine Raša – Uredništvo: Jedinstveni upravni odjel,

SLUŽBENE NOVINE


71

Odsjek za općinsku samoupravu i upravu, opće i pravne poslove

SLUŽBENE NOVINE


71

Ž stranica -1- broj – 7 opĆine ra a 03.lipnja 2011. · proizvodnja, skladištenje, prerada,...

Documents