ГОДИШНО ГЛОБАЛНО И ТЕМАТСКО ПРОЦЕСНО ПЛАНИРАЊЕ ПО...

23
ГОДИШНО ГЛОБАЛНО И ТЕМАТСКО ПРОЦЕСНО ПЛАНИРАЊЕ ПО ФИЗИКА ЗА VIII ОДДЕЛЕНИЕ Годишен глобално и тематско процесно планирање по физика за VIII одделение 2012/2013 CELI NA NASTAVATA PO FIZIKA VO VIII ODDELENIE U~enikot/u~eni~kata: 1. da se zdobie so osnovni znaewa za prirodnite pojavi, telata i objektite vo prirodata, fizi~kite veli~ini i nivnite merni edinici, da gi znae i razbira fizi~kite zakoni; 2. da ja poznava razlikata me|u fizi~kite veli~ini i nivnite merni edinici, a soodvetno i razlikata vo nivnoto ozna~uvawe; 3. da se vovede vo osnovite na nau~niot metod na istra`uvawe; 4. da se osposobi za ednostavni istra`uvawe (definirawe na problem ili cel na istra`uvaweto, postavuvawe hipoteza, pribirawe podatoci, analiza i obrabotka na podatocite, formirawe na ednostavna pretstava (model) za istra`uvanata pojava ili sl.); 5. da se pottikne qubopitnosta da postavuva pra{awa i istovremeno da bara odgovori na tie pra{awa; 6. da se osposobi za koristewe na razni uredi i merni instrumenti; 7. da gi primenuva svoite znaewa vo prakti~ni aktivnosti i vo situacii od sekojdnevniot `ivot; 8. da sfa}a za pomo{ta i potrebata od primena na informati~kata tehnologija za sovladuvawe, pro{iruvawe i prodlabo~uvawe na znaeweto i razbiraweto na sodr`ini od fizika; 9. da bide aktiven u~esnik vo konstruktivna sorabotka pri timska rabota; 10. da bide sposoben za re{avawe na numeri~ki zada~i, za samostojno u~ewe i samostojno re{avawe problemi; 11. da se pottiknuva na kriti~ko mislewe i da se budi kreativnosta vo nego; 12. da gi razbira poimite ja~ina na elektri~na struja, elektri~en napon, rabota na elektri~nata struja;

Upload: majamiteva

Post on 25-Nov-2015

461 views

Category:

Documents


13 download

TRANSCRIPT

VIII

VIII 2012/2013CELI NA NASTAVATA PO FIZIKA VOVIIIODDELENIEU~enikot/u~eni~kata:1. dase zdobie so osnovni znaewa za prirodnite pojavi, telata i objektite vo prirodata, fizi~kite veli~ini i nivnite merni edinici, da gi znae i razbira fizi~kite zakoni;2. dajapoznava razlikata me|u fizi~kite veli~ini i nivnite merni edinici, a soodvetno i razlikata vo nivnoto ozna~uvawe;3. dase vovede vo osnovite na nau~niot metod na istra`uvawe;4. dase osposobi za ednostavni istra`uvawe (definirawe na problem ili cel na istra`uvaweto, postavuvawe hipoteza, pribirawe podatoci, analiza i obrabotka na podatocite, formirawe na ednostavna pretstava (model) za istra`uvanata pojava ili sl.);5. da se pottikne qubopitnosta da postavuva pra{awa i istovremeno da bara odgovori na tie pra{awa;6. dase osposobiza koristewe na razni uredi i merni instrumenti;7. dagi primenuva svoite znaewa vo prakti~ni aktivnosti i vo situacii od sekojdnevniot `ivot;8. dasfa}aza pomo{ta i potrebata od primena na informati~kata tehnologija za sovladuvawe, pro{iruvawe i prodlabo~uvawe na znaeweto i razbiraweto na sodr`ini od fizika;9. dabide aktiven u~esnik vo konstruktivna sorabotka pri timska rabota;10. dabide sposoben za re{avawe na numeri~ki zada~i, za samostojno u~ewe i samostojno re{avawe problemi;11. dase pottiknuva na kriti~ko mislewe i da se budi kreativnosta vo nego;12. dagi razbira poimite ja~ina na elektri~na struja, elektri~en napon, rabota na elektri~nata struja;13. dagi znae mernite edinici za ja~ina na elektri~nata struja i napon i da znae kako soodvetnite merni instrumenti (ampermetar i voltmetar) se povrzuvaat vo struen krug;14. damo`e da se za{titi od struen udar;15. dagi identifikuva magnetnite pojavi i da znae za primenata na postojanite magneti i elektromagneti;16. da ima osnovni poznavawa za sostavot, na~inot na rabota i primena na polusprovodni~kite elementi;17. danaveduva razli~ni svetlosni izvori, ogledala, opti~ki leki;18. dagi razlikuva poimite oscilacija i bran, i ima osnovni poznavawa za pojavite povrzani so niv;19. dasfati deka zvukot pretstavuva bran (mehani~ki bran);20. daja razbira gradbata i funkcijata na okoto kako opti~ki sistem;21. daima osnovni poznavawa i da mo`e da diskutira za sostavot i gradbata na atomot i atomskoto jadro;22. daima osnovni znaewa za radioktivno zra~ewe i na~inite za za{tita od radioktivnoto zra~ewe.ZADA^I VO NASTAVATA PO FIZIKA Usvojuvawe na novi znaewa potrebni potrebni za razbirawe na pojavite i zakonitostite vo prirodata Steknuvawena po[irokite obrazovni osnovni potrebi za polesno razbirawe i usvojuvawe na drugi sodr~ini od oblasta na prirodnite nauki; Usvojuvawe na metodite na fizi~koto mislewe koi se sogleduvaat vo pravilnoto rasuduvawe i zaklu~uvawe Razvivawe na sposobnostite za apstraktno mislewe i logi~ko rasuduvawe; Sovladuvawe na osnovnite elementi na fizi~kiot jazik, razvivawe na apstraktnoto mislewe i logi~ko zaklu~uvaweCelite i zada~ite na nastavata po fizika pokonkretno se utvrduvaat pri podgotovka za realizavija na nastavnata sodr`ina. Pritoa, celite i zada~ite mora da bidat formulirani jasno, precizno i ednozna~no, zatoa [to samo takvi so~inuvaat pretpostavka za nivno ostvaruvawe.Zada~ite mora da bidat formulirani taka [to da izrazuvaat konkretna aktivnost na u~enikot, t.e. da bidat realni , ostvarlivi, merlivi i proverlivi.

VIII

.

()

,,,.

1. 2131135IX, X,XI,XI, XII, I,II

2., 5139III, IV

3. 122620IV, V

4. 5128V ,VI

44151372

I :

I :

..

1 912

2 21

3, 2

4 31

52

6 , , 41

7 2

851

9. 1012

10 ( )21

11 2

12 31

13 ( )2

14 41

15 ( )2

16 51

17 ( )112

18 . 11

19 2

20 ( )21

21 2

22 31

23 ( )2

24 41

25 2

26 . 1211

272

28 ( 25-27)21

292

30 . , 31

31 ( )2

32 ( )41

33 2

34 21

- : : ; ; . , , , . . , . , . , o e. , , . . . . , . . , . , . , . , . , . , , . . . , . . . . , , , , , . , , . : , , , , , , ., , , , , , , ( , ), , , , , , : elektrizirawe, elektri~en polne`, elektri~no pole, elektri~na sila, elektroskop, enfluentna ma{ina, elektron, jon, elementaren elektri~en polne`, sprovodlivost, kulon, elektri~na struja, struen krug, elementi na struen krug, izvor na elektri~na struja, sprovodnik, izolator, polusprovodnik, ja~ina na elektri~na struja, amper, ampermetar, toplinsko dejstvo, svetlinsko dejstvo, magnetsko dejstvo, hemisko dejstvo, mehani~ko dejstvo, magnet, magnetno pole na zemjata, magnetni polovi, magnetno pole, magnetno pole na prav sprovodnik, oslenoid, elektromagnet, magnetna sila, elektromotor, elektri~en napon, volt (V), voltmetar, elektri~en otpor, om, specifi~en elektri~en otpor, serisko i paralelno svrzuvawe na otpornici, rabota na elektri~na struja, xul (J), mo}nost na elektri~na struja, vat (W), potro{ena elektri~na energija, kilovat~as (kWh), elektri~en kapacitet, kondenzator, ~ove~ko telo kako elektri~en sprovodnik, zemjinata povr{ina kako sprovodnik, struen udar, osiguruva~, induciran napon i elektri~na struja, elektromagnetna indukcija, lencovo pravilo, generator, primaren kalem , sekundaren kalem, niskonaponski transformator, visokonaponski transformator, sopstvena provodlivost, pimesna provodlivost, niptip polusprovodnik, p-nkontakt, dioda, tranzistor, integralni krugovi,

:1. Aplikacii za temata od Edubuntu: Simulacii odPhETproektot(Physics Education Technology Project), Baloni, stati~ki eliktricitet, Polne`i i poliwa, Otpornost, Omov zakon, Elektrorabotilnica (ednonaso~na struja), Faradeev zakon,Faradeeva elektromagnetna laboratorija;2. Flashanimacii za fizika -Filed Lines(elektri~no pole na to~kast polne`),Water Analogy(analogija na elektri~en krug so vodena turbina)3. Elektrizirawe na tela: izolatori i sprovodnici;4. go ispituvazaemodejstvoto pome|u istoimeno i raznoimeno naelektrizirani tela so elektroskop;5. Istra`uvawe za stati~kiot elektricitet;6. Sostavuvawe na elektri~en struen krug so negovi elementi: izvor, potro{uva~; prekinuva~, sprovodnici;7. [ematsko pretstavuvawe na elementite od strujniot krug;8. Svrzuvawe na elementi vo struen krug so ampermetar i merewe na ja~inata na strujata;9. Merewe na ja~ina na elektri~nata struja so ampermetri so razli~ni merni podra~ja;10. Da sostavi struen krug so koj }e ispita dali teloto (supstancata) e sprovodnik ili izolator;11. Demonstracija na razli~ni uredi vo koi elektri~nata struja, odnosno elektri~nata energija se pretvora vo drugi vidovi na energija preku sliki, slajdovi, Internet ili elektri~ni aparati;12. Magnetni silovi linii na razni vidovi magnet;13. Postoewe na magnetno pole okolu provodnik niz koj te~e elektri~na struja;14. Eksperiment na Ersted;15. Magnetno dejstvo na solenoid i elektromagnet;16. Elektromotoriizrabotka;17. Svrzuvawe na elementi vo struen krug so voltmetar i merewe na naponot pome|u razli~ni to~ki vo strijniot krug18. Opredeluvawe na zavisnosta na elektri~en otpor od dol`inata, plo{tinata na napre~niot presek i vidot na materijalot od koj e izraboten sprovodnikot preku sostavuvawe na struen krug so razli~na dol`ina, razli~na debelina i razli~enmaterijal19. Sostavuvawe na struen krug za proverka na Omoviot zakon;20. Grafi~ko pretstavuvawe na rezultatite i izveduvawe na zaklu~ok od grafikot;21. Opredeluvawe na otpor na otpornik so nepoznat otpor;22. Mo}nosta na razli~ni potro{uva~i vo doma}instvoto;23. Opredeluvawe na vkupen otpor na seriski i paralelno svrzani otpornici.24. Proekt: Opredeluvawe na potro{enata elektri~na energija vo svojot dom,[tedime elektri~na energija;25. Proekt:Strujata ne opomenuva,Na~ini za za{teda na elektri~nata energija;26. Inducirawe na struja vo sprovodnik koj se dvi`i vo magnetno pole;27. Drugi na~ini za inducirawe na struja.28. Upotrebata na magnetnite pojavi vo najnovite dostignuvawa na naukata.29. Izrabotka na elektri~en motor;30. Izrabotka na elektromagnetno rele;31. Izrabotka na transformator;32. Princip na rabota na dioda;33. Primena na polsuprovodnicite vo tehnikata i naukata;34. Istra`uvawe:Kolku tranzistori ima vo mojot kompjuter. :1. 2. 3. 4. 5. :1. 2. 3. 4. 5. 6. : . - , ( ) . :1. 2. ( )3. 4. . ( ) , , , , , .:) 1. 2. , ) ,

: _____________.......

. 2 : .

II : . ( 8 )

.

1. 531

2 32

3 ()541

4 42

5 611

6 () - 12

7 621

8 22

: : . . . . : . . .: oscilacija, faza, harmoniska oscilacija, ni{alo, rezonancija, bran, ampituda, longitudinalen bran, transverzalen bran, branova dol`ina, period, frekvencija, herc (Hz), brzina na branot, odbivawe na branovite, prekr{uvawe na branovite, izvori na zvuk, brzina na zvuk, tonovi i {umovi, ultrazvuk, infrazvuk, visina na ton, boja na ton, ja~ina na zvuk glasnost, bel i decibel, bu~avata kako zagaduva~ na `ivotnata sredina .: Aplikacii za temata od Edubuntu:Simulacii odPhETproektot,(Physics Education Technology Project), Zvu~ni branovi Flashanimacii za fizika,Temperament(),tunefork(q) Demonstrirawe na sozdavawe oscilacii. Demonstrirawe na dvi`ewe na ni{alo. Demonstrirawe na sozdavawe i {irewe na transverzalni i longitudinalni branovi Odreduvawe na amplituda, branova dol`ina na daden bran Sozdavawe na zvuk so razni zvu~ni izvori. Odreduvawe na izvorot na zvuk vo zavisnost od karakteristikite na tonot. Proekti: Izvori i priemnici na infrazvuk i ultrazvuk me|u `ivotnite. Znam da se za{titam sebesi i moeto u~ili{te od bu~avata. :1. 2. 3. 4. 5. :1. 2. 3. 4. : . - , ( ) . :- - ( )- - . ( ) , , , ,, .:) - - , ..) ,

: _____________......

.3: ( 22 )

III

.

1 322

2 . 31

3 ( )2

4 41

4.5 ( )2

6( )51

7 2

8 ( )411

92

10 ( )21

11 ( )2

12 31

13 ()2

14 . 41

15 ()2

16 511

17 ( )2

18 . 51

19 ()) 2

20 ()51

21 2

22 51

So izu~uvawe na temata u~enikot treba da gi postigne slednite znaewa i sposobnosti:1. dago objasni pravoliniskoto {irewe na svetlinata;2. da ja identifikuva brzinata na svetlinata kako najgolema brzina vo prirodata;3. dagi objasni prirodnite pojavi koi se posledica od pravoliniskoto {irewe na svetlinata (senka i polusenka, zatemnuvawe na Sonceto i Mese~inata, den/no} i sl.);4. daopi{uva kako se odbiva svetlinata od predmetite okolu nas;5. dago objasnuva zakonot za odbivawe na svetlinata od ramno ogledalo;dakonstruira lik vo ramno ogledalo;6. darazlikuva realen i nerealen lik;7. da gi nabroi karakteristikite na likot vo ramno ogledalo;8. darazlikuva vdlabnatao i ispaknato sferno ogledalo;9. dagi nabroi karakteristi~nite veli~ini na sfernoto ogledalo;10. daja objasni primenata na sfernite ogledala vo sekojdnevniot `ivot;11. dakonstruira likovi kaj sferni ogledala;12. daopi{e i nacrta prekr{uvawe na svetlinata na granica od dve opti~ki sredini;13. daobjasni zo{to nastanuva prekr{uvawe na svetlinata i da go razbere zna~eweto na indeksot na prekr{uvawe;14. darazlikuva sobirna i rasturna le}a;15. dagi nabroi karakteristi~nite veli~ini kaj le}ite i da mo`e da go skicira odot na karakteristi~nite zraci;16. dakonstruira likovi kaj tenka le}a i da opredeluva kakov lik se dobiva17. dapresmeta ja~ina na le}a i da go razbira zna~eweto na mernata edinica diopter (so znak plus i znak minus);18. daobjasni primena na le}ite vo sekojdnevniot `ivot i vo razni instrumenti i opti~ki aparati;19. da ja objasni pojavata totalna refleksija kako grani~en slu~aj na prekr{uvaweto;20. daja objasni primenata na totalnata refleksija preku primeri vo prirodata (fatamorgana i upotreba na opti~kite prizmi, odnosno opti~kite vlakna)21. daobjasni {to pretstavuva disperzijata;22. daobjasni deka belata svetlina e slo`ena i se razlo`uva na nejzinite komponenti;23. danavede primeri na disperzija na svetlinata vo prirodata;24. daobjasni kako funkcionira ~ove~koto oko, t.e. kako se formira likot na predmetite okolu nas;25. dagi nabroi glavnite delovi na okoto i nivnata uloga vo procesot na formirawe na likovite;26. daobjasni {to e kratkovidost i dalekuvidost i kako se korigiraat;27. daobjasni kako ~ovekovoto oko gi razlikuva i spoznava boite na predmetite okolu nego.:1. svetlinski izvor,2. svetlinski zrak,3. svetlinski snop,4. pravolinisko {irewe na svetlinata,5. opti~ka sredina,6. senka,7. brzina na svetlinata,8. refleksija,9. ramno ogledalo,10. nerealen lik,11. difuzno odbivawe,12. ogledalna simetrija,13. sferno ogledalo,14. fokus,15. fokusno rastojanie,16. teme,17. opti~ki centar,18. opi~ka oska,19. karakteristi~ni zraci,20. prekr{uvawe na svetlinata,21. indeks na prekr{uvawe,22. agol na prekr{uvawe,23. sobirna le}a,24. rasturna le}a,25. ja~ina na le}a,26. diopter,27. lupa,28. totalna refleksija,29. grani~en agol,30. fatamorgana,31. opti~ka prizma,32. opti~ki vlakna,33. disperzija,34. monohromatska i polihromatska svetlina,35. spektar na boi,36. vino`ito,37. o~na le}a,38. mre`nica,39. `olto petno,40. kratkovidost ,41. alekuvidost,42. osnovni boi,:1. Aplikacii za temata od Edubuntu: Simulacii odPhETproektot (Physics Education Technology Project)2. Le}i -Flashanimacii za fizika,Reflection(odbivawe),Focus(f),Refraction()3. Aktivnosti koi go poka`uvaat konceptot za pravolinisko {irewe na svetlinata4. Odreduvawe na lik vo ramno ogledalo5. Odbivawe na likovi kaj sferno ogledalo6. Odreduvawe fokusno rastojanie na sferno ogledalo7. Demonstracija za prekr{uvawe na svetlinata;8. Prekr{uvawe na svetlinata vo prirodata;9. Laserski poka`uva~ kako izvor na svetlinata pri demonstracija na pove}e opti~ki pojavi;10. Dobivawe na likovi kaj opti~ka le}a;11. Ispituvawe na prekr{uvawe na svetlinata (totalna refleksija);12. Primena na pojavata na totalna refleksija.13. Istra`uvawe za mo`nite na~ini za razlo`uvawe na belata svetlina.14. Nabquduvawe na zracite kaj prizma.15. Odreduvawe na fokusno rastojanie i ja~ina na le}a kaj o~ila.16. Proektni zada~i:Opti~ki nedostatoci kaj ~ove~koto oko; Biofizika na okoto; :1. ,2. ,3. ,4. ,5. . :1. ,2. ,3. ,4. . : . - , ( ) . :1. ,2. ( ),3. ,4. . . ( ) , , , , , .:) - .- , ..)- , .

: _______________

.4 ( 8 )

VI :

.

1 531

2 2

3 41

4 ( )2

5 . 611

6 () 2

7

8

So izu~uvawe na temata u~enikot treba da gi postigne slednite znaewa i sposobnosti:1.daima pravilna pretstava za strukturata i dimenziite na atomot i jadroto;2. da;3. darazbirabiolo{koto dejstvo na zra~eweto;4.dago sfati princip na rabota na aparatite za otkrivawe na radioaktivno zra~ewe. :- .- .- .- .- , .- .- . :- .- .:1. atom,2. atomsko jadro,3. elektronska obvivaka,4. proton,5. neutron,6. elektron,7. izotop,8. radioaktivnost.: Koristewe enciklopedii, fotografii i Internet,(animacii i simulacii na modelot na atomot; informacii za nastanati havarii na nuklearni centrali). :1. 2. 3. 4. 5. :1. 2. 3. 4. 5. : . - , ( ) . :1. .2. ( ).3. .4. . . ( ) , , , , , .:) - .- , .)- ,

: _____________________