SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ZRINKA NOVOSEL

MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE NA PRIMJERU

LOGISTIČKE AGENCIJE TRI MARE D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE NA PRIMJERU

LOGISTIČKE AGENCIJE TRI MARE D.O.O.

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Međunarodna špedicija i logistika

Mentor: Doc.dr.sc. Helga Pavlić Skender

Student: Zrinka Novosel

Studijski smjer: Međunarodno poslovanje

JMBAG: 0081123324

Rijeka, rujan 2014.

I

SADRŽAJ

Stranica

1. UVOD ........................................................................................................................ 1

1.1. Problem, predmet i objekti istraživanja .................................................. 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ......................................................... 1

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ......................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode .................................................................................... 3

1.5. Struktura rada ........................................................................................... 3

2. OSNOVNA OBILJEŽJA TRANSPORTA I PROMETA .................................... 5

2.1. Općenito o transportu i prometu .............................................................. 5

2.2. Temeljne vrste transporta i prometa ....................................................... 6

2.2.1. Transport i promet prema namjeni .......................................... 7

2.2.2. Transport i promet prema teritorijalnom djelokrugu

poslovanja .............................................................................................. 7

2.2.3. Transport i promet prema predmetu prometovanja ............... 8

2.2.4. Transport i promet prema ustroju procesa proizvodnje

prometnih proizvoda ............................................................................ 9

2.2.5. Transport i promet prema mediju kojim se koristi ................. 9

2.2.6. Transport i promet prema specifičnim značajkama procesa proizvodnje prometnih proizvoda ....................................................... 11

2.2.7. Transport i promet prema važnosti njihovih misija u

prometnim i logističkim industrijama ................................................ 11

2.2.8. Temeljne značajke konvencionalnog, kombiniranog i multimodalnog transporta ................................................................... 13

2.3. Elementi proizvodnje prometnih proizvoda ........................................... 14

2.3.1. Prometna infrastruktura ............................................................ 15

2.3.2. Prometna suprastruktura .......................................................... 15

2.3.3. Ljudski potencijali ...................................................................... 15

2.3.4. Predmeti prometovanja .............................................................. 17

2.4. Osnove ugovora o prijevozu ..................................................................... 17

2.4.1. Obveze pošiljatelja stvari ........................................................... 18

2.4.2. Obveze prijevoznika ................................................................... 19

2.4.3. Odgovornosti prijevoznika ......................................................... 20

3. SPECIFIČNOSTI CESTOVNOG PROMETA ..................................................... 22

3.1. Osnovne značajke cestovnog transporta i prometa ................................ 22

3.2. Elementi proizvodnje prometnih usluga u cestovnom prometu ........... 22

II

3.2.1. Cestovna infrastruktura ............................................................. 23

3.2.2. Cestovna suprastruktura ............................................................ 24

3.2.3. Ljudski potencijali u cestovom prometu ................................... 25

3.2.4. Predmeti prometovanja u cestovnom prometu ........................ 25

3.3. Dokumenti u međunarodnom cestovnom prijevozu .............................. 26

3.4. Konvencije u međunarodnom cestovnom prijevozu .............................. 28

3.5. Uloga Karneta TIR u cestovnom prometu .............................................. 30

3.6. Carinski postupak prije i poslije ulaska Republike Hrvatske u

Europsku Uniju ................................................................................................. 31

3.7. Teretni list ................................................................................................... 32

3.8. Tehnologija cestovnog prometa ................................................................ 34

3.8.1. Transport robe na paletama ...................................................... 35

3.8.2. Transport robe u kontejnerima ................................................. 36

3.9. Analiza cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji . 38

4. MEĐUNARODNA LOGISTIČKA AGENCIJA TRI MARE D.O.O. ............. 41

4.1. Djelatnost i strategija Tri Mare d.o.o. ..................................................... 41

4.2. Dinamika i struktura zaposlenih .............................................................. 43

4.3. Društveno odgovorno poslovanje ............................................................. 43

4.4. Analiza dosadašnjeg financijskog poslovanja poduzeća Tri Mare d.o.o. ......................................................................................................... 45

4.4.1. Bilanca Tri Mare d.o.o. u razdoblju od 2008. do 2012.

godine ..................................................................................................... 45

4.4.2. Račun dobiti i gubitka Tri Mare d.o.o u razdoblju od 2008. do

2012. godine ........................................................................................... 47

5.PRIMJERI IZ PRAKSE POSLOVANJA LOGISTIČKE AGENCIJE TRI MARE D.O.O. ............................................................................................................... 49

5.1. Predmet poslovanja Tri Mare d.o.o. ........................................................ 49

5.1.1. Primjer organizacije kontejnerskog transporta robe u Tri

Mare d.o.o. ............................................................................................. 49

5.1.2. Primjeri logističkih rješenja iz prakse Tri Mare d.o.o. .......... 51

5.2. Mogućnosti širenja na europsko tržište ................................................... 55

5.3. Tri Mare d.o.o. i konkurentnost ............................................................... 56

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................... 58

LlTERATURA .............................................................................................................. 59

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 61

POPIS PRIMJERA ...................................................................................................... 61

1

1. UVOD

1.1. Problem, predmet i objekti istraživanja

Transport je širok pojam koji je od velikog značaja za gospodarstvo. U transportnoj

djelatnosti je angažiran velik broj ljudi i specifičan je za pojedinu prometnu granu.

Usluga dobro logistički organiziranog transporta robe ne uključuje samo prijevoz od

točke A do točke B, već čitav niz međusobno povezanih zadataka i rješenja, s ciljem

postizanja najkvalitetnijeg, najpovoljnijeg i najbržeg rezultata, na zadovoljstvo

korisnika i ponuđača logističke usluge.

Problem istraživanja ovog diplomskog rada je nepoznavanje ponude usluga logističkih

rješenja transporta robe agencije Tri Mare d.o.o. iz Rijeke.

Predmet istraživanja je istražiti i analizirati, transport i promet općenito, posebice

cestovni promet, dosadašnje poslovanje Tri Mare d.o.o. i mogućnost daljnjeg širenja na

europsko tržište.

Objekt ovog istraživanja je transport robe, cestovni promet i logistička agencija Tri

Mare d.o.o.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Sukladno problemu, predmetu i objektu istraživanja postavljena je radna hipoteza:

spoznajama o radu logističke agencije Tri Mare d.o.o. moguće je dokazati njezinu

važnost u organizaciji transporta robe prehrambenih proizvoda u nacionalnom i

međunarodnom prometu.

Tako postavljena radna hipoteza implicirala je tri pomoćne hipoteze:

2

P.H.1. Među različitim granama gospodarskih djelatnosti, transport zauzima vrlo

značajno mjesto, a da bi se zadovoljile potrebe ljudi u pogledu prometa, nephodno je

imati optimalnu strukturu elemenata proizvodnje prometne usluge.

P.H.2. Cestovni promet je jedan od najvažnijih prometnih grana kopnenog transporta i

prometa, što se može dokazati pomoću statističkih podataka.

P.H.3. Prikupljenim podacima o poslovanju agencije Tri Mare d.o.o. može se zaključiti

da je ponudom jednostavnih i složenih logističkih rješenja transporta robe i kvalitetom

usluge razvila svoje poslovanje te se uvođenjem inovacija u svoje poslovanje i

kreiranjem novih rješenja nametnula kao tržišni lider u segmentu organizacije

prekomorskog transporta prehrambenih proizvoda. Širenjem poslovanja na europsko

tržište, želi se orijentirati i na cestovni transport robe te na taj način povećati opseg

svojih usluga.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja ovog diplomskog rada je istražiti važnije značajke transporta i

prometa, postojeću ponudu logističkih rješenja agencije Tri Mare d.o.o. i daljnje

planove za razvijanje poslovanja.

Cilj istraživanja je dokazati da agencija Tri Mare d.o.o. uspješnost poslovanja temelji

na vrhunskoj usluzi logističkih rješenja transporta robe i proširenju ponude u skladu sa

zahtjevima tržišta.

U radu se daju odgovori na sljedeća pitanja:

1. Koja su osnovna obilježja transporta i prometa?

2. Koje su osnovne značajke cestovnog prometa?

3. Po čemu je prepoznatljiva logistička agencija Tri Mare d.o.o. ?

3

4. Koja je glavna djelatnost i strategija logističke agencije Tri Mare d.o.o. ?

5. Kakve su mogućnosti širenja logističke agencije Tri Mare d.o.o. na europsko

tržište ?

1.4. Znanstvene metode

U istraživanju su korištene sljedeće znanstvene metode: metoda analize i sinteze,

metoda indukcije i dedukcije, statistička metoda, metoda kompilacije i metoda

deskripcije. Kao glavna metoda istraživanja korištena je metoda slučaja. To je postupak

kojim se istražuje neki zaseban slučaj iz određenog znanstvenog područja (u ovom

slučaju iz ekonomije). Istražuju se karakteristične osobine određenog slučaja (logistička

agencija Tri Mare d.o.o.).

1.5. Struktura rada

Rezultati istraživanja predočeni su u šest međusobno povezanih dijelova.

Prvi dio, Uvod, sadrži sistematični pregled rada. Definiran je problem

istraživanja, predmet i objekti istraživanja. Postavljena je radna i pomoćne hipoteze.

Nadalje određeni su svrha i ciljevi istraživanja, naznačene su znanstvene metode koje su

korištene u radu i prikazana je struktura rada.

U drugom dijelu rada, pod naslovom, Osnovna obilježja transporta i prometa

definirani su osnovni pojmovi transporta i prometa i temeljne vrste transporta. Ukratko

se elaboriraju elementi proizvodnje prometne usluge te osnove ugovora o prijevozu.

U trećem dijelu rada s naslovom, Specifičnosti cestovnog transporta i prometa

analiziraju se osnovne značajke cestovnog prometa, elementi proizvodnje prometne

usluge, prijevozni dokumenti i konvencije u međunarodnom cestovnom prometu,

carinski postupak prije i poslije ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju,

tehnologija cestovnog prometa te je data analiza cestovnog prometa u Republici

Hrvatskoj i Europskoj Uniji.

4

Četvrti dio rada pod naslovom, Međunarodna logistička agencija Tri Mare d.o.o.

posvećen je povijesti poduzeća, djelatnosti i strategiji, dinamici i strukturi zaposlenosti,

društveno odgovornom poslovanju i financijskim pokazateljima poslovanja agencije Tri

Mare d.o.o.

U petom dijelu, Primjeri iz prakse poslovanja logističke agencije Tri Mare d.o.o.

dani su konkretni primjeri organizacije kontejnerskog transporta i logističkih rješenja iz

prakse, istražit će se mogućnosti širenja agencije Tri Mare d.o.o. na europsko tržište kao

i njena konkurentnost.

U zadnjem dijelu izlaže se Zaključak, nakon čega slijedi popis korištene literature te

popis tablica.

5

2. OSNOVNA OBILJEŽJA TRANSPORTA I PROMETA

Ovaj diplomski rad odnosi se na međunarodni transport robe na primjeru logističke

agencije Tri Mare d.o.o., stoga valja krenuti s definiranjem osnovih pojmova i termina

kako bi se lakše razumjela sama tematika, i to: 1) općenito o transportu i prometu, 2)

temeljne vrste transporta i prometa, 3) elementi proizvodnje prometne usluge, 4) osnove

ugovora o prijevozu.

2.1. Općenito o transportu i prometu

Semantički odnos izraza „prijevoz - promet“ je prilično kompliciran lingvistički

problem. Iako su osnovni elementi procesa proizvodnje i prometne i prijevozne usluge

isti, prijevoz je uži pojam od prometa. Osim toga, prijevoz označava jednosmislen

pojam, a promet označava više jednosmislenih pojmova. (Andrijanić i suradnici, 2001,

p.3)

Transport je specijalizirana djelatnost koja prometnom suprastrukturom i prometnom

infrastrukturom omogućuje proizvodnju transportnih usluga. Prevozeći robu (teret,

materijalna dobra, stvari, tvari) ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, transport

organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti, omogućujući pritom širenje

tržišta i povećavanje kvalitete življenja. (Andrijanić i suradnici, 2001, p.3)

Promet obuhvaća sve oblike prijenosa ljudi, stvari i vijesti, pa je u svojoj biti

internacionalan, te je uvjet za postojanje i razvitak međunarodnih odnosa. (Aržek, 2002,

p.4)

U hrvatskom se jezičnom sustavu promet, kao širi pojam od „prijevoza“, susreće u tri

različita smisla i to: (Zelenika, 1993, p.197)

· Prvo, u najširem smislu riječi promet znači odnose među ljudima, pa se može

govoriti o društvenom prometu, prometu među ljudima.

6

· Drugo, u malo užem smislu riječi promet znači ekonomsku, odnosno

ekonomsko-financijsku kategoriju, pa se može govoriti o robnom, nerobnom,

turističkom, deviznom, trgovinskom, platnom, malograničnom prometu...

· Treće, „promet“ u užem smislu obuhvaća prijevoz ili transport, ali i operacije u

vezi s prijevozom robe i putnika (ljudi) te komunikacije.

Operacije (radnje) u vezi s prijevozom koje obuhvaća „promet“ jesu: ukrcaj, iskrcaj,

prekrcaj, sortiranje, tramakanje, smještaj, slaganje, punjenje i pražnjenje kontejnera,

signiranje (obilježavanje) koleta i sl.

Komunikacije u prometnom smislu znače djelatnost koja pomoću posebnih tehničkih

sredstava organizirano prenosi vijesti, tekst, podatke, slike..., odnosno prevozi

poštanske pošiljke.

Komunikacijski promet obuhvaća prijenos emisija ili primitak znakova, signala,

pisanog teksta, slika, zvukova ili priopćenja svake vrste, preko žičnih, radio, optičkih ili

drugih elektromagnetskih sustava.

2.2. Temeljne vrste transporta i prometa

U znanstvenoj i stručnoj literaturi susreću se različiti kriteriji o podjeli transporta i

prometa. Za potrebe ovog diplomskog rada transport i promet će se klasificirati na

osnovi ovih kriterija (Zelenika, 2010, p.119) :

1. transport i promet prema namjeni,

2. transport i promet prema teritorijalnome djelokrugu poslovanja,

3. transport i promet prema predmetu prometovanja,

4. transport i promet prema ustroju procesu proizvodnje prometnih proizvoda,

5. transport i promet prema mediju kojim se koristi,

6. transport i promet prema specifičnim značajkama procesa proizvodnje

prometnih proizvoda,

7. transport i promet prema važnosti njihovih misija u prometnim i logističkim

industrijama.

7

2.2.1. Transport i promet prema namjeni

Temeljne su tri vrste transporta i prometa prema namjeni (Zelenika, 2010, p.119) :

1) javni transport i promet, 2) transport i promet za vlastitite potrebe, 3) unutarnji

transport i promet.

Najbitnija karakteristika javnog transporta i prometa jest u činjenici da se prijevozni

kapaciteti stavljaju na javnu upotrebu svim korisnicima prometnih usluga i uz naplatu

izvršenih usluga. Prijevoznici obavljaju transport i promet trajno, u obliku stalnog

zanimanja, iz dana u dan, u okviru svoje registrirane djelatnosti.

Transport i promet za vlastite potrebe naziva se još i režijski transport i promet i

interprodukcija. Bitna je odrednica te vrste transporta i prometa u činjenici da pravne ili

fizičke osobe obavljaju transportnu odnosno prometnu djelatnost vlastitim i/ili

zakupljenim prijevoznim i drugim kapacitetima za vlastite potrebe.

Unutarnji transport i promet naziva se još i pogonski, industrijski, tehnički i interni

transport i promet. Najvažnije obilježje unutranjeg transporta i prometa u tome je da se

manipulacija i prijevoz specifičnih predmeta odvija unutar pogona, tvornice, kombinata,

sa specifičnim sredstvima za rad, zahtijeva specifičnu organizaciju upravljanja i rada...

2.2.2. Transport i promet prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja

Dvije su bitne vrste transporta i prometa prema teritorijalnom djelokrugu poslovanja

(Zelenika, 2010, p.121) : 1) nacionalni transport i promet i 2) međunarodni

transport i promet.

Nacionalni transport i promet naziva se još i domaći i unutarnji transport i promet.

Prijevoz, odnosno promet predmeta transportiranja, prevoženja, prenošenja,

premještanja, prometovanja obavlja samo na teritoriju jedne države. Nacionalni

transport i promet može biti: javni i za vlastite potrebe, teretni, putnički, linijski,

slobodni, vodni, kopneni, zračni, svemirski...

8

Međunarodni transport i promet naziva se još i internacionalni i strani (rijetko)

transport i promet. Prijevoz, odnosno promet predmeta prevoženja, transportiranja,

premještanje, premetovanja obavlja se između dvije ili nekoliko država. Oni obuhvaćaju

i tranzitni (odvija se iz jedne ili više država preko vlastite države za jednu ili više drugih

država) i pogranični (obavlja se između dvije pogranične zone, od kojih se jedna nalazi

u jednoj, a druga u drugoj državi ) transport i promet.

2.2.3. Transport i promet prema predmetu prometovanja

Najvažnije su tri vrste transporta i prometa prema predmetu prometovanja (Zelenika,

2010, p.122) : 1) teretni transport i promet, 2) putnički transport i promet i 3)

specifični transport i promet.

Bitna je determinanta teretnog transporta i prometa materijalnost predmeta

prometovanja. To znači da se radi o profesionalnoj djelatnosti prevoženja, premještanja,

prenošenja, transportiranja, prometovanja stvarnih predmeta: stvari, tvari, tereta, robe,

živih životinja itd., s jednoga na drugo mjesto.

U fokusu putničkog transporta i prometa nalazi se čovjek sa svim svojim

osobitostima, vrlinama, manama, nalazi se putnik, kao predmet transportiranja,

prometovanja. On može biti: javni, za vlastite potrebe, nacionalni, međunarodni,

tranzitni pogranični, bilateralni, linijski, slobodni, prigodni, autotaksi, vodni, kopneni,

zračni, svemirski.

Kod specifičnog transporta i prometa predmeti prevoženja, prenošenja, premještanja,

transportiranja i prometovanja nisu samo teret i putnici, nego to mogu biti i drugi veoma

specifični predmeti. To su, prije svega „predmeti“ kao elementi proizvodnje poštanskih

i telekomunikacijskih usluga.

9

2.2.4. Transport i promet prema ustroju procesa proizvodnje prometnih proizvoda

Transport i promet prema ustroju procesa proizvodnje transportnih i prometnih usluga

mogu biti (Zelenika, 2010, p.127) : 1) linijski transport i promet, 2) slobodni

transport i promet i 3) taksi transport i promet.

Najvažnija je karakteristika linijskog transporta i prometa činjenica da se

transportiranje, prevoženje, prenošenje, prometovanje predmeta obavlja između

početnog i završnog mjesta točno prema unaprijed utvrđenom i obavljenom voznome

redu. Takav transport i promet može biti direktni i sa zaustavljanjima na usputnim

stajalištima.

Slobodni transport i promet naziva se još i transport i promet po potrebi, charter-

transport i promet u zračnome prometu i tramperski transport i promet u pomorskome

prometu. On se obavlja na izričit zahtjev korisnika prijevoznih, odnosno prometnih

usluga, a relacija i cijena prijevoza, kao i drugi uvjeti prijevoza, utvrđuju se od prigode

do prigode, ugovorom između prijevoznika i korisnika prijevoze usluge.

Bitno obilježje taksi transporta i prometa proizlazi iz samog njegovog naziva, a to da

se osobnim automobilima i miniautobusima prevoze ljudi, odnosno putnici. Ovdje se,

zapravo, radi o posebnoj vrsti javnog cestovnog transporta i prometa koji je u funkciji

logističke podrške, prije svega, javnome gradskome prometu, ali isto tako i

prigradskom, regionalnom, međugradskom prometu.

2.2.5. Transport i promet prema mediju kojim se koristi

Ovisno o mediju koji proizvođači prometnih usluga koriste transport i promet može biti

(Zelenika, 2010, p.128) : 1) vodni transport i promet, 2) kopneni transport i promet,

3) zračni transport i promet, 4) telekomunikacijski promet i 5) svemirski transport

i promet.

10

O vodnom transportu i prometu uvijek se radi kada proizvođači prometnih usluga

koriste vodu kao temeljni medij. To drugim riječima, znači da se u fokusu procesa

proizvodnje prometnih usluga nalazi voda, kao specifična prometna infrastruktura koja

eksplicitno određuje specifičnu prometnu suprastrukturu.

Najvažnije vrste vodnog transporta i prometa jesu:

1) Pomorski transport i promet,

2) Riječni transport i promet,

3) Jezerski transport i promet,

4) Kanalski transport i promet.

Kada god proizvođači prometnih usluga prilikom prevoženja, prenošenja, premještanja i

prometovanja predmeta prometa rabe različite vrste kopnenih putova, radi se o

kopnenom transportu i prometu. Temeljni mediji ove vrste transporta i prometa jesu

različite kopnene prometnice. (Zelenika, 2010, p.130)

Najvažnije vrste kopnenog transporta i prometa jesu:

1) Željeznički transport i promet,

2) Cestovni transport i promet,

3) Cjevovodni transport i promet,

4) Gradski transport i promet,

5) Autotaksi transport i promet.

Za zračni transport i promet relevantno je da se odvija zrakom letalima težim i lakšim

od zraka, a zahtijeva posebno uređene početne i završne točke-zrakoplovne luke. Može

biti javni, za vlastite potrebe, nacionalni, međunarodni, teretni, putnički, linijski,

slobodni itd. (Zelenika, 2010, p.132)

Svaki prijenos, prijem ili odašiljanje znakova, zvukova, signala, slika, pisanog teksta ili

priopćenja bilo koje vrste putem žičnih, svjetlosnih, radijskih ili drugih

11

elektromagnetskih sustava jesu bitna obilježja telekomunikacijskog prometa.

Temeljne su značajke telekomunikacijskog prometa: brzina, stalnost, redovitost,

javnost, naplativost i sigurnost. (Zelenika, 2010, p.132)

Za svemirski transport i promet karakteristično je da se odvija u svemirskome

prostoru, da se radi o specijalnim sredstvima za rad, odnosno svemirskoim brodovima,

svemirskim stanicama, satelitima, posebnim letjelicama s ljudskom posadom ili bez nje.

Još je uvijek u fazi zrelog razvoja, pa se do danas nisu koristili u organiziranome

prijevozu tereta i putnika. (Zelenika, 2010, p.133)

2.2.6. Transport i promet prema specifičnim značajkama procesa proizvodnje prometnih proizvoda

Svaka pojedinačna vrsta transporta i prometa ima svoje specifične karakteristike

prometovanja predmeta prometa, pa se stoga za svaki od njih elaboriraju najvažnije

specifične karakteristike. Sukladno tome najvažnije vrste transporta i prometa jesu

(Zelenika, 2010, p.133) : 1) pomorski transport i promet, 2) željeznički transport i

promet, 3) cestovni transport i promet, 4) zračni transport i promet, 5) poštanski

transport i promet, 6) telekomunikacijski promet, 7) riječni transport i promet, 8)

jezerski transport i promet, 9) kanalski transport i promet, 10) cjevovodni

transport i promet, 11) žičarski transport i promet, 12) gradski transport i promet,

13) svemirski transport i promet, 14) taksi transport i promet, 15) transport i

promet lebdjelicama (hovercraft).

S obzirom da je cestovni transport i promet dio tematike ovog diplomskog rada, on će

se detaljno razraditi i definirati kao zasebna cjelina u daljnjem dijelu rada.

2.2.7. Transport i promet prema važnosti njihovih misija u prometnim i logističkim industrijama

Transport i promet prema važnosti njihovih misija primjereno je klasificirati u tri

iznimno važne i međusobno povezane skupine (Zelenika, 2010, p.194) : 1) primarni

transport i promet u fokusu prometne i logističke industrije, 2) sekundarni

12

transport i promet u fokusu prometne i logističke industrije i 3) tercijarni

transport i promet u fokusu prometne i logističke industrije.

U primarni transport i promet spadaju:

1. pomorski transport i promet,

2. cestovni transport i promet,

3. željeznički transport i promet,

4. zračni transport i promet.

U sekundarni transport i promet spadaju:

1. poštanski transport i promet,

2. telekomunikacijski transport i promet,

3. riječni transport i promet,

4. javni gradski putnički promet,

5. taksi putnički promet,

6. žičarski transport i promet,

7. svemirski transport i promet.

U tercijarni transport i promet spadaju:

1. špediterski transport i promet,

2. agencijski transport i promet,

3. lučki transport i promet,

4. kombinirani transport i promet,

5. multimodalni transport i promet,

6. logistički transport i promet.

Dobro organizirani i strukturirani transportni sustav omogućuje širenje moderne

tehnike i tehnologije u svim gospodarskim sektorima. Sve vrste transporta međusobno

su povezane i potrebno je kontinuirano usavršavanje u svim prometnim granama kako

bi se širila mreža dobre poslovne suradnje između potencijalnih kupaca i proizvođača.

13

2.2.8. Temeljne značajke konvencionalnog, kombiniranog i multimodalnog

transporta

Konvencionalni ili unimodalni transport jest transport predmeta transporta s jednog

mjesta na drugo, ali samo prijevoznim sredstvom jedne grane prijevoza (npr. morskim

brodom ili vagonom, kamionom, zrakoplovom...). Za konvencionalni ili unimodalni

transport karakteristično je da se on odvija na temelju jednog ugovora o prijevozu i

jedne jedinstvene isprave o prijevozu (teretnica ili teretni list). Takav prijevoz organizira

jedan organizator (npr. špediter). (Zelenika, 2010, p.15)

Kod konvencionalnog, odnosno unimodalnog transporta najčešće se roba prevozi u tzv.

okrupnjenim manipulacijskoprijevoznim jedinicama, posebice u kontejnerima, bez

obzira radi li se o nacionalnom ili međunarodnom prijevozu. Obveze, prava i

odgovornosti sudionika u konvencionalnom prijevozu reguliraju se nacionalnim

pravnim izvorima kada se radi o nacionalnome konvencionalnom prijevozu, odnosno

međunarodnim pravnim izvorima kada se radi o međunarodnom konvencionalnom

transportu. (Nikolić, 2004, p.14)

Kako su se suvremene transportne tehnologije sve brže počele razvijati konvencionalni

transport, koji je nekad bio dominantan u međunarodnom i nacionalnom prometnom

sustavu, počeo je gubiti na svom značaju te je svoje mjesto prepustio kombiniranom i

multimodalnom transportu.

Kombinirani transport je transport robe s najmanje dva različita prijevozna sredstva iz

dvije različite prometne grane. Karakteristično je da se sklapa onoliko ugovora o

prijevozu koliko je sudjelovalo transportnih grana, odnosno različitih vrsta prijevoznih

sredstava. Pribavlja se ili ispostavlja onoliko isprava o prijevozu koliko je skopljeno

ugovora o prijevozu te cjelokupni transportni proces može organizirati jedan ili više

operatera transporta.

Funkcija operatera kombiniranog transporta ujedinjuje špediterske i prijevozničke

djelatnosti, a on odgovara na izbor i rad sudionika koje je angažirao u transportnom

pothvatu. Na sudionike u kombiniranom prijevozu primjenjuje se načelo da svaki

prijevoznik odgovara za teret na svojoj dionici prijevoznog puta prema pravilima

14

nacionalnih i međunarodnih, prisilnih i autonomnih izvora dotične prometne grane.

(Zelenika, 2010, p.18)

Osnovna obilježja međunarodnog multimodalnog transporta su (Nikolić, 2004, p.16) :

1) Operator multimodalnog transporta i primatelji robe nalaze se u dvije različite

države.

2) Prijevoz robe obavlja s najmanje dva različita prijevozna sredstva, odnosno da u

takvome transportnom procesu sudjeluju najmanje dvije različite grane prometa.

3) Cjelokupni transportni pothvat odvija se na osnovi samo jednog ugovora o

prijevozu.

4) Cjelokupni proces međunarodnog multimodalnog transporta izvršava ili

organizira operator multimodalnog transporta. Najčešće je to međunarodni

špediter koji ujedinjuje djelatnosti špeditera i prijevoznika.

5) Prethodno naveden ugovor sklapa operator multimodalnog transporta s

pošiljateljem robe.

6) Za cjelokupni pothvat međunarodnog multimodalnog transporta ispostavlja se ili

pribavlja samo jedna isprava o prijevozu.

Različiti kriteriji podjele transporta i prometa dovode do zaključka da je njegova

raspostranjenost i sveprisutnost u svim gospodarskim djelatnostima i granama

neophodna te da će se u budućnosti zasigurno još više razvijati. S obzirom na različite

prijevozne puteve i prijevozna sredstva transport i promet ima izuzetu važnost u

nacionalnim i međunarodnim gospodarstvima.

2.3. Elementi proizvodnje prometnih proizvoda

U ovom radu se analiziraju četiri najvažnija elementa, bez kojih se ne može proizvoditi

ni roba, a niti usluga: prometna infrastruktura, prometna suprastruktura, ljudski

potencijali i predmeti prometovanja.

15

2.3.1. Prometna infrastruktura

Prometna infrastruktura je zasigurno temeljni i jedan od najvažnijih elemenata

proizvodnje svih vrsta prometnih proizvoda. Prometnu infrastrukturu čine prometni

putovi, objekti, uređaji, postojenja, različita sredstva za rad...stalno fiksirana na

određena mjesta koja služe prozvodnji prometnih proizvoda te reguliranju i sigurnosti

svih proizvodnih procesa u svim vrstama prometnih industrija. Prometna infrastruktura

stalno se modernizira, usavršava, razvija i raste. Danas postoji i funkcionira inteligentna

prometna infrastruktura, ali jednako tako postoje i funkcioniraju inteligentni procesi

proizvodnje prometnih proizvoda, odnosno inteligentna prometna industrija. (Zelenika,

2010, p.261)

2.3.2. Prometna suprastruktura

Prometna suprastruktura, kao bitan element proizvodnje prometnih proizvoda,

blizankinja je prometne infrastrukture, jer se one zajedno razvijaju, rastu i sazrijevaju.

Prometnu suprastrukturu čine transportna i prekrcajna (pretovarna) sredstva koja

koristeći prometnu infrastrukturu presudno omogućuju proizvodnju prometnih

proizvoda. To, zapravo, znači da prometnu suprastrukturu čine sva pokretna sredstva

koja služe za manipulaciju, prijevoz, prijenos, premještanje...predmeta prometovanja.

Ona se mora stalno prilagođavati procesima proizvodnje prometnih proizvoda jer kupci

i korisnici prometnih proizvoda zahtijevaju kvalitetnu, brzu, sigurnu, jeftinu i

konkurentnu prometnu i logističku uslugu. (Zelenika, 2010, p.263)

2.3.3. Ljudski potencijali

Ljudski potencijali u mikro, makro i globalnim konvencionalnim, kombiniranim i

multimodalnim transportnim i prometnim industrijama imaju dominantno i posebno

mjesto i igraju iznimno važnu ulogu u kreiranju, dizajniranju, operacionaliziranju,

16

servisiranju, upravljanju i kontroliranju svih procesa proizvodnje prometnih proizvoda u

svim vrstama prometnih industrija. (Zelenika, 2010, p.267)

Ljudski potencijali jesu ljudi sa svojim znanjima, inventivnostima, kreativnostima,

sposobnostima, vještinama...duhovnim i fizičkim osobinama koje oni mogu uz određene

pretpostavke aktivirati u određenim proizvodnim i drugim aktivnostima. (Zelenika,

2010, p.268)

Ljudski potencijali istodobno su temeljni čimbenici ljudskog kapitala i intelektualnog

kapitala. Zbog toga, ljudskim potencijalima, kao iznimno važnom elementu proizvodnje

prometnih proizvoda u prometnim industrijama, u svim prometnim sustavima i

strukturama treba posvećivati iznimno veliku pozornost.

Prometni intelektualni kapital temeljni je i najvažniji element proizvodnje

visokosofisticiranih prometnih proizvoda. (Zelenika, 2010, p.266)

Pri definiranju pojma intelektualni kapital treba postaviti razliku između znanja i

intelektualnog kapitala. Intelektualni kapital predstavlja znanje, dinamičan ljudski

resurs, transformiran u nešto vrijedno za poduzeće. Upravljanjem znanjem treba

ostvariti cilj: poboljšati sposobnost stvaranja vrijednosti u poduzeću, što je moguće

ostvariti efikasnijom uporabom postojećeg znanja. (Zelenika, 2010, p.264)

Prometni intelektualni kapital je sustav prometnih menadžera i specijaliziranih

prometnih stručnjaka sa svim svojim eksplicitnim, implicitnim, unidisciplinarnim,

interdisciplinarnim, pluridisciplinarnim, supradisciplinarnim i multidisciplinarnim

znanjima, sposobnostima, kreativnostima, inventivnostima, vještinama, iskustvima,

motivacijama..., informacijskim mrežama, bazama podataka i informacijama,

organizacijskim kulturama..., na mega, globalnim, makro, mikro, meta i inter i

intralogističkim tržištima. Tri su bitne skupine elemenata prometnog intelektualnog

kapitala kao temeljnog elementa proizvodnje prometnih proizvoda: ljudski ili humani

prometni kapital, strukturalni ili organizacijski prometni kapital i potrošački prometni

kapital. (Zelenika, 2010, p.265)

17

2.3.4. Predmeti prometovanja

Predmeti prometne proizvodnje, odnosno predmeti prometovanja mogu biti razne stvari,

tvari, teret, roba, žive životinje, palete, kontejneri, prijevozna sredstva s teretom, barže,

putnici, energija, vijesti, podaci...To znači da su predmeti prometovanja svi materijalni i

nematerijalni predmeti koji se mogu prevoziti, prenositi, premještati s jednog mjesta na

drugo mjesto uporabom svih prometnih grana.

Kod predmeta prometovanja treba imati na umu nekoliko važnih činjenica (Zelenika,

2010, p.272) : 1) da predmeti prometovanja tijekom transporta ne mijenjaju svoja

svojstva, 2) da se predmeti prometovanja tijekom transporta ne troše, 3) da bitna

obilježja predmeta prometovanja preodređuju bitne elemente proizvodnje prometnih

proizvoda, 4) da predmeti prometovanja određuju modalitete transportnih lanaca i

mreža..., 5) da predmeti prometovanja bitno i izravno utječu na brzinu, sigurnost i

racionalizaciju manipuliranja, transporta.

2.4. Osnove ugovora o prijevozu

Ugovorom o prijevozu prijevoznik se obvezuje prevesti na određeno mjesto neku osobu

ili neku stvar, a putnik ili pošiljatelj se obvezuje za obavljeni prijevoz platiti određenu

naknadu. (Andrijanić i suradnici, 2001, p.12)

S obzirom na vrste prijevoza, razvili su se i posebni oblici ugovora o prijevozu stvari:

(Andrijanić i suradnici, 2001, p.12)

- ugovor o prijevozu stvari željeznicom,

- ugovor o prijevozu stvari u pomorskoj i unutrašnjoj plovidbi,

- ugovor o prijevozu stvari u cestovnom prometu,

- ugovor o prijevozu stvari u zračnoj plovidbi.

Subjekti ugovora o prijevozu jesu prijevoznik i pošiljatelj kod ugovora o prijevozu

stvari, tj. prijevoznik i putnik kod ugovora o prijevozu osoba.

18

Prijevoznik je fizička ili pravna osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim

poslovanjem, ali i svaka druga osoba koja na temelju ugovora o prijevozu obavlja

prijevoz uz naknadu.

Ugovorom o prijevozu stvari obvezuje se prijevoznik pošiljatelju ili drugoj osobi da će

stvari prevesti do mjesta koje je ugovoreno i tamo ih predati primatelju, a pošiljatelj se

obvezuje za to platiti određenu naknadu.

U nastavku se detaljnije obrađuju obveze pošiljatelja stvari i obveze prijevoznika te

odgovornosti prijevoznika za gubitak ili oštećenje pošiljke.

2.4.1. Obveze pošiljatelja stvari

U obveze pošiljatelja stvari spada (Andrijanić i suradnici, 2001, p.14) :

· obveza propisnog pakiranja stvari,

· obveza izvješćivanja o podacima koji se odnose na pošiljku,

· obveza plaćanja naknade i troškova u vezi s prijevozom.

U nastavku će se nešto više reći o njima i kako su definirane Zakonom. ( Zakon o

obveznim odnosima br. 35/2005, čl. 661.-698)

1) Obveza propisanog pakiranja stvari

Pošiljatelj je obavezan zapakirati stvari na propisan ili uobičajen način kako se ne bi

ugrožavala sigurnost ljudi i dobara i kako ne bi nastala šteta. (Zakon o obveznim

odnosima, 2005, čl.670)

2) Obveza izvješćivanja o podacima koji se odnose na pošiljku

Pošiljatelj mora izvijestiti prijevoznika o vrsti pošiljke, njezinu sadržaju i količini,

priopćiti mu kada pošiljka treba biti prevezena, ime i adresu primatelja pošiljke, svoje

19

ime i adresu te ostale podatke koji omogućuju prijevozniku da bez ikakvog odgađanja i

smetnji može ispuniti svoje obveze. (Zakon o obveznim odnosima, 2005, čl.667)

3) Obveza plaćanja naknade i troškova u vezi s prijevozom

Pošiljatelj je dužan isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i troškove u vezi s

prijevozom. No, naknadu i troškove može platiti i primatelj ako je to izričito navedeno u

teretnom listu. Ako u teretnom listu nije navedeno da pošiljatelj plaća naknadu za

prijevoz i ostale troškove, smatra se da je pošiljatelj uputio prijevoznika da ih naplati od

primatelja. (Zakon o obveznim odnosima, 2005, čl.671)

2.4.2. Obveze prijevoznika

Obveze prijevoznika uključuju (Andrijanić i suradnici, 2001, p.15) :

· obvezu prijevoza stvari,

· obvezu izdavanja teretnog lista,

· teretnice ili potvrde o primitku stvari na prijevoz,

· obvezu izvješćivanja pošiljatelja i postupanje prema nalozima.

1) Obveza prijevoza stvari

Temeljna je obveza prijevoznika uredno, na ugovoreni način i ugovorenim putem

obaviti prijevoz i stvar predati naznačenoj osobi. Ako nije ugovoreno kojim putem treba

obaviti prijevoz, prijevoznik mora odabrati onaj put koji najviše odgovara interesima

pošiljatelja. (Adrijanić i suradnici, 2001, p.15)

2) Obveza izdavanja teretnog lista, teretnice ili potvrde o primitku stvari na prijevoz

Tovarni list je prijevozna isprava u željezničkome, cestovnom i zračnom prijevozu

kojom prijevoznik potvrđuje da je primio na prijevoz određenu količinu robe. Za

prijevoz stvari morem izdaje se teretnica (konosman), a za prijevoz stvari u unutrašnjoj

20

plovidbi izdaje se teretnica ili tovarni list. Kada teretni list nije obvezatan ili nije izdan,

prijevoznik izdaje potvrdu o primitku pošiljke s podacima koje treba sadržavati tovarni

list. (Adrijanić i suradnici, 2001, p.15)

3) Obveza izvješćivanja pošiljatelja i postupanje prema nalozima

Prijevoznik mora izvijestiti pošiljatelja o svim okolnostima koje bi utjecale na prijevoz i

postupiti prema uputama što ih od njega dobije. Tako, primjerice, pošiljatelj može

naložiti prijevozniku vraćanje pošiljke, predaju pošiljke drugom primatelju i sl.

(Adrijanić i suradnici, 2001, p.15)

2.4.3. Odgovornosti prijevoznika

Odgovornosti prijevoznika uključuju (Zakon o obveznim odnosima, 2005, čl. 677-691)

· odgovornost prijevoznika prema pošiljatelju,

· odgovornost prijevoznika za gubitak ili oštećenje pošiljke,

· odgovornost prijevoznika za zakašnjenje,

· podijeljena odgovornost prijevoznika.

1) Odgovornost prijevoznika prema pošiljatelju

Ako je prijevoznik predao pošiljku primatelju, a nije platio iznos kojim je bila

opterećena, dužan je isplatiti taj iznos pošiljatelju, ali ima pravo tražiti naknadu od

primatelja. (Zakon o obveznim odnosima, 2005, čl.677)

2) Odgovornost prijevoznika za gubitak ili oštećenje pošiljke

Prijevoznik odgovara za potpun ili djelomičan gubitak robe ili za njeno oštećenje od

trenutka preuzimanja robe do trenutka predaje, osim ako ne dokaže da je šteta nastala

bez njegove krivnje. Prijevoznik za štetu odgovara do iznosa određenog zakonom ili

međunarodnim ugovorom. (Zakon o obveznim odnosima, 2005, čl.683)

21

3) Odgovornost prijevoznika za oštećenje

Prijevoznik je dužan ovlašteniku nadoknaditi štetu zbog zakašnjenja u visini određenoj

zakonom ili međunarodnim ugovorom, osima ako dokaže da je do zakašnjenja došlo

bez njegove krivnje. Zakašnjenje postoji ako pošiljka nije isporučena u ugovorenom

roku, ako rok nije ugovoren, kad trajanje prelazi vrijeme koje se može razumno priznati

urednom prijevozniku, uzimajući u obzir i konkretne okolnosti i osobito, kod komadnih

pošiljaka, vrijeme slaganja pošiljke na uobičajeni način. (Zakon o obveznim odnosima,

2005, čl.687)

4) Podijeljena odgovornost prijevoznika

Kad u izvršenju prijevoza iste pošiljke sudjeluje jedan za drugim nekoliko prijevoznika

što ih je odredio pošiljatelj, svaki od njih odgovara samo za svoj dio prijevoza. (Zakon o

obveznim odnosima, 2005, čl.691)

22

3. SPECIFIČNOSTI CESTOVNOG PROMETA

U ovom dijelu rada od svih prijevoznih grana posebno će se još obraditi cestovni

promet. S obzirom da se agencija Tri Mare d.o.o, koja se detaljno spominje i obrađuje

kasnije u radu, želi širiti na europsko tržište te obavljati transport robe kamionskim

prijevozom u ovom dijelu obrađene su: osnovne značajke cestovnog transporta i

prometa, elementi proizvodnje prometnih usluga u cestovnom prometu, dokumenti i

konvencije u međunarodnom cestovnom prijevozu, uloga Karneta TIR u cestovnom

prometu, carinski postupak prije i poslije ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju,

teretni list i tehnologija cestovnog prometa.

3.1. Osnovne značajke cestovnog transporta i prometa

Cestovni prijevoz je gospodarska djelatnost premještanja (prijevoza), prijenosa robe i

putnika svim vrstama cestovnih vozila i na svim vrstama cestovnih putova, bez obzira

na njihovu namjenu.

Cestovni promet je širi pojam od „cestovnog prijevoza“. Cestovni promet obuhvaća

prijevoz robe i putnika cestovnim prijevoznim vozilima po cestovnim putovima kao i

sve operacije i komunikacije u cestovnome prijevozu. (Zelenika, 2010, p.147)

U nastavku se elaboriraju temeljni elementi proizvodnje prometnih usluga u cestovnom

prometu.

3.2. Elementi proizvodnje prometnih usluga u cestovnom prometu

Da bi cestovni prijevoz i cestovni promet funkcionirao bitno je: visok stupanj

razvijenosti cestovne infrastrukture i cestovne suprastrukture, primjena organizacije

rada, upravljanje i rukovođenje, primjena uporaba suvremenih prijevoznih tehnologija...

(Zelenika, 2010, p.148)

23

U nastavku će se nešto više reći o cestovnoj infrastrukturi, cestovnoj suprastrukturi,

ljudskim potencijalima i predmetu prometovanja u cestovnom prometu kako bi se

dobila jasnija slika o cijelokupnom cestovnom transportu i prometu.

3.2.1. Cestovna infrastruktura

Objekti prometne infrastrukture umjetno su stvoreni, što zahtijeva veliku odgovornost

glede pravilnog, a nadasve racionalnog vođenja infrastukturne politike, kao dijela

cjelovite gospodarske politike. (Baričević, 2001, p.84)

Infrastrukturu cestovnog prometa čine sve vrste i kategorije cesta i putova uključivo i

mostovi, vijadukti, tuneli, cestovne petlje i križišta s pripadajućom signalizacijom i sl. i

uređaji stalno fiksirani za određeno mjesto koji služe proizvodnji prometnih usluga,

reguliranju i sigurnosti cestovnog prometa, kao i kamionski i autobusni kolodvori i

distribucijski centri. U infrastrukturu cestovnog prometa treba ubrojiti i zgrade s

fiksiranim uređajima koji služe održavanju i servisiranju suprastrukture i infrastrukture

cestovnog prometa. (Zelenika, 2010, p.148)

Ceste kao okosnica infrastrukture cestovnog prometa različito se klasificiraju, a

najčešće (Zelenika, 2010, p.149) :

· Prema gospodarskom značenju ceste se dijele na: magistrale, regionalne i

lokalne ceste.

· Prema vrsti prometa za koji su namijenjene ceste se dijele na: ceste za isključivo

motorni promet i ceste za mješoviti promet.

· Prema namjeni i prometnome značenju ceste se dijele na: europske ceste za

daleki promet, ceste za daleki promet, ceste za brzi promet, državne ceste,

turističke ceste, ceste za specijalne namjene i gradske ceste.

U sustavu cestovnog prometa posebnu važnost ima i infrastruktura gusto naseljenih

mjesta, fiksirana oprema cesta i prometna signalizacija.

24

3.2.2. Cestovna suprastruktura

Suprastrukturu cestovnog prometa čine sve vrste transportnih sredstava i mehanizacije

koje služe proizvodnji prometnih usluga u cestovnome prometu, reguliranju i sigurnosti

prometa, kao što su sve vrste teretnih cestovnih vozila, autobusi i druga cestovna vozila

za prijevoz putnika..., te sve vrste pokretnih pretovarnih sredstava koja služe

manipuliranjem teretom u cestovnome prometu. U cestovnu suprastrukturu mogu se

ubrojati i pokretni uređaji koji služe održavanju i servisiranju prometne infrastrukture,

transportnih i pretovarnih sredstava u cestovnome prometu. (Zelenika, 2010, p.150)

Suprastruktura u cestovnome transportu i prometu ima primarnu misiju i zauzima

primarno mjesto u različitim industrijama.

Velika rasprostranjenost različitih prijevoznih cestovnih vozila uključujući i sredstva za

pretovar dovodi do složenosti njihove klasifikacije.

Cestovni prijevoz označuje iznimno veliki broj vozila, što prozlazi iz malog kapaciteta

pojedinih, individualnih vozila, a s druge strane iz velike disperzije te vrste prijevoza u

svim krajevima svijeta, kao i mogućnosti osobnog vlasništva vozila koje se ostvaruje u

masovnim razmjerima. (Baričević, 2001, p.129)

Globalna raspodjela voznog parka kao integralne cjeline sadrži pet osnovnih tipova

vozila (Baričević, 2001, p.131) :

1. osobna vozila dvokotačna i četverokotačna,

2. putnička javna vozila (autobusi),

3. teretna vozila s pogonom (kamioni i tegljači),

4. vozila bez pogona (prikolice i poluprikolice),

5. specijalna vozila.

Za gospodarstvo svake zemlje posebnu važnost imaju komercijalna vozila koja

sačinjavaju približno četvrtinu ukupne svjetske proizvodnje automobila. To je

zajednički naziv za poslovna vozila, dakle autobuse, teretna vozila (kamione),

specijalna radna vozila, vučna vozila, priključna vozila i tegljače. (Baričević, 2001,

p.132)

25

Prijevozna sredstva u cestovnom transportu su mnogobrojna i raznovrsna jer zbog

golemog broja vozila i raspostranjenosti po zemljama svih kontinenata postoji i velika

raznovrsnost voznog parka.

3.2.3. Ljudski potencijali u cestovom prometu

Ljudski potencijali, moraju biti zadovoljavajući, ne samo s kvantitativnog , već i s

kavalitativnog motrišta, odnosno s motrišta zaposlenih koji raspolažu odgovarajućim

kvalifikacijama, znanjima i sposobnostima za obavljanje svojih organizacijskih

zadataka. Ljudski potencijali pokreću sve poslovne aktivnosti prometnih poduzeća.

(Pupovac, Zelenika, 2004, p.28)

Prema podacima iz Statističkog ljetopisa udio zaposlenih u sektoru prijevoza u

ukupnom broju zaposlenih u Republici Hrvatskoj u 2013.godini iznosio je 5,2 posto. U

tom je mjesecu u djelatnostima prijevoza i skladištenja bilo zaposleno 58.635 osoba. U

ukupnoj zaposlenosti prometnog sektora djelatnost kopnenog prijevoza i cjevovodnog

transporta sudjeluje s čak 41,5 posto, djelatnost skladištenja i pratećih djelatnosti u

prijevozu s 32,8 posto, dok poštanske i kurirske djelatnosti zapošljavaju 18,8 posto

zaposlenih u sektoru. (Sektorska analiza, 2013).

3.2.4. Predmeti prometovanja u cestovnom prometu

Predmet prometovanja u cestovnom prometu mogu biti razne stvari, životinje, roba,

putnici, palete, kontejneri, energija... Predmeti prometovanja u cestovnom prometu jesu

svi predmeti koji se mogu prevoziti, prenositi, premještati s jednog mjesta na drugo

uporabom cestovne infrastrukture i cestovne suprastrukture. (Andrijanić i suradnici,

2001, p.9).

26

3.3. Dokumenti u međunarodnom cestovnom prijevozu

Ulazak u stranu državu može biti uvjetovan ulaznom dozvolom dotične zemlje. Dakle,

strani prijevoznik može obavljati prijevoz na teritoriju druge države samo na temelju

odgovarajuće dozvole za prijevoz, ako međunarodnim ili bileteralnim ugovorom nije

drugačije regulirano. Za zemlje koje nisu članice Europske Unije dozvole se reguliraju

bilateralnim sporazumom s pojedinim članicama Europske Unije na načelu godišnjih

kvota, a na temelju reprociteta. Dozvole mogu biti raznih vrsta i namjena kao:

univerzalne dozvole (jednokratne, višekratne, pogranične, univerzalne ili tranzitne),

dozvole za kombinirani prijevoz i CEMT dozvole. (Baričević, 2001, p.170)

Dobivanjem ulazne dozvole za prijevoz kroz ili u pojedinu zemlju prijevoznik se

obvezuje pribaviti sve isprave koje mogu tražiti razni organi dotične zemlje. Te su

isprave potrebne za osoblje, za vozilo, te za teret koji se prevozi. (Baričević, 2001,

p.171)

Prva skupina potrebnih isprava u međunarodnom prijevozu za osoblje je (Baričević,

2001, p.170) :

· Putovnica s valjanom vizom (prema potrebi),

· Domaća i međunarodna vozačka dozvola,

· Knjižica za provjeravanje rada posade vozila, tj.dopušteno vrijeme rada,

· Putni radni list, tj. međunarodni putni nalog,

· Potvrda o cijepljenju protiv zaraznih bolesti koju traže pojedine zemlje,

· Bankovno kreditno pismo koje služi za podizanje novca u inozemstvu,

· Potvrda o obvezatnoj promjeni novca za one zemlje koje to traže,

· Ček ili štedna knjižica,

· EUROCARD1 ili druga vrsta kreditne kartice,

· EURO2 obrazac u slučaju prometne nezgode,

1Eurocard/Mastercard, bezgotovinski platni promet .

27

· Druge specifične potvrde koje ovise o vrsti prijevoza.

Druga skupina isprava su isprave za vozilo u međunarodnom cestovnom prijevozu

(Baričević, 2001, p.171) :

· Interventna knjižica s popisom opreme na vozilu i prikolici,

· Domaća i međunarodna prometna dozvola,

· Dozvola za prijevoz po cestama stranih zemalja,

· Potvrda o uređenosti vozila za međunarodni promet, TIR3 karnet, ukoliko je

potpisan sporazum,

· Potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz živežnih namirnica po propisima

međunarodnog sporazuma ATP4, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

· Potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz opasnih tereta prema propisima

međunarodnog sporazuma ADR5, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

· Dozvola ili potvrda o osposobljenosti vozila za prijevoz specijalnih pošiljaka,

· Servisne i kreditne kartice za nabavku goriva i maziva u inozemstvu,

· Potvrda o obveznom osiguranju vozila, polica osiguranja i „zelena karta“,

· Prijevozne karte za kombinirani prijevoz tereta „cesta-željeznica i „ceta-brod“,

· Potvrda o posebnoj opremi na vozilu,

· Druge isprave da bi se mogao obaviti prijevoz.

Treća skupina isprava za robu u međunarodnom cestovnom prijevozu (Baričević, 2001,

p.172) :

· Nalog za utovar u polasku ili povratku,

· Otpremne isprave pošiljatelja,

· Međunarodni CMR6 teretni list,

· Popis pošiljki,

2Obrazac o podrijetlu robe koja je proizvedena u EU. 3Prijevoz robe prema sporazumu TIR, (engl. Transport International by Road). 4 Međunarodni sporazum o prijevozu lako kvarljive robe u cestovnom prometu. 5Međunarodni sporazum o prijevozu opasnih tereta u cestovnom prometu, (engl. European Agreement

concerning the International Carriage of Dangerous Goods by Road). 6Konvencija o međunarodnom prijevozu robe cestom, ( engl. Convention on the Contract for the

International Carriage of Goods by Road).

28

· Veterinarske potvrde, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

· Fitopatološke potvrde, ukoliko se radi o takvoj vrsti prijevoza,

· SDT7 potvrda pošiljatelja o otpremi opasne robe,

· Izvozne, uvozne ili provozne dozvole za pošiljke,

· Isprave koje omogućuju naplatu vrijednosti pošiljke pošiljatelju (otpremnička

potvrda),

· Bankovne ili druge ugovorne akreditivne isprave,

· Carinski popratni dokumenti (popratnica, karnet TIR, karnet ATA8...),

· Potvrda o podrijetlu robe,

· Uvjerenje o kvaliteti robe.

Ako se radi o uobičajenom prijevozu teretom koji ne podliježe posebnim prijevoznim

uvjetima, količina isprava je manja.

3.4. Konvencije u međunarodnom cestovnom prijevozu

Za međunarodni cestovni promet mjerodavne su odredbe temeljnog zakona, Zakon o

prijevozu u cestovnom prijevozu i brojnih podzakonskih propisa, te međunarodnih

konvencija i ugovora koji se sklapaju s drugim državama.

Najvažnije međunarodne konvencije, pravni akti koji sadrže pravna pravila i pravne

institute za uređivanje pravnih odnosa u međunarodnom transportu jesu (Zelenika,

2006, p. 69) :

· Konvencija o ugovoru za međunarodni prijevoz robe cestom (CMR – 1956.)

· Europski sporazum o prijevozu opasne robe cestom (ADR – 1957.)

· Carinska konvencija o međunarodnom prijevozu robe na osnovi Karneta-TIR

(TIR – 1959.)

· Prijevoz robe prema sporazumu CEMT (CEMT – 1974.)

7Potvrda pošiljatelja o prijevozu opasne robe, (engl. Shippers Declaration for the Transport of Dangerous

Goods) 8Jednostavan međunarodni carinski dokument koji zamjenjuje carinske dokumente za privremeni izvoz, uvoz i provoz, (engl. Temporary Admission).

29

U nastavku se ukratko navode temeljne odredbe prijevoza robe prema spomenutim

međunarodnim konvencijama.

1) Prijevoz robe prema sporazumu TIR

Temeljna svrha i cilj TIR karneta je da u najvećoj mjeri olakša kretanje robe pod

carinskim nadzorom u međunarodnoj trgovini te da pruži potrebnu carinsku sigurnost i

jamstvo zemljama prijevoza. Uporabom TIR karneta izbjegava se nadležnost domaćeg

jamstva i domaćeg sustava dokumentacije, tj. sve carinske radnje obavljaju se preko

jednog carinskog provoznog dokumenta-TIR karneta. (Baričević, 2006, p.173)

2) Prijevoz robe prema sporazumu CMR

Prijevoz robe prema CMR određen je odredbama koje se odnose na odgovornost

vozara za radnje i propuste njegovih predstavnika i drugih osoba čijim se uslugama

koristio u obavljanju prijevoza.

Temeljne značajke prijevoza prema ovom sporazumu jesu: prijevoz se obavlja uz

korištenje međunarodnog teretnog lista i tijekom prijevoza roba se nalazi pod carinskim

nadzorom. (Baričević, 2006, p.177)

3) Prijevoz robe prema sporazumu ADR

Prijevoz robe prema sporazumu ADR objedinjava verificiranu nomenklaturu opasnih

tvari i tereta, propise o pojedinačnom i zajedničkom pakiranju opasne robe, natpise i

listiće opasnosti na pakiranjima, odredbe u teretnom listu, propise o prijevozu, propise o

prijevoznim uređajima, certifikat o ispravnosti vozila i listiće za označavanje vozila koja

prevoze dotične tvari. (Baričević, 2006, p.178)

4) Prijevoz robe prema sporazumu CEMT9

Prijevoz robe u međunarodnom prijevozu prema sporazumu CEMT obavlja se samo

između zemalja koje su potpisnice tog sporazuma. CEMT se koristi za prijevoz robe

9Europska konferencija ministara za promet, (engl. European Conference of Transport Ministers).

30

između mjesta utovara i mjesta istovara koja se nalaze u dvjema različitim zemljama

članicama Europske konferencije ministara prometa. CEMT dozvola izdaje se na ime i

ne može se prenositi na drugu osobu. (Baričević, 2006, p.178)

3.5. Uloga Karneta TIR u cestovnom prometu

Danas je međunarodni prijevoz robe cestovnim motornim vozilima postao vrlo

značajan. Vozila i roba koja se u njima prevozi prilikom prelaska iz jedne zemlje u

drugu podliježu carinskom postupku, jer roba u drugoj zemlji predstavlja carinsku robu.

Cijeli taj postupak nastoji se pojednostaviti Carinskom konvencijom o međunarodnom

prijevozu robe na osnovi karneta TIR. Prema odredbama konvencije, vozila namijenjena

za međunarodni prijevoz moraju imati posebnu oznaku (ploču) TIR i ispravu (karnet).

Karnet TIR tiskan je na jeziku zemlje koja ga izdaje i na francuskom jeziku. Svrha

karneta je da se prijevozniku pruže olakšice u pogledu carinskih formalnosti i u pogledu

oslobođenja od polaganja carinske kaucije za robu. Prednost karneta je ta što

pojednostavljuje carinsku proceduru i samim time se vozila manje zadržavaju na

graničnim prijelazima.

Vozila i kontejneri kojima se prevozi roba u međunarodnom prijevozu s oznakom TIR

moraju biti odgovarajuće konstitucije (Ivaković, Stanković, Šafran, 2010, p.96) :

Vozilo mora biti građeno tako da:

- roba ne može biti izvađena ili unesena u zatvoreni dio vozila bez ostavljanja

vidnih tragova pokušaja ili bez povrede carinskih obilježja

- carinska obilježja se mogu lako i uspješno staviti

- ne sadrži skriveni prostor u kojem bi se roba mogla sakriti

- svi prostori u koje se može staviti roba su pristupačni za carinski pregled

Kontejner mora biti:

- potpuno ili djelomice zatvoren tako da tvori spremnik za robu

- trajne ili dovoljno čvrste građe za višekratnu uporabu

- posebno namijenjen olakšanju prijevoza robe jednim ili različitim prijevoznim

sredstvimabez posebnog prekrcaja robe

31

- namijenjen lakom manipuliranju

- napravljen tako da se lako puni i prazni

- unutrašnje zapremine jedan ili više kubičnih metara

Za svako vozilo, grupu vozila ili za više kontejnera natovarenih u jedno vozilo ili grupu

vozila, izdaje se jedan karnet TIR. Obrazac karneta je jedinstven u svim zemljama i

sadrži tzv.manifest koji predstavlja popis robe koja se prevozi.

3.6. Carinski postupak prije i poslije ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju

Sva cestovna prijevozna sredstva s robom ili bez robe moraju se zaustaviti kod

pograničnog prijelaza radi obavljanja carinskog pregleda. Cestovno vozilo i roba

prijavljuju se pograničnoj carinarnici prijavom o uvozu i provozu robe koja se

popunjava na osnovi prijevoznih isprava. Prilikom pregleda carinarnica utvrđuje stvarno

stanje s podacima iz prijevoznih isprava. Ako se roba ne carini u pograničnoj

carinarnici, vozar mora platiti carinarnici svotu u visini proračunate carine ili položiti

jamstvo banke. (Aržek,Bendeković, 2008, p.298)

Hrvatski prijevoznici ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju ostvarili su pravo:

neograničenog pristupa tržištu bez dozvola i ograničenja za obavljanje prijevoza tereta

između država članica. To isto vrijedi i za sve prijevoznike iz država članica Europske

Unije u Hrvatsku.

Licenca zajednice služi za obavljanje prijevoza tereta unutar zemalja članica Europske

Unije bez ikakvih dodatnih dozvola i ograničenja. Izdaje ju Ministarstvo pomorstva,

prometa i infrastrukture na rok važenja do 10 godina. (Hrvatski prijevoznik, 2014)

Na robu koja je predmet carinskog postupanja primjenjuje se zajednička carinska tarifa

Europske unije. Unos robe u carinsko područje Europske unije i iznos robe iz carinskog

područja Europske unije dopušten je samo preko propisanih graničnih prijelaza u

vrijeme kada su otvoreni za promet. (Carinski propisi, 2014)

Pristupanjem Hrvatske EU vrijeme izvršenja usluga prijevoza se znatno skraćuje,

povećava se iskorištenost prijevoznih kapaciteta i smanjuju se troškovi prijevoza. Zbog

uklanjanja kontrola s graničnih prijelaza, prijevoznici ne gube vrijeme na čekanja na

32

graničnim prijelazima. Prema sadašnjoj situaciji prijevoznici često više vremena utroše

na čekanja na graničnim prijelazima i carinama nego na sami prijevoz.

3.7. Teretni list

Međunarodni sporazum o prijevozničkim ugovorima u cestovnom prometu

CMR, također poznat pod nazivom teretni list CMR-a, uređuje prijevoz sve vrste robe

kamionima. Primjenjuje se kada se lokacija na kojoj se preuzima roba i lokacija na koju

robu treba dostaviti nalaze u dvije različite države.

Pritom najmanje jedna od država mora biti članica CMR-a. To vrijedi bez obzira na

sjedište ili državljanstvo stranaka. Sporazum vrijedi u svim državama članicama

Europske unije i nekim drugim državama. (Pojmovnik transporta, 2014)

Teretni list je legitimacijski papir koji glasi na ime jednog primatelja dajući mu

ovlaštenje zahtijevati izručenje i predaju robe od prijevoznika na odredišnom mjestu.

(Bendeković, Aržek, 2008, p.301).

Svaki teretni list sadrži:

1) datum i mjesto izdavanja,

2) ime i adresu pošiljatelja,

3) ime i adresu prijevoznika,

4) mjesto i datum utovara robe i mjesto odredišta,

5) mjesto i adresu primatelja,

6) uobičajeni otpis robe, vrstu i način pakiranja, a za opasnu robu njeno opće

poznato naimenovanje,

7) broj koleta, njihove posebne oznake i brojeve,

8) bruto-težinu robe ili količinu izraženu na drugi način,

9) troškove prijevoza,

10) potrebne upute za carinske i druge formalnosti,

11) izjavu u međunarodnom transportu da prijevoz podliježe odredbama konvencije

CMR.

33

U nastavku se na primjeru broj 1, prikazuje ispunjeni Teretni list

Primjer br.1: Teretni list

Izvor: Izrada studentice na temelju prikupljene dokumentacije u suradnji s Tri Mare

d.o.o, 2014

Teretni list u načelu popunjava pošiljatelj, a izdaje se u tri originalna primjerka koji

potpisuju pošiljatelj i prijevoznik. Prilikom primanja robe, prijevoznik je dužan utvrditi

točnost navoda u teretnom listu, napose u pogledu podataka koji se odnose na broj

koleta, njihove oznake i brojeve kao i podatke koji se odnose na vidljivo stanje robe i

njezino pakiranje. Teretni list je dokaz o zaključenom ugovoru, o tome da je prijevoznik

primio robu kao i uvjetima ugovora o prijevozu. (Aržek, Bendeković, 2008, p.303)

34

3.8. Tehnologija cestovnog prometa

Tehnologija prometa je organizacijski sustav, jer je posljedica djelovanja prirodnog

elementa-čovjeka, i tehničkog elementa unutar kojeg se mogu svrstati i transportno-

manipulacijska sredstva, transportni supstrat i infrastruktura. (Županović, 1994, p.35)

Kada se govori o ciljevima u području tehnologije cestovnog prometa, bitno je

spomenuti i izdvojiti (Županović, 1994, p.364) :

- povećanje prijevoznih sposobnosti prijevoznih sredstava,

- povećanje prilagodljivosti cestovnih prijevoznih sredstava drugim granama

prijevoza,

- sniženje operativnih troškova,

- smanjenje nezgoda,

- smanjenje vremena prijevoza.

Transportne i prometne tehnologije, kao element proizvodnje prometnih proizvoda,

znanstveno su utemeljene znanjima, spoznajama, zakonitostima, vještinama i

aktivnostima tehnologija prometa kao znanosti i tehnologija prometa kao aktivnosti.

Sukladno tome, najvažnije transportne i prometne tehnologije jesu (Zelenika, 2006,

p.120) :

· peletizacija,

· kontejenerizacija,

· RO-RO,

· LO-LO,

· huckepack,

· bimodalna tehnologija.

U nastavku će detaljnije biti definirane i objašnjene tehnologija transporta robe na

paletama i tehnologija transporta robe u kontejnerima jer su one od velikog značaja za

cestovni promet.

35

3.8.1. Transport robe na paletama

Paleta je specijalno izrađena i najčešće drvena podloga na koju se po stanovitim

pravilima slažu komadi tereta radi oblikovanja većih strandardiziranih teretnih jedinica

kojima se sigurno, jednostavno, brzo i racionalno manipulira.

Paletizacija je skup organizacijsko povezanih sredstava za rad i tehnoloških postupaka

za automatizirano manipuliranje i transport okrupljenim jedinicama tereta od sirovinske

baze do potrošača. Paletizacija je nakon paketizacije prva suvremena transportna

tehnologija koja se u tijeku stogodišnjeg razvoja afirmirala u gotovo svim zemljama

svijeta. Sustav paletizacije najpotpunije i najuniverzalnije povezuje pojedinačne

komadne terete u okrupljenim jedinicama tereta i omogućuje uspostavljanje

neprekidnog lanca svih sudionika od sirovinske baze do potrošača. Osnovnu zadaću

paletizacija ostvaruje samo onda kada se roba složena na palete kod proizvođača

depaletizira kod prerađivača ili krajnjeg potrošača. (Andrijanić i suradnici, 2001, p.25)

Palete se, s obzirom na praktičnu uporabu, mogu svrstati u četiri osnovne skupine

(Andrijanić i suradnici, 2001, p.26) :

1) ravne palete,

2) boks-palete,

3) stubne palete,

4) specijalne palete.

Većina europskih zemalja, među kojima je i naša zemlja, najviše upotrebljavaju ravne

palete dimenzije 1200 * 800 mm i/ili 1200 * 1000 mm, na koje se može složiti oko

1000 kg tereta.

Najvažnije sredstvo za rad u sustavu paletizacije je viličar. To je specijalno

mehanizirano, transportno-pretovarno (ili prekrcajno-transportno) sredstvo opskrbljeno

s posebnim vilicama koje podilaze ispod palete (s paletiziranom ili nepaletiziranom

robom), koju podiže ili spušta u cilju prenošenja s jednog mjesta na drugo, prilikom

uskladištenja, utovara (ukrcaja), istovara (iskrcaja) ili pretovara (prekrcaja). Viličari

36

mogu biti motorni ili ručni s različitom nosivošću i drugim tehničkim i tehnološkim

karakteristikama. (Andrijanić i suradnici, 2001, p.26)

Upotrebom paleta ne postiže se samo ušteda na utrošku rada i potrebi radne snage oko

manipulacije robom, već je roba koja se prevozi u paletama dovoljno zaštićena i ne

iziskuje posebno transportno pakiranje. Pomoću paleta postiže se ušteda na sladišnom

prostoru jer je moguće poredati palete jednu na druge bez opasnosti da se roba složena u

njima ošteti zbog pritiska. (Aržek, 2002, p.17)

3.8.2. Transport robe u kontejnerima

Kontejneri su posebne naprave (transportni sanduci, cisterne, specijalne posude itd.)

koje su dovoljno otporne da mogu osigurati višestruku upotrebu. Olakšavaju prijevoz

robe bez premještanja tereta jer imaju ugrađene uređaje za lakše rukovanje prilikom

pretovara iz jednog oblika prijevoza u drugi, mogu se lako puniti i prazniti te imaju

zapremninu najmanje 1 m³. Ovu definiciju dala je Ekonomska komisija za Europu

(CEE). (Aržek, 2002, p.17)

Kontejneri trebaju ispunjavati ove uvjete (Andrijanić i suradnici, 2001, p.26) :

· potpuno ili djelomično zatvoreni, ali da čine odijeljen prostor namijenjen

za smještaj robe, s najmanje jednim vratima

· konstruirani tako da se brzo, sigurno i jednostavno pune i prazne

· konstruirani tako da se ubrza prijevoz robe jednim ili više prijevoznih

sredstava bez indirektnog prekrcaja (pretovara)

· opremljeni uređajima pogodnim za brzo, sigurno i jednostavno

rukovođenje, posebice za pretovar (prekrcaj) s jednog na drugo

prijevozno sredstvo

· izrađeni od potojanog materijala i dovoljno čvrsti

· otporni na vremenske prilike i prikladni za višekratno uporabu

· izrađeni s obujmom od najmanje jednog kubičnog metra

Najvažnije zadaće kontejnera su: da se rabi kao manipulacijsko-transportna jedinica

tereta, da se rabi kao jedinica tereta za uskladištenje i pakiranje te da ima sve značajke

37

„karike“ u neprekidnom transportnom lancu od proizvođača do potrošača (tj. „od vrata

do vrata“).

Kontejneri prilikom prijevoza robe pružaju niz prednosti, kao što su: smanjenje

oštećenja robe, ušteda pakiranja, brži i jeftiniji prekrcaj iz jedne vrste vozila u drugo,

isključenje mogućnosti da jedan dio pošiljke ostane neukrcan, manja mogućnost krađe,

smanjenje broja prijevoznih isprava, smanjenje carinskih formalnosti, ušteda radne

snage, mogućnost upotrebe kontejnera kao privremenog skladišnog prostora i tomu

slično. (Aržek, 2002, p.18).

Postoje različiti kriteriji za određivanje pojedinih vrsta kontejnera: Kontejneri prema

namjeni, kao najznačajnijem kriteriju, mogu se svrstati u dvije osnovne skupine, i to:

(Andrijanić i suradnici, 2001, p.27-28)

1) UNIVERZALNI KONTEJNERI

To su kontejneri, prije svega, namijenjeni za prijevoz robe pakirane u tvorničku

ambalažu koja je namijenjena za široku potrošnju. Imaju konstrukcijske karakteristike

da osiguraju uredno i sigurno punjenje i pražnjenje kontejnera s robom i prijevoz

kontejnera s robom s mogućnošću pretovara (prekrcaja) s prijevoznog sredstva jedne na

prijevozno sredstvo druge grane. U većini prometno razvijenih zemalja univerzalni

kontejneri čine i više od 75% cjelokupnog kontejnerskog fonda.

Skupina univerzalnih kontejnera ima više podskupina, i to:

· Kontejneri za opću uporabu

· Kontejneri za posebne namjene (otvoreni kontejneri, zatvoreni kontejneri s

provjetravanjem, kontejneri-platforme s otvorenim bočnim stranama i sa

cjelokupnom nadogradnjom)

2) SPECIJALNI KONTEJNERI ILI KONTEJNERI ZA PRIJEVOZ POSEBNIH

VRSTA ROBA

- Kontejneri s izometričnim obilježjima. Ti kontejneri imaju izolirane zidove, vrata,

pod i krov kako bi se u unutrašnjosti kontejnera zadržala potrebna temperatura (toplina

ili hladnoća) bez obzira na temperaturu izvan kontejnera.

38

- Kontejneri cisterne za prijevoz robe u tekućem i plinovitom stanju.

3.9. Analiza cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj i Europskoj Uniji

U ovom dijelu prikazani su i analizirani podaci o transportu robe prema vrstama

prijevoza i posebno cestovni prijevoz robe u razdoblju od 2004 do 2013. godine. Isto

tako prikazani su i podaci o cestovnom prijevozu robe po zemljama u tisućama tona od

2008. do 2012. godine.

Tablica br.1: Prijevoz robe u razdoblju od 2004. do 2013. godine u tisućama tona

Godina Željeznički prijevoz

Cestovni

prijevoz

Pomorski i

obalni

prijevoz

Zračni prijevoz

2004. 12 234 92 429 10 908 5

2005. 14 333 100 150 11 440 6

2006. 15 395 107 753 12 079 6

2007. 15 764 114 315 12 723 6

2008. 14 851 110 812 12 861 5

2009. 11 651 92 847 12 550 4

2010. 12 203 74 967 12 506 3

2011. 11 794 74 645 12 926 3

2012. 11 088 65 439 25 636 4

2013. 10 859 67 500 24 744 3

Izvor: Izrada studentice prema podacima sa Državnog zavoda za statistiku, 2013.

U tablici broj 1 vidljiv je prijevoz robe u razdoblju od 2004. do 2013. godine za

željeznički, cestovni, pomorski i obalni te zračni prijevoz. Najviše robe prevezlo se

cestovnim prijevozom, a najmanje zračnim prijevozom. Prema podacima, pomorskim i

obalnim prijevozom te željezničkim prijevozom prevezlo se znatno manje robe nego

cestovnim prijevozom. Najviše robe, cestovnim prijevozom, prevezlo se u 2007. godine

i iznosilo je 114 315 tisuća tona robe. U odnosu na 2007. godinu prijevoz robe u 2013.

godini cestovni prijevoz smanjio se za 40% i iznosio 67 500 tisuća tona. U istoj toj

39

godini, 2007. prevezlo se i najviše robe željezničkim prijevozom, 15 764 tisuća tona

robe, dok se u 2013. godini prevezlo 10 859 tona robe, tj. prijevoz robe se smanjio za

31,1%. Pomorski i obalni prijevoz robe najveći broj bilježi u 2012. godini, a iznosio je

25 636 tisuća tona robe. Što se tiče zračnog prijevoza, najviše robe prevezlo se u

razdoblju od 2005.do 2007. godine, i to 6 tisuća tona robe, što je 50% više nego u 2013.

godini.

Tablica br.2: Cestovni prijevoz robe u razdoblju od 2004. do 2013. godine u tisućama tona

Ukupno Unutarnji

prijevoz

Međunarodni prijevoz

Ukupno Unutarnji

prijevoz

Ukupno

Otišlo u strane

zemlje

Došlo iz stranih

zemalja

Prijevoz u

inozemstvu

2004. 117 316 107 306 10 010 4 017 5 117 876

2005. 116 401 106 615 9 786 3 986 4 960 840

2006. 115 253 105 976 9 277 3 714 4 751 812

2007. 114 345 105 255 9 090 3 686 4 606 798

2008. 110 812 102 457 8 355 3 550 4 097 708

2009. 92 847 85 358 7 489 3 335 3 438 716

2010. 74 967 67 126 7 841 3 435 3 683 723

2011. 74 645 66 332 8 313 3 449 4 122 742

2012. 65 439 57 971 7 468 3 118 3 438 912

2013. 67 499 59 090 8 409 3 537 3 627 1 245

Izvor: Izrada studentice prema podacima sa Državnog zavoda za statistiku, 2013.

U tablici broj 2 prikazani su podaci za unutarnji i međunarodni cestovni prijevoz robe u

razdoblju od 2004. do 2013. godine. Od 2004. do 2013. godine prijevoz robe se

postepeno smanjivao. Ukupni unutarnji i međunarodni cestovni prijevoz robe bio je

2004. godine i iznosio je 117 316 tisuća tona, dok je najmanji bio 2012. godine i iznosio

65 439 tisuća tona. Od 2004. do 2013. godine cestovni prijevoz robe smanjio se za 50

%.

U nastavku su dati podaci i analiza cestovnog prijevoza robe po državama u tisućama

tona od 2008. do 2012. godine.

40

Tablica br.3: Cestovni prijevoz robe po državama u tisućama tona od 2008. do 2012.

godine

Država 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Hrvatska 110.833 92.862 74.980 74.657 65.453

Slovenija 91.239 75.287 81.025 75.615 62.759

Češka 431 858 370.115 355.911 349.278 339.314

Poljska 1.093.406 1.170.478 1.216.083 1.322.237 1.245.053

Austrija 369.454 336.691 331.034 344.737 333.963

Slovačka 199.429 163.491 143.244 132.690 132.270

Izvor: Izrada studentice prema podacima s Eurostata, 2014.

U tablici su dani podaci cestovnog prijevoza robe u tisućama toma u razdoblju od 2008.

do 2012. godine za europske zemlje: Hrvatsku, Sloveniju, Češku, Poljsku, Austriju i

Slovačku. Te zemlje su odabrane jer su geografski blizu Hrvatske i prikladne su za

širenje poslovanja poduzeća Tri Mare d.o.o. na njihovo tržište. Iz podataka u tablici

vidljivo je da je u razdoblju od 2008. do 2012. godine cestovni prijevoz robe u

konstantnom padu u svim gore navedenim državama. Slovenija bilježi najmanji prijevoz

robe cestom, dok je odmah iza nje i Hrvatska. Najviše robe cestovnim prijevozom

preveze Poljska, a slijedi ju Češka, Austrija te Slovačka.

41

4. MEĐUNARODNA LOGISTIČKA AGENCIJA TRI MARE D.O.O.

Tri Mare d.o.o., je međunarodna logistička agencija za organizaciju transporta robe

morskim, kopnenim i zračnim putem u izvozu, uvozu i tranzitu. Osnovana je 1996.

godine u Zagrebu.

S ciljem razvoja daljnjeg poslovanja, vlasnica agencije se 2001. godine odlučila na

preseljenje sjedišta firme u grad Rijeku, smatrajući da će blizina riječkog kontejnerskog

terminala, luke i većine relevantnih službi i ureda agenata svjetskih brodara, omogućiti

kvalitetniju uslugu već postojećim klijentima i otvoriti mogućnosti za dobivanje novih.

Pretpostavka se pokazala točnom jer je u vrlo kratkom roku agencija započela s

obavljanjem lučke špedicije za potrebe vlastitih klijenata, agenture brodova za rasuti

teret (djelatnost s kojom se danas agencija više ne bavi) i rastom broja klijenata u skladu

s čim se povećavao i broj zaposlenika.

Agencija organizira transport za preko 90% Hrvatskih izvoznika, te veliki broj najvećih

izvoznika s područja susjednih država: Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne

Gore i Makedonije. (Tri Mare d.o.o., 2014)

Tri Mare d.o.o. osim što organizira transport robe u izvozu i uvozu, godinama posreduje

između stalnih klijenata – proizvođača i kupaca, u želji i nastojanju da stvori što širu

mrežu dobre poslovne suradnje i nove poslovne prilike za sve uključene.

U nastavku je prikazano cjelokupno poslovanje agencije Tri Mare d.o.o. obuhvaćena je:

djelatnost i strategija, predmet poslovanja, dinamika i struktura zaposlenih, društveno

odgovorno poslovanje, analiza dosadašnjeg financijskog poslovanja te analiza

europskog tržišta i konkurentnosti.

4.1. Djelatnost i strategija Tri Mare d.o.o.

Tijekom godina se agencija razvila od firme s dvije zaposlene osobe do firme s osam

zaposlenika i rastom broja stalnih klijenata za oko 70%.

42

Agencija Tri mare d.o.o. ima jasnu viziju i misiju i vodeći se time postiže rezultate koji

otvaraju mogućnostiza daljnje poslovanje.

Vizija Tri Mare d.o.o. je biti vodeća logistička agencija po znanju, kvaliteti usluge,

broju klijenata i prihodima na području regije, te uvođenjem inovacija u poslovanje i

edukaciju zaposlenika, proširivati paletu svojih usluga i djelovanje na području Europe i

svijeta. (Tri Mare d.o.o., 2014)

Misija Tri Mare d.o.o. je pružanje najkvalitetnije usluge organizacije transporta robe,

najboljeg i najbržeg servisa te savjetovanja i podrške, vodeći računa o svođenju

ukupnog troška za naše klijente na najmanju moguću mjeru. (Tri Mare d.o.o., 2014)

Agencija se danas smatra tržišnim liderom regije (zemalja Hrvatske, Slovenije, Bosne i

Hercegovine, Srbije, Makedonije) u organizaciji transporta prehrambenih proizvoda i

alkoholnih pića u izvozu u prekomorske zemlje.

Svojim klijentima nudi uslugu različitih logističkih rješenja transporta njihove robe od

skladišta proizvođača (izvoznika) do skladišta kupca (primatelja).

Agencija nudi slijedeće usluge (Intervju, 201410) :

- organizaciju pomorskih, kamionskih, željezničkih i avio prijevoza

- organizaciju punjenja i pražnjenja kontejnera

- lučku špediciju i organizaciju carinjenja robe u izvozu, uvozu i tranzitu

- uspostavljanje kontakata između kupaca i prodavatelja i obrnuto

- savjetovanje oko svega što se odnosi na logistička rješenja transporta, vanjske

trgovine (pariteti prodaje), osiguranja robe i dokumenata (Bill of Lading,

akreditiv i sl.).

Agencija Tri Mare d.o.o. na popisu svojih dugogodišnjih klijenata ima najveća imena

hrvatske prehrambene industrije poput Kraša, Atlantic grupe, Dukata, Hermes

Internationala, Francka, Gavrilovića, Zvečeva, Koestlina, Karlovačke pivovare,

kompanija unutar grupacije Agrokor (Jamnica, Ledo i Zvijezda, Belje) i mnoga druga.

U posljednje dvije godine firma je proširila djelovanje na čitavu regiju gdje vrši uslugu

organizacije transporta robe za kompanije poput Fructala, Žita Ljubljana, Delamarisa,

10 Intervju je obavljen u agenciji Tri Mare d.o.o. s direktoricom Tanjom Randić, 2014.

43

Radenske, Jaffe Crvenka, Pionira, Bambija, Štarka i Droge Kolinska (u sklopu Atlantic

grupe), Klasa, Vispaka, Sarajevskog Kiseljaka i mnogih drugih. (Intervju, 2014)

4.2. Dinamika i struktura zaposlenih

Međunarodna logistička agencija Tri Mare d.o.o. ima osam zaposlenih, od toga četiri

zaposlenika VSS i 4 zaposlenika SSS (s tim da će sva četiri zaposlenika diplomirati

kroz 2015/2016 i steći diplomu bacc.oec). Dob zaposlenika kreće se od 20-65 godina.

Zaposlenici su podijeljeni po poslovnim funkcijama: vlasnica – prokurist, direktorica,

voditeljica ureda i prodaje, četiri menadžera operative i voditeljica računovodstva.

Tijekom godina se ukazivala potreba za zaposlenicima na određeno vrijeme radi

cikličkih povećanja opsega posla, a koji su po isteku Ugovora, odnosno isteka potrebe

firme za povećanim brojem zaposlenika odlazili.

Četiri zaposlenika od današnjih osam su u firmi još od početaka: 1996., 2001., 2002. i

2004., znači deset i više godina. Bez obzira na kriznu situaciju na tržištu koja trenutno

utječe i na njihovo poslovanje i ukupno ostvaren promet i profit, u planu poduzeća je

zadržati sve postojeće zaposlenike, stoga se ulaže u njihovo obrazovanje i razvoj

njihovih karijera. (Intervju, 2014)

4.3. Društveno odgovorno poslovanje

U skladu sa svjetskim trendom, ali također proizlazeći i iz osobnih uvjerenja njihovih

zaposlenika, već duži niz godina Tri Mare d.o.o. okrenuta je društveno odgovornom

poslovanju vodeći računa o svojim zaposlenicima, utjecaju na okoliš i zajednici u kojoj

djeluju (Tri Mare d.o.o., 2014) :

Vode računa o recikliranju i pravilnom zbrinjavanju otpada (papira, PET ambalaže,

elektroničkog otpada),

44

Koriste proizvode za čišćenje uredskih prostorija koji nisu testirani na životinjama,

Za piće koriste vodu iz gradskog vodovoda čime smanjuju proizvodnju PET otpada,

Vode računa o zdravlju zaposlenika svakodnevno pripremajući obroke od zdravih i

svježih namirnica,

Zaposlenici su osigurani preko poduzeća za slučaj nezgoda,

Potiču i stipendiraju školovanje i profesionalne edukacije zaposlenika,

Potiču i podržavaju njihove kulturne i sportske aktivnosti,

Omogućavaju zaposlenicima da uspostave ravnotežu između rada, obitelji i slobodnih

aktivnosti,

Vode računa o odgovornom zapošljavanju (većina njihovih zaposlenika su žene) čime

doprinose postizanju ciljeva Europske strategije zapošljavanja,

Planiraju sredstva kojima potpomažu razne humanitarne i sportske udruge, te sudjeluju

u humanitarnim akcijama osobnim angažmanom (u organizaciji) i novčanim

sredstvima,

Potiču razvoj lokalnog gospodarstva koristeći usluge lokalnih obrtnika i malih

poduzeća te potpomažući njihove projekte i dijeleći s njima svoje znanje i poslovna

iskustva,

Svoje obveze prema državi, partnerima i dobavljačima podmiruju u roku čime djeluju

na uvođenje reda u cijeli dobavljački lanac,

Ponosni su dugogodišnji partner Visoke poslovne škole PAR, Rijeka čiji studenti kod

njih obavljaju stručnu praksu i u čiji program školovanja su uključeni neki zaposlenici

te potpomažu njihove projekte čime sudjeluju u poticanju obrazovanja mladih i budućih

poslovnih ljudi i poduzetnika,

45

Sudjeluju u javnim raspravama na temu važnosti cjeloživotnog obrazovanja i svojim

iskustvima potiču ljude svih dobi na ulaganje u vlastito obrazovanje.

4.4. Analiza dosadašnjeg financijskog poslovanja poduzeća Tri Mare d.o.o.

U ovom dijelu se analiziraju financijski pokazatelji poduzeća Tri Mare d.o.o. Budući da

su sva poduzeća obvezna svoje financijske izvještaje dostavljati javno, jednom godišnje,

svi podaci koji su bili potrebni za analizu uspješnosti poslovanja poduzeća dobiveni su

preko internetskih stranica Financijske agencije (FINA-e).

U nastavku se daje detaljan pregled Bilance Društva u periodu od 2008. do 2012.

godine kao i Račun dobiti i gubitka za isto navedeno razdoblje.

4.4.1. Bilanca Tri Mare d.o.o. u razdoblju od 2008. do 2012. godine

U nastavku je, u tablici br.4 prikazana bilanca agencije Tri Mare d.o.o. u razdoblju od

2008. do 2012. godine.

Tablica br.4.: Bilanca Tri Mare d.o.o. za razdoblje od 2008. do 2012. godine u kunama

2008 2009 2010 2011 2012

I AKTIVA

A) POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A NEUPLAĆENI KAPITAL

- - - -

B) DUGOTRAJNA IMOVINA 1.475.377 1.328.651 1.203.996 940.577 959.263

I Nematerijalna imovina 7.272 7.862 17.535 11.854 8.008

II Materijalna imovina 1.468.105 1.320.791 1.186.461 928.723 -

III Dugotrajna financijska imovina - - - - -

IV Potraživanja - - - - -

V Odgođena porezna imovina - - - - -

C) KRATKOTRAJNA IMOVINA 1.244.619 1.336.187 2.320.322 1.618.121 2.197.918

I Zalihe - - - - -

II Potraživanja 1.214.754 1.303.218 1.998.344 1.413.894 2.170.947

III Kratkotrajna financijska imovina 30.370 14.000 56.000 10.000 10.000

IV Novac u banci i blagajni 495 18.969 265.978 194.227 16.971

46

D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEG RAZDOBLJA I OBRAČUNATI PRIHODI

8.000 7.000 4.000 194.227 16.500

E) GUBITAK IZNAD KAPITALA - - - -

F) UKUPNA AKTIVA 2.727.996 2.671.838 3.528.318 2.558.698 3.173.681

G) IZVANBILANČANI ZAPIS - - - - -

II PASIVA

A) KAPITAL I REZERVE 258.090 241.241 653.006 645.841 187.184

I Temeljni (upisani) kapital 47.509 47.509 47.509 47.510 47.510

II Kapitalne rezerve - - - - -

III Rezerve iz dobiti - - - - -

IV Revalorizacijske rezerve - - - - -

V Zadržana dobit - 156.464 193.733 - -

VI Preneseni gubitak - - - - -

VII Dobit poslovne godine 210.581 37.268 411.764 598.331 139.674

VIII Gubitak poslovne godine - - - - -

B) REZERVIRANJA - - - - -

C) DUGOROČNE OBVEZE 1.123.333 983.286 840.652 718.176 593.276

D) KRATKOROČNE OBVEZE 943.613 1.418.296 1.239.304 930.859 2.265.528

E) ODGOĐENO PLAĆANJE TROŠKOVA I PRIHOD BUDUĆEG RAZDOBLJA

402.960 29.015 795.356 263.822 127.693

F) UKUPNO PASIVA 2.727.996 2.671.838 3.528.318 2.558.698 3.173.681

Izvor: Izrada studentice prema podacima Financijske agencije, 2014.godina

Iz analize bilance agencije Tri Mare d.o.o. u razdoblju od 2008. do 2012. godine

primjećuje se da u svim godinama promatranja ukupna aktiva najvećim dijelom sastoji

od kratkotrajne imovine koja je tijekom godina imala uglavnom pozitivan trend, osim u

2011. godini kad je naglo pala u usporedbi s 2010. godinom.

Kratkotrajna imovina je najvećim dijelom sastavljena od potraživanja od kupaca, zatim

novac i novčani ekvivalenti te kratkotrajna financijska imovina.

Dugotrajna imovina je tijekom promatranog razdoblja bilježila oscilacije. U razdoblju

od 2008. do 2010. godine imala opadajući trend, a u 2012. godini bilježi rast u

usporedbi s 2011. godinom. Najveći dio dugotrajne imovine odnosi se na materijalnu

imovinu.

Najveći dio pasive obuhvaćaju dugoročne obveze i one tijekom promatranog razdoblja

opadaju.

U svim godinama (od 2008. do 2012.) dugotrajna imovina veća je od dugoročnih

obveza, dok je u 2009. i 2012. godini kratkotrajna imovina manja je od kratkoročnih

obveza.

47

Unatoč padu kratkotrajne imovine u 2009. i 2012. godini, u svim razdobljima

promatranja ona čini više od polovine ukupne aktive što pokazuje da je poduzeće

solventno.

Primjećuje se kako unutar pasive gotovo polovinu čine ukupne obveze; kratkoročne

obveze su u veće od dugoročnih obveza, osim u 2008. godini.

Novac i novčani ekvivalenti, kao i cijela kratkotrajna imovina tijekom promatranog

razdoblja znatno osciliraju.

4.4.2. Račun dobiti i gubitka Tri Mare d.o.o u razdoblju od 2008. do 2012. godine

U nastavku je, u tablici br.5 prikazan račun dobiti i gubitka Tri Mare d.o.o. u razdoblju

od 2008. do 2012. godine.

Tablica br.5: Račun dobiti i gubitka Tri Mare d.o.o. za razdoblje od 2008. do 2012.

godine u kunama

2008 2009 2010 2011 2012

I Poslovni prihodi 2.308.375 2.142.690 2.371.511 2.686.697 2.450.006

II Poslovni rashodi 1.883.889 1.888.863 1.699.542 1.885.166 2.143.814

III Financijski prihodi 236.428 98.806 298.482 180.324 111.505

IV Financijski rashodi 351.949 297.670 445.345 209.474 219.849

VII Izvanredni – ostali prihodi - - - 824 7.245

VIII Izvanredni – ostali rashodi - - - - -

IX Ukupni prihodi 2.544.803 2.241.496 2.669.993 2.867.845 2.568.765

X Ukupnir ashodi 2.235.838 2.186.533 2.144.887 2.094.640 2.363.663

XI Dobit ili gubitak prije

oporezivanja

308.965 54.963 525.106 773.205 205.102

XII Poreznadobit 98.384 17.695 113.341 174.874 65.428

XIII Dobit ili gubitak

razdoblja

210.581 37.268 411.765 598.331 139.674

Izvor: izrada studentice prema podacima Financijske agencije, 2014.godina

48

Iz računa dobiti i gubitka, u periodu od 2008. do 2012. godine, vidljiva je oscilacija

poslovnih prihoda uz istovremenu oscilaciju poslovnih rashoda. Financijski rashodi su u

svim godinama promatranja znatno veći od financijskih prihoda.

Što se tiče izvanrednih prihoda, u 2008., 2009. i 2010. godini ih nije bilo, ali zato u

2011. i 2012. godini bilježe porast. S druge strane, izvanrednih rashoda u razdoblju od

2008. do 012. godine nije bilo.

Ukupni prihodi su u svim godinama promatranja uvijek bili veći od ukupnih rashoda što

nas dovodi do zaključka da je logistička agencija Tri Mare d.o.o. ostvarivala dobit.

Najveću dobit bilježi u 2011. godini kada je ona iznosila 598.331 kn, dok je najmanju

ostvarila u 2009. godini kada ona iznosi samo 37.268 kn.

49

5. PRIMJERI IZ PRAKSE POSLOVANJA LOGISTIČKE AGENCIJE TRI MARE D.O.O.

5.1. Predmet poslovanja Tri Mare d.o.o.

Iako agencija obavlja sve vrste transporta robe, budući da je osnovna djelatnost Tri

Mare uvijek bio kontejnerski transport, za potrebe ovog diplomskog rada daje se osvrt

na organizaciju kontejnerskog transporta robe.

5.1.1. Primjer organizacije kontejnerskog transporta robe u Tri Mare d.o.o.

Ovisno o potrebama krcatelja, odnosno vrsti i količini spremne robe, organizira se

transport 20' ili 40' suhim (dry), 20' ili 40' hlađenim (reefer) kontejnerima te zbirnim

(LCL) 11kontejnerima. Na zahtjev klijenata moguće je transport izvršiti i ostalim

vrstama kontejnera poput 45', open top, flatrack kontejnerima i slično, no upotreba ovih

vrsta „specijalne opreme“ u usporedbi s ranije navedenim vrstama kontejnera nije toliko

učestala u Hrvatskoj, a osobito se ne koristi za transport prehrane jer se radi o

kontejnerima otvorenog krova ili u obliku platforme (osim 45' kontejnera).

Transport prehrane je u praksi najdelikatniji upravo zbog osjetljivosti i prirode takve

robe. Kod transporta prehrane važno je voditi računa o puno više detalja, jer se radi o

robi osjetljivoj na način slaganja, temperaturne uvjete i brzini transporta.

Način slaganja osobito dolazi do izražaja u slučajevima organizacije zbirnih kontejnera,

odnosno kontejnera u kojima se transportira roba više različitih krcatelja za istu

destinaciju. Prilikom utovara robe u kontejner potrebno je voditi računa da se na dno

kontejnera stavlja teža i čvršća roba, a lakše lomljiva na vrh. Također je kod načina

slaganja bitno povesti računa i o tome da se roba složi na način da se osigura od

pomicanja tijekom transporta što je poseban izazov u slučaju da roba nije smještena na

paletu, uzimajući u obzir različite dimenzije i oblike transportnih kutija.

11Teret koji ne ispunjava čitav kontejner, ( engl. Less than a container load).

50

Za robu osjetljivu na temperaturne uvjete uglavnom se koriste tzv. reefer, odnosno

hlađeni kontejneri koji, ukoliko se s njima ispravno rukuje, tijekom čitavog transporta

održavaju temperaturu unutar kontejnera u skladu sa nalogom krcatelja robe. Transport

ovakvih kontejnera zahtjeva da kamioni na sebi imaju poseban agregat na koji se

kontejner priključi i putem kojeg dobiva struju za hlađenje. Na žalost, u praksi se vrlo

često događa da prijevoznici radi uštede novca kontejner prevoze u „neoperativnom

stanju“ što može dovesti do oštećenja robe. Stoga je vrlo bitno koristiti usluge

pouzdanog prijevoznika. No vrlo je često slučaj da čak i proizvođači i kupci robe radi

uštede novca riskiraju inzistirajući na otpremi osjetljive robe (npr. čokolade) suhim

kontejnerima. U tom slučaju najviše do izražaja dolazi snalažljivost i trud organizatora

robe poput Tri Mare d.o.o. koji nastoji kombinirati transportnu rutu, brzinu, pa čak i

doba dana u kojem se primjerice kopneni transport vrši kako bi se izbjegla vrlo moguća

oštećenja robe.

Brzina transporta, odnosno odabir transportne rute koja osigurava najkraće tranzitno

vrijeme vrlo je važna kod transporta prehrane jer se radi o proizvodima s rokom

trajanja. Ukoliko proizvod ima rok trajanja 3 mjeseca (npr. sirevi), a 45 dana provede na

brodu, uz sve ostale transportne radnje (prijevoz do luke ukrcaja i od luke ukrcaja do

krajnjeg odredišta), procedure preuzimanja i carinjenja, na polici u dućanima će se naći

s preostalim rokom trajanja koji će proizvod učiniti nezanimljivim krajnjem kupcu.

Također, važno je voditi računa i o ispravnosti kontejnera i sigurnosti robe od krađe

tijekom transporta.

U pravilu bi brodari na raspolaganje krcateljima trebali davati ispravne i čiste

kontejnere, no to u praksi najčešće nije tako. Stoga je osobito važno da agencija za

organizaciju transporta vodi računa da je s kontejnerskog terminala preuzet kontejner

bez rupa, oštećenja, masnih tragova na podnici i bez mirisa. Sve navedene nepravilnosti

tijekom transporta mogu uzrokovati oštećenje robe ili pakiranja. U slučaju da krcatelj

nije zadovoljan izgledom kontejnera koji mu je dopremljen u skladište radi utovara, ima

ga pravo odbiti i u tom slučaju sve troškove vraćanja neispravnog kontejnera i dopreme

novog Tri Mare d.o.o. preuzima na sebe.

Prehrana je jedna od najatraktivnijih roba i ukoliko tijekom transporta nije dovoljno

dobro osigurana, vrlo često se događaju krađe. Dovoljno je da vozač kamiona stane na

51

odmorište radi pauze da bi kontejner bio otvoren i roba otuđena. Osobito se često

ovakve situacije događaju kod transporta željeznicom jer vlak kroz Hrvatsku i susjedne

zemlje putuje i po više dana, a vagoni s teretom čekaju nenadzirani na određenim

mjestima i po nekoliko sati. Stoga je vrlo važno voditi računa o sigurnosti robe. Roba se

u kontejnerskom transportu osigurava na način da se na vrata kontejnera po završenom

utovaru i carinjenju stavlja čvrsta brodareva plomba koju je moguće skinuti jedino

rezanjem čelika posebnim škarama. Takva plomba ima svoj jedinstveni broj koji se

upisuje u brodski manifest i teretnicu (Bill of Lading) i služi kao dokaz da kontejner

tijekom puta nije otvaran. Ukoliko kontejner na odredište stigne bez brodareve plombe

ili s plombom koja nosi broj drukčiji od prijavljenog, smatra se da je kontejner

neovlašteno otvaran i radi se procedura provjere ispravnosti pošiljke. Ovo je osobito

delikatno u slučaju otpremanja kontejnera u SAD, jer u slučaju problema s plombom

postoji sumnja u teroristički napad i moguća je zapljena i uništavanje robe. Iako u

pravilima i procedurama koje brodari nalažu za korištenje plombi stoji napomena da se

plomba stavlja na kontejner na mjestu utovara robe, u Hrvatskoj to najčešće nije tako i

kontejneri se uglavnom plombiraju po dolasku u luku (jedan od razloga je i taj što si

carina uzima za pravo otvarati kontejner radi pregleda u trenutku ulaska kamiona na

terminal). Agencija Tri Mare d.o.o. je još prije desetak godina pronašla rješenje

plombiranja kontejnera dostavljajući svojim klijentima pakete plombi (razdužene kod

brodara), koje njihovi skladištari stavljaju na vrata kontejnera odmah po završetku

utovara, evidentirajući radnju i broj plombe u otpremnicu. Na taj način se agencija

osigurala od neželjenih posljedica, a u slučaju carinskog pregleda zaposlenik Tri Mare

d.o.o. koji fizički dočekuje kontejner na terminalu u luci pred carinikom reže postojeću

plombu i nakon završenog pregleda stavlja novu o čemu informira sve uključene

stranke, a novu plombu prijavljuje brodaru radi upisa njenog broja u brodski manifest i

teretnicu. (Intervju, 2014)

5.1.2. Primjeri logističkih rješenja iz prakse Tri Mare d.o.o.

Bez obzira na količinu organiziranih otprema i godine iskustva, iznenađenja i izazovi su

česti i zahtijevaju od agencije aktivno promišljanje i pronalazak adekvatnih rješenja

52

kako bi na taj način opravdala povjerenje klijenata i zadržala poziciju na tržištu.

Primjera je mnogo, ali navodi se nekoliko.

Primjer 1: Željeznicom preko Kanade

U prethodnom dijelu je spomenut slučaj rizičnog transporta robe osjetljive na visoke

temperature u suhim kontejnerima, na izričit zahtjev krcatelja ili kupca. Agencija Tri

Mare d.o.o. organizacijom ovakvog transporta (za koji postoji pisani nalog

nalogodavca) ne preuzima na sebe odgovornost u slučaju oštećenja robe, no obvezuje se

pronaći najbolje moguće transportno rješenje kako bi se rizik smanjio na minimum.

Primjer za to je izbjegavanje redovne brodske linije iz Mediterana za Vancouver u

Kanadi (redovne linije su preko D. Istoka ili kroz Panamski kanal, što u oba slučaja

dovodi do mogućnosti oštećenja robe visokim temperaturama). Rješenje je inzistiranje

kod brodara na izvanrednoj ruti transporta, kojom će biti omogućen transport kontejnera

na istočnu obalu Kanade (luka Halifax), odakle će kanadskom željeznicom kontejner

biti otpremljen na drugu stranu države do konačnog odredišta, grada Vancouver, na

zapadnoj obali Kanade. Za to je potrebno ishodovati posebno odobrenje brodarevog

središnjeg ureda, a trošak ovakve izvanredne rute smije biti tek neznatno viši od

uobičajene. (Intervju, 2014)

Primjer 2: Kamion vs željeznica

Problem neefikasne i zastarjele željeznice u Hrvatskoj i susjednim zemljama izravno

utječe na razvoj luke Rijeka i nemogućnost privlačenja srednjeeuropskog i

istočnoeuropskog tereta. Da bi se organizirao transport kontejnera željeznicom iz

Beograda do luke Rijeka potrebno je najmanje 7 dana, a vrlo često i 14 dana. Jedina

prednost željeznice je cijena transporta koja je osjetno niža od cijene kamiona, no

uzimajući u obzir nemogućnost planiranja dolaska kontejnera s robom u Rijeku radi

ukrcaja istog na brod, dolazi se do zaključka da je vrlo često prvotno jeftiniji način

53

transporta postao skuplji. Zbog nedolaska kontejnera ne vrijeme u Rijeku, propušta se

prvi brod što uzrokuje ulazak kontejnera u dangubu i kašnjenje na odredište, a što u oba

slučaja stvara dodatne troškove. Rješenje se u ovom slučaju pronašlo u ostvarivanju

suradnje sa srpskom agencijom Agent Plus koja ima veliki promet kontejnera u uvozu iz

luke Rijeka u smjeru Beograda. Po istovaru robe iz uvoza, Agent Plus u skladu s

potrebama Tri Mare d.o.o. , taj isti kamion i kontejner (prethodno pregledan radi

utvrđivanja ispravnosti) upućuje na mjesto utovara robe i vrši tzv. povratnu turu

kontejnera (re-use) čija je cijena čak 50% niža od pune cijene kamionskog transporta na

relaciji Rijeka – Beograd – Rijeka.

U slučaju prijevoza kontejnera na relaciji Rijeka –Zagreb – Rijeka, također se prije

dosta godina prešlo sa transporta željeznicom na transport isključivo kamionom jer se

dobrim pregovaranjem cijena kamiona uspjela spustiti na cijenu gotovo identičnu cijeni

željeznice, a brzina transporta je neusporediva i transport je lakše kontroliran. (Intervju,

2014)

Primjer 3: Transport Slovenske robe preko luke Rijeka

U trenucima uvođenja novih pravila i troškova na riječkom kontejnerskom terminalu

Brajdica kao posljedica preuzimanja terminala od strane koncesionara, kompanije

ICTSI12, konkurentska luka Kopar je profitirala preuzimanjem jednog dijela tereta koji

inače prirodno gravitira Rijeci. No i bez obzira na tu situaciju, poznato je da se hrvatska

roba vrlo često otprema preko luke Kopar, dok pokušaja otpreme slovenske robe preko

luke Rijeke gotovo da nije ni bilo.

Prije dvije godine zaposlenici Tri Mare d.o.o. su napravili istraživanje o isplativosti

transporta slovenske robe preko luke Rijeka, potaknuti činjenicom da je pomorska

vozarina od Rijeke do Toronta čak USD 400 niža od vozarine iz Kopra za Toronto.

Budući da agencija ima klijenta u Kanadi za kojeg organizira otpremu i hrvatske i

slovenske robe, ukazala se mogućnost učvršćivanja pozicije kod klijenta pronalaskom

novog i isplativijeg logističkog rješenja. Pregovaranjem s lokalnim prijevoznicima,

12Međunarodni kontejnerski uslužni terminal,(engl. International Container Terminal Services)

54

postignuta je cijena transporta na relaciji Rijeka – Ljubljana – Rijeka samo EUR 50 viša

od cijene na relaciji Kopar – Ljubljana – Kopar. S obzirom da agencija Tri Mare d.o.o. u

Rijeci sama radi lučku špediciju za potrebe svojih klijenata, a u luci Kopar za istu radnju

mora uposliti lokalnog špeditera za cijenu od EUR 50, računica kopnenog prijevoza se

pokazala identičnom. Klijent je ovim rješenjem dobio uštedu od USD 400 po kontejneru

na pomorskoj vozarini, a agencija Tri Mare d.o.o. je prva pokrenula redovnu otpremu

slovenske robe preko luke Rijeka. (Intervju, 2014)

Primjer 4: Skladište za konsolidaciju robe u Beogradu

Na zahtjev jednog od većih klijenata iz SAD-a– kupca prehrambenih proizvoda s

područja regije, Tri Mare vrši konsolidaciju robe više različitih krcatelja u jedan

kontejner (oko 6 krcatelja po kontejneru). Iznimni su slučajevi kad se kombinira roba iz

dvije države (primjerice hrvatska i slovenska roba ili srpska i hrvatska roba) što zahtjeva

posebnu pažnju i proceduru, a najčešći su slučajevi kad se konsolidira unutar iste

države. No bez obzira na naoko jednostavniji proces organizacije utovara robe unutar

iste države, poteškoće se javljaju zbog međusobnih udaljenosti utovarnih mjesta, što u

slučaju da kamion ide od skladišta do skladišta radi preuzimanja robe, poskupljuje

cijenu kamiona i produljuje ukupno vrijeme utovara na dva dana (trošak autodana).

Krcatelji, iako dobro upoznati sa situacijom, ne pristaju ili nevoljko pristaju na to da se

tuđa roba doprema u njihovo skladište radi zajedničkog istovremenog utovara (doprema

se u ovom slučaju vrši vlastitim kamionima krcatelja). Rješenje se pronašlo u suradnji s

beogradskim partnerom koji posjeduje moderno opremljeno carinsko skladište i koji po

prihvatljivim cijenama omogućuje pretovar robe(koju krcatelji do Beograda dopremaju

vlastitim kamionima) u kontejner. Cjelokupna operacija cjenovno ispada povoljnija za

klijenta, utovar robe je brži, a i izbjegnuta su oštećenja robe pomicanjem u polupraznom

kontejneru za vrijeme transporta istog između različitih mjesta utovara. (Intervju, 2014)

55

5.2. Mogućnosti širenja na europsko tržište

Iako je osnovna djelatnost Tri Mare d.o.o. od početka bio kontejnerski transport robe,

tijekom godina je u skladu s potrebama klijenata agencija počela širiti paletu svojih

usluga na avionski transport, transport klasičnim kamionima, savjetovanje i spajanje

potencijalnih prodavača i kupaca te na taj način razvijati poslovanje i stvarati još

snažniju vezu sa svojim klijentima.

U razdoblju koje slijedi, agencija će se dodatno fokusirati na razvoj ponude transporta

klasičnim kamionima i kamionima hladnjačama unutar regije i Europe, dakle cestovnim

prometom.

S obzirom da agencija Tri Mare d.o.o. želi svoje poslovanje proširiti na Europu, tj. za

početak zemlje koje su susjedne Hrvatskoj, želi se fokusirati na otpremanje robe

kamionima. U tu svrhu bit će potrebno istražiti i kamionske prijevoznike u Hrvatskoj te

sklopiti nove poslovne odnose.

Naime postoji mnogo poduzeća u Republici Hrvatskoj koja posjeduju kamione, ali se ne

bave međunarodnim transportom, već koriste kamione za vlastite potrebe i poslovanje.

(Hrvatski prijevoznik, 2014)

Samim širenjem poslovanja na nova tržišta poduzeće Tri Mare d.o.o. postati će

konkurentnije i prepoznatljivije na tržištu i podići će svoje poslovanje na jednu novu,

višu poslovnu razinu.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju došlo je do brojnih promjena, što pozitivnih što

negativnih. Promjene su se odrazile na poslovanje špeditera, poduzetnika, transportnih

poduzeća i na cijelokupni međunarodni transport i promet.

Najvažnija izravna korist carinske unije postupno je ukidanje granične kontrole prema

EU-u što podrazumijeva izravnu uštedu vremena i troškova kontrole, administrativne

procedure špedicije i carinjenja te ubrzava i pojeftinjuje protok osoba i roba. Jača

konkurencija može se shvatiti kao nedostatak članstva u EU-a s aspekta poduzetnika i

radnika onih poduzeća koja neće izdržati povećan pritisak na restrukturiranje,

56

povećanje kvalitete, smanjenje cijena i pronalaženje novih proizvodnih i zemljopisnih

tržišta. (Vodič kroz informacije o Europskoj Uniji, 2014)

5.3. Tri Mare d.o.o. i konkurentnost

Održavanje konkurentnosti je najveći izazov za Tri Mare d.o.o. jer je tržište malo, a

konkurencija velika. Zbog velikog tržišnog udjela, agenciji su glavna konkurencija

svjetske logističke kompanije poput DHL-a, Schenker-a, DSV-a ili Kühne&Nagel-a.

Hrvatski ogranci spomenutih kompanija raspolažu s puno većim kapitalom i podrškom

od strane svojih matičnih ureda, što im daje prostora za cjenovnu prednost u odnosu na

Tri Mare d.o.o. , ali i na mogućnost odobravanja puno veće odgode plaćanja, što je u

Hrvatskoj vrlo često presudan faktor za dobivanje novog posla ili zadržavanje

postojećeg klijenta. Stoga je u takvim okolnostima više od ičega važna kvaliteta usluge,

prihvaćanje izazova, pronalazak novih rješenja i dobre pregovaračke sposobnosti kako

bi firma zadržala postojeće klijente i stvorila nove. Agencija Tri Mare d.o.o. u svrhu

postizanja prednosti njeguje odlične odnose s vozarima, ali promišljeno kombinira

količinu tereta koju otprema sa svakim pojedinim. Tri Mare d.o.o. se smatra „agentom

robe“ što znači da firma nije ugovorom vezana niti za jednog brodara ili prijevoznika

već u službi „robe“ u danom trenutku ima slobodu pregovarati oko dobivanja boljih

uvjeta i cijena, što u svakom slučaju predstavlja veliku prednost i omogućava pružanje

boljih uvjeta te time i povećavanje konkurentnosti na tržištu. S obzirom na količinu

tereta kojim raspolaže i izgrađene odnose temeljene na otvorenosti i povjerenju, već

duži niz godina postiže najbolje vozarine i jedina mogućnost konkurencije je da ponudi

već spomenutu veću odgodu plaćanja ili ispod tržišnu cijenu u svrhu preotimanja

klijenata. Također, jedan od načina održavanja položaja na tržištu je i udruživanje s

konkurencijom u zajedničkim projektima. Primjerice, u takvim slučajevima agencija Tri

Mare d.o.o. angažira konkurentsku logističku agenciju da u njihovo ime organiziraju

kamionski transport robe. Poučeni iskustvom da je vrlo teško ili gotovo nemoguće

preuzeti klijenta Tri Mare d.o.o., konkurentske agencije vrlo rado prihvaćaju priliku za

suradnju i na taj način postižu određene željene rezultate. Povodeći se za izrekom „drži

prijatelja blizu, a neprijatelja još bliže“ Tri Mare d.o.o. uspješno konkurente pretvara u

57

zahvalne suradnike, vodeći pritom računa da ukupna cijena transporta i usluge za

klijenta ni u kom trenutku ne raste. (Intervju, 2014)

Agencija Tri Mare d.o.o. je tokom godina poslovanja stvorila široku mrežu dobre

poslovne suradnje između poslodavaca i kupaca i na taj način si osigurala vodeću

poziciju na tržištu. Svojom otvorenošću i specifičnim načinom odnošenja prema

klijentima i suradnicima ističe se u usporedbi s domaćom i stranom konkurencijom.

58

6. ZAKLJUČAK

Transportne usluge jedne su od ključnih usluga uslužnoga sektorate su bitne zbog

zadovoljenja potreba stanovništva i zbog zadovoljenja potreba poduzeća i poduzetnika

iz drugih gospodarskih sektora. Njihovo je značenje stalno u uzlaznome trendu i

kontinuirano se prilagođava promjenama u gospodarskoj strukturi.

Dugogodišnje iskustvo i kontinuitet u razvoju ključni su elementi za kvalitetnu

transportnu uslugu. Transport i promet je veoma bitan za razvijanje međunarodnih

odnosa te se treba razvijati u skladu s potrebama i zahtjevima tržišta.

Svrha ovog diplomskog je prikazati međunarodni transport robe na konkretnom

primjeru. Pomoću agencije Tri Mare d.o.o. povezan je teoretski dio s praktičnim

primjerom.

Agencija Tri Mare d.o.o. svojim klijentima nastoji pružiti najbolji mogući servis, po

najpovoljnijoj cijeni, u najkraćem mogućem vremenu. Vrlo često se u svom

svakodnevnom poslovanju susreće s nepredvidivim okolnostima i izazovima, no takve

situacije potiču na rad i pronalazak novih rješenja, što samo dodatno učvršćuje poziciju

firme na tržištu i utječe na rast kvalitete usluga.

Jedne od najvećih snaga Tri Mare d.o.o. su otvoren i osoban pristup klijentima te

prihvaćanje izazova i učenje u hodu. Takav pristup radu omogućio je Tri Mare d.o.o.

dodatni razvoj, kako pojedinaca unutar tima, tako i cjelokupnog poslovanja.

Agencija Tri Mare d.o.o. je odlučna da zadrži postojeću poziciju na tržištu, a to će

učiniti na način da se u trenucima najvećih uspjeha ne opusti, već okrene razvijanju

novih rješenja i pružanju novih usluga.

Istraživanje kvalitete ponude i uspješnosti agencije Tri Mare d.o.o. dovelo je do

zaključka da je Tri Mare d.o.o. primjer uspješne firme i pouzdanog logističkog partnera

te je potvrdilo postavljenu radnu hipotezu u uvodnom dijelu diplomskog rada.

59

LlTERATURA

1) KNJIGE

1. Andrijanić, I. Aržek, Z.Prebežac, D. Zelenika, R. 2001,Transportno i špeditersko

poslovanje, Mikrorad i Ekonomski fakultet Zagreb, Zagreb

2. Aržek, Z. 2002, Transport i osiguranje, Mikrorad, Zagreb

3. Baričević, H. 2001, Tehnologija kopnenog prometa, Glosa d.o.o i Pomorski fakultet u

rijeci, Rijeka

4. Bendeković, J. Aržek Z. 2008, Transport i osiguranje, Mikrorad, Zagreb

5. Ivaković, Č. Stanković, R. Šafran, M. 2010, Špedicija i logistički procesi, Fakultet

prometnih znanost, Zagreb

6. Nikolić, G. 2004, Multimodalni transport, Makol-merketing tržišne komunikacije

d.o.o, Rijeka

7. Pupovac, D. Zelenika, R, 2004, Upravljanje ljudskim potencijalima, Veleučilište u

Rijeci, Rijeka

8. Zelenika, R. 2010, Ekonomika prometne industrije, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka

9. Zelenika, R. 2006, Multimodalni prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka

10. Zelenika, R. 2006, Pravo multimodalnog prometa, Ekonomski fakultet u Rijeci,

Rijeka

11. Županović, I. 1994, Tehnologija cestovnog prijevoza, Fakultet prometnih znanosti,

Zagreb

60

2 ) OSTALI IZVORI

12. Carinski propisi, 2014, Zakon o provedbi carinskih propisa u Europskoj Uniji,

http://www.carina.hr/Dokumenti/Propisi, (11.09.2014)

13. Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2014, Statistički ljetopis,

http://www.dzs.hr/Hrv/publication/stat_year.htm, (08.06.2014.)

14. Eurostat, 2014, Goods transport by road, http://epp.eurostat.ec.europa.eu/

(04.06.2014.)

15. Financijska agencija, 2014, Javna objava financijskih izvješća,

http://rgfi.fina.hr/JavnaObjava-web/, (06.06.2014)

16.Kamionski prijevoznici u Hrvatskoj, 2014, http://www.hrvatskiprijevoznik.hr/

(07.06.2014.)

17. Međunarodna logistička agencija Tri Mare d.o.o., 2014, http://www.tri-mare.hr/

(05.09.2014.)

18. Zakon o obveznim odnosima, br.35/2005., http://www.nn.hr/, (29.08.2014)

19. Pojmovnik transporta, 2014, http://www.timocom.com.hr/, (05.09.2014)

20, Sektorske analize, 2013, Ekonomski institut Zagreb, http://www.eizg.hr/hr-

HR/Sektorske-analize, (10.09.2014)

21. Vodič kroz informacije o Europskoj Uniji, 2014, http://www.entereurope.hr/,

(05.09.2014.)

OSTALI IZVORI

22. Intervju s direktoricom logističke agencije Tri Mare d.o.o., 2014.

61

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Broj stranice

1. Prijevoz robe u razdoblju od 2004-2013.godine u

tisućama toma 38.

2. Cestovni prijevoz robe u razdoblju od 2004-

2013.godine u tisućama toma 39.

3. Cestovni prijevoz robe podržavama u tisućamatona od

2008.-2012. godine 40.

4. Bilanca Tri Mare d.o.o. za razdoblje od 2008-2012.

godine u kunama 45.

5. RDG Tri Mare d.o.d za razdoblje od 2008-2012.

Godine u kunama 47.

POPIS PRIMJERA

Redni broj Naslov Broj stranice

1. Teretni list 33.

62

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom MEĐUNARODNI TRANSPORT

ROBE NA PRIMJERU LOGISTIČKE AGENCIJE TRI MARE D.O.O. izradila

samostalno pod mentorstvom doc.dr.se. Helge Pavlić Skender, primjenjujući

metodologiju znanstveno-istraživačkog rada i koristeći literaturu navedenu na kraju

diplomskog rada. Sve tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam

izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu, citirala sam i povezala s

korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica

Zrinka Novosel