IVOT I SMRT U PULI1.OPENITO O POVIJESNOJ DEMOGRAFIJI 1.1. UKRATKO O DEMOGRAFIJI I KRETANJU STANOVNIKA U POVIJESTI POVIJESNA DEMOGRAFIJA- grana historiografije / mikroistraivaki smjer objanjava trenutke ljudskog ivota i drutvene organizacije makrodemografske studije slika iteljstva u velikim zemljama mikrodemografski smjer- prouavaju gradove, ali i mala naselja

1.2. DISCIPLINA OKRENUTA PROBLEMIMA G. Mackenroth na temelju br. roenih i umrlih 3 grafikona : 1. tzv. piramida u sluaju rasta broja stanovnika 2. tzv. zvono - u sluaju stagnacije 3. tzv. urna u sluaju opadanja stanovnika 1.3. METODE POVIJESNE DEMOGRAFIJE METODA PRIDRUIVANJA za elaboraciju demografskih struktura - demografske varijacije METODA REKONSTRUKCIJE OBITELJI rjeava pitanje ivota obitelji 2. MATINE KNJIGE KAO PRVORAZREDAN POVIJESNI IZBOR 2.1. OPENITO O MATINIM KNJIGAMA - matine knjige do uvoenja registra glavni povijesni izbor o br. krtenih, roenih, vjenanih i umrlih 2.2. PULJSKE MATINE KNJIGE KRTENIH, VJENANIH, UMRLIH, TE POTPISI KRIZMANIKA - to su 4 osnovne skupine dokumenata - pisana tal. i lat. jezikom 3. MATINE KNJIGE KRTENIH I ROENIH 1. karakteristike matine knjige roenih: ime sveenika - one su pokazatelj broja roenih 2. mat. Knjige u Puli pisane tal. i lat. jezikom 3. br. Upisanih jrtenih osoba od 1613. do 1815. varira, po godinu - nepoznato - nije se moglo ustanoviti o kojem je mjesecu rije

4. podaci mat. knjige roenih: - ime krtenika (spominjalo se uvijek, ponekad N.N.) - u 17. st. prezime se nije spominjalo osobe se identificiraju po imenu - poetkom 18. st. prezimena se redovno spominju - upnik upisivao prezimena osoba koje su se doselile u PU i uglednijih osoba - oznaka spola kttenika 5. mat. knjige roenih u PU imale su osobnosti: - kum podestat kum providurov kancelar-esto su bili kumovi - izvanbrana djeca gradskih uglednika imali ugledne kumove - od ro. do kr. proteklo nekoliko dana, ak i godina - kumovi nobili esto bili kumovi - per exorcismum - est sluaj opasnost da tek roeno dijete umre pa ga je babica morala krstiti ako je dijete preivjelo, odnosilo se sveeniku na nadopunu obreda krtenja - kum kanonik ili dvijica kanonika - krtenje obavljeno u providorovoj palai zbog runog vremena dijete nije sveenik krstio u crkvi zbor vremena - krt. obavio biskup - kum prioor samostana - krt. obavljeno na dan roenja - krt. blizanaca - zapis na lat. jeziku - dijete roeno na cesti roeni na cestama Vodnjan Pula, zatim odneseno u katedralu i krteno - ugledni graani to su ugledniji roditelji djeteta, to su ugledniji bili i kumovi - dijete bez imena jednog roditelja ima vie uzroka, pr. kod izvanbranog djeteta, ali i zato to ga sveenik nije znao ili ga je zaboravio napisati - ime odredio upnik - roditelj umro izmeu roenja i krtenja - dijete roeno i krteno nakon smrti oca - majino roeno prezime tal. znan. C.Corsini smatra da se ro. prezime majke u mat. knjigama rijetko navodilo za PU to nije vrijedilo, majino prezime redovito se spominjalo kada se radilo o obinoj graanki ili o plemkinji ili uglednoj gospoi - supruga sa svojim prezimenom

- smrt nakon krtenja u mat. knj. krt. upisivali su se i novoroeni koji se uvode odmah ili netom nakon krtenja - kumovi majka i sin - kumovi brat i sestra - nomen nescio - nobildonna - naziv za plemkinju - kuma ob. slukinja kod plemia - krtenje obavio stric zato jer je bio sveenik - izmeu krtenja kod kue i nadopune obreda prolo 6 godina - tri imena krtenog i puno ljudi na obredu krtenik je imao 3 imena , znaajan je zato jer je morao sauvati sva imena - spomenuto samo ime oca - kumovi nisu mogli osobno doi na obred pa su nekoga poslali da doe umjesto njih - osobe istog imena- esto su lanovi obitelji imali isto ime, zato se nije moglo raspoznati o kojoj je osobi rije - nepravilnost u babiinon krtenju dopuna obreda babica je u tom sluaju morala rei kako je obavila in kr. - trojica brae: kanonik i kumvi - pudica donzella- srameljiva djevojka, kuma - kum prolaznik- najee kumovi iz Pule, ali se moglo dogoditi da su pozvali nekog tko se tada nalazio u Pu - ro. blizanaca - oznaavanje po. god. kod 1. upisa u godini se napie da je rije o novoj godini + se dodala oznaka D.O.M. (Deo Optino Maxino) ili L.H.G. (Laus Honor Gloria) - konac upnike slube kad je upnik zavravao slubu uvijek je pismeno posvjedoio da je izvrio upis svih krtenih - biskup pregledao matice krtenih upute u mat. knjizi mogu se proitati razne upute - dodaci zapisa uneseni na oev zahtjev - hitno krtenje moglo se obaviti i za vrijeme poroda ili neposredno nakon njega, esto je dijete umrlo pri porodu i bez imena - kum knez. Providur - roditelji krtenice zatoeni u zatvoru - velika hladnoa odgodila obred dopune krtenja - etiri imena roena osoba imala 2, ponkad 3 imena, a iznimno i 4 imena

- prebjezi iz pesara- mat. knj. krt. sadravala i neke podatke o pov.prilikama u Puli, ali i u krajevima iz kojih su dolazili mnogobrojni doseljenici - dolazak austrijske vlasti - babica uoila smrtnu opasnost - gradonaalnikovo priopenje 4. MATINE KNJIGE VJENANIH 1. - sadravale su ime sve. - pisane tal. i lat. jezikom 2. br. vjenanih u razdoblju od 1613. do 1815. varirao po god. 3. podaci u mat. knjizi vjenanih: - glavni podatak:ime ( i prezime) buduih suprunika, te mjesto stanovanja - za brak je bilo potrebno 3 zapovijedi i da nakon toga nema prepreka - ako nisu bili iz upe u kojoj su se namjeravali vjenati morao je sve. dobiti pismenu potvrdu o njihovoj slobodi za stupanje u brak - navode se svjedoci na vjenanju 4. niz karakteristika: - prosjena dob ulaska u brak nije se inae oznaavala, ali to se moe izraunati na temelju mat. knjige krtenja prosjena dob (1613. 1815.)- muki 24,9; ene 22,5 - prvi, drugi,trei, etvrti brak- to je mogue samo ako je druga strana mrtva ( pokazatelj veliine smrtnosti) br. Onih koji su 1, stupili u brak najvei, a nakon1760. poveava se br. ulaska na 2,3; 5 puta ih se ,malo enilo - ene su manje ulazile samo u 1.brak, ali zato vie od mukaraca u 2,3,4, i 5 brak - smrtnost muke populacije je vea - nekoliko kategorija sklapanja brakova: a) brak izmeu neoenjenog i neudane b) brak izmeu neoenjenog i udovice c) brak izmeu udovca i neudane d) brak izmeu udovca i udovice - vrste branih ugovora: 2 naina reguliranja imovinskog odnosa izmeu supruga: a) brak na puljski nain ( more polesano) b) brak na mletaki nain ( allaa venetiana) c) lokalni naziv brak na istarski nain - rasprostranjen u mjestima s jaom koncentracijom tal.-venet. i furlan. stanovnitva

d) brak na ekonomskoj osnovici, uz reguliranje naina upravljanja nad donesenom, nasiljeenom ili steenom imovinom - pov. koji su se time bvili: Pertile, Inchiostri, Salvioli, Leicht, Clacione, Beuc i Margeti e) pripada autohtonom istraromanskom stanovnitvu- u tom braku ena je bila kuanica i vlasnica samo svojeg miraza, a nakon mueve smrti morala je napustiti njegovu kuu u roku jedne godine i jednog dana - brak na istarski nain bio je ravnopravan za oba partnera i dozvoljava eni uzdravanje nakon mueve smrti - sklapanje braka kod kue- trebalo imati dozvolu - sklapanje braka u providurovoj palai dozvola - sklapanje braka u crkvi u puljskoj utvrdi dozvolu je dao biskup, zato jer je suprug bio zatoenik - sklapanje braka ne prebivalitu kolona- zato jer je mladenka bila bolesna - oslobaanje od tri zapovijedi- crkveni autoritet to mogao uiniti iz vie razloga - obred vjenanja obavio sakristan zato jer kuvata ije bilo - prisega buduih supruga ako su bili osloboeni 3 zapovijedi morali su dati posebnu zakletvu da meu njima nema prepreka za ulazak u brak - izostavljanje nekih crkvenih zapovijedi dijelovi texta na latinskom jeziku - prepreka za vjenanje- ako bi izbila, moralo ju se osporiti - posebni brani ugovor - svjedoci blisko ssrodnici roaci vjenanih majka mogla, kao i otac su biti svjedok vjenanja, ujak i stric isto - spominjanje prethodnih supruga spominjalo se kad su udovci ili udovice ponovno stupali u brak - biljeka na koncu kuratove slube kada je kuvat zavravao svoju slubu uvijek je o tome napisao biljeku - vjenanje obavio brat jednog od supruga- zato jer je bio sveenik - biskup pregledao mat.vjen.- upute davao radi odreenih propusta - djeca iz prethodnih brakova - kurat unosi teks- nije se zato mogla obaviti zapovijed - prema usklaivanju kanonika - oevi ili majini roditelji u maticama vjenanih rijetko se spominju oevi ili majini roditelji - nomen nescio

- vjenanje na brzinu nije se zato mogla obaviti zapovijed - kanonik prema biskupskoj ovlasti daje oprost od 3 branih zapovijedi kad je biskup bio van biskupije - francuska ovlast njezin predstavnik izdao odluku koja je zapisana u knjizi vjenanih - obred obavio biskup kada su u brak stupali nobili - obred obavio generalbi vikar osim biskupa, on je mogao obaviti obred vjenanja nobila - vjedok pulj. knez providur ak i kada se nije radilo o plemiu - ponitenje starog braka radi sklapanja novog - ozakonjivanje brakom ve roenog djeteta 5. MATINE KNJIGE UMRLIH 1. sadravale ime sveenika - pisane tal. i lat. jezikom 2. - 1625. poinju se voditi knjige umrlih - broj umrlih izmeu 1625. i 1815. pokazivao je velike oscilacije - u nekim razdobljima moe se iz mat. knjige utvrditi postojanje neke epidemije 3. sadravale su: a) ime i prezime umrle osobe b) dob osobe c) zanimanje umrlog d) mjesto gdje je izven ukop e) ime sveenika koji je vodio pogreb spominje se esto, ali ne uvijek - kako je umro, da li je umro u bolnici, je li pokopan besplatno, od koje bolesti, gdje... - sakramenti koje je osoba primila 4. prosjena dob ivota u Puli izmeu 23,64 o 24,54 tako niska je bila zbog velike smrtnosti djece - okolnosti nastupanja smrti bolest ili posljedice bolesti, nasilna smrt ili smrt pod neuobiajenim okolnosrima - umrli pokopan u nekom mjestu drugom mjestu u Puli se nisu pokapale sve osobe koje su u njoj umrle - 4 kanonika pri ukopu - nedovoljno vremena za primanje sakramenata - smrt puljskog kneza- providura pola minija i carla cornera - pokop u Galiani

- primanje dijela sakramenata mnoge osobe su prije smrti uspjele primiti jedan ili vie sakramenata - sveenik zamjenik na pogrebu kad sveenik nije mogao doi, zamijeni ga drugi - istodobna smrt tek roenih blizanaca takvi zapisi kratki - poisinak - isti dan umrlo 2 djece istih roditelja, ali razliite dobi - donna barbara - per honore - iz potovanja na pogrebu bili nazoni mnogi crkveni uglednici - raznoloki izriaji za oznaavanje smrti - per circolo- per rodolo - kanonici koji su bili nazoni ukopu inili su to per circolo, tj. zato to je na njima bio red ( isto tako se moglo rei per rodolo) - sveti jubilej izriaj za sv.vrijeme kada kr. mogu dobiti potpuni oprost od svih grijeha, slavio se svakih 25 godina - umro bez imena novoroenad - sveenik stigao prekasno zato jer nije bilo vremena - pogrena procjena mogue smrti sakramenti se nisu primili jer se nije mislilo da e smrt tako brzo doi - pokapanje djece pokapala se na posebnom mjesu u katedrali - mjesto ukopa odreeno oporukim - babiino krtenje procijenjeno kao neispravno - podaci o ponaanju i karakteristike umrlih da li je dolazila u crkvu, ispovijedala se... - nemar ukuana i zbog toga je osoba ne mogla primiti sakrament - ukop na groblju - ukop djce pokapala se u grobnicu roditelja - obiteljsge grobnice - pogreno upisan datum razbijen nadgrobni spomenik to znai da je Pula bila u razdoblju propadanja - precizno oznaavanje mjesta ukopa - dob umrlog navedena prema kazivanju roditelja - opirniji tekst o smrti - biljeka o tome da sveenik nije znao o smrtnoj bolesti zbog nemara ukuana - ena umrla na isti dan kad i mu 6 godina poslije - premjetanej umrlih u novu grobnicu - prepune puljske grobnice zato se ukop nije mogao obaviti u katedralu

- zanimljive biljeke o kranskom nainu ivota umrle osobe - spomen podataka za koje sveenik nije siguran jesu li toni - elja za primanje sakramenata njihovo odbijanje - pokop u 22 sata - smrt nedonoeta ne navodi se i ne spominje ni ime - grobnice bogovi nove grobnice za ukop djece - pokopan izvan grada - francuska vlast gradonaelnik je izdao odluku koja je upisana u mat. knjigu umrlih 6. POPISI KRIZMANIKA 1. sadri ime biskupa, datum, ime sveenika, imena krizmanika, te kuma ili kume - esto se spominje dob krizmanika i mjesto iz kojeg je bio - ubaeni su u mat.knj. krtenih i umrlih - pisane tal. jezikom 2. karakteristike popisa krizmanika: - podaci u naslovu datum, ime biskupa, ime sveenika - krizmanje nekoliko djece istih roditelja istog datuma - kum pri krizmanju kanonik - kum puljski knez providur - oznaavanje biskupova dolaska oznaavalo se po koji put je biskup doao obaviti krizmanje - biskup krizmao samo jednu osobu nije bilo rijetko - odvojeni popisi krizmanih djeaka i djevojica - dob krizmanika 7. KRETANJE BROJA STANOVNIKA GRADA PULE PREMA PODACIMA U MATINIM KNJIGAMA 1. M. Bertoa prvi istraivao povijest i stanovnike Istre tj. Pule - demografske krize od 16. 18. st. tee pogodile Pulu - zaustavljeni razvoj pripisivao se rat.razaranjima, epidemijama, nezdravim ivotnim prilikama ( izazivalo je to gospodarsko, ali i populacijsko opadanje) - od 16. st. vie nije bilo trita za proizvodnju svojeg zalea - kretanja pulj. iteljstva sastavni dio migracija u mlai dio Istre od kraja 15. do kraja 17. st.

- 1580. zbog malog retanja stanovnika, po navoenju Uzorita senata u tom gradu naseljeno je 40 obitelji Malvazijanaca i 40 obitelji Ciprana kolonizacija je spasila grad 2. podaci o broju stanovnika u Pu nalaze ser u mat. knjigama - iz 17.st. postoji 6 popisa: 5 u popisima krizmanika, a 1 u knji.krtenih - 4 popisa je sastavio Giacomo Bonacelli, a stanovnike je podijelio na : a) mukarci (nomeni) b) ene (donne) c) djeaci (putti) d) djevojice (putte) - jedan je sastavio Domenico de Piazza, a 6 upnik Liberal Vio - 7 je popis jedini iz 18. st., a zapisao ga je upnik Niccolo Pianella - broj stanovnika se postuono poveavao - od poetka 16. st. do 1815. postoje 3 popisa; 2 u popisu krizmanika, a 1 u knjizi umrlih - popis iz doba Ilirskih provincija je zanimljiv jer se po njemu vidi koje su osobe imale kolone - iteljstvo Pu najvie se povealo izmeu 1682. i 1723. 8. AREALI MIGRACIJSKIH STRUJANJA PREMA PULI 8.1. O PROBLEMU MIGRACIJA - eng. Prouavatelj migracija M.W.Flinn naglaava injenicu da veliki broj ljudi o kojima se radilo nije moglo nai sredstva za ivot - demografski viak na selu . odlazio u grad zbog posla - nove doseljenike privlaila opustoena podruja - migracije prouzroene vojnim operacijama, vjerskim sukobima - obiljeile europsko stanovnitvo na poetku novog vijeka imale vane demografske posljedice bez njih loi uvjeti bi utjecali na demografski stagnaciju ili regres - najvie se selili mlai ljudi smanjena mogunost ulaska u brak - jadranski prostor- nekoliko tipova kretanja ljudi : a) premjetanje stanovnika s junog ili srednjeg dijela Jadrana na sjeverni ili obratno b) seljenje iteljstva s istone na zapadnu stranu Jadrana i obratno - u procesu doseljavanja u Istru vano mjesto imaju inicijative privatnih posjednika u Istri- oni na svoja opustoena imanja su dovodili kolone da bi se obnovila poljoprivreda - pr. D. Klen je objelodanio dolazak piranske obitelji Appollonio koja je dola u Istru sredinom 15.st. skup ibenana - u 16. st. vie puta kolonizirana Movana

- 1558. stigli doseljenici iz pelopan.gr. Naupliona, pa kasnije stigli Zadrani i Morlaci - gr. Kolonizacija se nije odrala - podruje Dvigrada ( do 16.st. samo Dvigrad, Kanfanar i Barat) - naseljavanje se povezivalo s propadanjem stare gradske utvrde - 16/17 st. zbog plodne zemlje privlana Lim.draga novim doseljenicima - dio dovela ml.vlast, a dio samoinicijativno - nastala nova sela - ali Dvigrad nije spaen, stan. se preselilo u Kanfanar - hajduko naseljavanje organizirani dolazak vee skupine 70.god. 17. st. - preseljavanjem bokeljskih i risanskih hajduka u Istru, mletaka vlada je htjela rijeiti njihov teak poloaj, nastaviti kolonizirati pol., onemoguito da hajd. tur. sukobi budu prisutni nakon sklapanja mira - pripreme poetkom 1671. re godine su zatraili da im se dodijele posjedi u okolici Pu i na podruju iarije - u Pu dolo oko 700 hajduka - njihov boravak e izazvati sukob tzv. st. i novog stan. - Barbarovi kapituli hajduka zahtjevanja po tome otimali zemlje koje su eljeliprijestupi, pljake, hajduka osveta, ubojstva - knez providur za razliku od ml.vlasti traio kazne za njih zbog toga poistupno naputali Istru - Premantura 1585. ml.providur stanovnike koji su nastanili selo nazvao osam zd. Obitelji, tj.to su stan. iz Velima, Zvonigrada i Nadina, a Zadranima su nazvani samo zato jet su se tamo ukrcali na brod - krajem 16.st. jo nekoliko selidbi valova , ali se do 1623. o Premanturi ne zna nita - gospo. razvitak vezan uz ostala susjedna sela ian, Pomer i Medulin - najjae gosp.gibanje na Poljtini - sredina 18.st. najvee selo na tom podruju pogotovo ljeti kad su se stanovnici Pu zbog loeg zraka selili bila je i vea od nje - zbog manjka zemlje neke obitelji su se preselile u Pu - Pula nju je ml.vlast vie puta pokuala naseliti - Labin prije je vel.migracije snana hrv.jezgra od dr.pol.16.st. i po.17.st. furlomski i karnijski sve znaajniji - Barban 16/17 st. nova doseljenika prezimena ( hrvatska) - Bale naseljene autohtonim romanskim stanovnitvom, 16 18 st.promjene

- doseljavali se stan. venet., furlan. i apenin. Pokrajina iz Dalmacije, Hercegovine, Albanije, te ml. posjeda na Levantu gospo.napredak - Krmed, Gola, fumada u 17. i 18.st. iskljuivo hrv.prezimena - pokuaj naselj.stan. iz okolice Bologne organizi.dolazak ml.vlade - s time rukovodili gl.bolonjski poduzetnici: Leonardo Fioravanti, Vincenzo Dall Acqua, Sabba De Franceschi, Sebastiano Bravi, Zuan Antonio DellOca, Bernardino Mantovano - Bravi, DellOca i Mantovani su premijerili zemljite nacrtana karta Puljtine - propisane lokve, bunari i izvori ( da bi Bolonjci vidjeli da ima vode) - Bravi je dopis poslao u Ve. I kitizirao pulj.nobile koji se protive dolasku Bolonjaca ( oni su po njemu glavni krivci propasti pothvata) - naseljavanje Kopartine Kopar gl.grad ml. Istre vano vojno uporite - povijesniari koji su to prouavali: G.Novak, Ferdo, Gesrtin, Senegallio) - u migraciji izmeu 2 obale Jadrana vana bila Ml.Rep. - vane i i migracije stan.iz nae zemkje u str. Drave pr. Italija ; Marche ( Ancona, Marcerata...) 8.2. POPIS MJESTA - u nazivima podruja iz kojih se spominju doseljenici u ml. knjigama (1613 1815) ima nekoliko kategorija: a) toan naziv naselja b) priblina oznaka podruja bez naziva naselja c) naziv drave iz koje je doselj.bio d) oznaka da je rije o strancu e) napomena da se ne zna odakle potjee neka osoba - u bog. Popisu mjesta podjela prtema nekim kriterijima: 1) tadanjoj pol.podjeli nekog mjesat 2) sadanjoj pol/administr. Podjeli 3) zemljopisnom podruju neovisno o granicama -ML.DIO ISTRE zapadna obala poluotoka + zalee + juni dio 1. Bale sj.zap. od Pu 2. Barban katel izmeu Pu i Labina 3. Belavii selo j. od Barbama 4. Biii j.zapadno od Barbana 5. Brgudac na podr.iarije, sj.zap.od Lupoglava u blizini je bila ml. austr. Granica sporna sukobi

6. Brijuni skupni naziv za otoje 7. Buje 8. Buzet upravno i vojno sredite u sj.Istri do 1510.god.sj.raporskog kapetana 9. Cetinii sj.zap. od Marane; upa Filipana 10. abrunii sj. od Vodnjana 11. ubani zap.od Bala 12. Dekani sj.ist.od Kopra 13. Faana kraj Pule veliki broj doseljenika 14. Filipana sj.od Marane 15. Fojbon lokalitet na pulj.podr. 16. Gajana na Vodnjantini 17. Galiana nedaleko od PU 18. Gradin j.ist.od Kopra (slov.dio Istre) 19. Hrboki j.od Barbana 20. Hreljii j.od Barbana 21. Izola na sj.poluotoka (danas slov.dio Istre) 22. Jadreki blizu PU 23. Jurii na vodnjan.podr. 24. Kanfanar j.zap. od minja 25. Kavran na puljs.podr. 26. Kopar danas u slov.dijelu Istre 27. Koromani zap. od Barbana 28. Krnica sj.ist.od Marane poznata po ob.Mandui 29. Labin grad u ist.dijelu Istre 30. Labinci selo na Poretini 31. Lazaret danas u slov.dijelu 32. Linjan kod Pule 33. Loborika sj.ist.od Pule 34. Mandriol j.ist.od Bala 35. Manjadvorci sj.od Marane 36. Marana sj.ist.od Pule 37. Merezige j.ist.od Kopra 38. Medulin . kraj PU 39. Motovun iznad rijeke Mirne, sj.zap.dio, sj.podestata

40. Munti sj.ist.od PU, osnovan 1579. 41. Mutvoran sj.ist.od Marane 42. Novigrad luka na zapadnoj obali 43. Oprtalj - sj.od Motovuna 44. Orihi izmeu Barbana i Saviente 45. Peroj sj.zap.od Pu 46. Peruki j.od Krnice 47. Petehi na Barbantini 48. Pinezii blizu Marane 49. Piran danas u slov.dijeli 50. Plomin sj.ist.od Labina 51. Pomer selo kod Pu 52. Pore luka na zap.obali 53. Premantura najjunije selo, na poluotoku Kamenjaku, osnovana 1585. od stzrane doseljenika iz podruja Dalmacije- jedini uspjeni pokuaj 54. Prodol kod Filipane 55. Rabac luka grada Labina 56. Rakalj sj.ist.od Krnice 57. Rakovci j.od Baderne 58. Ro j.ist.od Buzeta 59. Rojci zap.od Katelira 60. Rovinj vana ml.luka, do 1763. bio na otoku 61. Rovinjsko selo sj.ist.od Rovinja 62. Savienta sj.od Vodnjana 63. Skitaa na podr.Labinjtine 64. Soerga sj.zap.od Buzeta (slov.dio) 65. Soii sj.ist.od Rovinja 66. Sveta nedelja sj.od Labina 67. Sv. Lovre labinski . j.od Labina 68. Sv. Lovre pazenatiki j.ist.od Porea 69. Sv. Martin sj.zap.od Labina 70. aini j.zap.od Barbana 71. ikii blizu PU 72. ian j.ist.od PU

73. katari kraj ikia 74. tinjan blizu PU 75. Tinjan sj.ist.od Kopra ( slov.dio) 76. Topolovac j.ist.od Kopra 77. Triban ist.od Buja 78. Umag na zap.obali 79. Valdebek kraj Pu 80. Valtura sj.ist.od PU 81. Viini sj. zap.od Motovuna 82. Vinjan sj.ist.od Porea 83. Vodnjan sj.od Pu 84. Vrevan sj.od Meduliba uniteno 1527. od kuge 85. Vrsar sj.zap.od Rovinja, luka za brodove iz Rovinja 86. Zagorje sj.ist.od Plomina AUSTR. DIO ISTRE ire pazinsko podruje 1. Beram sj.zap.od Pazina 2. Boljun sj.ist.od Pazina, vano uporite uskoka 3. Brdo sj.ist.od Pina 4. Brse iznad ist.obale 5. epi sj.zap.od Plomina 6. Graie j.ist. od Pazina. Gospodarska najjaa na itanju austrij.posljedica 7. Grobnik sj.ist.od Pina 8. Karbune na Piantini 9. Kaerga sj.zap.od Pazina 10. Koljak j.ist. od epia 11. Kringa j.zap.od Pazina 12. Kran j.zap.od Koljaka 13. Lindar j.ist.od Pazina 14. Lovran j.zap.od Rijeke 15. Lupoglav sj.ist.od Pazina 16. Moenice sj.ist.od Plomina 17. Mune Vele i Male mune sj.ist.od Buzeta 18. Paz j.zap.od Boljuna

19. Pazin sr.dio Istre, upravno sr.austr. posjeda 20. Pian j.ist. od Pazina 21. Sutivanac sj.od Barbana 22. Sv.Petar u umi j.zap.od Pazina 23. kopljak sj.ist. od Graia 24. umber sj.zap.od Labina 25. unjevica sj.od epia 26. Tinjan j.zap.od Pazina 27. Uka 28. Veprinac sj. od Lovrana 29. Volisko sj.ist. od Lovrana 30. Vranja j.ist.od Lupoglava 31. minj j.od Pazina KVARNERSKI OTOCI 1. Cres otok na Kvarneru, apominje se esto u maticama 2. Dobrinj na otoku Krku 3. Krk 4. Loinj 5. Mali loinj 6. Nerezine na o.Loinju 7. Omialj na sj.o.Krka 8. Osor 9. Rab 10. Unije o.zap.od Loinja 11. Veli loinj na j.ist. dijeli o. Loinja 12. Vrh sj.zap.od Krka RIJEKA I PRIMORJE SA IRO OKOLICOM 1. Bakar j.ist.od Ri 2. Draga sj.zap.od Bakra 3. Golac sj.od Buzeta 4. Kastav sj.zap.od Ri 5. Klana sj.zap.od Ri

6. Ledenice zalee N.Vinodolskog 7. Lipa sj.zap.od Klane 8. Lisac sj.zap.od Klane 9. Pasjak sj.ist.od Duma 10. Podgrad sj.ist.od Duma 11. Rijeka 12. Rupa sj.zap.od Lipe 13. Senj luka Hrv.primorja 14. Studena j.ist.od Klane 15. Suak kod Ri 16. Trsat 17. Zagon sj.ist.od N.Vinodolskog DALMACIJA, DUBROVNIK, BOKA KOTORSKA I ALBANSKO PRIOBALJE - od otoka Paga na sj.do Valone na alb.obali na j. 1. Albanija alb.podruje spominje se u nazivima nekih mjesta, ponekad je oblik prezimena upuivao na alb.podruja, prebjezi u Istri 2. Bar od 1587. u rukama T., prebjezi u Isti 3. Biograd od 1409 -1797 u ml.rukama 4. Boka kotorska od 1715-1797 pod lau Venecije, za vrijeme Napoleonskih ratova esto se mijenjala gospo.:1797-1805, vlast Austr., 1805-6 Fr., 1806-7 Rus., 1807-13 fr - razdoblje prosperiteta B.K. je od 16-18 st.; propadanje bokelj.pomorstva razlog emigriranja stanov, 5. Bra od 1420-1797. pod ml.vlau 6. Budva 7. Cavtat na podruju Du.Rep. 8. Dadri iznad Skvadra, na podruju pod tu.vlau 9. Dalmacija 10. Dubrovnik gl.sr.Du.Rep. 11. Hercegnovi do 1687. po vlau T. , a do 1797 bio ml., te godine zauzela da Austrija, a 1806-7 pod kontrolom ruske flote, od 1807-13 pod franc.vlau 12. Hvar - d o 1797. pod ml.vlau, a u doba Napoleon,ratova dre ga Austr.(1797-1806), Fr. (1806-13),pa Austr.

13. Imotski u unutranj. Dalmacije 14. Ist j.zap.od Paga 15. Katel Kambelovac kraj ST 16. I I - Luki kraj ST 17. Katel novi 18. I I - stari 19. - I I egarski j.ist. od Obrovca 20. Korula 21. Kornati 22. Kotor do 1797. pod Ve., od 1787- 1806 pod Austr.,1806-7 Rusi, 1807-13 Fr. , grad u Boki 23. Marina zap.od Trogira 24. Nin kod ZD; u PU iz tog mjesta stizali crkveni dostojanst. 25. Obrovac na Zrmanji 26. Pag 27. Perast gradi u B.K.; snano pomorsko sredite koje je pomoglo u oslobaanju Risna i Hercegnovog od T.; taj grad nisu nikad osvojili 28. Poljica podr.ist.od ST 29. Pranj pomorski centar, gradi u Kot.zaljevu 30. Premuda j.ist.od Loinja 31. Primoten kod i 32. Risan u B.K.,1687. Ve. Ga oduzela T. (do 1797.) 33. Skadar na ml.posjedu u Alba. 34. Split 35. ibenik 36. Trogir 37. Valona luka na alb.obali 38. Vis 39. Vodice kod I 40. Vrbovska na otoku Hvaru 41. Zadar jedini grad s podruja Dalmacije koji se esto spominje u pulj.maticama OSTALE HRVATSKE ZEMLJE - doseljenici iz dijelova sr. I ist. Hrv., G. Kotara i Like skoro se i ne spominju

1. Karlovac par doseljenika GRKE POKRAJINE I OTOCI - Jonskih otoka na zap.do Rodosa i Cipra na ist. 1. Cipar Cipriotto prezime, na temelju toga se moe zakljuiti da se radi o cipra.podrijetlu, direktnih doseljenika nije moglo biti jer ml.r. na kr.cipar.rata (1570-71) je izgubila suverenitet nad otokom 2. Grka Greco prezime, odnosi se na potomke gr.doseljenika 3. Hania luka na o.Kreti, do 1669. pod vlau Ve., kasnije T. 4. Kreta Candiotto prezime, cretense 5. Kefalonija ml.o.u Jonskom moru 6. Krf ml.o.u Jonskom moru 7. Moreja ml.naziv za podr.Peloponeza, Ml.Republika, izgubila ga za vrijeme morej.rata 8. Retimon grad na Kreti 9. Rodos o.u Egejskom moru, Roditti prezime 10. Suda luka na sj.o.Krete 11. Zakint ml.o.u Jonskom moru FURLANIJA, KARNIJA I JULIJSKA VENECIJA - Furlanija pokrajina u sj.ist. H., Karnija sj.zapa.H., Julijska Venecija je bila jedan dio Ml.Rep., a drugi dio HM 1. Alesso selo u Karniji 2. Arba dei Friuli sj.ist.od Pordenonea 3. Arta sj.zap. od Tahnezza u Karniji 4. Bagnaria arsa blizu Palmanove 5. Bannia j.ist.od Pordenonea 6. Bertiolo j.ist.od Codroipa 7. Bordano sj.zap.od Genove u Karniji 8. Buia j.od Genove, najee se spominje u maticama 9. Campeglio u Furlaniji 10. Canale di san pietro u Karniji 11. Chialina u Karniji 12. Chialminis sj.ist.od Tarcenta 13. Chiaulis kraj Tahnezza

14. Chiopris sj.ist. od Palmanove 15. Colloredo jedan je sj.zap.od edada, a drugi zap od Udina 16. Colloredo di monte albano sj.zap. od Udina 17. Corona j.od Carmonsa 18. edad u Furlaniji 19. Dignano j.ist.od Spilinberga 20. Dolina j.ist.od Trsta 21. Enemonzo zap. od Tahnezza 22. Fresis zap.od Tahnezza 23. Furlanija puno doseljenika s tog podruja 24. Gemona del Friuli sj.od Udina 25. Gorica sj.gorike grofovije u vlasti Austrije 26. Gradika j.zap.od Gorice 27. Grade j.zap. od Monfalconea 28. Karnija naziv za sj.zap. Furlaniju 29. Krmin zap.od Gorice 30. Latisana ist.od Portoguara 31. Lauzacco izmeu Udina i Palmanove 32. Magnano in riviera sj.zap.od Tarcenta 33. Maiano sj.zap.od Udina 34. Maniago sj. od Pordenonea 35. Margher sj.istono odotte 36. Mariano del friuli j.zap.od Gorice 37. Martignacco sj.zap.od Udina 38. Moreto di tomba zap.od Udina 39. Moia zap.od Tahnezza 40. Moimacco izmeu Udina i ekada 41. Montenars j.ist.od Genove 42.Morsano 1.sj.ist.od Portoguara, a 2.zap.od Palmanove 43. Moruzzo sj.zap. od Udina 44. Motta di livenza Furlanija 45. Nogaredo di prato zap.od Udina 46. Oglej Aquileia sj.zap.od TS, od 1521. posjed austrijeke nadvoj., 1751. ukinuta biskupika, stvorene su 2 nadbiskupije: Udine i Gorica

47. Palmanova ml.utvrda zbog obrane os T. i Austr., 1593. podignuta u pulj.maticama se spominje esto 48.Percoto j.ist. od Udina 49. Polcenico- sj.zap od Pordenonea 50. Pordenone sredite Furlanije 51. Pozzvolo del friuli j.od Udina 52. Prosek sj.zap.od TS 53. Raveo u Karniji 54. Ravosa zap. od Faediosa 55. Ronchi dei Legionari ronchi od lat.runcare panjak, obradiva zemlja 56. Ronchi di bagnarole j.od San Vita 57. Saciletto sj. ist.od Cervignana 58. Sammardenchia 2 su: 1.j.od Udina, a 2.sj.od Tarcenta 59. San canzian d'isonzo zap.od Monfalconea 60. San daniele del friuli sj.zap.od Udina 61. San giovanni di duino j.ist. od Monfalconea 62. San martino u Furlaniji 4 mjesta s ti nazivom 63. San vito al tagliamento j.ist.od Pordenonea 64. Santa Margerita sj.zap.od Udina 65. Santa Maria la longa j.od Udina 66. Selvis ist. Od Udina 67. Sigilletto sj.zap.od Tahnezza 68. Sostasio sj.zap.od Tahnezza 69. Tarcento sj.od Udina 70. Terzo sj.od Tahnezza 71. Tesis zap. od Spilinberga 72. Togliano sj.zap.od ekada 73. Tricesimo sj.od Udina 74. Trst u puljs.maticama spominje se vie puta 75. Truia sj.zap.od Tahnezza 76. Tri sj. zap.od TS 77. Urbignaco zap. od Tarcenta 78. Venzone sj.od Genove 79. Videm Udine esto u puljs.maticama,1753. postale nadb.

80. Villanova 7 mjesta u Furlaniji pod tim nazivom VENETO 1. Adria na podruju ua rijeke Po 2. Angarano blizu Bassane 3. Ariano nel polesine na uu rij.Po 4. Arzignano zap.od Vicenze 5. Asolo . sj.zap.od trevisa 6. Bassano del grappa sj.ist.od Vicenze 7. Belluno 8. Bovolenta j.od Padove 9.Breganze sj.od Vicenze 10. Burano o.u ml.laguni 11.Cadore sj.plominski dio pokrajine Veneto 12. Calmasino sj.zap.od Verone 13. Camposanpiero sj.od Padove 14. Caorle j.od Portoguara 15. Carpino veronese sj.zap.od Verone 16. Carpenedo sj.zap.od Nestrea 17. Castelfranco veneto zap.od Trevisa 18. Chioggia na j.stra.ml.lagune 19. Cittadella sj.od Padove 20. Concordia sagittara sj.od Padove 21. Conegliano vento sj.od Trevisa 22. Corbolone 23. Cornuda sj.zap.od Trevisa 24. Crespino j.ist.od Rovinja 25. Dolo- ist.od Padove 26. Este j.zap.od Padove; 1829.dobio status grada 27. Fagnaco j.od Verone 28. Feltre j.zap.od Belluma 29. Fiesso d'artico ist.od Padove 30. Giudecca jedan od otoka na kojem lei Venecija 31. Legnaco j.zap.od Padove

32. Lezze sj.ist.od Rovinja 33. Martelaggo sj.zap.od Ve 34.Maser sj.zap od Montebellune 35. Mestre sj.zap.od Ve 36. Mira zap.od Ve 37. Monselice j.zap.od Padove 38. Montagnana j.zap.od Padove 39. Montebelluna - sj.zap.od Trevisa 40. Monte di malo sj.zap.o Vicenze 41. Murani o.u ml.laguni 42. Noventa di piave ist.od Trevisa 43. Oderzo sj.ist.od Trevisa 44. Padova esto se navodi u maticama 45. Palestrina 46. Peri sj.od Verone 47. Piove di sacco j.ist.od Pordenonea 48. Portoguari j.ist.od Pordenonea 49. Porto secco na lidu koji zatvara ulaz u ml.luku 50. Preganziol j.od Trevisa 51. Roncaglia blizu Padove 52. Rovigo j.od Padove 53. San Lorenzo di cadore sj.ist.od Belluna 54. San Nicolo j.od Oderza 55. San Pietro ist.od Padove 56. Sant'anna morosina sj.ist.od Vicenza 57. Sant'apolinare de lugo sj.od Vicenza 58. Schio sj.zap.od Vicenze 59. Selva di cadore sj.zap.od Belluna 60. Sette comuni vie naselja , sj.zap.od Bassana del Grappa 61. Solagna sj.od Bossana del Grappa 62. Stra ist.od Padove 63. Tai di cadore 64. Terraferma openiti naziv za kopneni posjed Ml.Rep. 65.Tezze zap.od Vicenze

66. Torcello o.u ml.laguni 67. Torre blizu Este 68. Treviso esto se spominje u pulj.maticama 69. Valmareno sj.zap.od Conegliana 70. Venecija iz Ve puno doseljenoka u Pu 71. Veneto naziv za pokrajinu 72. Verona 73. Vicenza 74. Vittoro veneto j.ist.od Belluna 75. Zelarino sj.zap.od Mestrea OSTALE TALIJANSKE POKRAJINE 1. Alba u Pijemontu 2. Ancona luka Pap.dr.na Jadranu 3. Antona dan. Toscana 4. Ascoli Piceno Papinska drava 5. Barletta Puglia 6. Benevento u Campaniji 7. Bergamo u pulj.maticama se esto spominje, najst.keltski grad u sj.H.,Lombardija 8. Bologna u Emiliji 9. Breno sj.od Brescie 10. Brescello na rijeci Po 11. Brescia do pr.pol.15.st.pripadala Mil.Vojv. 12.Casteldimezzo sj.zap.od Pesara 13. Certe alto sj.ist.od Bergama 14. Como sj.od Milana 15. Cortenuova Lombardija 16. Crema Lombar. 17. Cremona Lombar. 18. Crevola sesia Pijemont 19. Desenzano del garda Lombar. 20. Fabriano - Marche 21. Fano sj.zap.od Ancone 22. Favlla Calabrija

23. Ferrara Emilija 24. Firenza najvei grad u Vel.Vojv. Toscane 25. Fogliano Umbrija 26. Gaetta j.ist.od Rima 27. Genova 28. Leffe sj.ist.od Bergame 29. Lesignano de'bagni j.od Parme 30. Livinallongo 31. Lomazzo ombardija 32. Loreto Marche 33. Lucca zap.od Firenze 34. Manfredonia Puglia 35. Mantova u Pad.nizini 36. Marche 37. Martignano sj.od Trenta 38. Matera u Basilicoti 39. Melzo ist.od Milana 40. Milano prijestolnica vojvodstva 41. Misano monte j.ist.od Riminija 42. Modena sj.zap.od Bologne 43. Napulj 44. Napuljsk.kraljev. j.ap.pol.i Sicilija 45. Offida Marche 46. Orzinuovi j.zap.od Brescie 47. Palermo na Siciliji 48. Parma j.rub.Pad.nizine 49. Perugia- Umbrija 50. Pesaro Marche 51. Pescara Abruzzi 52. Pijemont 53. Pisa Toscana 54. Primaluna sj.od Lecca u Lombardiji 55. Puglia 56. Ravenna Romagna

57. Recanati Marche 58. Rim 59. Rimini Romagna 60. Riva del garda na obali jezera garda 61. Rocca san casciano Romagna 62. Romagna 63. Ruta Pijemont 64. San Leonardo podr.Bergama 65. Santa Brigida Lombardija 66. Savoja 67. Senigallia Marche 68. Sezze j.ist.od Rima 69. Spoleto Umbrija 70. Totino 71. Trident 72. Val camonica sj.od Brescie 73. Valenza na rijeci Po 74. Valsassina Lombardija 75. Vimogno u Valsassini RAZNE EUROPSKE ZEMLJE Francuska 1. Belfort 2. Besancon 3. Cehesles 4. Clermont 5. Clermont ferranf 6. Corte 7. Euil 8. Francuska 9. Gouzon 10. Grandvelle 11. Korzika 12. Labiessi

13. Laton 14. Luneville 15. Martigues 16. Metz 17. Paris Habsburka monarhija podruje izvan Hrv. 1. Ajdovina 2. Austrija 3. Car. Dr. 4. Celje 5. Koruka 6. Kranjska 7. Ljubljana 8. Novi sad (u Ug.) 9. Opava (eka) 10. Tirol 11. Trnovo 12. Ugarska 13. Villach ( Koruka) Njemaka 1. Njemaka 2. Osterburg 3. Vismar Poljska rijetko se spominje u puljs.maticama kotska panjolska vicarska 1. Breno 2. Lugano 3. Poschiano 4. Rezija 5. vicarska

MJESTA NEJASNOG IMENA ILI ONE ZA KOJE SE NIJE MOGLO UTVRDITI GDJE SE NALAZE: 1. Buba 2. Falderan 3. Guardom 4. Klenar 5. Valdago 6. Zim ZAKLJUNA RAZMATRANJA O MOGRACIJAMA - doseljenici su preteno smjetali u ml.dio Istre zato jer je Rep. poticala naseljavanje - doseljenici ratari i stoari iz Dlm.zalea, Bosne, B.K., Alb.proibalja, ali i obrtnici iz grke pokrajine, Furlanije, Karnije, Veneta - razlozi dolaska bili razliiti : bijeg od ratne opasnosti, vjerski pritisak, gospodarstvo - u Pu najvie su se soseljaval stan.Istre - proces integracije dug i spor sukobi sa starosjediteljima - procesi akulturacije, asimilacije i integracije- 150-200 godina 9. NEZAKONITA DJECA - upna crkva gdje se vrilo krtenje morala imati knjigu krtenih - u tim knjigama podaci o nezakonitoj deci - majino prezime imala ta djca - razd. vel.smrtnosti poklapala se s razd. nezakonite djece - izbjegavanje krtenja esta pojava jer je trebalo imati hrabrosti donijeti sve.takvo dijete - u pulj.maticama 17.s7. vrlo veliki broj izvanbr. djece zato jer je to bilo doba ratova, epidemija.. - tu treba ubrojiti i trovate djecu ostavljenu pred vratima crkve ili dr., oni su bili ostavljeni upravo zato jer su nezakoniti 9.1. PRIMJERI IZ MAT.KNJ. 9.2. IZLOENA / PRONAENA DJECA ( TROVATI ) - tu se djecu odnosilo na krt. i pritom navelo da su naputeni - vei broj u 18.st. - trebalo se i potraiti da li uz dijete stoji biljeka da li je krteno

- u veim mj. (Kopar) postojale ustanove za prihvaanje te djece Brefotrofii, Orfanotrofii 10. UBOJICE I OSUENICI - mat.knji.davale podatke o nainu nastupanja smtri, pa i o tome da li se rasi o ubojstvu - u 17.i 18. st. itava Ml.Istra puna razbojnika - BANDITO osoba zbog nedjela kanjena progonstvom -uzrok smanjivanja br. stanovnika 10.1. UBOJSTVA - u maticama se ponekad navodi da je rije o ubojstvu, a ponekad i kako je izvreno - ceste su bile jako nesigurne pogotovu nou - ene nisu bile poteene 10.2. BANDITI, UBOJICE, OSUENICI - nih isuivali na smrt pulj.knezivi providuri - Lilii poznata prijestupnika ob.iz Krnice - j.Istra pogodna za razbojnike 11. NEOBINE SMRTI - uzroci: 1. pad esto se spominje 2. utapanje 3. poroaj 4. udarac konj.kopitom i gaenje rijee, najee rtve djeca 5. ugriz zmije 6. udar groma rijetko 7. razna ranjavanja ranjavanja openito, u kui, rane od puke ili pitolja, te rane prouzroene udarcem kamena 8. pogodak topom 9. udarac sjekirom 10. udarac jarbolom 11. guenje hranom ili smrt nakon jela 12. smrt u polju 13. smrt u mlinu 14. smrt u rudniku saldama zbog uruavanja opasno mjesto 15. glad u hospitalu i zatvoru

16. prehlada novoroenog djeteta 17. pijanstvo 12. DUGOVJENI LJUDI - u Pu prosjena duljina ivota mala, kratka zbog vel.broja smrtnosti djece - dugovjeni ljudi 80 na vie 13. PULJSKI KNEZOVI - PROVIDURI - popis donio Pietro Kandler 1855. - esto se spominju kao kumovi i davatelji smrtne kazne - Bragadin, Pollanio, Zorzi, Querini, Mirio ( bavio se poboljavanjem higijenskih uvjeta ivota u Pu), Soranzo, Duodo, Balbi, Donado, Piuli, Pasqualigo - ivjeli u svojoj palai u gradu 14. OSTALI INOVNICI UPRAVE, STRAARI, TJELESNA

STRAA,PROVIDUROVA PRATNJA, STRAARI I NII INOVNICI - providurov dvor imao vrlo veliki broj inovnkika 14.1. UPRAVNO OSOBLJE - kancelar, sindiko ( inovnik s mandatom od 1 godine), pretor. Kancelar, pomonik pretara, ubiratelj desetine, slubenik providurova dvora, zamjenik kancelara rektar.ureda, upravitelj prov.dvora, plemi na provid. dvoru, sudski slubenik, dvorski fikal, savjetnici u gradskoj upravi, civilni notar, pomonik u poslovima, predsjednik gradske magistrature... 14.2. TJELESNA STRAA, PROVIDUROVA PRATNJA, STRAARI I NII INOVNICI ZA ODAVANJE REDA - 3 odvojena zanimanja - kavaljeri, perjanik, uvar, straar i nii inovnik...,kavaljer uvar reda, zastavnik meu konjanicima 15. VOJNICI I VOJNO OSOBLJE - ml.rep. eljela fortificirati puljsku luku - vojnici i vojno osoblje najee sa Ap.pol.,dosta Franc.,u manjem broju Istrani i Hrv.iz Dalmacije - PU stanovnici na ml.pom.putu prema Levantu, 1613-1815, ona je 2 puta postala predmet interesa Ve

- 1.puta 30.god.rat ( 1618-48) euro.sile eljele unititi njezinu snagu u to vrijeme pozvan Antoine De Ville one je stigao u PU i sagradio tvravt koja je trebala sprijeiti iskrcavanje ml.neprijatelja kad je potposan Westfaljski mir opasnost je nestala - 2.puta rat na p.naslj. (1701-14)- u Jadran dola fr.flota i Ve se uplaila zbpg mogueg iskrcavanja u PU obnovljeni radovi na utvrdi - padom ml.rep. i fr. i austr. vlasti promijenile neka obiljeja utvrde - vojnici (soldati), doasnik, stjegonoa, zapovjednik,satnik,kaplar, pukovnik, pornik,komit na galiji, soprakomit, veslai, vojne postrojbe za granina podr., guastadar ( vojnoik koji se brinuo o cestama kuda su prolazile postrojbe), prividurovi uvari - propau Ml.Rep. mjenjala se i vojna terminologija -pomor.porunik, porunik kralj.topnitva, kapetan fr. car.topnitva, vojna sluba cara i kralja Napoleona, kapetan kralj.bataljuna, topniki zapovjednik, tal.topnitvo, kapetan vojne ininjerije, kapetan narodne strae, zapovjednik bataljuna i oruani zapovjednik 16. LIJENICI, PRIMALJE, BRIJAI, SPEZIALI.BOLESTI 16.1. LIJENICI, PRIMALJE, BRIJAI, SPEZIALI I OSTALP MEDICINSKO OSOBLJE - podruje medicinskin djelatnosto od 15.st.pod nadzorom Senata on je odluivao o kolovanju, statusu i dozvolama za rad lijenikog osoblja - uredba 1625(potvrena 1664.) po njoj niti 1. podanik ml.rep. ne smije studirati bilo koju znan.u stranoj dravi - pr. lijenici koji su studirali na Sveu.u Padovi izgubili bi povlastice odlaskom u dr.rizn. -proglas 1791. u medicini i kirurgiji nisu dozvoljene povlastice osim onih izdanih na Sveu.u Padovi ili Kolegijima U Veneciji - to je vrijedilo do 1797. - za austr. i fran.uprave morali su dokazivati da su kvalificirani obavljati taj posao - u pulj.maticama 6 kategorija: 1. lijenici 2. kirurzi 3. ljekarnici 4. primalje 5. brijai 6. osoblje hospitala - lijenik se morao zakleti da nee lijeiti niti jednog bolesnika prije nego se taj ispovijrdi, da e se lijeiti po propisima

- ml.vlasti brinule su da u svakoj opini ne ponestane lijenika - esto se znalo dogoditi da nije bilo lijenika pa se bolesnike nosilo u Rovinj - u po.lijenici morali biti iz istog grada ili opine , morali biti ro. u zakonitom braku i prip.plem.starom najmanje 120. godina - ali je manjak lijenika doveo do promjene - uz lijenika svaka opina morala je imati kirurga, brijaa - kirurg se obrazovao na teajevima u Padovi ili Veneciji, a brija je uio od starijeg kolege - lijenike i kirurge morao potvrditi Conseglio dei medici - brija se bavio i putanjem krvi, kirurg je pruao hitnu pomo, prijavljivao ranjene osobe vlastima, potvrivao smrt, pomogao sucu prilikom izvravanja kazne - ljekarnik- pravio lijekove i prodavao ih - primalje u istar. dokumentima spominju se tek od 17.st. .- i one se morale kolovati i imati dozvolu za rad - pomagale su pri porodu i mogle krstiti ako je dijete bilo u ivotnoj opsnosti - hospitalima na elu predstojnici - Glesinger dao popis lijenika 1989. 16.2. BOLESTI - o njima se puno zna preko matrica umrlih - Istra pogoena br. epidemijama ali se ne mogu sve identifivirati - budui da se nalazila na ml.trg.puta prema ist. bila je pogodna za irenje zaraza - pol.prilike utjecale na irenja bolesti ratovi, seljenja, glad i oskudica nisu samo posljediva ce i uzrok epidemija - najpogibeljnija epidemija u PU kuga 1630-32 zahvatila je itavo sredo.podru. i veliki dio Europe - uzrok otkriven tek u 19.st (Bernardo Schiavuzzi) - zdravstvene prilike pogoravala endemina malarija PU se nalazila na nezdravom podrujum ,a u okolici grada bilo je puno zaputenog i movarnog podr. - malarija je bila latentna bolest, a epidemije uestale - kuga ostavlja imunite, a malariaja ne zato su njezine posljedice jae - bolesti i simptomi- u pr.pol.17.st.nisu se navodili ni simptomi ni naziv bolesti - 40.god.17.st.epidemija dizenterije najvie umirala djeca os srpnja do jkraja rujna 1647.

-1665. nova poast (do lipnja 1666.) - povraanje, veliki kaalj, gubitak svijesti i govora, padavica, ir, upale - u 18.st. uzrok smrti esto bolest grla - laringitis, bunilo, rane, pljuvanje (zbog bolesti), povraanje krvi, iznenadni bolovi, krvarenje, vodena bolest - febbre acuta con continuo vaneggiamento - bolest nekad naglo nastupala, a ponekad i dugo trajala - za stoj cirkulacije u glavi , modani udar, 60-tih god.18.st. - grevi, velike boginje, zastoj urina, bolesti na grudima - u pulj.maticama esto se spominju bolesti oznaene kao nepoznate - malobrojni sluajevi raka rak na stopalu, na grudima - gangrena, krvarenje iz nosa - od 70.god.18.st. zapisivanje bolesti kao uzrok smrti ee - iscrpljenost organizma zbog proljeva, opa nateenost tijela, jaki bolovi u glavi, u trbuhu, zapletaj crijeva, bolesti mozga, ulcerelacija u grlu, tuberkuloza, teko disanje - febbre con pleuitide, male de vermini, febbre reumatica - bolest spavanja, dugotrajna odvratna zarazna bolest - febbre putrida vermenosa, f.mesenterica con continue convulsioni, invasata nel cerebre, f. nervina

XVI. OBRTI I NEKA OSTALA ZANIMANJA Izvori za poznavanje obrta i nekih ostalih zanimanja u Puli su vrlo oskudna. Djelomino se o tome doznaje preko izvjea puljskih providura koja su se upuivala vladi u Veneciji. Preko tih izvjea doznajemo podatke koji govore o nedostatku pojedinih zanimanja u gradu i to u odreenim okolnostima. O obrtnicima i vriteljima ostalih zanimanja doznaje se puno iz matinih knjiga grada Pule. esto se spominju kao roditelji ili kumovi kretnog djeteta ili kao osobe koje ulaze u brak ili su svjedoci sklapanja braka. Koncem 16. st u Istri se pojavila opasnost od uskoka. Ta je opasnost po. 17.st. prerasla u otvoreni iruani sukob u kojem je puljsko podruje pretrpjelo velika pustoenja. Tada je grad postao meta antimlet. Zavjere. Ml. Rep. Je zato je zato morala zatiti svoje interese pa je odluila Pulu pretvoriti u bazu iz koje ce se moi djelovati protiv svojih neprijatelja. Donijela je odluku o izgradnji obrambene utvrde na ulazu u luku i na najvanijim tokama u gradu. U tom su poslu sudjelovali razni obrtnici. No, te su mjere bile prolazne. S prestankom opasnosti, Ve. Se jos neko vrijeme zanimala za gradnju itvrda, a zatim je odustala od svojih planova, pa su radovi potpuno prekinuti.

Obnovljeni su ponovno po. 18. st. za vrijeme rataua p. Naslj., kada se Ml. Rep. Nala u opasnosti, no sve je zavrilo kao i u prolom stoljeu. XVI. 1. OBRTNICI Matine knjige pune su podataka o razliitim strukama. U njima su se oni najee oznaavali openitim nazivom MISTRO. U popisu krizmanika iz 1626. spominje se mistro Martin, doseljenik iz Kopra, po zanimanju kova, iji je sin Francesco tada krizman u Puli. Od 30-50 tih god. 17.st. u puljskm je maticama zabiljeen mistro Tommaso de Apollonio, po zanimanju kleasar. On se 1691. vjenao s donnom Modestom, koja je bila ker Capa Marija, doseljenika iz Koreje. U matinim knjigama se spominje njihovo sedmero djece, koja su se rodila u rasponu od 17.god. Kao kum na obredu spominje se u knjizi vjenanih 1628. ser Alonso, po zanimanju kroja. Ludovico dellla Megga zvan vicarac, upisan u knjigu vjenanih 1631. bio je po zanimanju zidar i vjerovatno je imao malo vee ovlasti jer je bio capo. Mistro Miho Brjaji, kojeg navodi knjiga vjenanih 1631. bio je postolar. Mnogi obrtnici imali su i svoje pomonike, koji su ponekad bili u djejoj dobi. Zanimljiv je sluaj postolara Francesca Michielettija koji je iz milosra dozvolio da u njegovoj kui ivi djeak Petar iz Pina. No, dijete je po. 1689. umrlo u dobi od oko 10.god. U Puli je bilo i puno tkalaca. Po. 1810. spominje se Miho Dikovi iz Filipanje, nadimkom Tkalac, prema zanimanju koje je vrio. esto se navode i lanari, tj. Trgovci platnom, npr. To je bio mesar Zan Piero, sin pokojnog Marca Carlinija iz knjige vjenanih iz 1645.g. Zanimanjem zlatara bavio se i Antonio Piccoli iz Rovinja, koji se u Puli spominje koncem 18.st. U maticama su oznaeni i izraivai madraca koji se spominju od po. 18.st. jedan od njih bio je i mistro Antonio Trivisan iz knjige vjenanih koncem 1725. U knjizi vjenanih u ljeto 1815. spominje se Giacomo iz rovinja, koje je i ivio u tom gradu, a u dobi od 24.god. oenio se u Puli. Njegov je otac Pietro Ive, takoer iz Rovinja i obojica su bili mesari. U Puli je bilo i bavara, a tim se bavio mesar Zuane, koji se spominje u knjizi krtenih 1681. U maticama su zabiljeni i stolari. Knjiga krtenih biljei po. 1746. mistra Pietra de Zattija iz ml. Terraferme. Mistro Battista Artusio, upisani u knjigu krtenih kao kum pri obredu obnovljenom 1752., bio je bravar. U puljskim matinim knjigama spominje se i jedan papuar-izraiva papua i time se bavio messer Zuanne Gambel iz Rovinja, itelj Pule, koji se spominje u knjizi krtenih 1779.g. Nekoliko puta se spominje i mlinarski obrt. Puljska je mlinarica bila donna Cattarina, zabiljeena u knjizi umrloh iz 1631.g. koja je pokopana u crkvi Sv.Franj. Knjiha umrlih u travnju 1651. biljezi messera Mattija Luccatellija po zanimanju kobasiara, iji je sluga umro u Puli. U puljskim je maticama u vie navrata zabiljezen Tommaso Nobile iz Spoleta graditelj orgulja. Spominje se i messer Francesco Rotta zvan pekar, prema obrtu koji je obavljao. Simone Battistelli iz Rovinja, zabiljeen je u knjzi krtenih sr. Veljae 1796., a navodi se da je bio voa obrtnikog udruenja (najvjerovatnije zidarskog). XVI.2. Neka ostala zanimanja

Osim obrtnika bilo je u Puli i ostalih zanimanja, pa se tako u puljskim matinim knjigama ubiljeeni mnogobrojni ribari i primjerice; u knjigama umrlih u kolovozu 1626. messer Zuanne ija je supruga umrla u Puli, pa u knjigama vjenanih koncem 1632. Mattio, svjedok na vjenanju, a 1703. Mattio Pono, Mnogi su ribari u Pulu doseili iz dr. primorskih mjesta u Istri i izvan nje. Francesco Veia zvan Gambalarga bio je iz Rovinja, a messer Domenico Constantini s ml. Otoka Burana. Za more su bili vezani i vlasnici laa, a u maticama su lako prepoznatljivi zato to se uz njih vee izriaj PATRON ili PARON. U knjigama umrlih navodi se koncem kolovoza 1661. Vicenzo Quintavalle s otoka Burana. Vlasnici laa najee su se doselilsa ireg pod. Ve., ali ih se vei broj doselila u Pulu s kvarnerskog i dalamatinskog podruja, posebice otoka. God. 1660. u knjizi krtenih upisan je Ottavio iz Zadra. Valja spomenuti i alkemiara messera Tomasa zabiljeenog u knj. Umrloh koncem rujna 1631. Messer Gabriel Bustro bio je stari zvonar puljske katedrale, koji je u veljai 1637. umro u dobi od 100.g. Primio je sve sakramente. Pokopan je u katedrali, a zbog dugogodinjeg rada u slubi crkve obred je obavljen besplatno. U knj. Umrlih u listopadu 1640. upisan je mistro Vicenzo Avanzo iz Pirana po zanimanju prodava smole za brodove. Gradu se bili potrebni i gostioniari; jedan od nmjih bio je messer Zuanne Capeler, koji se spominje u knj. Umrlih koncem lipnja 1644. Messer Ive s Korule bio je mornar na brodu PATRONA, a upisan je u knj. Umrlih u kolovozu 1660. U puljskim se maticama spominju i trgovci. God. 1726. kao kum na krtenju spominje se ml. Trgovac Bartolo Marioni koji je posao obavljao u Ve. Pojedine ob. Trgovaca imale su svoje poslovoe koji se u maticama navode pod nazivom agenti. Glavni poslovoa Nadal Rieppi iz mjesta San Daniele del Friuli za vrijeme boravaka u Puli stanovao je u kui njaznaajnije (trgovake) ob. Marioni. On je 1788. u dobi od 58.g. umro i bio je pokopan u Puli. U zapisu o njegovoj smrti upisani su i podaci o tome kada je smrt nastupila, koje je sakramente primio i od koga i tko je do trenutka smrti bio uz njega. God. 1690. kao kum na krtenju spominje se Angelo Corner, zakupnik koparskog nobila i barbanskog kapetana Ottonella de Bella. U lipnju 1704. u dobi od oko 58.,g. umrla je Giustina, supruga sviraa orgulja. Iste godine umro je Zuanne zvan koija prema zanimanju koje je obavljao. Tone Muini bio je pastir-uvar krava u kuu brae Razzo. Umro je u dobi od 14.g., a upisan je koncem travnja 1752. U gradu je bilo i obinih radnika pridolih iz Furlanije ili ostalih krajeva. Knj. Umrlih po. Travnja 1754. spominje Paula Fabra iz Furlanije, koje je u dobi od oko 54.g. umro u Puli u koju je doao raditi. U Puli je bilo i slikara, aoni su esto bili vezani za spomenutu obitelj Marioni. Naziv PITTOR oznaavao je ukraavatelja gotovih proizova od stakla. God. 1769. kao kuma na krtenjima upisana je Antonia ( titulizirana kao asna mlada gospoica) ki slikata Domenica Crescija. U knjizi umrlih iz 1793. spominje se Zuanne Brigut iz Arbe u Furlaini, itelj Pule i vrlar poduzea Marioni. Domenica Saccomano iz Malghera u Furlanij umro je u Puli po. Studenog 1794. u dobi od 22.g., a po zanimanju je bio slubenik- u druini koja se bavila zakupima monopola duhana. U puljskim se maticama iz 18.st. nekoliko puta spominju i vlasnici kavana, tj. Mjesta gdje se pila kava. U knj. Krtenih po. 1762. kao kuma upisana je Aurora, iji je mu Giacomo Frighera bio vlasnik kavane. U knj. Vjenanih u kolovozu 1815. zabiljeen je Bla Kujica koji je po zanimanju bio zemljoradnik. Giuseppe Toroni ubiljezen u knj. Vjenanih bio je oruar.

Agostin Previdali, zabiljeen u knj. Krtenih koncem listopada 1752. bio je po zanimanju arhitekt. Pula je imala rudnike kvarcnog pijeska (saldama) pa je stoga logino da se je umaticama spominje njihov gl. upravitelj. Girolamo Rossetti, sin pokojnog marca s o. Murana, koji je zabiljeen vie puta kao kum na obredu. God. 1798. on se spominje i kao direktor rudnika saldama. Koncem 18.st. i po. 19.st. u matinim knjigama esto se spominje kapetan puljske luke Antun Zanovi, koji je bio vie puta kum nakrtenjima, krizmani kum i kum na obredu vjenanja. Po. 1799. krtena je njegova ki Antonija Ivana, a kao kumovi upisani su Viasio Maschieri, vlasnik spremita ugljena, te plemkinja Giovanna Marioni. MAJORDOMI, SOBARI, KONJUARI, KUHARI I POMONO OSOBLJE Izvori u pojedinim gradovima vrlo malo govore o toj temi, pa se zato govtovo nita i ne zna. Puljski providuri slali su izjea Veneciji i spominali nedostatak nekih zanimanja. O konjuarima, kuharima, majordomima, sluhama i sobaricama doznajemo iz matinih knj. Grada Pule. Knjige donose podatke o vjenanima, krtenima, kkrizmanih i umrlih. Osobe navedenih zanimanja spominju se u tim knjigama zato jer su ili ule u brak ili bile svjedokom sklapanaj brakova. esto su bili roditelj ili kumovi krtenod ili krizmanog djeteta. Nerijetko su umrli u Puli ili bili u njoj zakopani. esto su bili vezani za vie slojeva pulj. Drutva i dovodili ih sa sobom providuri , pretorski kancelari, kapetani, biskupi, kanonici, nobili i dr. Bilo je Talijana, ali i domaih ljudi iz Istre, Kvarnera, rijekog podruja i slovenskih zemalja. U matinim knjigama grada Pule za lanove kune posluge spominju se nazivi: servo, famegilo, servitore, domestico i dr. enske osobe nazivale su se: serva, domestica, servitrice te massara. Massaro ili massaio je naziv za nadglednika na imanju. Iznad njih nalazi se upraviteljmajordomi. Slijedi nekoliko primjera ovih zanimanja vezana za druge drutevene slojeve: Ser pasqualin iz Ve. Spominje se kao kum u knj. Krtenih, u studenom 1626., a bio je sluga pulj. Kneza Bartolomija Magna. U popisu krizmanika po. Lipnja 1739. spominje se Angela, slukinja pulj, kneza Francesca Antonija Pasqualinia. Sluge je imalo i crkveno osoblje; pr. Pojedini sveenici : Messer Jure iz Koljaka bio je sluga kod opatica u enskom samost. Sv. Teodora. I vojno osoblje je imalo sluge. Luccietta je bila kuna slukinja kapetana Pietra Torette. Zapisana je u knj. Krtenih u listopadu 1660. kada je krten njihov nezakoniti sin Zuamme. Ugledne gradske gospoe takoer su imale slukinje: Katarina, ki pokojnog Ivana Simonia s Krka bila je slukinja plemkinje Anastasije Piccoli. Mnoge gradske plemike obitelji imali su sluge: Primo Krt, Slovenac iz Kranjske bio je sluga u kui ob. Talioni (koja je bila podrijetlom iz Bergama), a umro je u Puli 1703. Gradski nobili imali su poslugu: Slukinja Costantina Xenadrija (gr. Doseljenika s ml. Posjedom na Levantu) zvala se Lucija, aumrla je 1648.u grad. Hospitalu. Pokopana je u crkvi Sv. Tome. Slukinje su imali i lijenici. Domenico Malavicini imao slukinju oja se zvala Maddalena.

Razni ljekarnici, brijai, kobasiari, vlasnici plovila, alkemiari i sl. imal su svoju poslugu U knj. Umrlih 1651. spominje se Matija, sluga messera Mattija Lucatellija, po zanimanju kobasiara. Djeak je imao 14.g. Donna Maddalena iz Udina bila je slukinja messera Tommasa, alkemiara. Urmla je koncem 1631., a pokopana je u crkvi Sv. Franje. Sluge su imali i koloni pojedinih obitelji. Nerijetko su sluge bili i maloljetna djeca. Evo jo nekoliko primjera ostalih zanimanja: U Puli 1631. umro je nadglednik radova na imanju ml. Kapet. U Puli, u veljai 1646. u brak stupio messer Gerolomo, sin messera Paula Vinclera iz grada Osterburga u njem. Izb. Kne. Branderburgu, kuhar pulj. Kneza-providura Gerolama Giusta. Svjedok pri obredu bio je Mattio Orsini, majordom providurovog doma. Domenico Paladini bio je upravitelj doma pulj. Providurea Bernarda Grittija. Konjuari su svoju dunost obavljali kod kneza-providura ili biskupa. Ponekad su imali i druge uloge. U knj. Vjenanih iz1694. upisan je Isidoro Galliano iz grada Creme u Padkson nizini, konjuar puljskog kneza-providura. U maticama se spominju i sobari. kraini Josip Bartolic bio je sobar biskupa Balvija. Margerita bila je sobarica pulj. Kneza providura Giovannija Battiste Baseggija, a upisana je kao kuma na krtenju 1722.g.

KOLONI I SOALI Povijesni izvori o marginalnim slojevima vrlo su oskudni, pa se zato panja treba posvetiti matinim knj. Grada Pule iz kojih su izvueni brojni podaci o kolonima, soalima, siromasijma i prosjacima. Koloni su osobe koje su se naseljavale na imanju bog. Graana i nobila da bi tu ivjeli i obraivali zemlju. Imanja su se nalazila u blizini grada, a u izvorima se nazivaju stanze/stanzie calonide. Soali su seljaci koji su od vlasnika stada dobivali stoku o kojoj su se trebali brinuti. Ugovor koji su skolopili zvao se soceda, a sklapao se u razdoblju od 3-5.g. Prvi put se oni spominju u dr. pol. XVIII.st. i to u knj. Umrlih sr. Veljae 1782. Tada je u Puli umro Jure Koreni iz Premanture, koji je bio kolon na imanju Domenica de Marija koje se nalazilo u blizini mlina. Puljske matice spominju i vie l. Ob. Zamcanaro s pod. Grada Mestrea kod Ve.: 1783. u knj. Umrlih upisana je Pierina, supruga Alessandra Zamcanara koja je umnrla u dobi od 40.g. u poljskoj kuici pulj. Nobila Francesca Marinonija. Iz knjige krtenih doznaje se da Zamcanari bili Marionijevi soali. XVIII. NOBILI -pulj. Matice vane i za prouavanje grad. Sloja nobila -nobili 1641.: Zuane Sforza, Giovani Battista, Nadal i Pietro Schampichio, Domenico Elio, Bernando i Gerolamo Toffetti, Giovani Maria, Zuane i Bartolo Luppettini, Zuane Rotta, Ottavio Trevian, Gerloamo Franchini, Andrea Catlicara, Aizolo Angaran.

-1678. popis nobila + god. Kad je loza izumrla: Conti (1692.), Catticara (1692.), Pelizza (1710.), Sforza, Angaran (1688.), Elio, Cinei (1726.), Rotta, Toffetti, Schampichio, Luppettini, Manzuol, Lombardo, Razzo, Franchisi (1699.), Benleva, Xenachi (1680.), Marchesi, Trevisan (1743.)m Gavardo, Passero (1689.), Laverzaris ( Milanesi), Carlini (1789.), Barbatto, Gonan, Molanfe (1680.), Coppe, Medolago(1694.), Filaretto, Poppazzi i Varni (1789.) -neki nobili nisu ivjeli u grdau, ve i u nekim mjestima daleko od grada- povlastice 1640. i 1653.-nobile se ne moze prisiliti da ive u gradu osim ako nemaju posjede -PU-gosp. Slabo probitana, nezdrav zrak -u grad. Vijeu ulo je 6 novih ob-zato jer je vel. br. Nobila izumro u kratkom vremenu; one su ule zahvaljujui tome to su obavljali ugldne dunosti u crkvi ili svjet. Hijerarh. -PU nobili 1703.: Antonio Sforza, Andrea Milanesi, Chisttrofo i Zuanne Razzo, Francesco Pellizza, Geroloamo Lombardo, Aizolo i Antonio Rotta, Antonio i Marco Carlini, Marchio Cirei, Foscarin Filaretto. -izumrli nakon 1678.: Conti, Augaran, Schampichio, Luppettini, Franchini, Xenachi, Gavardo, Passera, Melanfa, Medalago -primanje novih lanova trebalo je rjeiti problem nenasljenosti u PU -kr. 18.st. pulj. Ob. Nobila:Lombardi, Rotta, Muazzo, Marinosi, Varetn, Mandui, Cattaro, frezza -pov. Pulj. Plem. Treba promatrati i kroz njihove grbobe ( Giovani Radosi i Ondina Krnjak) -prezimena pulj. Nobila u maticama: Balbi, Barbaro, Bembo, Bottari, Caotarta, (de) Capitani, Cantarisi, Cappe, Duodo, Fracassini, Gavardo, Gritti, Locatelli, Loredan, Magro, Marcello, Misio, Moro, Morosin, Orsini, Priuli, Razzo, Salamon, Saracemo, Schampichio, Soranto, Varisi, Venier, De Ville i Zane. -nobili se pokapali na sveaniji nain -esto su bili sveenici, upnici, kanonici ak i biskupi -imali su brojnu poslugu XXI. BISKUPI, UPNICI, SVEENICI, KLERICI. OPATIOCE, ASNE SESTRE, SESTRE DVORKINJE. SVEANI UKOPI. OBILJEVANJE BLAGDANA SV. ANTUNA PADOVANSKOG U 18.ST. SMRT HORATIJA MORESCHIJA -od 17.-19. st. mat. Knj. Donose puno podataka o tome -biskupi-obaljvali krizmu, ali i bili kumovi na vjenanju ili krt. Nobila -upnici-krtenje, vjenanje, ukopi -opatice, sestre dvorkinje i asne sestre-u knj. Umrlih ( u samost. Sv. Teodora-zenski samostan) XXI.1. Puljski biskupi CORNELIO SOZOMENO (prip.cipar.ob)-1615. zalagao se za otvaranje samost. Franjevaca na o. Verudi j. od Pule -1605. postao biskup, umrao 1618. -u to doba postojao samost. Benediktinki Sv. Teodora, i samostan konventualaca sv. Franje i augusinaca Sv. Marije UMBERTO TESTA rodio se 1570. u Ve. A umrao 1623. -bio je biskup od 1618. do 1623., boravio je esto izvan biskup., trudio se da se samostan uredi u duhu Trident. Koncila INOCENZO SERPA-rodom iz Vicenze, mat. Knji. Ne spominju

-bio biskup manje od 1 god. RODOLFO RIDOLFI SFORZ-1594. ro. U Padovi, a biskup. Je upravljao od 1625-26., umro u Labinu GIULIO SARACENO-iz Vicenze, bisk. 1627-40. -u to doba je PU pogodila epidemija kuge MARINO BADOERO-bisk. 1641-48. -naglaava da je PU bila u ruevnom stanju -od 1648.-1653. u PU nije bilo biskupa ALVISE MARCELLO-rod se 1595. u Ve. -prilikom radova na katedrali pronaene relikvije muenika Teodora, Demetrija, Jurja, Mahora, Fortunata, Bazilija i ug. Kralja Salamona -general. Vikar Horatije Moreschi (arcipet) GASPARO CATTANEO-1662., pulj. Matise ga ne spominju AMBROSIO FRACASSINI-u PU dosao 1663. -u Ri osnovao samost. Za redovnice -bio dominikanac, uitelj, teolog, inkvizitor u Vicenzi BERNARDO CORNIANI-ro. 1630. u Ve., vrlo obrazovan -naglaavao da je u PU lo zrak -1679. povukao se u Faanu i tamo umrao ELEONORO RAGELLO-rod. Se 1643. u Vicenzi; 1689. postao bisk., umrao 1695. GIUSEPPE MARIA BOTTARI-ro. 1646. u Ve., bio prip. Reda franjevaca kaventualaca; s njime zavrava kat. Reforma u pulj. Bisk. -34 g. bio biskup LELIO CONTESINI-ETTORIO-1729. postao bisk.; umrao 1732. GIOVANNI ANDREA BALBI-postao 1732. biskup -bio je nin. Biskup prije toga -u Pu tada 3 samostana FRANCESCO POLESINI-ro. 1729. u Motovnu, 1772. postao pulj. Biskup -1778. premjeten u Pore, gdje je i umro IVAN DOMENIK JURAS- ro. 1742. u Rabu; 1778. postao pulj. Biskup -uz papinu dozvolu benediktinke napustile samost. I preselile se u Ve. -umro 1802. XXI.2. upnici, sveenici, klerici, kapelani -pulj. Utvrda imala je svog kapelana -meu svec. Je bilo nobila - u Pu je bilo franjevaca Male brae konventualaca (imali samost.) -1517. franj. Se podijeli na konventualce i opservante -franj. Samost. Na Verudi osnovan 1615. -1528. od franj. Se odvojili kapneiri -pustinjaci imali svoje sj. U samost. Blaene Gospe od Milosra od 1780. -dolazak car. Vojske poslije 1797. poremetio je voenje ukopa -aranjima u Istri bavili se i sve. XXI.3. Pomono osoblje -osobe koje su sluile crkv. Ustanovama na razne naine XXI.4. O samostanu Sv. Teodora -do 1789. postojao taj enski samostan

-1671. samost. Se zapalio-redovnice se sklonile u bisk. Palau i tamo ostale do njegove obnove -1789. napustile samostan i preselile su u Ve. -1873. na mj. Samost. Podignuta mornar. Vojarna XXI.5. O obiljeavanju blagdana Sv. Antuna Padovanskog u 18.st. -na taj dan sve. Konventualci pjevaju sveanu misu i obave procesiju po gradu -u sveanosti sudjeluje pulj. Biskup i kanonici kapitala -povorka ulazila u samost. Sv.Teodora -zatitinik grada Pu-zato se svi l. Vijea morali biti na misi -svaki lan Vijea morao je gog. Ponuditi 6 vel. svijea XXI.6. Smrt Horatija Moreschija -ianski arcipret, u pulj. Mat. Knj. Spominje se 60.god. 17.st. -pripovjedao je na tal. I ilir. jez. -napisao je pov Pu koja je izgubljena (P. Kandler) -u doba Kandij. Rata skupljao nov. Pomo za rat protiv T. -njegova smrt tajnocita: mona ob. Frezza ivjela u ianu u 17.st. Svi se morali njima pokoravati. upnik ak nije smio poeti misu ako nije imao njihovo doputenje. Moreschi ih je jednom ekao da se vrate s lova, budui da nisu dolazili zapoeo je misiti. Frezze su doli na kr. Mise-ljuti jer se nije potivalo njihova naredba, napali su upnika i odveli ga do sakristije-otad se o njemu nita ne zna. -njegov zadnji zapis odnosi se na njegovu sestru za koju smatra da je ubijena od strane mua ( Frezza) -1978. u staroj kui u ianu pronaren reskomadani kostur uz kojeg su bile sve. Oznakesmatralo se da je to on- meutim nije bio on, on je umro i bio pokopan u Labinu XXII. SIROMASI I PROSJACI. LUOCHI PIJ. BESPLATNI UKOPI XXII.1.Siromasi i prosjaci -o njima se doznaje iz matica-prosili na odreenim mjestima u gardu ili se selili od jednog do dr. mjesta s tim ciljem -zavravali ivot esto u pulj. Hospitalu XXII.2. Luochi Pij -nabona mjesta tj. Grad hospital ili hospicij -nastali su pod utjecajem kr. Milosra -tu se nisu nalazili samo siromani ljudi -I.Erceg- kae da je 18./19. st u PU postojao hospicij za siromane, ali se ne zna kada je nastao-odravala ga bratovtina -I.Glesinger- smatra da su ga osnovali templari-nalazio se izvan grad. Zidina; Ve. Ga je sruila i 1357. podignula novi kr. Katela (postojao do 19.st.) XXII.3. Besplatni ukopi -pokopane osobe nisu imale novaca za podmirenje trokova XXII. BJEGUNCI IZ PESARA -u Pu doli traiti zatitu pred fr. Vojskom koja je ula u grad -brodom tartanon (vl. Paulo Ortoalni iz Pedare) u Pu dola 42 ribara (strah pred fr. Vojskom) -Ortolanijevi razlozi dolaska: bjeg pred fr. Vojnicima

-u Pu se namjeravao baviti ribarstvom, na brodu bili l. Njegove ob.m ob. Njegovog brata, te ob. Njegovih mornara -u Pu dolo jos nekoliko tartana s bjeguncima iz Pesara -uzrok dolaska isti XXIV. PRIPADNICI NEKATOLKIH VJERA -rijetko se spominju i to kada su doli u doticaj s kat. Vjerom -vrlo vel. razl. U obiajima, kult., jez., mentalitetu, relig. Obredima -dolazilo do sukoba izmeu kat. I nekatolika -3 vjerske pripadnosti: islamska, evangelika i pravoslavna XXIV.1. Islamska vjera -u pulj. Maticama spominje se 3 puta -pokrtavanjem tur. Djece u Ri 16. i 17. st. bavio se Danilo Klen, a o prelasku islam. Na kat. Vjeru pisala je Olimpia Gobbi XXIV.2. Evangelika vjera -upis o prelasku s evang. Na kat. Vjeru XXIV.3. Pravoslavna vjera -pripadnici te vjere spominju se u knj. Umrlih -bili su vezani uz hajduko doseljenje iz Crmnice u Pu (70.g. 17.st.) -doivljavani kao krivovjernici (od str. Sv. Stolice) -pravosl. Etnike skup. Koja je naseljavala ml. Vlast nisu se uspjele ouvati-uglavnom se vraala na stara mj. -iznimka: pravosl. Skup. U Peroju-ml. Vlasti nisu joj dozvolile da sagradi crkvu -aust. Ca r u 19.st. im to dozvolio (crkva Sv. Spiridona) -1583. ml. Rektor Morino Malipieri-dozovilo je da Grci u toj crkvi mogu vriti bogosluje -u dr. pol. 17.st. spominju se hajduci i hajdukinje XXIV.4. Zakljuak -pravosl. Sve. Nisu se htjeli prilagoditi ivotnim uvjetima i pol. I vjer. Normama, niti potivati crkv. Propise -nisu bili dobro prihvaeni XXV. KRATKI PRILOZI ZA POZNAVANJE POV. OBITELJI -ob.-ljud. Institucija, ro., pogrebi i vjenanja mjenjaju strukturu ob. -u prolosti su ob. Bile mnogobrojne -glava ob. Zainteresirana za pit. Nasljednika-posebno kad je trebalo ouvati ob. Ime ili vel. posjede OB. GORGAZZO-prvi put se u maticama spominje 1676. OB. MANDUI-poznato hrv. Prezime; vezuje se uz Krnicu, Rakalj, ian, Loboriku i PU -doli su u Istru u 15.st., prvi put se u maticama spominje 1754. OB. PEROTI-Perotii doli su u Pu iz Vodica (i)-najee se spominju u maticama od 1631. do 1810. -l. Te obitelji nosili ista imena XXVI. ISTARSKI TOPONIMI -veina istar. Toponima romanskog/istroroman. Podr., dosta onih koji prip. Ml. Supstaru, hrv. Supstrat je rjei

-toponimija: B. Benussi, C. De Francheschi, D. Klen, M. Bertoa, R. Matijai 1. u Pu puno imena tadanjih kontrada-danas kao prigradska nasljea ( fajbon, Valdenaga) 2. lokalitet Pra Grande=Livade, posjed templara 3. mnogobrojni sveci-po njima nazvani br. Lokaliteta-imali hrv. Imena 4. izriaj loco oznaava razl. Kategorije -u Pu u ml. Doba postojao rudnik Saldama -lokalitet Ierial -lokaliet Spirone -rt Debeljak kod Barbarige -mjesto Valmala -za oznaavnje sela 5. plem. I grad. Ob. Imale u doba Ml. R. u okolici Pu svoje posjede-na njima ivjeli koloni, imena stancija nastala prema prezimenu veleposjednika 6.lokalitet Vignal-ob. Morniani imala tu vinograd 7.ukcavalite kod grad. Mlina 8.mjeso Fajba nemogue ga lokaliziratu 9. lokalitet Peralta-na obali 10. 2 protine: Krnika iz 1742. i mutovranska iz 1794. Protine- naziv za neobraenu povrinu koja se korisitla kao opinske panjak 11.neki otoci