ENE FILOZOFI U SREDNJEM VIJEKU

PAGE 3

ENE FILOZOFI U SREDNJEM VIJEKU

Sv. Angela iz Foligna (1248-1309)

Sv. Brigita vedska (1303-1372): suzatitnica Europe

Sv. Katarina Sijenska (1347-1380): suzatitnica EuropeJulijana iz Norwicha (1343-1414)

1. Hildegarda iz Bingena (1098-1179)* SCIVIAS (1151.)

Ordo virtutumSymphonia armonie celestium revelationumLiber simplicis medicinae /PhysicaLiber compositae medicinae /Causae et curaeLingua ignotaLiber vitae meritorumExplanatio regulae Sancti BenedictiLiber divinorum operumKorespondencijaVita sanctae Hildegardis auctoribus Godefrido et Theodorico monachis

Hildegarda iz Bingena (1098-1179)

Ozdravljanje tijela i due [zdravlje i ivotna snaga : praktini savjeti za pozitivno oblikovanje ivota] , akovo: UPT, 2002 (1997).

Christian Feldmann, Hildegarda iz Bingena : redovnica i genijalka, akovo: UPT, 2006, 284 str.

Ellen Breindl, Velika knjiga o zdravlju sv. Hildegarde iz Bingena : savjeti i recepti za zdrav ivot, akovo : U pravi trenutak, 1997, 332 str.

Gottfried Hertzka, Tako lijei Bog: medicina sv. Hildegarde iz Bingena kao novo prirodno lijeenje, akovo: UPT, 1995, 136 str.

Gottfried Hertzka, Kuhinjske tajne Hildegardine medicine: spoznaje i savjeti svete Hildegarde iz Bingena o ljekovitosti naih ivenih namirnica, akovo: UPT, 2007, 280 str.

Agnes Baum, Isabella Peinsold-Klammer, Samostanska medicina: snagom sv. Hildegarde, Zagreb: Veernjakova knjiga, 2005, 125 str. 2. Margareta Poretanska (+ 1. 6. 1310.) Roena u Valenciennes (FR)

begina. Jedna od znaajnijih osoba toga pokreta.

Najvei mistik XIII. stoljea.

Le miroir des mes simples (Speculum simplicium animarum) - najstariji mistiki tekst napisan na francuskom.- Spaljena na lomai u Parizu.

Uitelj Eckhart itao je to djelo.

- autentino remek djelo duhovne literature svih vremena

Margareta iz Poreta:

''I takva dua, postavi nita, posjeduje sve a istom ne posjeduje nita, eli sve i ne eli nita, zna sve i ne zna nita''.

3. Kristina iz Pizana 1364.-1430.

Epistre au dieu d'amours (1399) & Dit de la rose (1402)Le Debat de deux amans (c.1400) Epistre d'Othea a Hector (1400-01)Epistres du debat sus "Le Rommant de la Rose" (1401-03)L'oroyson Nostre Dame (1402-03)Livre du duc des vrais amans (1404-05)Livre de la cite des dames (1404-05)Livre des trois vertus (1405) /Le Tresor de la cite des dames L'Avision-Christine (1405-06) Livre du corps de policie (1406-07)Livre des fais d'armes et de chevallerie (1410)Livre de paix (1412-14)Epistre a la reine (1405)Lamentacion sur les maux de la France (1410)L'epistre de la prison de vie humaine (c.1416-18)Ditie de Jehanne d'Arc (1429) Kristina iz Pizana, Knjiga o gradu ena, 1405.

Kristina iz Pizana, Knjiga o gradu ena:Ako se nekom mukarcu svia vrijeati enski rod, uzrok tomu je u ogromnoj nitavosti njegovog karaktera, jer on radi protiv razuma i prirode. Protiv razuma zato jer se s nezahvalnou i nepristojno odnosi prema velikim dobroinstvima koje mu je ena podarila i koja mu jo uvijek esto trebaju. Ova su dobroinstva tako velika, da on tome ne moe nita suprotstaviti. A protiv prirode zato jer ne postoji niti jedna nemuta ivotinja niti ptica, koja ne bi ono bie koje mu je po prirodi istovjetno, naime enku svog roda, voljelo. I stoga je protuprirodno da razumom obdaren ovjek ini obratno.Kristina iz Pizana, Knjiga o gradu ena:O kako e sretne biti stanovnice naeg grada! One se ne moraju stalno bojati da e ih strani uljezi izbaciti, zato to je jedna od posebnosti ovoga grada, da se njegove stanovnike ne moe protjerati. Ovo je poetak novog carstva ena. Njegovo je dostojanstvo meutim daleko vee nego to je bilo dostojanstvo enskih carstava ranijih vremena, jer njegove ene nee biti prisiljene napustiti ovaj teritorij da bi zaele nasljednice i rodile ih i time odrale svoje imanje od generacije na generaciju: ene, koje mi sad tamo nastanimo, trajat e za sva vremena.Kristina iz Pizana, Knjiga o gradu ena:Ja, Kristina, rekoh sljedee: Plemenita gospo, spoznajem najjasnije kolika se dobra djela mogu pripisati enama ... Stoga se moram jako uditi miljenju nekih mukaraca, koji kau da su protiv toga da njihove keri, ene i druga enska rodbina izue neku od znanosti, jer da je ovo loe po njihov moral.

Kristina iz Pizana, Knjiga o gradu ena: Gospa Potenje odgovara:

To ti samo dokazuje, da nije svako miljenje mukaraca utemeljeno na razumu i da ti mukarci nisu u pravu. Jer ne moe se tvrditi da dodir sa znanostima o moralu, koje poduavaju vrline, teti udorednosti: prije e biti da ih te popravljaju i profinjuju. Nije dakle ni zamislivo ni vjerodostojno da e neka osoba imati tetu zato to je prihvatila dobro uenje! Ta to je potpuno izmiljeno! Meutim ne tvrdim da je razumno savjetovati bilo mukarcima bilo enama da se bave arolijama i drugim zabranjenim znanostima ..., da enama meutim pomou znanja i dobrote moe nastati teta, ista je glupost... Nisu svi mukarci, a najmanje najmudriji meu njima, onog gore navedenog miljenja, da obrazovanje kodi enama. Jedno je meutim sigurno: mnogobrojni mukarci, koji sami nisu neto posebno pametni, ire to miljenje, jer njima se ne bi svidjelo kad bi im ene po znanju bile iznad njih.

Kristina iz Pizana Na kraju druge knjige o Gradu ena Blago Grada ena (1405) ona pie: Odluila sam ovo predivno djelo u vie prijepisa proiriti po cijelom svijetu, bez obzira na to koliko e to biti skupo: na razliitim mjestima e tako biti predano kraljicama, princezama i drugim visokim damama, bit e hvaljeno i slavljeno, kao i to zasluuje, i onda e ga ove ene dati drugima. ... Prema tome e ga mnoge vrijedne i energine ene vidjeti i uti, ene iz ovog vremena i ene iz drugih vremena. One e moliti Boga za njihovu slukinju Kristinu i aliti to ona nije ivjela u njihovom vremenu ili eznuti za tim da su je mogle poznavati.

Kristina iz Pizana daje knjigu francuskom kralju Karlu VI, 1410-1411.

Kristina de Pizan, Grad ena, Beograd: Feministika 94, 2003.

OBVEZNA LITERATURA:

Alida Bremer: Gynotopia Knjiga o gradu ena Christine de Pizan, Kolo asopis Matice hrvatske, br. 4, 2002, str. 67-81.

www.matica.hr/Kolo/kolo2004_4_n.nsf/AllWebDocs/v1