zeljeznicar 01

U OVOME BROJU

Protekle godine i u prijaπnjem razdoblju svoje napore usmjeravalismo na nekoliko temeljnih podruËja. Svrha tih napora bila je, a i daljejest, ta da od Hrvatskih æeljeznica napravimo suvremeno ureeno idjelotvorno poduzeÊe te da stvorimo uvjete za njihov opstanak i razvojna liberaliziranome træiπtu prijevoznih usluga u Europi, kao i uvjete zato da se one mogu ravnopravno natjecati s konkurencijom πto Êe sepojaviti na prugama u Hrvatskoj i u susjednim zemljama.

PoveÊanje broja prevezenih putnika i opsega teretnoga prijevoza,poveÊanje radne produktivnosti i poveÊanje financijske djelotvornostijedno je tih temeljnih podruËja u koja ulaæemo svoje napore. Mislim damoæemo biti zadovoljni s rezultatima πto smo ih postigli na tomepodruËju. Prema operativnim pokazateljima godine 2003. u teretnomprijevozu ostvarili smo poveÊanje prijevoznoga uËinka za 12 posto.PodsjeÊam na to da smo planirali poveÊanje od 5,0 posto.

U putniËkom prijevozu porast broja putnika prevezenih godine2003. nije bio tako velik. No, i na tome podruËju kretanja su prihvatljivakada se ima u vidu to s kakvim se teπkoÊama obavljanje putniËkogaprijevoza suoËavalo protekle godine poËevπi od neredovitosti u prometunastalih zbog izvedbe kapitalnih remonata prugâ i drugih investicijskihaktivnosti do joπ uvijek nezadovoljavajuÊega putniËkoga vagonskogparka.

Modernizacija je sljedeÊe podruËje u kojemu smo djelovaliintenzivno. Proπle godine remontirano je 140 kilometara prugâ, ulagalose u osuvremenjavanje poslovnih procesa, nabavljali su se i moderniziraliteretni i putniËki vagoni. U putniËki prijevoz uvedeni su suvremenivagoni prvoga razreda bez odjeljaka serije Aeelt (At). Na HÆ-ovimprugama uskoro Êe poËeti voziti suvremeni vagoni za spavanje i putniËkivagoni drugoga razreda. Bit Êe i sagraena dva vagona prilagoena zaprijevoz invalidnih osoba.

Do kraja srednjoroËnog razdoblja od 2004. do 2008. u teretnomevagonskom parku bit Êe nabavljeno viπe od 1.600 novih vagona temodernizirano viπe od pet tisuÊa postojeÊih vagona. NaruËena je takoerizgradnja 50 niskopodnih vagona za prijevoz kamionâ u tzv. sustavuRo-La. Na taj naËin Hrvatske æeljeznice prilagodit Êe se træiπnimpotrebama. Osim πto moderniziramo dizelske i elektriËne lokomotive ivlakove, takoer nabavljamo nagibne vlakove koji Êe znaËiti vaæaniskorak u usluzi putniËkoga prijevoza. Razmiπlja se i o nabaviviπesustavnih lokomotiva koje bi poboljπale HÆ-ovu konkurentnost uprometu na liberaliziranome europskome æeljezniËkom prostoru.

Sve te napore prati prilagodba poslovnoga sustava i organizacijepoduzeÊa u sklopu procesa HÆ-ova restrukturiranja. Pritom bih naglasioda te procese nastojimo voditi u suradnji sa socijalnim partnerimauzimajuÊi u obzir njihove stajaliπta i miπljenja.

Godina 2003. sa svim spomenutim dobrim rezultatima je izanas, a pred nama je godina 2004. u kojoj nastavljamo pokrenute procesei ≈letvicu« podiæemo joπ viπe. Krajem proπle godine Nadzorni odborHÆ-a prihvatio je naπ poslovni plan za godinu 2004, kao i srednjoroËniplan od 2004. do 2008. Nadamo se da Êe te planove joπ jednompotvrditi i nadzorni odbor u novom sastavu. Imenovanje njegovihËlanova oËekujemo uskoro. Da bi se sve πto je predvieno u timplanovima ostvarilo u predvienim rokovima, bit Êe potrebno uloæitijoπ viπe napora. Zato HÆ-ovim zaposlenicima u ovome trenutku nemogu obeÊati niπta drugo nego, kako je svojedobno rekao veliki britanskidræavnik Winston Churchill, ≈krv, znoj i suze«.

Predsjednik Uprave HÆ-aMarijan DrempetiÊ, dipl. oec.

Na početku godine 2004.

Nastavit ćemo pokrenute proceseSuradnja Hrvatskih željeznica i PoliklinikeSuncePotipisan ugovor o dopunskim medicin-skim uslugama ........................... 4

Utemeljeno Ministarstvo mora, turizma,prometa i razvitka RHBožidar Kalmeta imenovanministrom .................................... 5

Ugovor Končara i Hrvatskih željeznicaRadovi vrijedni 23 milijuna kuna 5

Tema brojaModernizacija putničkih iteretnih vagona .......................... 6-11

TŽV GredeljLinija za proizvodnjuokretnih postolja ........................ 13

ŽTŠ MoraviceInstalirana nova informatičkaoprema ........................................ 14

AkcijeBroj putnika Tin-expressapeterostruko veći ....................... 16-17

Razgovor s povodomSvježe lice nabave ..................... 18-19

Ivan TolićNa prvome mjestu razvojTŽV Gredelj ................................. 20-21

Rezultati prijevoza u 2003.Transportni učinak veći 12 posto 28-29

ŽELJEZNIČAR, SIJEČANJ 2004.

NOVOSTI

Prema Labinu Dalmatinskom nastav-ljeni su radovi na reπetanju pruge. Radovina tamponiranju poËinju 9. veljaËe. Nakontoga krenut Êe se na dio pruge od GospiÊado PeruπiÊa.

Ugovorom se precizira da Êe uonim mjestima u kojima Poliklinikanema svoje ispostave, osigurat pru-æanje odgovarajuÊe usluge na najra-cionalniji naËin - prijevozom do naj-bliæe podruËne jedinice ili do dræavnemedicinske ustanove.

Program dopunskih medicinskihusluga obuhvaÊa Ëitav niz pregleda:CT, kompjutorizirnu tomografijusvih organa; MR-magnetsku rezo-nanciju svih organa; rentgen æeluca,bubrega i drugih organa; kolor do-pler svih krvnih æila; ultrazvuk trbuπ-nih organa; denziometriju; dijag-nostiku bolesti dojke: mamografiju,ultrazvuk, citoloπku punkciju i biop-siju; gastroeneterologiju: gastrosko-piju, rektoskopiju i kolonoskopiju;kardiologiju: ergometriju, HolterEKG, ultrazvuk srca, kolor dopler,spriometrija; urologiju: ultrazvukprostate, mjehura, bubrega i testisa,Psa; ginekologiju: pregled, transva-ginalni ultrazvuk, PAPA test, kolpo-skopiju; enndokrinologiju: bolestπtitnjaËe, ultrazvuk, citologiju, hor-moni; dijabetologiju: pregled dijabe-tologa, HbA1c i drugo; neurologiju:

Suradnja Hrvatskih željeznica i Poliklinike Sunce

Potpisan ugovor o dopunskimmedicinskim uslugama

Hrvatske željeznice i Poliklinika Sunce sklopili su ugovor oobavljanju dopunskih medicinskih usluga u 2004. godini. Riječ jeo obavljanju dopunskih, visoko specifičnih usluga u javnomzdravstvu koje su u svakodnevnoj praksi teško dostupne. Uslugeće se pružati u Poliklinici Sunce te u područnim jedinicama uOsijeku, Slavonskom Brodu, Puli i u Zadru te u ustanovama skojima Poliklinika Sunce sura�uje u Splitu, Dubrovniku i Rijeci.

EEG, EMNG, neuroloπku obradu,kolor dopler karotida i VB sliva;kliniËku citologiju; labaratorijskepretrage: hormoni, tumorski markerii drugo.

Indikacije za navedene preglede ipretrage postavljaju nadleæni speci-jalisti uz prethodnu temeljnu medi-cinsku obradu u nadleænim dræavnimmedicinskim ustanovama. Indikacijeza pretrage u vanjskim ustanovamas kojima Poliklinika Sunce surauje,u nadleænosti su specijalista Polikli-nike. Ugovorom nije predvienopruæanje hitnih medicinskih uslugakoje ostaju u sustavu dræavnogzdravstva. U sluËajevima kada je radidodatne pretrage ili operacijskoglijeËenja indicirana hospitalizacija,bolesnik bit Êe upuÊen u KliniËkubolnicu Merkur u Zagrebu ili drugumedicinsku ustanovu s kojom Polikli-nika Sunce surauje.

Cijena usluga utvruje se u iznosuod 40 eura po jednom radniku. Brojradnika za koji se ugovor potpisujeje 15.123, s time da Êe se taj brojkonaËnim obraËunom svesti namjeseËnu razinu broja radnika.

Po tp i s i v a -njem tog ugo-vora, Hrvatskeæeljeznice osigu-ravaju kvalitet-niju zdravstvenuzaπtitu svojimradnicima. Nataj naËin, uz do-punsko zdrav-stveno osigura-nje, zaokruæujese sustav zdrav-stvene zaπtitezaposlenika kojeplaÊaju Hrvatskeæeljeznice.(m)

Na ličkoj pruzi

Tamponiranje pruge počinje9. veljače

Misija Svjetske banke

U HŽ-u od 19. do 25. veljače

Misija Svjetske banke s predstavnicimaHrvatskih æeljeznica razgovarat Êe od 19.do 25. veljaËe. Tema razgovora bit Êe pro-voenje programa modernizacije i restuk-turiranja koje financijski podræava Svjetskabanka.

Na riječkoj pruzi

Pokusna vožnja višesustavnelokomotive

Firma Siemens na prugama Slovenskihæeljeznica organizirala je prezentaciju ipokusnu voænju viπesustavne elektriËnelokomotive. U razgovoru s predstavnicimasSiemensa i Slovenskih æeljeznica dogovorenoje da se priredi pokusna voænja viπesustavnelokomotive DB 189 na rijeËkoj pruzi.

Luka Ploče

Rad u 2003. godini povećanza 21 posto

Luka u PloËama, jedan od najveÊihkorisnika æeljezniËkih usluga na tompodruËju, u proπloj godini prekrcala je 1,28milijuna tona tereta. Najviπe je prekrcanorasutih tereta i to cementa, ugljena, glinice ipetrolkoksa. UdvostruËen je i kontejnerskipromet. Ukupan rad poveÊan je za 21 posto.

POSIT d.o.o.

Održana prezentacijasignalno sigurnosnog ure�aja

POSIT, tvrtka za projektiranje, proiz-vodnju i montaæu elektrotehniËkih ureajaprezentirala je signalno sigurnosni ureajupravljanja skretnicama i signalnima ukolodvorima. RijeË je o proizvodu te tvrtke.Ti ureaji bitni za su poboljπanje sigurnostiprometa. (m)

4

ŽELJEZNIČAR, SIJEČANJ 2004. 5

NOVOSTIUtemeljeno Ministarstvo mora,turizma, prometa i razvitka RH

Božidar Kalmetaimenovan ministrom

Božidar Kalmeta

Nakon parlamentarnih izbora odræanih 23.studenoga 2003. i smjene vlasti, novoformiranaVlada RH na Ëelu s dr. Ivom Sanaderom umjes-to dosadaπnjega Ministarstva pomorstva, pro-meta i vezâ RH, koje je bilo mjerodavno i zaæeljezniËki promet, i Ministarstva turizma RHutemeljila je Ministarstvo mora, turizma, pro-meta i razvitka RH. Ministrom toga ministarstvaimenovan je g. Boæidar Kalmeta, koji je prijetoga obnaπao duænost zadarskoga gradonaËel-nika.

Boæidar Kalmeta roen je 15. sijeËnja 1968.u Zadru, gdje je stekao osnovno i srednjoπkolskoobrazovanje. Nakon zavrπetka Agronomskogafakulteta u Zagrebu zaposlio se u zadarskompoduzeÊu ≈Maraska«, gdje je od 1983. do 1993.radio kao tehnolog i πef proizvodnje.

U obranu Republike Hrvatske dragovoljnose ukljuËio 1991. Na lokalnim izborima 1993.izabran je za Ëlana Gradskoga vijeÊa grada Zadra.Iste godine imenovan je zamjenikom zadarskogagradonaËelnika, a 1994. preuzeo je duænostgradonaËelnika Zadra, koju je obnaπao nepre-kidno tri mandata sve donedavno.

Od 1997. do 2001. Boæidar Kalmeta bioje i predsjednik Saveza gradova i opÊinâ RH. Naizborima za ZastupniËki dom Hrvatskoga sabora1995. bio je izabran za zastupnika u IX. izbornojjedinici. Tu duænost obnaπao je do parlamentarnihizbora odræanih u mjesecu studenome 2003.

Oæenjen je i otac dvoje djece. Po narodnostije Hrvat rimokatoliËke vjeroispovijesti.

12121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212121212

Poπto je potpisan ugovor predsjednikUprave Hrvatskih æeljeznica MarijanDrempetiÊ rekao je to da se u realizacijiambicioznog programa modernizacijeHrvatske æeljeznice u velikoj mjeri osla-njaju na domaÊu industriju. Na taj naËinmodernizacija æeljeznice ujedno je iimpuls za razvoj hrvatske industrije. Sobzirom na to tvrtka ≈KonËar« je dugo-godiπnji, pouzdani HÆ-ov partner. Gos-podin DrempetiÊ rekao je to da je tajugovor samo nastavak dosadaπnje us-pjeπne suradnje te da Êe se ta suradnjanastaviti i na drugim projektima.

Predsjednik Uprave ≈KonËara« Darin-ko Bago takoer je pozdravio potpi-sivanje toga ugovora. Tom prigodomrekao je to da je za tvrtku ≈KonËar« tajposao ujedno i moguÊnost za stvaranjedobrih preduvjeta za nastup na træiπtimaizvan HÆ-a. S obzirom na orijenaciju tetvrtke, to je za ≈KonËar« od velike vaænostis obzirom na to da on veliki dio svojih priho-da ostvaruje na meunarodnome træiπtu.

Prva veÊa investicija uelektroenergetskoj opskrbi

æeljezniceIzgradnja elektrovuËne podstanice u

ZapreπiÊu prva je veÊa investicija u osna-æenje elektroenergetske opskrbe Hrvat-skih æeljeznica. Izmeu ostaloga, ona Êeodigrati i vaænu ulogu u razvoju zagre-baËkoga prigradskog prijevoza. To jeujedno i prvi objekt u okviru projektaelektrifikacije pruge od ZapreπiÊa doZaboka kojim Êe se igrad Zabok ukljuËiti umreæu zagrebaËke pri-gradske æeljeznice. Vri-jednost radova i opremeiznosi 23 milijunâ kunâ.Radovi moraju biti zavr-πeni za 21 mjesec.

Taj pogon bit Êe sag-raen u sklopu postojeÊeHEP-ove trafostaniceZapreπiÊ. Zbog toganeÊe trebati graditi vodza prikljuËak od 110 kVte elektrovuËnu podsta-

Hrvatske željeznice i»Končar« potpisale ugovoro izgradnji EVP-a Zaprešić

Radovi vrijedni 23 milijuna kunâNa izmaku 2003. odnosno 29. prosinca 2003. u Zagrebu su direktor

Hrvatskih željeznica, g. MARIJAN DREMPETIĆ, i direktor poduzeća»Končar«, g. DARINKO BAGO, potpisali ugovor o izgradnji elektrovučnepodstanice 110/25kV sa svim pripadajućim priključcima u Zaprešiću.

nicu na hrvatski elektroenergetski sus-tav. Podstanica Êe se prikljuËiti na dvo-kolosijeËnu prugu Zagreb - Dobova uzagrebaËkome Ëvoriπtu te Êe preuzetinapajanje pruæne relacije od ZapreπiÊado Zaboka.

Objekt vaæan za buduÊuzapadnu obilaznicu

Iz elektrovuËne podstanice u Zapre-πiÊu predgrijavat Êe se vagoni, grijatiskretnice i napajati novi objekti koji Êebiti sagraeni na toj dionici. Takoer Êese napajati elektriËna vuËa na ËitavomepodruËju zagrebaËkoga æeljezniËkogËvoriπta, i to u normalnim, ali i u izvan-rednim pogonskim uvjetima. Izgradnjate podstanice ujedno je i prva faza elektri-fikacije pruge od ZapreπiÊa do Zabokate faza u rjeπavanju problema zapadnezagrebaËke zaobilaznice. Ona Êe biti ivaæna toËka u daljnjemu razvoju X.koridora.

ElektrovuËna podstanica u ZapreπiÊubit Êe ukljuËena u sustav daljinskogaupravljanja iz Centra za daljinsko uprav-ljanje u Zagrebu. U podstanici je predvi-ena i moguÊnost lokalnog upravljanja,ali u njoj neÊe biti stalne posade.

U bliskoj buduÊnosti odnosno uprvome tromjeseËju 2004. planira sesklapanje ugovora o izmjeni sustava vuËena pruzi od Moravica do ©apjana. Utome poslu sudjelovat Êe ≈KonËar-Inæe-njering za energetiku i transport« te joπneke domaÊe tvrtke.(m)


TEMA BROJA

Putnički vagoni u prosjeku stari 25godinâ

Od nekadaπnjih 900 putniËkih vago-na njihov broj smanjio se na 490, rekaonam je na poËetku razgovora MarinkoPopoviÊ, izvrπni direktor Poslova TPV-a i odræavanja vagonâ. Od tih 490vagonâ u prometu se iskoriπtava njih340, a za preostalih 150 vagona pot-rebno je donijeti odluku o tome hoÊe libiti otpisani i kasirani, obnovljeni, iliponueni na prodaju. Temeljnu teπ-koÊu, rekao je g. PopoviÊ, stvara zas-tarjelost HÆ-ovih putniËkih vagona jerje njihova prosjeËna starost 22 do 25godinâ.

U HÆ-ov putniËki vagonski park pos-ljednji put bilo je ulagano godine 1990.Tada je bilo nabavljeno 11 vagonâ zaprijevoz putnikâ i dva vagon-restoranaza EC-vlak Mimara. U to vrijeme ti

Tema broja

MODERNIZACIJA INABAVA NOVIH

VAGONA

U okviru programa moderni-zacije Hrvatskih željeznica vri-jedog 15,3 milijarde kuna,znatna sredstva uložit će se unabavu novih vagona i vla-kova, te modernizaciju posto-jećih vučnih i voznih kapa-citeta.

U putničkom prometu želi sepodići kvaliteta i udobnostputovanja, a u teretnom voznipark strukturirati prema potre-bama korisnika usluga.

HŽ-ov putnički i teretni vozni park

Jedan od važnijih zahvata vezanih uz modernizaciju Hrvatskih željeznica i njihovuprilagodbu potrebama domaćega i me�unarodnoga tržišta jest modernizacijaputničkih i teretnih vagona. Temeljnu teškoću ne stvara njihov nedostatan broj,nego njihova zastarjelost i neuskla�enost sa suvremenim potrebama u putničkomi teretnom prijevozu. Gospodina MARINKA POPOVIĆA, izvršnoga direktora PoslovaTPV-a i održavanja vagonâ, zamolili smo da nam kaže što je do sada učinjeno naosuvremenjivanju HŽ-ova putničkoga i teretnoga vagonskog parka te kakvi suplanovi u tome segmentu do kraja srednjoročnoga razdoblja odnosno do 2008.

I NOVE VAGONE BIT ĆE ULOŽENE DVIJE MILIJARDE KUNADO 2008. U MODERNIZACIJU

vagoni bili su posljednja rijeË tehnike ini jedna æeljezniËka uprava u susjedstvunije raspolagala takvim mobilnim kapa-citetima. U te vagone bila je ugraenanajsuvremenija Siemensova elektronika,koËni ureaji i okretna postolja najpoz-natijih svjetskih proizvoaËa, kao inajsuvremeniji upravljaËki sustav SIBAS.Ti vagoni mogli su voziti brzinom do 200kilometara na sat.

- No, rat i ratna zbivanja uËinili susvoje. Novac kojim su raspolagale Hrvat-ske æeljeznice iskoriπtavao se za njihovotemeljno funkcioniranje, a o nekim vaæ-nijim ulaganjima u modernizaciju put-niËkih i teretnih vagona nije moglo bitini govora - nastavio je g. PopoviÊ. - Tekod 2001. poËinju se poduzimati inten-zivnije akcije da bi se promijenilo stanjena tome podruËju. U tim akcijamaPoslovi TPV-a i odræavanja vagonânajuæe surauju s Projektom restruk-turiranja, HÆ-PutniËkim prijevozom i nakraju s Korporativnim marketingom.Temeljna svrha koju Hrvatske æeljezniceæeli postiÊi modernizacijom putniËkihvagona jest poveÊanje prometne sigur-nosti te udobnosti i kvalitete putovanja.Svi vagoni koje smo do sada moder-nizirali ili Êemo ih tek modernizirati bitÊe klimatizirani i imat Êe one dodatkekoje zahtijeva suvremeno træiπte prijevoz-nih usluga u putniËkome prijevozu. Velikupozornost ulaæemo u interijer i opÊenitou dizajn vanjskih i unutarnjih dijelovavagona. Posebna pozornost je posveÊenamaterijalima interijera koji su proπli strogekriterije UIC propisa za vatrootpornost.Na taj naËin smanjena je svaka moguÊ-nost izbijanja poæara u vagonu.

Godine 2001. u taj ozbiljan posao usuradnji krenuli smo s TÆV-om ≈Gredelj«.U prvoj fazi bila je ugovorena moder-nizacija 38 vagonâ, i to 12 vagonâprvoga razreda i 26 vagonâ drugogarazreda. Vagoni prvoga razreda jesu bez

odjeljaka, a vagoni drugoga razredapodijeljeni su na odjeljke. Svi ti vagonibit Êe klimatizirani i moÊi Êe vozitibrzinom od 160 kilometara na sat, imatÊe ugraene najsuvremenije disk-koË-nice, okretna postolja, statiËke pretva-raËe i drugu vrhunsku opremu, kao πtoje prikljuËak za prijenosno raËunalo,vakuumski sanitarni Ëvor i drugo.

Do sada su isporuËeni vagoni prvogarazreda odnosno vagoni serije Aeelt (At).Nakon njihova uvoenja u promet nanjima su uoËeni neki sitniji nedostatci kojisu se prije svega odnosili na prilago-enost odnosno neprilagoenost soft-vera, a to je izazvalo teπkoÊe s grijanjem.Ti nedostatci otklonjeni su brzo i sada tivagoni voze normalno. Æelim naglasitida su ovakve djeËje bolesti imale i drugeæeljezniËke uprave prilikom uvoenjanovih visokosofisticiranih ureaja naputniËkim vagonima.

- Ovom prigodom æelim upozoriti nato - rekao je g. PopoviÊ - da tim vago-nima koji raspolaæu tom suvremenomopremom moæe rukovati samo osobljekoje je osposobljeno na odgovarajuÊinaËin. Osposobljavanje je i provedena,a manje teπkoÊe koji se sada pojavljujurijeπit Êe se onda kada se osoblje uhodai prilagodi radu u tim vagonima.

U planu je takoer modernizacijavagonâ za spavanje. Ukupno bit Êemodernizirano deset vagonâ, ali prvihpet neÊe imati magnetne traËniËkekoËnice. Drugih pet imat Êe tu koËnicu itako Êe se udovoljiti zahtjevima sviheuropskih uprava. U modernizaciji tihvagona posebna pozornost posveÊuje senjihovu estetskom izgledu, ali i udo-bnosti

Marinko Popović

6


TEMA BROJAputnikâ. Moæemo reÊi da je rijeË ovrhunskome proizvodu. OËekujemo daÊe prvi takav klimatizirani vagon napokusnu voænju krenuti krajem mjesecasijeËnja 2004.

Na HÆ-ovim prugama uskoro Êe sepojaviti modernizirani vagoni drugogarazreda. OËekujemo da Êe prvi vagonibiti isporuËeni u mjesecu svibnju 2004,a do kraja godine oËekujemo isporukusvih 26 moderniziranih vagona drugo-ga razreda. U svim tim poslovima, re-kao je g. PopoviÊ, domaÊa industrija su-djeluje od 65 do 70 posto radova. Pri-godom ugovaranja poslova sa stranimpartnerima jedan od HÆ-ovih osnovnihuvjeta bio je taj da se veliki dio poslovaosigura za domaÊu industriju.

- U srednjoroËnom planu od 2004.do 2008. planiramo da Êemo moder-nizirati joπ 67 vagonâ drugoga razreda.Uz to Vlada RH financira izgradnju dvajuvagona za prijevoz invalidnih osoba. UzveÊ dva postojeÊa vagonâ za prijevozinvalidâ HÆ Êe raspolagati dostatnimkapacitetima za prijevoz hendikepiranihosoba. Na kraju srednjoroËnoga razdob-lja raspolagat Êemo sa 117 suvremenihklimatiziranih vagona. Tomu broju valjadodati i 13 vagonâ koji su sagraeni zaEC-vlak Mimara i 4 Bt vagona koje smoizgradili u TÆV-u u razdoblju od 1998-2001. Tim kapacitetima moÊi Êemoudovoljiti potrebama u unutaranjemu imeunarodnom prijevozu.

Modernizirat će se postojeći teretnivagoni i nabaviti novi

- Na planu teretnoga vagonskogparka, rekao je u nastavku razgovora g.PopoviÊ, modernizacijom postojeÊih ikupnjom novih vagona vozne kapaciteteæelimo strukturirati tako da oni odgo-varaju potrebama korisnika æeljezniËkihusluga. Na tome podruËju jedno odvaænijih investicija jest nabava 50 vagonâza prijevoz kamiona æeljeznicom, tzv.vagona Ro-La (kratica od njemaËkogaizraza Rollende Landstraße koji dos-lovce znaËi ≈putujuÊa regionalna cesta«).Prototip vagona Ro-La sagraen je uHÆ-ovoj tvrtki kÊeri Radionica æeljez-niËkih vozila d.o.o. »akovec, obavljenasu sva potrebna ispitivanja i provjere, teje vagon dobio dozvolu da moæe upromet. Uskoro bit Êe ukljuËen u prometna austrijskim prugama kako bi sepotvrdio u eksploataciji. Za potrebevlakova za prijevoz kamionâ takoer bitÊe rekonstruirana Ëetiri vagona u kojimaÊe moÊi spavati i boraviti vozaËi kamionâza njihova prijevoza æeljeznicom.OËekujemo da Êe do kraja ove godinebiti isporuËeno 25 vagona Ro-La, aposlije i preostalih 25.

U 2004. godini za HÆ-ove potrebebit Êe sagraeno 320 novih teretnihvagona razliËitih serija. Do kraja srednjo-roËnoga razdoblja planiramo kupiti joπ1.300 novih teretnih vagona. Dakleukupno 1.670 novih teretnih vagona.

Radi se i na modernizaciji postojeÊihvagona. OËekujemo da Êe do krajasrednjoroËnog razdoblja biti rekon-struirano ukupno 5.300 vagonâ u raziniSP i VP. NajveÊi dio poslova pripasti ÊedomaÊoj industriji, i to radionicama uHÆ-ovu sastavu i tvornicama izvan njega.

Nabava i modernizacija putniËkih iteretnih vagona, rekao je na kraju g.PopoviÊ, vrijedi dvije milijarde kunâodnosno nabava novih teretnih vagonastajat Êe 880 milijuna kunâ, a nabavavagonâ za prijevoz kamionâ 52 milijunakunâ. Za rekonstrukciju teretnih vagonaizdvojit Êe se 500 milijuna kunâ, a zarekonstrukciju putniËkih vagona 632milijuna kunâ. Ti zahvati, dodao je g.PopoviÊ, prijeko su potrebni ako seHrvatske æeljeznice æele ukljuËiti usuvremena kretanja na prijevoznometræiπtu, a osobito nakon liberalizacijepristupa na æeljezniËku mreæu, do kojeÊe u Hrvatskoj doÊi nakon njezina pri-manja u Europsku uniju. (m)

7

ŽELJEZNIČAR, SIJEČANJ 2004.8

TEMA BROJA

Sada HÆ-ovim prugama vozi dva-naest atraktivnih vagona prvoga razredaserije Aeelt (At), a uskoro Êe biti ispo-ruËena i prva dva vagonâ za spavanje(Wl-vagoni). U proizvodne hale TÆV-a≈Gredelj« uvedena je robotizirana tehno-logija, a udio proizvodnje za vanjskenaruËitelje s 2,0 poveÊan je na 15posto. Planira se da Êe se do 70 postoproizvodnje na novoj lokaciji u Vuko-mercu usmjeriti prema vanjskim naru-Ëiteljima.

Kada je u ≈Gredeljev« pogon zaproizvodnju dijelova uveden prvi robot,ljestvica je podignuta na razinu ispodkoje neÊe moÊi teÊi modernizacijskiproces. Preduvjeti ≈Gredeljeve« konku-rentnosti na domaÊemu i inozemnometræiπtu jesu postojeÊa tehnologija, uvo-enje novih tehnologija te zapoπljavanjenovoga struËnog osoblja.

Tvornica željezničkih vozila »Gredelj« d.o.o.

U HŽ-ov tvrtki kćeri TŽV »Gredelj« d.o.o. izvodi se modernizacija dijelavagonskoga voznoga parka Hrvatskih željeznica Ondje je pokrenuta serijskaizgradnja vagonâ. Dvanaest atraktivnih, bijelih vagona prvoga razreda voziHŽ-ovim prugama, a uskoro će iz pogona TŽV-a »Gredelj« izići prva dva odukupno deset naručenih vagona za spavanje. U »Gredeljevu« pogonu zaproizvodnju dijelova uvedena je robotizirana tehnologija. Sve to jasni suobrisi ostvarivosti planova uprave toga poduzeća.

Modernizirana lokomotiva i At vagon

Pronalaæenje strateπkogapartnera

Ako bi ≈Gredelj« uspio pronaÊi stra-teπkoga partnera (jedno od vodeÊih ime-na u izgradnji æeljezniËkih vozila kao πtosu Siemens, GEC ili Bombardier), tadabi bilo realno oËekivati da Êe iz ≈Grede-ljevih« proizvodnih pogona izlaziti vagoniza ovaj dio Europe.

Godine 2001. poËeo je cjelokupanproces modernizacije HÆ-ovih putniËkihvagona. Taj posao novËano je pratilaSvjetska banka. NaruËeno je 38 putniË-kih vagona i deset vagonâ za spavanje.Prema planu posao Êe biti dovrπen ovegodine. U te vagone ugraena je opremai interijeri koji su suvremeniji nego udvama vagonima za prijevoz invalida kojisu veÊ predstavljeni javnosti. Do krajamjeseca veljaËe 2004. bit Êe gotova dvavagonâ za spavanje, a od 1. oæujka2004. oni bi trebali biti u redovitome

prometu. Do sredine mjeseca lipnja2004. bit Êe dovrπeno i preostalih osamvagonâ za spavanje.

U nastavku modernizacije HÆ-ovihvagona novcem koji je predvien uinvesticijskom planu preko Hrvatskebanke za obnovu i razvoj sagradit Êe sejoπ 69 vagonâ drugoga razreda, i to 17vagonâ serije Beelt (Bt), od Ëega dvavagonâ za prijevoz invalidnih osobafinancira Ministarstvo braniteljâ RH, 28vagonâ serije Bl, 17 vagonâ kojikombinacija vagonâ serije Bl i serije Bti sedam vagonâ serije Bc (kuπet-vagoni).Do 2008. HÆ Êe u voznome parku ras-polagati sa 120 klimatiziranih vagona.Istodobno, za vagone serije At, vagoneza spavanje te lokomotive zanimanje supokazale æeljeznice u Srbiji i Crnoj Gori,pa Êe u Beogradu uskoro biti prireenaprezentacija.

U planu je izgradnja 130 elektro-motornih i dizel-motornih vlakova urazliËitim kombinacijama za HÆ. Orga-nizacija takve izgradnje vrlo je komplek-san i skup proces. Jednostavniji modelje novogradnja u suradnji sa strateπkimpartnerom. Takav model primjenjuje seu Sloveniji. U suradnji sa ≈Siemensom«kao strateπkim partnerom u pogonu

TVT-a Maribor gradi se 130vlakova za Rumunjske dræavneæeljeznice.

Isporuka prvih vagonâ HÆ-upoËela je poπto su novi vagoniserije At imali sveËanu voænju nakojoj su izazvali zadovoljstvouzvanikâ. U mjesecu listopadu2003. ukupno je isporuËenodvanaest vagonâ. No, za voænjese pokazalo se da klima-ureajine rade onako kako bi trebali.Sve je kulminiralo onda kada uzimskim uvjetima nije radilogrijanje. HÆ je odbio preuzetineispravne vagone. Nositeljposla koji je povezan s klimati-zacijom bila je tvrtka ≈KonËar«.U tome poduzeÊu rekli su da jepogreπka u nekvalitetnoj izolaciji.Zbog toga je vagon br. 005 pos-lan na provjeru u beËku tvrtku≈Arsenal«. Ondje su ustanovili daje izolacija izvedena vrlo kvali-tetno (faktor 1,4) i da je potreb-no prilagoditi ≈KonËarov« statiËki

Novi vagoni i tehnologije


TEMA BROJA

Spavaći vagon

Detalj spavaćeg vagona

pretvaraË. Naime, kada se zadala æeljenatemperatura, agregat nije stvaraodostatnu temperaturu i tu su nastajaleteπkoÊe. Te teπkoÊe su otklonjene i sadaje u prometu svih dvanaest vagonâ.

TÆV ≈Gredelj« sada gradi 21 vagonserije Beelt, vagon drugoga razreda sodjeljcima i deset spavaÊih vagona.Posao malo kasni zbog kaπnjenjaopreme za interijer koja stiæe iz Italije.SpavaÊi vagoni bit Êe veliki kvalitativnipomak u usporedbi s dosadaπnjimtakvim vagonima te bi ugradba atraktiv-noga interijera trebala biti πkola i putokazza domaÊe proizvoaËe. ≈Gredelj« imapraktiËnog iskustva, a na domaÊemutræiπtu mogu se pronaÊi kvalitetni proiz-voaËi svih komponenata potrebnih zaureivanje unutraπnjosti. Taj posao ra-dio bi se po naËelu ≈kljuË u ruke«.

»etvrti robot za zavarivanje uHrvatskoj

≈Gredeljeva« modernizacij ogleda se iu tome πto je ondje postavljen Ëetvrtirobot za zavarivanje u Hrvatskoj. Upogonu za proizvodnju dijelova japan-skoga robota za automatsko zavarivanjemontirali su struËnjaci iz slovenskogapoduzeÊa ≈Varstroj«. Prema planu udrugoj polovici 2004. pogon za proiz-vodnju dijelova izdvojit Êe se iz ≈Gredelja«sustava te Êe se formirati kao samostalnopoduzeÊe.

S obzirom na to da proizvodi okretnapostolja, to je pogon za proizvodnjudijelova ukljuËen u modernizaciju HÆ-ovavoznoga parka. Naime, ondje se u skladus ugovorom koji je HÆ potpisao s ≈–u-rom –akoviÊem« proizvode okretnapostolja za teretne vagone. Prema tomeugovoru predviena je proizvodnja 640okretnih postolja koja su dostatna za 320vagonâ. Do 2008. planira se sagraditijoπ 1.500 novih vagona odnosno 3.000okretnih postolja.

Zbog toga se uvode nove, najmo-dernije tehnologije. Za zavarivanje okret-nih postolja uvedena je robotska tehno-logija. To je veliki iskorak koji je oznaËiopromjenu naËina poslovnoga razmiπ-ljanja. Taj robot je Ëetvrti robot zazavarivanje koji je instaliran u Hrvatskoj.Kapacitet njegova varenja jesu Ëetiriokvira okretnih postolja na dan, πto je iviπe od HÆ-ovih potreba. PoduzeÊe≈Plasser« naruËilo je πest postoljâ.

Perspektiva buduÊega dioniËkogadruπtva jest proizvodnja malih serija zarazliËite naruËitelje. U Europi postoje dvaproizvoaËa okretnih postolja standardi-

ziranog Y tipa velikih serija. To je osnovaza gotovo sve teretne vagone. S mini-malnim razlikama proizvodi se dvadesettipova okretnih postolja. Velike serijeproizvode slovaËka tvrtka ≈Tatra Vagon-ka« i rumunjska tvrtka ≈Arad«. Proizvod-nja malih serija, proizvodnja postoljâ sminimalnim razlikama te brza isporukaosnovni su Ëimbenici rada «Gredeljeva«pogona za proizvodnju dijelova.

Uvoenje novih tehnologija,od kojih je CNC-stroj za pripre-mu limova za zavarivanje jedin-stven u Hrvatskoj, povezano jei s okupljanjem struËnoga inæe-njerskog tima koji Êe biti nositeljrazvoja. CNC-stroj za pripremulimova za zavarivanje Ëini pod-logu za rad robota koji moæeraditi samo ako su odstupanjaod zadanih mjera minimalnaodnosno ako su u granicamatolerancije. Limovi Êe se i daljerezati plazmom jer je rezanjeplamenom dovodilo do defor-macija na limovima koje robotnije mogao prihvatiti. U proiz-vodnji okretnih postolja primje-njivat Êe se fotometrija odnosnonova metoda izmjere svihdimenzija. Primjenom progra-ma CAD CAM prototipovi Êese virtualno postavljati u raËu-nalo pa Êe pogreπke i odstu-panja biti minimalni.

Ti potezi koji su doveli dojasnih obrisa modernoga podu-zeÊa u poËetku su moæda

doËekivani sa skepsom, no danas su iskepticima jasno vidljivi obrisi ≈Gredeljeve«modernizacije. To znaËi da Êe se broj bijelihvagonâ poveÊavati i dalje.

Branimir ButkoviÊ


TEMA BROJA

Naime, u nekim europskim zemlja-ma, prije svega ondje gdje je kamionskiprovoz (tranzit) velik, prijevoz kamionâæeljeznicom razvija se intenzivno. Dabi zaπtitile svoj okoliπ i oËuvale cestov-nu mreæu, te zemlje ograniËavaju broj

Niskopodni vagoni za prijevoz kamionâ Preduvjetza uvo�enje suvremenoga prijevoza

U sklopu modernizacije prijevoznih sredstava jedan od većih zahvata jestizgradnja niskopodnih vagona za prijevoz kamionâ željeznicom. Na HŽ-ovimprugama taj prijevoz ne postoji iz jednostavnog razloga što Hrvatske željezniceu svojemu voznom parku nemaju takvih vagona. Njih nije moguće niti unajmitijer na europskome prijevoznom tržištu za njima vlada velika potražnja.

dozvolâ za prolazak kamionâ prekosvojega podruËja te prijevozna podu-zeÊa upuÊuju na to da kamione pre-voze æeljeznicom.

PoËetkom mjeseca prosinca 2003.Hrvatske æeljeznice i njihova tvrtka kÊiRadionica æeljezniËkih vozila d.o.o.»akovec potpisale su ugovor o prodajii isporuci 8- osovinskih niskopodnihvagona ili tzv. vagona Ro-La (to jekratica njemaËkoga izraza RollendeLandstraße koji doslovce znaËi ≈putu-juÊa regionalna cesta«). RijeË je ovagonima zakretnih prsnih greda zaprijevoz tereta serije Saadkms. Ugo-vor se odnosi i na prodaju nadomjes-nih dijelova za te vagone, koje Êe tako-er isporuËivati ta radionica.

Ugovorom je predviena isporuka50 vagonâ, osam zakretnih prsnihgreda i nadomjesnih dijelova. Vrijed-nost ukupnog ugovora je 62 milijunakuna. Cijena jednoga vagona iznosi155.000 eura. Prema ugovoru svivagoni bit Êe isporuËeni do 31. pro-sinca 2005. Do 1. srpnja 2004. bitÊe isporuËeno 15 vagonâ, a nakon

toga dva vagona na mjesec. Finan-cijsku potporu tomu projektu dala jeHrvatska banka za obnovu i razvitak.

Potpisivanju toga ugovoraprethodilo je predstavljanje prototipaniskopodnoga vagona za prijevozkamionâ koje je sredinom mjesecalipnja 2003. bilo prireeno uËakoveËkoj radionici. Poπto su svestatiËke i dinamiËke provjereprovedene i poπto je vagon dobio svupotrebnu tehniËku dokumentaciju,puπten je u promet. Radionica u»akovcu u tome poslu surauje saπvicarskom tvrtkom Ferreire Cattaneokoja izrauje okretna posotlja za tevagone.

Nakon isporuke tih vagona, orga-nizirat Êe se prijevoz kamionâ najno-vijih tipova, takozvanih eurokamiona.Parametri niskopodnih vagona jesu uskladu s najnovijim tehniËkim propi-sima. Utovar je predvien tako da sekamioni tovare preko Ëelnoga kami-ona, uz pomoÊ posebnih rampa.Planom je predvieno da Êe se terampe sagraditi u terminalima u SpaË-vi, Rijeci, Splitu, Zagrebu i Koprivnici.

Predvia se nadalje da Êe ti vagonivoziti u zatovrenim kompozicijamakoje Êe imati dvadesetak vagona snatovarenim kamionima. U kompo-ziciji Êe se takoer nalaziti vagon zaspavanje za smjeπtaj vozaËâ kamiona.Takvi vlakovi voze po posebnomreæimu, prema biletarealnim sporazu-mima koji se potpisuju izmeu poje-dinih zemalja i na kojima postoje uto-varne rampe. Hrvatskim æeljeznicamanajzanimljivije su Austirja, NjemaËka,©vicarska, Maarska i Italija.

Uvoenjem tih vagona u prometæeljeznica ponovno dokazuje svojekomparativne prednosti. U ovomesluËaju one se ogledaju u smanjenjuoneËiπÊivanja okoliπa i u poveÊavanjuprometne sigurnosti. Uvoenjem tihvagona i takvih vlakova æeljeznica seprilagoava kretanjima naprijevoznom træiπtu. Ono zahtijevapruæanje novih usluga prilagoenihpotrebama pojedinih korisnikaprijevoza, a sve u skladu s postulatimaodræiva prometa i odræiva razvoja. (m)


TEMA BROJA

Hrvatske æeljeznice grade i obnavljajuveliki broj teretnih vagona. Uz vagone kojise grade u radionicama HÆ-ovih tvrtka kÊeriu »akovcu, Bjelovaru i Slavonskom Broduveliki broj teretnih vagona gradi se takoeru ≈–uri –akoviÊu« u Slavonskome Brodu.

Prema nekadaπnjoj organizaciji poduzeÊe≈TraËniËka vozila« koje je djelovalo u sklopu≈–ure –akoviÊa« bavilo se izgradnjomteretnih vagona. Kada je to poduzeÊe otiπlou steËaj, a istodobno je ≈–uro –akoviÊ« dobiovelik posao za HÆ, rjeπenje je pronaeno utome da taj dio posla preuzme poduzeÊe≈Specijalna vozila« koje takoer djeluje usklopu holdinga ≈–uro –akoviÊ«.

Sada se u ≈–uri –akoviÊu« ostvaruju ili suveÊim dijelom ostvarena tri ugovora s HÆ-om. Prvi ugovor koji je potpisan 2001.ostvaren je gotovo u cijelosti. Po tomeugovoru ≈–uro –akoviÊ« gradi 77 novihvagona, i to 37 vagonâ serije Eamos-z(kipera), 20 vagonâ serije Sgnss-z i 20vagonâ serije Lgnss-z. Do kraja mjesecasijeËnja 2004. treba biti isporuËeno preos-talih 12 vagonâ serije Lgnss-z.

Vagoni serije Sgnss-z i serije Lgnss-zpotpuno su nove serije u HÆ-ovu voznomeparku. To su Ëetveroosovinski odnosnodvoosovinski vagoni za prijevoz kontejnerâ.Ti vagoni nemaju poda, a kontejneri sepostavljaju na konstrukciju. Na dvoosovniskivagon (serija Lgnss-z) postavlja se kontejnerod 20 stopa, a na Ëetveroosovinski vagon(serija Sgnss-z) mogu se postaviti dva takvakontejnera. Takvi vagoni vrlo su traæeni uEuropi i obiËno voze u sastavu cjelovitih (marπ-rutnih) vlakova. Izmeu kontejnerskih terminalaRijeka i Zagreb jedan takav vlak s dvadesetvagonâ moÊi Êe prevesti onoliko tereta kolikoga moæe prevesti Ëetrdeset tegljaËâ.

Drugi ugovor odnosi se na rekonstruk-ciju stotinu vagonâ serije Gbs u vagone serijeHbis s aluminijskim vratima. Do sada jeisporuËeno dvadeset takvih vagona, a realnoje oËekivati da Êe se isporuËivati dvadesetvagonâ na mjesec. Izgradnja takvih vagonaje uhodana i do sada su za HÆ sagraenedvije takve serije odnosno 200 vagonâ.

TreÊi ugovor odnosi se na izgradnjuvagonâ pet novih serijâ odnosno na izgrad-

Holding »Ðuro Ðaković«

OBNOVA HŽ-OVA TERETNOG PARKA

U pogonima ≈–ure –akoviÊa« ostvaruje se ambiciozan programobnove teretnoga vagonskog parka Hrvatskih æeljeznica. U

velikim halama postavljene su proizvodne linije, a skoro svaki dansagradi se po jedan vagon. U voænji novi vagoni pokazali su se vrlokvalitetnim proizvodom. Na standardnim vagonima napravljena supoboljπanja, a grade se i vagoni potpuno novih serija.

nju ukupno 320 novih vagona. Hrvatskeæeljeznice naruËile su sto vagonâ serijeHabbinss-z (vagoni s aluminijskim vratimaza prijevoz paletiziranih tereta) te isto tolikovagonâ serije Tadnss-z za prijevoz rasutihtereta. U usporedbi sa starim vagonima serijeTadnnss-z, novi vagoni te serije jesu unaprije-eni i mogu prevoziti teret obujma od najviπe20 m_ brzinom od 120 km/h. Ugovorpredvia i izgradnju 50 vagonâ serije Uacs-z(cisterne za prijevoz cementa ili robâ u prahu).Od sada takvi vagoni imat Êe Ëetiri osovine.Gradi se i 50 vagonâ serije Eamos-z (tzv.kiperâ) kojima jenosivost poveÊanaza deset tonâ. HÆje naruËio i izgrad-nju 20 vagonâ se-rije Sgnss-z.

Vagoni dvijuserija (Eamons iSgnss) nastavljajuse graditi, a za va-gone drugih serija≈–uro –akoviÊ«ima pripremljenuproizvodnu liniju igotove projekte.U pogonima veÊje poËela izgradnjavagonâ pojedinihserija, za neke seodreuje materijal,a za ne-ke mate-rijal tek stiæe uskladiπta. Do mje-seca travnja 2005.svi vagoni bit ispo-ruËeni.

Do 2008. HÆplanira sagraditi ilimodernizirati oko1.500 teretnihvagona. Do sadaje ≈–uro –akoviÊ«dobio mnogobroj-ne pohvale nakvalitetu sagra-enih vagonâ. Vozni postroj vagona serije Lgnss-z

Vagoni serije Hbis-z

Kaπnjenja s isporukom bila su u prihvatljivimgranicama.

Izgradnja teretnih vagona organizirana jeprije godinu i pol dana u poduzeÊu ≈Spe-cijalna vozila« koje je u sastavu holdinga≈–uro –akoviÊ« i za sada ne postoji prostorza πirenje posla na træiπta izvan HÆ-a. Pove-Êanje kapaciteta i izlazak na nova træiπta nemoæe se oËekivati prije 2005. U NjemaËkoj,Bosni i Hercegovini te Srbiji i Crnoj Goripostoji zanimanje za teretne vagone πto ihgradi ≈–uro –akoviÊ«.

Do sada je ≈–uro –akoviÊ« za HÆ-ovepotrebe sagradio 664 vagonâ. U planu do2008. predviena je izgradnja joπ 1.300vagonâ. Nova okretna postolja izraivat Êese u pogonima TÆV-a ≈Gredelj«. Ove godinei 2005. isporuËivat Êe se po 300 vagonâ, a2007. i 2008. po 200 vagonâ.

Branimir ButkoviÊ


MODERNIZACIJA

Poπto su zavrπili sve radove napruænoj dionici od GraËaca do Gos-piÊa, radnici su tu dionicu zasipalikamenom tuËencem da bi omoguÊilinesmetano odvijanje æeljezniËkogaprometa dok se ne nastave radovina pruænoj dionici od GospiÊa doPeruπiÊa. Ti radovi bit Êe nastavljeniveÊ u mjesecu veljaËi 2004.

Da bi na odgovarajuÊi naËinzapeËatili uspjeπan zavrπetak radovau 2003, u mjesecu prosincu 2003.u PeruπiÊu austrijska tvrtka Swie-tesky priredila je sveËani domjenakza svoje najbliæe suradnike iz HÆ-ovetvrtke kÊeri Remont i odræavanjeprugâ d. o. o. i za sve druge koji sus njom suraivali na provoenjuremonta. Tom prigodom razgovaralismo s g. Antom DolibaπiÊem,πefom liËkoga radiliπta iz HÆ-ovetvrtke kÊeri Remont i odræavanjeprugâ d. o. o.

Gospodin DolibaπiÊ rekao je to dasu svi zadovoljni time πto su ispunjeniplanirani rokovi te kvalitetom radovakoji su provedeni na remontu prugeOπtarije - Knin - Split. To se posebiceodnosi na radove na pruænoj dioniciod GraËaca do GospiÊa koja je duga38 kilometara, a koji su provedeni ujesen 2003. Tada je osim potpuneizmjene tamponskoga pruænog slojaprovedena i brza izmjena kolosijekâ.Gospodin DolibaπiÊ rekao je i to daje u to vrijeme Ëeπko poduzeÊe ÆSBrno provelo i prvu fazu izmjenetamponskoga pruænog sloja nadionici od Labina Dalmatinskog doUneπiÊa. Radnicima su na ruku iπle ipovoljne jesenske vremenske prilike.

Tom prigodom g. DolibaπiÊ zah-valio je i suradnicima iz Prometnesekcije i Poslovnice HÆ-Carga izSplita Ëiji su zaposlenici uistinu dalisve od sebe.

No, vremena za odmor i opuπ-tanje nema puno. Ljudi i strojevi pre-

S remonta pruge kroz Liku

Prvi dio radova završen u roku

U mjesecu prosincu 2003. završeni su radovina remontu pruge na dionici tzv. ličke prugeod Gračaca do Gospića, a vrijedni radnici otišlisu na zasluženi odmor u vrijeme božićnih inovogodišnjih blagdana.

Postrojenje za brzu izmjenu kolosijekâ postavlja novi kolosijek napruzi kroz Liku.

Betonski pragovi za brzu izmjenu kolosijeka čekaju na otpremu ukolodvoru Gračac.

Brza izmjena kolosijeka na pruzi kroz Liku provodi se bez zastoja.

dahnuli su sa-mo preko bo-æiÊnih i novogo-diπnjih blag-dana. Remontl i Ëko -da lma-tinskih pruganastavlja se nadvije lokacije, ito na dionici odLabina Dalma-tinskog do Ko-sova gdje trebazavrπiti tampo-niranje i brzuizmjenu kolo-sijekâ te na dio-nici od GospiÊado PeruπiÊagdje Êe trebatisagraditi pot-puno novi diopruæne trase snovim tampo-nima, jaËimtraËnicama ipragovima.

Nadamo seda Êe poπto bu-de zavrπenaprilagodba sig-nalizacije tebudu osiguraniæeljezniËko-ces-tovni prijelazi urazini na toj rav-niËarskoj dio-nici pruge krozLiku nagibnivlakovi odmahmoÊi postizatisvoju najveÊubrzinu od 160km/h.

JozoGranËiÊ


MODERNIZACIJA

Na primanju bili su nazoËni svi ËlanoviHÆ-ove uprave na Ëelu s njezinim pred-sjednikom Marijanom DrempetiÊem,direktori i izvrπni direktori te πefovi HÆ-ovih sluæba s kojima TÆV Gredelj stalnosurauje, predstavnici resornoga mini-starstva te poslovodstvo TÆV-a Gredelj.Svi nazoËni okupili su se u novoureenojhali nekadaπnje kotlarnice u koju je pos-ljednjih mjeseci 2003. ugraena suvre-mena linija za proizvodnju okretnihpostolja. Najsofisticiraniji stroj iz novelinije jest stroj za robotizirano zavari-vanje. Njegovim puπtanjem u rad IvanToliÊ. predsjednik Uprave TÆV-a Gre-delj, na simboliËan je naËin u uporabupredao cijelo postrojenje za izgradnjuokretnih postolja. Tom prigodom rekaoje to da je otvaranjem toga postrojenjaTÆV Gredelj ispunio sve preduvjete zaproizvodnju 1.280 okretnih postolja tipaY 25 koja su potrebna za rekonstrukcijuHÆ-ovih teretnih vagona.

Taj posao TÆV Gredelj ugovorio je21. srpnja 2003. s tvrtkom –uro –ako-viÊ iz Slavonskoga Broda. ZahvaljujuÊitomu, TÆV Gredelj moæe preuzimatitakve i sliËne poslove i za druga træiπtajer mu to omoguÊuju najsuvremenijaoprema i struËna pripremljenost radnikâ.O neupitnoj konkurentnosti toga postro-jenja govori i podatak da je stroj za robo-tizirano zavarivanje jedini u Hrvatskoj teda postoje joπ samo tri sliËna robotskiupravljana stroja s drugim funkcijama.O moguÊnostima uporabe takvih stroje-va u sveukupnoj Gredeljevoj proizvodnjigovorio je Nenad Postruæin, direktorPogona za proizvodnju dijelova. On jenajavio i tehnoloπku nadogradnju sadaπnjihradnih procesa uvoenjem fotometrijskogasnimanja ispravnosti okretnih postolja.

PoËetak modernizacijskogaprocesa

Nakon razgledanja cijele linije zaproizvodnju okretnih postolja, primanjeje nastavljeno u prostorijama upravne

U TŽV-u Gredelj

Na Badnjak 24. prosinca 2003. Uprava TŽV-a Gredelj priredila jetradicionalno predblagdansko primanje za poslovne suradnike iz HŽ-a i izvan njega te za članove tvorničkoga poslovodstva. Ta prigodabila je iskorištena za otvaranje nove linije za proizvodnju okretnihpostolja tipa Y 25 i za puštanje u rad stroja za robotizirano zavarivanje.Time je najavljen početak sveobuhvatne modernizacije poduzeća.

zgrade. Ondje je g. ToliÊ izniopodatke o poslovanju tvornicegodine 2003. te je izrazio naduda Êe poslovna godina zavrπitipozitivno. Rekao je i to da jeGredeljev kolektivni ugovorproveden u cijelosti te da sunamirena sve tekuÊe i zaostaleobveze prema radnicima. KaobuduÊe poslovno usmjerenje na-javio je nastavak modernizacijekao preduvjet za postizanjetræiπne konkurentnosti, a time iza daljnji opstanak tvrtke.

Najavio je i to da Êe do 2007.biti zavrπeno preseljenje trnjan-skoga dijela tvornice i objedinja-vanje proizvodnih kapaciteta naVukomercu. Takoer je najaviocjelovitu modernizaciju. Na kraju govorazahvalio je svima koji su vjerovali umodernizacijski projekt i u uvoenjenove proizvodne linije te su pridonijelitomu da oni praktiËki zaæive. GospodinToliÊ poæelio je to da godine 2004.Gredeljevi radnici dosegnu viπu razinulojalnosti prema poduzeÊu u kojemu suzaposleni.

TÆV Gredelj - poduzeÊe sasigurnom buduÊnoπÊu

Na tome vaænome modernizacij-skome iskoraku Upravi i radnicima TÆV-a Gredelj Ëestitao je predsjednik UpraveHÆ-a Marijan DrempetiÊ. On je tajposlovni pothvat ocijenio ispravnim pu-tom u borbi za konkurentnost i prido-bivanje poslova na træiπtima izvan Hr-vatske, ali i kao jedinu moguÊnost zaodræanje napretka tvrtke i njezinih radni-ka. U kratkim crtama govorio je HÆ-ovim poslovnim oËekivanjima godine2004. Tom prigodom za 2004. najavioje petpostotno poveÊanje teretnogprijevoza u usporedbi s godinom 2003.

Zbog velikih pruænih remonta izve-denih godine 2003. nije zabiljeæen rastbroja prevezenih putnika. No, unatoË

tomu prihodi od prijevoza putnikâporasli su za devet posto. Sve to pri-donosi realnim oËekivanjima o smanji-vanju gubitka poslovanja za dvostruko uusporedbi s godinom 2003.

Gospodin DrempetiÊ rekao je i toda i Hrvatske æeljeznice streme dose-zanju europskih standarda u pruæanjusvojih usluga. U skladu s time HÆ nas-toji osuvremeniti i modernizirati put-niËke vagone te dizelske i elektriËnevlakove, træiπtu ponuditi nove teretnevagone, kao i remontirati svoje pruge.Jedino na taj naËin HÆ moæe postatijedan od pouzdanih partnera na libe-raliziranoj mreæi europskih æeljeznica,a svojim radnicima osigurati egzisten-ciju. BuduÊnost TÆV-a Gredelj vidi uostvarenju strateπkoga partnerstva,objedinjavanju i modernizaciji kapa-citeta i pravodobnom postizanju træiπnekonkurentnosti na domaÊemu, a pose-bice na inozemnome træiπtu. Na krajuje svim gredeljevcima poæelio radosneboæiÊne blagdane, ostvarenje poslov-noga uspjeha te zdravlje. Primanje jebilo nastavljeno prigodnim blagdan-skim domjenkom.

Tekst: Helena Bunijevac

Otvorena nova linijaza proizvodnju okretnih postolja


MODERNIZACIJA

Sada uËenici ÆeljezniËke tehniËkeπkole Moravice, a posebice buduÊitehniËari za æeljezniËki promet, mogukoristiti najmoderniju informatiËkuopremu za upravljanje æeljezniËkimprometom. O tome smo razgovarali sravnateljem πkole, prof. TonkomSviliËiÊem, i profesorom prometnegrupe predmeta, dipl. ing. Stani-slavom Beljanom. Oni su rekli da jerijeË o najmodernijoj informatiËkojopremi sa simulatorima za upravljanjeæeljezniËkim prometom koju je ispo-ruËilo Ministarstvo prosvjete i πportaRH. Od sredine 2003. takvu opremuima joπ samo ÆeljezniËka tehniËkaπkola u Zagrebu.

Simulator se sastoji od nastav-niËkoga raËunala i Ëetiri uËeniËkaraËunala koji predstavljaju Ëetiri kolo-dvorâ s razliËitim tipovima signalno-sigurnosnih ureaja. Sve to pratiodgovarajuÊi softver. Voænje vlakovasimulirane su na virtualnim prugama,i to na dvokolosijeËnoj pruzi s auto-matskim pruænim blokom, jednoko-losijeËnoj s automatskim pruænimblokom, jednokolosijeËnoj s meuko-lodvorskom ovisnoπÊu i jednokolo-sijeËnoj na kojoj se promet odvija ukolodvorskome razmaku. U svakome

Æ E L J E Z N I » A RLIST HRVATSKIH ŽELJEZNICA

Nakladnik: Hrvatske željeznice, Zagreb,Mihanovićeva 12 Uredništvo: Milan Hećimo-vić ( glavni urednik) Branimir Butković, BorisUdier. Jezična urednica: Marijana Tomić.Tehnička urednica: Jagoda Hodak. Ured-ništvo i administracija: 10000 Zagreb,Mihanovićeva 12, telefon (01) 4577591, ŽAT(855) 31-22 i 42-88. Tisak: Željeznička tiskara

Iz Željezničke tehničke škole Moravice

Instalirana nova informatička oprema

Nedavno u novoure�enoj pro-storiji Željezničke tehničke školeMoravice instaliran je simulatorza upravljanje željezničkim pro-metom da bi se povećala kva-liteta nastave. Opremu je finan-ciralo Ministarstvo prosvjete išporta RH. Istu tu opremu posje-duje samo još Željeznička teh-nička škola u Zagrebu.

Profesor prometne skupine predmeta, dipl. ing. Stanislav Beljan, nadgleda praktičanrad na simulatorima u novoure�enoj vježbaonici za upravljanje željezničkim prometom.

kolodvoru uËenik moæe postavljatisignale i skretnice iz srediπnjeg mjesta,grupno ili pojedinaËno, ili na samomemjestu te aktivirati ureaje za osigu-ranje æeljezniËko-cestovnih prijelaza urazini. NastavniËko raËunalo omo-guÊuje pokretanje vlaka te prikaz svaËetiri kolodvorâ i njihova stanja.

Simulator omoguÊuje upravljanjeæeljezniËkim prometom u uobiËajenimsituacijama, voænju vlakova premanalogu, rjeπavanje konfliktnih situacija,komuniciranje prometnikâ iz susjednihkolodvora porukama i evidentiranjesvih pogreπaka te daje prikaz smetnjikoje se javljaju u praksi. ZahvaljujuÊitome simulatoru, uËenicima Êe seomoguÊiti praktiËna obuka na razli-Ëitim tipovima signalno-sigurnosnihureaja pa Êe se lakπe snalaziti kadase zaposle u kolodvorima.

Treba reÊi i to da je u πkolskoj godini2003/2004. u redoviti πkolski pro-gram za stjecanje zanimanja tehniËaraza æeljezniËki promet upisano ukupno58 uËenikâ meu kojima je i 20uËenica. U razdoblju od 1991. do2003. ÆeljezniËku tehniËku πkoluMoravice zavrπilo je ukupno 329uËenikâ. Njih 109 zavrπilo je πkolu zatehniËara za æeljezniËki promet.TehniËari za æeljezniËki promet

zapoπljavaju se uglavnom na uæem iπirem rijeËkome podruËju, a posebicena prugama za koje je mjerodavnaPrometna sekcija Rijeka.

Osim redovite srednjoπkolskeizobrazbe u toj πkoli postoje i programiza prekvalifikaciju i osposobljavanje zadruga æeljezniËkih zanimanja. Urazdoblju od 1991. do 2003. ukupnoje prekvalificirano ili osposobljeno 895polaznikâ. Ako tome broju pridodamoi broj uËenikâ u redovitome programu,dobivamo brojku od 1.224 uËenikâkoji su zavrπili tu πkolu.

U razdoblju od 1991. do 1996. brojosoba koje su bile na prekvalifikacijibio je malo veÊi nego danas. Naime,taj broj je malo manji jer je smanjenapotreba za zapoπljavanjem u tzv.neposrednoj izvrπnoj sluæbi.

Na kraju treba reÊi i to da je Æeljez-niËka tehniËka πkola Moravice postiglazavidnu razinu kvalitete u radu suËenicima. U toj πkoli iza svake poje-dinaËne ocjene stoje znanje, vjeπtine inavike uËenika koji poπto zavrπi tuπkolu moæe bez teπkoÊa raditi ili nasta-viti izobrazbu. To je ujedno i najboljipokazatelj kvalitete rada neke srednjeπkole.

Rudi Belovari


SUSTAVKVALITETE

Tvornica æeljezniËkih vozila ≈Gre-delj« prva je HÆ-ova tvrtka kÊi koja jepoËela uvoditi sustav kvalitete i koja jedobila certifikacijske isprave. Priprem-na faza ovladavanja sustavom kvaliteteu ≈Gredelju« je pokrenuta 1999, a na-kon godinu dana, 19. prosinca 2000,TÆV ≈Gredelj« dobio je prvi certifikatsustava kvalitete prema normi ISO9001:1994. ZahvaljujuÊi ulasku usustav kvalitete, ≈Gredelj« je proteklihgodina ostvario transparentni oblikposlovanja i nadzora proizvodnje teukupnih radnih procesa. Uz to ostvarioje prepoznatljiv imidæ tvrtke na doma-Êem i vanjskim træiπtima, πto mu jejoπ viπe pomoglo u dobivanju poslovai u njihovoj realizaciji.

Ulazak u sustav kvalitete nalaæe ikontinuirani rad na njegovu razvoju iovladavanju novim suvremenim pristu-pima. Slijedom toga TÆV ≈Gredelj« sepoËetkom 2003. poËeo pripremati zaprihvaÊanje nove norme sustava kva-litete i recertifikaciju sustava kvalitetes norme ISO 9001:1994 na normuISO 9001:2000. Nova norma po svo-jim je primarnim odrednicama uprav-ljaËka i procesna, πto nalaæe identi-fikaciju, primjenu i nadzor procesapotrebnih za sustav upravljanja poslo-vanjem i kvalitetom. Svrha joj je pos-tizanje boljih financijskih poslovnihrezultata, veÊe zadovoljstvo kupaca,realno unaprjeivanje poslovnih ciljevai kvalitete, kao i moguÊnost usporedbesa sliËnim procesima na træiπtu. Kakobi se dosegnuli ti ciljevi, u ≈Gredelju«

TŽV »Gredelj« dobio recertifikat kvalitete po normi ISO 9001:2000

Korak dalje u poslovnom razvojuDana 24. i 25. studenoga 2003. u

TŽV-u »Gredelj« bio je provedenrecertifikacijski postupak sustavakvalitete s norme ISO 9001:1994 nanormu ISO 9001:2000. Tim postup-kom stručnjaci švicarske certifika-cijske tvrtke SGS SSC, koji su većčetiri godine uključeni u uvo�enje iprovedbu sustava kvalitete u TŽV-u »Gredelj«, potvrdili su dobivanje idrugoga certifikata sustava kvalite-te u »Gredelju«, ovaj put prema nor-mi ISO 9001:2000. Dobivanje toga re-certifikata korak je dalje u podizanjurazine proizvodne kvalitete i izgrad-nje poslovnoga sustava poduzeća.

je tijekom godine provedeno nizpripremnih postupaka za prihvaÊanjenove norme poËevπi od izobrazberadnikâ, usklaivanja interne doku-mentacije, izradbe kataloga procesa injihove optimalizacije, izradbe upra-vine ocjene, provedbe internih i nad-zornih audita do oæivotvorenja pro-jektne organizacije i razvoja sustavapraÊenja troπkova.

Recertifikacijski postupakobavljen uspjeπno

Da je pripremna faza bila dobroorganizirana i uspjeπno prihvaÊena,potvrdio je i recertifikacijski postupakkoji je bio proveden 24. i 25. studenog2003. U recertifikacijskom timu bili sustruËnjaci certifikacijske tvrtke SGS SSC,koji prate ≈Gredelj« od poËetakauvoenja sustava kvalitete, i to Æelimir–uraπeviÊ, Darko RogliÊ, DavorTurËiÊ i Goran Zadravec. Oni su tije-kom dva dana provedbe recer-tifikacijskog audita posebnu pozornostobratili provjeri usklaenosti doku-mentacije s normom ISO 9001:2000,ali i njezinoj primjeni i razini praktiË-noga zaæivljavanja. Slijedom toga obiπlisu obje tvorniËke lokacije i metodomsluËajnog uzorka provjeravali prisutnostodredaba nove norme u pojedinimproizvodnim segmentima. Nakon togaiznijeli su svoje spoznaje, koje su za svakood promatranih podruËja pozitivne.

Tako je g. –uraπeviÊ istaknuo vidljivnapredak u pogledu razvoja i prihva-Êanja odredbi sustava kvalitete urazdoblju od godine 2000. kada je≈Gredelj« dobio prvi certifikat, pa dodanas. Istodobno g. TurËiÊ naglasio jezadovoljstvo s radom ≈Gredeljeve«uprave, s njezinim postupcima prirazvoju poslovne strategije i planiranjaproizvodnje. Pohvalio je i nastojanjana razvoju nove metodologije mjerenjezadovoljstva kupaca te vrlo dobar radinternih auditora. Upozorio je i nauoËene propuste te iskazao zadovolj-stvo πto su te propuste odnosnopojedine slabe toËke spoznali i auditorikoji imaju vizije metoda pomoÊu kojihÊe uoËene probleme i rijeπiti.

SagledavajuÊi ukupan ≈Gredeljev«potencijal, proizvodni i ljudski, Ëlanovirecertifikacijskog tima zakljuËili su datvrtka ima velike izglede za napredo-vanjem u poslovnom sustavu i natræiπnom razvoju. PomoÊ u tomu pruæitÊe joπ πire usmjeravanje na udovolja-vanje πto veÊemu broju ciljeva koji Êedonositi bolje uvjete na træiπtu i veÊudobit. PreporuËili su da se svi tvorniËkiprocesi stave u liniju koja donosi dobitjer, prema iskustvu velikih i uspjeπnihtvrtka i odrednicama sustava kvalitete,na malim troπkovima upravlja sevelikim profitima.

Helena Bunijevac


AKCIJE

16

U subotu 20. prosinca 2003. vozio jeposebni ranojutarnji vlak, dalmatinski ≈Tin-express«, koji je krenuo iz kolodvora Zadar, avozio je maliπane iz zadarskih djeËjih vrtiÊa iDjeda Mraza na kratko putovanje dokolodvora ©kabrnje i natrag, rekla nam jegica Patricija ErgoviÊ.

Gospoica ErgoviÊ bila je glavna iodgovorna organizatorica toga veseloga ikratkoga putovanja. Ona je pohvalila upravuCentra djeËjih vrtiÊa ≈Radost« iz Zadra koja jepoduprla i prihvatila sve komercijalne uvjeteza odræavanje toga zbivanja.

Dana 20. prosinca 2003. veÊ u ranu zoruosamdesetak maliπana iz zadarskih djeËjihvrtiÊa ≈Jadran« i ≈Galeb« zajedno s glavnomodgajateljicom, gom Gordanom Periπa,≈tetama« Doris, Majdom i Milkom te nekoli-cinom roditeljâ uπlo je vlak u kolodvoru Zadar.Za tu prigodu dalmatinski ≈Tin-express«doËekao ih je sveËano okiÊen i ukraπenraznobojnim balonima i kuglicama tenatpisom ≈Sretan BoæiÊ i Nova godina«.Nakon guæve, vriske i cike, maliπani su sesmjestili u vlaku i nestrpljivo su Ëekali dolazakDjeda Mraza. Na njihovo opÊe odobravanjeDjed Mraz s gitarom u rukama pojavio seodmah poπto je krenuo vlak. Djed Mraz

Iz kolodvora Škabrnje

Djed Mraz stigao vlakomDana 20. prosinca 2003. u kolodvoru Škabrnje srdačno je biodočekan Djed Mraz koji je tamo stigao vlakom. O tome posjetupripovijedala nam je g�ica PATRICIJA ERGOVIĆ, referentica izRegionalne poslovnice Jedinice za putnički prijevoz u Splitu.

U zadarskome kolodvoru Djed Mraz pjesmom seoprostio od djece

U vlaku se Djed Mraz pojavio s gitarom u rukama Djed Mraz i službeno osoblje u kolodvoru Škabrnje

U dalmatinskom »Tin-expressu« mala Ana prva jedobila dar

razgovarao je s djecom i pjevao s njimaprigodne pjesme, a njegov smijeh ≈ho-ho-ho«odjekivao je vlakom kako bi sve uvjerio u toda je on onaj pravi Djed Mraz.

Djed Mraz dijelio je i prigodne darove. Izstrojovoine kabine jedva je dovukao dvijeteπke vreÊe. U njima su se nalazili razni darovi,od manjih do veÊih, koji su bili lijepo i skladnoumotani te su se na njima nalazile ceduljice sËitljivo napisanim imenima maliπana. Svakodijete dobilo je svoj dar, a na opÊe iznenaenjeDjed Mraz je u vreÊama pronaπao darove i za≈tete« koje su mu zahvalile poljupcem.

Put do kolodvora ©kabrnje proπao je brzo.U kolodvoru se vlak zadræao kratko te je brzokrenuo natrag prema zadarskome kolodvoru.Za putovanja u vlaku su se orile poznate djeËjepjesme koje su naruËivala sama djeca. Toputovanje svima Êe ostati u trajnoj uspomeni.

Uspjeπnome odraæavanju toga dogaanjapogodovale su i vremenske prilike. OpÊemiπljenje je da bi na dalmatinskim prugamatakvih zbivanja trebalo biti i viπe.

Na kraju treba reÊi i to da su to dogaanjepopratili i mediji, i to ≈Slobodna Dalmacija«,≈Zadarski list« i Radio Zadar.

Jozo GranËiÊ


AKCIJE

U prosincu proπle godine vlak Tin ex-press vozio je i na podruËju Siska. Maliputnici oduπevljeno su ga prihvatili. O tomegovori i pismo koje smo dobili od odgaja-teljica Pahuljica Snjeæane Budak iLjerke Marincel.

Dana 17. prosinca, piπu nam u svompismu, na sisaËki kolodvor stigao je veselivlak Tin express. Djeca iz vrtiÊa ≈SisakStari√ oduπevljeno su ga doËekala.

U prigodno okiÊenom i ozvuËenomvlakiÊu, Djed Mraz zajedno sa svojimpomoÊnicima djelio je i uveseljavao djecuprigodnim darovima, programom i voæ-njom do kolodvora Sisak-Caprag. Djecije to bio nezaboravan dogaaj, naroËitoskupini ≈Pahuljice√ koja su svojom pjes-mom spontano uveseljavali ostale, a svo-jim kapicama bili prepoznatljivi u mnoπ-tvu druge djece.

Svaka pohvala organiztorima i srdaË-nim djelatnicima kolodvora Sisak na Ëelus gospodinom Zvonkom HrgetiÊem.

U Sisku

Vesela vožnja Tin-expressom

123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012312345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901231234567890123456789012345678901212345678901234567890123456789012123456789012345678901234567890121234567890123456789012345678901212345678901234567890123

Od 6. prosinca 2003. na podruËju zagre-baËkoga æeljezniËkog Ëvoriπta vlak Tin-ex-press vozio je svaki dan, a vikendom su voziladva vlaka. U usporedbi s 2002. zaintere-siranost djece πkolskog i predπkolskog uzrastaza taj vlak bila je pet puta veÊa. Podaci poka-zuju to da je 2002. prevezeno oko tri tisuÊedjece, a 2003. pet puta viπe. Tim povodomrazgovarali smo s Djedom BoæiÊnjakomodnosno sa strojovoom pruge LukomMariÊem koji je u Tin -expressu glumio togadragog djedicu.

Gospodin Luka MariÊ rekao je to da su u2003. u vlak Tin-express Hrvatske æeljezniceprivukle viπe od 15 tisuÊa maliπana, i tozahvaljujuÊi trudu menadæera, dobroj organi-zaciji te promidæbi toga vlaka po πkolama idrugim odgojno-obrazovnim ustanovama. Osimπkolske djece tim vlakom vozila su se i djeca sposebnim potrebama, djeca ratnih stradalnikate djeca bez roditelja. Iako je g. MariÊ strojovoapruga, on taj mjesec nije vozio Tin-express jerje djeci pokazivao kako se to radi te ih jenastojao upoznati s æeljeznicom. S obzirom nato da je cijena vozne karte bila simboliËna kakone bi bila prevelik novËani izdatak za roditelje,to HÆ nije puno zaradio. No, u prvome reduHÆ-u je to bila dobra promidæba.

Iz Tin-expressa Željeznički Djed Božićnjak u vlakuU mjesecu prosincu 2003. HŽ-ovim posebnim vlakom Tin-ex-

press prevezeno je petnaest tisuća mališana. Na taj način najmla�isu mogli upoznati željeznicu. U vlaku ih je posjetio i Djed Božićnjak.

Djedu Božićnjaku odnosno g. Luki Mariću pomagale su simpatične pratiteljice.

Gospodin MariÊ rekao je i to da je kaoDjed BoæiÊnjak u vlaku dijelio darove, πaliose te fotografirao s putnicima. On veÊ πest

godina radi kao honorarni Djed BoæiÊnjak,a 2003. posebice ga je oduπevila zbogvelikoga odaziva maliπana. Na kraju naπegakratkog razgovora g. MariÊ zahvalio je napomoÊi simpatiËnim pratiteljicama iz HÆ-PutniËke sluæbe.

Tekst i snimke: B. ∆avar


Misija Nabave je kvalitetno i pra-vodobno izvrπenje nabave roba i uslugai radova sukladno Zakonu o javnoj nabaviuz zadovoljenje potreba korisnika kao idobavljaËa, a uz toga ide i vizija kaopredodæba buduÊe stvarnosti koje nisudefinirane planovima i ciljevima . Natemelju njih menadæment Nabave stvaraideje i koncepte za poboljπanje poslo-vanja s materijalima. Vizija utjeËe naemocije i podloga su poticajnog iangaæiranog rada.

Strategija Nabave obuhvaÊa kom-pletnu politiku materijalnog opskrblji-vanja na Hrvatskim æeljeznicama Zauspjeπno odvijanje nabavne funkcijeneophodno je odrediti ciljeve i sredstvakao i putove za njihovo ostvarivanje. Naπsugovornik je direktor Nabave HÆ,Nediljko Peπut.

ÆeljezniËar: ©to je kljuËno kododreivanja strategije nabave?

Nediljko Peπut: -U okviru strategijenabave u prvom redu treba naËelnoobjasniti pitanja koja se odnose nakoliËinu i kvalitetu nabave, putove i naËinnabave te cijenu i naËin plaÊanja.

Bez odreivanja koliËine potrebnihroba nije moguÊ proces rada tako da seuvijek raspolaæe potrebnim koliËinamapredmeta rada, ali istovremeno i danabavljene koliËine ne stvaraju problemekoje proistjeËu iz prevelikih zaliha

Ako govorimo o koliËinama neop-hodno je planirati. Mi smo proπle godineu lipnju pokrenuli planiranje nabaveroba, usluga i radova. To se vremenskiskoro poklopilo s planom poslovanjaHÆ. Plan nabave bi trebao imati toËnekoliËine i vrijednosti tako da se popojedinim poslovnim podruËjima dobijeukupan koliËinski i vrijednosni iznos. Kadse sve to zbroji dobijemo plan nabavena razini HÆ. Najbolje bi bilo kad bi moglinabavljati permanentno, πto znaËi darobu pribavljamo u trenutku kada idu uproces rada, odnosno ugradnju i proiz-vodnju. Naæalost, nekada iz tehnoloπkihrazloga, nekada iz nekih drugih to nijeuvijek moguÊe. Dobar dio roba se tako,sukcesivno pribavlja, ne odjednom negoterminski po kvartalima ili prema potrebi

NABAVARazgovor s povodom

SVJEŽE LICE NABAVE

Veliki investicijski zamah na Hrvatskim željeznicama zahtijevapribavljanje velikog broja i količina najrazličitijih roba. Uz tonastoji se riješiti onih roba koje stoje na skladištu još od vremena

parnih lokomotiva. Isto tako pravodobnim i korektnim planiranjempokušava se postići optimalno stanje zaliha i tako osloboditi sredstvai omogućiti Financijskoj službi veći manevarski prostor.

Nediljko Pešut

ÆeljezniËar: Ipak, dogaa se danekih roba ima previπe, a drugihnema uopÊe…

Nediljko Peπut: - ≈Nastojanjepojedinih sluæbi da za sebe zahtijevajuveÊu sigurnost pa traæe dræanje veÊihzaliha pojedinih vrsta materijala najËeπÊesu neprihvatljive. Æelja za suviπe velikomsigurnoπÊu koja Êe za posljedicu imatidræanje veÊih zaliha nego πto je normalnopotrebno izazvat Êe nepotrebne troπ-kove, i suviπe velike rizike. Velike koliËineroba dovode do financijskog optere-Êenja. U ekonomiji su poznato katego-rije: nedovoljne, dovoljne i prekomjernekoliËine roba, odnosno zaliha. DovoljnekoliËine mogu biti: minimalne, maksi-malne i optimalne. Minimalne zalihe suu kategoriji dovoljnih. U najmanje anga-æiranje obrtnih sredstava moæete postiÊiodreeni rezultat, a da se ne ugroziproces rada. Maksimalne zalihe su gornjagranica angaæiranja obrtnih sredstavapreko koje ne bi smjeli iÊi jer optereÊujuobrtna sredstva, a istovremeno tu su joπi dodatni troπkovi, kamate, skladiπtenje,manipulacija, moguÊnost da robe zasta-re… Najbolje i najuËinkovitije su optimal-ne zalihe roba, izmeu minimalnih imaksimalnih, πto znaËi da uz najmanjetroπkove dobijemo najbolji rezultat.

ÆeljezniËar: ©to je s robama kojenikome ne trebaju?

Nediljko Peπut: -≈ Dvije godineunatrag, dakle od 2002. godine,pokrenuli smo rjeπavanje neaktivnihstavki unutar zaliha HÆ. Neaktivnim sesmatraju one robe koje u prethodne dvijegodine nisu imale niti ulaza niti izlaza.Mi smo taj dio odradili i akciju nastav-ljamo i ove godine. Cilj je toËna procjenaonoga πto imamo na terenu u podruËnimodjelima i jedinicama, da se vidi koje surobe potrebne, a koje nisu. One koje nisupotrebne za odreeno poslovno pod-ruËje povuÊi Êemo u Zagreb, u skladiπtekao i u prethodnom razdoblju. Kadaprikupimo i posloæimo robe, pozivamonaπu tehniku da pregleda da li postojipotreba za takvom robom; jer moæe sedogoditi da ono πto doe iz Splita trebau Osijeku ili Rijeci. Ukoliko se utvrdi da

nema potreba za robom, traæi seoËitovanje od nadreenih rukovodilaca.Nakon toga se objavljuje prodaja takvihroba. Ukoliko niti tada nema interesaslijedi otpis i kasacija.

ÆeljezniËar: Kako se to pokazalou praksi?

Nediljko Peπut: - ≈Zaπtitna odjeÊase odliËno prodaje. Problem je materijalakoji su specifiËni i upotrebljivi samo naHÆ. Bilo je Ëak i dijelova s parnih loko-motiva, poljskih telefona koji su stajalitko zna od kada. U prethodnim razdob-ljima se gomilalo robe i nije se pokuπalorijeπiti problem nepotrebnih roba kojegodinama stoje na skladiπtu. To radimosada, da zalihe konaËno oËistimo odnepotrebnih roba.

Vrlo je vaæno reÊi neπto o koeficijentuobrtaja roba. Naæalost, naπ koeficijentobrtaja roba, odnosno zaliha na HÆ nijena zavidnoj razini. Ako je koeficijentobrtaja jedan ili ispod jedan, to znaËi dakapital faktiËki vezujemo 360 dana.Godinu dana dræimo ukupnu vrijednostzaliha. Kad bi mi poveÊali koeficijentobrtaja na 2 to bi znaËilo na 180 iliukoliko bi koeficijent bio 3 na 120 dana.To bi pak znaËilo da smo stvorili prostorFinancijskoj sluæbi koja bi mogla plaÊatina vrijeme ili Ëak kupljenu robu plaÊatiunaprijed i tako ostvariti kasu.

Druga stvar o kojoj moramo voditiraËuna je strategija putova nabave. Takoimamo direktnu nabavu i indirektnu te

18


NABAVAdomaÊu i inozemnu nabavu. Moramoodmah reÊi da ne moæemo puno utjecatis obzirom da smo vezani uz odredbeZakona o javnoj nabavi. Nije nam sve-jedno da li je ponuda od dobavljaËa kojije proizvoaË ili od posrednika. Ukolikonije proizvoaË, pita se da li je dobavljaËkvalitetan. Na æalost kod posredovanjadolazi do poveÊanja troπkova. Morali bivoditi raËuna i o udaljenosti dobavljaËazbog transportnih troπkova i rizika.

ÆeljezniËar: -Mislim da je kodkamena to bio problem…

Nediljko Peπut: - ≈Tako je, i o tomemoramo voditi raËuna. Vrlo je vaænovidjeti da li je dobavljaË sposobanudovoljiti naπim potrebama bilo koliËinskii terminski te da li je povoljan u cijeni.

Vrlo je bitno naËin plaÊanja. Tu smouvjetovani Zakonom o javnoj nabavi.Prije bilo kakvog pokretanja postupka,mi smo obvezni provjeriti cijenu na træiπtukako ne bi ponuaËi pretjerali s cije-nama. Moæda bi se ponekad isplatiloplatiti veÊu cijenu za bolju kvalitetu, alinaæalost to nismo bili u moguÊnosti jerje zakonodavac rekao da je bitna cijena.

ÆeljezniËar: Kako odreujeteredoslijed nabave?

Nediljko Peπut: -≈Mi smo planovesluæbi faktiËki grupirali i objedinili.Planove razraujemo, operativno, pokvartalima i po grupama roba. Neop-hodno je iz tih, a radi se o nekoliko dese-taka tisuÊa artikala, izvuÊi one robe kojesu prioritetne, za koje moramo postupaknabave odmah pokrenuti. To ide prvo.Sam proces izrade planova pokreÊemomi i πaljemo poslovnim jedinicama unu-tar HÆ. Kad oni naprave plan mi topregledamo i sistematiziramo, dodamocijene i izraËunamo vrijednost. MaterijalvraÊamo natrag u poslove kako bi se joπjednom provjerilo. Kada taj materijaldobijemo natrag mi ga sistematiziramo iπaljemo direktorima koji potpisuju plan.Moram napomenuti da su planovi raeniza 2002. i 2003. godinu imali zaistavelikih pozitivnih pomaka u planiranju uodnosu na prethodno razdoblje. Naπiposlovi, a i mi smo sazreli da planiramokvalitetno jer sve πto je previπe optereÊujelikvidnost poduzeÊa.

ÆeljezniËar: »esto se puta Ëujeda je specifiËne robe teπko naba-viti?

Nediljko Peπut: -≈Nama je vrlo bitnoda se definira predmet nabave. Od mogaimenovanja, a i prije dok sam radio kaopomoÊnik direktora imao sam dostadobre odnose s naπim sluæbama unutarHÆ-a. Ukoliko nije neπto dobro u zahtje-vu, vrlo brzo se reagira i traæimo poja-πnjenje. Ako je zahtjev dobro formuliran,sa svim tehniËkim uvjetima, mi moæemo

vrlo brzo odraditi. Ukoliko predmet nijedobro i temeljito definiran dolazi dopoteπkoÊa. Moæemo napraviti greπku unabavi i kupiti neπto πto nije traæeno. NasreÊu u posljednje vrijeme to nam se nedogaa, ali ponavljam, vrlo je bitnatehniËka podloga

ÆeljezniËar: -Kako je Nabavakadrovski ekipirana?

Nediljko Peπut: -≈Poslovanje nabavepostaje sloæenije i zahtijeva viπu razinuprofesionalnost nego πto je bila u ranijimrazdobljima. Od rukovoditelja i djelatnikanabave u suvremenim træiπnom gospo-darstvu oËekuje se da udovoljava raz-liËitim specifiËnim zahtjevima. Osnovnoje da pozna ekonomiju i ekonomskezakonitosti, kako bi kratkoroËno i dugo-roËno mogli pratiti procese kao i stanjena træiπtu, da zna ekonomiku poduzeÊa,a to je da moæe procijeniti troπkove icijene pa i dane vezivanje kapitala, dapoznaje teh-nologiju πto nam je neop-hodno u kakvoÊi, da poznaje trgovaËkopravo, kako bi mogao sklapati ugovorei da zna posljedice sklopljenog ugovora,da zna strane jezike… U pogledu struË-nog znanja treba poznavati granu u kojojradi, metode i tehniku nabave, informa-tiËka obrazovanost.

U pogledu poslovnih odlika i spo-sobnosti vaæno je poπtenje, nepotku-pljivost i principijelnost. ZnaËajni sukooperativnost i spremnosti za timskirad, odluËnost i æelja za uËenjem i usavr-πavanjem, kreativnost, pouzdanost i dis-krecija... Iskoristili smo moguÊnost uzi-manja mladih pripravnika koji su veÊstasali u prave referente nabave. To sumlade πkolovane osobe, s dosta teoret-skog znanja, poznaju rad na PC i stranejezike, a ovdje su i stekli praktiËno znanje,Nisu pasivni, idu naprijed i to je bitno.NabavljaË se mora stalno istraæivati.

ÆeljezniËar: ©to je novoga donioZakon o javnoj nabavi?

Nediljko Peπut: ≈Zakon ima dobrihi loπih strana. Dobro je πto ne dozvoljavada se radi proizvoljno. Ima i onih situacijakada trebate neπto æurno nabaviti. I tadamorate proceduralno sve provesti. Za-kon ograniËava, ali i mi smo ponekadkrivi jer ne napravimo sve πto je potrebnona vrijeme.

Zakon je uveo reda. Manja je moguÊ-nost manipulacija. Zakonodavac je toËnopropisao proceduru nabave. Vrlo je bitnoimati i kadrove koji mogu odraditi posao.Imali smo raspravu o nacrtu Zakona,imali smo seminar u ≈Porinu√ gdje sugosti bili struËnjaci iz Ureda za nabavuMinistarstva financija. Pomogli su i razja-snili mnoge stvari.

Za Hrvatske æeljeznice je najbolje kadanabavljamo putem javnog nadmetanja.

Nitko ne zna kakva Êe biti cijena i svatkose bori da dobije posao. Mi viπe nismodruπtvo koje je duæno i po godinu dana.Uz to, HÆ moæe kasniti s plaÊanjem, aliuglavnom plaÊa u dogovorenim roko-vima. Zato je i veÊi broj ponuaËa, odkojih mnogi priznaju da unatrag su Ëakpostigli i veÊe rezultate poslovanja pa Ëaki zapoπljavali radnike jer su poslovi s HÆi za njih znaËile veliki pomak. Mi ovdjevidimo kolike su to koliËine roba i radovai usluga. Radi se doista velikim koliËi-nama i vrijednostima.√

ÆeljezniËar: I na kraju nam re-cite neπto o Projektu liËka pruga?

Nediljko Peπut: - ≈Otkako smoproπle godine u srpnju dobili zahtjev odPoslova razvoja i investicija, u vrlokratkom roku smo izradili upite, poslaliih na adrese dobavljaËa, prikupili i pre-gledali ponude te koje su nam bile prihva-tljive potpisali od Poslova razvoja i inve-sticija, Graevinskih poslova i Nabave.Za ponude koje smo procijenili da nisuu potpunosti prihvatljive, ponovili smoupit. Obrazloæili smo da traæimo povolj-nije uvjete plaÊanja ili niæu cijenu. Svesmo to odradili za petnaest dana i krajemsrpnja sve ponude smo uputili na firmus kojom imamo ugovor a to je ≈Ferro-stahl√ iz NjemaËke. On je u obvezi ponaπim ovjerenim ponudama sklopiti ugo-vore s dobavljaËima za isporuku roba.

ProizvoaËi su shvatili πto je HÆ i bezobzira na to πto joπ uvijek nije bio sklop-ljen ugovor s ≈Ferrostahlom√, proizvodilisu na naπu rijeË. Nismo Ëekali na potpi-sivanje ugovora i sve smo uspjeli na vrije-me nabaviti. Stalno je bilo dovoljno roba,pragova, tampona, geotekstila, mreæe…Isto tako, s obzirom da se ugovora zaovu godinu, πto je planirano to Êemo iostvariti. Radi se velikim poslovima.Nismo imali zastoja i πto se tiËe potrebnedokumentacije, sve smo æurno odradili.

I na kraju bih istakao da centralnoznaËenje za uspjeπan rad nabave imajukadrovi, njihova znanja, sposobnost imotivacija. Potreban profil kadrovanabave jako se promijenio u uvjetimaorijentacije na globalno træiπte, procesneorijentacije poslovanja, timskog rada,informatizacije poslovanja. Na sreÊu veÊibroj referenata i voditelja grupa su toozbiljno shvatili, naæalost drugi nisu. I nakraju ne mogu da ne istaknem prvesuradnike, πefove sluæbi koji kvalitetno ina vrijeme odrauju svoje radne zadatke.

Branimir ButkoviÊ

19


TŽV GREDELJ

- Tvornicu æeljezniËkih vozilaGredelj d.o.o. vodite od 1. lip-nja 2003. Na kojim se projek-tima otada radilo i s kojimrezultatima?

- Kada je preuzela upravljanje TÆV-om Gredelj, novopostavljena upravazatekla je gubitak od 11 milijuna kuna,zaostatke neisplaÊenih naknada zagodiπnji odmor i organizaciju koja nijepratila potrebe tehnoloπkih procesa uTvornici. Danas, sedam mjeseci poslije,oËekujemo pozitivan poslovni rezultatza 2003, s time πto smo ispunili svezaostale i tekuÊe obveze πto proistjeËuiz Kolektivnoga ugovora. Pritom mislimna isplatu zaostalih naknada za godiπnjiodmor, na redovitu isplatu plaÊâ, naisplatu 400 kuna za boæiÊne darovedjeci Gredeljevih radnika te na isplatuboæiÊnice u iznosu od 1.000 kuna netopo radniku.

U poslovnom dijelu u tomevremenu aktivirali smo proizvodnjuokretnih postolja ugovorenu za HÆ-ove teretne vagone. Za realizaciju togaprograma funkcionalno smo urediliradni prostor opremivπi ga najsuvre-menijom tehnoloπkom linijom kojaukljuËuje i sofisticiranu opremu zarobotizirano zavarivanje. Ta tehno-logija najviπe razine u Gredelju se pri-mjenjuje prvi put, a javnosti je pred-stavljena 24. prosinca 2003. natradicionalnome predblagdanskomdomjenku koji se prireuje za Grede-ljeve poslovne suradnike. Velik posaoodraen je i na rekonstrukciji i moder-nizaciji 12 vagona serije At, koji Êenakon otklanjanja problema iz djelo-kruga poduzeÊa KonËar, biti ukljuËeniu promet. Istodobno isporuËeno je oko14.000 komada kapâ za betonske idrvene pragove za obnovu pruge krozLiku. Intenzivno se radilo i na rekon-strukciji vagonâ za spavanje, no pla-niranu radnu dinamiku koËilo je to πtosu talijanski kooperanti kasnili s ispo-

Razgovor s Ivanom Tolićem, predsjednikom Uprave TŽV-a Gredelj d.o.o.

Na prvome mjesturazvoj poduzeća i njegova budućnost

Prijelaz izme�u dviju poslovnih godina iskoristili smo kao povod za prviintervju s dipl. prom. ing. IVANOM TOLIĆEM koji je na mjesto predsjednikaUprave TŽV-a Gredelj d.o.o. imenovan 1. lipnja 2003. Tema razgovora bila jevezana uz sagledavanje poslovnoga stanja u Tvornici u posljednjih sedammjeseci, koliko je prošlo od imenovanja nove Gredeljeve uprave, uz poboljšanjeunutarnjih organizacijskih promjena, planiranje poslovnih odrednica zasljedeću godinu te percepciju poslovanja TŽV-a Gredelj u srednjoročju.

Ivan Tolić

rukom interijerske opreme. Iz tihrazloga prvi rekonstruiran vagon zaspavanje trebao bi biti dovrπen u dokraja mjeseca sijeËnja 2004, a pre-ostalih devet do kraja mjeseca svibnjaiste godine. U tome razdoblju zakljuËenje i ugovor s HV-om o rekonstrukcijipaljbenoga sustava na raketnim baca-Ëima, a za æeljeznice u Italiji preuzetaje rekonstrukcija ukupno deset loko-motivâ. Prema planu jedino se neostvaruje projekt izgradnje prototipaniskopodnih tramvaja, πto Êe se moratirijeπiti unutar konzorcija Crotram kojije preuzeo realizaciju toga projekta.

- Uskoro nakon preuzimanjaduænosti prvoga Gredeljeva Ëov-jeka posegnuli ste za promjenomunutarnje organizacije i inten-zivirali ste projekt preseljenja.Koji su motivi tih postupaka ikakve rezultate oËekujete?

- PostojeÊi proizvodni programiTÆV-a Gredelj i projekti koji seostvaruju zahtijevaju drukËiju unutarnjuorganizaciju. U skladu s time hitno jevaljalo pokrenuti strukturne promjenes ukidanjem nekih organizacijskihjedinica, proizvodnih procesa ilipojedinaËnih radnih mjesta. Tako sepokazalo da galvanizacija viπe nijepotrebna, da stolarija u dosadaπnjemobliku viπe ne moæe funkcionirati, a ito da postoji viπe drugih radnih mjestakoja zbog tehnoloπkih izmjena radnihprocesa viπe nisu potrebna. Za radnikekoji su radili na radnim mjestima kojih unovoj organizaciji viπe nema organiziratÊe se dokvalifikacijski i prekvalifikacijskiteËajevi za zanimanja koja su potrebnaza ostvarivanje novih projekata.

©to se tiËe Gredeljeve selidbe strnjanske lokacije u Vukomerec, dugose zna da je ona u poslovnom smisluprijeko potrebna. Razlog tomu jesujako visoki troπkovi poslovanja natrnjanskoj lokaciji i nemoguÊnostobjedinjavanja proizvodnih procesa te

svime time onemoguÊavanje razvojau suvremeno poduzeÊe s konku-rentskim parametrima u sklopu doma-Êega i inozemnog træiπta. A GredeljevabuduÊnost moguÊa je jedino u timokvirima jer nakon modernizacije HÆ-ova vuËnoga i vuËenoga voznog parkaTÆV Gredelj poslom za toga naru-Ëitelja zapoπljavat Êe samo treÊinusvojih kapaciteta. Za druge dvije tre-Êine posao Êe morati naÊi na vanjskomtræiπtu. Kako bi to i mogao, veÊ sadatomu cilju mora podrediti svoje raz-vojne planove i poslovna opredjeljenja.U ovome trenutku ona moraju bitiusmjerena na traæenje strateπkogapartnera s kojim bi participirao uizgradnji 130 vlakova koje Êe naruËitiHÆ. SudjelujuÊi u tom poslu, TÆVGredelj bi i nakon 2007. imao πansuda uz pomoÊ toga strateπkog partneraosigura posao na europskom træiπtu,u prvome redu na træiπtu jugoistoËneEurope.

- Jeste li zadovoljni planskimodrednicama TÆV-a Gredelj zagodinu 2004? Posao kakvevrste one predviaju?

- Gredeljeve planske odrednicedobrim dijelom vezane su uz poslovniplan Hrvatskih æeljeznica. Taj dioodnosi se na isporuku desetrekonstruiranih i moderniziranih


TŽV GREDELJvagona za spavanje i na isporukupreostalih vagona iz ugovora orekonstrukciji i modernizaciji 38vagonâ za spavanje. Uz to oËekuje sesklapanje dvaju novih ugovora od kojihbi se jedan odnosio na rekonstrukcijus modernizacijom 70 putniËkihvagona, a drugi na rekonstrukciju imodernizaciju 15 lokomotivâ serije2132. Uz to trebat Êe isporuËivatiugovorene koliËine okretnih postoljaza teretne vagone i opskrbljivati HÆugovorenim koliËinama koËnih papu-Ëa. Izvjesni su i novi poslovi za rekon-strukciju i modernizaciju lokomotiva zatalijansko træiπte te, prema sadaπnjimopcijama, za rekonstrukciju sedamdizelskih lokomotiva za ameriËkutvrtku, a koja bi se ostvarivala ponaËelima projekta Turner. Uz sve topoËet Êe se ostvarivati i izgradnjaprototipa niskopodnih tramvaja, anakon toga i njihova serijska izgradnja.Na temelju svega navedenogaGredeljevi kapaciteti bi u sljedeÊojgodini trebali biti potpuno zaposleni.

- Uz ostvarenje proizvodnjekoji su Vam ciljevi prioritetni usljedeÊoj godini?

- Prije svega intenziviranje projektapreseljenja tvorniËkih kapaciteta strnjanske lokacije i njihovo objedi-njavanje na tvorniËkoj lokaciji u Vuko-mercu. S tom svrhom potpisan jeugovor s nizozemskom tvrtkom, kojase svojedobno bavila restrukturiranjemHÆ-a, koja Êe u suradnji s GredeljevimstruËnjacima, a na temelju proklami-ranih vizija i ciljeva Gredeljeva razvoja,izraditi reviziju postojeÊih planovaGredeljeva preseljenja. Novi plantrebao bi biti izraen za tri do Ëetirimjeseca, nakon Ëega Êe se pokrenutirjeπavanje lokacijske i graevnedozvole te izradba studije za zaπtituokoliπa. Cilj Gredeljeve uprave jeobjediniti tvorniËke kapacitete dogodine 2007.

Godine 2004. pokrenut Êemopostupak za izdvajanje jednoga od trijuGredeljevih pogona, i to pogona zaproizvodnju dijelova, u tvornicunadomjesnih (rezervnih) dijelova injezino samostalno funkcioniranje natræiπtu. Jednako tako velika brigaposvetit Êe se razvoju ljudskih poten-cijala, u Ëemu Êe novoutemeljenaSluæba za ljudske resurse odigrati vaænuulogu. I dalje Êemo odræavati dobreodnose sa socijalnim partnerom, raditÊemo i na pronalaæenju moguÊnosti

za poveÊanje plaÊâ, osobito proiz-vodnim radnicima. Uz pomoÊ dræavnihsocijalnih ustanova pokrenut Êemorjeπavanje problema vrlo visoke stopebolovanja, radit Êemo na nabavi kvali-tetne zaπtitne odjeÊe i obuÊe te njezineredovite isporuke. Nastavit Êemointenzivno pratiti radnu i tehnoloπkudisciplinu, πto ukljuËuje pojaËavanjekontrole ulaska i izlaska iz Tvornice,otuivanja tvorniËke imovine, kao ipijenja alkoholnih piÊa u radno vrije-me. Stalno Êemo raditi na smanjivanju

poslovnih troπkova. Iznesena strate-gija, vizija i ciljevi Gredeljeva razvojajesu jamstvo buduÊnosti i opstanka ovetvornice, πto je i cilj svih njezinihradnika - rekao je g. ToliÊ na krajurazgovora.

Razgovarala Helena BunijevacSnimio ©piro DmitroviÊ

Dana 1. prosinca 2003. TÆV Gredeljprimio je meunarodnu nagradu zapromet pod nazivom ≈Nagrada novogatisuÊljeÊa« (New Millennium Award). Taugledna nagrada za napredak i poslovniugled na prometnom podruËju omoguÊilaje TÆV-u Gredelj ulazak u Meunarodniklub poslovnih voa koji svojim Ëlanovimadaje dopunsku potporu u promidæbenomei ukupnom marketinπkom djelovanju. UMadridu nagradu je preuzeo Ivan ToliÊ,predsjednik Uprave TÆV-a Gredelj.

Na sveËanosti u povodu dodjele nag-rade bili su nazoËni predstavnici podu-zeÊâ iz trideset zemalja diljem cijelogasvijeta. PoduzeÊa koje su toga dana bilanagraena javno su predstavljena natome vaænome skupu. To je bila velikaprigoda za njihov marketinπki iskorak tepotvrda nastojanja da se poboljπajukvaliteta i usluga. Nagradu je ustanovila

TŽV Gredelj primio me�unarodnu nagradu za promet

Poticaj za nastavak poslovnoga razvoja

U ime TŽV-a Gredelj nagradu je u Madridu primio Ivan Tolić, predsjednik njegove uprave.

tvrtka Editorail office u suradnji sKlubom poslovnih voa radi promicanjapoduzeÊâ Ëije se djelatnosti vezuju uzpromet i radi davanja potpore njihovudaljnjem razvoju.

Klub poslovnih voa okuplja 14.000Ëlanova odnosno poduzeÊâ iz cijelogasvijeta Ëije je poslovanje vezano uzprometno podruËje. Prema klupskimpravilima svako nagraeno poduzeÊeizravno postaje Ëlanom kluba i na tajnaËin stjeËe pravo na potporu svojimpromidæbenim aktivnostima i projek-tima. ≈Nagrada novoga stoljeÊa« obve-zuje dobitnike na to da nastave inten-zivan rad na poslovnome razvoju koji seprati i sljedeÊe dvije godine. Ako rezultatine zadovoljavaju, poduzeÊe gubi pravona Ëlanstvo u Meunarodnom klubuposlovnih voa.

H. Bunijevac


POSLOVNO PARTNERSTVO

Konferencija za novinstvo u Končar-Elektroindustriji d.d.

RAZVOJ PREMA TVRTKI ZNANJA

22

Osim predsjednika Uprave KonËar-Elektroindustrije Darinka Bage naboæiÊnoj konferenciji bili su nazoËninjezini Ëlanovi Marina Kralj-Miliπa,Boæidar Piller i Davorin Mladina teVladimir ©vigir i Zlatko Sajko,predsjednik i tajnik sindikalne koordi-nacije u KonËaru.

Na poËetku konferencije koju je po-Ëeo promidæbom koncerna, g. BagonazoËnima je govorio o postignuÊimagodine 2003. odnosno o izgradnjitrafostanicâ Ernestinivo i Æerjavina. odkojih svaka ima snagu od 400 kV, kao iizgradnji hidroelektranâ u inozemstvu, ito πest u Makedoniji, po dvije na Dravi uSloveniji i u Albaniji te jedne u Indiji.Osim toga ugovorili su poslove sa Æeljez-nicama Srbije i Crne Gore te tiristoriz-aciju lokomotivâ za potrebe Bugarskihdræavnih æeljeznica i Hrvatskih æeljeznica.Koncern ≈KonËar« potpisao je ugovor sGradom Zagrebom o izgradnji 70 nisko-podnih tramvaja te ugovor s Hrvatskimautocestama.

Na domaÊemu træiπtu najvaæniji kupacKonËarovih proizvoda je Hrvatska elek-troprivreda s 54 posto. Nju slijede trgo-vaËke kuÊe Brodomerkur, Elektro-materijal i Elektropromet s 19 posto,

Končar jedan je od značajnih poslovnih partnera Hrvatskihželjeznica. S tom tvrtkom razvijena je dugogodišnja suradnjau proizvodnji i modernizaciji električnih lokomotiva ielektromotornih vlakova. Sura�uje se tako�er u modernizacijiputničkih vagona, elektrifikaciji pruga i gradnji elektro-energetskih postrojenja.Sredinom mjeseca prosinca 2003.koncern Končar-Elektroindustrija d.d. priredilo je konferencijuza novinstvo na kojoj je predsjednik njegove uprave DARINKOBAGO govorio o rezultatima postignutima 2003, o planovimaza 2004. te o drugim temama.

kupci s podruËja industrije ibrodogradnje sa sedam posto,Hrvatske æeljeznice sa πestposto, a ostatak se odnosi naZagrebaËki elektriËni tramvaj(ZET), Industriju nafte (INA) te nadræavnu upravu.

Poslovanje godine 2003.Procijenjeno je da Êe da Êe

godine 2003. KonËar prodajomproizvodâ i uslugâ ostvaritiprihod u iznosu od 1.841,5milijuna kuna. Prema konso-lidiranim podatcima, taj rezultat

bolji je za 22 posto od rezultata koji je bioostvaren godine 2002. te za 5,0 postobolji od planiranoga. Nekonsolidiraniprihodi od prodaje (podatci s prodajomizmeu povezanih druπtava) dosegnut Êeiznos od 2.270.8 milijuna kunâ. PrihodoËekivan na domaÊemu træiπtu iznosit Êe1.155.2 milijuna kuna i u usporedbi sgodinom 2002. veÊi je za 26 posto. Prihodod izvoza iznosit Êe 686,3 milijuna kunâ iu odnosu na 2002. veÊi je za 16 posto. Uukupnoj KonËarovoj prodaji najveÊi udiood 77 posto ostvarit Êe proizvodni pro-gram u temeljnoj djelatnosti (tzv. core busi-ness). Na kraju 2003. ukupan iznosugovorenih poslova iznosio je 1.684milijuna kunâ. U Usporedbi s godinom2002. to je porast od 64 posto. Godine2003. KonËar je poveÊao broj zaposlenihza Ëetiri posto.

Gospodin Bago govorio je i o strukturiizvoza na strana træiπta. Svoje proizvodekoncern KonËar-Elektroindustrija izvozi uviπe od 50 zemalja na svim kontinentima.Najvaænija pojedina træiπta jesu u Bosni iHercegovini, Francuskoj, NjemaËkoj, Indiji,Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Slove-niji te Srbiji i Crnoj Gori. NajveÊi postotakodnosi se na druge europske zemlje kojeËine 31 posto izvoza. Zatim slijede zemlje

Ëlanice Europske unije s 30 posto, drugezemlje u svijetu s 22 posto te zemlje ËlaniceCEFTA-e s jednim postotkom.

KonËarov poslovni plan za 2004.U KonËarovu poslovnom planu za

2004. predvia se daljnji rast proizvodâ iuslugâ za deset posto. Na domaÊemutræiπtu planira se ostvariti prihod od1.321.5 milijuna kuna (u odnosu na 2003.to bi bio porast od 14 posto), a u izvozu710.4 milijuna kunâ ili za Ëetiri posto viπiprihod. VeÊi porast prihoda oËekuje se natræiπtima Srbije i Crne Gore, SaudijskeArabije, NjemaËke, ©vedske i Egipta.

Iznos od 83 milijuna kuna uloæit Êe seu opremu i pomagala. Planira se i to dase Ëetiri druπtva iz KonËarova koncernaukljuËe u program poboljπanja konku-rentnosti hrvatskoga gospodarstva podnazivom ≈Dvadeset kljuËeva«.

Tvrtka znanjaSvi ≈KonËarevi« proizvodni programi

temelje se na vlastitomu znanju i natehniËkim rjeπenjima koji Ëine viπe od 90posto proizvodnoga programa. KoncernKonËar-Elektroindustrija puno ulaæe urazvoj vlastitoga znanja. U njemu zapos-leno sedam doktorâ znanosti, 47 magis-tara, 470 diplomiranih inæenjera te 280inæenjera. Osim toga za zaposlenikeredovito se prireuju struËna i znan-stvena doπkolovanja.

Srediπnja uporiπna toËka razvoja iodnosa s razvojnim ustanovama u Hrvat-skoj i inozemstvu jest KonËarov Institutza elektrotehniku, a ostvarena je i dobrasuradnja sa znanstvenim ustanovamakao πto su Fakultet elektrotehnike i raËu-narstva, VeleuËiliπte i druge. Njihov ciljstvaranje je tvrtke znanja koja se temeljina visokoobrazovanome, kreativnome iinovativnome osoblju.

Boris Udier


Početak suradnje sedamdesetihgodina

VeÊ ranije tvrtka KonËar izvodila je nekeradove za Hrvatske æeljeznice, i to na planuelektriËne vuËe, no ozibljna suradnja poËelaje sedamdesetih godina, toËnije 1971.Tada su se izvodili radovi na modifikacijielektriËnih diodnih lokomotiva tadaπnjeserije 441 na kojima se nakon isporukepojavio niz nedostataka. U suradnji sastruËnjacima Hrvatskih æeljeznica odnosnotadaπnjega ÆeljezniËko-transportnoga po-duzeÊa Zagreb, rekao je na poËetku raz-govora g. Jusuf CrnaliÊ, KonËar je razviooriginalna rjeπenja koja su tu lokomotivuuËinila pouzdanom u prometu. Uz modifi-kacije koje se provode na njima, te loko-motive su i sada temelji elektriËne vuËe naHÆ-ovim prugama.

Suradnja s ondaπnjim ÆTP-om Zagrebproπirila se i na podruËje cijele bivπe Jugo-slavije. O koliko opseænome poslu se radi-lo, rekao je g. CrnaliÊ, govori podatak dasu nekadaπnjim Jugoslavenskim æeljezni-cama ukupno bile isporuËene 333 diodneelektriËne lokomotive. No, to nije sve. Natemelju toga iskustva i preporuka πto jestekla radeÊi za domaÊe naruËitelje, tvrtkaKonËar-ElektriËne lokomotive sklopila jevelike poslove s Rumunjskim i Bugarskimdræavnim æeljeznicama.

Treba reÊi i to, nastavio je g. CrnaliÊ,da je u svim tim poslovima tvrtka KonËar-ElektriËne lokomotive objedinjavala, kaoπto i sada objedinjuje, cjelokupnu KonËa-rovu proizvodnju jer se u elektriËna vuËnasredstva ugrauje cio niz proizvodâ kojeproizvode drugi KonËarovi dijelovi, i topoËevπi od elektriËnih motora pa nadalje.

Razvoj nove lokomotive

Na temelju iskustva koje je KonËarstekao radeÊi na diodnim lokomotivama,nastavio je g. CrnaliÊ, poËeli smo graditinovu lokomotivu, koja Êe biti iskljuËivo naπproizvod. To razdoblje vaæno je po mnogoËemu. U tome projektu okupljeni su svimjerodavni KonËarovi struËnjaci, ali i oni

Suradnja izme�u HŽ-a i Končar-Električnih lokomotiva

RAZVOJ I MODERNIZACIJA ELEKTRIČNIHLOKOMOTIVA I VLAKOVA

Hrvatske željeznice i tvrtka Končar-Elektične lokomotive razvile sudugogodišnju suradnju u razvoju električnih vučnih sredstava, i toprije svega električnih lokomotiva. U sklopu sadašnjega procesamodernizacije Hrvatskih željeznica, Končar-Električne lokomotivetako�er imaju važnu ulogu u modernizaciji električnih lokomotiva ivlakova. O toj suradnji razgovarali smo s JUSUFOM CRNALIĆEM,predsjednikom Uprave Končar-Električnih lokomotiva.

POSLOVNOPARTNERSTVO

Jusuf Crnalić

HÆ-ovi. ZajedniËkim radom i temeljitimispitivanjem svih rjeπenja razvijena jetiristorska lokomotiva ondaπnje serije 442.Po svojim tehniËkim i ekspolatacijskimznaËajkama ta lokomotiva bila je vaæankorak naprijed u daljnjem razvoju elek-triËnih vuËnih sredstava. Ta lokomotivapostigla je najveÊu brzinu koja je ikadapostignuta na HÆ-ovim prugama, ali i naprugama u πirem okruæju. Ta brzinaiznosila je viπe od 180 kilometara na sat.Gospodin CrnaliÊ rekao je da su se jednomprigodom vozili i brzinom veÊom od 190kilometara na sat. Rekao je i to da je tadau svijetu tiristorske lokomotive gradilosamo pet zemalja.

Do Domovinskoga rata za ondaπnjemuÆTP-u Zagreb bilo je isporuËeno ukupno16 tiristorskih lokomotiva. Sklopljeni su iugovori o proizvodnji 15 tiristorskih loko-motiva za ondaπnji ÆTP Sarajevo te njih50 za Bugarske dræavne æeljeznice. Ratnazbivanja na ovim podruËjima prekinula sute ambiciozne planove.

Važno očuvanje kadrovskihpotencijala

Za vrijeme i nakon Domovinskoga rataKonËar- ElektriËne lokomotive naπle su seu teπkomu poloæaju. U tome razdobljunjihova osnovna zadaÊa bila je prije svegaoËuvanje kadrovskih potencijala. Usmjerilisu se na remont i modernizaciju elektriËnihlokomotiva. U tome poslu postupno suosvajali nova træiπta odnosno vraÊali su sena nekadaπnja træiπta. Tako su obnovilideset elektriËnih lokomotiva Æeljeznica BiHkoje sada voze na prugama Turskih dræav-nih æeljeznica. Te lokomotive temelji suelektriËne vuËe na europskome dijeluTurske te povezuju Istambul i Ankaru. Natim relacijama te lokomotive istisnule sujapanske tiristorske lokomotive. Razvijamosuradnju i s Bugarskim dræavnim æeljez-nicama, i to na modernizaciji njihovihπesteroosovinskih lokomotiva, te s drugimæeljezniËkim upravama.

Nedavno su na meunarodnome natje-Ëaju dobili posao modernizacije 38 elek-

triËnih lokomotiva za æeljeznice Srbije iCrne Gore. U tome poslu surauju s Maπin-skom industrijom iz Niπa. Prve lokomotivekoje su obuhvaÊene tim ugovorom veÊ senalaze u KonËarovim pogonima.

Žele pratiti HŽ-ovu modernizaciju

No, suradnja s HÆ-om Ëini okosnicuKonËarova rada, rekao je g. CrnaliÊ. Dosada obnovili su deset elektromotornihvlakova te nastavljaju raditi na moder-nizaciji HÆ-ovih elektriËnih lokomotiva.

Gospodin CrnaliÊ rekao je i to da jeKonËar-ElektriËne lokomotive spremanukljuËiti se i u nove HÆ-ove projekte kaoπto je na primjer izgradnja elektriËnihnagibnih vlakova. Sklapanje toga posla neovisi o KonËaru, no oni su sposobni za toda na temelju svojega iskustva i znanjapreuzmu dio poslova u proizvodnji takvihvlakova. Uostalom, o vitalnosti KonËar-ElektriËnih lokomotiva govori podatak dase izgradnja elektriËnih lokomotiva gasi uzemljama koje su nekada bile jaki graditelji,kao πto su to bile Maarska i »eπka, aKonËar-ElektriËne lokomotive uspjeπnonastavljaju posao.

Na kraju je g. CrnaliÊ rekao to da u su-radnji s TÆV-om Gredelj i tvrtkom –uro–akoviÊ KonËar gradi 70 niskopodnihtramvaja za ZagrebaËki elektriËni tramvaj.S obzirom na to da izgradnja niskopodnihtramvaja zahtijeva mnoga nova konstruk-cijska rjeπenja, rijeË je o zahtjevnome poslu.(m)

23


MEÐUNARODNASURADNJA

Velike vozne brzine, zahtjevi za pove-Êanjem kakvoÊe æeljezniËkoga prometai strogo poπtivanje svih tehniËkih para-metara æeljezniËkih postrojenja postav-ljaju pred sustav HÆ-ove æeljezniËkeinfrastrukture najviπe zahtjeve. Naime,svakidaπnja borba na prijevoznom træiπtusa stalno rastuÊom konkurencijom raznihprometnih sustava zahtijeva pooπtrenuprovedbu tehniËki utemeljenih, inova-tivno najnovijih i gospodarstveno najbo-ljih koncepata odræavanja æeljezniËkepruæne mreæe. Koncepti se moraju nado-graivati na temelju egzaktnih pokaza-telja odnosno iskljuËivo na temelju toËnihspoznaja o stanju i razvoju, tj. promje-nama sustava æeljezniËke infrastrukture.

Na dionici Dobova - Zagreb

Izvedena pokusna pružna mjerenja

Mjerni sustavi u mjernome vozilu UFM 120 kojim je obavljeno pokusno mjerenje na pruziDobova - Zagreb i obrnuto

U organizaciji Eurailscouta, ponajbolje europske tvrtke za suvre-meni način mjerenja bez dodira (bez neposrednoga kontakta) iračunalne obradbe mjernih parametara željezničke infrastrukture, au suradnji s hrvatskim i slovenskim željezničarima nedavno suobavljena pokusna mjerenja na relaciji Dobova - Zagreb. Nekolikodana kasnije u HŽ-ovoj vijećnici bio je održan stručni sastanak nakojemu se govorilo o budućoj suradnji, a bila je predstavljena i studijao optimalnome održavanju željezničke infrastrukture.

Preciznija analiza toga stanja infrastruk-turnim upraviteljima omoguÊava da do-biju pouzdane prognoze o raspoloæivostipruæne mreæe. Da bi se ostvarili ti zah-tjevi, potrebno je ponuditi najbolja teh-niËko-tehnoloπka i gospodarska rjeπenja.To je moguÊe postiÊi uporabom suvre-menih mjernih strojeva i ureaja.

Sve to bili su razlozi za suradnju HÆ-ovihinfrastrukturnih struËnjaka s ËelniπtvomnjemaËke tvrtke Euroscout Inspection &Analysis b.v, ponajboljom europskomtvrtkom za suvremeni naËin mjerenja bezdodirivanja (bez neposrednog kontakta) iraËunalnu obradbu mjernih parametaraæeljezniËke infrastrukture. Ta tvrtka Ëlanicaje koncerna Knape-Gruppe iz Berlina.

Pokusna mjerenjaDana 17. listopada 2003. u organizaciji

Eurailscout-a, a u suradnji s hrvatskim islovenskim æeljezniËkim struËnjacima narelaciji Dobova - Zagreb i natrag obavljenasu pokusna mjerenja pruæne infrastrukturena oba kolosijeka mjernim vlakom UFM120. Mjerenja su izvedena najsuvreme-nijim mjernim metodama pomoÊu mjernihsustava i videosustavâ koji su ugraeni natome suvremenome vozilu. Na mjernimvoænjama kontinuirano i bez dodirivanja, ito tijekom samo jedne voænje, u razliËitimkombinacijama mjereni su i analiziraninajvaæniji parametri æeljezniËke infrastruk-ture - donji i gornji pruæni ustroj te vozni vod.

Dok su se mjerili parametri æeljezniËkeinfrastrukture, nije bila ometan redovitiæeljezniËki promet jer je vozna brzinamjernoga vozila velika. Prigodom voænjenjemaËki struËnjaci upoznali su nazoËnekolege s velikim moguÊnostima mjernogvozila. Naime, buduÊi da se dobivenimjerni rezultati obrauju i povezuju napotpuno nov naËin, to postoje do sadanepoznate moguÊnosti za to da se meu-sobne ovisnosti pojedinaËnih parametara

iskoriste za preciznije prognoziranjestanja u sustavu æeljezniËke infra-strukture. Na taj naËin mjerni ureajiEurailscout stvaraju temelj za vrlotoËne i tehniËki utemeljene prog-noze prometne sigurnosti te prido-nose smanjivanju troπkova odræa-vanja. HÆ-ovi struËnjaci bili su zado-voljni mjernim rezultatima i rekli suda su prigodom mjernih voænji doistaimali πto za vidjeti.

Razgovor o buduÊoj suradnjiU sklopu meunarodne suradnje

Hrvatskih æeljeznica i konzorcijaKnape-Gruppe 20. listopada 2003.u HÆ-ovoj vijeÊnici bio je odræanrazgovor o pokusnim mjerenjimaæeljezniËke infrastrukture te o mo-guÊnostima suradnje na zajedniËkimprojektima za koje postoje obostraniinteresi. NjemaËku stranu pred-stavljali su generalni direktor GSGKnape Henning Emden, poslo-vodni direktor tvrtke Eurailscoutb.v. dr. sc. habil. Peter Hanspachi voditelj softverske tvrtke ErdmannHerman Erdmann. Hrvatskeæeljeznice predstavljali su direktorHÆ-Razvoja, planiranja i investicijaHristo SikaviËev i direktor HÆ-



Sastanak je bio održan u HŽ-ovoj vijećnici

Graevnih poslova Vlatko Suπanj sasuradnicima. Nakon prigodnih uvodnihrijeËi prof. dr. sc. Nenad DujmoviÊodræao je predavanje na temu ≈Opti-miranje procesa odræavanja æeljezniËkeinfrastrukture suvremenim utvrivanjemstanja kolosijek/infrastruktura uzimajuÊiu obzir sadaπnju situaciju na mreæi Hrvat-skih æeljeznica«. Prema njegovim rijeËimaizradbu studije s navedenim naslovompreuzeo je preko zagrebaËkoga Fakultetastrojarstva i brodogradnje na kojemu jeredoviti profesor, a izraena je u suradnjis HÆ-ovim struËnjacima i logistikom tvrtkiEurailscout i Erdmann. Predstavljenimaterijal mogao bi posluæiti kao osnovaoko koje Êe se ubuduÊe voditi rasprave.

Prijedlozi za optimalnoodræavanje infrastrukture

U uvodnome dijelu izlaganja g. Duj-moviÊ naglasio je to da prigodom opti-malizacije procesa odræavanja æeljezniËkeinfrastrukture na HÆ-ovoj mreæi morajupostojati odreeni kriteriji, a odluka ousvajanju optimalne varijante mora bititemeljena na ekonomskim uvjetima kaoi na zahtjevima koji su vezani za organi-zaciju rada u Hrvatskim æeljeznicama.Dodatni vaæni kriterij jest i raspoloæiviiznos novca. S obzirom na te zahtjeve,g. DujmoviÊ predloæio je raspravu opredloæenim rjeπenjima za

- izvoenje mjerenja kolosijeka i struj-nog voda

- provjeravanje traËnica ultrazvukomi vrtloænim strujama te

- inovativni softver za optimalizacijuprocesa odræavanja æeljezniËke infra-strukture.

Mjerenje kolosijeka i strujnogvoda

Prema rijeËima g. DujmoviÊa zamjerenja kolosijekâ i strujnih vodova naHÆ-ovim prugama postoje dvije vari-jante, i to

1. Unajmljivanje mjernih vozilaza usluæno mjerenje

Prednosti te varijante su te πto sumjerne usluge odmah na raspolaganju,nema troπkova za odræavanje mjernihvozila i modernizaciju mjerne tehnike, astalno je na raspolaganju europskotehniËko znanje.

Nedostatci su ti πto su usluge naraspolaganju samo u okviru ugovorenihvremenskih intervala te πto ograniËavajuzahtjeve koji su vezani za dodatne vlastitepotrebe i organizaciju rada u HÆ-u.

2. Modernizacija i/ili novogradnjamjernih vozila za HÆ-ove potrebe

2.1. Modernizacija ili novogradnjajednoga mjernog vozila za mjerenjekolosijeka i strujnog voda

Prednost te podvarijante je ta πto suvozila stalno raspoloæiva za izvoenjemjerenja, a nedostatci su investicijskaulaganja, troπkovi odræavanja i potrebaza stalnim osuvremenjivanjem mjernetehnike.

2.2. Modernizacija ili novogradnjamjernog vozila samo za mjerenje kolo-sijeka i novogradnja posebnoga mjernogvozila za mjerenje strujnog voda (ukupnodva vozila)

Prednost druge podvarijante je stalnaraspoloæivost za izvoenje mjerenja, i tona odvojenim lokacijama za kolosijek istrujni vod prema potrebi, a nedostatcisu potreba za velikim investicijskimsredstvima za nabavu vozila te troπkoviodræavanja, rada i modernizacije opreme.

Provjeravanje traËnicaultrazvukom i vrtloænim strujama

Provjeravanja traËnica ultrazvukom ivrtloænim strujama su vrlo vaæna za pro-metnu sigurnost na æeljezniËkoj mreæi tesu na europskim æeljeznicama uobiËajenai utemeljena odreenim propisima.

BuduÊi da na HÆ-u do sada ne postojinikakvo iskustvo u vezi s takvim naËinommjerenja te da je HÆ-ova pruæna mreæarelativno male duljine za angaæiranjetakve vlastite mjerne tehnike, to sepreporuËa unajmljivanje mjernih tehniË-kih usluga od tvrtke Eurailscout. Pred-nosti toga su ekonomska opravdanostjer ne treba ulagati u izgradnju i odræa-vanje mjerne tehnike i vrednovanjepodataka, iskoriπtavanje svih europskihtehniËkih saznanja Eurailscout-ovihstruËnjaka te trenutaËna raspoloæivostmjernih usluga.

Inovativni softver za optimiranjeprocesa odræavanja

GovoreÊi o inovativnom softwareu g.DujmoviÊ je rekao da prema sadaπnjojsituaciji HÆ nema instalirani software-paket koji bi podræavao optimizacijuprocesa odræavanja preko analize stanjatraËniËke mreæe. InaËe, diljem Europe umnogim europskim æeljezniËkim upra-

vama instalirani su poznati softverskisustavi kao npr. Ecotrack i Iris pa jeomoguÊeno ekonomiËno planiranjesigurnosti traËniËke mreæe.

U studiji je zakljuËeno da se na temeljugolemoga ukupnog iskustva i rada tvrtkeErdmann na sustavu Iris predlaæe nje-gova nabavka i instalacija na svimapotrebnim struËnim i Ëelnim razinama,unos svih podataka koji su dobivenimjerenjima mjernim vozilima te pove-zivanje sustava Iris s razvojnim softtver-skim sustavom na Hrvatskim æeljez-nicama.

Nabavkom i instalacijom sustava Iriss ugovornim odræavanjem poveÊala bi sesigurnost na HÆ-ovoj traËniËkoj mreæi.Ako se u obzir uzme nacionalna regula-tiva za prometnu sigurnost, to je inves-ticijsko ulaganje racionalno te dolazi dooptimalizacije procesa odræavanja putem

integrirane analize stanja æeljezniËkeinfrastrukture. Suradnja HÆ-a s iskusnomsoftverskom tvrtkom Erdmann koja jespecijalizirana za æeljezniËku proble-matiku dovela bi do kompleksnog razvojasoftverskoga sustava na Hrvatskimæeljeznicama.

Postoje obostrani interesiNakon izlaganja dr. sc. Nenada Duj-

moviÊa razvila se rasprava u kojoj susudjelovali svi nazoËni. Bilo je govora ostanju HÆ-ove infrastrukture i moguÊ-nostima daljnje suradnje. Na kraju jejednoglasno zakljuËeno to da postojeobostrani interesi za uspostavljanje dubljesuradnje na zajedniËkim projektima. Slje-deÊi sastanak s konkretnim prijedlozimaodræat Êe se uskoro. Recimo i to da jegica Erika TomljenoviÊ izvrsnoprevodila s njemaËkoga jezika pa su svisudionici bili vrlo zadovoljni.

mr. sc. Miljenko Boπnjak



Teretni prijevoz i æeljezniËkiprihodi

Da bismo prikazali obujam prije-voza, koristili smo se HÆ-ovim sta-tistiËkim podatcima o broju vagonâ,o prevezenim tonama robe, o netotonskim kilometrima i o prihodimaostvarenima u teretnome prijevozu.Iz tih podataka izraËunani su takoerodgovarajuÊi pokazatelji, i to statiËkooptereÊenje vagonâ kao odnosizmeu prevezenih tona robe i brojavagonâ, prosjeËni prijevozni put tonerobe kao odnos izmeu neto tonskihkilometara i prevezenih tona robe teprihodna stavka kao odnos izmeuprihoda ostvarenih u teretnomeprijevozu i neto tonskih kilometara(prosjeËna cijena). Prihodi odprijevoza ne sadræavaju porez nadodanu vrijednost (za uvoz).

Svi ti podatci odnose se nameunarodni prijevoz ostvarenizmeu Hrvatskih æeljeznica (HÆ) iMaarskih dræavnih æeljeznica(MÁV). OpÊenito uzevπi, meuna-rodni prijevoz Ëini ukupno tri Ëetvr-tine prihoda i prijevoznoga obujma.

Godine 2002. u meunarodnomeæeljezniËkome prijevozu u uvozu iizvozu Hrvatske æeljeznice ostvarilesu ukupan prihod od 224.943 tisuÊekunâ. Od toga iznosa 11,8 postoprihoda odnosno 26.709 tisuÊakunâ ostvarile su suraujuÊi sMaarskom. Iste godine HÆ jeostvario ukupno 980.817 tisuÊâneto tonskih kilometara. Od toga je10,5 posto odnosno 103.168 tisuÊâneto tonskih kilometara ostvareno usuradnji s Maarskom.

U svim promatranim Ëimbenicima(broj vagonâ, koliËina prevezenihtona, neto tonski kilometri i prihodiod prijevoza) provoz (tranzit) je puno

Na pružnoj mreži u Ma�arskoj promet obavljaju dvije željezničke uprave odnosnodva poduzeća. Prvo od njih jesu Ma�arske državne željeznice d.d. (MagyarAllamvasutak Részvénytarsasag - MÁV Rt). Na području zapadne Ma�arske djelujeregionalno poduzeće Dioničko željezničko društvo Soprona, Györa i Ebenfurtija(Györ-Sopron-Ebenfurti Vasut Részvénytarsasag - GySEV Rt). Gospodarskasuradnja izme�u Hrvatske i Ma�arske razvijena je u mnogim privrednim i drugimdjelatnostima. To je pogodovalo razvoju prometa, a osobito željezničkoga. Na temeljuraspoloživih podataka, i to uglavnom iz godine 2002, prikazat ćemo ostvarenerezultate robne razmjene, obujam i pokazatelje teretnoga prijevoza, prihode te drugečimbenike suradnje izme�u Hrvatskih željeznica i Ma�arskih državnih željeznica.

Gospodarska suradnja i željeznički prijevoz izme�u Hrvatske i Ma�arske

Mogućnosti ni izdaleka nisu iskorištene

veÊi nego izvoz i uvoz, a zastupljenijije i u ukupnim HÆ-ovim rezultatima.Suhozemni provoz u udjelu punomanje je prisutan u prijevozu izmeuHrvatske i Maarske. Naime, unutarprovoza natprosjeËno su zastupljenielementi kombiniranoga provoza(granica-luka i luka-granica), i oni su2002. iznosili 177.618 tisuÊa netotonskih kilometara (67,1%) i 30.222tisuÊa kunâ (53,2%). Ta posljednjadva elementa zajedno s izvozom iuvozom (u tonama) Ëine iskrcaj iukrcaj u meunarodnom prijevozu.VeliËine vrlo maloga provoza pod≈granica-pristaniπte« nisu posebnorazgraniËene za Maarsku, negopostoje samo na HÆ-ovoj razini.

Malo pogodniji jesu pokazateljistatiËkoga optereÊenja vagonâ,prosjeËnoga prijevoznoga puta zatonu robe i prihodne stavke (prihodiod teretnoga prijevoza po netotonskom kilometru). To nam po-tvruju indeksi za Maarsku uodnosu na ukupnu razinu HÆ-a.ProsjeËne prijevozne cijene po netotonskom kilometru kreÊu se izmeu22 i 23 lipe za ukupnu razinumeunarodnoga prijevoza odnosnoizmeu 22 i 29 lipa za izvoz i uvoz.ProsjeËne cijene po toni iznosile suizmeu 36 i 37 kunâ odnosno zaizvoz i uvoz izmeu 42 i 44 kune.

S obzirom na ukupan obujamprijevoza u meunarodnome teret-nome prijevozu Maarska je HÆ-ovnajveÊi partner. Naime, godine2002. izvoz, uvoz i provoz s Maar-skom iznosio je 368 milijuna netotonskih kilometara (slijede Srbija iCrna Gora s 179,3, Italija s 149,6,Slovenija s 149 i Bosna i Herce-govina s 108,7 milijuna neto tonskihkilometara). U teretnome prijevozu

s Maarskom uglavnom se prevozeproizvodi od drva, kemijski proizvodite neplemenite kovine i njihoviproizvodi.

Ako se u razmatranje uzmu samoizvoz i uvoz, tada se redoslijedzemalja mijenja i u milijunima netotonskih kilometara, pa su veliËinesljedeÊe: Italija 138,1; Maarska103,2; Slovenija 61,7, Srbija i CrnaGora 50,0 te Bosna i Hercegovina30,0. OËito je da osim Italije kodkoje prevladava izvoz u meu-narodnom prometu, za ostale zemljeprovozi Ëini preteæiti dio prijevoza.

Vanjskotrgovinska robnarazmjena Republike Hrvatske

Prema redoslijedu ukupne vrijed-nosti izvoza i izvoza RepublikeHrvatske, najveÊi hrvatski vanjsko-trgovinski partneri u milijunima kunaodnosno s udjelom u razmjeni za svezemlje i Europu (iskazano s obapostotka u zagradi) jesu Italija23.254 (19,0% - 22,4%), NjemaËka18.398 (15,1% - 18,2%), Austrija8.431 (6,9% - 8,1%), Bosna iHercegovina 6.789 (5,6% - 6,5%) iFrancuska 5.592 (4,6% - 5,4%).Maarska je tek πesta po redu sa3.121 milijuna kuna razmjene, tj.udjelima 2,6% unutar ukupnerazmjene svih zemalja odnosno3,0% unutar Europe.

Ukupna robna razmjena izmeuHrvatske i Maarske godine 2002.iznosila je 3.121.483 tisuÊe kuna(400.394 tis. USD), πto je poveÊanjeod 35,6% u usporedbi s godinom2001. Prihodi ostvareni u teretnomprijevozu iznosili su 83.513 tis. kn(10.620 tis. USD). Od toga samona izvoz i uvoz otpada 26.729 tis.kn (3.399 tis. USD). Udio prihodaod izvoza i uvoza HÆ u ukupnoj raz-mjeni RH iznosi time 0,86% (drugomjesto u poretku takvih udjela).UoËava se da je udio prijevozaæeljeznicom (izvoz i uvoz) iskazan uprihodima od prijevoza znatno veÊinego udio vanjskotrgovinske raz-mjene Hrvatske s Maarskom.

Ista stvar jest s udjelima preveze-nih tona robe i neto tonskih kilo-metara. Ilustracije radi najveÊi udio



prihoda od izvoza i uvoza u prijevozuHÆ u odnosu na izvoz i uvoz RH os-tvaren je s Bugarskom (2,00%). Za-nimljivo je pritom da s Italijom kaonajveÊim hrvatskim partnerom u raz-mjeni, a pogotovo s NjemaËkomudio prijevoznih prihoda je znatnomanji nego udio u ukupnoj razmjeni.To je takoer sluËaj s mnogim europ-skim zemljama. Sa Maarskom je os-tvaren velik deficit u razmjeni i is-potprosjeËno pokriÊe uvoza izvozomod 26,1%, a πto je znatno manje odonoga za sve zemlje (45,8%), a oso-bito za Europu (48,1%). OËito je daza dvije susjedne zemlje postoje ve-like moguÊnosti u poveÊanju vanj-skotrgovinske razmjene, a πto Êe joπviπe zahtijevati njezino uravnoteæi-vanje u pogledu uvoza i izvoza. Utom sluËaju æeljezniËki prijevoz biobi znatno poveÊan. To je potrebnouËiniti zbog sve veÊega negativnogsalda u razmjeni s Maarskom, ali is drugim zemljama, a πto bi takoerpridonijelo poveÊanju opsega gos-podarske suradnje.

Drugi aspekti gospodarskesuradnje i prijevoza

æeljeznicomU robnoj razmjeni s Maarskom

u velikoj mjeri prisutan je prijevozæeljeznicom koji u ukupnom izvozuiznosi Ëak 94,8% i u ukupnom uvozu53,0% (izvor podataka: IzvjeπÊe o ra-du ostvarenome u HÆ-u godine2002, HÆ-Cargo, Zagreb mjesecaoæujka 2003). Razmjerno veliki obu-jam prijevoza postoji takoer s »eπ-kom i sa SlovaËkom, no s Poljskomi s Rumunjskom obujam prijevoza ja-ko je malen.

PoveÊanje prijevoza s Poljskomosobito je vaæno za smjer Baltik - Ja-dran, a s Rumunjskom za poveÊanjegospodarske suradnje unutar Sred-njoeuropske udruge slobodne trgo-vine (CEFTA) u Ëijemu Ëlanstvu odgodine 2004. jesu samo Hrvatska,Rumunjska i Bugarska. Jednako takojako je vaæno poveÊati gospodarskusuradnju s Ukrajinom i s Rusijom, jeru tom sluËaju ona Êe gotovo u cijelostibiti vezana za prijevoz æeljeznicom.

Sve to mora biti veliki prinosoæivljavanju prijevoza na V. pan-europskom prometnom koridoru.Pritom osobito valja spomenutivaænost C-ogranka V. paneurop-skoga koridora koji preko Beloga

Manastira, Osijeka, –akova, Strizi-vojne/Vrpolja i Slavonskoga ©amcaprelazi u Bosnu i Hercegovinu, apotom opet prolazi Hrvatskom odMetkoviÊa do luke u PloËama. NaB-ogranku V. paneuropskog korido-ra koji Hrvatskom prolazi od luke uRijeci preko Karlovca, Zagreba,Koprivnice do Botova do maarskegranice predvieno je poduzimanjevelikih investicija radi njegovaosuvremenjivanja

Kretanju robâ izmeu dviju dræavapridonosi i kontejnerski vlak koji vozina relaciji Rijeka - Budimpeπta iobrnuto. Iz luke na Brajdici robe seotpremaju obiËno jedanput natjedan. Cijene koje se postiæu ukombiniranom prometu, tj. u prije-vozu intermodalnih jedinica od 20tona (osnovna jedinica za tarife UTI-1- kontejner od 40 stopa, tj. pro-sjeËne duljine 12,2 m) omoguÊavajuveliku konkurentnost æeljeznice natome smjeru.

Na æeljezniËkoj relaciji Budimpeπta- Rijeka dugoj 604 kilometara zanavedeni stavak prijevoz vlakom stoji321 euro, a prijevoz kamionom 690eura (izvor: HÆ-ovo poslovno izvjeπ-Êe za godinu 2002, Zagreb mjesecasvibnja 2003). Tako pogodna cije-novna prednost ne postoji gotovo nina jednoj relaciji. Maarski ulagaËi ne-posredno su zainteresirani za rijeËkuluku, i o tome se brine posebna tvrtkaGanz Port Rt. Kupnja dijela INA-eod maarske naftne kompanije MOL,odnosno njezina uloga kao strateπkogpartnera, nedvojbeno Êe pridonijetipoveÊanju prijevoza naftnih derivataizmeu dviju zemalja.

U posljednje vrijeme Maari ulaæutakoer u hrvatski turizam. BuduÊida postoje posebne povlastice, jeftinæeljezniËki prijevoz putnikâ izmeuMaarske i Hrvatske privlaËi sve viπeturistâ u obje zemlje. Primjerice,cijena prijevozne karte æeljeznicomu 2. razredu u jednom smjeru narelaciji Zagreb - Budimpeπta (uda-ljenost 375 km) iznosi 35,20 eura,a cijena povratne karte 1. razreda52,80 eura. Cijena povratne karteuz povlasticu od 60% Ëak je manjanego cijena jednosmjerne karte.Naime povlaπtena povratna karta za2. razred stoji 28,20 eura a za 1.razred 42,20 eura.

Istodobno cijena povratne kartezrakoplovom iznosi 165 eura uz oko

40 eura aerodromskih pristojaba.Usporedbe radi prijevoz vlakom u 2.razredu na relaciji Zagreb - BeË ujednom smjeru stoji 47,60 eura, apovratna karta 1. razreda iznosi137,20 EUR (izvor su meunarodnetarife u æeljezniËkom putniËkomprometu TCV i posredniËke tvrtkeza prodaju avionskih karata - cijeneod 14. prosinca 2003. koje vrijedegodine 2004).

To jasno govori o tome koliko sucijene prijevoza putnikâ æeljeznicomizmeu Maarske i Hrvatske (cijeneiz godine 2002) pogodne. Godine2002. iz Hrvatske u Maarskuotputovalo je 45.608 putnikâ, a izMaarske u Hrvatsku prispjelo je31.568 putnika (izvor: Prijevoz,skladiπtenje i veze u 2002., DZS RH,Zagreb, 2003, str. 28 i 29).

U prilog uspjeπnoj gospodarskojsuradnji ide i Ëinjenica da su dvijezemlje na pribliæno istoj raziniopÊega gospodarskog razvitka. Toilustriraju podatci da je u 1999.godini bruto domaÊi proizvod poglavi stanovnika po sluæbenom teËajuza Hrvatsku iznosio 4.399 ameriËkihdolara, a za Maarsku 4.771 USD.BDP per capita prema paritetukupovne moÊu iznosio je 8.267USD odnosno 11.417 USD, πtogovori u prilog veÊega æivotnogstandarda u Maarskoj (izvor poda-taka: StatistiËki ljetopis 2002,Dræavni zavod za statistiku RH,Zagreb, studeni 2002, str. 727).

Do kraja 2003. Maarska je bilaËlanica Srednjoeuropske udrugeslobodne trgovine, pa se velik brojindustrijskih i poljodjelskih proizvodaprodaje sa sniæenom carinskom sto-pom, πto potiËe gospodarsku su-radnju. Tomu u prilog idu i dobripolitiËki odnosi, a koji su tradicional-no dobrosusjedski, i predstavljajudobar primjer ukupne gospodarske ipolitiËke suradnje u Europi. To Êe senastaviti i nakon ulaska Maarske uEuropsku uniju odnosno kada Hrvat-ske postane godine 2004. postanekandidatkinja za Ëlanstvo u EU-u.

dr. sc. Zlatko Hinπt


REZULTATIPRIJEVOZA

Prijevozni rezultati u mjesecu prosincu2003. jesu rezultat proπlogodiπnjega poja-Ëanog rada. U usporedbi s mjesecomprosincem 2002. utovar robe bio je veÊi za12 posto, a broj neto tonskih kilometara za5,0 posto. KarakteristiËna za mjesec prosinacbila je pojaËana otprema æeljezne rudaËe izBakra u Maarsku. InaËe u toj luci bile suutovarene 74.000 tona robe, πto je za 44posto bilo viπe nego u mjesecu prosincu2002. PojaËanom otpremom osigurali smoprostor za dolazak broda s ugljenom, koji Êetakoer biti prevezen u Maarsku.

Kvantitativno-kvalitativni radni pokazatelji - mjesec prosinac 2003. Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvrπenje ’02. Izvrπenje ’03. Indeks 03/02.

Utovar vagona 11556 13014 112,62Preuzimanje “ 10697 11240 105,08

Provoz “ 4047 3611 89,23Rad “ 22253 24254 108,99

Istovar “ 10970 12872 117,34Utovar robe tona 471373 529850 112,41Istovar robe tona 439528 507506 115,47

BRTKM (000) 402154 417793 103,89NTKM (000) 194648 204218 104,92

Odnos bruto/neto 2,07 2,05 99,03Staticko opterecenje vagona tona/vagon 40,79 40,71 99,80

Prosjecna masa vlaka tona/vlak 711 679 95,50Vagonski kilometri tovarenih vagona 5055559 5247560 103,80

Koeficijent prazne voænje 0,82 0,83 101,22Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 28,01 26,62 95,04

Kaπnjanje teretnih vl. na 100 km min 49 54 110,20

Rad u mjesecu prosincu 2003.

UTOVAR BIO VEĆI ZA 12 POSTOS tim opsegom utovara kolodvor Bakar u

ukupnome luËkom utovaru sudjeluje s 40posto. To su jako dobri utovarni rezultati jerti tereti duljinom svojega prijevoza znatnoutjeËu na prijevozni uËinak. Zbog toga vladalaje velika potraænja za vagonima serije Eas,koji su bili intenzivno ukljuËeni i u drugeprijevoze kao πto su prijevoz drva, kovine ipetrolkoksa. I kod tih roba uspjeli smo znatnijepoveÊati utovar, pa kod prijevoza drvabiljeæimo poveÊanje za 21 posto, a kodprijevoza proizvodâ od kovinâ za 40 posto.Od veÊih poveÊanja istaknuli bismo joπ

poveÊanje utovara graevnoga materijala za60 posto.

Sredinom mjeseca prosinca 2003.otvorena je pruga Oπtarije - Knin - Split, kojaje tijekom ljeta i jeseni bila zatvorena zbogizvedbe kapitalnog remonta, pa se norma-lizirao promet prema jugu. To je omoguÊilouobiËajen rad kolodvorâ na pruzi kroz Liku,ali i prestanak prijevoza po tzv. unskoj pruzi.

U mjesecu sijeËnju 2004. prijevoznirezultati ovisit Êe uglavnom o vremenskimprilikama, pa je teπko davati neku opÊenituprognozu. D. ∆.


REZULTATIPRIJEVOZA

Moæemo reÊi da godine 2003. planskeveliËine nisu samo ispunjene, nego da suprijevozni rezultati znatno veÊi nego πto jebilo planirano. U grafiËkom prikazu vidljivoje to da je opseg rada bio poveÊavan iz mje-seca u mjesec i da je samo nekoliko mjesecîutovar bio na razini utovara u istim mjesecimagodine 2002.

Tako dobre prijevozne rezultate objek-tivno nismo oËekivali jer je postojalo nekolikonepogodnih okolnosti koje su bitno utjecalena obavljanje teretnoga prijevoza. Tu uprvome redu mislimo na zatvaranje mnogihpruga radi izvedbe kapitalnoga remonta ilipak redovitog odræavanja te na izostanakprijevoza velikih koliËina poljodjelskihproizvoda Ëija je proizvodnja jako podbacilazbog nepogodnih vremenskih prilika.

Velik broj dugotrajnih pruænih ≈zatvora«imao je za posljedicu oteæavanje prometa

Rad u razdoblju I-XII/2003.

PRIJEVOZNI REZULTATI BOLJI OD PLANIRANIHtovarenih vagona, kaπnjenje dirigiranih va-gona i njihov dulji obrtaj, kaπnjenje vezâvagon-brod i drugo.

©to se tiËe podbaËaja prijevoza poljo-djelskih proizvoda, najviπe je izostao prijevozæitaricâ, πeÊerne repe te proizvodâ ipoluproizvodâ biljnoga podrijetla. Æitaricâ jebilo utovareno za 25 posto manje, πeÊernerepe za 63 posto, a proizvodâ biljnogapodrijetla za 3,0 posto.

Æitarice te proizvodi i poluproizvodiπeÊerne repe u naËelu znatno utjeËu na pove-Êavanje broja neto tonskih kilometara, a oso-bito æitarice u luËkom izvozu. Izostanak tihroba bio je nadoknaen veÊim utovaromumjetnih gnojiva i njihovih sirovina, rudaËâ,graevnoga materijala te proizvoda od ko-vinâ. ZahvaljujuÊi tomu, utovar robe bio jeveÊi za 15 posto, a broj neto tonskih kilo-metara za 12 posto.

Tijekom cijele godine radni pokazatelj≈nepodmirivanje vagonima« biljeæio je znatnopoveÊanje. Do nemoguÊnosti podmirivanjavagonima uglavnom je dolazilo zbogpoveÊane potraænje vagonâ potrebnih zaprijevoz graevnoga materijala te zato πto suzbog pruænih ≈zatvora« kasnili dirigiranivagoni. HÆ-ov teretni vagonski park nijemogao pratiti kapitalne investicije usmjereneprema pruænim remontima, cestogradnji tezbog opÊega poveÊanja rada u graevinstvu.Zato se moralo pristupiti unajmljivanjuteretnih vagona.

Godine 2004. imat Êemo sliËnu situacijuπto se tiËe izvedbe pruænih remonata. Uz tonadamo se da neÊe izostati prijevoz onih robaËija proizvodnja ovisi o vremenskim (ne)-prilikama. S obzirom na najave prijevozaplanski prijevozni rezultati trebali bi bitiispunjeni. D. ∆.

Kvantitativno-kvalitativni radni pokazatelji - razdoblje I-XII/2003.Osnovni radni pokazatelji Mjere Izvrπenje ’02. Izvrπenje ’03. Indeks 03/02.

Utovar vagona 151842 171194 112,74Preuzimanje “ 123766 127443 102,97

Provoz “ 45559 46536 102,14Rad “ 273714 298637 109,11

Istovar “ 135239 160540 118,71Utovar robe tona 6038545 6923562 114,66Istovar robe tona 5257720 6386074 121,46

BRTKM (000) 4626511 5161347 111,56NTKM (000) 2227225 2493376 111,95

Odnos bruto/neto 2,07 2,07 100,00Staticko opterecenje vagona tona/vagon 39,77 40,44 101,68

Prosjecna masa vlaka tona/vlak 682 702 102,93Vagonski kilometri tovarenih vagona 58910742 65008608 110,35

Koeficijent prazne voænje 0,80 0,83 103,75Komercijalna brzina teretnih vlakova km/h 28,08 26,57 94,62

Kaπnjanje teretnih vl. na 100 km min 45 55 122,22


SVIJET

Dana 31. prosinca 2002. u promet jesveËano puπtena prva komercijalna prugaza vlak na magnetnom jastuku maglev nasvijetu. Tomu dogaanju bili su nazoËnikineski ministar Zhu Rongji i njegov gost,njemaËki kancelar Gerhard Schröder, kojije tada bio u sluæbenome posjetu Kini.

Od poËetnih planova do izgradnje tepruge proπle su skoro dvije godine, aprojekt je ostvaren uspjeπno. Naime,ugovor o izgradnji æeljezniËke pruge kojabi srediπte grada ©angaja spajala sazrakoplovnom lukom bio je potpisan 23.sijeËnja 2001. Izgradnja je poËela 1. oæujka2001, a 31. prosinca 2002. pruga jepuπtena u promet.

NjemaËki konzorcij Transrapid Inter-national, u koji su ukljuËene njemaËkavlada te tvornice Siemens i Thyssen-Krupp, kao nositelj projekta omoguÊio jeprovedbu toga kineskoga projekta koji setemelji na tehnologiji velikobrzinskogaæeljezniËkog sustava maglev.

NjemaËki struËnjaci potvrdili su visokukvalitetu obavljenih radova te to da sunjihovi kineski kolege izgradnju prugedovrπili uspjeπno. Naime, Kina je prvazemlja koja je æeljezniËku trasu sagradilaizdignuto uzduæ cijeloga puta i po kojoj vozivlak maglev. To je ujedno prva komer-cijalna upotreba njemaËke æeljezniËketehnologije koja se koristi elektromag-netnim lebenjem i koja je puno bræa negokonvencionalna æeljeznica.

Taj projekt pokazao je da je zajedniËkipothvat dviju zemalja, NjemaËke i Kine,rezultirao napretkom na podruËju visoketehnologije. U ostvarivanje toga projektabilo je uloæeno puno novca odnosno 1,2milijarde dolara. Tada je bilo dogovorenoi to da Êe se zajedniËkim snagama nastavitigraditi ta pruga koja Êe ©angaj spajati i sdrugim dijelovima Kine. Njihov primjerslijedit Êe druge zemlje.

Vlak maglev (kratica od magnetic levi-tation) vozi na naËelu magnetnogalebenja. Umjesto da vozi na kotaËima potraËnicama, vlaka lebdi, bez kotaËa, dvacentimetra iznad metalne traËnice, a vuku

Velikobrzinska željeznica u Kini

VLAK MAGLEV STRELOVITO JURI KROZ ŠANGAJ

Prošla je već godina danâ otkada je otvorenapružna dionica koja spaja vitalne dijeloveproljepšanoga i obnovljenoga kineskoga gradaŠangaja, točnije rečeno gradsko središte i termi-nal šangajske zrakoplovne luke. Na toj dionicivozi velikobrzinski vlak na magnetnom jastukumaglev sagra�en u njemačkoj tvrtki Transrapid,koji je ondje prvi put stavljen u promet.

Mimoilaženje dvaju vlakova maglev

ga magneti. Pos-tiæe brzinu od431 kilometar nasat, a udaljenostod 30 kilometaraodnosno udalje-nost od gradsko-ga srediπta dozrakoplovne luke prevaljuje za samo osamminuta. Na taj naËin je vozno vrijemeskraÊeno znatno, jer automobilu za tu isturelaciju potrebno je 45 minuta.

Pruga ima dva vozna traka, pa isto-dobno vlakovi mogu voziti u jednome i udrugome smjeru. Ta æeljezniËka dionicaima samo dva krajnja æeljezniËka kolod-vora, koji su sagraeni u modernome isofisticiranom stilu. Vlakovi voze 18 satina dan. Vlak se ne zaustavlja ni na jednojpostaji. Unutarπnji i vanjski dizajn vlaka vrloje lijep i moderan. U vlaku imaju 574mjesta za sjedenje. Vlak je sastavljen odtriju vagonâ od kojih svaki ima petodjeljaka. Planirano je da Êe od mjesecasrpnja 2004. vagoni imati πest odjeljaka.

Vozna karta za vlak maglev u jednomesmjeru stoji 75 jena (oko sedam eura)odnosno oko 53 kune.

S obzirom na to da putovanje timvlakom traje osam minuta, to se prometnjime poveÊava stalno. Predvieno je daÊe 2005. njime putovati deset milijunaputnikâ na godinu, a do 2010. 20 milijunaputnikâ na godinu.

No, zbog ljudskog faktora godine 2003.pojavile su se teπkoÊe. Naime, nekolikomjeseci tih 30 kilometara pruge bilo jenaglo zatvoreno. Zbog epidemije SARS-adrastiËno se smanjio broj putnikâ te viπenije bilo moguÊe odræavanje te pruge ufunkciji. Pruga je ponovo otvorena umjesecu listopadu 2003.

Dana 12. studenoga 2003. vlakTransrapid Sanghai Maglev postigao jesvoju do sada najveÊu brzinu u komer-cijalnoj upotrebi, a iznosila je 501 km/s(311 milja na sat). Time je postignut novisvjetski rekord. Tvrtka Transrapid æeljelaje sagraditi takve vlakove koji Êe moÊi

dosegnuti brzinu veÊu od 500 km/s (310milja na sat) te je i uspjela u tome.

Kinezi razmišljaju o proširivanjuvelikobrzinske pružne mreže

BuduÊi da je veÊ puno novca uloæila uintenzivan razvoj znanosti i visoketehnologije poËevπi od medicine pa doistraæivanja svemira, Kina razmiπlja i oproπirivanju te pruge koja bi ©angaj spajalas drugim dijelovima zemlje. U prvome reduto se odnosi na izgradnju novih pruænihdionica, i to dionice sjeveroistoËno od©angaja do grada Hangconga te dionicejuæno do grada Pekinga. Tako bi se svedionice spojile u jednu Ëija bi duljina iznosilaoko 300 kilometara.

Dana 25. rujna 2003. kinesko minis-tarstvo za æeljeznicu donijelo je konaËnuodluku o tome da Êe se na pruzi Peking -©angaj iskoriπtavati velikobrzinska æeljez-niËka tehnologija (high-speed train), a netehnologija maglev. Naime, ranija istraæi-vanja pokazala su da je maglev prihvatljivijina dulji rok, ali je i puno skuplji negokonvencionalna æeljeznica na kotaËima.Puna cijena izgradnje sustava magleviznosila bi oko 400 milijardi jena ili 300milijuna jena po kilometru, a cijenavelikobrzinske æeljeznice iznosila bi 130milijardi jena odnosno sto milijuna jena pokilometru.

Pruga Peking - ©angaj duga je 1.463kilometra od Ëega Êe se na 1.300kilometara iskoriπtavati velikobrzinskaæeljeznica (high-speed rail). U taj projektbit Êe uloæeno oko 130 milijardi jena, apruga bi trebala biti dovrπena za pet doπest godina. Izradba studijâ za projekt veÊje poËela. Nakon ratificiranja ugovora


SVIJETizgradnja projekta bila bi podijeljena unekoliko dijelova. Izgradnja pruge bit Êedodijeljena kineskim struËnjacima, apruæna tehnologija bit Êe povjerenapoduzeÊima iz NjemaËke, Japana iFrancuske, koja Êe se izabrati natjeËajem.Pri tome NjemaËka teæiπte stavlja natehnologiju maglev, a Japan i Francuskana konvencionalnu æeljezniËku tehnologiju(velikobrzinske vlakove i æeljeznicu).

U svijetu se takoer odræava Meu-narodna konferencija o magnetnom

lebenju, koja se svake druge godineprireuje u drugoj zemlji. »ast da se 2004.u njoj odræi ta konferencija, pripala je Kinii gradu ©angaju. Prije Kine konferencija1995. bila odræana u NjemaËkoj, 1998.u Japanu, 2000. u Brazilu te 2002. u©vicarskoj. Ta konferencija prigoda je zato da se prikaæu nova dostignuÊa napodruËju znanosti o visokoj tehnologijivelikobrzinskih æeljeznica i za raspravu onjima. U radu konferencije sudjeluju svezemlje koje sudjeluju u tim istraæivanjima.

Meunarodna konferencija o magnetnomlebenju odræat Êe se u ©angaju u mjeseculistopadu 2004, a trajat Êe od 25. do29. listopada.

Priredio Damir Crvenka

Svjetski poznati Plavi vlak svoje podrijetloduguje vlakovima πto su 1923. spajali Johan-nesburg i Cape Town (Kapstadt). Godine1927. obiËni vagoni zamijenjeni su posebnimsalonima, a 1937. naruËeno je 12 klima-tiziranih vagona za spavanje. Neposrednoprije II. svjetskoga rata vlak je bio upotpunjenvagonima s druπtvenim prostorijama,kuhinjama, blagovaonicama i vagonom zaprtljagu. Ratnih godina vlak nije vozio, aponovno je poËeo voziti u mjesecu veljaËi1946. Od te godine taj vlak, poznat poddanaπnjim nazivom Plavi vlak, vozio je kroznekoliko zemalja.

Godine 1997. na traËnice je staonasljednik Plavoga vlaka koji je brzo postaosinonimom luksuznih putovanja. SljedeÊegodine poËeo je voziti joπ jedan Plavi vlak teje tako njegova relacija proπirena. RelacijaCape Town - Pretoria produljena je na sjeverdo Viktorijinih slapova. Danas se relacijeproπiruju i dalje. Oba Plava vlaka vozemaksimalnom brzinom od 110 kilometarana sat. Mogu primiti 84 odnosno 76 putnikâo Ëijim se æeljama brine 30 visokopro-fesionalnih zaposlenika. Vlakovi su dugi 380metara i sastoje se od 18 vagonâ od kojih je14 namijenjeno gostima. Svaki vlak sa sobomvozi 31 tisuÊu litara vode i dva dizel-generatora, od kojih je jedan uvijek u priËuvi.Standardna klimatizirana temperatura iznosi21°C Ëak i onda kada se vanjska temperaturapenje do 45°C. Vlakopratno osoblje nastojiπto je moguÊe viπe udovoljiti æeljama ipotrebama putnikâ.

BOGATA PONUDA

U vlaku putnicima se nude pomnjivoodabrana juænoafriËka vina, i to od najboljihproizvoaËa. Na jelovniku se nalaze specija-

Afrika je stari veličanstven, tajanstven i divan kontinent koji stoljećimaprivlači istražitelje, putopisce, pustolove i turiste. Više od pedeset godinâjužnoafrički Plavi vlak uživa me�unarodni ugled, a putnicima i turistimanudi nezaboravan doživljaj Crnoga kontinenta. Nedavno ga je 250 tisućâputničkih agenata iz 181 zemlje proglasilo najluksuznijim vlakom na svijetu.

Plavi ljepotan dostojan crne ljepotice

NAJLUKSUZNIJI VLAK NA SVIJETU

liteti koji su pripravljeni iskljuËivo od svjeæihsezonskih namirnica koje su karakteristiËneza podruËja kroz koja prolazi vlak. Na tajnaËin gosti se upoznaju s gastrokulturomjuænoafriËkih krajeva. Da bi se u blagovaonicisaËuvao romantiËni ugoaj, za ruËak se stvaraodgovarajuÊa atmosfera. VeËera je neπtoformalnija.

Glavna znaËajka Plavog vlaka je beskom-promisna luksuznost. Danju se kroz prozoreelegantno opremljenih soba pruæa pogled naafriËku raznolikost. Naime, Juæna Afrikazemlja je spektakularnih kontrasta u prirodi idruπtvu. Ondje se mogu naÊi najstarije stijenei fosili, ali i najmlaa svjetska demokracija. Sobzirom na raznolikost vegetacijskih zona,to ne iznenauje ni veliki broj razliËitihæivotinjskih vrsta. U to se osobno moguuvjeriti putnici toga vlaka.

Kabine su opremljene bogato. Uz prozornalazi se pisaÊi stol, a sve sobe imaju telefon,videomonitor, CD-plejer, klima-ureaje kojeputnici mogu podeπavati osobno te kupao-nice sa sitnim detaljima koji su prilagoenipotrebama svih gostiju. Diskretni stjuardi naraspolaganju su 24 sata. Druπtvene prostorijeu vlaku imaju toplu atmosferu, a sa velikihprozora pruæa se prekrasan pogled nakrajolik. Drveni izrezbareni stolovi djela sujuænoafriËkih umjetnika.

Jedna od druπtvenih prostorija namije-njena je gospodi i klupskoga je tipa.Opremljena je stolom za kartanje, malombibliotekom i barom s velikom ponudom piÊâ.Ondje gosti mogu gledati kratke filmove opodruËjima kroz koja vlak prolazi.

Iz drugoga vagona postoji moguÊnostpanoramskoga razglédanja, a lako sepretvara u konferencijski prostor za 22osobe. U njemu se nalazi najbolja audio-vizualna i tehniËka oprema za odræavanje

poslovnih sastanaka na visokoj razini i manjihkonferencija.

RAZNOLIKOST »ETIRIJU RELACIJA

Plavi vlak vozi na Ëetirima relacijama, ajedna od njih je relacija Cape Town - Pretorija- Cape Town. Prije putovanja putnici seupoznaju s Cape Townom, juænoafriËkimkozmopolitskim gradom u kojemu se nalazi isjediπte parlamenta. Iz Cape Towna vlak voziprema Pretoriji. Pretorija je upravno sjediπteJuænoafriËke Republike. Iz Pretorije vlak vozikroz povijesni grad Kimberley koji je poznatpo rudnicima dijamanata. NoÊna voænjapustinjom Karoo nudi spektakularni prizorzvjezdanog neba. Vlak svoj put nastavljaprema gradu Paarlu, a zatim prema planiniTable ispod koje se smjestio Cape Town.

Drugo putovanje poËinje u Pretoriji, anastavlja se preko Hoedspruita do DolineOlifanta. Putovanje zavrπava ponovno uPretoriji. Osim predivne prirode i sma-ragdnozelene ljepote rijeke Eland, putnici naizletima mogu ribariti ili igrati golf.

Atraktivnim putovanjem na relacijiPretorija - Viktorijini slapovi - Pretorija Plavivlak ulazi u srce Afrike. Na izletima putnicimogu istraæivati drevne gradove Zimbabvea.VeliËanstveni Viktorijini slapovi u Zimbabveupoznati su pod nazivom Mosi-oa-Tunya iliDim Koji Grmi, i padaju s visine od 450metara. U bogatim kiπnim razdobljima moguse vidjeti na udaljenosti od 80 kilometara.

Plavi vlak vozi i na relaciji Cape Town -Port Elizabeth - Garden Route - Cape Town.Na tome putovanju putnicima se nudirazglédanje vinskih i voÊnih regija. Vlak voziuz obalu s koje se pruæa pogled na Indijskiocean. Takoer se prireuju izleti autobusomna farmu nojeva i do poznate spilje Cango.

Plavi vlak pruæa luksuznost i udobnosthotela s pet zvjezdicâ. Æeljni neponovljivaiskustva, turisti iz cijeloga svijeta odluËuju sena putovanje Plavim vlakom po Juænoj Africi.Zbog toga s punim pravom moæemo reÊi daje Plavi vlak dostojan crne ljepotice.

Kristina Krtanjek


OSJEČKOPODRUČJE

- Gospodine Alduk, na poËet-ku razgovora recite nam koje jepodruËje rada i djelovanja Sek-cije za odræavanje prugâ Osijeki koja se vrsta posla obavlja utoj sekciji?

- Na podruËju Sekcije za odræavanjeprugâ Osijek nalaze se pruge MP 13A Osijek - Beli Manastir - DG; MP 13B Osijek - Vrpolje, i to od kolodvoraOsijeka do stajaliπta Lipovac/Koritna:I 100 Dalj - Varaædin, i to od kolo-dvora Dalj do kolodvora PitomaËa; II209 Bizovac - BeliπÊe; II 207 Naπice- Nova Kapela/Batrina, i to od kolo-dvora Naπice do kolodvora Pleternica;II 206 Banova Jaruga - PËeliÊ, i to odkolodvora SiraË do odvojnice PËeliÊ,kao i I 109 Vinkovci - Osijek,1 kojase iskoriπtava samo do otpremniπtvaBrijest. Iz toga je vidljivo da je sekcija≈razvuËena« i da odræava viπe od 350km otvorene pruge, oko 90 kmkolodvorskih kolosijeka, 368 skretnicâte 33 mosta.

Sekcija izvodi πirok spektar radovana tekuÊem i investicijskom odræa-vanju prugâ, pruænih postrojenja ipruænih graevina, kao πto su izmjenaistroπenih traËnica, izmjena dotrajalihkolosijeËnih pragova, izmjena skret-niËke i mosne grae, izmjena i navari-vanje skretniËkih dijelova, AT-zavari-vanje, zamjena ÆCPR-ova, dopunapruænoga zastora kamenom, odræa-vanje slobodnoga profila, ËiπÊenjesnijega, otklanjanje smetnjâ (hitneintervencije), redoviti i izvanrednipregledi pruge, pruænih postrojenja,pruænih graevina i drugo.

Kod tekuÊega i investicijskog odræa-vanja koristimo se i uslugama HÆ-ovihtvrtka kÊeri, i to tvrtkâ Remont iodræavanje prugâ d.o.o., Pruæne gra-evine d.o.o., RVR usluæne djelatnostid.o.o. i PZZ-Inæenjering d.o.o. Sasvima njima kvalitetno suraujemo na

Razgovor s Waldemarom Aldukom, šefom Sekcije za održavanje prugâ Osijek

Posao se obavlja kvalitetnoU HŽ-ovu temeljnome poslovnom području Infrastruktura u sklopu Gra�evinskih

poslova djeluju sekcije za održavanje prugâ. Njihova je glavna zadaća da sva pružnai kolodvorska postrojenja čuvaju od propadanja, da obnavljaju sve što je dotrajaloi oštećeno te da pruge i kolodvorske kolosijeke trajno održavaju u ispravnom stanjukako bi željeznički promet tekao što sigurnije, brže i ekonomičnije. Jedna od sedamtakvih sekcija jest Sekcija za održavanje prugâ Osijek. O djelovanju te sekcijurazgovarali smo s njezinim šefom, dipl. gra�. ing. WALDEMAROM ALDUKOM.

Waldemar Alduk

izvedbi radova za koje Sekcija zaodræavanje prugâ Osijek nije oprem-ljena na odgovarajuÊi naËin. Ti radovijesu strojno reguliranje i planiranjekolosijekâ, liËenje i jaËanje mostova,kemijsko tretiranje pruænoga pojasa,odræavanje zgrada i sliËno.

- Koliko je ljudi zaposleno uSekciji za odræavanje prugâOsijek i je li taj broj dostatan zato da bi se izveli svi radovi naodræavanju æeljezniËkih pruga?

- U Sekciji za odræavanje prugâOsijek sistematizirano je 186 radnihmjesta, a zaposlena su 182 radnikâ.Sekcija je podijeljena na upravni diokoji se nalazi u Osijeku, na πest pruænihnadzorniπtava, i to u Osijeku, BelomManastiru, Naπicama, Londæici, Slatinii Virovitici, na nadzorniπtvo za poseb-ne radove i na logistiku u Osijeku. Sobzirom na to da odræavamo prugekoje su razvuËene na velikome pod-ruËju, to moramo osigurati odgovara-juÊu i ispravnu mehanizaciju. U pos-ljednje vrijeme sekcija je opskrbljenaodgovarajuÊom koliËinom sitne pruæ-ne mehanizacije i novom teπkommotornom drezinom (TMD).

Na æalost, velik dio voznoga parka(cestovna vozila za prijevoz radnikâ, alatâi materijala, pruæna vozila) stariji je od20 godina i u priliËno je loπem stanju.Treba reÊi i to da sekcija ne raspolaæe nis jednim graevnim strojem. Zanimljivaje Ëinjenica da u cijelome Ëvoriπtu Osijeknemamo ni jedan graevni stroj. Ipak,oËekujemo da Êe se takvo stanjepromijeniti uskoro te da bi uskoro udogovoru s gospodom iz Poslovamehanizacije (direktor, g. ©lat, g. Vindiπi g. Marincelj) sekcija trebala dobitiodgovarajuÊa cestovna i pruæna vozila tedvoputni bager. Na taj naËin sekcija bi sminimalnim brojem zaposlenih moglakvalitetno odræavati pruge, pruænapostrojenja i pruæne graevine.

- Kakvo je stanje prugâ ugraevnom smislu?

- Stanje prugâ na podruËju Sekcijeza odræavanje prugâ Osijek zado-voljava te su na tim prugama osiguraniuvjeti za sigurno i uredno odvijanjeprometa putniËkih i teretnih vlakova.Nadzor nad tehniËkim stanjem prugâprovodi se ozbiljno i odgovorno, i topoËevπi od Ëuvarâ-ophodarâ, pruænihposlovoa, pruænih nadzornika, πefo-va pruænih nadzorniπtava do inæenjerâu upravnom dijelu sekcije.

U trendu je postupno smanjivanjebrzine na pruænim dijelovima koji sudotrajali i koji ne zadovoljavaju kriterijeza veÊe brzine. PoveÊanje brzina naprugama bit Êe ostvareno remontimakoji se intenzivno izvode na cijelomeHÆ-ovu podruËju. OËekujemo da Êeuskoro biti remontirane i pruge nanaπemu podruËju. Poseban problemjesu dionice brdskih pruga (Naπice -Pleternica, SiraË - PËeliÊ) koje su zbogvelikih nagiba, minimalnih polumjerakolosijeËnih lukova te dotrajalogakolosjeËnoga gradiva vrlo zahtjevne zaodræavanje. No, i za te pruge postojeplanovi za postupno pojaËavanje temislim da neÊe doÊi do ukidanjaprometa na njima.

- Kroz osjeËko podruËje pro-lazi i C-ogranak V. paneurop-


OSJEČKOPODRUČJE

skoga prometnoga koridoraPloËe - Sarajevo - Osijek - Budim-peπta. Koji se radovi na mo-dernizaciji toga æeljezniËkogaprometnoga koridora planirajuprovesti godine 2004. i sljedeÊihgodina?

- OËekujemo da Êe 2004. poËetiremont dionice C-ogranka V. koridoraod kolodvora Osijek do kolodvora BeliManastir-DG. Taj remont ukljuËuje irekonstrukciju kolodvorâ Osijek,Darda i Beli Manastir, ureivanjepostojeÊih stajaliπta Osijek Dravskimost i »eminac, izgradnju novogastajaliπta ©vajcarnica te zamjenu starekonstrukcije mosta Stara Drava. BitÊe ugraeni novi betonski pragovi te

traËnice tipa UIC 60. Nakon remontapredviena je i elektrifikacija cjelo-kupnoga koridora.

- Postoje li kakvi planovi zamodernizaciju osjeËkoga æeljez-niËkoga kolodvora?

- U sklopu C-ogranka V. paneurop-skoga koridora predviena je takoermodernizacija kolodvora Osijek koji jezastario ako ga usporedimo s kolo-dvorima u drugim veÊim Ëvoriπtima.S obzirom na to da je rijeË o vrlozahtjevnom projektu, to oËekujemo daÊe modernizacija toga kolodvorapoËeti poπto remont C-ogranka V.paneuropskoga koridora bude zavr-πen. Sada se radi na pripremi pro-jektne dokumentacije za izgradnju

pjeπaËkoga pothodnika ispodkolodvora koji bi imao izlaze naperone i komercijalne sadræaje.

- ©to je s poËetkom obnovepruge Osijek - Vinkovci?

- Za prugu Osijek - Vinkovci, kojaje potrebna i koju treba sagraditi πtoprije, postoji certifikat o razminiranju,a u upravo se izrauje glavni projekt.Iz toga se moæe zakljuËiti da se radina pripremi obnove pruge. Vjerujemda Êe izgradnja poËeti ove godine.

- ©ef Sekcije za odræavanjeprugâ Osijek postali ste kaomladi inæenjer, i to u najnez-godnije vrijeme kada je veÊpoËeo proces restrukturiranjaHrvatskih æeljeznica. Kako stese snaπli u svemu tome?

- Mislim da o tome najviπe mogureÊi kolege iz organizacijskih jedinicau Osijeku. Ja mogu reÊi samo to dakorektno suraujem sa svim πefovimaorganizacijskih jedinica i prateÊihsluæba u Ëvoriπtu Osijek. TeπkoÊe kojise pojavljaju u svakidaπnjem raduuklanjamo u hodu i u dogovoru radiπto boljega funkcioniranja Ëvoriπta.

Procesom restrukturiranja Hrvat-skih æeljeznica smanjen je brojsistematiziranih radnih mjesta u sek-ciji, no ni jedan radnik nije dobio otkazkao tehnoloπki viπak. Odljev radnikâteËe postupno, i to tako πto radniciodlaze u mirovinu ili preko poticajnihmjera.

- VeÊ gotovo tri godine obna-πate tu duænost. Kako gledatena buduÊnost æeljeznice naosjeËkom podruËju?

- Nalazimo se u vremenu kada sena æeljeznici dogaaju promjene kojeza cilj imaju osuvremenjivanje prugâ ipruænih postrojenja. Vjerujem da supred nama pozitivne promjene kojeÊe biti u skladu s gospodarskimrazvojem. ZahvaljujuÊi ozbiljnom radui zalaganju svih radnikâ koji suzaposleni u Sekciji za odræavanjeprugâ Osijek, mislim da Êemo i ubuduÊnosti nastaviti uspjeπno poslo-vanje æeljeznice na naπemu podruËju- rekao je g. Alduk na kraju razgovora.

Tekst i foto: Stjepan Debeljak


VINKOVAČKOPODRUČJE

Sudbina je neπto na πto Ëovjek nemoæe utjecati ni na koji naËin. Ono πtoje davno zapisano dogodit Êe se bez obzi-ra na svu predostroænost i oprez. To jejako lijepo opisano u bajci o Trnoruæici.Gospodin Franjo GluhakoviÊ, stopos-totni radni invalid i umirovljeni æeljezniËar,jako dobro zna πto je to sudbina. On sasuprugom Ruæom æivi u Gortanovu blokuu Vinkovcima. Taj dio grada koji se nalazinedaleko od Mirkovaca i koji je samo dvai pol kilometra udaljen od nekadaπnje prvebojiπne crte, svi poznaju kao Malu Bosnu.

Naπ sugovornik Franjo GluhakoviÊroen je u Bosanskoj Bijeloj u bliziniTuzle. Drugi svjetski rat i potom osui-vanje glave obitelji Bartola GluhakoviÊana tri godine zatvora (1949-1951) pore-metili su ionako teæak æivot njegove obi-telji u zemlji opustoπenoj ratom. Osobitobila je teπka suπna godina 1950. kada sudjeca bila æeljna i ≈prove« (kukuruznogakruha). Kada se prisjeÊa toga vremena,Franjo GluhakoviÊ govori da ni on ninjegov otac u socijalizmu nisu proπli dobro.

- Kada bih imao sobu punu novaca,zurio bih u svjetlo i mislio kako se uvijekmoæe potroπiti viπe nego zaraditi - rekaoje g. GluhakoviÊ.

Zanimljivo je to da stariji æeljezniËariuvijek pamte dan kada su se zaposlili ikada su otiπli u mirovinu. Jedan od njihje i Franjo GluhakoviÊ. Na æeljeznici sezaposlio 28. listopada 1964. Godinudana poslije uz rad se doπkolovao zakolodvorskoga radnika, a godine 1972.za vlakovou. Promijenio je nekoliko zani-manja i radio kao manevrist, koËniËar,skretniËar, kondukter i popisni vlakovoa.

Nekada su Vinkovci bili velikoæeljezniËko Ëvoriπte u kojemu je bilo poslai u kojemu je bilo zaposleno puno ljudî.Franjo GluhakoviÊ i njegova suprugaRuæa kuÊu su poËeli graditi ≈na crno« jerniti nisu moglo drugaËije. U to vrijeme≈na crno« se gradilo cijelo naselje MalaBosna. KuÊu su gradili malo po malo,kako su smagali novac, jer u banci bezuredne dokumetacije nisu mogli dobitizajam. Obitelj se uselila u kuÊi koja nijeimala poda.

Za Domovinskoga rata naselje MalaBosna bilo je na prvoj crta obrane Vinko-

Ljudske sudbine

Veliki borac iz Male BosneU vinkovačkom naselju Mala Bosna posjetili smo umirovljenoga

željezničara FRANJU GLUHAKOVIĆA. On spada u skupinu onih ljudikoji su u životu uvijek imali jasne stavove. Svoj posao radio je poštenoi bez kolebanja. Ratne 1991. snašla ga je teška nesreća. No, unatočsvemu on i dalje živi aktivno i druži se s kolegama željezničarima.

Franjo i Ruža Gluhaković

vaca te se Ëesto spominjalo u ratnimizvjeπtajima. Nekoliko kilometara daljenalaze se Mirkovci. Malu Bosnu, a timei Vinkovce, obranila je junaËka obranaVukovara.

Premda nikada nije bio Ëlan Komu-nistiËke partije, godine 1990. ipak jedobio njezinu pohvalu. Naime, te godinebio je u pratnji vlaka koji je iz KosovskeMitrovice vozio prema ©vicarskoj te je upraznome odjeljku pronaπao novËanik s4.300 ondaπnjih njemaËkih maraka.Pronalazak novca prijavio je policiji. Nov-Ëanice su popisane i vlasnik je brzo, savizvan sebe, u Zagreb doπao taksijem. Naπsugovornik nije se dvoumio ni u jednometrenutku u tome treba li uzeti novac ili ne.

- Æiv bih se pojeo da sam uzeo tajnovac. NauËio sam raditi poπteno. Imamotroje djece i ne znamo drugaËije, rekao jeg. GluhakoviÊ.

LijeËenje u neprijateljskomokruæju

Do sudbonosnoga dana 5. oæujka1991. kada ga je snaπla teπka nesreÊa,Franjo GluhakoviÊ nije znao πto je tobolest. Toga dana pratio je vlak br. 2703koji u 13.30 sati iz Vinkovaca vozio uSrijemsku Mitrovicu. Taj vlak Ëinila susamo tri putniËka vagona. Kada je vlaknakon zaustavljanja u Rumi kretao dalje,uhvatio se za ruËku kao πto je to do tadauËinio nebrojeno putâ. No, vlak jekrenuo malo jaËe, a njemu se poskliznulanoga i on je pao sa stube. I danas pamtisvaku pojedinost.

- Strojovoa je povukao jaËe. Vlak mevukao i vidio sam svoju nogu na kolo-sijeku. Kada je doπla policija, molio samih da me ubiju. Iz nesvijesti sam se pro-budio u dva u noÊi u bolnici u SrijemskojMitrovici. Tada mi je lijeËnica rekla da jemislila da neÊu izdræati. SljedeÊih mjesecishvatio sam to da Ëovjek moæe izdræativiπe boli nego itko drugi, kao i to da uvijekmoæe biti i gore koliko god netko proπaoloπe.

U to vrijeme Srbija se pripremala zarat s Hrvatskom. Mrænja prema Hrv-atima dosegnula je nesluÊene razmjere,a Franjo GluhakoviÊ se s dvjema ampu-

tiranim nogama i zdrobljenim kukomlijeËio u Srbiji. K tomu se zove Franjo.LijeËnici su bili vrlo korektni, no to sene bi moglo reÊi i za bolniËko osoblje.

Franjo GluhakoviÊ umirovljen je 19.studenoga 1992. Na rehabilitaciji uVaraædinskim toplicama, kamo otadaodlazi svake godine, vidio je mladiÊe kojisu nastradali u ratu i Ëije je stanje biloteæe od njegova.

- Ondje sam sretao naπe deËke kojisu dolazili izravno s bojiπta. Nekima odnjih stradala je i kraljeænica. Govorili sumi ≈»ika Franjo, kad bih barem ja mogaokao vi!« Tada bih se isplakao i pomiriosa æivotom. Na kraju sam shvatio da jetako bilo sueno - rekao je g. GluhakoviÊ.

Danas se uz pomoÊ proteza g. Gluha-koviÊ i kreÊe pomalo. »ita novine i volirjeπavati kriæaljke. PosjeÊuju ga kolegeæeljezniËari, a povremeno ode u vinko-vaËki klub æeljezniËkih umirovljenika.Cijelo vrijeme o njemu se brine suprugaRuæa. Ona je bila zaposlena u vinkovaË-koj bolnici. No, i ona sama ima teπkoÊâs kraljeænicom. UnatoË tomu lijeËnici susmatrali da bi trebala iÊi raditi. Ona tonije mogla i bila je prisiljena traæitisporazumni raskid ugovora o radu.

Premda je teπko nastradao, g. Gluha-koviÊ ipak je zadræao æivotni optimizamkoji ga Ëini jakim. Za njega se bez imalopretjerivanja moæe reÊi da je veliki boraciz Male Bosne.

Tekst i foto: Branimir ButkoviÊ


SPLITSKOPODRUČJE

35

O radu u æeljezniËkome kolodvoruKnin razgovarali smo s πefom kolo-dvora Knin, g. Matom ViπiÊem, iπefom tamoπnjega pruænog nadzor-niπtva, g. Antom PonjeviÊem.

- Ovakvu radnu aktivnost u kolo-dvoru Knin, poËeo je naπ razgovorg. ViπiÊ, moæete vidjeti svaki dan, aposebice na kraju remonta kada seplanira otprema teretnih vlakova srobom koja je u Knin dopremljenaiz lukâ u Zadru, ©ibeniku i Splitu nasjever. Prema bruto stanju, samodanas, nastavio je g. ViπiÊ, moramootpremiti oko 150 vagonâ, i touglavnom prema sjeveru. Premasjeveru tri marπrutna vlaka prevozegnojivo iz πibenske luke, jedanmarπrutni vlak cement iz Solina, ajedan gorivo iz Bibinja. Na otpremuËekaju i prazni dirigirani vagoni kojitrebaju voziti prema sjeveru te dvijemarπrute brodskih limova premakolodvoru Split-Predgrae.

Osim toga, u kolodvoru se stalnonalazi od 20 do 30 vagonâ raznihserija u viπku. Moram reÊi i to danaπe operativno osoblje, a posebicemanevristi i popisni vlakovoe, radeu oteæanim uvjetima jer su iz prometaiskljuËena prva tri kolosijekâ, rekaoje na kraju g. ViπiÊ.

Gospodin Ante PonjeviÊ rekaonam je to da su nakon trogodiπnjegazastoja poËeli radovi na sanacijimosta preko rijeke Oraπnice koji senalazi na izlaznome dijelu kolodvoraKnin prema Splitu. Zbog toga su veÊdugo zatvorena prva tri kolodvorskakolosijeka s juæne strane, nastavio jeg. PonjeviÊ. No, to neÊe joπ dugotrajati jer Êe graevinski dio radovabiti zavrπen u mjesecu veljaËi 2004.Nakon toga trebaju poËeti radovi naobnovi prekinutog donjega i gor-

Iz kolodvora Knin

Radovi na mostu OrašnicaU posljednja tri mjeseca 2003. na dugačkim

kolosijecima željezničkoga kolodvora Knin biloje izmanipulirano mnogo teretnih vagona te je rads teretnim vagonima u tome kolodvoru dosegaosvoj vrhunac. Većina tih izmanipuliranih vagonakoristila se za dopremu kamena tučenca i kamenesipine iz kolodvora Drniš izravno na mjestoremonta pruge kroz Liku.

Rušenjem staroga potonulog dijela mosta na rijeci Orašnici ukolodvoru Knin počeli su radovi na saniranju postojećeg stanja.

Šef željezničkoga kolodvora Knin, g. Mate Višić

Posljednjih mjeseci 2003. kolodvor Knin bio je zatrpan teretnimvagonima.

njega pruænogustroja. Ti rado-vi obuhvaÊajucjelokupnu ug-radbu skretnicâbr. 48 i 49 tekriæiπta K-3, is-pravljanje kolo-sijeËne devijacijeprema skretnicibr. 52, izmjenuskretniËke gra-e na skretnici38 i 45 te ob-novu izvlaË-noga kolosijekado skretniËkogbloka II. To jepuno posla.No, bez obzirana to, svi radovina otvaranju zapromet prva trikolosijeka ukolodvoru Kninmoraju biti za-vrπeni do po-Ëetka sljedeÊeturistiËke sezo-ne, rekao je nakraju g. Ponje-viÊ.

ZahvaljujuÊitim radovima ukolodvoru Knin,uklonit Êe se joπjedna preprekaza nesmetanpromet nagib-nih vlakova naliËko-dalmatin-skim prugama.

JozoGranËiÊ


PUTOVANJA

Bečki muzejiMoæda je najbolju definiciju grada

BeËa dala osoba koja je na zidu jednelijepe secesijske palaËe napisala grafit“... jer je umjetnost kÊi slobode” (Frie-drich Schiller). Za promjenu u ovomenapisu neÊemo govoriti o Hofburgu,beËkoj katedrali sv. Stjepana (Stephans-domu), Augustinskoj crkvi ili crkvi MalebraÊe (Minoritenkirche), Belvederu iliSchönbrunnu. Posjetit Êemo neke odpedesetak beËkih muzeja koje turistiposjeÊuju rjee.

Kada je u subotu 17. lipnja 2000.austrijska dræavna televizija ORF prvi putposjetitelje pozvala na “dugu noÊmuzejâ” u BeËu, Grazu, Linzu i Innsbruc-ku pod motom “Sto muzejâ, sto doga-ajâ - jedna ulaznica”, mnogi BeËani tektada su doznali da njihov grad ima pe-desetak muzejâ. Za simboliËan iznos odoko devet eurâ u vremenu od 18.00 do1.00 sat mogu se posjetiti muzeji poizboru. Tu zamisao Austrijanci su preu-zeli od BerlinËana kod kojih je to veÊsastavni dio kulturnoga programa. Alini mi nismo daleko; na Dan grada Zagre-ba ulaz u sve gradske muzeje je slobodan.Joπ samo kada bi im se pridruæili muzejiza koje skrbi dræava.

U tome moru beËkih muzeja teπko je

U posjet Beču i njegovim muzejima Grad gdje seprepleću prošlost i budućnost

U svijesti mnogih od nas Bečje grad srednjoeuropske tradi-cije, kulture i glazbe; sinonimza europsku ulju�enost, a kat-kada i prijestolnica negdašnjecrno-žute monarhije. U dana-šnje vrijeme to je glavni gradmale, neutralne RepublikeAustrije, ali istodobno gradgdje se održavaju raznovrsnikongresi i me�unarodni sku-povi te prire�uju vrhunske um-jetničke priredbe, festivali iizložbe; mjesto gdje se živosusreću i prepleću prošlost,današnjica i sutrašnjica.

Zgrada Tehničkoga muzeja u Beču

odluËiti se kamo poÊi. Muzej povijesnihumjetnina (galerija slikâ poznata diljemsvijeta) i carski dvorac Schnönbrunn jesunezaobilazna mjesta koja obilazi veÊinaturistâ, ali se rijetko obilaze TehniËki mu-zej, Muzeja fijakerâ, Muzeja o potkivanju,zaprezi i sedlanju, Austrijski æeljezniËkimuzej, BeËki muzej Ëokolade ili pak StaribeËki muzej rakije. U “obiËne” dane nekiod nabrojenih muzeja mogu se razgledatismo uz najavu, ali zato obeÊavaju pogod-nu kupnju svjeæih proizvoda koji su pokakvoÊi dostojni izloæaka. Naravno, rijeËje o muzeju Ëokolade.

ProπeÊemo li do TehniËkoga muzeja,doæivjet Êemo malo iznenaenje. Na ulazakse Ëeka desetak minutâ unatoË tomu πtoulaznica i za austrijske pojmove stoji mno-go - osam eurâ za odrasle i pet eurâ zadjecu i studente. VeÊina posjetiteljâ jesuroditelji s malom djecom, koja ne mogudoËekati da poËne πetnja dvoranama.

Bečki tehnički muzej (TMW)I onda kada neku izloæbu posjeÊuju

organzirano, svi turisti svrate u Maria-hilferstrasse (Ulicu Marije PomoÊnice),inaËe poznatu beËku trgovaËku arteriju ukojoj se nalazi mnoπtvo trgovinâ i desetcirobnih kuÊa. Na kraju te ulice, na broju212, nalazi se impozantna graevina -

TehniËki muzej industrije i obrta (Tech-nisches Museum für Industrie undGewerbe).

Da bi se dostojno proslavila 60. obljet-nica vladanja cara Franje Josipa I, godine1908. bilo je odluËeno je da se, izmeuostaloga, sagradi TehniËki muzej. NanatjeËju je pobijedio projekt arhitekta E.R. von Förstera. Dana 20. lipnja 1909.car Franjo Josip I. poloæio je temeljnikamen. Zbog nedostatka novca (to zvuËinekako poznato, zar ne?) moralo se odus-tati od cjelovite izvedbe monumentalnogprojekta. Ostvarena je samo treÊinaprojekta, a izvedba radova bila je stavljenau duænost von Försteru i dvadeset Ëetvoricinjegovih suradnika. Godine 1912. car jesveËano otvorio TehniËki muzej.

Ali viπe od same izgradnje zanimljiva jezamisao koja je dovela do stvaranjadanaπnjega muzeja. A jedan od preteËâTehniËkoga muzeja bio je Carski i kraljevskipovijesni muzej austrijskih æeljeznica(Kaiserliches und königliches historischesMuseum der Österreichischen Eisen-bahnen) utemeljen godine 1885.

Austrijski željeznički muzejNije novost to da veÊina uspjeπno

ostvarenih projekata svoje ostvarenjeduguje jednoj osobi. Kada je WilhelmFranz Exner, profesor mehanike naVisokoj πkoli u BeËu, godine 1867.posjetio svjetsku izloæbu u Parizu, doπaoje na zamisao da se u BeËu otvori teh-niËki muzej. Na svjetskoj izloæbi u BeËu


PUTOVANJAπest godinâ poslije (1873) prof. Exnerpriredio je dopusnku izloæbu pod nazi-vom “Austrijska izloæba obrta i izumâ”Ëiji su objekti i dokumentacija postaliosnova za buduÊi muzej. KonaËnogodine 1879. neumorni Exner utemeljioje Muzej obrta (Technologische Ge-werbe Museum) Godine 1885. osnovanje veÊ spomenuti Povijesni muzej austrij-skih æeljeznica, a 1895. i Carski i kraljev-ski poπtanski muzej (Kaiserliches undkoïnigliches Postmuseum). Potom subili osnovani i drugi specijalizirani muzeji,koji su sve do utemeljivanja BeËkogatehniËkog muzeja (Technisches MuseumWien - TMW) djelovali neobjedinjeno.

Dio zbirke ÆeljezniËkoga muzeja, ina-Ëe stalna postava, moæe se pogledati nadrugome katu TMW-a. Na tu ËinjenicuBeËani su jako ponosni, jer je 17. lipmja1999. beËki gradonaËelnik uz raskoπnusveËanost otvorio dio zbirke u TMW-ovusrediπtu u Mariahilferstrasse, pa se sadadio zbirke i fiziËki nalazi u TehniËkommuzeju, Ëime se beËki muzej naπao uzbok muzejima u New Yorku i Luzernu.

Naime, najveÊi dio TMW-ove zbirketraËniËkih vozila nalazi se u ÆeljzniËkommuzeju Strasshof, poznatome i podnazivom “Loæionica” (Das Heizhaus).Muzej Strasshof nalazi se u predgrau

Simbol modernog Beča - zgradaHundertwasserhaus.

Vedri izgled bečke spalionice smeća sagra�eneprema projektu F. Hundertwassera

Gänserndorf, oko pola sata voænje (U4i S1) od TMW-ova srediπta. Od 1. travnjado 26. listopada svaki dan (osimponedjeljka) moæe se razgledati zbirkavozilâ i niz prateÊih ureaja kaoπto su okretnice, utovarivaËi,signali i drugo te vidjeti loko-motive iz cijelog svijeta sagraeneu vremenu od 1851. do 1942.

Nedjeljom i blagdanom pos-toji moguÊnost voænje u vrtnomvlaku, πto je osobito zanimljivoza djecu. PoËevπi od 22. travnjasvake prve i treÊe nedjelje umjesecu prireuju se tzv. daniparne vuËe (Dampftagen). Ta-da je u pogonu najmanje jednaparnjaËa kojom se uz strojovoumogu voziti i posjetitelji. Kadasmo kod parnjaËâ, recimo i toda muzej ima i model loko-motive “Rocket” u omjeru 1:20.Prisjetimo se da je “Rocket”sagradio George Stephensongodine 1859. Kod otvaranjaæeljezniËke pruge Liverpool -Manchester iste godine bilo jeprireeno natjecanje lokomotivâna kojemu je pobijedio Stephen-son sa svojim “Rocketom”. Tomprigodom lokomotiva je postig-

la brzinu od 46,5 km/h tegleÊi vagon s 30 putnikâ.

Beč budućnosti©eÊuÊi gradom u kojemu

tradiciju susreÊemo na svakomkoraku, ne moæemo a da nevidimo i neke simbole suvreme-noga, ali i buduÊega BeËa. Go-dine 1979. Ujedinjeni narodiodabrali su BeË, uz New Yorkai Æenevu, za svoje treÊe sjediπte.Nakon toga je prema projektuJohanna Stabera sagraenoBeËko meunarodno srediπte(Vienna International Center),graevina od stakla i beton-skoga Ëelika, u kojoj radesluæbenici i namjeπtenici iz viπeod stotinu zemalja svijeta.

Ima samo jedna stambenakuÊa za koju ni taksistu nivozaËu autobusa ne morate datiadresu. Dosta je reÊi: “Hundert-wasser”. Godine 1985. F. Hun-dertwasser, najpoznatiji beËkislikar, po narudæbi beËkoga

poglavarstva realizirao je stambenuzgradu u skladu sa svojom sasvimposebnom modernistiËkom i ekoloπkomvizijom. Zgrada je danas mjesto hodo-ËaπÊa turistâ, ponajviπe studenataarhitekture iz cijeloga svijeta.

Prema Hundertwasserovu projektuizvedena je vanjπtina nove modernespalionice smeÊa, koja svojim vedrimizgledom uistinu obogaÊuje vizuru BeËa.Bijeli dim πto izlazi iz dimnjaka ni poËemu ne daje naslutiti da je rijeË ospalionici. Spalionica je dokaz za to daindustrijski pogon moæe izgledati takolijepo da na njemu odmaramo oËi.

Vratimo se joπ jednom austrijskimæeljeznicama. Kako Austrijanci doæivlja-vaju svoje æeljeznice, pokazali su i pridoËeku nove godine 2003. Na ORF-u2, TV programu koji se u Austriji gledanajËeπÊe, na Silvestrovo u vremenu od22.00 do 23.00 sata gledatelje jezabavljala limena glazba koja djeluje usklopu Austrijskih saveznih æeljeznica.

Blanka DespotoviÊ


VARAŽDINSKOPODRUČJE

Dugo putovanje autobusom

Kako se pribliæavao datumpolaska, tako su meu Ëlanovimafolklorno-tamburaπke sekcije rasliuzbuenje i strah pred tako velikimgostovanjem kao πto je to bilo onona festivalu ≈Folkfaro« u Portugalu, ito unatoË Ëinjenici da je taj ansambliza sebe imao nastupe u Engleskoj,Francuskoj, Italiji, NjemaËkoj, Ma-arskoj, ©vedskoj, Norveπkoj, »eπ-koj, SlovaËkoj i Turskoj. Poπto suzavrπile sve organizacijske pripreme(od pronalaæenja sponzora do drugihaktivnosti koje se odnose na skup-ljanje novca), ansambl je s nestrplje-njem doËekao 25. kolovoz 2003.kada su krenuli na putovanje.

Dok su pokraj njih promicali kilo-metri ceste kroz Sloveniju i sjevernuItaliju, u autobusu je vrijeme protje-calo uz pjesmu i zabavu. Iz prekras-nih alpskih krajeva spustili su seprema industrijaliziranim pejzaæimavelikih tvornica i gradovima Veneciji,Veroni i Milanu koji su bili okovanismogom. U sumrak pribliæili su senajveÊoj talijanskoj luci Genovi kojusu promatrali iz ptiËje perspektive, ito zahvaljujuÊi nevjerojatnim gradi-teljima autoputova koji su ih izdigliiznad velikih gradova Ligurskoga iAzorskog mora koje se gubilo nahorizontu.

Prvi dan zaustavili su se u SanRemu. No, s obzirom na to da suondje stigli kasno, i to premoreni iæeljni Ëvrstoga kreveta i dugog sna,to nisu vidjeli gotovo niπta od nada-

KUD HŽ Varaždin u 2003.

Godina ispunjena nadama i doga�ajima (2)

Kulturno-umjetničko društvoHrvatskih željeznica iz Varaždinajedno je od najaktivnijih društava uHrvatskoj. U prošlome broju »Željez-ničara« upoznali smo Vas s brojnimuspješnim nastupima puhačke i folk-lorno-tamburaške sekcije KUD-a HŽ-a te s doga�anjem koje je priredilaenigmatska sekcija »Vazak«. U ovo-me broju obavijestit ćemo Vas onastupu folklorno-tamburaške sek-cije na festivalu »Folkfaro« koji seodržavao od 27. do 31. kolovoza2003. u gradu Faro u Portugalu.

Nastup folklorno-tamburaške sekcije KUD-a HŽ-a iz Varaždina na ulicama gradića Farau Portugalu.

leko poznatoga glamura toga grada.Drugi dan takoer su proveli uglav-nom u autobusu koji ih je vozio uzmore i pokraj gradova na Azurnojobali. Toga dana zaustavili su se uBarceloni te su Ëlanovi ansamblajedva doËekali da protegnu obamrlemiπiÊe. U Barceloni su se zadræalipet, πest sati i nastojali su vidjeti πtoviπe. Iako je teπko u tako kratkomeroku osjetiti duh jednoga takovelikoga grada, Ëlanovi ansamblarasprπili su se po gradskome srediπtute su se pomijeπali s gomilom turistakoja su kruæili oko veliËanstvenekatedrale Sagrada Familia koja segradi veÊ stoljeÊima i joπ uvijek nijedovrπena. Ispred nje svi Ëlanovi an-sambla pokuπavali su se ugurati ukadar objektiva fotoaparata te sunastojali da na toj fotografiji ostanezabiljeæena i ta poznata graevina.To isto pokuπavali su i brojni drugituristi. S obzirom na to da jenogomet najvaænija sporedna stvarna svijetu, to nisu odoljeli tomu daposjete i stadion nogometnog kluba≈Barcelona«.

Nakon πto su zavrπili obilazakBarcelone, ponovno su sjeli u auto-bus i nastavili zamorno putovanje.Iz polusna i letargije probudile su ih

prve srameæljive zrake sunca i pogledna predivan brdovit πpanjolski krajo-lik. S nestrpljenjem su oËekivali dastignu u pjesmom opjevanu Grana-du. Taj maleni bijeli gradiÊ izronio jeusred maslinika koji se prostiru pocijeloj kotlini.

Putovanje su nastavili vozeÊi sepokraj maslinikâ, plantaæâ narandæi,i tada su se usred te monotonije navidiku pojavile ≈donkihotovske«vjetrenjaËe. Nizale su se jedna dodruge u beskonaËnome redu i to jeËlanove ansambla podsjetilo naπkolske dane i na slike iz ©panjolskekoju su se nalazile u udæbenicima.Uzdah oduπevljenja meu Ëlanovimaansambla izazvao je most na rijeci iploËa koja im je otkrila da su stigli uPortugal. Poπto su proputovali3.100 kilometara, konaËno su stigliu pokrajinu Algavre i u gradiÊ Faro.

Uspjeπni nastupi na≈Folkfaru«

Faro je gradiÊ koji je smjeπten naobalama Atlanskog oceana. To jegradiÊ osvajaËa i kolonijalnih gospo-dara, ali i ribarsko-turistiËko mjestaπ-ce koje broji tridesetak tisuÊa stanov-nikâ. Njime vlada sunce, miris mora


VARAŽDINSKOPODRUČJE

Na festivalu »Folkfaro« sudjelovali su i ansambli iz Španjolske, Portugala, Makedonije,Perua i Češke.

Na festivalu »Folkfaro« članovi varaždinskog ansambla dostojno su promovirali hrvatskukulturnu baštinu.

i atmosfera koja odiπe spokojem.Nakon prvog susreta s domaÊinimaËlanovi ansambla stekli su dojam dasu to spokojni, srdaËni, dobroÊudnii usluæni ljudi.

Na festivalu ≈Folkfaro« sudjelovalisu i ansambli iz ©panjolske, Portu-gala, Makedonije, Perua i »eπke.Varaædinski ansambl jedva je doËe-kao da nastupi kako bi πto bolje pred-stavili Hrvatsku. Dok su nastupali,Ëlanovi ansambla upoznali su trgove,

ulice i stanovnike toga gradiÊa, ali imnogobrojne turiste koji su ga posje-tili. Svima njima bili su zanimljivi jersu bili drugaËiji. DomaÊin im jepredloæio da hrvatske pjesme iplesove publici predstave krozradionice. Te radionice bile su vrlouspjeπne te ih je posjetio veliki brojonih koji su se æeljeli upoznati shrvatskom kulturnom baπtinom.Zajedno s drugim sudionicimaËlanovi ansambla bili su i na prijemu

kod predsjednika pokrajine Algavre,gradonaËelnika grada Fara.

DomaÊini su ih proveli i po kilo-metarskim pjeπËanim plaæamaAtlantika. Za razliku od Jadranskogamora koje je pitomo i mirno, Atlantikvalja i prevrÊe. »lanovi ansambladomaÊinu su mogli zahvaliti i natomu πto im je pokazao kako ustvarnosti izgleda komercijalniturizam. Usred pustoπi, neplodnihpolja i pomalo moËvarnih terenaniknuo je Akvagrad s bezbroj tobo-gana, spuπtalicâ, bazenâ s umjetnimvalovima, saunâ i masaænih kada temalim zooloπkim vrtom. U tomegradu zabave turisti ostavljaju velikeiznose novca.

Zadnji dan festivala u gradskojkatedrali Igreja de Se bila je odræanamisa za sve sudionike festivala. Svakiansambl na misi je izveo po jednupjesmu ekumenskoga karaktera.Varaædinski ansambl izveo je pjesmu≈Rajska djevo«. NaveËer tim gradomjoπ je jednom zasvirala muzika, aËlanovi ansambala zaplesali su poposljednji put. Tako su dokazali damuzika i ples zbliæavaju ljude iz svih

krajeva svijeta.Na povratku kuÊi ponovno

beskrajni kilometri koje suËlanovi varaædinskoga an-sambla proveli u autobususpavajuÊi, pjevajuÊi, dosau-juÊi se ili kartajuÊi. Zaustavilisu se u Nici koju su odluËilimalo razgledati. U Nici je vla-dala vreva, guæva, velikipromet i buka. Mnogi od njihpitali su se πto je to πto ljudetjera da se dou odmarationdje? No, naveËer se tajgrad mijenja i sa svih stranavas sustiæu svjetla kazaliπtâ,kinâ, hotelâ, kockarnicâ,sitnih duÊana i restorana.NoÊni æivot glavni je adutgrada Nice.

Ostatak puta proπao jebrzo te se varaædinska folklor-no-tamburaπka sekcija vratilakuÊi puna dojmova.

Dubravko LonËar


RIJEČKOPODRUČJE

©ef kolodvora ©krljevo, prom. ing.Nikola FranjkoviÊ, rekao nam je da suproπle i ove godine zaposlenici togakolodvora i tovariπta ©oiÊi ostvarili veliktransportno-komercijalni rad. To doduπejoπ uvijek nisu koliËine koje su se ostvarivaleprijaπnjih godina, ali i one su za sada velike.Tako je godine 2002. kolodvor ©krljevozajedno s tovariπtem ©oiÊi te s industrij-skom zonom na Kukuljanovu, koji zajednoËine tehnoloπki zaokruæenu cjelinu, u10.867 vagonâ ukupno manipulirao534.583 tonâ raznih stvari, i to najviπenaftnih preraevina iz INA-Rafinerije ©oiÊi.U deset mjeseci 2003. godine taj kolodvorje u 9.224 vagona manipulirao ukupno448.977 tonâ tereta. Treba reÊi da je toviπe od koliËine koja je bila manipuliranau istome razdoblju 2002. godine. S obzi-rom na to prijevoz ostvaren do kraja godi-ne bit Êe puno veÊi nego proπle godine.To se moæe zakljuËiti ako promatramosamo poËetak mjeseca studenoga kada seiz tovariπta ©oiÊi prema unutraπnjosti idrugamo na dan otpremalo i do 50tovarnih vagona u tri do Ëetiri teπka vlakakoji voze prema Moravicama i Zagrebu.

Gospodin FranjkoviÊ u nastavku jerekao da preko kolodvora ©krljevo teËe isav teretni prijevoz prema Bakru i iz Bakra.On je takoer veÊi nego 2002. godine.Tako se sada iz kolodvora Bakar premaMoravicama svaki dan otpremaju po Ëetiriteπka teretna vlaka koji prevoze rudaËu uMaarsku te po dva vlaka s praznimvagonima za utovar u bakarskoj luci. Nijezanemariv ni mjesni (loko) rad u industrij-skoj zoni na Kukuljanovu. U toj zoni namjesec se utovari i istovari oko 150 vago-nâ, i to uglavnom za trgovaËko druπtvoBrodomaterijal Rijeka.

Zbog tolika rada u kolodvoru se nalazei dvije manevarske brigade. Jedna se stalnonalazi na ispomoÊi u kolodvoru Bakar jerondje nema stalne manevarske brigade, adruga manevarska brigada posluæujeindustrijski kompleks na Kukuljanovu tetovariπte ©oiÊi u koje iz kolodvora otpremaprazne cisterne te nakon utovara formiravlakove za otpremu.

Iz kolodvora Škrljevo Pojačan prometpreko kolodvorskih kolosijeka

Dio zaposlenika kolodvora Škrljevo uzšefa kolodvora Nikolu Franjkovića ( na

slici treći s lijeva)

Vanjski izgled kolodvora Škrljevo za čije su stanje u velikoj mjeri zaslužni njegovizaposlenici na čelu sa šefom kolodvora Nikolom Franjkovićem.

Godine 2002. u kolodvoru Škrljevo, tovarištu Šoići i industrijskomkompleksu na Kukuljanovu u 10.867 vagonâ bilo je manipuliranoukupno 534.583 tonâ raznih stvari, a u deset mjeseci 2003. u 9.224vagonâ bilo je manipulirano 448.977 tonâ tereta, i to uglavnom naftnihderivata. Veći prijevoz naftnih derivata najavljen je i za zimske mjesece.

Sav taj transportno-komercijalni rad,nastavio je g. FranjkoviÊ, obavlja ukupno71 zaposlenik od kojih njih 26 ustrojbenopripadaju Prometnoj sekciji Rijeka, a njih45 ustrojbeno pripada HÆ-Cargovojregionalnoj jedinici u Rijeci. Meusobnasuradnja je dobra i zbog toga nema veÊihteπkoÊa u radu osim onih koje su uobiËa-jene i za druge kolodvore.

No, ono πto treba reÊi kada je rijeË otome kolodvoru jest to da njegovi zaposle-nici na Ëelu s g. FranjkoviÊem vode briguo primjerenoj urednosti i ljepoti oko kolo-dvora i u njemu. Ta urednost ne odnosi sesamo na vanjski izgled kolodvorske zgrade,nego i na urednost unutarnjih prostorija.Te radove uglavnom izvode sami kolodvor-ski zaposlenici, a potrebni materijal dobilisu od Prometne sekcije Rijeka. U ureenjuokoliπa odnosno u sadnji cvijeÊa pomaæuim i radnici HÆ-ove tvrtke kÊeri Redarstvo,vatrogastvo, rasadnik d.o.o.

Uz dio kolodvorske zgrade posaena jezimzelena æivica, a uz njezinu drugu stranuureen je i cvjetnjak s ogradom koja je

oliËena æivim i upadljivim bojama. Ispredzgrade posaene su i lipine sadnice. Takveiste sadnice posaene i sa straænje stranekolodvorskog prostora, pa i taj kolodvorspada meu najureenije kolodvore napodruËju Prometne sekcije Rijeka i HÆ-au cjelini.

Rudi Belovari


RIJEČKOPODRUČJE

ZahvaljujuÊi svome izgledu i ureenjuokoliπa, veÊ godinama kolodvor SkradistiËe se ne samo meu kolodvorima uGorskome kotaru i na tzv. rijeËkoj pruzinego i meu kolodvorima u Ëitavoj HÆ-ovoj pruænoj mreæi. Zalaganje zapo-slenikâ u kolodvoru Skrad nisu moglizaobiÊi ni TuristiËka zajednica Æupanijeprimorsko-goranske ni HrvatskaturistiËka zajednica koja je u okviruakcije ≈Volim Hrvatsku« drugu godinuza redom tome kolodvoru dodijelilapriznanje Zeleni cvijet 2003. sa zlatnimznakom za najureeniji æeljezniËki kolo-dvor u kontinentalnoj Hrvatskoj. To jesamo joπ jedno u nizu laskavih priznanjaæeljezniËarima u kolodvoru Skrad zanjihov trud.

Ureivanje kolodvora Skrad i nje-gova okoliπa preraslo je u svojevrsnutradiciju. Naime, zaposlenici kolodvoraSkrad na Ëelu s πefom kolodvora, g.Æeljkom RaËkim, imaju puno dobrevolje i æelju da svoj kolodvor urede πtobolje. Na æalost, to nije sluËaj u mnogimdrugim HÆ-ovim kolodvorima.

Gospodin RaËki rekao nam je to dakolodvor odræavaju i njegov okoliπaureuju uglavnom sami zaposlenici, i tou radno ili slobodno vrijeme. Ako je topotrebno, oni sami liËe radne prostorije,ureuju i odræavaju manju zelenu povr-πinu i cvjetnjak oko kolodvora, obrezujuzelenu æivicu, kose travu i drugo. Pose-bice valja istaÊi i to da kuÊnome redu iurednosti mnogo pridonose i zaposle-nice u kolodvoru Skrad na Ëelu s pro-metnicom Nataπom Lisac koje brinuo cvijeÊu. Svake godine kolodvor dobivacvjetne sadnice od HÆ-ove tvrtke kÊeriRedarstvo, vatrogastvo, rasadnik d.o. o, a povremeno i od lokalne turistiËkezajednice koja se takoer brine za boljiizgled svojega mjesta.

I 2003. najure�enijikolodvor u kontinentalnoj Hrvatskoj

Kolodvor Skrad

Šef kolodvora Skrad Željko Rački iskretničar Jurko Jakovac drže diplomu

»Zeleni cvijet« za najure�eniji kolodvor ukontinentalnoj Hrvatskoj za 2003.

Dio lijepo ure�ena parka i cvjetnjaka oko kolodvorske zgrade u Skradu

Drugu godinu za redom u sklopu akcije pod nazivom »VolimHrvatsku« Hrvatska turistička zajednica proglasila je željezničkikolodvor Skrad, koji se nalazi na pruzi u Gorskome kotaru,najure�enijim kolodvorom u kontinentalnoj Hrvatskoj. Timpovodom kolodvor Skrad dobio je priznanje Zeleni cvijet 2003. sazlatnim znakom. Drugo mjesto osvojio je kolodvor Sisak, a trećesu podijelili kolodvori Novi Marof i Kotoriba.

Godine 2002. prvi put kolodvor Skraddobio je to laskavo priznanje. To su za-pazili i HÆ-ovi Ëelnici pa je u mjesecusijeËnju 2003. taj kolodvor posjetio i g.Marijan DrempetiÊ, predsjednik Upra-ve HÆ-a, koji je tom prigodom njegovezaposlenike nagradio s osam tisuÊa kunâ.NovËanu nagradu u iznosu od tisuÊu i polkunâ dobili su i od TuristiËke zajedniceSkrad, a manju novËanu pomoÊ dobili sui od ogulinske podruænice Sindikata æeljez-niËarâ Hrvatske. Sav taj novac zaposlenicisu potroπili namjenski jer su kupili uredskinamjeπtaj, elektriËni πtednjak, hladnjak ielektriËnu kosilicu za rezanje æivice. SliËnapriznanja vjerojatno Êe dobiti i 2004.Kolodvor Skrad trebao bi biti uzor idrugim HÆ-ovim kolodvorima. Vrijednizaposlenici kolodvora Skrad jesu πefkolodvora Æeljko RaËki, prometniciNataπa Lisac, Bosiljka TrniniÊ, AndreaRaËki, Davor Zibar i Dinko SudariÊte skretniËari Jurko Jakovac, ÆeljkoÆagar, Æarko GrguriÊ, MarinkoSalopek i Æeljko ©utej.

Na kraju treba reÊi i to da 2004. ukolodvoru Skrad Prometna sekcijaRijeka planira provesti i neke veÊeinvesticijske radove, i to uvesti centralnogrijanje, urediti proËelje zgrade i sagra-diti WC unutar zgrade. Sve to doprinijetÊe humanizaciji radnoga prostora i joπboljem vanjskom izgledu kolodvora.

Rudi Belovari


DRUGI O NAMA

42

Autor teksta o najmlaemu strojovoina uskotraËnoj pruzi »apljina - Dubrov-nik Dominiku DugandæiÊu je Stani-slav Vukorep iz Druπtva prijatelja sta-rinâ Hutovo kod »apljine. Iz fotoarhivaVjekoslava Sutona potjeËu kvalitetnei rijetke fotografije kolodvorâ te lokomo-tivâ i vlakova koji su na toj pruzi voziliprije tridesetak godina. Vrlo je zanimljivafotografija kolodvora Gruæ kod Dubrov-nika i lokomotive serije 740-112 koja jesliËna danaπnjemu ≈uranu«.

Dominik DugandæiÊ je iz »apljine za-vrπio je srednju πkolu za elektromehani-Ëara. U Sarajevu je zavrπio teËaj za stro-jovou. Godine 1972. poËeo je vozitiπinobuse na relaciji Konjic - PloËe. Ondase sluËila prigoda da jedna skupina stro-jovoâ poËne voziti vlakove na uskotraË-noj pruzi »apljina - Dubrovnik - NikπiÊ.Kada su zavrπili πkole za voænju motornihvlakova serije 802 i dizel-hidrauliËnihlokomotiva serije 740, ta je skupinastrojovoâ preπla na uskotraËnu prugu.

Dizel-motorne vlakove za uskotraËnuprugu gradili su ≈–uro –akoviÊ« izagrebaËki ≈KonËar«. Motor je imaosnagu od 600 KS, a mogao je vuÊi 400tonâ tereta po vrlo brdovitome terenu.Vlakovi su mogli postiÊi brzinu od 35do 40 km/h, a na kraÊoj dionici i 60km/h. Od »apljine do DubrovnikaputniËki vlak vozio je oko tri sata.

Dominik DugandæiÊ vozio je i ≈Fiatove«motorne vlakove od »apljine do NikπiÊa.Vlak bi u 20.00 sati krenuo iz »apljine, aujutro bi bio u NikπiÊu. Kada je DugandæiÊprvi put vozio vlak, bio je najmlaistrojovoa u ondaπnjoj dræavi. Imao je 21godinu. Kao strojovoa doæivio je tri nesreÊena pruzi. Jednom je naletio na tzv. ≈fiÊu«,drugi put na straænji kraj kamiona, a treÊiput na ovce. Na svu sreÊu u nesreÊamanije bilo mrtvih.

Prije tri desetljeÊa na uskotraËnoj pruzi»apljina - Dubrovnik vozilo je dvanaest di-zelskih lokomotivâ i Ëetiri do pet motornihvlakova. Sedamdesetih godina proπlogastoljeÊa mladi strojovoa teπko se naviknuona æeljezniËku odoru. Ondaπnja mladeæugledala se na hipije i rock-pokret koji jevladao u svijetu. DugandæiÊ je Ëesto naposao dolazio u odori, a na vlak bi iπao ucivilnoj, rokerskoj odjeÊi. Imao je i dugukosu. Zbog toga je Ëesto bio kaænjavan, i totako da su mu od plaÊe oduzimali pet posto.Puno putâ kontrolori su mu i oprostili.

Na uskotračnoj pruzi Čapljina - Dubrovnik

Najmla�i strojovo�a bio rokerU broju 8-9 »Vrutka«, lista Druš-tva prijatelja starinâ Hutovo,objavljen je tekst na četiri stra-nice pod nazivom »Dominik Du-gandžić, najmla�i strojovo�a nauskotračnoj pruzi Čapljina - Du-brovnik«. U ovome broju lista»Željezničar« prenosimo ga uskraćenome obliku jer govori otome kako je prije tri desetljećatekao željeznički promet od Čap-ljine do Dubrovnika.

Dizel-motorni vlak serije 740 u dubrovačkoj luci Gružu (fotografija presnimljena iz lista»Vrutak«)

Bilo je teπko rukovati s iscrpnim koË-nicama, osobito na usponima i padovi-ma kakvih je bilo jako puno na pruzi od»apljine do Dubrovnika. Jednom mu jena nizbrdici umalo pobjegao teretni vlak.Strojovoa DugandæiÊ vozio je na usko-traËnoj pruzi do 1976, a onda je godinudana vozio na pruzi normalnoga kolo-sijeka. Nakon godinu dana ondaπnji πefJedinice za vuËu vlakova »apljina Stje-pan Dæeba postavio ga je za nadzornikalokomotivâ. Poslije, kada su na pruzi od

Sarajeva do PloËa poËeli voziti elek-tromotorni vlakovi, DugandæiÊ se vratiovoænji vlakova. Godine 1977. napustioje æeljeznicu i otiπao raditi u HE»odnosno u hidroelektranu u »apljini.

©inobusi su odvezeni u Jedinicu za vu-Ëu vlakova Mostar. Dvije dizel-hidrauliËnelokomotive prodane su u Juænu Ameriku,a motorni vlakovi u Portugal. Posljednjivlak koji je vozio na uskotraËnoj pruziod »apljine do Dubrovnika vozili su stro-jovoe Ivan RaiË i Tomo PrcoviÊ. Natoj voænji na vlaku se pojavio kvar. Nai-me, kamen je probio karter na jednomemotoru, ali su se izvukli s drugim. Takoje uskotraËna pruga otiπla u povijest, aHutovo blato, Popovo polje, Ravno tesela do Gruæa i Dubrovnika jako su osiro-

maπila. Osiromaπio je i kraj kroz koji jeprolazila pruga, jer su te traËnice znaËileæivot.

Danas se ponovno govori o izgradnjipruge »apljina - Dubrovnik. »apljina jedanas u drugoj dræavi, ali ideje postojesvejedno. Jedan hrvatski iseljenik izAmerike, koji je roen u Popovu polju,æeli uloæiti osam milijuna ameriËkihdolara u obnovu te pruge. On od njeæeli napraviti turistiËku atrakciju i razvitiunosan posao. Po toj pruzi turisti bi sevozili suvremenim vlakovima kao prijetri desetljeÊa. Tu prugu nazivali su≈gajtan-pruga« jer je kroz hercegovaËkai dubrovaËka brda krivudala kao uæe.

Tekst i foto: Boris ∆avar


Poπtovana gospodo, koristili smo sevaπim uslugama na relaciji Split - Zagreb iZagreb - Maribor te Ëitali vaπe novine ovama i vaπoj modernizaciji. Moram vamreÊi da sam razoËaran vaπim novim vago-nom koji ste toliko nahvalili. RazoËaransam time πto puπaËi i nepuπaËi nisu odvo-jeni vratima, nego dvjema boËnim pregra-dama, pa smo svi u vagonu bili prisiljeniudisati cigaretni smrad. Mislim da biste narelaciji Split - Zagreb i obrnuto u vlakumorali imati i vagon-restoran, jer putovanjetraje predugo.

Stipe Beπker, Makarska 17. 1. 2004.

Studiram na Fakultetu prometnihznanosti. Kao buduÊi diplomirani inæenjeræeljezniËkoga prometa mogu reÊi da samzadovoljan time πto Hrvatske æeljeznicekreÊu u modernizaciju. Nadam se da Êenapokon doÊi u poloæaj koji i zasluæujeprijevoz æeljeznicom u Hrvatskoj, jersmatram da je krajnje vrijeme da posta-nemo konkurencija cestovnomu prometu,i to jednako i prema Jadranu i premaEuropi. Takoer sam miπljenja da biZagrebu viπe koristila gradska i prigradskaæeljeznica nego metro, jer mislim da bi toipak bila prevelika investicija, a kodæeljeznice trebalo bi samo rekonstruiratipostojeÊe kolosijeke i izvesti manjezahvate, πto bi takoer koristilo stanov-nicima Zagreba i okolice a i Hrvatskimæeljeznicama. Eto, to su bile neki mojiprijedlozi o kojima ste vjerojatno veÊ raz-miπljali, ali ne smeta spomenuti. Napokon,drago mi je joπ jednom πto su Hrvatskeæeljeznice okrenute buduÊnosti i nadam seda Êe se u tome postupku HÆ-ove moder-nizacije i daljnjega funkcioniranja naÊimjesta i za nas mlade koji tek stjeËemoznanje. Uglavnom sve pohvale. Samonastavite tako!

Ivan KudriÊ, Slavonski Brod 16. 1. 2004.

Zaπto vlak na prigradskoj liniji SavskiMarof - Zagreb Glavni kolodvor imanedostatan broj vagonâ u odnosu na broj

DRUGI O NAMAŠto nam pišu putnici

I HVALE NAS I KUDEU tzv. knjigu gostiju na HŽ-oviminternetskim stranicama (adresawww.hznet.hr) svaki dan stižu porukeu kojima putnici izražavaju svojemišljenje o našim prijevoznim uslu-gama i o našim prijevoznim sred-stvima. Iz mnoštva tih poruka odabralismo neke za koje vjerujemo da ćezanimati i čitatelje lista »Željezničar«.○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

putnika? Dok traje πkolska godina, ujutarnjim satima ne moæete znati hoÊete liuspjeti ukrcati se i na vrijeme stiÊi na posaoili u πkolu. To se osobito tiËe stajaliπtaVrapËe prema kojemu gravitira velik brojputnikâ iz VrapËa, Maleπnice i ©panskoga.Hvala.

Karlo Kuπlan, Zagreb 9. 1. 2004.

Poπtovani, sve pohvale vaπoj stranici nakojoj se posjetiteljima nudi obavijesti πirokaobujma. Moj je prijedlog da na nju uvrstitei slike svojega novoga suvremenog vlakakoji izgleda vrlo atraktivno. Pozdrav!

Nenad GavriÊ, IvaniÊ Grad 4. 1. 2004.

Znam da HÆ posluje s gubitkom, aliznam i to da je HÆ-u potrebno πkolovanih,ambicioznih i hrabrih ljudi. Zna li netkokoga komu se treba obratiti i tko moæerazmislit o toj mojoj ideji?

Nikolina MajkovËan, 30. 12. 2003.

Poπtovani, moje pitanje glasi kada Êeteotvoriti prigradsko stajaliπte »ulinec.Naime, tamoπnji pothodnik je odavnogotov, a stajaliπte ne funkcionira joπ uvijek.Moæda HÆ-u broj putnikâ koji se koristi timstajaliπtem nije vaæan, ali ono πto nesmatram dobrim, pogotovo onda kadaæeljezniËki prigradski prijevoz æeliteprikazati kao alternativu gradskomuprijevozu i kao kudikamo bolji, sigurniji ibræi od njega, jest da to ne omoguÊavateonima koji se voze tom relacijom. Meni je

to doista najbræa relacija, ali sve ËeπÊe juizbjegavam jer se tim putem ionako nemogu vraÊati kuÊi. ©to se tiËe izlaska uTrnavi, to nije rjeπenje jer ne postoji niπtaviπe autobusâ koji bi popravili stvar. Dakle,sve rjee i rjee kupujem kartu za turelaciju. TreÊe, πto je sa prigradskimvlakovima od 16.30 do 17.00 sati? Diovaπih putnika radi do 16.30 sati. Hvalaunaprijed na odgovorima.Kornelija SpaËek, Zagreb, 3. 12. 2003.

Smanjite guævu u vlakovima!Anonimno, »akovec, 27. 11. 2003.

Zanima me kada Êe izmeu Rijeke iZagreba voziti novi vlakovi, primjericeonakvi kakve sam vidio u Sloveniji.Unaprijed zahvaljujem, Pozdrav iz Rijeke

Danijel SoldatiÊ, Rijeka, 27. 11. 2003.

Poπtovani! Pohvalno je πto brinete osvojim stranicama. Nadam se da raz-miπljate i o moguÊnosti kupnje karataonline, Recimo da je to primarno πto bihæelio naÊi na vaπim stranicama. Hvala!

Mladen, Rijeka, 11. 11. 2003.

PutniËki vlak br. 3302 koji vozi narelaciji Varaædin - Kotoriba ima samo jedanvagon, pa je svaki dan u njemu neopisivaguæva. Ovim putem predlaæem vam te vasujedno molim da poveÊate broj vagonâkako bi se na povratku s posla ili πkoleputovalo ugodnije. Pozdrav.Mijo GoriËanec, »akovec, 25. 11. 2003.

43


Naime, smatra se da dræave koje su prihvatileEuropsku konvenciju za zaπtitu ljudskih prava itemeljnih sloboda trebaju prihvatiti i mjero-davnost neovisnoga meunarodnog suda kojibi u tim dræavama nadzirati poπtivanje ljudskihprava. Europskomu sudu za ljudska prava moguse obratiti bilo koje osoba ili skupina osobâ kojemisle da im je neka od dræava koje su prihvatileEuropsku konvenciju uskratila neko od pravâkoja su im zajamËena tom konvencijom. Svojeprigovore na neku od dræavâ podnositeljiupuÊuju Europskome sudu u obliku pismenogzahtjeva te tada poËinje sudski postupak. Pravilapostupka ureena su Poslovnikom suda iEuropskom konvencijom.

Dana 5. studenog 1997. Republika Hrvatskaratificirala je Europsku konvenciju za zaπtituljudskih prava i temeljnih sloboda. Tim ËinomHrvatska je priznala mjerodavnost Europskogasuda za ljudska prava za sve zahtjeve bilo koje

S Ëlanovima svojih obitelji i prijateljima≈puæevci« su napunili autobus na kat te su13. prosinca 2003. u Ëetiri sata ujutro krenuliu BeË. U autobusu nitko nije spavao, veÊ susvi pjevali, nazdravljali i priËali viceve.

Dvorac Schönbrunn doËekao ih jeokruæen mirisom kuhana vina koji je dopiraosa πtandova postavljenih u Ëast Isusovaroenja. Osim kuhana vina bilo je i ruËnooslikanih staklenih kuglica, drvenih boæiÊnihukrasa, dekorativnih staklenka sa zimnicomi niz drugih proizvoda koji su uglavnom biliraeni rukom.

Poπto su pomnjivo razgledali dvorac injegov zaleeni perivoj, putnici su BeËrazgledali iz toplog autobusa. Slobodnovrijeme iskoristili su za πetnju beËkim ulicamakoje su u to adventsko vrijeme bile puneputnikâ iz drugih, uglavnom hrvatskih,autobusa. Neki od ≈puæevaca« na izlet su iπlisamo da bi doæivjeli beËki adventski ugoaj,a drugi su slobodno vrijeme iskoristili da bikupili boæiÊne darove za najdraæe ili nekemodne sitnice za najluu noÊ.

Dana 14. prosinca 2003. u dva sata ujutro≈puæevci« su se umorni, ali zadovoljni vratiliu magloviti Zagreb.

Dana 12. prosinca 2003. u prostorijamaUdruge PUÆ je priredio boæiÊni domjenak.Glavni odbor æelio je da se taj domjenakrazlikuje od drugih, pa su, pouËeni ranijimdobrim iskustvima, priredili druæenje uzkoktele. HÆ-ova tvrtka kÊi ÆeljezniËkougostiteljstvo d.o.o. poslala je pravogamajstora koktela koji je posebno za tu prigoduizmislio koktel pod nazivom ≈puæ«. Nadomjenku je bilo glazbe, pjesme i plesa, alislavlje nije dugo trajalo jer su se ljudi trebalinaspavati za put u BeË.

Zrinka »anaki, dipl. iur.

Novela Zakona o radu odreuje da Êeodredbe kolektivnoga i individualnogaugovora o radu ili pravilnika o radu bitiniπtavne onda ako bi se ustanovilo diskri-minacijsko ponaπanje temeljeno na jednomeod utvrenih zakonskih temelja.

Diskriminacija kod traæenja zaposlenja ilina poslu definira se kao kategorija izravneodnosno neizravne diskriminacije. Izravnadiskriminacija je diskriminacija koja sadræavanavedene zakonske temelje diskriminacije tekada je osoba koja joj je podvrgnuta stavljenau nepovoljniji poloæaj.

Neizravna diskriminacija pojavljuje seonda kada neka odredba, mjerilo ili praksakoja je prima facie vrijednosno neutralna u

Dopune Zakona o radu

ZABRANA DISKRIMINACIJEZakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (NN br. 114/03) uZakon o radu uneseni su novi članci od 2. do 2d kojima je dopunjenazabrana nejednakog postupanja. Pojam zabrane nejednakogpostupanja zamijenjen je pojmom zabrana diskriminacije.

nekom konkretnome sluËaju neizravnorezultira diskriminacijskim uËincima te na tajnaËin neku osobu stavlja ili omoguÊavanjezino stavljanje u nepogodniji poloæaj zbognjezina obiljeæja, statusa, opredjeljenja,uvjerenja ili vrijednosnoga sustava.

Novelom je precizirano i to na πto seodnosi zabrana diskriminacije kod traæenjazaposlenja ili na radnome mjestu. Premazakonu zabrana se odnosi na mjerila i uvjeteizbora kandidata te na uvjete zapoπljavanja usvim granama djelatnosti i na svim hijerar-hijskim razinama, na napredovanje, napristup svim vrstama i stupnjevima struËnogaosposobljavanja, dokvalifikacije i prekva-lifikacije, na uvjete zaposlenja i rada, na sva

prava i obveze koji proizlaze iz radnogaodnosa, na otkaz ugovora o radu te na pravai povlastice Ëlanova u udrugama radnikâ iliposlodavaca te u nekim drugim profe-sionalnim organizacijama.

Ta novela u diskriminaciju ukljuËuje iuznemiravanje, koje je kao neæeljeno pona-πanje prouzrokovano nekim od temeljâ diskri-minacije, te spolno uznemiravanje odnosnoverbalno, neverbalno ili fiziËko ponaπanjespolne naravi koje dovodi ili bi moglo dovestido povrede dostojanstva traæitelja zaposlenjaili zaposlenika, a prouzrokuju strah ilistvaranje neprijateljskoga, poniæavajuÊega iliuvredljivoga okruæja.

U sluËajevima diskriminacije ZOR pred-via moguÊnost naknade πtete prema opÊimpropisima obveznoga prava. Ako traæiteljzaposlenja ili zaposlenik u radnoj parniciiznese Ëinjenice koje bi upozoravale nadiskriminacijske postupke, tada se teretekskulpiranja prenosi na poslodavca.

Mirjana KonjiÊ, dipl. iur.

fiziËke osobe, nevladine organizacije ili skupinepojedinaca koji tvrde da im je RepublikaHrvatska povrijedila pravâ koja su im priznatau konvenciji., Republika Hrvatska takoer seobvezala na to da Êe se u svakoj parnici u kojojsudjeluje kao stranka podvrgnuti konaËnojpresudi koju donese Europski sud za ljudskaprava.

Republiku Hrvatska u postupku predEuropskim sudom za ljudska prava zastupanjezin zastupnik odnosno zastupnica. Zastup-nika imenuje Vlada RH, a u radu mu pomaæenjegov ured.

Svi originalni tekstovi odlukâ i presudâ tedrugi podatci o radu Europskoga suda za ljudskaprava dostupni su na njegovoj internetskojstranici.

Mirjana KonjiÊ, dipl. iur.

Hrvatska i Europski sud zaljudska prava

USKA SURADNJA

Europski sud za ljudska pravadjeluje u sklopu Vijeća Europe,najstarije europske organizacije.Sjedište mu je u Strasbourgu, aosnovan je zato da se Europskojkonvenciji za zaštitu ljudskih pravai temeljnih sloboda, jednoj od prvihi najvažnijih konvencija sklopljenihpod okriljem Vijeća Europe, dadnedopunska snaga.

Pravnička udrugaželjezničkih društava

ADVENT U BEČU

Članovi Pravničke udruge željez-ničkih društava (PUŽ) pokazali suda osim što znaju prire�ivati javnetribine i okrugle stolove, znaju se izabavljati. Naime, u suradnji sPodružnicom administrativno-tehničkih radnika (ATR), koja dje-luje u sklopu Sindikata željezničarâHrvatske (SŽH), 13. prosinca 2003.priredili su izlet u Beč.


DOGAÐAJI

Toj hvalevrijednoj inicijativi za pro-slavu 130. obljetnice odvijanja æeljez-niËkoga prometa kroz Generalski Stolnajviπe je pridonio Ante Jozo RamiÊ,doktor veterinarske medicine i pred-sjednik udruge Kovan (naziv za πkrinjuu kojoj se Ëuvala ≈dota« koju je mla-denka donosila u mladoæenjinu kuÊu)koja posljednjih sedam godina inten-zivno radi na oËuvanju i njegovanjukulturnih i duhovnih vrednota mjeπ-tana Generalskoga Stola. S obziromna to da je na dostojan naËin æelioproslaviti 130. obljetnicu dolaskaæeljeznice u njihov kraj i istaknutinjezinu vaænost za egzistencijalniopstanak mnogih mjeπtana koji su seod tada uglavnom zapoπljavali naæeljeznici, g. RamiÊ je u svoje rukepreuzeo potragu za graom koja bi naprigodnoj izloæbi mogla dokumentiratidugotrajan suæivot GeneralËana iæeljezniËkoga sustava. Za pomoÊ seobratio mnogim pojedincima, uglav-nom æeljezniËarima iz GeneralskogaStola i πirega karlovaËkoga podruËjate Hrvatskomu æeljezniËkome muzeju.

ZahvaljujuÊi tomu izloæba je bilasastavljena i od velikoga broja izloæakaiz privatne zbirke Josipa ©timca,radnika HÆ-Carga iz Karlovca. Njego-vu zbirku Ëine predmeti koje njegovaobitelj skuplja veÊ tijekom trijunaraπtaja odnosno skupljali su ihnjegov djed, otac i on sâm. Za izloæbuu Generalskom Stolu g. ©timac posu-dio je telegrafski aparat Morse, zbirkutelefonskih aparata i signalnih svjeti-ljaka, nekoliko vrsta kondukterskih kli-jeπta, prometniËku kapu i lopariÊ, foto-grafije parnih lokomotiva i sluæbenudokumentaciju. Na izloæbi su se naπli ipredmeti koje su umirovljeni æeljez-

Povijesna izložba u Generalskom Stolu

Sto trideseta obljetnica pruge Karlovac - Rijeka

Detalj s izložbe koja je postavljena u osnovnoj školi uGeneralskom Stolu

Dana 18. prosinca 2003. u mjesnoj osnovnoj školina inicijativu Udruge za kulturu, obrazovanje, duhov-nost i domoljublje Kovan iz Generalskoga Stolaotvorena je izložba i održano prigodno predavanje o130. obljetnici željezničke pruge Karlovac - Rijeka.Muzejska gra�a za izložbu posu�ena je iz Hrvatskogaželjezničkog muzeja (HŽM) te iz privatne zbirke JOSIPAŠTIMCA i mnogobrojnih mještana Generalskoga Stola.Na otvaranju izložbe o povijesti željezničke prugegovorila je HELENA BUNIJEVAC, HŽM-ova voditeljica.

niËari saËuvalikao dragu uspo-menu na radnivijek, ali i nizosobnih fotogra-fija i dokume-nata koje su saËuvali kao uspomenena svoje nekadaπnje radne sredine.Tako su svoj prinos bogatstvu izloæbedali i umirovljeni æeljezniËari Mijo©krtiÊ, Filip TonkoviÊ, Ivan Ra-doËaj, Josip KoliÊ te obitelji po-kojnih Mirka ©krtiÊa i StjepanaAntuna ©krtiÊa. Hrvatski æeljezniËkimuzej posudio je uveÊane fotografijeodnosno presnimke iz albuma austrij-skoga fotografa J. Löwyja o izgradnjiæeljezniËke pruge i kolodvorskogakompleksa u Delnicama i Moravicamate o izgradnji æeljezniËkoga mosta narijeci Kupi kod Karlovca i fotografijenekih parnih lokomotiva koje su vozilena toj pruzi.

Veliko zanimanjeGeneralËana

Izloæba je bila postavljena u osnov-noj πkoli u Generalskome Stolu.Njezini nastavnici takoer su doprinijelipostavljanju izloæbe. Izloæba je otvo-rena 18. prosinca 2003. i bilo je toposljednje dogaanje u πkoli koja je tegodine proslavila i 170. obljetnicuπkolstva u Generalskome Stolu. O tojvaænoj obljetnici u povodu koje jetiskan i poseban broj πkolskoga listaLipovac (stari naziv za mjesto Gene-ralski Stol), govorio je ravnatelj πkole,g. Marijan SuπiÊ. Tom prigodomizrazio je zadovoljstvo time πto jeizloæba o 130. obljetnici æeljezniËkepruge Karlovac - Rijeka postavljena

upravo u njihovoj πkoli jer Êe tako bitidostupna svim uËenicima.

Na otvaranju izloæbe o prigodnimdogaanjima u 2003. u GeneralskomeStolu govorio je g. Antun Jozo RamiÊ.Kao motive za postavljanje te izloæbenaveo je veliku vaænost koju jeæeljeznica imala u njihovu kraju koji jepo strukturi zaposlenikâ gotovo ucijelosti bio æeljezniËarski. On jepredstavio i g. ©timca koji je govorioo dugogodiπnjoj povezanosti njegoveobitelji i æeljeznice te o motivima kojisu ga ponukali da saËuva dio æeljez-niËke povijesti.

Povijesne Ëinjenice o izgradnjiæeljezniËke pruge Karlovac - Rijeka,njezinu razvoju, modernizacijskimprocesima i buduÊim stremljenjima uprigodnome predavanju iznijela je gaHelena Bunijevac. Tom prigodomspomenula je pokojnu GeneralËankuZoru Kolb i njezin veliki doprinosradu æeljezniËke uprave u Zagrebu.Otvaranje izloæbe pobudilo je velikozanimanje mjeπtana koji su ispuniliizloæbeni prostor te su s velikim zani-manjem razgledali izloæbeni postav.Meu posjetiteljima bilo je i punoπkolaraca, a jedna od njih, ValentinaTomaπiÊ, proËitala je svoj napis kojije tiskan u listu Lipovac, a koji je pos-vetila svojemu tati koji je zaposlen kaostrojovoa na Hrvatskim æeljeznicama.

Tekst: Helena BunijevacFoto: Branka RamiÊ


DOGAÐAJI

Dok su mnogi HÆ-ovi zaposlenici proπlu godinu ispratilii novu 2004. doËekali u raznim ugostiteljskim objektima,u svojim domovima ili na gradskim trgovima, dotle jestotinjak æeljezniËarâ s tzv. rijeËke pruge od Horvatâ doMoravicâ odnosno njih osamdesetak u ËvoriπtimaKarlovac, Ogulin i Moravice novu godinu doËekalo nasvojim radnim mjestima. Na tome podruËju u prometusu bili gotovo svi teretni vlakovi, a tekao je i redovitiputniËki prijevoz. Nakon ponoÊi deæurni radnici priredilisu male domjenke u svojim kolodvorima, a Ëestitke upovodu nove 2004. upuÊivali su osobno ili telefonom.

U Ëvoriπtu Karlovac deæuralo je petnaestak radnika, ito iz HÆ-Carga, HÆ-PutniËkog prijevoza, Jedinice zatehniËki pregled vagonâ i iz Jedinice za vuËu vlakovaKarlovac. Gospodin Saπa IvkoviÊ, jedan od trojicedeæurnih prometnika, rekao nam je da je promet vlakovabio tek neπto manji od uobiËajenoga. Te noÊi nije radilakolodvorska manevarka pa je novogodiπnja noÊ proteklana veÊ uobiËajeni æeljezniËarski naËin. ToËno u ponoÊradnici su Ëestitali jedni drugima, a poslije su Ëestitkenastavili upuÊivati svojim najmilijima, prijateljima ikolegama telefonom. Priredili su i mali sveËani domjenak.

U Ëvoriπtu Ogulin bilo je malo æivlje nego u Karlovcujer je te novogodiπnje noÊi u njemu deæuralo Ëetrdesetakradnikâ, i to polovica iz Jedinice za vuËu vlakova Ogulinjer su njihove lokomotivske posade u redovitom turnusuvozile vlakove u tri smjera, i to prema Moravicama,Zagrebu i Lici te obratno. Teretni prijevoz tzv. rijeËkomprugom bio je gotovo redovit. Iz Like u kolodvor Ogulinstigla su tri teretna vlaka, a jedan je otpremljen usuprotnome smjeru. S obzirom na to, rekao nam je g.Milan BertoviÊ, jedan od dvojice deæurnih prometnika,atmosfera u Ëvoriπtu i u kolodvoru bila je viπe radna negosveËarska. Nakon ponoÊi priredili su i mali sveËanidomjenak. Deæurni radnici Ëestitke su razmijenili i svlakopratnim osobljem iz brzoga vlaka br. 825 koji vozina relaciji Zagreb - Split, a koji je u kolodvor Ogulin stigaonedugo iza ponoÊi te s vlakopratnim osobljem iz drugihvlakova koji su vozili te noÊi.

Tijekom novogodiπnje noÊi u kolodvoru Moravice,prema rijeËima g. Milana MatiÊa, jednoga od trojicedeæurnih prometnika, deæuralo je dvadesetak radnikâ, ito iz HÆ-Prometne sluæbe, HÆ-Carga i Jedinice za tehniËkipregled vagonâ, te desetak radnikâ iz Jedinice za vuËuvlakova Moravice koji su tijekom noÊi zaposjedalilokomotive prema voznome redu. Teretni prijevoz izsmjera Rijeke kao i prijevoz u smjeru Zagreba bio jeuglavnom redovit. Iz smjera Zagreba stigla su dva teretnavlaka, a u smjeru Rijeke bila su otpremljena dva teretnavlaka. I u tome kolodvoru slavilo se na veÊ uobiËajeniæeljezniËarski naËin.

Rudi Belovari

Novogodišnja noć u čvorištima Karlovac, Ogulin i Moravice

U NOVU GODINU RADNODok su mnogi 2003. ispratili i novu 2004. dočekali u ugostiteljskim objektima, domovima ili na gradskim trgovima, dotle je stotinjakželjezničara s tzv. riječke pruge od Horvatâ do Moravicâ odnosno njih osamdesetak u čvorištima Karlovac, Ogulin i Moravice novu godinudočekalo na svojim radnim mjestima. Nakon ponoći na svojim radnim mjestima dežurni radnici priredili su male prigodne domjenke.

Dio dežurnih radnika u kolodvoru Moravice

Dio dežurnih radnika u kolodvoru Karlovac

Dio dežurnih radnika u kolodvoru Ogulin (s lijeva na desno):prometnik Milan Bertović, rukovatelj manevriranjem Mate Ribić i

prometnik Zlatko Butković


DOGAÐAJI

Sredinom mjeseca prosinca 2003. urestoranu ≈Lovorka« u rijeËkome naseljuRujevica bila je odræana πesta redovitaskupπtina HÆ-ove Udruge braniteljâDomovinskoga rata. Na njoj je bionazoËno stotinjak Ëlanova, nekolikogostiju iz HÆ-a te drugi.

Skupπtinu je otvorio g. Jozo Star-ËeviÊ, predsjednik HÆ-ove Udrugebraniteljâ Domovinskoga rata Rijeka.Poπto su bili izabrani voditelji skupπtinete poπto je bila intonirana dræavna himnai minutom πutnje odana poËast æeljez-niËarima koji su poginuli u Domovinsko-me ratu te umrlim Ëlanovima udruge,predsjednik Udruge podnio je izvjeπÊe onjezinu radu godine 2003. Kratko seosvrnuo i na rad Udruge u posljednjihπest godina.

Raznovrsne aktivnosti

Gospodin StarËeviÊ rekao je da je HÆ-ova Udruga braniteljâ Domovinskoga ra-ta Rijeka utemeljena 18. prosinca 1997.kada je na razini Republike Hrvatske biodonesen Zakon o udrugama. Udruga jepravni sljednik ondaπnje podruænice HÆ-ove Udruge braniteljâ i invalidâ Domo-vinskoga rata Ëije je sjediπte u Zagrebu.

U tih πest godina rijeËki UBDR baviose rjeπavanjem teπkoÊâ s kojima se su-sreÊu njegovi Ëlanovi, u malome parkuiza rijeËkoga æeljezniËkoga kolodvora sa-gradio je spomen-obiljeæje æeljezniËarimapoginulima u Domovinskome ratu te jepriredio nekoliko izletâ, i to hodoËaπÊena Mariju Bistricu, posjet gradu herojuVukovaru, izlet u Zadar i na slapoveKrke, izlet u Istru i posjet Nacionalnomeparku Brijuni, izlet u Hrvatsko zagorje idrugo. Treba reÊi i to da se poveÊao brojËlanova UBDR-a Rijeka, i to sa 130Ëlanova u vrijeme osnivanja na skoro270 Ëlanova. Zanimanje za uËlanjivanjeu HÆ-ov UBDR Rijeka postoji ne samounutar HÆ-a nego i izvan njega.

Održana šesta redovita skupština HŽ-ova UBDR-a Rijeka

Uspješan šestogodišnji radSredinom mjeseca prosinca 2003. u Rijeci je u povodu proslavešeste obljetnice utemeljenja samostalne HŽ-ove Udrugebraniteljâ Domovinskoga rata Rijeka bila održana šesta redovitaskupština te udruge. Udruga ima oko 270 članova. Od 2003.sjedište Udruge nalazi se na peronu kolodvora Rijeka, a 16.siječnja 2004. ondje je otvoren i klub gdje će se moći družiti isastajati članovi UBDR-a Rijeka.

Dio sudionika skupštine u restoranu »Lovorka« u naseljuRujevica u Rijeci

Čelništvo HŽ-ova UBDR-a Rijeka na redovitoj skupštini

Aktivnosti godine2003.

Godine 2003. Ud-ruga se bavila rjeπava-njem niza teπkoÊâ s ko-jima su se susreli njeziniËlanovi te je uredilanove prostorije u koji-ma Êe Udruga obavljatisvoj rad. Udruga jeprireivala informatiË-ke teËajeve za svojeËlanove, proslave dr-æavnih i vjerskih blag-dana, polaganje vijena-ca i paljenje svijeÊâ naspomen-obiljeæjima urijeËkome kolodvoru i uAleji hrvatskih brani-telja na groblju Dreno-va. Usko je suraivalas drugim udrugama na podruËju Æupanijeprimorsko-goranske i grada Rijeke kojesu proizaπle iz Domovinskoga rata.

Gospodin StarËeviÊ rekao je to da seod 2003. sjediπte Udruge nalazi naperonu rijeËkoga kolodvora te da Êe 16.sijeËnja 2004. biti otvoren i novi klub ukojemu Êe se Ëlanovi moÊi druæiti isastajati.

Proπle godine Udruga je ostvarila uku-pan prihod od 133.465,54 kune, i to92.527,28 kunâ od Ëlanarinâ, 18.580,00kunâ pomoÊi od HÆ-ove uprave,20.000,00 kunâ od Æupanije primorsko-goranske i grada Rijeke te 1.500,00 kunâkoje je donirala rijeËka podruænicaSindikata infrastrukture HÆ-a.

U istome razdoblju rashodi su iznosili83.917,57 kunâ te se sada na æiro-raËunu Udruge nalazi 59.402,01 kunâ.To je pristojna svota novca koja Êeposluæiti kao osnova za provedbuaktivnosti godine 2004.

Godine 2004. Udruga planira prire-diti jedan do dva izleta prema æeljama

Ëlanova, prirediti informatiËke teËajeve,nastaviti ureivati prostorije u novo-otvorenome klubu te drugo.

Suradnja Udruge s HÆ-ovom upra-vom je dobra, a osobito otkada je nanjezinu Ëelu g. Marijan DrempetiÊ kojipodupire njezin rad. Udruga dobrosurauje i s æeljezniËkim kolodvoromRijeka, Æupanijom primorsko-gorans-kom i gradom Rijeka.

Poπto su predsjednik HÆ-ova UBDR-a Rijeka i Ëlanovi nadzornoga odborapodnijeli izvjeπÊâ, bila je odræana kraÊarasprava o radu Udruge u 2004. Doπloje i do manje promjene meu Ëlanovimanadzornoga odbora jer je na osobnizahtjev iz njega istupio g. GabrijelKneæeviÊ, a umjesto njega izabran jeg. Goran FrancetiÊ. Nakon skupπtinebio je prireen prigodan domjenak nakojemu je svirala glazbena skupinaMondi. Na taj naËin Ëlanovi HÆ-ovaUBDR-a Rijeka oprostili su se od 2003.

Rudi Belovari


DOGAÐAJITrasa »sinjske rere«

Neiskorišteno naslje�e prošlostiDana 1. listopada 1962. ukinut je promet na uskotračnoj pruzi

Split - Klis - Sinj. Unatoč tomu što je od tada prošlo više od četrdesetgodina, ta pružna trasa još uvijek je prepoznatljiva, a kolodvorskezgrade, iako sve teže, još uvijek odolijevaju zubu vremena.

Ovaj fotozapis vjerojatno Êe biti jedanod posljednjih dokumenata koji svjedoËeo postojanju legendarne sinjske rere,koja bi, da je saËuvana, danas mogla bitivelika turistiËka atrakcija.

Pruga Split - Klis - Sinj za promet bilaje otvorena od 1903. do 1962. Bila jedugaËka 39.972 metra, a prema plano-vima carevinskoga vijeÊa u BeËu ta prugatrebala je biti prva dionica pruge Split -Bugojno - Sarajevo. No, pruga je sagra-ena samo do Sinja, a nastavak izgradnjeodvojka izmeu Dugopolja i Aræana bio jeodgoen. Poπto je izbio I. svjetski rat, iz-gradnja pruge nikada nije bila nastavljena.

Tako je ta pruga postala ≈krnja æeljez-nica« i imala je status lokalne prugeodnosno, prema danaπnjim mjerilima,imala je status prigradske æeljezniceizmeu Splita i Sinja. Kao takva bila jejako vaæna za gospodarski razvoj cijeleDalmatinske zagore, a neposredno jeutjecala na preoblikovanje grada Sinjaiz maloga trgoviπta u glavno srediπteZagore. Uz to ta pruga bila je jedina vezamjeπtanâ Cetinske krajine sa svijetom odkojega su ih dijelile kliπke vrleti.

Trasa te brdske pruge bila je vrlozahtjevna, osobito zbog velikih promjenanadmorske visine koje je trebalo svladatipri usponu na Klis. Tako je najniæa visin-ska toËka bila 2,43 metara u kolodvoruSplit, a najviπa 386,19 metra na pod-

Kameni vijadukt Vetmin, most dugačak76,81 metara, sagra�en je u Klisu ispodVaroša. Na desnoj strani naknadno subile ugra�ene željezne konstrukcije s

daskama koju su služile kao zaštita odbure.

ruËju Kukuruzovca kod Sinja. NajveÊikolosijeËni nagib na pruzi iznosio je Ëak26,7 promilâ, i to kod tunela MaËkovacu blizini Klis-Kose. U poËetku su uzduæpruge bila sagraena tri tunela, i topolukruæni tunel u Gornjoj Rupotini (400metara), tunel na Grebenu (123 metra) itunel Jadro, koji je poslije nazvanMaËkovac (118 metra). Naknadno jepred Splitom sagraen i Ëetvrti tunel.

Osim kolodvora Split uzduæ prugesagraeno je pet kolodvora, i to Vranjic-Solin, Klis, Dugopolje, Dicmo i Sinj, tetri stajaliπta u Mravincima, Klis-Kosi iProsiku. Nekoliko godinâ poslije sagra-ena su i stajaliπta u Koprivnome i Kuku-ruzovcu, a potom i u splitskom predgra-u Kopilici. U kolodvorima su podignutekamene prijamne kolodvorske zgrade nakat i drugi prateÊi objekti, a u stajaliπtimau Mravincima i Koprivnu kamene pri-zemnice.

Kada je na tojpruzi promet obu-stavljen, æeljez-niËki prateÊi ob-jekti predani su uprivatno vlasniπ-tvo, a u prijam-nim kolodvorskimzgradama ostalisu stanovati uglav-nom æeljezniËari.

Danas njihov vlas-niËki status joπuvijek nije odre-en i uglavnom serjeπava na sudu.Zbog toga pro-padaju te zgradekoje zasluæuju toda budu progla-πene kulturnimspomenicima.

Pruæna trasaispresijecana je

cestom i novosagraenim objektima pase moæe rekonstruirati tek uz pomoÊdobrih struËnjaka koji su i sami radili natoj pruzi. Tako je naπ vodiË bio æeljezniËkiumirovljenik Stipe UvodiÊ, koji je naæeljeznici bio zaposlen od 1948. do 1992.ZahvaljujuÊi njegovu izvanrednom pam-Êenju svakoga metra te pruge, uspjeli smofotoaparatom i kamerom trajno zabiljeæitiostatke sinjske rere.

Tekst: Helena BunijevacFoto: Dragutin StaniËiÊ

Tunel u Gornjoj Rupotini danas je idealno uzgajalište glijvâ.

Kolodvor Sinj za sada je najbolje očuvana gra�evina na trasinekadašnje pruge.


DOGAÐAJI

Pokrovitelj zagrebaËke izloæbe jesuHrvatske æeljeznice, a prireivaËi TehniËkimuzej Zagreb i Hrvatski æeljezniËki muzej.Pred velikim brojem posjetiteljâ izloæbu onekadaπnjoj uskotraËnoj æeljeznici Split -Sinj otvorio je dipl. ing. Damir Tot, ËlanUprave Hrvatskih æeljeznica i direktor VuËevlakova i æeljezniËkih vozila.

SveËanost otvaranja izloæbe poËeli suËlanovi HKUD-a ≈ÆeljezniËar« iz Zagrebaizvevπi koreografiju Vesne RobiniÊ ≈UPromini ima devet selâ«. Osnovu koreo-grafije, koju je glazbeno obradio MarkoRobiniÊ, Ëini tzv. ≈reranje«, tj. puËko pje-vanje kojim su putnici Ëesto kratili vrijemeza voænje u vlaku πto je vozio izmeu Splitai Sinja. Odatle i simboliËan naziv teæeljeznice ≈sinjska rera«. O obiljeæavanju100. obljetnice ≈sinjske rere« i sadræajuizloæbe govorila je Boæica ©kulj, ravna-teljica TehniËkoga muzeja Zagreb. Tomprigodom rekla je da su poËetkom godinetaj projekt potaknuli SpliÊani Valter FiriÊi Petar VuliÊ te da su ih u tome poduprleHrvatske æeljeznice.

Prvo zbivanje prireeno u sklopu togaprojekta bilo je predstavljanje knjige

U Zagrebu postavljena izložba o »sinjskoj reri«

NOSTALGIJA ZA NEKADAŠNJOM ŽELJEZNICOM

Dana 11. prosinca 2003. u Tehničkom muzeju u Zagrebu otvorena jeizložba pod nazivom »Sto godinâ sinjske rere«, koju je osmislio SplićaninVALTER FIRIĆ i koja je prije toga bila postavljena u Muzeju grada Splita.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

≈Tragom ‘sinjske rere’«, koju je priredioPetar VuliÊ, a potom i postavljanje izloæbe≈Sto godinâ sinjske rere«, Ëiji je autorValter FiriÊ. U mjesecu studenome 2003.izloæba je bila otvorena u Muzeju gradaSplita, a ugostio ju je i TehniËki muzej uZagrebu. PredstavljajuÊi izloæbu, ravna-teljica ©kulj je rekla da je na izloæbi izloæenoviπe od 160 fotografijâ i druga arhivskagraa vezana uz πezdesetogodiπnjerazdoblje postojanja te pruge.

Æivotopis ≈Sinjske rere« dokumentiranje i zapisima iz dnevnoga tiska te izvadcimaiz knjiæevnih djela u kojima je ta uskotraËnaæeljeznica naπla svoje mjesto. Posljednji dioizloæbe vezan je za prikaz ostatakanekadaπnje trase te pruge i prikazpreæivjelih prijamnih kolodvorskih zgrada.Taj dio izloæbe pripremili su DragutinStaniËiÊ i Helena Bunijevac.

Poštivanje željezničke prošlosti

O povijesti ≈sinjske rere« govorila jeHelena Bunijevac, voditeljica HrvatskogaæeljezniËkog muzeja, a Petar VuliÊ proËitaoje tri pjesme koje su tematski vezane za tu

æeljeznicu. Autor izloæbe Valter FiriÊzahvalio je svim pojedincima i ustanovamakoje su mu pomogli u prikupljanju i obradbigrae te realizaciji izloæbe. Osobito jezahvalio Ivanu PeriπiÊu, HÆ-ovu zapos-leniku iz Splita, koji je za izloæbu ustupiodio grae.

OtvarajuÊi izloæbu, Damir Tot, Ëlan HÆ-ove uprave, sa æaljenjem je rekao da jeukidanje te pruge, kao i nekih drugih prugakoje nisu mogle preæivjeti intenzivan razvojcestovnoga prometa πezdesetih godinaXX. stoljeÊa, bila nuænost koja se nijemogla mimoiÊi. No, prema njegovim rije-Ëima, XXI. stoljeÊe u Europi i svijetupotvruje najavljeni preporod æeljez-niËkoga prijevoza Tomu u posljednjevrijeme razvojno streme i Hrvatske æeljez-nice. One æele postati suvremeni æeljez-niËki sustav koji ne æeli zanemariti svojuproπlost.

Kao doprinos oËuvanju æeljezniËkeproπlosti i nostalgiËnom prisjeÊanju napoËetke æeljezniËkog sustava u zemlji, bitÊe i uvoenje u promet dvaju muzejskihvlakova koje HÆ ima u svome vuËnomparku od 1992. Gospodin Tot zahvalio jesvima koji su pridonijeli postavljanju izloæbeo ≈sinjskoj reri« i opÊenito obiljeæavanjunjezine 100. obljetnice. Izloæba Êe bitiotvorena do kraja mjeseca sijeËnja 2004.

Tekst: Helena BunijevacFoto: Dragutin StaniËiÊ

49


DOGAÐAJI

Tom prigodom okupilo se Ëetrdesetak pro-metnih dispeËera iz Zagreba, Splita, Vinkovaca,Rijeke, Osijeka, Varaædina i Koprivnice.ZajedniËkomu druæenju takoer su bili nazoËnipozvani gosti, i to Marko Car, ravnatelj UredaUprave HÆ-a; Davorin Kobak izvrπni direktorHÆ-Carga; Ratko Almer, pomoÊnik izvrπnogadirektora HÆ-Carga za proizvodnju; SreÊkoKoliÊ, πef Sluæbe za izvrπenje prometa;Stjepan Bajzak, voditelj u istoj sluæbi; DraganVuËiÊ, πef Prometne sekcije Zagreb; TugomirBrlekoviÊ, zamjenik πefa sekcije za prometnuoperativu Zagreb; Ivan Krtanjek, zamjenikπefa Sekcije za prometnu operativu Varaædin,kao i Marko Gaπpar, predsjednik Sindikataprometnikâ vlakova Hrvatske.

NazoËnim gostima i dispeËerima obratili suse predsjednik Podruænice prometnih dispeËeraÆeljko BlaæekoviÊ i Marko Gaπpar. Zajedenosu zahvalili gostima na odazivu, zaæeljeli imugodno druæenje te mnogo uspjeha u nado-lazeÊoj godini 2004.

Tijekom druæenja razgovaralo se o svemuπto je danas u prometnoj operativi dobro kao iπto bi valjalo promijeniti. Ono πto prometnidispeËeri zasluæuju u svakom sluËaju, a joπ uvijeknisu ostvarili, jest joπ uvijek neprihvaÊenSporazum o izmjeni i dopuni Sporazuma onaknadi i raspodijeli sredstva (Ëlanak 11, stavak2. Kolektivnoga ugovara II. dio, tablica 7). No,nakon deset mjeseci pregovaranja i natezanjataj sporazum Uprava HÆ-a joπ uvijek nijeprihvatila. Ako sporazum ne bude prihvaÊen,kvalitetno pruæanje usluga HÆ-Cargu i HÆ-PutniËkom prijevozu bit Êe upitno, πto u svakomsluËaju nije cilj prometnih dispeËera.

Veselo i ugodno druæenje potrajalo je dugou noÊ s nadom da Êemo godine 2004. bitisretniji i u svakom sluËaju bogatiji za iznos kunapredvienih u navedenom sporazumu. Onimsredinama gdje uvjeti na radnim mjestimaprometnih dispeËera ne zadovoljavaju æelim inastojat Êu da se ti uvjeti podignu na razinukakva priliËi tim radnim mjestima.

Æeljko BlaæekoviÊ

U æivotu se dogaaju situacije koje Ëovjekastavljaju na kuπnju da sve ono πto je nauËio kodkuÊe i u πkoli primjeni i u praksi. To su situacijekada brzo valja donijeti odluku i u kojima nemavremena za razmiπ-ljanje, pa se Ëovjek poslijepita je li postupio ispravno. Neke pogreπneodluke Ëovjeka mogu progoniti cijeli æivot.Jednako tako ljudi u javnosti govore jedno, alikada se stvori prigoda da se dokaæu na djelu,zaboravljaju i na prijatelje i na rodbinu te sepuno putâ dogodi da postanu najveÊi neprijateljisvojim dojuËeraπnjim prijateljima.

U ≈VeËernjem listu« u rubrici Ëitateljâobjavljen je Ëlanak o pregledaËu vagonâ JuriKozini koji se naπao u takvoj situaciji. Naslovtoga Ëlanka je glasio ≈Na Ëast svima u HÆ-u!« UËlanku je pisalo:

Jure Kozina, pregledač vagonâ ipošten čovjek

»OPET BIHUĆINIO ISTO«

Pošto je u »Večernjem listu« objav-ljen članak o JURI KOZINI, pregle-daču vagonâ koji je u vlaku pronašaouredno složenih 11.000 kunâ i vratioih vlasniku, potražili smo ga i zamolilida za »Željezničarove« čitatelje pri-kaže svoje vi�enje doga�aja o kojemuse svojedobno puno govorilo na Zag-reb Glavnom kolodvoru.

Podružnica prometnihdispečera u sklopu

Sindikata prometnika vlakovaHrvatske

PRVOZAJEDNIČKOOKUPLJANJE

Dana 12. prosinca 2003. u Zagrebusu se na zajedničkom domjenkuprvi put okupili članovi Podružniceprometnih dispečera, koja djeluje usklopu Sindikata prometnikâvlakova Hrvatske.

≈... Moj stari bolesni otac putovao je vlakomiz Kotoribe te izaπao na Zapadnom kolodovoru.U vlaku je zaboravio torbicu u kojoj je imao,godinama πtedeÊi od niske mirovine, 11.000kunâ. DoËekao sam ga i otpratio do duÊana,gdje smo trebali kupiti peÊ na kruto gorivo.

Kad smo shvatili πto se dogodilo, krenuli smotramvajem u krajnjem oËaju na Glavni kolodvor,ne vjerujuÊi da se iπta moæe uËiniti (bila su proπlaveÊ dva sata). Na kolodvoru su nam rekli dapitamo pregledaËe vagonâ. Uπli smo u njihovured i tamo nam je gospodin Jure Kozina, kojije pregledao vlak predao torbicu s novcem. Ovajpostupak sluæi na Ëast svim zaposlenicimaHrvatskih æeljeznica i vraÊa vjeru u poπtenje.Joπ jednom: od srca hvala! Obitelj Pavlek«.

O tome dogaaju nedavno sam razgovaraos Jurom Kozinom koji je danas zaposlen kaokoordinator povjerenikâ zaπtite na radu. Iakorelativno mlad (roen je 1956) skupio je 28godinâ radnoga staæa na æeljeznici. Sudjelovanjeu Domovinskome ratu i radno mjesto pregle-daËa vagonâ priskrbili su mu beneficirani radnistaæ. Bio je i predsjednik Sindikata tehniËkogpregleda vlakova i vagonâ.

Stari djed, inaËe umirovljeni æeljezniËar, izvlaka je izaπao na Zagreb Zapadnom kolodovoru.Nastavak priËe ispripovjedio nam je g. Kozina.

- Na polici sam pronaπao fascikl. Pogledaosam u nj i vidio πtednu knjiæicu u kojoj su bileuredno sloæene nove, kao ispod ËekiÊa, novËa-nice. Prometniku sam rekao da ako tko budetraæio novac, neka se javi u naπ ured na Glav-nom kolodvoru. Nakon nekoga vremena, vidiosam starËeva sina kako trËi po peronu. Netkomu je rekao - poËeo je priËu g. Kozina.

Netko drugi poslije bi se moæda pitao je limogao postupiti drugaËije, no Jure Kozina nijeimao nikakve dvojbe.

- To nije moje i zbog toga Ëovjek doæivotnomoæe imati teπkoÊâ. Novac je vrag. On s vra-gom doe, a s vragom i ode.

Poπto se proπirila vijest o dogaaju, njegovikolege su se pitali zaπto oni nisu pronaπli taj novac.

Vjerujem da takvih primjera kada su æeljez-niËari postupili na pravi naËin odnosno onakokako su nas uËili roditelji ima i viπe, ali oni nisuobjavljeni u novinama. No, u odnosu na sluËa-jeve kada putnici u novinama piπu o æeljezniciu cjelini ili o postupcima pojedinaca koji suzaposleni u HÆ-u, takvi pozitivni primjerirelativno su malobrojni.

Svi Êemo se sloæiti u tome da je Jure Kozinapostupio poπteno. Htjeli mi to priznati ili ne, unaπemu druπtvu pojmovi ≈poπteno« i ≈nepoπteno«jako su se relativizirali. Zbog toga u takvu druπtvunikomu nije lako biti poπten. Ljudi poput g.Kozine mogu biti Ëak sumnjivi jer, na æalost, imamnogo onih koji se pitaju πto se skriva iza takvihpostupaka. Ljudi kao πto je g. Kozina takvimaremete njihov mir. No, stvar je vrlo jednostavnai glasi: Jure Kozina je poπten Ëovjek.

Branimir ButkoviÊ


Do sada pristupne ceste do stajaliπtaPreslo, koje se nalazi blizu æeljezniËkogakolodvora Primorski Dolac, nisu bile udobrome stanju. Naime, tuda je prolazilasamo æupanijska cesta preko Prgometado Sitnog pokraj PerkoviÊa, a putnici suse do stajaliπta morali penjati iznad obliæ-njega æeljezniËkog nadvoænjaka. No,nedavno je do stajaliπta Preslo asfaltiranastara pristupna makadamska cesta iz za-seoka KalpiÊi u Gornjem Docu. Ta cestanastavlja se na lokalnu cestu koja to staja-liπte povezuje s drugim naseljima opÊinePrimorski Dolac.

ZahvaljujuÊi tomu, stajaliπte Preslopostalo je puno privlaËnije putnicimalokalnih vlakova. Naime, to stajaliπtenalazi se blizu naseljâ koja su kvalitetnopovezana cestovnom mreæom. O tim

Iz stajališta Preslo

Asfaltirana pristupna cestaNedavno je od zaseoka Kalpići u Gornjem Docu dostajališta Preslo asfaltirana stara makadamska cesta.

Novoasfaltirana pristupna cesta kod stajališta Preslo

pozitivnim pro-mjenama svjedo-Ëi i nekoliko auto-mobila koji suparkirani ispredzgrade bivπe os-novne πkole Ëijeprostorije danasuglavnom koristeËlanovi lovaË-koga druπtva.

Pobol j πan jecestovne pove-zanosti navodi narazmiπljanje da bi stajaliπte trebalopomaknuti za stotinjak metara jer bi talokacija bila puno pogodnija za putnike.Naime, pristup vlakovima bio bi olakπan,a moglo bi se urediti i veÊe parkiraliπte.

Nova stajaliπta zahtijevaju i novaulaganja koja nisu velika, ali bi se HÆ-u iputnicima s toga podruËja isplatila viπe-struko.

Jozo GranËiÊ

Gospodin Mate Hegeduπ umirovljeni jestrojovoa i dispeËer vuËe koji je do 11. travnja1999. bio zaposlen u Jedinici za vuËu vlakovaZagreb. U mirovinu je otiπao nakon πto je stekao43 godine, pet mjeseci i dvanaest dana radnogastaæa, i to uz otpremninu i invalidsku mirovinu.UmirovljeniËke dane provodi sa suprugomNadom u njihovu stanu u zagrebaËkome naseljuGajnice.

No, njegov podravski duh ne da mu miro-vati, pa g. Hegeduπ pola godine provodi nadjedovini u PitomaËi. On ondje ima vinograd,a u baËvama stalno ima crnoga i bijelog vina terakije. Bijelim vinom lijeËi visoki tlak, a radeÊiu vinogradu jaËa srce. Gospodin Hegeduπ imadvije kÊeri koje su se udale te ga Ëesto posjeÊujei unuk Dominik, Ëiji je otac takoer strojovoa.

Gospodin Hegeduπ nam je rekao to da bise HÆ barem u povodu blagdana mogao sjetitisvojih umirovljenika. Rekao je i to da je ËlanUdruge æeljezniËkih umirovljenika te misli dabi njezina aktivnost mogla biti i veÊa. Od æeljez-nice nije dobio ni stan, ni kredit, a sve πtoposjeduje stvorio je marljivim radom. S obziromna to da nije u punoj mirovini te da ima rjeπenjeinvalida rada, to je njegova posljednja mirovinaiznosila 3.100 kunâ, rekao nam je g. Hegeduπ.

Kako žive željeznički umirovljenici »Dobro, ali da nas se barem netko sjeti«

Gospodin Mato Hegeduš u veselomedruštvu unuka Dominika uživa u

umirovljeničkim danima.

Da bismo saznali nešto o tome kako žive HŽ-ovi umirovljenici,posjetili smo g. MATU HEGEDUŠA, umirovljenog dispečeraJedinice za vuču vlakova iz Zagreba.

Poπto je zavrπio ÆeljezniËku industrijsku πkolugodine 1970. zaposlio se kao strojobravar naodræavanju parnih lokomotiva u HÆ-u. Ubrzo jeotiπao u Kastav na πkolovanje za strojovou te gaza taj istarski gradiÊ veæu lijepe uspomene. Svi subili mladi i veseli, ali se uËilo. Kao strojovoa vozioje parnjaËe serije 11, 22, 33, dizelske i elektriËnelokomotive i vlakove. Poloæio je ispite za sve vrstevlakova, i to od parnjaËe do elektromotornogvlaka. Naæalost 1990. doæivio je infarkt te je odtada pa do umirovljenja bio zaposlen kao dispeËeru Jedinici za vuËu vlakova Zagreb.

Na svojoj djedovini u PitomaËi Mate Hege-duπ ima 650 Ëokota loze, a vino je kao i æeljez-nica obiteljska tradicija. Da bi sve bilo legalno,upisao se u poljoprivredni upisnik. Njegovovino, koje kontrolira Hrvatski zavod za vinar-stvo, ekoloπki je proizvod. Prodaje ga po skrom-nim cijenama. On tvrdi da od njegova vina neboli glava. Humor ga nije napustio ni u mirovini.

- U PitomaËi ispod vrta prolazila je pruga,pa sam od malena prijateljevao sa æeljeznicom.Na poslu sam uvijek bio sa svima u dobrimodnosima. Uza sve teπkoÊe koje su me snaπle,moram reÊi da me HÆ nije oπtetio. Vidio samrazne nesreÊe, i to od naleta automobila navlak, bacanja samoubojica pod kotaËe vlakova

te druge nesretne sluËajeve na pruzi. Na posluje bilo teπkih, ali i smijeπnih trenutaka.

Imam malu mirovinu i dobio sam maluotpremninu. Ovom prigodom upitao bih odgovor-ne πto se dogodilo sa dionicama koje smo trebalidobiti za naπ rad. No, meni je najvaænije da suzdravi moji unuci, a uz humor se i sve drugo lakπegura, rekao nam je sa osmjehom na licu g. MatoHegeduπ. Tekst i snimka: B. ∆avar

DOGAÐAJI


FOTO VIJESTIU do posljednjeg mjesta ispunjenom

starom Domu æeljezniËara, SÆH podruænicaOsijek organizirala je boæiÊni domjenak.Poslijepodne je odigran turnir u bridæu, a

SŽH Osijek Fešta u OsijekunaveËer uz izbor najboljih plesaËa, nastupgrupe za suvremeni ples, HKUD ≈Æeljez-niËar√ i ples zabava je trajala do jutarnjihsati. (BB)

VinkovaËke podruænice Sindikata strojovoâ Hrvatske iSindikata tehniËkoga pregleda vagonâ i vlakova HÆ 20.prosinca 2003. godine u tzv. maarskoj πkoli u Vinkovcimapriredile su zajedniËki boæiÊnu proslavu za djecu svojih Ëlanova.Tristotinjak djece provelo je ugodnih sat i pol vremena i, πto jenajvaænije, na kraju dobilo lijepe pakete na dar. Nakon scenskeigre s glasnim ≈ho-ho-ho«, koliko smo Ëuli, sedam sobova izdaleka Ivankova dovezlo je Djeda Mraza.

Djed Mraz je pjevao s djecom, a najhrabriji klinci i sami suneπto otpjevali i recitirali. Tako je Nikolina otpjevala ≈ZvonËiÊe«,a Josipa i Jelena proËitale su pisma. No, kada je Djed Mraz nakraju pitao: ≈HoÊemo li pjevati ili dijeliti darove?«, djeca su selistom odluËila za darove. B. B.

Vinkovci

Darovi najmla�ima

Lička pruga

Trenutno strojevi na liËkoj pruzi miruju.Ipak aktivnosti oko dopreme materijala seodvijaju. Nastavak brze izmjene traËnica idonjeg ustroja nastavit Êe se 9. veljaËe, agraevinski radovi na novoj trasi pruge Ëimto vremenske prilike dopuste. (BB)

Na podruËju Gorskog Kotara palo je okoπezdeset centimetara snijega. Ove godine,do sada, bilo je relativno malo snjeænihpadalina i nije bilo problema oko ËiπÊenjasnijega. Aktivirane su snaæne ≈Rolbe«,radnicima ZOP-a Ogulin pomogli suzaposlenici Remonta pruga i Pruænihgraevina i pruga je vrlo brzo oËiπÊena. (BB)

UoËi BoæiÊa ulaz u poslovne prostorijeHÆ-ove tvrtke kÊeri Radionica za remonti proizvodnju æeljezniËkih vozila d.o.o. uSlavonskom Brodu krasile su vrlo lijepejaslice, koje su izradili su i ukrasili majstoriiz stolarske radionice. »ini mi su to prvejaslice ikada izraene na Hrvatskimæeljeznicama. B. B.

Uskoronastavak radova

Gorski Kotar

Bez problema sasnijegom

RŽV d.o.o. Slavonski Brod

Prve jaslice u HŽ-u


DOGAÐAJI

U sjeÊanjima vidim prve vlakove kakovoze po tek sagraenome nadvoænjakuiznad DræiÊeve ulici u Zagrebu ili kako vozepokraj stare rampe u Heinzelovoj ulici uZagrebu tamo negdje oko Zavrtnice gdjesmo kupovali vapno za kreËenje (bojenje)zidova. U sjeÊanju je pohranjen i ne takodavno ukinuti vlak Simplon-express sbjelkastim vagonima i sa svijetlozelenimtrakama koji je na putu u Pariz i iz njegavozio uz ulicu mojega djetinjstva. Idandanas kada doem u Francusku i vidimtakve vagone, vratim se u djetinjstvo.

U ovome broju lista ≈ÆeljezniËar« prisjetitÊemo se drugoga vlaka s kojim smo odrasli,a koji viπe ne vozi na HÆ-ovim prugama.Od subote 13.prosinca 2003. na relacijiod Sutle do Botova viπe neÊe voziti parvlakova Venezia-express br. 240 i 241.Ta πtura vijest bila je objavljena u proπlomebroju lista ≈ÆeljezniËar«. Za razliku od teruæne vijesti, o onome πto ima prizvukuspjeha uvijek se piπe naπiroko i nadugaËkouz neizostavne fotografije mnoπtvanasmijanih lica. Nobelovac Ivo AndriÊnapisao je: ≈Pobjednikovo je lice kao ruæa,a od poraæenog svi okreÊu glavu«.

StruËnjacima iz putniËke i teretne linijeprepuπtamo to kako Êe i po kojim trasamavlak Venezia-express voziti dalje. No,trebamo se upitati je li njegovo ukidanjedio strategije prometnoga razvoja zacrtanihi dobivenih europskih prometnih koridorakoji prolaze kroz Hrvatsku. Skretanje trasevlaka takve vaænosti ima puno veÊeznaËenje jer je to otklon od koridora kojisu dogovoreni na sada veÊ povijesnimministarskim konferencijama na Kreti i uHelsinkiju. No, ovom prigodom mineÊemo ulaziti u razloge koji su doveli dote odluke, nego Êemo se prisjetiti prvihputovanja u Trst.

Vlak kojim je stizala zapadnjaËkaroba

Vlakom Venezia-express stizale su prveporatne najlonke, πuπkavci, traperice idruga ≈luksuzna« roba. Poslije smo timvlakom putovali u Trst ili do æeljezniËkepostaje Venezia Mestre i dalje preko mostaiznad kanala do posljednje postaje VeneziaSanta Lucia. Kada bismo u rano jutro iziπli

Sjećanje na vlak Venezia-express br. 240/241

POTPUNA ODSJEČENOST OD VENECIJE

Vlakovi su kao i ljudi, raaju se odnosno nastaju i umiru,tj. odlaze u staro æeljezo. Brojevi njihova su imena pokojima ih poznajemo i po kojima ih pamtimo. U naπimsjeÊanjima æive koliko i mi, a na fotografijama i uuspomenama drugih ljudi ostaju i nakon nas.

iz vlaka, doËekalo bi nas more sobiju strana kolosijeka te bismoznali da je zavrπilo naπe viπesatnoputovanje.

I sada u mislima mogu vidjetimnogobrojne mladiÊe i djevojkes naprtnjaËama na leima koji suse koristili povlasticama InterRailza mlae od 26 godina te su takovidjeli mnogobrojne europskegradove i metropole. Vidim iredove vreÊâ za spavanje ispredæeljezniËkoga kolodvora SantaLucia. Onomu tko to nije vidioteπko je zamisliti kojom sebrzinom popunjavao plato ispredkolodvora Ëija su se vrata zatvo-rila u ponoÊ.

Iz æeljezniËkoga kolodvora VeneziaSanta Lucia Ëesto sam i sâm nastavljaosvoja putovanja prema Rimu, Napulju,Palermu, Milanu, Torinu, ©vicarskoj,Parizu pa sve do Lourdesa i dalje premaFatimi i Santiagu de Campostela. U tajæeljezniËki kolodvor, koji je opjevan i utalijanskim kanconama te je samo desetakmetara udaljen od venecijanskoga kanalaGrande, vlakovi sastavljeni od πarenihvagonâ dolazit Êe i dalje iz gotovo sviheuropskih zemalja, ali ne i iz Hrvatske. Timvlakom do Venecije i dalje (nekada iizravnim vagonom) do Rima putovalo je igotovo svih tristo pitomaca Sveto-jeronimskoga zavoda na obali Tibera kojisu u vjeËnome gradu postigli doktorate izteoloπkih i humanistiËkih znanosti.

Nazivi mnogih vlakova uπli su uknjiæevnost i pojavili se na filmu (na primjernezaboravan film ≈Ubojstvo u Orient-expressu). U sjeÊanju mi je ostao i Ëlanako vlaku Venezia-express u kojemu je bioopisan æivot ljudi iz zemalja iza ≈æeljeznezavjese«. Naslov toga Ëlanka bio je ≈Bijegiz komunizma vlakom br. 240«. »lanak jeobjavljen prije Ëetrnaest godina 5. sijeËnja1990. u ondaπnjemu respektabilnomumagazinu ≈Start« (br. 573). U njemu su bileopisane sve ≈Ëari« rumunjske zime te ljudikoji se bore za goli æivot.

»etrnaest godina poslije Slovenija iMaarska, novopridruæene Ëlanice Euro-pske unije, mogle bi taj Ëlanak naslovitikao ≈Bijeg s Balkana vlakom br. 240«.

Hrvatska joπ udaljenija od Europe

Da bismo otputovali u Italiju vlakom,sada Êemo se morati koristiti samo dnevnimvlakovima te Êemo morati presjedati uLjubljani. Posljednji vlak koji nas iz Venecijemoæe dovesti natrag u Zagreb kreÊe u 15.44sati. Poπto u Ljubljani presjednemo na drugivlak, u Zagreb stiæemo u 23.29 sati.

Ako poæelite otiÊi do Trsta, tada se iz Trstatrebate vraÊati vlakom odnosno autobusomTalijanskih dræavnih æeljeznica koji polazi sglavnoga æeljezniËkoga kolodvora Trst C. E.i koji vozi do Ville Opicine. Iz autobusamorate presjedati u vlak koji vozi premaLjubljani. No, teπkoÊa je u tome πto taj vlaku Sloveniji ne vozi subotom, nedjeljom iblagdanom. Komplicirano, zar ne?

Kada je vlak Venezia-express prestaovoziti na HÆ-ovim prugama, izgubili smoizravnu noÊnu vezu izmeu Zagreba iVenecije. Na taj naËin moæda smo seuspjeli rijeπiti problematiËnih putnika kojisu iz zemalja u tranziciji ilegalnim putempokuπavali doÊi do za njih obeÊaniheuropskih i prekomorskih zemalja.

Dok sam mogao putovati tim vlakom,primijetio sam da su posljednjih godinaπvercere i beskuÊnike zamijenili studenti iintelektualci koji, oboruæani znanjem, traæesvoj dio europskoga kolaËa. Nisu lipreusmjeravanjem trase toga para vlakovadalje od Hrvatske Hrvatska i njezini graaniostali joπ udaljeniji od Europe?

Branko Korbar

53


DOGAÐAJI

Odlukom HÆ-ove uprave odluËeno je daËasopis ≈Æeljeznice 21« bude sljednik dvajuugaslih struËnih Ëasopisa, i to Ëasopisa≈ÆUTIP - Æeljeznica u teoriji i praksi« testruËnoga Ëasopisa Druπtva inæenjerâ itehniËarâ HÆ koji se nazivao ≈ITHÆ«. To πtotaj Ëasopis redovito izlazi Ëetiri puta nagodinu, rezultat je samozatajna, strpljiva iustrajna rada svih Ëlanova uredniπtva tenjegova glavnoga urednika Marka Odaka.

Gospodina Marka Odaka zamolili smo daza Ëitatelje lista ≈ÆeljezniËar« kaæe neπto o proπlojizdavaËkoj godini te o planovima za 2004.

- Gospodine Odak, na poËetkurazgovora æelimo Vam Ëestitati nauspjehu koji ste postigli objavljiva-njem Ëasopisa ≈Æeljeznice 21«. Recitenam neπto o svojemu radu godine2003?

- Godine 2003. uspjeli smo objaviti Ëetiribroja Ëasopisa ≈Æeljeznice 21«. Osim trijuredovitih brojeva, objavili smo i Zbornik (br.2/2003) u kojemu je tiskano 29 struËnihradova koji su bili predstavljeni na savjeto-vanju na temu investiranja u Hrvatske æeljez-nice, πto je 20. i 21. oæujka 2003. bilo odr-æano u Opatiji. Osim u tome izvanrednomizdanju, u redovitim proπlogodiπnjimbrojevima Ëasopisa ≈Æeljeznice 21« objavljenoje od Ëetiriju do sedam struËnih Ëlanaka izrazliËitih podruËja æeljezniËke struke. MoramreÊi to da kao struËnjak kojemu je stalo donapretka æeljeznice, a osobito do HÆ-ovanapretka, te kao urednik Ëasopisa nisamzadovoljan s tako malim brojem struËnihradova koji pristiæu za objavljivanje. Ovomprigodom joπ jednom pozivam HÆ-ove idruge struËnjake svih profila da se zauzmuviπe kako bismo postigli zajedniËki cilj, a toje HÆ-ov napredak.

Moram reÊi i to da Uprava HÆ-a, koja jeujedno nakladnik ovoga jedinoga preostalogaæeljezniËkoga struËnoga Ëasopisa, autorimahonorira njihove objavljene radove. StruËniradovi koji redovito imaju struËnu recenzijumogu biti priznati u izboru odnosno reizboruu naslovna i nastavniËka zvanja. Uz ulaganjevelikih napora Ëasopis redovitom poπtomnastojimo poslati i drugim europskim udru-gama æeljezniËkih inæenjera (24 udruge) skojima Druπtvo inæenjerâ i tehniËarâ Hrvat-skih æeljeznica (DITHÆ) tvori Europski savezudrugâ æeljezniËkih inæenjera (UEEIV), Ëijeje sjediπte u Frankfurtu na Majni. »asopistakoer πaljemo znanstvenim ustanovama u

Izišao br. 4/03 HŽ-ova stručnoga časopisa »Željeznice 21«

Uspješno i u novoj godiniKrajem 2003. objavljen je četvrti broj stručnoga časopisa »Željeznice

21« što ga zajednički izdaju Hrvatske željeznice i njihovo Društvo inženjerâi tehničarâ. Taj časopis redovito izlazi četiri puta na godinu. Njegov glavniurednik je diplomirani strojarski inženjer MARKO ODAK.

Hrvatskoj i svijetu. Zbog toga svaki struËni iliznanstveni Ëlanak koji je objavljen u Ëasopisuima saæetak na engleskome i njemaËkomjeziku. Ovo je prigoda i izazov naπim kole-gama da naprave ozbiljan inæenjerski, struËnii znanstveni korak.

Napravio sam i analizu objavljenih radova,reklama, broja stranica i broja tzv. plavihstranica.

- ©to su to tzv. plave stranice?- Plave stranice jesu stranice na kojima

objavljujemo vijesti o aktivnostima Ëlanstvate vijesti koje su zanimljive DITHÆ-ovimËlanovima. One se mogu i maknuti iz sredineËasopisa, a da se ne naruπe njegov izgled iznanstvena svrsishodnost.

Na tzv. plavim stranicama redovito seobjavljuju vijesti s okruglih stolova koji seprireuju u DITHÆ-ovim klupskim prosto-rijama u Petrinjskoj 89 u Zagrebu, razgovoris direktorima i voditeljima pojedinih sekcijau druπtvu te recenzije i pregledi novo-objavljenih knjiga sa æeljezniËkom tematikom.Objavljujemo i pregled nadolazeÊih struËnihsajmova i skupova koji su zanimljivi HÆ-ovimstruËnjacima te vanjskim kooperantima kojiproizvode ili posreduju u nabavi proizvodâkoji prijeko potrebnih æeljeznicu. Obvezatnotiskamo i pristupnicu u Druπtvo ITHÆ kojomse pojedinci i tvrtke mogu prijaviti u todruπtvo. Na tim stranicama objavljujemo iorganizacijsku shemu Druπtva ITHÆ, njegovstatut, redovita izvjeπÊa nadzornoga odbora,imena povjerenikâ kojima se mogu obratitiËlanovi Druπtva ITHÆ na terenu. Objavlju-jemo i najzanimljivije Ëlanke iz stranih struË-nih Ëasopisa te kroniku najzanimljivijih inajvaænijih zbivanja u domaÊoj i inozemnojæeljezniËkoj industriji. Plave stranice otvorenesu i za objavljivanje vijesti iz hrvatskoga uredaeuroinæenjerâ, koji vodi diplomirani elektro-tehniËki inæenjer Borivoj ÆiliÊ.

BuduÊi da æelimo obogatiti sadræaj Ëaso-pisa ≈Æeljeznice 21«, ovom prigodom pozi-vam sve suradnike i sudionike raznihskupova, prezentacija, promocija i putovanja

da svoja zapaæanja poπalju meni osobno iliuredniku tzv. plavih stranica, dipl. elth. ing.Branku Korbru, na broj telefaksa 01/4577-709.

- Koji su Vaπi planovi godine2004?

- »asopis ≈Æeljeznice 21« vrlo je vaæan zaHÆ-ovu buduÊnost, osobito sada kada seveliki novac i napor ulaæu u to da bismomodernizacijom krenuli u Europu. »itatelje istruËnjake odnosno javnost zanima πto semodernizira, koji su novi pomaci uËinjeni uizgradnji i odræavanju kapaciteta, kako suzadovoljeni visoki kriteriji i koji su to kriterijikoje postavlja Meunarodna æeljezniËka unija(UIC), kolik je udio hrvatskoga gospodarstvau tome, kako su prilagoene hrvatske norme,koje su novosti u zakonskoj regulativi, kojesu to nove odredbe, kako se prate propisi ipravilnici, πto je s uvoenjem novih tehno-logija, jesu li novoobnovljene dionice koridoraspremne za prihvat GSM-R-a i razine ETCS.

Mislim da ne otkrivam veliku tajnu akokaæem to da æelim da ovaj Ëasopis poprimi,ali ne i da preslika izgled stranih struËnihËasopisa koji izdaju kolege iz europskihæeljezniËkih inæenjerskih udruga (CIFI, VDEI,KTE i drugi).

Pozivam sve struËnjake koji se moguprepoznati u ovim temama, ali ne i u samonjima, da se odazovu na struËnu i ljudskusuradnju. Uredniπtvo se nada da Êe uskorobiti rijeπen i problem odgovarajuÊih prostorijaËime bi se stvorili uvjeti za normalan rad.

Predloæit Êemo da se priredi i dodjelagodiπnjih nagrada ili stipendija za najboljiobjavljeni rad.

U sljedeÊim brojevima Ëasopisa ≈Æeljez-nice 21« nastojat Êemo objavljivati logotipepojedinih tvrtka, njihove adrese te proizvodniprogram. Zbog svoje europske orijentacijeËasopis æeli postati most koji Êe Hrvatskeæeljeznice i hrvatsko gospodarstvo povezivatis drugim zemljama.

- Gdje je i kako moguÊe nabavitiËasopis ≈Æeljeznice 21«?

- Jedna stara poslovica kaæe da nije dostasamo gurnuti kamen, nego treba i vikati dasmo ga gurnuli. VeÊ je nekoliko puta biloobjavljeno to da se Ëasopis distribuira premaodreenome i odobrenome rasteru u sve HÆ-ove poslove i sluæbe. »lanovi Druπtva ITHÆmogu ga zatraæiti od svojih povjerenika kojisu navedeni u organizacijskoj shemi DruπtvaITHÆ. Svi drugi Ëasopis mogu potraæiti uklupskim prostorijama Druπtva ITHÆ koje senalaze u Petrinjskoj 89 u Zagrebu ili ga mogunaruËiti na telefonski broj 01/4577-709 ilina ÆAT-ov broj 28-58 - rekao je g. Odak nakraju razgovora.

Branko Korbar

Broj StruËni Broj Rek- PlaveËlanci stranica lame stranice

1/ 2003. 7 48 12 8

2/2003. 29 172 7 8

3/2003. 4 42 5 8

4/2003. 4 52 8 8


DOGAÐAJI

Kako je u uvodu rekao novinar NinoKopaË, i prije je bilo pokuπajâ da bra-nitelji izdaju svoje listove. Jedan od njih,“Hrvatska ruæa”, izlazio je oko godinu ipol danâ uz potporu Ministarstva hrvat-skih branitelja, no doæivio je neslavnusudbinu. Nakon njegova gaπenja pokre-nut je list “Hrvatski branitelj”, koji jezapravo “Vjesnikov” podlistak. Godine2003. iziπla su dva broja, ali ne zna se πtoÊe dalje biti s tim projektom. Zbog togadevet godinâ nakon zavrπetka Domo-vinskoga rata, koji je trajao od 1991. do1995, javnost i graani, a osobito mladeæ,jako malo znaju o braniteljima.

- Stoga je zamiπljeno da u “Jeæu” izbroja u broj predstavljamo braniteljskeudruge, kojih, na æalost ima previπe.Preko rubrike o braniteljskim udrugamabraniteljima æelimo progovoriti o njiho-vim teπkoÊama, koje su joπ uvijek velike.Svjesni smo toga da branitelji ne mogubiti getoizirana skupina sama za sebe;oni su uvijek bili sastavni dio hrvatskogadruπtva. Zato smatramo da Êe prekoovoga lista glas braniteljâ i problemi skojima se oni i braniteljske udrugesusreÊu ipak doÊi do πire Ëitateljskepublike. Vjerujemo takoer da Êe seukljuËiti i druge braniteljske udruge, kaoi druge nevladine udruge te se ovimlistom koristiti za upoznavanje s vlastitimproblemima svojeg rada - rekao jeizmeu ostaloga Nino KopaË.

O listu su po koju rijeË potom izgo-vorili novinar Fahrudin NovaliÊ, glavniurednik Ratko Bubanj te Damir∆urik, predsjednik udruge BraniteljiHrvatske. O posebnostima lista poneπtoje bilo reËeno u uvodnoj rijeËi glavnogaurednika, gdje se istiËe da su do sada obraniteljima Ëesto govorili i pisali drugi,a sada Êe za promjenu branitelji pisatisami o sebi i o drugima.

- Smatramo da imamo znanja, snagei volje ostvariti takav projekt. Takoersmatramo da u Hrvatskoj ima previπesponzoriranih listova, pa se vrlo Ëesto

U povodu izlaska nezavisnoga lista “Jež”

Branitelji progovaraju o sebi i o drugimaDana 22. prosinca 2003. u prostorijama Hrvatskoga novinarskog

društva u Zagrebu bio je predstavljen nulti broj nezavisnoga lista“Jež”. Njegov izdavač jesu braniteljske udruge, i to Savez udrugâhrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata ZNG ’91,Udruga Branitelji Hrvatske i Središte za mir, demokraciju i pravdu.

iskrivljuju vijesti i stvaraju afere koje sluæeprikrivanju neËega drugoga te da se bjeæiod glavnih problema. Nezavisni list “Jeæ”dræat Êe se vrlo jasnih mjerila za objav-ljivanje prilogâ: istine i Ëinjenicâ te kva-litete prilogâ. Tematika lista “Jeæ” kretatÊe se u rasponu od politike do πporta izabave. U poËetku list je zamiπljen kaomjeseËnik sa æeljom da postane tjednikom- napomenuo je glavni urednik RatkoBubanj u uvodnoj rijeËi.

U skladu s tim napomenama dana jemoguÊnost i HÆ-ovoj Udruzi braniteljâ iinvalidâ Domovinskoga rata da se korististranicama namijenjene braniteljima zaupoznavanje πire javnosti, izvan sustavaHrvatskih æeljeznica, s radom i proble-matikom naπih branitelja, te da se i samibranitelji iz HÆ-a upoznaju sa sliËnimstvarima drugih udruga.

Prema temama predstavljenima u“Jeæevu” nultom broju, moæe se oËe-kivati da Êe taj list i u sljedeÊim brojevimabiti vrlo bogat i sadræajno zanimljiv. Tose osobito odnosi na objavljivanje zanim-ljivih intervjua s osobama iz razliËitihpodruËja. Tako je obavljen ekskluzivniintervju s predsjednikom RH StjepanomMesiÊem, zatim akademikom IvanomSupekom, politiËarima Matom Arlovi-Êem, Antom –apiÊem, Ivom Bancem iDamirom Kajinom. Od zanimljivihdruπtvenih problema obraene su temeo prostituciji, o tajkunima te o beskuÊ-nicima i prosjacima. Izlazak prvoga redo-vitog broja oËekuje se poËetkom mjesecaveljaËe 2004.

Nadamo se da smo vas u ovomeprikazu uspjeli zainteresirati za to da sesami upoznate s joπ jednom tiskovinomna hrvatskome novinarskom nebu te daÊe oni koji se i zainteresiraju za njegovunabavu u “Jeæu” pronaÊi poneπto dru-gaËijega sadræaja i pristupa obraenimtemama. Nadamo se da Êe se meuponuenim temama naÊi poneka i izæeljezniËkoga podruËja.

Boris Udier

U okviru dosadaπnjeg rada naprilagodbi lista ÆeljezniËar pro-cesima koji se provode u Hrvatskimæeljeznicama bila su nam izuzetnokorisna miπljenja i prijedlozi koje sunam uputili Ëitatelji lista. UzimajuÊita miπljenja u obzir, uz naπe analize iiskustva na novinarskom planu ucjelini, proveli smo viπe promjena.Na taj naËin æeljeli smo list pribliæitinaπim Ëitateljima i postiÊi to danovine istinito i objektivno izvjeπ-tavaju o onome πto se dogaa uHrvatskim æeljeznica. Ne samo to.U svim tim procesima æelimo i sami,uredniπtvo i suradnici, odigrati aktiv-nu ulogu u promicanju i afirmiranjuosnovnih procesa vezanih uz stva-ranje Hrvatskih æeljenzica kao uËin-kovite tvrtke.

Uveli smo viπe novih rubrika.Nastojimo postiÊi πto ravnomjernijuzastupljenost svih naπih podruËja.Radimo na promjeni grafiËkogizgleda lista. S ovim brojem krenulismo, kao πto vidite, s novim dizaj-nom omota lista. Nastojimo takoerda prijelom unutarnjih stranica budedinamiËniji i pregledniji.

Javilo nam se takoer nekolikonovih suradnika.

Rad na koncepciji lista nije zavr-πen. Kao πto i procese u Hrvatskimæeljeznicama obiljeæavaju stalni na-pori da se posluje bolje, tako i minastavljamo s radom na dotjerivanjukoncepcije lista. U tome Êe nam idalje biti dragocjena pomoÊ svihnaπih suradnika i Ëitatelja. Stoga ihponovno pozivamo da se jave, dadaju svoje prijedloge i miπljenja kakoo tome πto je dobro i s Ëime trebanastaviti, tako i o onome πto je loπei πto treba iznijemiti.

Svi koji æele reÊi neπto o naπemlistu, neka nam se jave na adresuuredniπtva, Zagreb, MihanoviÊeva12, ili na ÆAT 31-22 ili 42-88.

Koncepcija lista Željezničar

Nastavljamo sazapočetim procesom


DOGAÐAJI

DOGAÐAJI

Dragi Petre, duboko potreseni viješću oTvojemu nenadanom odlasku na vječni počinak,s dužnim poštovanjem i boli u srcu šaljemo tiposljednji pozdrav i izražavamo neizmjernuzahvalnost za sve trenutke što smo ih proveli sTobom. Počivaj u miru!

Sindikat tehničkoga pregleda vagona ivlakova HŽ

Dana 19. prosinca 2003. nakon kratke i teškebolesti u 81. godini života preminuo je naš član idragi prijatelj Luka Bošnjak, željezničkiumirovljenik i nekadašnji zaposlenik Sekcije zavuču vlakova Vinkovci. Pokopan je 22. prosincana gradskom groblju u Vinkovcima.

Budući da je bio i pripadnik Hrvatskih oružanihsnaga od 1942. do 1945. i osvjedočeni hrvatskirodoljub, u doba bivše Jugoslavije bio je političkiproganjan, osu�ivan i zatvaran, pa mu život utakvim okolnostima nije bio nimalo lak. No, pokojniLuka ni jednoga trenutka nije klonuo duhom, negoje unatoč svim nedaćama živio vedro te sneizmjernom radošću dočekao osamostaljivanjeHrvatske i ispunjenje svojega životnog sna.

Luka Bošnjak bio je nositelj spomen-znaka»Vojnički red trolista s križem kneza Višeslavaza časno služenje domovini Hrvatskoj« i spomen-medalje »Hrvatskoj vjerni sinovi«.

Počivao u miru Božjem i neka mu je lakahrvatska zemlja!

Udruga proganjanih hrvatskih željezničara ’71

U sjećanje

KREŠIMIR GRCIĆ

Dana 2. veljače 2004. navršilo se godinu danaod smrti našega člana, kolege i prijatelja AnteBrkića. Neka počiva u miru!

Podružnica Sindikata prometnika vlakova u Splitu

Dana 18. siječnja 2004. navršila se godina danâod tragične i prerane smrti našega kolege i prijateljaFrane Šimunovića. Radeći na najzahtjevnijimposlovima u željezničkoj izvršnoj službi, pokojniFrano u svojih 28 godinâ radnoga staža stvorio jeneizbrisiv lik čovjeka i uzornoga radnika.

Sjećanje na Tebe, dragi naš Frano, toliko jesvježe da je još uvijek teško povjerovati da Ti višenisi s nama, da Te više nema u našoj radnoj iživotnoj sredini. Počivaj, dragi Frano, u miru!

Zaposlenici HŽ-Putničkoga prijevoza ivlakopratno osoblje domovnoga kolodvora Split

U sjećanje

ANTE BRKIĆ

U sjećanje

LUKA BOŠNJAK(1923-2003)

U sjećanje

FRANO ŠIMUNOVIĆ

Dana 1. veljače 2004. navršilo se godinu danaod smrti našega člana, kolege i prijateljaKrešimira Grcića. Neka počiva u miru!

Podružnica Sindikata prometnika vlakova uSplitu

U sjećanje

PETAR KOVAČEC

U sjećanje

TOMISLAV MIŠIN(12.2.2001.-12.2.2004)

U mislima i sjećanju Ti si uvijek s nama. Hvalasvima koji se sjećaju tvog dragog lika i dobrihdjela učinjenih za nas.

Obitelj Mišin

Traæe se kandidati za rad na sljedeÊimradnim mjestima u Sluæbi za kontroluprometne sigurnosti:1. kontrolor prijevoza opasnih tvari -

1 izvrπitelj2. kontrolor elektrotehniËkih postro-

jenja - 1 izvrπitelj3. glavni inæenjer za analizu i statistiku

izvanrednih dogaaja - 1 izvrπitelj.Kandidati moraju biti zaposleni na Hrvat-skim æeljeznicama te udovoljavati uvjetimapropisanima odredbama Pravilnika oorganizaciji HÆ-Hrvatskih æeljeznica(Sluæbeni vjesnik HÆ-a br. 4/03 od 20.6. 2003).Molbe slati iskljuËivo na adresu: Hrvatskeæeljeznice - Poslovi ljudskih resursa,10000 Zagreb, MihanoviÊeva 12 s nazna-kom ≈Za interni natjeËaj - Kontrola pro-metne sigurnosti«.Molbe se primaju zakljuËno sa 16. veljaËe2004.

Poslovi ljudskih resursa

Poslovi ljudskih resursaHrvatskih željeznica raspisuju

INTERNI NATJEČAJza popunu slobodnih

radnih mjesta

U sjećanje

IVAN RADNIĆ(7.2.2002.-7.2.2004.)

Navršava se dvije godine kako nas je preranonapustio naš kolega i prijatelj Ivan Radnić. Onostaje trajno u našom sjećanju.

Zaposlenici nekadašnjeg KSR-a

56


SINDIKAT

Krajem 2003. Sindikat prometnikâvlakova Hrvatske nastavio je s praksomposjeÊivanja susjednih æeljezniËkihuprava koju su poËeli krajem mjesecasijeËnja 2003. kada su posjetili Villach.Taj posljednji put SPVH priredio je izletu Cargo Centar u u austrijskom graduGrazu. Naime, sindikalisti su procijenilida Êe ondje moÊi vidjeti dobar primjerkako bi u buduÊnosti trebao izgledati iHÆ. Na takvim putovanjima SPVH-ovoËelniπtvo i predsjednici sindikalnihpodruænica mogu steÊi nova znanja iiskustva koja poslije mogu prenijetiËlanovima.

Dana 16. prosinca 2003. sindikalistisu krenuli na putovanje. Na slovensko-austrijskoj granici kod ©entilja doËekalisu ih kolege iz Sindikata æeljezniËkogprometa Slovenije. Put do Graza nastavilisu osobnim automobilima. U udobnomei ugodnome ambijentu dvorane CargoCentra sluπali su predavanje WalteraKappera, jednog od Ëelnih zaposlenikau Centru. Dvorana u kojoj je predavanjebilo odræano opremljena je suvremenimdigitalnim projektorom i suvremenomprateÊom tehnologijom. Na predavanjupredoËeni su im temeljni podatci oorganizaciji i djelatnosti poduzeÊa.

Centar je sagraen izdvojeno izæeljezniËkoga sustava radi organizacijekombiniranoga prijevoza (cestovno-æeljezniËkoga) u kojemu glavnu uloguimaju otpremnici (πpediteri) koji robuprikupljaju u krugu od stotinjak kilo-metara. Nakon toga roba se utovaruje ukontejnere koji se potom ukrcavaju navagone πto voze u razliËitim smjerovima.Ti vagoni oblikuju izravne ili cjelovitevlakove.

Kao jedino srediπte takve vrste uAustriji, Cargo Centar u Grazu prostirese na 500.000 m2. Za njegovu izgradnjupotroπeno je 110 milijuna eura. Vlas-

Panoramska snimka Cargo Centra u Grazu

Stručno putovanje Sindikata prometnikâ vlakova

Posjet Cargo Centru u Grazu

Krajem 2003. Sindikat prometnikâvlakova Hrvatske (SPVH) za pred-sjednike podružnicâ priredio jeposjet Cargo Centru u Grazu.Nastavljajući praksu posjeta stra-nim željeznicama, sindikalisti suimali prigodu upoznati se s najsu-vremenijim iskustvima i praksomkoja je uključena i u promišljanjao budućnosti Hrvatskih željeznica.

niËka struktura je mjeπovita. NajveÊi diovlasniπtva (51 posto) imaju privatnivlasnici odnosno otpremnici, a 49 postoje u druπtvenomu vlasniπtvu. ©tajerskabanka (Steierische Bank) ima udio od23,9 posto, a ESTAG - regija ©tajerska(Steiermark) ima 25,1 posto.

Centar raspolaæe sa 63.000 m2zatvorenih hala, 6.500 m2 uredskogaprostora, 65.000 m2 slobodnogaprostora, 25.000 m2 prostora zasmjeπtaj kontejnera, Ëetiri kolosijekâ kojisu dugi po 700 metara s dvije velikedizalice za utovar i istovar kontejnera,tri slobodna kolosijeka duga po 750metara, kolosijek za vlakove s vagonimaRo-La za prijevoz kamiona i teglaËa(uprtni prijevoz) dugaËke do 610 metara,vlastito natakaliπte pogonskoga goriva zacestovne utovarivaËe kontejnerâ i drugo.Prioritet u njegovu poslovanju jest πtobræa obradba kontejnerâ i njihovoupuÊivanje u odrediπte ili pak πto bræadostava primatelju. U prosjeku stiæedevet vlakova i odlaze Ëetiri vlaka svakidan, a mjeseËni kapacitet je oko 4.000kontejnera.

Plan njegova poslovanja predviasuradnju sa Slovenijom i Maarskom tes Hrvatskom kada ona ue u Europskuuniju. No, pregovori s Rijekom teku veÊsada kako bi se neki kontejnerski vlakovi

mogli otpremati onama, ali HÆ za sadane daje pozitivan odgovor. PoduzeÊeCrokombi æeli sklopiti ugovor o prijevozuvlakova Ro-La iz Graza do Welsa na sje-veru Austrije jer hrvatski kamionski prije-voznici imaju velika ograniËenja dok vozekroz Austriju. U Austriji se nastoji uto-variti πto viπe kamionâ i tereta na vlakoveda bi se rasteretila cestovna infra-struktura, smanjilo oneËiπÊivanje okoliπa,poveÊala prometna sigurnost i drugo.

ÆeljezniËari uËlanjeni u SPVH, ali i svidrugi æeljezniËari moraju teæiti tomu daæeljeznica prevozi πto viπe robe i da sena meunarodnim pregovorima viπe nedopusti zaobilaæenje hrvatskih prometnihkoridora. Trebamo biti svjesni toga dazbog optereÊivanja cestovnih smjerova,æeljeznica kao prijevoznik ima sigurnubuduÊnost. Sve HÆ-ove zaposlenikeraduje to πto je poËeo preustroj HÆ-a umodernu europsku æeljeznicu. Kaoizvrstan primjer treba spomenuti izgrad-nju vagonâ Ro-La u RÆV-u d.o.o. »ako-vec, i to za HÆ-ove potrebe. Treba senadati tomu da Êe se za nekoliko godinâmoÊi vidjeti to kako veliki kamioni krozHrvatsku prolaze na simpatiËnimniskopodnim vagonima. Kroz »akovecna relaciji MÁV - SÆ svaki dan vozi partakvih vlakova.

Neven Topolnjak


Prire�uje Zdenka FrancetićDjeca i mi

ZNATIŽELJA - POKRETAČ SPOZNAJNOG RAZVOJA

Znatiželja nas motivira da istražujemo svijet. Djetetov svijetispunjen je mnoštvom nove hrane koju treba kušati, novihosoba koje treba upoznati, riječi koje treba razumjeti, mjestâkoja treba istražiti i koječega drugog.

Prehrana

JABUKAJabuka je voće koje pomla�uje,pomaže pri mršavljenju te jebogati rudnik vitaminâ i mine-ralâ. Iako zimi prednost dajemoagrumima, istraživanja poka-zuju to da je najzdravije jestisezonsko voće iz vlastitogpodneblja. Iz toga proizlazi da jejabuka ipak bolja od ananasa!

OBITELJSKI KUTAK

U ranome djetinjstvu dijete dodiruje,rastavlja, gleda, penje se, sluπa, isprobava iuËi viπe nego u bilo kojemu drugomæivotnomu razdoblju. Stjecanje iskustva,manipuliranje predmetima i postavljanjebezbroj pitanjâ naËini su na koji dijete uËi.Primjerice, ako dijete stalno pali i gasi svjet-lo, ono svaki put iznovice otkriva odnosuzroka i posljedice. Ako vodu prelijeva izposudice u posudicu ili ju izlijeva po podu,dijete istodobno usvaja koncepte mase ivolumena. Dijete samo otkriva slatkoÊuËokolade, kiselost limuna, toplinu peÊi ihladnoÊu snijega. Ono traæi objaπnjenja zapromjene koje se deπavaju u prirodi i svijetukoji ga okruæuje. Osobama koje ga okruæujudijete postavlja bezbroj pitanja.

Ni u jednom drugom æivotnomrazdoblju znatiæelja nije toliko snaæna kao uranome djetinjstvu. Biti roditelj trogodiπnjakaili Ëetverogodiπnjaka moæe biti teæak izazovupravo zbog nepresuπne djetetove znatiæelje.Meutim, vaæno je znati to da je ta znatiæeljasnaæan pokretaË djetetova spoznajnograzvoja. Zbog znatiæelje, koja je posljedicaËovjekova unutarnjeg poriva, dijete istraæujesvijet oko sebe. Na taj naËin ono uËi odnosnosamo dolazi do otkriÊa koja obogaÊujunjegovo znanje o sebi, drugima i svijetu kojiga okruæuje. Takva otkriÊa su ugodna i Ëestosu popraÊena osjeÊajem divljenja izadovoljstva. To dijete snaæno motivira danastavi svoja istraæivanja te na taj naËin usvajanova znanja i vjeπtine, ali i stjeËe osjeÊajkompetencije. Nova znanja i vjeπtine daljevode novim izazovima i pitanjima.

Djetetova znatiæelja razvija se u sigurnomui poznatom okruæenju. Dijete koje imapovjerenja u osobe koje ga okruæuju i koje seosjeÊa sigurno i prihvaÊeno, istraæivat Êe novepodraæaje u svojoj okolini i postavljat Êemnogobrojna pitanja. No, ako se dijete neosjeÊa ugodno, ako je srameæljivo ili uplaπeno,ono neÊe reagirati na izazove iz okoline. Akoje dijete nesigurno, svi novi izazovi iz okolinemogu mu se Ëiniti prijeteÊima te Êe traæitiprisutnost poznatih osoba ili Êe se æeljeti vratitiu poznate uvjete i prostore.

Čimbenici istraživačkogaponašanja

IstraæivaËko ponaπanje djeteta odreuju trivaæna Ëimbenika, i to temperament, reakcijaodraslih osoba i okolina koja poticajno djelujena dijete.

Temperament se odnosi na naËin na kojidijete reagira na razliËite situacije i osobe.On se oËituje veÊ u najranijoj dobi, a opÊenitorazlikujemo tri osnovna temperamenta, i tolak, teæak i oprezan. Djeca koja dobroreagiraju na nove podraæaje i promjene uokolini, lako pristupaju drugim ljudima, lakose prilagoavaju i koja su otpornija nafrustracije imaju laki temperament.Karakteristike teπkoga temperamenta jesuteπkoÊe u prilagodbi na nove situacije,negativistiËke reakcije na novosti i promjene,nepovjerenje prema novim osobama i Ëestopokazivanje intenzivnih negativnih osjeÊaja.Oprezna djeca sporo reagiraju na promjenei novosti u okolini, sporije se prilagoavaju

novim situacijama, pokazuju blage negativnereakcije na nove podraæaje, ali ih prihvatenakon nekog vremena. S obzirom na terazlike u temperamentu, djeca se razlikuju iu naËinu na koji istraæuju svijet te na kojiizraæavaju znatiæelju. Treba imati na umu toda je temperament moguÊe mijenjati samodjelomiËno te da roditelji moraju poπtivatinaËin na koji se njihovo dijete nosi spromjenama i izazovima u okolini.

Roditeljske reakcije mogu snaæno utjecatina razinu djetetove znatiæelje, a time i nausvajanje spoznajâ veÊ u najranijoj dobi. Vrlovaæno je da roditelji prihvaÊaju, podræavaju ipotiËu djeËju znatiæelju. Ohrabrivanjem,upuÊivanjem pohvala i strpljivimodgovaranjem na djeËja pitanja, roditelji djecimogu olakπati uËenje i usvajanje novih znanjate poveÊati njihov osjeÊaj kompetencije isamopouzdanje. Takoer, roditelji mogupomoÊi djeci koja se u novim situacijamaosjeÊaju tjeskobno i imaju teπkoÊa sprilagodbom. Takvoj djeci treba pruæitiposebnu pozornost, dati im podrπku u njimazastraπujuÊim situacijama, ohrabriti ih pa Ëaki istraæivati zajedno s njima. Uloæeni trud istrpljenje rezultirat Êe veÊim osjeÊajemsigurnosti koji je vaæan preduvjet za to dadijete krene u istraæivanje i savladavanjeizazova samostalno te da u tome naezadovoljstvo.

Osim roditeljske podrπke djetetu je vaænai poticajna okolina. To znaËi da djetetutrebate pruæiti raznovrsne i sadræajnematerijale koje Êe moÊi istraæivati, dopustitimu da se igra s njima te da istraæuje priroduoko sebe. Inicijativu prepustite djetetu inemojte ga pretjerano πtititi jer roditeljskistrah i mnogobrojne zabrane mogu smanjitidjetetov potencijal za istraæivanje. No, voditeraËuna o tomu da se dijete ponekad moæedovesti u realno opasnu situaciju te da gazbog toga ipak treba nadzirati.

Prema najnovijim istraæivanjimaposlovica ≈Jedna jabuka na dan, doktora

iz kuÊe van« danas je opravdanija nego ikad.Naime, jabuka je sastavni dio mnogo-brojnih dijeta za mrπavljenje jer produæujeosjeÊaj sitosti, pod kontrolom dræi loπkolesterol, regulira rad crijeva, ublaæavakolitis odnosno upalu debeloga crijeva,sprjeËava proljev i korisna je za osobe kojeboluju od dijabetesa ili ateroskleroze.

Najnovije britansko istraæivanje dokazaloje to da jabuka moæe biti zdrava i za pluÊajer poveÊava njihov kapacitet te takoomoguÊuje lakπe disanje.

ZahvaljujuÊi svojemu uravnoteæenomusastavu i velikomu broju mineralâ ivitaminâ, svjeæa jabuka je voÊka kojunutricionisti najËeπÊe preporuËuju kaosastavni dio zdrave prehrane. U usporedbis agrumima ili kivijem svjeæa jabuka nemamnogo vitamina C (6 mg/100g). VitaminaC ima viπe u jabukama koje nisu previπe

zrele. Jabuka sadræi oko 10 grama πeÊerai 40 kalorija na 100 grama. Jedete li jetako da odgrizujete zalogaje, to vaπimdesnima pruæate zdravu masaæu. Iako jeslatka, jabuka ne potiËe pojavu karijesa jerje bogata tvarima koje spreËavaju razvojzubnoga plaka. Kada god to moæete, jabukujedite s korom jer kora sadræi antioksidanse.

Kuhana jabuka uËinkovit je regulatorprobave, a time i praænjenja crijeva. Sobzirom na to da se asimilira brzo, to onaima osvjeæavajuÊe i umirujuÊe djelovanje nacrijeva.

Kada jabuke kupujete na trænici, svakakoodaberite one sorte koje su bogatevlaknima. Ako jedete sirove jabuke, tadasu kod njezina odabira najvaæniji njezinasvjeæina i hrskavost, a u obzir dolaze svesorte. Æelite li ih kuhati, odaberite jabukesorte reneta ili dunje jer su bogate vlaknima.

○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○ ○

58


OBITELJSKI KUTAK

U uredu se brzo stvara nered, no zanjega nema isprike. Postoje raznemoguÊnosti za pohranu dokumenata idrugih vaænih papira, No, prije nego sveposlaæete u kutije i fascikle, trebate seupitati treba li vam sve to.

Nered stvara stres - Ladice u radnimstolovima sadræe puno nepotrebnihstvari. Vrijeme koje potroπite na traæenjestvari uπtedjet Êete ako bacite stareolovke koje viπe ne piπu te ako za gumice,spajalice i druge uredske sitnice odrediteposebna mjesta. Ako svaki radni danpoËinjete tako da se suoËavate sneredom koji ste ostavili na krajuprethodnoga dana, to moæe biti vrlozamorno. »ak i ako ne moæete zavrπitiposao, svoj radni stol poËistite tako dase barem doima kao je sve podnadzorom. Dobro organizirani radni stolpomaæe bistrom razmiπljanju i smanjujestres.

Bacite nepotrebne podatke -RaËunala su skladiπta zaËuujuÊe koliËinepodataka, pa ako s hard diskova briπetezastarjele datoteke te redovito izraujetekopije vaπih radnih datoteka, tada Êeteuvijek imati brz pristup podacima.Iznenadne zamisli i zabiljeπke spredavanja i sastanaka trebate zapisatikako bi vam bile lako dostupne. Na tajnaËin uπtedjet Êete na vremenu i smanjitipatnju kada Êete ih traæiti u posljednjiËas. Stare datoteke koje su otisnute napapiru ne treba pohranjivati u uredu.Najbolje bi bilo da ih odmah pohraniteu arhivu ili ormar da biste sprijeËiligomilanje stagnirajuÊe energije (premaFeng Shuiu, pokretaËu pozitivneenergije).

Zapisujte u rokovnik - Jedan odnajkorisnijih predmeta u uredu jestrotirajuÊa kartoteka pored telefona.Neprocjenjiva je za brz pristup adresamai telefonskim brojevima, a izvrstan je ipodsjetnik na dogovore i obveze, kakoposlovne tako i privatne.

One Êe vam dobro posluæiti i zapohranjivanje struËnih Ëasopisa kojeËesto ne proËitate do kraja pa ih gomilatena radnome stolu. Ako u rokovnikuoznaËite broj i stranicu zanimljivihËlanaka, moæete ih pohraniti i proËitatikasnije.

U poslovnom prostoru boje moæetekoristiti da biste naglasili prirodu poslakoji obavljate i odlike koje æeliteprobuditi. Zelena boja zidova ili nam-jeπta izvrsna je za razvoj novih poslova.Tonovi crvene ili naranËaste bojesimboliziraju dinamiku, a æuta pokreÊeintelektualne poslove jer naglaπavaracionalnost. Smei tonovi simboli-ziraju stabilnost, bijela boja novipoËetak, a crna boja namjeπtaja potiËena istraæivanja.

Prema drevnome kineskom uËenjuFeng Shui svako zanimanje ima svojuboju. Tako Êe zeleni zidovi ili zelenaboja namjeπtaja podræavati poslovevezane za hortikulturu, πumarstvo,stolarstvo, izdavaπtvo i medije. Crvenaili ljubiËasta boja dobra je za poslovevezane za marketing, reklamu, modu,pravo i rad s kemikalijama. Kombi-nacija bijele i sive boje podræavaposlove vezane za raËunovodstvo,bankarstvo, rudarstvo, zlatarstvo istrojarstvo. Æutosmei tonovi potiËudobro poslovanje u poljodjelstvu,graditeljstvu, prehrani, kadrovskojsluæbi, novinarstvu i izradbi odjeÊe.Tamnoplavi i crni tonovi izvrsni su zaposlove koji su vezani za komunikacije,elektriku, ribarstvo, prijevoz, medicinui vanjsku trgovinu.

Ako odluËite zidove u uredu ukrasitijarkim bojama, tada je najbolje daodaberete namjeπtaj neutralnih boja.Pazite na to da boje budu usklaene.No, ponekad je sukob bojâ pokretaËenergije koji je posebice koristan upoduzeÊu u kojemu se traæi brzodonoπenje odluka. Tvrdi, sjajni mate-rijali, kao πto su metal i staklo, brzopokreÊu energiju. Uporaba tih mate-rijala u kantinama i sobama za sas-tanke pomoÊi Êe u tomu da se aktiv-nosti ne odulje u tim prostorijama.GuπÊi materijali, kao πto su metalne,mat povrπine, tamno drvo i presvuËenistolci, zatomljujuÊi su, a energija kojaje povezana s njima je sporija.

Poslovni prostor

NERED U UREDUUredan radni stol pomaže vam darazmišljate bistro i smanjuje stres.

BOJE I UKRASIU UREDU

Ako su zidovi u uredu oličenijarkim bojama, tada namještajtreba biti u neutralnim bojama.

RIŽA ZA ZDRAVUPROBAVU

U starim kineskim kronikama riæa sespominje veÊ 2800. godine p. n. e. Odonda pa do danas riæa je jedna od naj-vaænijih prehrambenih kultura i osnovnahrana veÊeg dijela ËovjeËanstva.

NutricionistiËka vrijednost: Uusporedbi s drugim æitaricama, riæa imanajveÊu energetsku vrijednost. Naime, stograma riæe sadræi 368 kcal. Od hranjivihsastojaka u riæi najviπe ima πkroba (od 70do 80 posto), bjelanËevina (6,5 posto) imasti (0,7 posto), a bogata je i mineralima.Najviπe ima fosfora i kalija, a nisu zane-marivi ni magnezij, kalcij, mangan, æeljezo,sumpor, bakar, cink, kobalt i fluor. U klicise nalazi vitamin E, a u ljusci gotovo svivitamini grupe B.

PREDNOSTI INTEGRALNE RIÆE

U trgovinama moæete naÊi tri vrste riæe,i to neljuπtenu odnosno integralnu, ljuπ-tenu, ali neglaziranu te ljuπtenu, ali gla-ziranu. Ona se koristi najËeπÊe, a pose-bice u visokorazvijenim zemljama. Preh-rambenu vrijednost neljuπtene i neglaziraneriæe Ëini bogatstvo vitaminâ i mineralnihsoli. Poznato je to da ako se dugo vremenahranimo iskljuËivo ili preteæno ljuπtenom iglaziranom riæom, tada moæe doÊi doavitaminoze i bolesti beri-beri koja moæezavrπiti i smrÊu. Neljuπtena riæa imaneusporedivo viπe sirove celuloze kojapospjeπuje praænjenje crijeva i potiËeizluËivanje probavnih sokova, a odnosnjezinih bioloπkih sastojaka uspostavljaravnoteæu u organizmu.

Zbog visokoga sadræaja πkroba i kalijate lake probavljivosti, riæa se preporuËujeza dijetetsko li jeËenje crijevnoga iæeluËanoga katara ili proljeva. Ona boljeod bilo koje æitarice pospjeπuje izluËivanjemokraÊe pa se preporuËuje osobama kojeboluju od porasta ureje u krvi.

U prehrambenome smisluintegralna riæa je najvrednijajer potiËe izluËivanje pro-bavnih sokova i pospjeπujepraænjenje crijeva.

59


VLAKOM KROZHRVATSKU

Na pruzi Zagreb - Vinkovci pola satahoda od IvaniÊ Grada prema sjeveru naiπlismo na lijepo i vrlo ureeno mjesto kojeodiπe posebnim mirom i spokojem i kojekao da je prevuËeno nekom finom patinomispod koje vri æivot. To mjesto naziva seKloπtar IvaniÊ.

Kao i susjedni IvaniÊ Grad, tako je uproπlosti i Kloπtar IvaniÊ bio dio OtokaIvaniÊa (≈Insulae Ivanich«) koji se spominjeu Ladislavljevoj ispravi, prvom pisanomdokumentu toga podruËja. Smatra se da jeveÊ u 11. stoljeÊu u Kloπtar IvaniÊu postojalosvetiπte jer su 1093. u vrijeme prvogabiskupa Duha na tome podruËju zagrebaËkibiskupi imali svoje posjede te su u toæivopisno mjesto dolazili na odmor. U 13.stoljeÊu odnosno izmeu 1227. i 1242.poznati zagrebaËki biskup Stjepan BaboniÊsagradio je uza svoj dvor crkvu posveÊenuMajci Boæjoj i franjevaËki samostan.

Marijansko svetiπteKroz stoljeÊâ æupna crkva Uznesenja

Blaæene Djevice Marije doæivjela je brojnepreinake i dogradnje. Ta jednobrodna crkvas izduljenim svetiπtem i zvonikom koji jesmjeπten uz lau poprimila je svoj konaËnibarokni izgled 1758. kada su crkvidograene kapele i sakristija. Na lijevomezidu crkve nekoliko metara od glavnoga ulazauzidan je Ëudotvorni kip Majke Boæje. Vjernicisu vjerovali da je kip Ëudotvoran te je KloπtarIvaniÊ postao jedan od prvih marijanskihhodoËasniËkih srediπta u Hrvatskoj.

Crkva ima vrlo bogati inventar kojipotjeËe iz 17. i 18. stoljeÊa, a osim sedamboËnih oltara s mnogo kipova i slikâ pozor-nost privlaËe Pieta i zanimljiva propovje-daonica.

Najstarija æenska πkolaPovijest kaæe da je prije provale Tatara

u Kloπtru boravio hrvatsko-ugarski kraljBela IV, svojevrsna ikona hrvatskogasrednjovjekovlja, sa suprugom Marijom teda su na njihov nagovor iz francuskogmjesta Prementrea pozvane redovnicereda sv. Norberta odnosno benediktinkekoje su u Kloπtru ostale do kraja 15.stoljeÊa. Benediktinke su æenski ogranakbenediktinskog reda Ëije glavno praviloglasi ≈Ora et labora« (≈Moli i radi«) te su sebavile odgojem æenske mladeæi. Godine1228. osnovale su poznatu djevojaËku

Posjet Kloštar Ivaniću

Pitoreskno mjestoKada putujete Lijepom našom, dolazite do zaključka da gotovo

svako mjesto odiše nečim posebnim, vrijednim i vrlo zanimljivimšto vas navodi na to da se poželite pobliže upoznati s tim mjestom.To isto dogodilo se i nama kada smo posjetili Kloštar Ivanić.

Drvored u Kloštar Ivaniću

Propovjedaonica u župnoj crkviUznesenja Blažene Djevice Marije

πkolu koja je vjerojatno najstarija æenskaπkola u Hrvatskoj.

Danas nema ni traga nekadaπnjemusamostanu. Na tome mjestu nalazi se novisamostan koji su sagradile franjevke 70-ihgodina proπloga stoljeÊa. Sredinom deve-desetih godina proπloga stoljeÊa dograenoje novo krilo i samostan je postao modernai vrlo zanimljiva graevina. Na sredinisamostanskoga dvoriπta sagraen je velikibunar s prekrasnom ogradom od kovanaæeljeza.

U samome srediπtu Kloπtar IvaniÊanalazi se ogroman bunar iz 18. stoljeÊakoji zaokuplja pozornost prolaznika.

Crkva sv. Ivana Krstitelja isamostan

Mjestom dominiraju velebno zdanjenekadaπnjega muπkoga franjevaËkogsamostana i ruπevine kasnogotiËke crkvesv. Ivana Krstitelja koju je 1508. daosagraditi biskup Luka Baretin. Po njoj jemjesto i dobilo naziv.

Dana 23. sijeËnja 1529. u tomenovosagraenome samostanu odræan jesabor staleæa kraljevine Slavonije. No, zbogosmanlijske opasnosti zagrebaËki biskupPavao Gregorijanec pretvorio je samostanu malu tvravu. U borbama samostan jepretrpio ozbiljna oπteÊenja, pa je krajem16. stoljeÊa odlukom hrvatskoga Saboratemeljito obnovljen i jaËe utvren.

Crkva sv. Ivana Krstitelja, biser sjever-nohrvatske gotike, koja je kasnije baro-kizirana, teπko je stradala krajem Drugogasvjetskog rata. O njezinoj ljepoti svjedoËilisu samo veliËanstveni ostaci, zvonik i zidovi,no nedavno je poËela njezina temeljitaobnova.

Samostanska zgrada je Ëetverouglastas debelim zidovima i karakteristiËnimmalim prozorima. I danas je u izvrsnomestanju. U njoj je neko vrijeme bila smjeπ-tena i bolnica u kojoj su se lijeËili i ranjeniciiz bitaka s Napoleonom. Danas je tajnekada muπki samostan, koji je povremenobio mjesto odgoja i izobrazbe franjevaËkogpodmlatka, dom sestara karmeliÊanki.

Stara ljekarnaOdmah pored samostanskoga kom-

pleksa nalazi se dobro oËuvana prizemnicana kojoj je joπ uvijek dobro vidljiv natpis≈Ljekarna«. Ta stara franjevaËka ljekarna

jedna je od najstarijih u tome dijelu Hrvat-ske. Smatra se da je veÊ u drugoj polovici17. stoljeÊa ona postala javnom ljekarnom.

Savjetujemo Vam da πetnju KloπtarIvaniÊem nastavite prekrasnim drvoredomkoji obrubljuje obiteljske kuÊe s ureenimvrtovima.

Tekst: Blanka DespotoviÊSnimio: Zlatko DespotoviÊ


ZDRAVLJE

Tko ima, a tko nema SKU?

Otprilike svaki peti Ëovjek koji ue uordinaciju æali se na to da mu umor remetisvakodnevni æivot. No, samo njih tri do petuklapa se u kriterije SKU-a koje je postavilagrupa ameriËkih struËnjaka. Prema timkriterijima, ljudi koji uistinu pate odsindroma kroniËnoga umora jesu oni kojeumor oslabljuje ili ih zamara te kod kojihtakvo stanje traje barem πest mjeseci. Prijenego pacijentu postavi dijagnozu SKU-a,lijeËnik mora iskljuËiti neku drugu fiziËku ilipsihiËku bolest koja pokazuje simptomekoji su sliËni simptomima SKU-a. TizajedniËki simptomi mogu biti akutnenevirusne infekcije, depresija, hormonalniporemeÊaji, prekomjerno uzimanje lijekovaili izlaganje toksiËnim agensima. »eπÊisimptomi SKU-a jesu umor, zaboravljivost,prekomjerna razdraæljivost, smuπenost,teπka koncentracija, depresija, poremeÊajisna, neobjaπnjiva opÊa miπiÊna slabost,glavobolja i drugi. SKU se najËeπÊe javljaako je Ëovjek dulje vrijeme pod utjecajemstresnih situacija, kao πto su na primjerrastava braka, gubitak posla, smrt u obiteljii druge.

No, treba reÊi to da kroniËni umor nepotvruje dijagnozu SKU-a jer neki ljudimoraju biti umorni zbog svojega naËinaæivota. Tako Êe, na primjer, majka trojedjece koja svake noÊi spava samo Ëetiri dopet sati vjerojatno biti iscrpljena fiziËki.PsihiËki stresovi Ëovjeka takoer moguuËiniti umornim.

U potrazi za uzrokom

Godinama lijeËnici iznose razna nepo-tvrena i dvojbena objaπnjenja toga πto jeto uopÊe SKU i πto ga uzrokuje. KaomoguÊe uzroke navodili su anemiju, manjakπeÊera u krvi (hipoglikemija), alergiju, sis-temsko gljiviËno oboljenje (kandidijaza) idrugo.

Ako mislite da su Vaπi simptomi dioSKU-a, posjetite lijeËnika koji Êe Vas pre-gledati i uputiti na daljnje pretrage. VaπlijeËnik najbolja je osoba za dijagnosticiranjei lijeËenje toga neugodnoga oboljenja.VeÊina pacijenata s tim sindromom moraobiÊi nekoliko razliËitih specijalista da bi seiskljuËili svi drugi moguÊi uzroci. Naime,SKU nije jednostavno identificirati.

Sindrom kroničnoga umora

Velika nepoznanica

Mora se priznati da pravi uzrok kroniËnogabronhitisa joπ nije poznat u potpunosti, alipoznato je nekoliko Ëimbenika koji snaænoutjeËu na njegovu pojavu. Od kroniËnogabronhitisa obolijevaju uglavnom muπkarci(Ëetiri puta ËeπÊe nego æene), i to posebiceoni koji su stariji od Ëetrdeset godina te onikoji rade i æive u industrijskim podruËjima.Naime, u tim podruËjima zrak je uglavnomstalno zagaen dimom, praπinom, Ëai isumpornim dioksidom. To sve iritirajuÊi suËimbenici koji su usko povezani s pojavomkroniËnoga bronhitisa. Detaljna ispitivanja nastarijim ljudima pokazala su da se ta bolestdva puta ËeπÊe javlja kod puπaËa nego kodnepuπaËa. Prekomjerna tjelesna teæinatakoer je jedan od oteæavajuÊih Ëimbenika.Treba reÊi i to da i nasljedni Ëimbenik igraveliku ulogu u pojavi te bolesti.

Bolesnici se æale na jak kaπalj zimi te nahripanje. Njihov ispljuvak moæe biti sluzav ignojan. Kaπalj stvara teπkoÊe posebice noÊujer remeti san. Upaljena i oteæana sluznicabronhija suæava njihov volumen i oteæavaprotok zraka. Kao posljedica toga bolesniciËesto imaju i velike teπkoÊe u disanju. Nakonnekoliko godina disanje postaje sve teæe zbognadutosti pluÊa (emfizem) te bolesnik ostajebez daha kod svakoga malo veÊega tjelesnoganapora te postaje nesposoban za rad. Meu-tim, bolest kod svakog pacijenta nije u isto-me stupnju. Tako mnogi oboljeli od kro-niËnoga bronhitisa æive s kroniËnim kaπljem,ispljuvkom i lagano oteæanim disanjem.

Osim emfizema, moguÊe komplikacije te bo-lesti jesu nagomilavanje sektreta u bronhijima,proπirenje duπnica (bronhiektazije), upala pluÊa,zatajenje srca, gnojna upala u pluÊima i druge.

Kako pomoÊi bolesniku?

Ako mislite da postoji lijek koji na jednos-tavan naËin moæe ukloniti bolest, prevarili stese. Meutim, postoje lijekovi koji mogu olak-πati simptome bolesti. S obzirom na to da seveÊina bolesnika ne moæe maknuti od zaga-enoga i vlaænog vremena, to oni moraju obla-Ëiti topla odijela ili moraju boraviti u toplimprostorijama. Ako se pojave znakovi hunja-vice, gripe, pojaËanoga kaπlja ili poviπene tje-lesne temperature, tada se posavjetujte sa svo-jim lijeËnikom koji Êe vas prema potrebi lijeËitiantibioticima ili nekim drugim lijekovima.

dr. Ivo Belan

Simptomi sindroma kroničnoga umora (SKU) jesu umor, bolni mišići,pospanost, vrućica i drugi. Znanstvenici još uvijek ne znaju što uzrokujeSKU, no poznaju osnovne načine kako postupati s tim sindromom i kaoga suzbiti. Postoje dvojbe i oko toga što je zapravo taj sindrom i postojili on uopće kao posebna bolest. No, najvažnije je to da SKU nijesmrtonosna bolest i da se većina ljudi koji pate od nje počinje osjećatibolje kada nauče kako se boriti protiv nje.

Problem nije samo u glavi

StruËnjaci nastoje znanstveno dokazatida SKU nije samo psihiËki problem.Naime, istina je da s vremenom veÊina lju-di koji pate od toga sindroma postaje de-presivna, no to isto vrijedi i za ljude kojipate od nekih drugih kroniËnih bolesti.

Za sada ne postoji provjereni naËinilijeËenja SKU-a, ali postoje postupci kojimogu pomoÊi u ublaæavanju simptoma.UnatoË tomu, istraæivanja na podruËjudjelotvorne terapije nastavljaju se intenziv-no. VeÊina struËnjaka slaæe se s time da sesimptomi SKU-a mogu ublaæiti tako da sepacijent dovoljno odmara i pravilno hrani.Naime, SKU nije povezan s manjkomvitaminâ i mineralâ u organizmu, no kon-zumiranje obroka s odgovarajuÊom koli-Ëinom hranjivih tvari utjeËe na to kako Êese osjeÊati osobe koje pate od toga sin-droma. Neki pacijenti tvrde da se osjeÊajubolje kada jedu hranu s manje πeÊera imasti. Takoer, pacijent svaki dan moramalo vjeæbati ili se barem istezati. No, trebapaziti i na to da ne pretjera s vjeæbanjemjer preveliki tjelesni napori mogu pogor-πati simptome i produljiti bolest. VeÊinalijeËnika misli da ljudima neÊe biti bolje akosamo leæe jer to takoer moæe bitirazarajuÊe za Ëovjekovo tijelo i psihu.

Ako pacijent osjeti jake bolove, moraotiÊi lijeËniku. Takoer, pacijent mora nau-Ëiti kako se emocionalno nositi s boleπÊu.Naime, oni pacijenti koji uspiju zadræatipozitivan stav, bolje se nose s boleπÊu.

S namjerom da pomognu osobama kojepate od SKU-a, lijeËnici eksperimentirajus razliËitim lijekovima. Njihov cilj je ojaËatiimunoloπki sustav bolesnika ili napastiposebne viruse u organizmu. Meutim, nijedokazano pomaæu li ti lijekovi. Najboljepomaæu tricikliËki antidepresivi koje moæepropisati samo lijeËnik. StruËnjaci upozo-ravaju pacijente na to da budu oprezni suzimanjem sredstava koja se u medijimapromoviraju kao sigurna terapija u borbiprotiv kroniËnoga umora.

Na kraju Êemo citirati profesora obi-teljske medicine Johna Rennera sa sveu-Ëiliπta Missouri u Kansas Cityu. On piπe:≈Dobro je imati na umu da veÊina ljudi sasindromom kroniËnog umora na kraju ipaknauËi kako se nositi sa svojim tegobama is vremenom im obiËno bude bolje«.

Kronični bronhitisSve češća bolest

Kada je vani često hladno i vlažno,ljudi koji boluju od kroničnogbronhitisa mogu imati puno teš-koća. U današnje vrijeme u svijetuse ta bolest javlja sve češće i sveje ozbiljnija. Na primjer, u Engles-koj od kroničnoga bronhitisaumire 35.000 ljudi na godinu.


PIŠU UČENICI IPROFESORI ŽTŠ

Zimski nogometni praznici

Moji se zimski praznici zasigurnorazlikuju od zimskih praznikanekolicine mojih vrπnjaka. Za vrijemepraznika viπe sam vremena proveoizvan obiteljskog doma. Naime,onoga petka kada je zavrπilopolugodiπte nisam ni otiπao kuÊi. Mojotac je doπao po mene u πkolu iodvezao me na pripreme u Tuheljsketoplice U toplicama sam bio Ëetiridana, za to vrijeme odradio petnaestnogometnih treninga, no izdræaosam i nisam se premorio. Vratio samse kuÊi i naravno odmah sa svojimdruπtvom otiπao na nogomet. Ukrugu obitelji proslavio sam BoæiÊ iNovu godinu. Zatim je stigla obavijestiz kluba da idemo na, za mene veÊdruge pripreme u istarski Medulin.U subotu, 3. sijeËnja krenuli smo naput nadajuÊi se uæivanciji. Zanimaonas je smjeπtaj u hotelu, ali najviπenogometna igraliπta. Hotel je bio Akategorije sa bazenom, disco klubomi mnogim drugim sadræajima. Terenisu bili dobri, a i igraËi iz drugih ekipatakoer su bili OK. Posebno moramnaglasiti odliËnu hranu. Nakonsedmodnevnog boravka u Medulinu,zadovoljan sam se vratio kuÊi.

Melkior ViliÊ uË. 1. P4 raz.

SUNCE

Sunce je zlato ovoga svijetabez njega nas ne bi bilodanju nas mazi i grijenoÊu se tajnovito sakrijeu kroπnjama stabala plete zlatne nitia grane njeæno i raskoπno kiti.

Marin »abraja 2 P2 raz.

ČAROLIJA

Kapljice plavena prozor su paleoblaci sivi i teπkiπeÊu nad namaa mi smodio te Ëarolijemoje oËi πirom otvorene

oËarane i zadovoljnesjaje u kiπovitoj noÊi.

Tomislav Kuzmec 2 P2 raz.

ZVIJEZDA

Izgovorihkao zvijezdasvoju æelju inema me viπeu oËima noπenim pjesamaimenaonih πto voljeh davnopospremih u ladicumeu slova i raËunekao opomenazvuËe godine πto se vukua ti ih predvodiπ.

Suzana Cindori

LJUBAV

Ako sam jaËa od zaboravakoji me pratiod tebe koji æiviπ.U njemu kao pjenaonda Êu moÊidogurati ovaj æivoto do krajauzeti brodi otploviti do ljubavijer ako ljubavnije ono πto samznala i voljelau tebipa ni u njemuonda Êu otiÊislobodna i samada ju naem.

Suzana Cindori

ANÐEO

Kad viπe nisam imala snageduπu si moju taknuomoj mali aneleod tada mi rijeËi utjehedarujeπnjeænim zvucima harferadost mi donosiπpratiπ svaki moj pokretËuvaπ me i braniπæiviπ u onima Ëista srcau molitviu æaru zaljubljenihduπa.

Ivana StarËeviÊ 3 P4

MOJA NOĆNA ČAROLIJA

U svojoj maloj noÊnoj Ëarolijiosjetila sam poljupce doneπenevjetromtvoje dodire u mjeseËevim zrakamatvoje je rijeË moj dragi gostzvijezde pozdravljam nasmijeπenabez tuge u okuu san si se lagano uπuljaovolio si me cijele noÊimolim jutroda ne prekida Ëaroliju.

Ivana StarËeviÊ 3 P4

RIJEČI

One su moja istinamoja tajnamoj spas.Zbog njih sam ostala stajati.Samo njima dugujem osmjeheI jedan æivot - cijeliili bar pola.One piπu moj æivoti nose ono πto sam jasakriveno i od mene same.One su moje prijateljice,moje suze,moji teπki padovi, udarci.Ali bez njihne bi stali svi ti ljudiu moje srce.One Ëuvaju moje ljubavipamte one koji odlazei uvijek vole æivotbio bijel ili crn.Imaju snagukoju poklanjaju menis vremena na vrijemekao dar.»uvamo se kao sestre.I kad ne znam πto bih reklaili ne mogu govoritione govore u menii piπu bezbroj stranica.Ima i dana kada πutekad ih nema kraj mene.Tada putuju stazamakoje nisu ucrtaneni na kartamani na svjetovima.One su samo svojekao æena.One i javolimo se tajno.Zato mi se Ëinida Êe to trajati zauvijekJer tako je najslae.

Suzana Cindori

62


KULTURA

Otvaranje izloæbe ©pire DmitroviÊaokupilo je stalne korisnike knjiænice ≈MarinDræiÊ«, Ëlanove autorove obitelji te njegoveprijatelje i kolege iz radne sredine. Na izloæbije bio nazoËan i Ivan ToliÊ, predsjednikUprave TÆV-a Gredelj. Otvorenje izloæbe biloje obiljeæeno predblagdanskim ozraËjem te jeatmosfera bila opuπtena i gotovo neformalna.

U kratkim crtama autora crteæâ predstavilaje Boæena ©iljek, voditeljica knjiænice, kojaje sa zadovoljstvom rekla to da Êe tijekomblagdana DmitroviÊevi crteæi obogatitiprostorije knjiænice, a njezinim korisnicimapruæiti uvid u autorovo stvaralaπtvo. Saæetakdosadaπnjega DmitroviÊeva stvaralaπtvaiznijela je Helena Bunijevac koja je autorovostvaralaπtvo pratila svih deset godina. Ona jerekla da DmitroviÊev opus nema puno crteæâ,ali je vrlo bogat trajno saËuvanim, realistiËnoizraæenim pejzaænim detaljima, ali i simboliËkiizraæenim raspoloæenjima i stanjima.

PoËetni DmitroviÊevi radovi koji datirajuiz vremena Domovinskoga rata obiljeæeni sunadrealistiËkim bijegom u svijet simbolike kojije izraæen u kompozicijama cvjetova i na prvi

Umirovljeni strojovoa koji je zakoraËio upeto desetljeÊe æivota, g. Stjepan Kriæan -©tef nastupati je poËeo kao uliËni sviraË uZagrebu. Danas nastupa na hrvatskim i europ-skim festivalima πansonâ i baladâ. GospodinKriæan izvorni je ZagrepËanin, ≈purger« poroenju, a putnik odnosno ≈lutalica-skitalica«po æivotnome opredjeljenju. »ovjek je dobrevolje, koji je uvijek spreman za lijepu rijeË ipjesmu.

Na svom drugom CD-u pod nazivom ≈Prolazivrijeme« ©tef pjeva o obiËnim malim stvarimakoje Ëine svakodnevni æivot obiËnoga malogËovjeka. Iako πansona nije popularna u Hrvats-

Samostalna izložba crtežâ Špire Dmitrovića

Retrospektiva desetogodišnjega rada

Od 16. prosinca 2003. do 15. sijeËnja2004. knjiænica Marina DræiÊa naSavici, naselju u Novome Zagrebu,bila je domaÊin πeste samostalneizloæbe crteæâ ©PIRE DMITROVI∆A,zaposlenika TÆV-a Gredelj. Izloæba jenosila naziv ≈Deset godina poslije« iobuhvaÊala je 21 crteæ izraen uglav-nom u tuπu. Odabir crteæa ≈pokrivao«je sve razvojne faze autorova deseto-godiπnjega djelovanja.

Detalj s otvaranja izložbe: Autor Špiro Dmitrović na slici je drugi slijeva.

pogled neprepoznatljivih motiva. Na crteæimasu postupno svoje mjesto nalazili i tradicijskiobiljeæeni predmeti kao simboli trajnepovezanosti s rodnim krajem i obiteljskimkorijenima. Sve ËeπÊe pojavljuju se i pejzaænimotivi iz Kninske krajine, ali i iz Zagreba teprelijepi krajolici Like i izvora rijeke Gacke.

Prvi DmitroviÊevi radovi bili su raeni uolovci potom u tuπu, a u novije vrijeme koristise i koloristiËkim podlogama. No, cijelovrijeme ostao je dosljedan tehnici minucioz-nog poentilizma koja ga Ëini prepoznatljivim,

drugaËijim, samosvojnim i posebnim. To suprimijetili i posjetitelji svih tridesetak skupnihizloæaba na kojima je sudjelovao te njegovihsamostalnih izloæaba.

Na kraju otvaranja izloæbe o motivimaintenzivnoga bavljenja crtanjem govorio je iautor ©piro DmitroviÊ. Tom prigodomzahvalio je TÆV-u Gredelj na potpori, ali isvojoj obitelji koja je uvijek imala razumijevanjai za njegovu drugu, umjetniËku stranu æivota.

Tekst: Helena BunijevacFoto: Jelena DmitroviÊ

U Zagrebu održan koncert Stjepana Križana

Štefovo vrijeme ne prolaziDana 12. prosinca 2003. u zagrebačkome Kulturno-umjetničkom centru (KIC) STJEPAN KRIŽAN - ŠTEF održaoje koncert na kojemu je izvodio svoje šansone i balade.Tom prigodom publici je predstavio svoj novi CD podnazivom »Prolazi vrijeme« koji je objavila tvrtka Suzy.

Zajednički nastup Stjepana Križana – Štefa i njegove kćeri Nine

koj, on joj je ostaovjeran, i to od ma-lih nogu. U tomemu je pomogla su-pruga Biba, koja isama piπe pjesmete slika. Ona je bilai voditeljica kon-certa. Njihova kÊerNina zapjevala je socem, a koncert je fotoaparatom ovjekovjeËilaunuka.

Tim koncertom ©tef je dokazao da njegovovrijeme ne prolazi. Dio ulaznica kupio je Sindikat

strojovoâ Hrvatske iz Zagreba jer je ©tef jedanod utemeljitelja tog sindikata koji je osnovan1989. te HÆ, no HÆ-ovi predstavnici bili sumalobrojni. Tekst i snimka: B. ∆avar


KULTURA

Slikarice Mira Kos iz Zagreba i Jadranka©tajduhar iz Siska na toj zajedniËkoj izloæbipredstavile su se kao dvije slikarice s razliËitimtemama i tehnikama slikanja, ali sa sliËnomosobnoπÊu i Ëlanstvom u istoj profesionalnojudruzi. Obje su Ëlanice Udruge æeljezniËarâslikarâ ≈Plavo svjetlo« Zagreb, jednako aktivneu udruzi, ali i u svome samostalnom predstav-ljanju likovnoj publici. Obje teæe usavrπavanju uslikarstvu, pa se tako okuπavaju u novimtehnikama, i to Jadranka u ulju na platnu, a Mirau temama πto ih prikazuje u svojim radovima.

To samo govori da ta zajedniËka izloæbanije sluËajnost. Obje su uvijek vrlo susretljive ispremne pomoÊi prijateljima i udruzi. Prido-nijele su predstavljanju udruge u mnogimgalerijama, a jedne su od Ëlanica koje najËeπÊedaruju svoje radove u korist naπe udruge.Njihova kreativnost i susretljivost zadivljujuuvijek iznova.

Na zajedniËkoj izloæbi Mira Kos izloæila je10 radova u kombiniranoj tehnici akrilika i

Mjesec prosinac u galeriji »U predvorju«

Dvije dame u HŽ-ovoj galerijiDvije članice Udruge željezničarâ slikarâ »Plavo svjetlo«

Zagreb, MIRA KOS i JADRANKA ŠTAJDUHAR, imale suzajedničku izložbu u HŽ-ovoj galeriji »U predvorju« od 16.prosinca 2003. do 23 siječnja 2004.

Detalj s otvaranja izložbe: Boris Ćiro Gašparac izvodi jednuod svojih pjesama, a desno od njega stoje slikarice Mira

Kos i Jadranka Štajduhar.

zlatnih listiÊa. Radovi pri-kazuju æenska poprsja ukombinaciji s raznim deko-racijama; ribom, πeπirom,mreæom, lokomotivom, zag-rebaËkom katedralom itd.

Jadranka ©tajduharizloæila je takoer deset ra-dova, ali u tehnici ulja naplatnu. To je prvi put daimamo prigodu vidjeti Jadran-kina ulja jer smo da sada vialisamo njezine akvarele. Teme slikâ πto ih jeJadranka izabrala za ovu prigodu - violina, pismo,πalica za kavu, plava boca, roendanske ruæe idruge - skladno su nadopunile Mirina æenskapoprsja i zajedno stvorila ugoaj davnih vremena.

Na otvaranju izloæbe uvodnu rijeË i rijeËdobrodoπlice izrekla je Vlatka ©koriÊ, pred-sjednice Udruge ≈Plavo svjetlo«. Program otvo-renja svojim pjevanjem upotpunio je i uzveliËaopjevaË Boris ∆iro Gaπparac.

Predgovor radovima za izloæbu Mire Kospisao je Milan KneæeviÊ-Emka, a NadaFiskoviÊ je napisala predgovor za izloæeneradove Jadranke ©tajduhar.

Tom izloæbom zavrπili smo izlagaËku godinu2003. u HÆ-ovoj galeriji ≈U predvorju« uMihanoviÊevoj 12 u Zagrebu, a na HÆ-oviminternetskim stranicama (www.hznet.hr) moæetevidjeti prikaz nekih izloæaba.Tekst: Tanja Horvat Foto: Dragutin StaniËiÊ

Svrha aukcije bila je prikupljanje novca u koristHrvatskog druπtva za buloznu epidermolizu ≈Debra«.Druπtvo za buloznu epidermolizu ≈Debra« utemeljenoje s nakanom da se poveæu obitelji u kojima je netkood Ëlanova obolio od bulozne epidermolize kako bimogle razmjenjivati iskustva i meusobno si poma-gati. To je prijeko potrebno jer bulozna epidermolizaje rijetka bolest koja zahtijeva multidisciplinarni pristupi jako optereÊuje novËano. Troπkovi svakidaπnje njegeoboljele osobe iznose oko 3.000,00 kn na mjesec.

Druπtvo ≈Debra« poËelo je djelovati 1996, anjegovi temeljni ciljevi jesu poduka oboljelih osoba,izobrazba lijeËnikâ specijalistâ, organiziranjekontrolnih pregleda i opskrba sredstvima za njegu.ZahvaljujuÊi suradnji sa ≈Debrom UK« i hrvatskimlijeËnicima, ≈Debra« je formirala multidisciplinarnilijeËniËki tim koji lijeËi oboljele.

Svoje Ëlanove ≈Debra« nastoji redovito opskrb-ljivati vazelinskim gazama, zavojima, mreæicama,kremama, iglama, vitaminima i drugim medicinskimpotrepπtinama. U KIinici za djeËje bolesti u Zagrebuureen je apartman kako bi se pratnji omoguÊio stalanboravak uz bolesnika prije i nakon podvrgavanjaoperativnim zahvatima. Uz to ≈Debra« prireujeradionice radi pruæanja psiholoπke potpore.

Hrvatske željeznice priredile dobrotvornu aukciju slikâ »Krug dobrote« drugi putU petak 5. prosinca 2003. u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu bila je održana

humanitarna aukcija radova što su ih likovni stvaraoci darovali Hrvatskim željeznicamapošto su izlagali u galeriji »U predvorju«. Djela su sakupljana od 1998. do 2003, a na aukcijisu bila izložena trideset i dva rada. Pod pokroviteljstvom Hrvatskih željeznica aukciju suorganizirali Udruga željezničarâ slikarâ »Plavo svjetlo« i Udruga »Debra« iz Zagreba.

Detalj s aukcije: na sredini sopranistica Barbara Othman,iza nje voditeljica Lejdi Oreb, a desno violončelistica Lana

Beraković

BuduÊi da izljeËenje, na æalost, nije moguÊeobeÊati, ≈Debra« svojim oboljelim Ëlanovima nastojiomoguÊiti πto kvalitetniji æivot unatoË teπkoÊama πtoih nosi svakidaπnjica. RijeËi su to iz iz predgovorakatalogu koje je napisala Vlasta Zmazek, pred-sjednica druπtva ≈Debra«.

Aukciju je vodila LejdiOreb, a u programu su sudje-lovale sopranistica BarbaraOthman i Lana BerakoviÊ,mlada violonËelistica u usponu.Organizacijski odbor koji je sveorganizirao i na svojim leimaiznio saËinjavale su VlastaZmazek, Vlatka ©koriÊ iTanja Horvat. U ≈Debrinu«korist skupljeno je 50.000 tisuÊakuna.

Koristim se prigodom da napruæenoj struËnoj pomoÊizahvalim sponzorima aukcije,Hrvatskom novinarskom domuna ustupanju prostora, HÆ-ovimtvrtkama kÊerima ÆeljezniËkomugostiteljstvu d.o.o. na domjen-

ku, ÆeljezniËkoj tiskari d.o.o. na katalogu, Pruænimgraevinama d.o.o. na tekuÊoj okrjepi, RVR-u d.o.o.na prigodnim cvjetnim aranæmanima, sudionicimaprograma i drugim suradnicima, redaktoru i lektoruIvanu MarkoviÊu, nezaobilaznom fotografuDragutinu StaniËiÊu, ≈Debrinim« djelatnicama tesuradnici kod izradbe kataloga Ivi Cvetko.

Katalog se u cijelosti moæe pogledati na HÆ-oviminternetskim stranicama na adresi www.hznet.hr.

Tekst: Tanja HorvatFoto: Dragutin StaniËiÊ


KULTURA

Od 19. prosinca 2003. do 30 sijeËnja2004. u obnovljenim prostorijama pos-lovnice HÆ-Cargo Rijeka bili su izloæeniradovi petero Ëlanova Udruge æeljezniËarâslikarâ ≈Plavo svjetlo« koji æive u Rijeci ikoji djeluju u sklopu njezine rijeËkepodruænice, i to radovi Josipa Muπa-noviÊa, Vide Grbac, Branka Jako-vaca, Gorana Mancea i AntonijeCelin.

Voditelj rijeËke podruænice UdrugeæeljezniËarâ slikarâ ≈Plavo svjetlo« ZagrebJosip MuπanoviÊ svoje nadahnuÊe pro-nalazi u primorskim motivima. Na tojizloæbi izloæio je jedrâ izraena u mramoru.UnatoË tomu πto su oblikovana na

Dana 19. prosinca 2003. u DomuæeljezniËarâ na rijeËkome kolodvoru bio jeodræan boæiÊno-novogodiπnji koncerttamburaπkoga i puhaËkog orkestra HKUD-a ≈ÆeljezniËar« iz Rijeke. Na njemu sunastupili i njihovi gosti odnosno Ëlanovimjeπovitoga pjevaËkog zbora i manjeglazbene sekcije KUD-a ≈Istarski æeljez-niËar« iz RoËa te Ëlanovi tamburaπke sekcijeKUD-a ≈Æaæara« iz Zlobina nedaleko odRijeke. U dvosatnome programu koji jeoduπevio sve posjetitelje bile su izvedenenajpopularnije boæiÊne i novogodiπnjeskladbe domaÊih i stranih autora te drugepopularne skladbe koje su bile prilagoeneza tamburaπki i puhaËki orkestar te zavokalne i glazbene skupine. Tamburaπkiorkestar HKUD-a ≈ÆeljezniËar« i mjeπovitipjevaËki zbor KUD-a ≈Istarski æeljezniËar«izveli su zajedniËki poznatu istarsku skladbu≈Krasna zemljo, Istro mila«. To je oduπevilosvu publiku u dvorani.

Posebice nas raduje to πto su na tomekoncertu nastupili i æeljezniËki glazbenici

Izložba članova Udruge željezničarâ slikarâ »Plavo svjetlo« u Rijeci

UKRAS OBNOVLJENIH PROSTORIJA POSLOVNICE HŽ-CARGA

Nakon dviju skupnih izložaba prire�enih u riječkoj FillodramaticiUdruga željezničarâ slikarâ »Plavo svjetlo« Zagreb rado seodazvala pozivu glavnoga regionalnoga menadžera HŽ-Carga uRijeci ŽELJKA MIHALJEVIĆA da radove svojih članova izloži uobnovljenim prostorijama poslovnice HŽ-Carga Rijeka. Izložba jebila otvorena od 19. prosinca 2003. do 30. siječnja 2004.

obrtniËki naËin, njegova jedra zadræala susvoju Ëistu i jednostavnu liniju te su lijepaoku i dekorativan ukras u prostoru.

Vida Grbac slikarsko iskustvo stekla jeintenzivnim radom. Ona svoje vienje krajau kojemu æivi do nas prenosi kistom ibojom. Njezina stalna inspiracija jesu silinamorskoga pokreta i nezaobilazno cvijeÊe.

Branko Jakovac bavi se strojnomizradbom uporabnih predmeta od sipo-reksa uz ruËnu doradbu te nam pokazujeda je taj materijal osim u graevinstvuprimjenjiv i za izradbu kuÊnih ukrasa.

Svaki put Goran Mance iznenadi nasnekim novim izrazom. Taj put predstaviose svojim poznatim urama na drvenomu

okviru te izvornim i dekorativnim drvenimposudama u Ëijoj izradbi je vrlo lijepokombinirao nekoliko vrsta drvâ.

Antonija Celin nedavno je postalaËlanica rijeËke podruænice, ali to ne znaËida njezin dotadaπnji likovni izraz, posebicenjezina tematska zaokupljenost jedrilicama,nije nasluÊivao to da, premda je rodomSiπËanka, pripada moru. Zbog toga se natoj izloæbi predstavila motivima Ëamaca sKupe i motivima s mora.

Nadamo se da su se posjetitelji tih novo-ureenih prostorija poslovnice HÆ-Cargau Rijeci barem nakratko zadræali u njezinupredvorju i razgledali tu skupnu izloæbupetoro Ëlanova Udruge æeljezniËarâ slikarâ≈Plavo svjetlo« koji su ujedno i zaposlenicite umirovljenici Hrvatskih æeljeznica.

Slikarsku izloæbu otvorila je TanjaHorvat, tajnica Udruge æeljezniËarâ slikarâ≈Plavo svjetlo«, a novoureene prostorijeu uporabu je predao Davorin Kobak,izvrπni direktor HÆ-Carga.

Tanja Horvat

U povodu božićnih i novogodišnjih blagdana 19. prosinca2003. u Domu željezničarâ na riječkome kolodvoru bio jeodržan koncert tamburaške sekcije i puhačkoga orkestraHrvatskoga kulturno-umjetničkog društva »Željezničar« izRijeke. Na koncertu su nastupili i njihovi gosti, članovi KUD-a »starski željezničar« iz Roča i KUD-a »Žažara« iz Zlobina.

Božićno-novogodišnji koncert u Rijeci KONCERT KOJI JE ODUŠEVIO

Zajednički nastup mješovitoga pjevačkog zbora KUD-a »Istarskiželjezničar« i tamburaške sekcije HKUD-a »Željezničar«.

iz KUD-a ≈IstarskiæeljezniËar« iz Ro-Ëa. Naime, tajKUD s rijeËkimHKUD-om ≈Æe-ljezniËar« pove-zuju viπegodiπnjiprijateljski od-nosi. Zbog nov-Ëanih teπkoÊa, ana njihovo obost-rano zadovolj-stvo, zajedniËkikoncerti odræavaju se svake godine ili uRoËu ili u Rijeci.

Taj veliËanstveni zajedniËki koncertmoæemo zahvaliti g. Josipu Pleπi,predsjedniku rijeËkoga HKUD-a ≈Æeljez-niËar« i zamjeniku πefa Prometne sekcijeRijeka za operativu, te gg DavoruGrabaru i Franku BernobiÊu, pred-sjedniku i dopredsjedniku KUD-a ≈IstarskiæeljezniËar«. Treba reÊi i to da se beznesebiËnog zalaganja g. BernobiÊa, koji je

ujedno πef kolodvora RoË, to gostovanje ine bi moglo ostvariti .

Na kraju treba reÊi i to da se taj koncertne bi mogao odræati bez novËane i drugepomoÊi sponzorâ odnosno bez pomoÊiHrvatskih æeljeznica, Odjela za kulturugrada Rijeke, Komunalnoga druπtvaEnergo te supermarketa Graciani izRijeke.

Rudi Belovari

65


SPORT

- Gospodine Samohode, recitenam neπto o poËecima maËeva-laËkoga kluba ≈Lokomotiva«.

- Roenje i rad mladoga maËeva-laËkoga kluba ≈Lokomotiva« neraskidivosu vezani uz struËno vodstvo treneraKreπimira Trtenjaka, najzasluænijegazagrebaËkog maËevaoca. Gotovo godinudana braÊa Trtenjak, MaæuraniÊ, PintariÊi »vorak radili su na okupljanju zagre-baËke mladeæi oko maËevalaËkoga πpor-ta. Prva maËevalaËka sekcija osnovanaje u sklopu studentskog druπtva ≈Mladost«tek u mjesecu travnju 1947. U njemu suse prvi put organizirano okupili zagrebaË-ki maËevaoci. Poslije je jedan dio maËe-valaca ostao u klubu ≈Mladost«, a drugidio preπao je u klub ≈Dinamo« te su ondjepotaknuli stvaranje najsnaænijega maËe-valaËkoga kluba u bivπoj Jugoslaviji.

Dvije godine poslije odnosno u mje-secu rujnu 1949. kada je ≈Dinamo«postao iskljuËivo nogometni klub, maËe-vaoci i rvaËi preπli su u sastav kluba ≈Lo-komotiva«. U prvim godinama posto-janja ≈Lokomotivini« maËevaoci bili suuglavnom studenti i sluæbenici. Za razlikuod tada, danas u klubu trenira rekreativnoi veÊi broj radnikâ zaposlenih u HÆ-u.Osim muπke natjecateljske ekipe posto-jala je i æenska ekipa koju su Ëinile NadaDraganiÊ, –ura Sukser, Mirjana Miluni Ivy Kugli.

- Gospoice Boroπak, molimVas da naπim Ëitateljima kaæeteneπto viπe o Europskome junior-skom prvenstvu u maËevanjukoje je nedavno bilo odræano uPoreËu.

Mačevalački klub »Lokomotiva«

Mačevanje - spoj elegancije i brzineMačevalački klub »Lokomotiva«

utemeljen je 25. rujna 1949. Osnivačisu bili braća Krešimir i BrankoTrtenjak, Ivan Vladimir Mažuranić,Pavao Mladen Pintarić i ZdenkoČvorak. Prvi mačevaoci bili su Šojat,Herjanić, Martinić, Ivanović, Safner,Negro, Červinka, Maljković i Kusli.Njihov najveći uspjeh bio je osvajanjemomčadskog prvenstva Jugoslavije usablji 1951, 1953. i 1954. Nešto više opovijesti mačevalačkoga kluba»Lokomotiva« rekao nam je njegovpredsjednik dr. ANTE SAMOHOD. Stajnicom kluba i natjecateljicomMIRNOM BOROŠAK razgovarali smoo Europskome juniorskom prvenstvuu mačevanju koje je bilo održanonedavno te o načinu i pravilima borbe.

- Europsko juniorsko prvenstvo umaËevanju odræalo se u PoreËu i trajaloje pet dana. Na njemu su sudjelovalinatjecatelji iz trideset i tri zemlje. Meunjima u kategorijama floreta i maËasudjelovala je i hrvatska muπka te æenskajuniorska ekipa. U kategoriji muπkogamaËa nastupili su Marko KataliniÊ,Dino ©ourek, Vedran MihoviloviÊ iLuka DabroviÊ. U kategoriji æenskogmaËa nastupile su Andrea MaraviÊ,Nina MiliÊ, Jelena ©aban i JelenaGavriloviÊ. U kategoriji floreta nastupilisu ©keljo, ©taim, Toth i Levstek, a u æen-skoj reprezentaciji CvetiÊ, GukiÊ i KvesiÊ.Treba reÊi to da svi Ëlanovi hrvatskereprezentacije ne dolaze iz kluba «Loko-motiva«, no svi su ostvarili dobre rezultate.Prvo kolo proπli su ©ourek i Nina MiliÊ,koja je Ëlanica naπega kluba. Muπkareprezentacija u kategoriji maËa bila jeuspjeπnija od æenske. U kategoriji maËareprezentacija je pobijedila reprezentacijuSrbije i Crne Gore te se tako plasirala meuprvih πesnaest ekipa. Na æalost, takavuspjeh nisu postigli u kategoriji floreta.

- Molim Vas da nam kaæe neπtoo glavnim karakteristikamamaËevanja te o natjecateljskimpravilima.

- U maËevanju postoje tri vrste oruæja,i to maË, floret i sablja. ©to se tiËenatjecateljskih pravila, treba reÊi to dase svako natjecanje sastoji od kolâ. Usvakome kolu pojedinac vodi borbu odpet tuπeva, i to u trajanju od tri minute.Plasman u kolu ovisi o broju natjecateljâ

odnosno natjecatelji se mogu plasiratimeu πezdeset i Ëetiri zatim meu trideseti dvoje i tako redom. Poπto se izbore zamjesto u kolu, poËinju eliminacije dopetnaest tuπeva, tj. u tri borbe po triminute s pola minute stanke. Tako natje-catelj prelazi iz kola u kolo.

Floret je konvencionalno oruæje. Nji-me se gaa samo torzo, ali ne i ruke,noge i glava. Takoer, u kategoriji floretapobjeuje onaj koji ima bolju navalu. Uborbi sa sabljom natjecatelj gaa cijeligornji dio tijela ukljuËujuÊi glavu, a ukategoriji maËa cijelo tijelo. U toj kate-goriji bolja navala ne stvara prednost.Natjecatelji obiËno poËnu trenirati u kate-goriji floreta jer je brz i dinamiËan, pa jezanimljiviji i djeci. Poslije se oruæje oda-bire prema vlastitom ukusu i æelji.

Mi iz ≈ÆeljezniËara« trenirano u Srebr-noj dvorani u Domu sportova zajedno smaËevaocima iz drugih klubova. Na tajnaËin Ëesto moæemo mijenjati sparinπkepartnere, a i stjeËemo iskustvo. Treninziza seniore odræavaju se svaki dan, a djecai rekreativci treniraju dva puta na tjedan.Treneri su g. Zoltan Beszdes, profesio-nalni trener maËevalaËkog saveza, i prof.István Lukovich koji u Zagreb povre-meno dolazi iz Budimpeπte. U treniranjutakoer pomaæemo Martina ZmaiÊ ija. Nas dvije smo natjecateljice, ali isto-dobno i studentice na Kinezioloπkom fakul-tetu na odjelu za trenersku izobrazbu. Snama studiraju i dvojica kolegâ iz kluba.

Ovom prigodom treba spomenuti iopremu. Opremu za maËevanje Ëine


SPORTmaska, odijelo za maËevanje, za æeneπtitnici za prsa, visoke bijele Ëarape, teni-sice, rukavice i klinga odnosno maË. Ovimputem pozivam sve koji se zanimaju zamaËevanje da nam se jave u Srebrnudvoranu svaki dan od 20 sati. Pozivamosve, i to bez obzira na godine. Naπ najmlaiËlan je petogodiπnja djevojËica, a najstarijiËlanovi prelaze i πezdesetu godinu. Iz togamoæete vidjeti da godine nisu uvjet, negosamo treba imati dobru volju.

MaËevanje je divan πport u kojemunema ozljedâ jer je zaπita vrlo dobra.Jednako tako to je jako elegantan πportkoji pogodno utjeËe na dræanje tijela,okretnost, kondiciju, koncentraciju i brzureakciju jer se napadi Ëesto dogaaju usekundi.

- Koji su Vaπi daljnji planovina podruËju natjecanja?

- Prije nekoliko danâ vratili smo se sEuropskoga juniorskog prvenstva. Sadaslijedi Ekipno dræavno prvenstvo. Prijedræavnog prvenstva sudjelovat Êemo naKupu æeljezniËarâ koji se odræava u Beo-gradu i na kupu u Mariboru. Nakon togaslijedi Ekipno dræavno prvenstvo zaseniore, pa Ekipno dræavno prvenstvo zajuniore, a zatim prvenstvo osnovnih isrednjih πkola. Posljednje natjecanje uovoj godini je BoæiÊni turnir, koji seodræava u Srebrnoj dvorani i koji je poseb-no iskustvo. Tada je dvorana prekrasnoureena, a i atmosfera je sveËana. Ovimputem pozivam sve koji vole maËevanje ikoji Êe ga tek zavoljeti da nam se pridruæena BoæiÊnom turniru, koji Êe se odræati20. prosinca 2003. u Domu sportova.

- Gospodine Samohode, πtobiste kao predsjednik klubamaËevaoca poruËili naπimËitateljima?

- Zahvalio bih HÆ-u jer nam omo-guÊuje da na natjecanja putujemobesplatno. Ovim putem takoer bihpozvao sponzore da nam pruæe novËanuili bilo koju drugu vrstu potpore da binaπa djeca mogla nastaviti trenirati kvali-tetno. Za sada svu novËanu pomoÊ dobi-vamo iskljuËivo od Ëlanova i roditeljâodnosno oni sami snose sve troπkove.Malu novËanu naknadu dobivamo odπportskoga saveza, ali ona nam nije dos-tatna. Uvjeti treniranja su loπi, a i oprematakoer. Bilo bi lijepo kada bismo semogli vratiti trenirati u prostorije u Crnat-kovoj ulici. No, oko toga moramo sesporazumjeti s boksaËkim klubom kojise sada sluæi tim prostorijama. Pozivamsve zaljubljenike u taj prekrasni πport danam se jave ili da nas potraæe u Srebrnojdvorani. Kao maËevalac i predsjednikkluba obeÊavam im da im neÊe biti æao.

Kristina Krtanjek

Nogometaπi ≈Lokomotive« izRijeke i ≈ÆeljezniËara« iz Moravicâjedine su dvije nogometne mom-Ëadi s podruËja tzv. rijeËke prugekoje su zavrπile jesenski dio nogo-metnoga prvenstva, i to ≈Loko-motiva« na prvome mjestu Drugeæupanijske lige Rijeka, a ≈Æeljez-niËar« na posljednjemu mjestu Prveæupanijske lige Rijeka.

Za rijeËke ≈lokose« treba reÊi toda su se ove nogometne sezoneponovno poËeli natjecati u Drugojæupanijskoj ligi Rijeka, i to nakonstanke od skoro πest godinâ. U

jakoj konkurenciji 11 ekipâ oni sus 25 bodova zauzeli prvo mjestona natjecateljskoj ljestvici. Odigralisu deset utakmicâ. Pobijedili su uosam utakmicâ, jednu su odigralineodluËno i jednu su izgubili.

MomËad je pokazala dobru idopadljivu igru. S time se slaæuËelnici kluba, predsjednik klubaDarko PeriËiÊ i treneri RadeHajdin i Boπko OgrizoviÊ, injihovi navijaËi koji ih prate napreureenome umjetnom trav-njaku bivπega INA-ina igraliπta naPodmurvicama. Svi se slaæu u tomeda momËad ima velike πanse da senakon zavrπetka nogometne sezo-

Na kraju jesenskoga dijelanogometnog prvenstva

Izvrsni rezultati NK »Lokomotiva« iz Rijeke

Na kraju jesenskoga dijela nogometnog prvenstva sezone2003/2004. momčad »Lokomotive« iz Rijeke zauzela je prvomjesto u Drugoj županijskoj ligi Rijeka, a momčad »Željezničara«iz Moravicâ posljednje mjesto u Prvoj županijskoj ligi Rijeka.

Nogometna momčad NK »Lokomotiva« iz Rijeke

ne 2003/2004. plasira i u viπinatjecateljski rang odnosno u Prvuæupanijsku nogometnu ligu Rijeka.

VeÊ nekoliko sezonâ momËad≈ÆeljezniËara« iz Moravicâ natjeËese u Prvoj æupanijskoj ligi Rijeka.Na kraju jesenskoga dijela nogo-metnoga prvenstva postigla jeslabe i skromne rezultate odnosnozauzela je posljednje mjesto sosvojena Ëetiri boda i jednom utak-micom manje. Od 12 odigranihutakmica 10 su izgubili, jednupobijedili, a jednu su odigrali neod-luËno. Postoji nekoliko razlogâ za

tako slab plas-man, no jedan odglavnih je nedo-statan broj stan-dardnih igraËa useniorskoj mom-Ëadi. Naime, za tumomËad nastu-paju i stariji juniorikoji se joπ uvijek

nisu uklopili u stariju momËad.Postoje nagovjeπtaji da bi im unastavku prvenstva u pomoÊ moglidoÊi i neki igraËi rijeËkih ≈lokosa«koji su za sada u stalnoj priËuvi jerklub raspolaæe s dvadesetak kvali-tetnih igraËa.

Na kraju treba reÊi i to da jesredinom mjeseca prosinca 2003.ponovno otvoreno bivπe Omladin-sko igraliπte na kojemu Êe, kao iposljednjih pedesetak godinâ,≈Lokomotivini« igraËi moÊi nastavititrenirati i igrati utakmice kao do-maÊini.

Rudi Belovari


ŽELJEZNICA I FILM

Sluæbeno otvaranje prvoga hrvatskogamultipleks-kina CineStar bilo je prireenou dvorani 11, a prenosilo se i u drugimdvoranama. Program otvaranja nastavljenje zabavom koja je bila odræana u pred-vorjima na prvome i Ëetvrtome katu. Naprvom katu za zabavu se pobrinula grupa≈Ljubav, komunikacija, jazz-kvintet« koja jeizvodila repertoar filmskih klasika.Tematska zabava bila je prireena u stilufilmova ≈Casablanca« i ≈Neki to vole vruÊe«.Gosti su se mogli susresti s gangsterima,Humphreyjem Bogartom ili MarylinMonroe, najslavnijom filmskom plavuπom,te vidjeti scenu gansterskih obraËuna.

Na Ëetvrtome katu za zabavu je biomjerodavan DJ Austin Powers koji jepuπtao glazbu iz filmskih hitova. Ta zabavapod nazivom ≈Groovy Baby« bila je

U Zagrebu otvorena kina grupacije CineStar

PRVO HRVATSKO MULTIPLEKS-KINO

Dana 17. prosinca 2003. u 19.00 sati u Zagrebu je svečano otvorenoprvo hrvatsko multipleks-kino CineStar. Za javnost kina su otvorena18. prosinca 2003. i u u povodu toga bila je prire�ena svečana premijeraakcijskoga kriminalističkoga filma flDobar posao u Italiji« redatelja F.Gary Grayja, čija se završnica odigrava u teretnome kolodvoru.

namijenjena mlaoj publici. Cijele veËeriu kompleksu mogli ste sresti filmske junakepoËevπi od Indiana Jonesa, Lare Croft,Shreka, Mike Mayersa iz ≈NoÊi vjeπtica«kako s noæem u ruci lovi svoju ærtvu imaratonca odnosno Dustina Hofmanakako trËi multipleksom. NajveÊe izne-naenje te veËeri izazvao je lik Spidermanakoji se niz zgradu s vanjske strane spustiou Trpimirovu ulicu. Izmeu sedam filmskihhitova posjetitelji su mogli odabrati film kojije bio prikazan u veËeri kada je multipleksotvoren.

Otvorenjem multipleks-kina CineStarZagreb u Centru Branimir, glavni gradHrvatske na 9.540 Ëetvornih metara dobioje 13 najsuvremenije opremljenih kino-dvorana s ukupno 2.940 sjedala. Na tajnaËin Hrvatska se izjednaËila s drugimrazvijenim zemljama u podruËju kino-ponude. Na taj naËin stvoreni su uvjeti i zaodræavanje velikih kongresa, festivala isliËnih zbivanja.

Multipleks je opremljen najsuvre-menijom tehnikom koja omoguÊavaistodoban prijenos u svim dvoranama tedruge usluge koje Ëine glavne Ëimbenikevelikoga kongresnoga srediπta. U kinimase otvara novi medijski prostor s jasnoodreenim ciljevima (oglaπavanjeonscreen, distribucija promidæbenihmaterijala, oglaπavanje na posudicama ukojima se prodaju kokice i drugo). Filmovise prikazuju svaki dan od 14.00 sati do

2.00 sata noÊu, avikendom se pri-reuju i matineje.Dobre zabavujamËi od 15 do20 razliËitih fil-mova πto seprikazuju svakidan.

M u l t i p l e k sobuhvaÊa i pred-vorje u kojemu senalazi sedam bla-gajnâ pomoÊukojih Êe se izbje-gnuti stvaranjeguævâ πto nastaju

za kupovanja karata, dva prostora sugostiteljskim sadræajima, komunikacijskekanale i urede. Sve dvorane opremljenesu ureajima najnovije tehnologije,platnima koja se proteæu od poda do stropate od jednoga zida do drugog (platna wallto wall), zvuËnim sustavima dolby digitalEX i DTS koji pomoÊu senzora jaËinuzvuka prilagoavaju broju posjetitelja tesjedalima vrhunskoga proizvoaËaQuinette. Novost su i sjedala za parovekoji Ëine 20 posto od ukupnoga kapacitetasvake dvorane amfiteatarskog oblika temonitori na kojima se u svako doba moæevidjeti broj raspoloæivih mjesta u dvorani iza svaku predstavu. Zbog njihove spe-cifiËne visine kinodvorane proteæu se nasvih πest katova, a ulazi su smjeπteni nadvije razine. Na prvoj razini nalazi se sedamkinodvorana, a na drugoj πest.

Za otvaranje toga multipleksa zasluænesu hrvatska grupacija Blitz i grupacijeCineStar koja je osnovana 1948. uNjemaËkoj. CineStar posjeduje 96multipleksâ s ukupno 3.700 zaposlenih.Nedavno je pod svoje okrilje grupacijaCineStar uzela i velikoga njemaËkogakinematografa UFA-u te je tako postalanajveÊi kinoprikazivaË u NjemaËkoj, poveliËini drugome træiπtu u svijetu. Prije πestgodinâ u Las Vegasu CineStar je prog-laπen najboljim kinoprikazivaËem u svijetu.Od 1992. kada je osnovana poslovneuspjehe nizala je i grupacija Blitz Ëije jesjediπte u Zagrebu. To poduzeÊe veÊ 11godina bavi se videodistribucijom, a poπtosu otvorili i vlastiti studijo za profesionalnuduplikaciju VHS-a, godine 1996. Blitzgradi poslovnu zgradu u Zagrebu tedistribuira svoj prvi film u kina. Danas Blitzima potpisane videougovore s Univer-salom i Dreamworksom, a 2000. pro-glaπen je najboljim Universalovim video-destributerom u svijetu. U njihove poslovneuspjehe ubraja se i potpisivanje DVD-ugovora s Columbia TriStarom, video-ugovora s Columbia TriStar HomeEntertainmentom te ugovora za kino-distribuciju s UIP-em (Paramount, Univer-sal, Dreamworks).

Robert JukiÊ


JEZIK

staniËni vestibilkolodvorski vestibul, kolodvorskopredvorjestaniËni æig sa datumomkolodvorski æig s nadnevkomstaniËno osobljepostajno osoblje, kolodvorskoosobljestaniËno podruËjepostajno podruËje, kolodvorskopodruËjestaniËno-robna blagajnakolodvorsko-robna blagajnastanje kadrovastanje osoblja, stanje radne snagestanje privredegospodarsko stanjestanje saobraÊajastanje u prometustanje sigurnostisigurnosno stanjestanjenje glavne πin(j)estanjivanje glavne traËnicestatiËko ispitivanjestatiËka provjerastav najamnine RIVnajamninski stavak po RIV-ustavljanje propisa van snagestavljanje propisa izvan snagestavljanje robe pod nadzor carinestavljanje robe pod carinski nadzor

Poznajemo li svoj jezik (120) Je li HŽ-u potrebnaželjeznička terminologija na hrvatskome jeziku?

Već punih dvanaest godina Hrvatska je samostalna i suverenadržava koja je prekinula sve veze s bivšim SFRJ-om. U njoj jehrvatski standardni jezik služben, što znači da i na Hrvatskimželjeznicama mora biti služben. A da bi to mogao biti u potpunosti,u prvome redu moraju ga poznavati oni koji vode HŽ, a potom svidrugi HŽ-ovi zaposlenici. Kada bi postojala željeznička terminologijana hrvatskome standardnom jeziku, ona bi puno pridonijela tomu.

Kao prinos tim nastojanjima, u ovome iu sljedeÊim napisima abecednim redomdonosit Êemo struËne izraze iz svih podruËjakoja su zastupljena na æeljeznici (promet,graevinstvo, strojarstvo, elektrotehnika,ekonomija, pravo, administracija, opÊiizrazi), i to tako πto Êe svijetlim (obiËnim)slovima biti otisnuti termini nastali u dobabivπega ÆTP-a Zagreb i ZJÆ-a, a koji se poinerciji, a joπ viπe zbog velikoga neznanja,joπ uvijek rabe na Hrvatskim æeljeznicama,a ispod njih masnim slovima ti isti ter-mini u duhu hrvatskoga standardnogjezika koji bi morali zamijeniti te termine.

staæ osiguranjaosiguraniËki staæstaæ sa uveÊanim trajanjem (beneficirani staæ)staæ s poveÊanim trajanjem (benefi-cirani staæ)staæ u duplom trajanjustaæ u dvostrukom trajanjustaæ za unapreenje u sluæbistaæ za promaknuÊe u sluæbistepen CelzijusaCelzijev stupanjstepen iskoriπtenjastupanj iskoristivostistepen isparenjastupanj isparavanjastepen koËenjastupanj koËenjastepen krivicestupanj krivnjestepen pritiskastupanj tlakastepen sabijenjastupanj stlaËenostistepen sigurnostistupanj sigurnostistepen tvrdoÊestupanj tvrdoÊestepen zbijenostistupanj stlaËenostistepenasti prekidaË za prebacivanje naponastupnjevita sklopka za prebacivanjenaponastepenasto postavljanje signalâstupnjevito postavljanje signalâstepenica, stepeniπtestuba, stubiπtestezaljka noseÊeg uæetastezaljka nosivog uæetastezna Ëaurastezna Ëahurasticanje struËne spremestjecanje struËne spremestiÊi po redu voænjestiÊi po voznom redu

stiÊi prije vremena predvienog redomvoænjestiÊi prije vremena predvienogavoznim redomstopa amortizacijeamortizacijska stopastoæer obrtnog postoljastoæer okretnog postoljastrana kolastrani vagonstrana slobodna za prolaz pri ukrπtajustrana slobodna za prolazak kodkriæanjastrategija razvojarazvojna strategijastrelica krivinestrelica zavojastrojovoa DMV-astrojovoa za DMVstrojovoa EMV-astrojovoa za EMVstrojovoa manevrestrojovoa za manevriranje; strojo-voa za razmjeπtanjestrojovoa prugestrojovoa za prugustrugtokarska kupa, tokarilicastrug za obradu bandaæâtokarilica za obradbu obruËâ kotaËastruganje metalatokarenje metala ili kovinestrugartokarstruja vuËevuËna strujastrujno kolostrujni krugstrujno kolo regulacijeregulacijski strujni krugstup mostamosni stupstub osvjetljenjastup za rasvjetustub za obiljeæavanje krivinâstup za oznaËavanje zavojâstvarna duæina kolosijekastvarna duljina kolosijekastvarno odstojanjestvarna udaljenost

(nastavit Êe se)

Ivan MarkoviÊ, prof.

Stjepan Bakšaj

POSJETNICA

ODGONETKE IZ PROŠLOG BROJA:

odgonetka: ..................................................................

Jelena Milak

E N I G M A T I K A KRIÆALJKAKRIÆALJKAKRIÆALJKAKRIÆALJKAKRIÆALJKAPriprema: VAZAK, sekcija KUD HÆ Varaædin

VODORAVNO:

11. Plaćevno sredstvo12. Starozavjetna lirska pjesma13. Još jedanput, ponovo, iznova14. Kalup koji (kod kovanja, prešanja) oblikuje predmet15. Drugi planet Sunčeva sustava, zvijezda Danica16. Kružni pokret oko osi, vrtnja17. Mjesto nedaleko od Opatije18. Sedmi planet Sunčeva sustava19. Kratica za “International Theatre Institute”20. Znak za natrij21. Oštar povik, vrisak22. Umjetna koža23. Grčki bog rata24. Ime skijašice Fleiss25. Znak za tantal26. Grad u Beociji u Grčkoj (Thebai)27. Preci istočnih Slavena29. Ime kazališne kritičarke i intendantice Gotovac30. Gorje u Južnoj Americi32. Auto-oznaka za Torino33. Metalna oplata34. Niti utkane u osnovu, potke35. Ime slikara Ivekovića i Glihe36. Kozmetički prašak37. Inicijali dramatičarke Kaštelan38. Slani bijeli mineral koji se dodaje hrani, natrijev

klorid39. Ime špijunke Hari40. Krajna točka zamišljene rotacijske osi nebeskih

tijela41. Drevni grad u Maloj Aziji, Ilij43. Zamišljena kružnica koja Zemlju dijeli na sjevernu i

južnu polutku, polutnik44. Ime glumca Neesona45. Crtalo pluga, lemeš, oralo46. Kratak kaput

OKOMITO:

1. Osoba koja piše za medije, žurnalist2. Izra�ivač opeka, ciglar3. Krvna žila koja dovodi krv u srce4. Grčka božica nesreće5. Auto-oznaka za Panamu6. Mjesto na poluotoku Pelješcu7. Kratica američke države Arkansasa8. Lirski pjesnik9. Soli octene kiseline

10. Ime glazbenika Dedića

12. Ime glumice Nemet14. Drama Karela Čapeka16. Ime pjevača Parnog valjka Rahimovskog18. Plemeniti plin (znak Xe)19. Četvrtasta ambalaža; škrinja, kovčeg21. Sedmo slovo grčkog alfabeta22. Mongolska vladarska titula24. Spolno zreli mužjak goveda; jedan od horoskopskih

znakova25. Najamnik u staroj Ateni26. Popularni naziv za motorni vlak, šinobus27. U hinduizmu, utjelovljenje božanstva u čovjeku ili

životinji28. Promidžbeni oglas29. Električni aparat za prženje tosta30. Otilija odmila31. Australski tobolčar dugih stražnjih nogu33. Teška mekana kovina sive boje (znak Pb)34. Prediva i uljana industrijska biljka36. Roditeljica (majka)37. Mjehurić na koži39. Ime češkog reformatora Husa40. Ime književnice Peroci42. Inicijali slikara Kokoschke

TOMO LOTARNovska

iVOJMIR JASEN

Ðakovo

Tomo i Vojmir željezničari suistoga zanimanja. Premeta-njem slova otkrijte kojeg!

KRIŽALJKA - Vodoravno: Tomislav, srk, vriska,lavež, otok, Slaven, ro, ostali, aj, postav, Zita, vepar,opekar, oda, utvara, o, s, sukriv, VSS, kankan, lakat,Alor, stilet, RK, ankona, E(do) M(urtić), aksiom, Dali,Prvić, klasik, Mia, izabrati

PREMETALJKA: Božić i Nova godina.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

11 12

13 14

“15 16

17 18 19

20 21 22

23 24 25

26 27 28

29 30 31

32 33 34

35 36 37

38 39 40

41 42

43 44

45 46

zeljeznicar 01

Documents