Zeleno busenje - Edhem Mulabdić

Bilješka o piscu:

Edhem Mulabdić rođen je u Maglaju 1862. godine. Tu je završio mekteb i ruždiju i nakon toga zaposlio se kao činovnik. Godine 1887. Mulabdić upisuje Učiteljsku školu u Sarajevu i po njenom završetku odmah dobija posao u Brčkom. Odatle biva premješten u Sarajevo, gdje radi kao nastavnik u Dural-mualimminu, u muslimanskoj vjeroučiteljskoj školi. Iza toga je perfekt konvikta Učiteljske škole, zatim nastavnik u Šerijatskoj sudačkoj školi i potom nadzornik osnovne škole. Uskoro biva izabran za narodnog poslanika u Maglaju i na toj dužnosti ostaje sve do januara 1929. godine, poslije čega odlazi u penziju. Zajedno sa Safvet-begom Bašagićem i Osmanom Nuri Hadžićem pokreće list "Behar" 1. maja 1900 (urednik lista od 1901-06)[2], a 1903. osniva i društvo "Gajret".

U svom dugom životu bio je prije svega prosvjetitelj, a onda i uspješan književnik. Svoj prosvjetiteljski rad prenosi i na književno stvaralaštvo. Roman "Zeleno busenje" slovi kao najznačjnije djelo ovog autora, ali i kao prvi bošnjački roman[3]. "Nova vremena" je roman manjeg značaja, ali neosporan dokument za izučavanje tog dijela historije. Budući da je Mulabdić i prvi bošnjački novelist, ne smijemo zaobići zbirku novela "Na obali Bosne". Mnoštvo članaka i didaktičkih tekstova ostalo je rasuto po časopisima koje je pisac uređivao ili u njima sarađivao. Zbog kontakata sa vođama NDH, bio je izopćen, poslije Drugog svjetskog rata mu je suđeno, te je ostao i bez svoje penzije. Umro je u Sarajevu 29. januara 1954 . godine. Danas je Mulabdić lektirski pisac i pomalo mu se vraća značaj koji je imao za razvoj bošnjačke kulture i prosvjete. Maglajska manifestacija "Mulabdićevi dani kulture" u cijelosti je posvećena imenu i djelu ovog značajnog književnika.

Vrsta književnog djela: Roman

Mjesto radnje: Maglaj

Vrijeme radnje: Početak Austro-Ugarske vladavine u Bosni.

Tema:  Borba za svoju domovinu, ljubav dvoje mladih koji završavaju tragično

Likovi: Ahmed, Ajiša, Muharem-aga, Rašid, Ahmedova majka, Mustafa( Aišin brat), Selimaga, Mehmde-efendija( stariji Ahmedov brat), Alija(Ahmedov mladji brat)

Ideja: Dok je domovine bit će i nas; Ne bi se trebali mješati u tuđe živote, Domovina je naša druga mjaka

Karaterizacija likova:

Ahmed - Skroman i stidan momak koji potiče iz ugledne porodice. Ahmed je svoj čovjek, već je činovnik i kreće se među uglednim i obrazovanim ljudima. Zaljubljen je u Ajišu, pa ga njena slika progoni. Muharem aga je bio protiv Ahmeda što dovodi do nesuđene ljubavi. Poginuo je u boju.

Ajiša - Opisana kao djevojka čarobnog lica, slatkih riječi i umiljatog pogleda. Zaljubljena je od Ahmeda ali je protiv toga njen otac koji je poslije udaje za Rašida. Završava tragično, umire za Ahmedom

O djelu :

Roman "Zeleno Busenje" Edhema Mulabdica prikazuje razdoblje u historiji Bosne na prijelazu iz patrijarhalnih ka modernim oblicima zivota. Stari nacin zivota, obicaji, navike, drustveno-ekonomski sistem se postepeno napustaju i stvara osnova novog poretka. Prekid je bolan i sudbonosan i izaziva poremecaje koji su uz ostalo predmet ovog djela. "Zeleno busenje" svjedoci o tragici, dramama i dubokim potresima u zivotu Bosnjaka. Osim neposrednih slika i opisa dogadjaja, ucesnika u otporu i Maglajlijama sto su se drzali po strani u ocekivanju ishoda, slika je Bosne u danima okupacije. Svoje vidjenje vremena pripovjedac je iskazao u likovima kao zastupnicima razlicitih pogleda. Ilustrativno je prikazan Muharem-aga, stameni, tvrdi Maglajlija, koji uza sve traume ostaje uporan u svojim shvatanjima, cak i kad se osvjedoci da vrijeme nije na njegovoj strani. Dozivljava rasap porodice. Skrhan i usamljen, dolazi do saznanja da su nadanja iluzorna i da su stara vremena nepovratno prosla. Zablude ce ga sprijeciti da se povinuje zahtjevima novog vremena. Antipod njemu je ustanik Ahmet, koji se takodjer protivi Austriji, ali iz drugih pobuda. Protivljenja Austriji ova dva lika ne ispoljavaju se samo u razlicitim pogledima vec i odnosu prema ljubavi ustanika Ahmeta i Muharem-agine kceri Aise. Protivi se Austriji, jer je svim nitima svog bica vezan za Bosnu. Cak i ljubav prema Aisi nije dovoljna da zatomi njegovu odanost zemlji. Prevladava osjecanje prema djevojci, jer se ljubav prema Bosni ne moze nicim porediti. Mada je slutio da ga u ustanickim redovima ocekuje smrt, da ce voljena djevojka ostati da tuguje za njim, nece ustuknuti pred vizijom Bosne. Zatoje kratkotrajna romansa djevojke i mladica. Kao da nije iznikla iz zivota, drama mladih se temelji na izvorima narodne lirike i slicna je tragici Omera i Merjeme. Tragicna je i sudbina Aise, koja je presvisla od bola i neostvarene ljubavi. Pripovjedac kraj njenog zivota opisuje tako kao da je svaki dan promatrao i biljezio kako nestaje "a ona venula kao njezan cvijetak na zarkom suncu".Zeleno busenje" je romanticarska i realisticka prica o tragici Bosne. Mulabdic nije pisao historiju, vec umjetnicku viziju Bosne. U njemu je i tradicija i realnost, proslost i savremenost. Pisac je porucio da stare vrijednosti tancaju, da nailazi novo vrijeme za koje se Bosnjaci moraju pripremiti. Zavrsetak romana je kao lament sudbini "nevine zrtve onog vremena, sudbine, koju je sada pokrivalo zeleno busenje". Jedan je svijet otisao, a drugi nestaje. Zrtve su bile uzaludne, ali ih Bosnjaci nisu mogli izbjeci, sto pokazuje i vrijeme poslije objavljivanja romana (1898.) i sve sto se dogodilo u proslosti i sto se dogadja u savremenosti."Zeleno busenje" je panorama i slika i umjetnicki dokument. Osim istine realnosti prenosti poruke o zlehudoj sudbini Bosnjaka, o tragicnoj sudbini ljudi, o zemlji u kojoj se svaka nova generacija nalaz pred istim iskusenjima.