zavrŠni rad - regulatorni i institucionalni okvir nadzora financijskog sektora u europskoj uniji
TRANSCRIPT
-
KRISTIJAN GLAVA
REGULATORNI I INSTITUCIONALNI OKVIR
NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA U
EUROPSKOJ UNIJI
ZAVRNI RAD
Sveuilite u Zagrebu
Ekonomski fakultet - Zagreb
Kolegij: Financijske institucije i trita
Mentor: Doc. dr. sc. Ana Ivanievi Hernaus
Broj indeksa autora: 0203004682
Zagreb, rujan 2016.
-
SADRAJ
1. UVOD ................................................................................................................................................. 1
1.1. Predmet i cilj rada ..................................................................................................................... 1
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja....................................................................................... 1
1.3. Sadraj i struktura rada ............................................................................................................. 1
2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA ........................................................................................... 2
2.1. Vanost nadzora financijskog sektora ....................................................................................... 2
2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora .......................................................................... 6
2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora ................. 9
3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI ................... 12
3.1. Najvaniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije ......................... 12
3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora ..................................... 18
4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA EUROPSKE UNIJE.... 21
4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije ................................................ 21
4.2. Koordinacija i usklaenost nacionalnih i zajednikih supervizorskih tijela ........................... 25
4.3. Nedostaci i budui razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora ......................... 27
5. ZAKLJUAK.................................................................................................................................... 30
LITERATURA ...................................................................................................................................... 31
POPIS SLIKA, TABLICA I GRAFIKONA ......................................................................................... 34
-
1
1. UVOD
1.1. Predmet i cilj rada
Predmet ovog zavrnog rada jest analiza regulatornog i institucionalnog okvira nadzora
financijskog sektora, pri emu se poseban naglasak stavlja na financijski sektor Europske
unije. Osigurati stabilnost financijskog sustava kljuna je zadaa svih regulatornih institucija,
a ostvariti tu zadau nije jednostavan zadatak. U Europskoj uniji kao kompleksnoj politiko-
ekonomskoj tvorevini sa mnotvom meusobno suprotstavljenih ili podudarajuih institucija
koje istom cilju tee na razliite naine, taj zadatak jo je kompleksniji. Cilj ovoga rada jest
donijeti pregled regulativa i institucija koje imaju kljune uloge u njihovu donoenju te uz
iznoenje aktualnih problema ponuditi prijedloge za rjeavanje istih.
1.2. Izvori podataka i metode prikupljanja
Za prikupljanje podataka iznesenih u radu koritena je prvenstveno metoda analize dostupne
literature relevantne za ostvarivanje prethodno navedenih ciljeva rada, kako pretraivanjem
baza podataka knjinice Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te Nacionalne sveuiline knjinice
u Zagrebu, tako i web stranica relevantnih svjetskih i europskih financijskih institucija i
organizacija.
1.3. Sadraj i struktura rada
U ovom radu objanjena je vanost nadzora financijskog sektora s naglaskom na financijski
sustav Europske unije. Rad je strukturiran u pet dijelova sa pripadajuim poglavljima. Nakon
uvoda, govorimo o openitoj vanosti nadzora financijskog sektora te kako se kroz povijest
razvija sve do vremena nakon globalne financijske krize koja je svijet zadesila 2008./2009.
godine. Zatim donosimo detaljan pregled regulatornog okvira financijskog sektora Europske
unije uz prikaz donoenja regulativa na europskoj razini. etvrti dio govori o europskim
institucijama koje su kljune u donoenju regulativa, na koji nain su koordinirane sa
nacionalnim institucijama koje se bave istom problematikom, te koje manjkavosti su vidljive
u sadanjem sustavu regulacije i nadzora financijskog sektora Europske unije i kako ih rijeiti.
itav rad zaokruen je zakljukom u kojem je donesen rezime kljunih razmiljanja vezanim
uz nadzor financijskog sektora u Europskoj uniji.
-
2
2. NADZOR FINANCIJSKOG SEKTORA
2.1. Vanost nadzora financijskog sektora
Financijski sektor tradicionalno je najjae reguliran sektor u svakoj ekonomiji. Moe se rei
da postoje tri osnovna cilja koji se nastoje ostvariti kroz regulaciju istoga: osiguranje
sistemske stabilnosti financijskog sustava, osiguranje od monopolistikog ponaanja davatelja
financijskih usluga i zatita investitora. Regulacija financijskog sektora podrazumijeva
postavljanje kontrolnih mehanizama i definiranje pravila za operacije financijskih institucija i
trita pri emu se implementacijom regulatornog okvira osigurava stabilnost i likvidnost
financijskog sektora te poticanje efikasnosti i konkurentnosti.1
Zbog nebrojenih mogunosti za zaradu koje financijski sektor nudi, temeljit i sveobuhvatan
nadzor financijskog sektora nuan je preduvjet sprjeavanja financijskih kriza koje uglavnom
nastaju uslijed neetinog ili ak ilegalnog poslovanja od strane sudionika na financijskim
tritima. Konstantno jaanje financijske regulacije uz praenje najnovijih zbivanja na
financijskim tritima i prilagodbu regulativnih odredbi novim financijskim instrumentima,
temeljna je zadaa svih institucija nadlenih za donoenje odluka o nadzoru nad financijskim
sektorom radi ouvanja financijske stabilnosti.2 Slika 1 donosi prikaz potrebnog okvira za
zatitu stabilnosti financijskog sektora. 3
1 Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleuilita
u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 69.
2 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,
Vol. 5, br. 1, str. 95-96.
3 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political
Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33.
-
3
Slika 1 Okvir zatite financijske stabilnosti
Izvor: Vlahovi, A. (2014) Challenges to the Implementation of a New Framework for Safeguarding Financial
Stability, Journal of Central Banking Theory and Practice, Vol. 3, br. 3, str. 38.
Budui da im je glavna misija zatita i poveanje javnog dobra, tijela javnih vlasti pojedinih
drava imaju kljunu ulogu u procesu nadzora i regulacije financijskog sektora. Stabilnost i
otpornost financijskog sektora od posebne je vanosti za tijela javne vlasti u modernoj
ekonomiji, budui da se radi o sreditu: 1) sustava plaanja i namire; 2) mobilizacije
financijskih sredstava; 3) distribucije kredita; i 4) kreiranja sredstava plaanja.4 Takoer
valja napomenuti kako se financijska regulacija osobito fokusira na banke, budui da one
predstavljaju sredite sustava plaanja i namire te kroz proces financiranja pojedinaca,
poduzea i drugih subjekata ekonomiju snabdijevaju sa znatnim iznosom od ukupne zalihe
novca.5
Kao i drugdje, i u sluaju nadzora i zagovaranja regulacije postoji druga strana medalje.
Tako neki ekonomisti istiu argumente protiv regulacije, a moemo rei da postoje etiri
4 Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political
Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33.
5Miksdashi, Z. (2003) Regulating the Financial Sector in the era of globalization: Perspectives from Political
Economy and Management. Chippenman and Eastbourne: Antony Rowe Ltd., str. 33.
MONITORING I ANALIZA
ODREIVANJE
makroekonomski uvjeti
financijska trita
financijske institucije
financijska infrastruktura
Granini koridor stabilnosti
Vanjski koridor financijske stabilnosti
Unutarnji koridor financijske stabilnosti
SANACIJA KOREKTIVNE
MJERE PREVENCIJA
FINANCIJSKA
STABILNOST
-
4
glavna nedostatka regulacije. Prvi nedostatak je to regulacija uzrokuje ili stvara moralni
hazard, odnosno potie ljude ili financijske institucije da se ponaaju neracionalno na nain da
ljudi zbog garancije vlade daju novac i onim institucijama kojima ga inae ne bi povjerili te
da se financijske institucije, zbog svijesti o tome da e im se zbog njihove vanosti uvijek
priskoiti u pomo, uputaju u riskantnije poslove kako bi poveali prinose.6
Drugi nedostatak regulacije je tzv. Agency capture, odnosno sluaj u kojem pojedini
regulatori svoje karijere nastavljaju u financijskim institucijama koje nadgledaju te su zato
moda neobjektivni i nedosljedni u procesu regulacije i nadzora ili su regulatori osobe koje su
prije radile u institucijama koje nadgledaju ili su im svjetonazorski bliske te time ne tite
javno dobro nego interese uih interesnih skupina. Trei nedostatak je to regulacija stvara
trokove ispunjavanja postavljenih uvjeta, koji se najee prebacuju na krajnje korisnike to
rezultira viim cijenama i smanjenom uinkovitou. etvrti nedostatak je to obveza
zadovoljavanja regulatornih odredbi poveava barijere ulaska i izlaska sa pojedinih trita, to
zatim pomae pri odravanju monopolskih pozicija i ini kartele stabilnijima. Iako niti jedan
od ovih nedostataka ne opravdava odbacivanje svake vrste regulacije, treba ih imati u vidu pri
donoenju regulatornih odredbi.7
Iz svega prethodno navedenog vidljivo je kako su meuodnosi dionika unutar financijskog
sustava i na financijskim tritima iznimno kompleksni te svaki uinjeni ili neuinjeni korak u
smjeru (de)regulacije od strane nadlenih tijela u elji za poveanjem stabilnosti financijskog
sektora ili ostvarenju drugog cilja, posredno i neposredno ima pozitivan ili negativan utjecaj
na interese pojedinih dionika. Kompleksnost se oituje i u meusobnom ograniavanju
pojedinih politika koje se odnose na financijska trita i cjelokupni financijski sustav, gdje
npr. s jedne strane imamo potrebu i imperativ financijske stabilnosti, a s druge strane
zagovaramo i potiemo konkurentnost meu dionicima trita, teimo smanjenju utjecaja
drave na financijska trita ili pak titimo interese krajnjih potroaa. Slika 2 donosi
6 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited,
str. 360.
7 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited,
str. 360-361.
-
5
pojednostavljen prikaz utjecaja pojedinih politika vezanih za financijski sustav i financijska
trita.8
Slika 2 Politike unutar financijskog sektora koje se meusobno isprepliu.
Izvor: Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A
European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1.
Iako je pojam financijske stabilnosti teko jasno i nedvojbeno definirati, valja zakljuiti kako
su oite pozitivne eksternalije koje donosi stabilan financijski sektor glavni razlog i
opravdanje za regulaciju na tom podruju od strane javnih institucija, kako na nacionalnoj,
tako i na nadnacionalnoj odnosno meunarodnoj razini, ali i da je istovremeno vano biti
oprezan i paljiv u itavom procesu kako bi se postigao optimalan utjecaj na cjelokupan
ekonomski razvoj.9
8 Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A
European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1.
9 Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and Institutions: A
European Perspective, Austrian Financial Market Authority, str 1.
KONKURENCIJA ZATITA POTROAA
FINANCIJSKA STABILNOST
MONETARNA STABILNOST
Pravni temelj i procedure
JAVNO PRAVO
SISTEMSKI PREGLED
CIVILNO PRAVO
PREGLED SLUAJ-PO-SLUAJ
FOKUS SREDINJE BANKE
FOKUS PRUDENCIJALNOG SUPERVIZORA
STABILNOST
CIJENA
SUSTAV PLAANJA SISTEMSKA STABILNOST
MAKROPRUDENCIJALNA
SUPERVIZIJA
MIKROPRUDENCIJALNA SUPERVIZIJA
SUPERVIZIJA PONAANJA
TRITA
ASIMETRIJA
INFORMACIJA
ZLOUPORABA TRINE MOI
NEPOTENA
KONKURENCIJA
INDIVIDUALNA
ZATITA POTROAA
SEK
TOR
SKA
REG
UA
LCIJ
A I
SUP
ERV
IZIJ
A P
RIR
OD
NIH
MO
NO
PO
LA
-
6
2.2. Povijesni razvoj nadzora financijskog sektora
Kroz povijest mogu se primijetiti znaajne promjene u slubenom pristupu regulaciji u
financijskom sustavu (osobito bankarstvu) koje se oituju u traenju kompromisa izmeu
poticanja konkurencije, financijske stabilnosti i integriteta. Tako u periodu nakon velike
depresije od 1930ih pa sve do 1970ih prevladava snana atmosfera zagovaranja stroge
regulacije radi povratka povjerenja u financijski sektor te sprjeavanja moralnog hazarda pri
emu se poticanje konkurencije smatralo tetnim za stabilnost sustava. 1980ih godina dolazi
do snanog preokreta u doivljaju regulacije i pogledu na njenu svrhu i smisao te su kljune
rijei postale deregulacija, liberalizacija, smanjenje intervencionizma i stabilnosti, sve kako bi
se poticalo na efikasnost u produktivnosti i alokaciji resursa. 10
Rimski ugovor iz 1957. godine, kojim je osnovana Europska ekonomska zajednica, kao cilj
postavio je uklanjanje svih necarinskih barijera te slobodu kretanja robe i usluga meu
lanovima zajednice. To je ukljuivalo i financijske usluge te je zahtijevalo postupno ukidanje
svih ogranienja vezanih uz slobodu pruanja usluga preko granica (kao to su bankovne
usluge, usluge osiguranja i komunikacijske usluge). Preduvjet koji je to trebao omoguiti bili
su sloboda kretanja rada i kapitala. Kao to znamo, napredak po ovim pitanjima tekao je vrlo
sporo. Moda i najvea barijera u ostvarenju zacrtanih ciljeva bila je vezana za regulaciju
financijskih trita. Jedinstveno financijsko trite itave Europske unije zahtijevalo je
harmonizaciju, tj. usuglaavanje regulatornog sustava razliitih zemalja. Iako proces
harmonizacije traje i danas, kljuni koraci uinjeni su 1986. godine donoenjem Single
European Act kojim je 1992. godina oznaena kao godina uklanjanja svih kontrola. Nadzor,
odnosno regulacija financijskog sektora Europske unije od poetaka je razgranato na 3
temeljna dijela: regulacija bankovnog sektora, regulacija investicijskog sektora te regulacija
sektora osiguranja.11
Paralelno sa nastojanjima za harmonizacijom regulatornog sustava meu zemljama lanicama
Europske ekonomske zajednice te kasnije Europske unije, najsnanija europska gospodarstva
(lanice G-10) i na globalnoj razini igraju kljunu ulogu u nastojanju da se uspostavi
10 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 157.
11 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited,
str. 375-384
-
7
sigurnije i stabilnije financijsko i bankovno trite te da se izjednae konkurentske pozicije
meunarodnih poslovnih banaka. U tu svrhu, 1974. godine utemeljen je Baselski odbor za
nadzor banaka (BCBS) koji djeluje u okviru Banke za meunarodna poravnanja kao tijelo
koje ujedinjuje 27 sredinjih banaka zemalja lanica Banke za meunarodna poslovanja. Osim
supervizijske uloge, Banka za meunarodna poslovanja djeluje i kao sredinja banka
nacionalnih sredinjih banaka. Supervizijska uloga Baselskog odbora vidljiva je kroz niz
sporazuma koji su poznati pod nazivom Basel I, Basel II i Basel II. Svaki sljedei sporazum
nastao je kao nadopuna prethodnog s obzirom na potrebe financijskog trita koje se
mijenjalo.12
Iako je period nakon velike depresije 1970ih obiljeen relativnom financijskom stabilnou,
dok je period nakon 70ih godina obiljeen znatno veim brojem propadanja banaka i
bankovnim krizama, promatrajui itavu situaciju s vremenskim odmakom moe se
prepoznati negativan krug (Slika 3) koji se vrtio u desetljeima prije krize, a koji je
financijskim institucijama omoguio da na pogrean nain iskoritavaju dobrobiti pojedinih
politika. 13
Slika 3 Meuodnos financijske stabilnosti i poticanja konkurencije
Izvor: Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158. 12 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,
Vol. 5, br. 1, str. 95.
13 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158.
regulativa je neophodna radi propusta trita
(npr. uvoenje osiguranja depozita radi sprjeavanja krize povjerenja)
nesputana konkurentnost riskira iskoritavanje osiguranja depozita ime se poveava sistemski rizik
regulatorne zadrke su neophodne kako bi se izbjegao
sistemski rizik:
uvoenje ogranienja na odreene dimenzije konkurentnosti te poticanje konkurentnosti gdje je
nekodljiva
Financijska nestabilnost TBTF, drastian rast bilance,
pretjerano preuzimanje rizika, nedostatak povjerenja, itd.
Manjak integriteta sukob interesa, kolizija,
manipulacije na tritu
Smanjena konkurencija nelojalna konkurencija, implicitne
subvencije, otean ulazak i izlazak
sa/na trite
efektivna regulacija efektivno poticanje konkurentnosti
zatita potroaa
Vie integriteta
Financijska stabilnost
Efektivna konkurencija
-
8
Tako je osiguranje bankovnih depozita od strane drave u svrhu osiguranja stabilnosti
financijskog sektora dovelo do stvaranja To big to fail (TBTF) banaka koje su zahvaljujui
dravnom osiguranju depozita mogle poslovati na iznimno rizian nain znajui da e u
sluaju negativnih uinaka rizinih pothvata intervenirati drava kroz subvencije i sanaciju te
su TBTF banke svojim postojanjem i svojevrsnom zatitom od strane drave predstavljale
nelojalnu konkurenciju te su smanjivale konkurenciju meu bankama to je zatim dovodilo do
pomanjkanja integriteta financijskog sustava uslijed sukoba interesa, manipulacijama na
tritu i nedozvoljenih dogovora velikih igraa na tritu. Kako bi se sve to sprijeilo,
potrebne su uinkovite i zdrave politike koje e na imbenike stabilnosti, konkurencije i
integriteta djelovati pozitivno i meusobno se poticati, a ne smanjivati kao u prvom sluaju.14
Kada govorimo o povijesti nadzora financijskog sektora Europske unije, zapravo govorimo o
relativno kratkom periodu od prola dva desetljea. Iako je, kao to smo prethodno spomenuli,
1986. donesen Single European Act kojim je 1992. godina oznaena kao godina uklanjanja
barijera meu zemljama lanicama, i dalje su postojale znaajne podjele izmeu pojedinih
financijskih sustava zemalja lanica koje su prijeile ozbiljnija nastojanja zajednike
regulacije. Taj se nedostatak harmonizacije pravnih propisa i ekonomske integriranosti u
Europskoj uniji do kraja 90ih godina prolog stoljea pripisivao dubokoj podijeljenosti drava
lanica Europske unije na anglosaksonsko i kontinentalno pravno i ekonomsko okruenje.
Meutim, zahvaljujui intenzivnoj financijskoj globalizaciji tijekom 90ih godina 20. stoljea
te su se razlike poele smanjivati. Do financijske globalizacije dolo je uslijed djelovanja vie
faktora meu kojima svakako treba izdvojiti tehnoloke inovacije koje su omoguile kreiranje
sofisticiranih financijskih proizvoda i usluga poput sekuritizacije ili e-trgovine, a koje su
zatim potpomognute opom atmosferom poticanja deregulacije i liberalizacije imale znatan
utjecaj na institucije financijskog sustava te posredno na bru integraciju financijskih trita.15
14 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 158.
15 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 58-59.
-
9
2.3. Utjecaj financijske krize 2008./2009. na promjene u nadzoru financijskog sektora
Do krize koja je zahvatila Europu 2008./2009. godine dolazi uslijed globaliziranosti
financijskog sektora, odnosno zbog meusobne isprepletenosti raznih dionika na financijskim
tritima iz svih zemalja svijeta. Tako je i spomenuta kriza koja je zahvatila gotovo itav
svijet zapoela u Sjedinjenim Amerikim Dravama, kao posljedica neoprezne deregulacije
iji je proces zapoeo 80-ih godina dvadesetog stoljea, a kulminaciju doivio 1999. godine
povlaenjem tzv. Glass-Steagallova zakona koji je od vremena nakon Velike Depresije 30-ih
godina 20. stoljea sluio kao rigidni osigura od ponavljanja takvoga scenarija. Postupnim
labavljenjem toga Zakona te njegovim konanim povlaenjem 1999. godine, omogueno je
poslovnim i investicijskim bankama meusobno pripajanje te stvaranje velikih financijskih
konglomerata koji su iskoristile nedostatak regulacije za rapidnu ekspanziju kreditnog trita.
Prije svega radilo se o stambenim hipotekarnim kreditima upitnog boniteta koji su se kroz
financijski instrument sekuritizacije plasirali na financijska trita globalnim investitorima.
Stvorila se posljedino-uzrona veza jeftinih kredita i rasta cijena stambenih objekata te je
bilo pitanje vremena kada e doi do pucanja tog umjetno stvorenog balona.16
Negativni efekti krize u SAD-u ubrzo su bili vidljivi i u Europi. Unutar Europske unije dolo
je do ubrzanog pada ekonomske aktivnosti, a meu prvim dravama lanicama koje su
osjetile probleme i prelijevanje krize jest Ujedinjeno Kraljevstvo koje je u desetljeu uoi
krize biljeilo nevjerojatan porast cijena nekretnina od ak 70%. Ubrzo po izbijanju krize bilo
je primorano nacionalizirati jednu od najveih banaka u Ujedinjenom Kraljevstva Northern
Rock, iji se poslovni model bazirao prvenstveno na izdavanju hipotekarnih kredita te
njihovoj sekuritizaciji. Budui da je problem bio nadnacionalne naravi, bilo ga je potrebno
rjeavati zajedniki na razini itave Europske unije. U tom pogledu u prosincu 2008. godine
donesen je i tzv. Europski ekonomski plan European Economic Recovery Plan (EERP) iji
je cilj bio povratiti povjerenje u financijski i ekonomski sustav te potaknuti potranju za
proizvodima i uslugama kroz koordinirano poveanje kupovne moi u kombinaciji sa
stratekim investicijama i mjerenjima kako bi se poslovna trita i trite rada oporavili.17
16 Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial Crisis, Journal of
Business & Economics Research, 9 (1), str. 130-132. 17 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. III
-
10
Iako je financijska kriza pogodila itav svijet, pojedine drave drugaije su pristupile
problemu neuspjenog nadzora i regulacije financijskog sektora koji je omoguio nastanak
krize. Tako je u Sjedinjenim Amerikim Dravama u aru krize 2008. godine Vlada donijela
tzv. Zakon o ekonomskoj stabilnosti (Emergency Economic Stabilization Act) kojim se kroz
tzv. Program spaavanja imovine - TARP (Troubled Asset Releiaf Program) osiguralo 700
milijardi amerikih dolara za kupnju loih kredita i vrijednosnica od financijskih institucija
koje su se nale u problemima. Osim toga, osiguranje depozita poveano je na 250 000
amerikih dolara, a utemeljeni novi uredi koji su na razliite naine imali zadau provoditi i
kontrolirati provedbu Zakona o ekonomskoj stabilnosti i TARP-a.18
Zakon o ekonomskoj stabilnosti moemo promatrati kao gaenje poara, dok tzv. Dodd-
Frankov Zakon o reformi Wall Streeta i zatiti potroaa (puni naziv Dodd Frank Wall Street
Reform and Consumer Protection Act) predstavlja istinsku i iznimno vanu regulatornu
reformu iji je cilj sprjeavanje buduih financijskih kriza uslijed neodgovornog ponaanja
financijskih institucija na tritu. Zakonom je utemeljen niz Vladinih ureda i tijela sa
razliitim zadacima prikazanim u tablici 1.
Tablica 1 Popis novoosnovanih dravnih ureda i tijela sa kljunim zadacima
Izvor: Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of
Corporate Treasury Management, 4(4), str. 360.
18 Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act, Journal of
Corporate Treasury Management, 4(4), str. 358-359.
Vijee za nadzor financijske stabilnosti
identificiranje u reagiranje na sve vee financijske rizike
donoenje pravila o preuzimanju rizika, doputenoj financijskoj polugi i upralvjanju rizicima
Ured za kreditne rejtinge
nadgledanje rada kreditnih rejting agencija
Ured za financijsko istraivanje
skupljanje i analiza podataka o sustavnom riziku, poboljanju tehnika upravljanja rizikom, poremeajima i neuspjesima financijskog trita i ostalo
Federalni ured za osiguranje
nadgledanje poslova vezanih uz osiguranje svih financijskih institiucija
Ured za financijsku zatitiu potoraa
zatita potroaa od loe kreditne prakse
edukacijski programi za graane
kontroliranje propisa banaka i kreditnih udruenja sa imovinom iznad 10 milijuna $
-
11
Za razliku od Vlade Sjedinjenih Amerikih Drava koja je svoje rjeenje iznijela u jednom
zaokruenom Zakonu, Europska unija koja je takoer bila primorana donijeti promjene u
nadzoru financijskog sektora, imala je drugaiji pristup rjeavanja problema te su pojedinane
mjere odvojene kroz vie legislativnih prijedloga. Glavni pokreta reformi bila je Europska
komisija koja je donoenjem izvjea Larosiere grupe potaknula usvajanje est novih zakona
2010. godine koji su omoguili uspostavu Europskog sustava za sistemske rizike ESRB
(European Systemic Risk Bord) i organizaciju odnosa sa Europskom sredinjom bankom
ECB (European Central Bank) radi praenja makroekonomskih i sistemskih kretanja koja bi
mogla predstavljati potencijalnu prijetnju financijskoj stabilnosti Europske unije, te uspostavu
Europskih supervizorskih autoriteta ESAs (European Supervisory Authorities) o kojima e
biti vie rijei u treem dijelu ovoga rada. Novosnovane institucije zajedno sa tada
postojeom mreom kompetentnih nacionalnih autoriteta i Zajednikim ESAs odborom JC
(Joint Committee of the ESAs) stvoren ja Europski sustav financijskih supervizora ESFS
(European System of Financial Supervision).19
Osim osnivanja novih financijskih regulatornih tijela, poduzimale su se i druge mjere. Tako
valja izdvojiti Direktivu o kapitalnim zahtjevima kroz koju se naglasak stavlja na vanost
konstantnog nadziranja kreditnog rizika te Direktiva o nadzoru kreditnih rejting agencija u
svrhu sprjeavanja sukoba interesa, a za itav proces nadzora kreditnih rejting agencija bilo je
zadueno Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala ESMA
(European Security and Markets Authority). Vaan dio cjelokupne reforme svakako je i
donoenje Europske regulacije o trinoj infrastrukturi (European Market Infrastructure
Regulation) koja govori o jaanju stabilnosti trita OTC derivata te ostale direktive,
regulative, mjere i sl. koje su trebale sprijeiti ponovno izbijanje krize u podrujima koja su se
zbog neadekvatne reguliranosti pokazala slabim tokama financijskog sustava te kao takve
predstavljale prijetnju europskoj i svjetskoj ekonomiji, a o kojima e biti vie rijei u
narednom poglavlju.20
19 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 2.
20 Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and Responses, str. 62-70.
-
12
3. REGULATORNI OKVIR FINANCIJSKOG SEKTORA NA EUROPSKOJ RAZINI
3.1. Najvaniji aspekti regulatornog okvira financijskog sektora Europske unije
Od poetaka Europske unije 1957. godine elja zemalja lanica bila je stvaranje bescarinske
unije sa slobodom kretanja robe, usluga, radne snage i kapitala. Da bi se taj cilj ostvario, osim
usuglaavanja fiskalne i monetarne politike zemalja lanica te usuglaavanja nekih
zajednikih politika (npr. zajednika poljoprivreda politika) bilo je potrebno usuglasiti i
modele nadzora i kontrole financijskog sektora koji predstavlja kljuni element svakog
gospodarstva.21
Jedan od prvih pokretaa regulatornih izmjena u svrhu dublje integracije na zajednikom
tritu Europske unije bilo je izvjee Cockfield, u kojem je istaknuta vanost uklanjanja svih
barijera slobodnom kretanju kapitala u svrhu stvaranja jedinstvenog trita Europske unije.
Tako su izvjeem predloene 282 izmjene u dotadanjem regulatornom reimu kojima se
znatna pozornost pridala i potekoama koje je donosilo naelo nacionalnog tretmana po
pitanju regulacije financijskih institucija, ali su u pitanje dovedeni i ukupni dotadanji napori
uloeni u svrhu harmonizacije nacionalnih propisa. Neke od najvanijih direktiva iz poetaka
procesa harmonizacije nacionalnih propisa ticale su se banaka, to je razumljivo zbog njihove
vanosti i dominacije spram ostalih financijskih institucija, osobito u zemljama Europske
unije, a to su First banking Directive on Coordination of Regulations governing Credit
Institutions iz 1977. te Directive on the supervision of Credit Institutions on a Consoolidated
Basis iz 1983. godine. Princip meusobnog priznanja uvodi se 1993. godine kroz Second
Banking Coordination Directive koja je, zajedno s ostalim zakonskim preporukama i
izmjenama predstavljala najvei napredak u stvaranju jedinstvenog europskog trita.22
1970ih na tadanjem teritoriju Europske unije brzo se razvilo i trite vrijednosnih papira, to
je ponovno zbog razliitog ureenja financijskih trita zemalja lanica zahtijevalo
regulatorne prilagodbe i poticanje harmonizacije nacionalnih propisa radi tenje ka
jedinstvenom tritu. Uloeni napori na tom podruju rezultirali su donoenjem direktive
21 Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson Eduaction Limited,
str. 375-384
22 Mileti I. (1999) Prudencijalna regulacija i nadzor banaka, Magistarski rad, EFZG, Zagreb
-
13
Directive on coordinating the conditions for the admission of securities to official stock
exchange listing koja je u narednim godinama dopunjavana. 1992. godine donesena je prva
zaokruena direktiva nadlena za trite vrijednosnih papira, Investment Services Directive
(ISD), koja se temelji na naelima jedinstvene putovnice i matine zemlje, prema kojoj su tim
naelima obuhvaene i nebankovne tvrtke za poslovanje s vrijednosnim papirima. 23
Na sastanku Europskog vijea u Cardiffu 1998. naglaena je vanost dovravanja
jedinstvenog europskog trita s ciljem poveanja rasta i razvoja, zaposlenosti i socijalne
ukljuenosti. U Lisabonu 2000. Europsko vijee je usvojilo tzv. Lisabonsku strategiju, prema
kojoj je Europska unija trebala do 2010. godine postati najkonkurentnije i najdinaminije
svjetsko gospodarstvo, temeljeno na znanju i odrivom gospodarskom rastu, uz najviu stopu
zaposlenosti i vrstu ekonomsku i socijalnu koheziju.24 Sredinom 1999. godine Europska
komisija objavila je Financial Services Action Plan (FSAP), koji predstavlja masivnu
regulatornu reformu iz podruja financijskih usluga, sadri 42 mjere. Navedene mjere sastoje
se veinom od propisa, a podijeljene su u etiri glavna podruja: (i) dovravanje jedinstvenog
europskog trita institucionalnih investitora, (ii) razvijanje otvorenog i sigurnog trita za
male ulagae, (iii) osiguravanje kvalitetne regulacije i supervizije, (iv) ostale komplementarne
mjere za ostvarivanje zadanih ciljeva. FSAP je implementiran u predvienom roku od 2000.
do 2005. godine.25
Jedna od kljunih direktiva donesena u svrhu regulacije i temeljitijeg nadzora financijskog
sektora Eurospke unije donesena u sklopu FSAP-a svakako je direktiva Markets in Financial
Instruments Directive (MiFID) koja je zamijenila prethodno spomenutu direktivu ISD, te u
odnosu na ISD predstavlja znatno detaljniji reim s namjerom harmonizacije propisa
regulacije trita u zemljama lanicama Europske unije.26 Donoenje te mjere predstavljalo je
peterostruko poveanje regulatornog okvira trita kapitala koje je time preraslo u iznimno
opseno i snano regulirano podruje, a regulatorni i trini okvir kontinentalne Europe
23 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 1 24 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 60.
25 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 61. 26 Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock exchange listing, str. 5-6.
-
14
fundamentalno je promijenjen ukidanjem monopola burzi te otvaranjem mogunosti trgovanja
putem drugih trgovinskih platformi.27
Unato globalnoj krizi koja je pogodila i Europsku uniju, nastavilo se sa unaprijed planiranim
implementacijama novih direktiva u regulatorni okvir financijskih institucija i trita
Europske unije. Tako je Europska unija u sklopu Regulacije kapitalnih zahtjeva Capital
Requirements Regulation (CRR), odnosno direktive Capital Requirements Directive (CRD
IV) implementirala reformski paket Basel III koji se primjenjuje na sve banke u svim
zemljama Europske unije. Ova reformski paket formalno je nazvan Globalni regulatorni
okvir za otpornost banaka i bankarskog sustava28, iji je primarni cilj poboljati sposobnosti
banke da apsorbira gubitke imovine utjecaja na ostatak gospodarstva. Za razliku od
prethodnih regulativa, ovaj put je napravljen veliki iskorak u pogledu harmonizacije, jer e se
vei dio zahtjeva nai u uredbama Europske unije (CRR Capital Requirements Regulation)
koji e se izravno primijeniti, to jasno uvodi vie pravinosti i izjednaenosti u pogledu
konkurencije, dok e se preostali dio uvesti kroz direktivu CRD IV koja e se preslikati u
nacionalnim zakonima i pravilnicima za primjenu.29
Direktivom CRD IV osim to se implementirao globalni reformski paket Basel III, u nekim
podrujima on je i proiren te su postavljena pravila i prijedlozi istih stroi neko prvotno
traeni. Valja izdvojiti pet kljunih mjera koje se istiu u cjelokupnoj implementaciji i
proirenju reformskog paketa Basel III:30
1. Sekuritizacijska pravila: lanak 122a iz Direktive Europske komisije 2006/48/EC, od
zemalja lanica Europske unije zahtijevao je da do kraja 2010. godine, izmeu ostaloga
implementira pravilo o 5 postotnom uvjetu zadravanja rizika koje se odnosilo na sve
kreditne institucije regulirane od strane Europske unije koje su sudjelovale u
27 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 62-63.
28 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,
Vol. 5, br. 1, str. 100.
29 Jai, T. (2013) Basel III novi regulatorni okvir za financijski sektor. Raunovodstvo, revizija i financije. 23
(5), str. 106.
30 Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the
Financial Regulatory Framework., str. 24.
-
15
sekuritizacijskim transakcijama il bile izloene kreditnom riziku sekuritizacije. Glavni cilj
ove mjere jest zadrati postojanje odgovornosti za subjekte koji inicijalno sekuritiziraju
neko potraivanje te ga plasiraju na trite vrijednosnica, inei itav proces ujedno
skupljim i manje atraktivnim, ime e se postii smanjenje spekulativnih aktivnosti u tom
podruju.
2. Vii porezi na zarade banaka: U nekim zemljama (Austrija, Njemaka i Francuska),
uvedeni su specifini porezi na bankovne zarade ime se pretpostavlja poveati prihode od
poreza za do 3 milijarde dolara.
3. Solvency II: Od 2013 godine europski osiguratelji e biti podvrgnuti novom kapitalnom
okviru po pitanju rizika, ime se nastoji oteati osiguravajuim drutvima financiranje
banaka bilo kroz kapital ili dugorone kredite, ime e se drastino smanjiti uplitanje
osiguravajuih drutava u trita Tier 1 i Tier 231 kapitalnih instrumenata.
4. Reimi rjeavanja potekoa u poslovanju: Predvieno je da se za banke Europske unije
donese okvir rjeavanja potekoa u poslovanju koji bi bio nadgledan od strane Europske
agencije za bankarstvo European Banking Authority (EBA).
5. Ogranienja na posudbu strane valute u europskim zemljama u razvoju: Iako se ova
ogranienja odnose na bankovne sustave europskih zemalja u razvoju, pretpostavlja se da
e imati utjecaj i na profitabilnost bankovnih sustava koji su kroz podrunice znaajno
izloeni u tim zemljama (najvie Austrija i Italija)32
U svom osvrtu na financijsku stabilnost (Financial Stability Review) iz studenog 2015.
godine, Europska sredinja banka ECB (European Central Bank) dotad provedenim
istraivanjima i projekcijama istie vanost CRR/CRD IV za regulaciju kreditnih institucija i
posredno za stabilnost itavog financijskog sektora.33 Takoer izlae i druge vane direktive
mjere regulacije financijskog sustava prikazane u tablici 2:
31Tier 1 najkvalitetnija su sredstva, koja posjeduju svojstvo trajne raspoloivosti i podreenosti uzimajui u
obzir dovoljno trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih trokova servisiranja te
nepostojanje optereenja. Tier 2 jesu sredstva koja posjeduju svojstvo podreenosti uzimajui u obzir dovoljno
trajanje, nepostojanje opcija za opoziv, nepostojanje obveznih trokova servisiranja te nepostojanje optereenja.
Preuzeto iz: HANFA (2012) Izvjetaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji) regulative
Solvency II drutava za osiguranje i drutava za reosiguranje u Republici Hrvatskoj, str. 12.
32 Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in the
Financial Regulatory Framework., str. 24-25. 33 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 112-115.
-
16
Tablica 2 Prikaz kljunih prijedloga ureenja bankarskog sektora Europske unije do 2015.
Inicijativa Opis Trenutni status
Bank Recovery and Resolution
Directive (BRRD)
BRRD postavlja okvir za sanaciju kreditnih institucija i
investicijskih drutava, sa harmoniziranim alatima i
snagama u odnosu na prevenciju, ranu intervenciju i
sanaciju za sve zemlje lanice Europske unije.
BRRD trebao je biti usvojen na
nacionalnoj razini do kraja 2014., ali
neke zemlje to nisu uinile. Od 2016.
primjenjuju se provizije.
Deposit Guarantee Scheme
Directive (DGS Directive)
Odnosi se prvenstveno na harmonizaciju i pojednostavljenje
pravila i kriterija primijenjenih kod osiguranja depozita,
bru isplatu, unaprjeenu shemu financiranja za sve zemlje
lanice Europske unije.
DGS direktiva trebala je biti usvojena
na nacionalnoj razini do 3.7.2015, ali
neke zemlje to nisu uinile.
Single Resolution Mechanism
Regulation (SRM Regulation)
SRM regulativa stvara jedinstven sustav za efikasnu i
harmoniziranu sanaciju banaka unutar SSM-a. Ukljuuje
Jedinstveni odbor za sanaciju SRB (Single Resolution
Board) i Jedinstveni fond za sanaciju SRF (Single
Resolution Fund).
Zbog kompleksnosti funkcioniranja
regulative dijelovi ovise o usvajanju i
ratificiranju na nacionalnoj razini te o
usvajanju BRRD-a od strane svih
zemalja lanica.
Regulation on structural
measures
Predloena regulativa uvela bi ogranienja na odreene
aktivnosti te postavila pravila o strukturnoj separaciji, s
ciljem unaprjeenja otpornosti kreditnih institucija Europske
unije.
Prijedlog Komisije objavljen
29.1.2014., rasprava u Europskom
parlamentu i Vijeu Europske unije je u
tijeku.
Izvor: Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 115.
Mjera Bank Recovery and Resolution Directive (BRRD) kao glavni cilj ima uspostaviti
zajednike alate za rjeavanje propadanja kreditnih i investicijskih institucija na razini
Europske unije, osobito kako bi se snoenje troka propadanja banaka prebacilo sa poreznih
obveznika, prvenstveno na dioniare i kreditore propadajue banke. Kljuni korak u
ostvarenju tog cilja jest prepoznavanje too-big-to-fail (TBTF) problema globalnih sistemski
vanih banaka Global systematically importnat banks (G-SIBs). U tom pogledu donesen je
tzv. TLAC standard (Total loss-absorbing capacity standard) kojim je definiran minimaln
zahtjev za instrumente i obveze koji bi redovno trebao biti spreman kao jamstvo u sklopu
rjeavanja problema G-SIBs.34
Vani koraci napravljeni su i u smjeru stvaranja bankovne unije koja predstavlja sustav
nadzora i sanacije banaka na razini Europske unije koji djeluje na temelju pravila koja se
primjenjuju u cijeloj Europskoj uniji, a ine ju sve zemlje europodruja i one drave lanice
koje joj se odlue prikljuiti. Glavni ciljevi su osigurati otpornost banaka, sprijeiti situacije u
kojima se novac poreznih obveznika upotrebljava za spaavanje banaka koje propadaju,
smanjiti fragmentaciju trita i poboljati financijsku stabilnost.35 Prvi stup bankovne unije,
tzv. Single Supervisory Mechanism (SSM) poeo je funkcionirati krajem 2014. godine, dok je
drugi stup bankovne unije tzv. Single Resolution Mechanis (SRM) poeo funkcionirati
34 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 115-116.
35 Vijee Europske unije. Dostupno na: http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/
http://www.consilium.europa.eu/hr/policies/banking-union/
-
17
poetkom 2015. godine te je u tom kontekstu osnovan Single Resolution Bord (SRB) koji je
poeo raditi na elaboraciji plana rjeavanja problema i na povezanim zadacima. SRB trenutno
uiva potporu i podrku Europske sredinje banke (ECB) u svom radu te je predstavnik
Izvrnog odbora Europske sredinje banke (ECB) redoviti promatra na njihovim susretima.36
Europska sredinja banka (ECB) se u svom izvjetaju dotie i ostalih financijskih institucija i
trita Europske unije. Kljuni prijedlozi za ureenje istih prikazani su u tablici, a posebno
valja istaknuti European Market Infrastructure Regulation (EMIR) koji predstavlja europsku
inicijativu implementacije deklaracije iz Pittsburgha kojom se potie poboljanje trita OTC
derivata.37
Tablica 3 Kljuni prijedlozi ureenja financijskih institucija i trita Europske unije do 2015.
Inicijativa Opis Trenutni status
ECB Regulation on oversight
requirements for systemically
important payment systems SIPS
Cilj regulative je osigurati efikasan menadment svih vrsta
rizika s kojima se suoavaju sistemski vani sustavi plaanja
(SIPS), ukljuujui objektivan i otvoren pristup, kao i
efikasnost i efektivnost samih SIPS-a.
Regulativa je stupila na snagu 12.
kolovoza 2014.
European Market Infrastructure
Regulation (EMIR)
Cilj regulative je donijeti vie sigurnosti i transparentnosti
na trite derivatima te postaviti pravila za sredinje
sudionike na istima.
Regulativa je stupila na snagu 16.
kolovoza 2012.
Regulation on improving the
safety and efficiency of securities
settlement in the EU and on
central securities depositories
(CSD Regulation)
Regulativa uvodi obvezu dematerijalizacije veine
obveznica, harmonizirane periode likvidacije za veinu
transakcija u takvim obveznicama, likvidacijsku disciplinu
mjerenja i zajednika pravila za sredinje depozitorije
vrijednosnih papira.
Regulativa je stupila na snagu 17. rujna
2014. godine. U procesu
implementacije i davanja prijedlozi
tehnikih standarda.
Markets in Financial Instruments
Directive and Regulation (MiFID
II/MiFIR)
Zakon se odnosi na investicijske kompanije, operatere na
tritu i usluge davanja post-prodajnih informacija o
transparentnosti u Europskoj Uniji. Razdijeljen je na dva
zakona: direktno primjenjiva regulativa za transparentnost i
pristup prostorima trgovanja, te direktiva o upravljanju
autorizacijom i organiziranjem trgovinskih prostora i zatiti
investitora.
Direktiva 201/65/EU MiFID II i
regulativa (EU) Br. 600/2014 MiFIR
objavljene su 12. lipnja 2014.
Izvor: Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 117.
U sektoru osiguratelja kljunu mjeru predstavlja direktiva Solvency II sa svojom nadopunom
Omnibus II, iji je cilj harmonizacija razliitih regulatornih reima za osiguravajua drutva
na podruju Europskog ekonomskog podruja.38
36 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 116.
37 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 117.
38 Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015, str. 119.
-
18
3.2. Proces stvaranja regulativa za potrebe nadzora financijskog sektora
U posljednja dva desetljea (od 1970ih) teorije i podruja financijske regulativne i
supervizijske prakse snano su obiljeene europskim politikama te se upravo Europska unija
profilirala kao vodilja u reformama na ovome podruju. Krajnji cilj predstavlja jedinstveno
trite financijskih usluga unutar Europske unije usklaeno s ponudom financijskih proizvoda
i financijskih institucija, koje je odrivo i stabilno te jednako vrijedno kao i ameriko ili
japansko financijsko trite.39 U ostvarenju tog cilja kljunu ulogu ima Europska komisija
koja predstavlja legalnog inicijatora u pogledu liberalizacije financijskih usluga kako bi se iste
uinile konkurentnijima. Nastojanja za liberalizacijom temelje se na naelima definiranim
Ugovorom iz Nice te Lisabonskom strategijom, a to su prije svega snanija konkurencija na
tritima Europske unije s ciljem smanjenja trokova financiranja te poboljanjem alokacije
resursa te posredno unapreenjem globalne konkurentnosti financijske industrije Europske
unije, pri emu poseban utjecaj na politike Europske unije ima elja za konkuriranjem
financijskoj industriji Sjedinjenih Amerikih Drava koja predstavlja dominantnog igraa u
nekim iznimno profitabilnim poslovima kao to je investicijsko bankarstvo.40
Prvotno je u postupku stvaranja i provedbe supranacionalnih propisa na europskoj razini
koriten je jedan od najznaajnijih (i vjerojatno najsloenijih) postojeih mehanizama
donoenja odluka, tzv. postupak komitologije ili tonije odborske procedure (comitology). Taj
se postupak moe definirati kao postupak koji primjenjuje Europska komisija kada trai savjet
posebnih strunih odbora koji obavljaju funkciju svojevrsnog foruma za raspravu i dijalog s
odgovarajuim tijelima drava lanica. Zbog tromosti i neefikasnosti takvog sustava, 2001.
godine nakon objave Lamfalussyeva izvjetaja, potie se reforma i promjena na podruju
donoenja regulativa, direktiva i reformi po pitanju regulacije financijskog sektora.
Lamfalussyev pristup podrazumijevao je drugaiji pristup postupka stvaranja propisa i
reformi nadzorne prakse koja je uspostavljena na etiri razine. Konkretno, u financijskoj
regulativi Lamlafussyev pristup dijeli propise na dvije osnovne razine:
39 Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske Unije analiza uloge prava...,
Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 57-58.
40 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and
Development, str. 8.
-
19
1. prva razina (first level legislation) koja podrazumijeva propise koji ukljuuju osnovne
politike odluke i smjernice Europske unije koje na prijedlog Europske komisije
donose Europski parlament i Vijee Europske unije.
2. druga razina (second level legislation) koji podrazumijeva propise tehnike prirode
koji su po svome sadraju podrobniji i precizniji od onih prve razine. Na ovoj razini
do izraaja dolazi djelatnost konkretnih savjetodavnih odbora.41
Osim dvije osnovne razine ovim pristupom formirane su dodatne dvije razine koje se odnose
na provedbu, pri kojoj trea razina osigurava dosljednu provedbu propisa donesenih na prve
dvije razine kako bi se osigurala homogenost financijske regulative Europske unije, dok
etvrta razina osigurava snaniju ulogu Europske komisije u postupku usvajanja i izvravanja
europskih propisa na nacionalnoj razini.42
Ovaj sloeni okvir u kojem sudjeluje velik broj odbora omoguavao je zemljama lanicama
snaan utjecaj na razvoj i usvajanje direktive Europske unije po pitanju financijskih usluga i
trita. Osim toga, u itav proces financijska industrija mogla je putem svojih dobro
opremljenih lobista snano utjecati na donoenje odluka, dok su ostale interesno utjecajne
skupine poput potroaa, akademika i nezavisnih strunjaka imale znatno manji utjecaj. Zbog
ogranienih ovlasti, nacionalni supervizori nisu se mogli efikasno nositi sa prekograninim
bankama i financijskim konglomeratima, a supervizor koji bi pokrivao itavu europsku uniju
nije postojao te se itav sustav oslanjao uglavnom na dobrovoljne sporazume o suradnji.
Poetkom krize pokazala se ranjivost sustava jer su vlade zemalja lanica Europske unije
krenule prvo sa nacionalnim mjerama ne potujui vana dogovorena naela kao to su
upravljanje prekograninom financijskom krizom na nain da se u obzir uzmu i interesi
drugih zemalja, dijeljenje potencijalnih fiskalnih tereta kao i koordiniranje javnih financija do
najvee mogue mjere.43
41 Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije analiza uloge prava...,
Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 58-59.
42 Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije analiza uloge prava...,
Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 60.
43 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and
Development, str. 9.
-
20
U itavom procesu predlaganja i donoenja regulativa pored Europske komisije vanu ulogu
igraju i druga tijela Europske unije. Vijee ministara financija ECOFIN (Economic and
Financial Affairs Council) koje ine ministri financija zemalja lanica na svojim mjesenim
sastancima raspravljaju o financijskim uslugama i tritima, financijskoj stabilnosti i kretanju
kapitala, te surauju sa Europskom komisijom. Donoenje zajednikih odluka na njihovim
sastancima dosta je kompleksno zbog razliitih interesa pogleda na pojedine problematike od
strane predstavnika pojedinih zemalja lanica. Europski parlament prvenstveno kroz Odbor za
ekonomska i monetarna pitanja, Odbor za meunarodnu trgovinu, Odbor za unutarnje trite
te Odbor za pravna pitanja moe predlagati rjeenja ili regulative Europskoj komisiji pri emu
Europska komisija zadrava pravo odbijanja istih. Najvanija funkcija Europskog parlamenta
odnosi se na ratifikaciju pojedinih zakonskih prijedloga za izmjenu regulatornog okvira kroz
direktive Europske komisije. Vijee ministara financija i zemlje lanice vani su sudionici
procesa donoenja odluka, znatno vie nego Europski parlament.44 Europska sredinja banka
izvan konteksta brige o euru kao valuti, stabilnosti cijena unutar Eurozone te implementaciji
ekonomskih i monetarnih politika Europske unije nema ovlasti po pitanju supervizije banaka,
drugih pruatelja financijskih usluga ili financijskih trita, kao to je sluaj sa nekim
sredinjim bankama. Kljuna uloga u nadzoru financijskog sustava oituje se u promoviranju
suradnje meu sredinjim bankama zemalja lanica i supervizora Europske unije.45
Ovakav sustav donoenja odluka na razini Europske unije u razdoblju prije krize detektiran je
kao manjkav u sluaju neoekivanih i iznenadnih poremeaja na globalnim financijskim
tritima kao to je bila kriza 2008. godine, ali zbog straha od gubitka moi i ovlasti na
nacionalnoj razini meu zemljama lanicama postojao je snaan otpor centralizaciji nadzornih
ovlasti. Kriza je taj otpor ublaila te se pokazalo nunim pristupiti snanijem jedinstvenom
regulatornom i institucionalnom okviru uz prenoenje dijela ovlasti na supranacionalne
institucije koje bi efektivnije regulirale financijski sustav Europske unije i jamile stabilnost,
zbog ega su novonastalim institucijama, o kojima e biti govora u narednom poglavlju,
dodijeljene do tad neviene ovlasti.46
44 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and
Development, str. 21-27.
45 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and
Development, str. 32.
46 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 66.
-
21
4. INSTITUCIONALNI OKVIR NADZORA FINANCIJSKOG SEKTORA
EUROPSKE UNIJE
4.1. Regulatori i supervizori financijskog sektora Europske unije
Nakon globalne financijske krize koja je pogodila i Europsku uniju, osim regulatorne reforme
krenulo se u reformu sustava supervizije te je utemeljen novi Europski sustav financijske
supervizije ESFS (European System of Financial Supervision).47 Tako tri Europske
regulatorne agencije48 ESAs (European Supervisory Authorities):
1. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo EBA (European Banking Authority)
2. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje EIOPA
(European Insurance and Occupational Pensions Authority)
3. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trite kapitala ESMA (European
Securities and Markets Authority)
radei umreene sa nacionalnim regulatornim agencijama NCAs (National Competent
Authorities), zajednikim odborom ESAs JC (Joint Committee oft he ESAs) i Europskim
odborom za sistemske rizike EBRD (Euroepan Systemic Risk Board) ine Europski sustav
financijske supervizije - ESFS.49
Svojim ustrojem, Europski sustav financijske supervizije ESFS kombinira mikro- i
makroprudencijalnu superviziju, gdje se s jedne strani prati i procjenjuje stabilnost
cjelokupnog financijskog sustava Europske unije i alju rana upozorenja o postojanju
sustavnog rizika, a s druge strane putem Europskih regulatornih agencija (ESAs) provodi se
nadzor na mikroprudencijalnoj razini sukladno ovlastima i zaduenjima pojedine agencije.50
47 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 65.
48 Nazivi europskih regulatornih agencija na hrvatskom jeziku preuzeti iz:
Komunikacija komisije Europskom parlamentu, Vijeu, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i
Odboru regija (2014) Reformirani financijski sektor za Europu, Bruxelless: EUR-Lex.
49 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str.2.
50 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 65.
-
22
Na slici 4 grafiki je prikazan Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske
unije, odnosno struktura Europskog sustava financijske supervizija (ESFS).51
Slika 4 Institucionalni okvir nadzora financijskog sektora Europske unije
Izvor: Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7.
Ova novonastala regulatorna infrastruktura sa Europskim regulatornim agencijama (ESAs) i
Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) kao nositeljima iste, predstavlja ostvarenje
elje Europske komisije od izbijanja krize da se stvore uvjeti za osnaivanje stabilnosti i
efikasnosti financijskog sustava Europske unije. To se nastoji postii prije svega bliskijom
suradnjom i razmjenom informacija izmeu nacionalnih supervizora, olakati usvajanje
rjeenja Europske unije u prekograninim problemima te unaprijediti koherentno tumaenje i
primjenu donesenih pravila.52 U temeljnim propisima te naknadnim sekundarnim zakonima
Europske unije, Europskim regulatornim agencijama (ESAs) dodijeljene su uloge i ovlasti u
podruju nadzora i supervizije, financijske stabilnosti te zatiti potroaa, ukljuujui
sljedee:
razvijanje nacrta tehnikih standarda i izdavanje smjernica i preporuka, potujui bolja
naela regulacije
51 Vori, S. (2012) The new European financial architecture, Banca d'Italia, str.7.
52 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3.
mikroprudencijalna supervizija
makro-
prudencijalna
supervizija
banke trite
kapitala
osiguranje,
mirovinski
fondovi
meu-
sektorski
pojedinane
institucije
-
23
davanje miljenja Europskom parlamentu, Vijeu Europske unije i Europskoj komisiji
rjeavanje sluajeva neslaganja izmeu nacionalnih supervizora, gdje zakon od njih
zahtjeva da surauju ili usuglase
doprinositi osiguravanju dosljedne primjene tehnikih propisa prava Europske unije
koordinacijska uloga u izvanrednim situacijama
ESMA ima izravne nadzorne ovlasti za kreditne rejting agencije i trgovinske posrednike
prikupljanje potrebnih informacija za obavljanje povjerenog mandata53
Zadae Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) definirane su razliitim
regulativama i direktivama Europske unije u podruju financijske i bankovne regulacije koje
su donesene s ciljem poticanja pristupa jedinstvenom tritu.54 Glavni zadatak Europskog
nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) svakako je svojim aktivnostima doprinijeti stvaranju
jedinstvenog bankovnog trita Europske unije, to ostvaruje kroz razvoj zajednikog
regulatornog okvira koji je primjenjiv na sve bankovne institucije i investicijske kompanije u
Europskoj uniji na isti nain, poznat pod nazivom EU single rulebook. Osim toga, vane
zadae Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) su i osiguravanje zajednikog
paneuropskog pristupa nadzoru banaka, nadgledanje zdravlja banaka Europske unije
provodei stres testove, objavljivanje informacija globalnim investitorima, razvijanje
harmoniziranog okvira za rjeavanje potekoa, ispraviti primjenu i krenja zakona Europske
unije, medijacija izmeu sukobljenih nadzornih tijela Europske unije u prekograninim
nesporazumima, zatita potroaa i briga o financijskim inovacijama te plaanjima te
koordiniranje aktivnosti u sluaju izvanrednih kriznih situacija.55
Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (EIOPA) ima kljune
zadae podrke stabilnosti financijskog sustava, osiguravanja transparentnosti trita i
financijskih proizvoda te zatite nositelja polica osiguranja kao i lanova i korisnika
mirovinskih sustava.56 Vanost svih navedenih zadaa oituje se u injenici da vrijednost
imovine osiguravajuih drutava premauje vrijednost 2/3 BDP-a Europske unije, zbog ega
trite osiguranja predstavlja iznimno vaan element financijskog sektora koji doprinosi
53 Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 3-4.
54 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 3-4.
55 Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance, str. 5-9.
56 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA Annual Report, str. 14
-
24
ekonomskog rastu i financijskoj stabilnosti preuzimajui rizike i mobilizirajui tednju.
Mirovinski fondovi takoer su vaan i neizostavan element financijske stabilnosti itave
Europske unije, budui da osim izravnog doprinosa gospodarstvu tite protiv rizika
siromatva za vrijeme mirovine.57
Temeljna misija Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i trita kapitala (ESMA)
jest poboljati zatitu investitora i promicati stabilna i uredna financijska trita. 2011. godine,
dobiva ulogu jedinoga supervizora za kreditne rejting agencije unutar Europske unije, da bi
sljedee godine izravna odgovornost za registraciju i nadzor trgovinskih repozitorija u okviru
Europske unije takoer bila dodijeljena Europskom nadzornom tijelu za vrijednosne papire i
trita kapitala (ESMA). Temeljne regulative iju provedbu nadzire i omoguava jesu
regulativa o kreditnim rejting agencijama (CRA Regulation) te uredbom o infrastrukturi
europskog trita EMIR (European Market Infrastructure Regulation).58 Europsko nadzorno
tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala (ESMA) ima pravo direktne supervizije nad
pojedinanim financijskim institucijama koja ukljuuje donoenje obvezujuih mjera, ima
ovlasti nad nacionalnim i regulatornim agencijama po pitanju implementacije propisa
Europske unije u vezi supervizije financijskih institucija koje posluju prekogranino, zatim
predlae obvezujue tehnike standarde i obavlja direktnu superviziju agencija za procjenu
kreditnog rejtinga, a u iznimnim okolnostima ima ovlasti ograniiti ili zabraniti odreenu
financijsku aktivnost te prekinut poslovanje odreene financijske institucije.59
Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) je odgovoran za makroprudencijalni nadzor
financijskog sustava Europske unije te sprjeavanje i ublaavanje sistemskog rizika te ima
iroku nadlenost, pokrivajui banke, osiguravatelje, upravitelje imovinom, infrastrukture
financijskih trita i ostale financijske institucije i trita. U nastojanju da ostvari svoj
makroprudencijalni mandat, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) prati i ocjenjuje
sistemske rizike i, prema potrebi, izdaje upozorenja i preporuke.60
57 Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA Annual Report, str. 10.
58 Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala (2015) ESMA's supervision of credit rating
agencies and trade repositories, str. 9.
59 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 66.
60 Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na:
https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.]
https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html
-
25
4.2. Koordinacija i usklaenost nacionalnih i zajednikih supervizorskih tijela
Financijska kriza pokazala je da niti jedna drava lanica ne moe sama regulirati financijski
sektor i nadzirati rizike financijske stabilnosti kada su financijska trita integrirana. Komisija
je stoga nakon krize najavila usklaen odgovor na krizu u cijeloj Europskoj uniji. To je
takoer dovelo do bolje suradnje s meunarodnim partnerima. Prije financijske reforme
zakonodavstvo Europske unije o financijskim uslugama uvelike se temeljilo na minimalnom
usklaivanju, omoguujui dravama lanicama znaajnu fleksibilnost u prenoenju u
nacionalno zakonodavstvo kao to je prikazano na slici 5.
Slika 5 Shematski prikaz razliitih utjecaja regulatornih reformi u pojedinim zemljama
Izvor: Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy of Changes in
the Financial Regulatory Framework, str. 17.
To je ponekad dovodilo do nesigurnosti meu sudionicima na tritu koji djeluju
prekogranino, olakavalo regulatornu arbitrau i potkopavalo poticaje za meusobno korisnu
suradnju.61 Zemlje lanice imaju razliite kulture, institucije i kapacitete nadzora regulacije
financijskog sustava, a budui da mogu nametnuti svoj utjecaj i politiku volju (ili nedostatak
iste) to esto i koriste. Iako direkcija Europske komisije za opu upravu i unutarnje trite ima
pravo pokrenuti zakone o regulaciji i nadzoru financijskih usluga i financijskih trita, ovisna
je o prihvaanju prijedloga od stane Vijea i Europskog parlamenta.62
61 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and
Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless:
EUR-Lex
62 Stichele, M. (2008) Financial regulation in the European Union, European Network on Dept and
Development, str. 36.
Globalno koordinirane
reforme
Doputena odstupanja
u primjeni Specifine nacionalne
reforme
Dozvoljeno vrijeme za implementaciju
Ovisnost gospodarstva o bankama kod kreditnog posredovanja
Ostali faktori koji utjeu na zdravlje banaka
Utjecaj na gospodarstvo
-
26
Komisija je stoga predloila uspostavljanje jedinstvenih pravila kojima se predvia
jedinstveni regulatorni okvir za financijski sektor i njegova ujednaena primjena u itavoj
Europskoj uniji.63 Taj prijedlog Europske komisije koji je 2011. godine usvojen predstavlja
vanu prekretnicu u evoluciji europske supervizije, budui da se pokazalo da u uvjetima
integriranosti financijskih trita djelovanje nacionalnih supervizora nije dostatno za ouvanje
financijske stabilnosti. Time se proces uspostave jedinstvenih pravila i harmonizacije sustava
na nadnacionalnom, paneuropskom nivou intenzivirao, dok je u istom razdoblju usporen
proces izmjene nacionalnih supervizorksih struktura. Meu zemljama Europske unije
razlikuju se institucijski okviri sustava nadzora i kontrole financijskih trita i institucija, a
modeli se dijele na:
Sektorski pristup (Cipar, Grka i panjolska)
Twin peaks model (Nizozemska, Francuska i Velika Britanija)
Kombinacija sektorskog i Twin peaks modela (Italija i Portugal)
Model jedinstvenog supervizora (Austrija, Belgija, Danska, Estonija, Finska, Irska,
Norveka, Njemaka i vedska)64
Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora koji je najzastupljeniji model meu
europskim zemljama vidljivi su u tablici 4.
Tablica 4 Prednosti i nedostaci modela jedinstvenog supervizora
+
- djelotvorniji nadzor financijskih konglomerata
- vea efikasnost regulatornog tijela: koritenje ekonomije obujma i ekonomije razmjera
- reduciranje regulatorne arbitrae
- manje konflikata izmeu regulatornih ciljeva (zatita potroaa i bonitetni ciljevi)
- vee mogunosti napredovanja zaposlenih
- bolji politiki znaaj i poloaj regulatornih tijela
-
- viestruki i nejasni ciljevi regulatornog tijela
- proces integracije nadzora u tranzicijskom razdoblju moe rezultirati niom efikasnou
- neadekvatna zakonska regulativa
- opasnost od nesagledavanja specifinosti financijskih industrija
- rizik politikog pritiska
-- problemi pri integraciji nadzornog sustava i organizacijski problemi
Izvor: Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik
Veleuilita u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 73.
63 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and
Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless:
EUR-Lex 64 Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleuilita
u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 74-75.
-
27
4.3. Nedostaci i budui razvoj sustava regulacije i nadzora financijskog sektora
Kompleksnost financijskih trita koja proizlazi iz brojnih izvedenica vrijednosnih papira
glavna je prepreka u efikasnoj regulaciji i nadzoru financijskih institucija. Iako veina zemalja
provodi Baselske reformske pakete djelomino ili u potpunosti, financijske institucije ipak
uspijevaju uvijek iznova pronai naine kako zaobii prihvaene odredbe kroz realokaciju
sredstava u slabije regulirana financijska trita s veom profitabilnosti, ime naruavaju
stabilnost financijskog sustava.65 Osim toga, brojni autori u procjeni nedostataka Baselskih
reformskih paketa istiu nedostatke iste osobito u vidu primjene analitikih metoda internih
procjena rizinosti izdanih zajmova koje rade sam banke te metoda koje koriste rejting
agencije. Tako je kljuna pretpostavka kako su bankovni interni modeli za izraun rizika
superiorni pala u vodu, budui da su u vrijeme krize otkriveni ozbiljni nedostaci koje su
dovele do estokih borbi vezanih za opravdanost koritenja istih u regulatorne svrhe. Osim
toga, po pitanju kreditnih rejting agencija detektiran je problem oko stupnja neovisnosti
presude kreditnih rejting agencija osobito u sluaju sekuritizacijskih i strukturiranih
proizvoda, dok su kod dodjeljivanja ocjena nekim sloenijim financijskim instrumentima
koritene statistike metode limitirane to u pitanje dovodi njihovu autentinost i tonost.66
Iako je Europska unija u svom usvajanju Baselskog reformskog paketa produbila i nadopunila
neke manjkavosti kao to je kontrola i nadzor kreditnih rejting agencija koje su za rad na
teritoriju Europske unije dune biti pod supervizorskim nadzorom Europskog nadzornog tijela
za vrijednosne papire i trite kapitala (ESMA), prebrzo i preutno se prelo preko injenice
da je Europska unija veliku financijsku regulatornu reformu zavrila neposredno prije
izbijanja krize. Navedena reforma je, izmeu ostalog, obeavala da e novi sustav na
sveobuhvatan nain podravati razvoj konkurentnog financijskog sustava i istovremeno
osiguravati financijsku stabilnost. Kritiari primjeuju da se, umjesto temeljitog proiavanja
neadekvatnih odredbi, preregulirani financijski sustav dodatno uveava izmjenama i
dopunama postojeih direktivi i uredbi, pretvarajui se u propise i institucije na
steroidima.67
65 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,
Vol. 5, br. 1, str. 100. 66 Radman Pea, A. (2015) Regulacija financijskog trita prije i nakon svjetske krize, Oeconomica Jadertina,
Vol. 5, br. 1, str. 100-101. 67 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 65.
-
28
Prvi val regulatorne reforme rezultirao je znaajnim poveanjem regulatornog optereenja, a
da pritom nije zatitio financijski sustav od krize. Novu reformu vodili su isti strunjaci, a
vrijeme e pokazati jesu li i ovaj put pogrijeili i hoe li zbog toga snositi odgovornost.68
Za procjenu da li trita rade na odgovarajui nain, financijska regulacija i poticanje
konkurencije u financijskom sustavu moraju biti vie usko koordinirane, jer konkurencija ne
moe biti uinkovita (tj u potpunosti iskoristiti benefite uinkovitosti i inovacija) ako pravila
doputaju da neki sudionici na tritu iskoritavaju ili zaobilaze ista, ili ako sam propis postaje
prepreka za ulazak na odreeno trite. Istodobno, financijska regulacija e podbaciti u
ostvarivanju svojih ciljeva stabilnosti i uinkovitosti bez poticanja natjecanja koje spreava
(individualnu ili kolektivnu) zlouporabu trita i spajanja koji bi mogli, u nekim posebnim
okolnostima, pogorati TBTF problem. Suradnja izmeu financijskih regulatora i poticatelja
trinih politika treba ojaati na razini Europske unije. Prije svega, potrebni su sustavna
razmjena informacija, strunosti i osoblja.69
Neka od kratkoronih poboljanja sustava koji se mogu implementirati od strane Europskih
nadzornih agencija (ESAs) i Europske komisije bez zadiranja u zakonski okvir prije svega se
odnose na stavljanje fokusa na konvergenciju supervizije kako bi se osigurala konzistentna
implementacija i primjena zakona Europske unije te na poticanje transparentnosti procesa
pripreme tehnikih standarda ili savjetovanja Europske komisije. Osim toga vano je
zadacima zatite potroaa i investitora pridati veu vanost i panju te maksimalno iskoristiti
postojee ovlasti u tom podruju.70 U srednjem roku mogue prilike za unapreenje sustava
nadzora financijskog sektora Europske unije vidljive su u jaanju ovlasti Europskih
regulatornih agencija (ESAs) u rjeavanju sporova te mogunosti izravnog pristupa podacima
za podruja u kojima je to potrebno radi uspjenosti obavljanja povjerenih im zadaa, ali u
skladu sa vaeim zakonskim okvirom po pitanju zatite osobnih podataka. Po pitanju zatite
potroaa i investitora, uloge postojeih institucija mogle bi se iskristalizirati i proiriti gdje je
potrebno, kako bi se jasnije definirale uloge i prioriteti Europskih nadzornih agencija (ESAs)
sa kljunom ulogom povjerenom Zajednikom odboru ESAs (JC). Takoer, u sluaju daljnje
predviene integracije trinih infrastruktura te rasta njihove kompleksnosti, treba uzeti u
68 Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia lexicographica, god. 5, br.
1(8), str. 66.
69 Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR), str. 179.
70 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 12.
-
29
obzir potrebu za strukturnim promjenama koje bi mogle ukljuivati daljnje proirenje ovlasti
direktne supervizije paneuropskih nadzornih tijela.71
Iz perspektive Europske komisije, veinom reformi koje su dogovorene, fokus se sada pomie
na uinkovitu provedbu i dosljednu primjenu novog regulatornog okvira. Za ocjenjivanje
provedbe i opeg utjecaja i uinkovitosti reformi potrebno je trajno praenje i revizija, dok pri
dovrenju provedbe reformi znaajan izazov ostaje osiguranje regulatorne i nadzorne
usklaenosti meu svim glavnim financijskim centrima u cijelom svijetu. U budunosti
politiku pozornost treba sve vie usmjeravati na ostvarenje europske potrebe za dugoronim
financiranjem i razvojem diversificiranijeg financijskog sustava s veim udjelima izravnog
financiranja trita kapitala i veom ukljuenosti institucionalnih ulagaa i alternativnih
izvora financiranja. Rjeavanje ovih pitanja predstavlja prioritet za uvrivanje
konkurentnosti europskog gospodarstva i industrije.72
U cilju izgradnje ukupne arhitekture financijske stabilnosti potrebno je stalno unapreivati
suradnju izmeu nadzornih institucija, s ciljem rasta, razvoja i osiguranja sigurnosti i
povjerenja u nacionalne i nadnacionalne financijske sustave.73
71 Europska komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision (ESFS), str. 13-14.
72 Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and
Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A reformed financial sector for Europe, Bruxelless:
EUR-Lex
73 Olgi Draenovi B. (2015) Modeli financijske supervizije i regulacije u zemljama EU-a, Zbornik Veleuilita
u Rijeci, Vol. 3, br. 1, str. 79.
-
30
5. ZAKLJUAK
Zbog neizmjerne vanosti za itavo gospodarstvo i njegov stabilan rast, nadzor financijskog
sektora nuna je komponenta svake zemlje i nadnacionalne politiko-ekonomske organizacije
kao to je Europska unija. Glavni izazov u nadzoru financijskog sektora jest ravnotea izmeu
regulacije i poticanja konkurentnosti kroz deregulaciju. Regulacija donosi stabilnost i
sigurnost, ali u sluaju pretjerivanja gui rast i inovativnost financijskog sektora, to posredno
dovodi do dodatnih negativnih efekata poput smanjene zaposlenosti ili viih trokova za
krajnje korisnike financijskih usluga. Poticanje konkurentnosti potie rast financijskog sektora
to donosi pozitivne efekte poput zapoljavanja i inovacija po pitanju financijskih usluga i
instrumenata, ali ima i sklonost poticanja neumjerenog i nemoralnog rasta financijskih
institucija koje u globaliziranom svijetu moe imati iznimno negativne uinke na
gospodarstva diljem svijeta, kao to je bio sluaj globalne financijske krize 2008. godine.
Glavne promjene koje bi trebale donijeti reforme u nadzoru financijskog sektora Europske
unije provedene nakon financijske krize u Europskoj uniji su jaanje zatite potroaa,
regulacija poslovanja izvedenicama, regulacija menaderskih primanja te regulacija
sekuritizacije i kreditnih rejting agencija. Uspjenost ostvarivanja ovih ciljeva ovisit e o
novoosnovanim regulatorima i njihovoj strunosti, kao i njihovoj neovisnosti od strane raznih
utjecaja, prvenstveno politikih. Glavni nedostatci regulativa vidljivi su iz injenice kako
propisane stavke nisu obavezne na globalnoj razini te je potrebno raditi na daljnjoj
harmonizaciji propisa, kako meu zemljama lanicama Europske unije, tako i na globalnoj
razini na kojoj Europska unija treba nastaviti igrati kljunu ulogu u procesu definiranja,
donoenja i provoenja regulatornog i institucionalnog okvira nadzora financijskog sektora.
Iako se danas, dok su kriza i njene negativne posljedice po europsko i svjetsko gospodarstvo
jo uvijek prisutni u pamenju drava, regulatora i financijskih institucija, snano zaziva
regulacija i intervencionizam u cjelokupnom financijskom sustavu, mogue je da e s
vremenom doi do poputanja takve atmosfere koja e se ponovno, kao 1980ih okrenuti ka
inicijativi za deregulacijom naglaavajui pozitivne efekte iste. Kako bi se takva radikalna
promjena atmosfere izbjegla treba biti oprezan u donoenju i provoenju sadanjih regulativa
kako bi itav financijski sustav te ukljuene interesne skupine istoga imali dovoljno slobode,
prostora i mogunosti za ostvarivanje profita, ali ipak ne dozvoliti da se taj profit ostvaruje na
moralno upitne naine, ugroavajui stabilnost itavog financijskog sustava.
-
31
LITERATURA
1. Bajaki I. (2011) Prekodifikacija: sluaj europske regulative trita kapitala, Studia
lexicographica, god. 5, br. 1(8), str. 5767.
2. Boina M. i tajfer J. (2009) Reforma financijske regulative Europske unije analiza
uloge prava..., Ekonomski pregled, 60 (1-2), str. 50-74.
3. Crawford, C.: (2011) The Repeal of The Glass-Steagall Act and the current Financial
Crisis, Journal of Business & Economics Research, 9 (1), str. 127-134
4. Docking, D. S. (2012) The 2008 financial crises and implications of the Dodd-Franck Act,
Journal of Corporate Treasury Management, 4(4), str. 353-363.
5. Europska Komisija (2013) Economic Crisis in Europe: Causes, Consequences and
Responses. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication15887_en.pdf [25.kolovoza
2016.]
6. Europska Komisija (2014) Review of the European System of Financial Supervision
(ESFS). Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/general-
policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2 [07. svibnja 2016.]
7. Europska komisija (2015) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR).
Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07.
svibnja 2016.]
8. Europska komisija (2016) European Financial Stability and Integration Report (EFSIR).
Dostupno na: http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htm [07.
svibnja 2016.]
9. Europska Komisija, ESME report on MiFID and admission of securities to official stock
exchange listing. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/esme/05122007_mifid_report_en.pdf
[27. kolovoza 2016.]
10. Europska sredinja banka (2015) Financial Stability Review November 2015. Dostupno
na:http://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc55
09b94b997f161b841fa57d5eca [07. svibnja 2016.]
11. Europski odbor za sistemske rizike, dostupno na:
https://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.html [28. kolovoza 2016.]
12. Europski odbor za sistemske rizike, Annual Report 2015. Dostupno na:
https://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/ar/2015/esrbar2015.en.pdf [28. kolovoza 2016.]
http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication15887_en.pdfhttp://ec.europa.eu/finance/general-policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2http://ec.europa.eu/finance/general-policy/committees/index_en.htm#maincontentSec2http://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/finance/financial-analysis/reports/index_en.htmhttp://ec.europa.eu/internal_market/securities/docs/esme/05122007_mifid_report_en.pdfhttp://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc5509b94b997f161b841fa57d5ecahttp://www.ecb.europa.eu/pub/pdf/other/financialstabilityreview201511.en.pdf?24cc5509b94b997f161b841fa57d5ecahttps://www.esrb.europa.eu/about/background/html/index.en.htmlhttps://www.esrb.europa.eu/pub/pdf/ar/2015/esrbar2015.en.pdf
-
32
13. Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, The European Banking Authority at a glance,
dostupno na:
http://www.eba.europa.eu/documents/10180/1401372/EBA+AT+A+GLANCE.pdf [28.
kolovoza 2016.]
14. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2014) EIOPA
Annual Report. Dostupno na:
https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA_ANNUAL_REPORT_2014.pdf [07.
svibnja 2016.]
15. Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovne mirovinske fondove (2015) EIOPA
Annual Report. Dostupna na:
https://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA%20Annual%20Report%202015.pdf
[28. kolovoza 2016.]
16. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i trita kapitala (2015) ESMA's
supervision of credit rating agencies and trade repositories. Dostupno na:
https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-
234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdf [07. svibnja
2016.]
17. Grnbichler, A. i Darlap, P. (2003) Regulation and Supervision of Financial Markets and
Institutions: A European Perspective, Austrian Financial Market Authority
18. HANFA (2012) Izvjetaj o provedenoj studiji kvantitativnih utjecaja (QIS studiji)
regulative Solvency II drutava za osiguranje i drutava za reosiguranje u Republici
Hrvatskoj. Dostupno na:
http://www.hanfa.hr/getfile/38841/QIS%20studija%202013_2.PDF [28. kolovoza 2016.]
19. Howells, P. i Bain, K. (2000) Financial Markets and institutions. 3. izd. Harlow: Pearson
Eduaction Limited.
20. Institut za meunarodne financije (2011) The Cumulative Impact on the Global Economy
of Changes in the Financial Regulatory Framework.
21. Jai, T. (2013) Basel III novi regulatorni okvir za financijski sektor. Raunovodstvo,
revizija i financije. 23 (5), str. 103-108.
22. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the
European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions (2014) A
reformed financial sector for Europe, Bruxelless: EUR-Lex. Dostupno na: http://eur-
lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX:52014DC0279 [05. svibnja 2016.]
http://www.eba.europa.eu/documents/10180/1401372/EBA+AT+A+GLANCE.pdfhttps://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA_ANNUAL_REPORT_2014.pdfhttps://eiopa.europa.eu/Publications/Reports/EIOPA%20Annual%20Report%202015.pdfhttps://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdfhttps://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/2016-234_esma_2015_annual_report_on_supervision_and_2016_work_plan.pdfhttp://www.hanfa.hr/getfile/38841/Q