SVEUČILIŠTE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET

ZAVRŠNI RAD:

ULAGANJE U FINANCIJSKU IMOVINU

Mentor: Student:

Prof. dr. sc. Zlatan Reić Magdalena Vuković

Split, kolovoz, 2019

brought to you by COREView metadata, citation and similar papers at core.ac.uk

provided by Repository of Economics faculty in Split

1

SADRŽAJ:

1. UVOD………………………………………………………………..1

2. RAZRADA POJMOVA…………………………………………....3

2.1 Imovina…………………………………………………….........3

2.2 Razlike financijske i realne imovine…………………………..3

2.3 Financijska tržišta……………………………………………...4

3. ČIMBENICI KOJI VRŠE UTJECAJ NA INVESTIRANJE…...5

3.1 Vremenska vrijednost novca…………………………………..5

3.2 Rizik i prinos……………………………………………………6

4. PLANIRANJE KAO UVIJET OSTVARENJA CILJA…………8

4.1 Financijsko planiranje i cilj……………………………………8

5. VRSTE ULAGANJA……………………………………………….9

5.1 Štednja…………………………………………………………..9

5.2 Investicijski fondovi……………………………………………13

5.3 Dionice…………………………………………………………..14

5.4 Obveznice……………………………………………………….16

5.5 Izvedenice……………………………………………………….17

5.5.1 Opcije……………………………………………………..18

5.5.2 Futures ugovori…………………………………………..21

6. ZAKLJUČAK………………………………………………………23

LITERATURA……………………………………………………..24

PRILOZI……………………………………………………………25

SAŽETAK…………………………………………………………..27

SUMMARY…………………………………………………………29

2

1. UVOD

Osobne financije predstavljaju sastavni dio života. Od „malih nogu“ se susrećemo sa

upravljanjem novcem, izborima i oportunitetnim troškovima. Uzmimo banalan primjer djeteta

koje ide u školu i za marendu dobije 10 kuna. Dijete treba odlučiti hoće li potrošiti svih 10 kuna

na marendu (npr. picu) ili kupiti nešto jeftinije za jesti pa uz to uzeti i sok. Sa odrastanjem izbori

postaju sve teži, a propuštene prilike sve veće. Kaže se da novac „pokreće svijet“, bez novca

nije moguće kvalitetno živjeti, ali kako povećati njegovu vrijednost je pitanje koje muči velik

broj ljudi. Cilj ovog rada je pokazati na koje sve načine osoba može uložiti svoj novac u nadi

da će povećati njegovu prvotnu vrijednost.

U drugom poglavlju rada obrađuju se osnovni pojmovi koji su potrebni za razumijevanje

daljnjeg teksta poput pojma imovine, razlike između realne i financijske imovine te pojam i

podjela financijskih tržišta.

Treći dio rada obrađuje čimbenike koji utječu na investiranje. Predstavljaju se ograničenja,

rizici, ali i mogući prinosi na ulaganje. Objašnjena je i vremenska vrijednost novca, pojam koji

govori da ista količina novca vrijedi više danas nego u nekom budućem razdoblju.

Nakon toga, u četvrtom poglavlju ukazuje se na važnost financijskog planiranja i jasne vizije

cilja koji imamo. Smatra se da ukoliko ne vizualiziramo cilj do krajnjih detalja, nećemo imati

predodžbu o jasnim željama, što će rezultirati nesigurnošću i nejasnoćama.

Za kraj, peto poglavlje predstavlja neke od glavnih mogućnosti ulaganja u financijsku imovinu.

Obrađene su klasične mogućnosti s niskim rizikom i malim prinosom poput štednje i

investicijskih fondova. Najšire poznate vrijednosnice; dionice i obveznice, njihove podjele i

značenje, a na samom kraju je prikazan noviji rastući segment tržišta; izvedenice. Neke od

spomenutih izvedenica su opcije i futures ugovori.

Metode korištene prilikom izrade rada su metode analize i komparacije. Metoda komparacije

je korištena u prikazivanju sličnosti i različitosti između instrumenata, a analiza je korištena u

raščlanjivanju financijskih tržišta, instrumenata i imovine.

3

2. RAZRADA POJMOVA

2.1 IMOVINA

Imovina se može odrediti kao ukupnost gospodarskih dobara i prava izražena u novčanom

obliku, i to: koja je vlasništvo određene pravne ili fizičke osobe; koja pripada imovinskoj masi

koja nema svojstvo pravne osobe.1

Može se trajno koristiti u proizvodnji dobara i/ili usluga koje će poduzeće plasirati na

tržištu, razmijeniti za druge oblike imovine ili se može iskoristiti za podmirenje obaveza prema

bilo kome, po bilo kojoj osnovi. Bitna je karakteristika imovine izvjesnost da će se njenom

uporabom ostvariti buduća ekonomska korist. Izvori imovine mogu biti vlastiti ili tuđi, a

razlikujemo dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu.

Najčešće se dijeli na kratkotrajnu (tekuću, obrtnu), koja se tijekom poslovanja može potrošiti

ili lako pretvoriti u novac, i dugotrajnu (stalnu, osnovnu), pri čemu je riječ o dobrima kojih bi

naglo pretvaranje u novac dovelo do velikoga gubitka i ugrozilo poslovanje.2

2.2 RAZLIKA FINANCIJSKE I REALNE IMOVINE

Treba razlikovati financijsku i realnu imovinu. Realna imovina se koristi za proizvodnju dobara

i usluga te ona ostvaruje neto dohodak gospodarstva. Za razliku od nje financijska imovina

predstavlja potraživanja na osnovi realne imovine ili prihoda stvorenih realnom imovinom,

dakle ona određuje alokaciju prihoda ili obilja među ulagačima3.

Realna imovina određuje bogatstvo gospodarstva, dok financijska imovina predstavlja pravo

na realnu imovinu.4

1 Nikolić Nikša (1999), Počela javnog financiranja, Ekonomski fakultet Split, str. 105 2 Hrvatska enciklopedija 3 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb str. 3 4 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb, str. 7

4

Prema knjizi Počela ulaganja financijska imovina se klasificira u tri osnovne vrste:

Vrijednosnice s fiksnim dohotkom

- isplaćuju ugovoreni novčani priljev tijekom određenog razdoblja

Vlastiti (dionički) kapital

- vlasnički udio u korporaciji

Financijske izvedenice (derivati)

- vrijednosnice koje osiguravaju isplate ovisne o vrijednosti druge imovine

2.3. FINANCIJSKA TRŽIŠTA

Financijskom imovinom se trguje na financijskim tržištima. Razlikujemo:

Tržište novca

Instrumenti novčanog tržišta uključuju kratkoročne, utržive, likvidne, nisko rizične dužničke

vrijednosnice. Instrumenti novčanog tržišta ponekad se nazivaju novčani ekvivalenti ili

skraćeno novac. Trguje se samo kratkoročnim dužničkim instrumentima koji imaju rok

dospijeća do jedne godine.

Tržište kapitala

Tržišta kapitala uključuju dugoročnije i rizičnije vrijednosnice u odnosu na one na novčanom

tržištu. Na njemu se trguje dužničkim (tržište obveznica) i vlasničkim (tržište dionica)

instrumentima.

Devizno tržište

Devizno tržište je ono na kojem se vrši konverzacija jedne valute u drugu. Važnost ovog tržišta

se očituje u određivanju deviznog tečaja koji vrši utjecaj na potrošnju inozemne i domaće robe

te na uvoz i izvoz.5

5 Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta, EFST

5

3. ČIMBENICI KOJI VRŠE UTJECAJ NA INVESTIRANJE

Investicija predstavlja odricanje novca ili drugih sredstava danas u očekivanju koristi u

budućnosti. Razlozi investiranja su različiti od osobe do osobe, ali većini je u cilju povećati

količinu imovine koju trenutno imaju. Neki subjekti gospodarstva zarađuju više nego što im je

potrebno, dok drugi troše više nego što imaju. Financijska tržišta omogućavaju pojedincu da

svoju imovinu pomiču kroz svoj životni vijek i tako ostvare maksimum koristi iz nje. Ciljevi i

ograničenja zajedno određuju odgovarajuću politiku ulaganja. Na početku samog procesa

ulaganja treba voditi računa o željenom prinosu i toleranciji rizika. Čimbenici koji imaju veliki

utjecaj na novac i njegovo investiranje su:

3.1 VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA

Vremenska vrijednost novca je koncept prema kojemu novac u sadašnjosti vrijedi više i više

se preferira nego nominalno isti iznos novca u budućnosti. Bazira se na činjenicama da se

potrošnja odgađa jedino ako postoji mogućnost da se u budućnosti obujam potrošnje poveća i

mogućnosti da se novac u sadašnjosti uloži, kako bi se povećao u budućnosti.

Razlozi postojanja vremenske preferencije novca su:

Rizik pritjecanja novca u budućnosti

Inflacija

Mogućnost upotrebe novca u sadašnjosti (zadovoljenje potreba, uvećanje ulaganjem)

Jedan od pojmova koji se usko veže uz vremensku vrijednost novca je inflacija. Prema

Hrvatskoj enciklopediji definicija inflacije je porast opće razne cijena zbog viška potražnje

nad ponudom, koji je povezan s porastom ponude novca padom vrijednosti novčane jedinice.

Kada je rast cijena vrlo visok onda se govori o hiperinflaciji, obratno, kada pada opća razina

cijena riječ je o deflaciji.

6

3.2 RIZIK I PRINOS

„Najveći je rizik ne prihvatiti nikakav rizik.“ Peter Drucker

Rizik je stanje u kojem postoji mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda koji

očekujemo ili kome se nadamo. Stoga možemo reći da bi rizik postojao u financijskom

poslovanju mora: biti moguć, izazivati ekonomsku štetu, biti neizvjestan i biti slučajan.6

Rizik treba razlikovati od vjerojatnosti :7

odluka je rizična kada je vjerojatnost da će rezultirati određenim događajem poznata,

npr. rulet

kod neizvjesne odluke vjerojatnost nije poznata, npr. rezultati sportskih natjecanja,

izbor investicije u realnu imovinu

rizik i neizvjesnost mogu se razlikovati po stupnju spoznaje o vjerojatnosti događanja,

kod neizvjesnosti vjerojatnost nije poznata, ali postoje vjerovanja o vjerojatnosti

rizik se dakle može mjeriti, a neizvjesnost ne može, i u tome je njihova suštinska razlika

Svaki ulagač se razlikuje od ostalih subjekata i njihovih ulaganja jer se razlikuju i njihove

spremnosti na preuzimanje rizika u svrhu većeg prinosa. Svaka odluka nosi u sebi određeni

rizik jer njene buduće posljedice nisu izvjesne za donosioca.8

Stav prema riziku je određen sljedećim čimbenicima:

Želja za rizikom

Stupanj rizika koji je jedinica izložena riziku voljna preuzeti u zamjenu za odgovarajuću

nagradu.

Tolerancija prema riziku

Spremnost ulagača da prihvati veći rizik kako bi ostvario više prinose.

Prag rizika

Ispod praga rizika- organizacija će prihvatiti rizik.

Iznad praga rizika- organizacija neće tolerirati rizik.

6 Vaughan E, Vaughan T. (2000), Osnove osiguranja, upravljanje rizicima, Mate, Zagreb

7 Sharpe, Alexander, Bailey (1999), Investments, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey

8 Vidučić, Pepur, Šimić Šarić, (2015), Financijski menadžment, Ekonomski fakultet Split, str. 64

7

Tablica 1: predstavlja visinu rizika koju su, prema vlastitim izjavama, ulagači spremni preuzeti,

prema godinama života. Rezultati ankete pokazuju ponašanja ulagača kroz životni ciklus.

Izvor: Bodie, Kane, Marcus, (2006), Počela investiranja, str. 128

Na financijsko ulaganje isto tako utječu i ograničenja kao što su:9

Likvidnost

Odnosi se na brzinu i lakoću kojom se neka imovina može pretvoriti u novac.

Horizont ulaganja

Predstavlja planirani rok likvidacije ulaganja. Primjer bi mogao biti vrijeme odlaska u

. mirovinu za one koji primaju plaću.

Propisi

Samo profesionalni i institucionalni ulagači su ograničeni ovom stavkom.

Važnost poreza

Uspješnost svake strategije može biti mjerena preko njegove interne stope povrata nakon

. poreza.

Jedinstvene potrebe

Svaki ulagač se nalazi u posebnim okolnostima i susreće različite potrebe.

9 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb str. 131

>25 35-54 55 i više

Ništa rizika 54% 55% 71%

Malo rizika 30% 28% 21%

Nešto rizika 14% 16% 8%

Puno rizika 2% 1% 1%

8

4. PLANIRANJE KAO UVIJET OSTVARENJA CILJA

4.1 FINANCIJSKO PLANIRANJE I CILJ

Ukoliko se osoba ili poduzeće odluči na financijsko ulaganje, u svojim planovima bi trebao

imati odgovorno i racionalno distribuiranje novčanih sredstava u najbolje moguće kombinacije.

Služenje financijskom analizom i računovodstvenim pokazateljima trebalo bi rezultirati

shvaćanjem trenutne situacije te anticipiranjem i dobrom prosudbom budućih potencijalnih

ulaganja. Svaka financijska odluka podrazumijeva odabir jedne, a eliminaciju svih ostalih

alternativa.

Financijsko planiranje je proces koji se sastoji od: a) analiziranja ulaganja i financijskih

mogućnosti otvorenih poduzeću; b) predviđanja budućih posljedica današnjih odluka; c)

odlučivanja o alternativama i d) vrednovanja poslovanja u odnosu na ciljeve postavljene u

financijskom planu. Financijsko planiranje nije osmišljeno radi minimiziranja rizika. To je

proces odlučivanja o tome koji rizik preuzeti te koji rizik nije neophodan ili vrijedan

preuzimanja.10

Financijski plan bi trebao dati uvid u trenutno stanje pomoću kojega saznajemo da li su novčani

primitci povećani, a novčani izdatci smanjeni ili održani na željenoj razini u odnosu na prošlost.

Nezadovoljavajući rezultati u ulaganju ne moraju biti posljedica odstupanja od financijskog

plana. Ukoliko u planu došlo do krivog izbora pravca ulaganja ili pogrešnih procjena samo

praćenje plana će dovesti do neuspjeha. Još jedna bitna odrednica svakog financijskog plana je

financijski cilj koji predstavlja krajnju točku procesa ulaganja te kao takav treba biti precizan i

u potpunosti određen. Nesuvisle formacije ne dovode do željenog rezultata.

Financijska kontrola obuhvaća ispitivanje prošlih i tekućih financijskih aktivnosti i novčanih

isplata, kako bi se utvrdilo da li novčani tokovi slijede financijski plan. Financijska kontrola

neophodna je posebice zbog ljudske sklonosti ka svjesnim ili nesvjesnim promjenama koje

mogu negativno utjecati na planiranu financijsku aktivnost. Osim toga, konstantno mijenjanje

uvjeta poslovanja zahtijeva kontinuirani rebalans, odnosno modificiranje i ažuriranje prvobitno

utvrđenog financijskog plana.11

10 Zgombić (2001), Business dictionary, Zagreb 11 Zoran Ivanović, Kapital i financijski menedžment, Opatija str. 11

9

5. VRSTE ULAGANJA

5.1 ŠTEDNJA

Štednja u pravilu predstavlja oročena novčana sredstva u kreditnoj instituciji te se ugovara na

određeni rok s pravom na kamatu koja se najčešće isplaćuje po isteku ugovorenog roka na koji

su sredstva oročena. Ona je zapravo dio dohotka koji nije potrošen, a mjeri se u jedinici vremena

i predstavlja tok.

Neki od motiva za štednju prema Mishkinu i Eakinsu su:

Štednja za ostvarenje dugoročnih ciljeva

Štednja zbog opreznosti

Štednja radi nasljednika

U Republici Hrvatskoj moguće je sve oblike štednje ugovoriti u kunama i u stranoj valuti, a

što se tiče kamatne stope postoje dva slučaja: fiksna i promjenjiva kamatna stopa. Visina

kamatne stope u pravilu ovisi o roku na koji se oročava i valuti u kojoj su sredstva koja se

oročavaju.

10

Slika 1: Kamatne stope na oročenu štednju u eurima u Hrvatskoj

Izvor: HNB

Nominalne i realne kamatne stope predstavljaju najčešće kamatne stope koje se spominju u

razgovorima. Nominalna kamatna stopa je ona koju će banka godišnje dodavati na račun štediše

kao nagradu za držanje novca na štednom računu.

Najveći problem nominalne kamatne stope je njena varljivost, naime što vrijedi kamatna stopa

na oročenu štednju od npr. 4%, ako je inflacija u toj godini bila 5%? U takvom scenariju štediša

je zapravo štednjom izgubio 1% svog kapitala i sa ušteđenim novcem može kupiti manje nego

prije početka štednje.

Prema HNB-u u kreditnim institucijama u Republici Hrvatskoj postoji nekoliko vrsta

standardne štednje:

Štednja po viđenju ili a vista najjednostavniji je oblik štednje i namijenjen je svima koji

žele štedjeti na način da su im sredstva na računu dostupna u svakom trenutku. S

11

obzirom na laku dostupnost sredstava, ovakav oblik štednje često nema kamate ili su

najniže u odnosu na ostale oblike. Nekad klasične štedne račune po viđenju danas su

zamijenili tekući računi.

Oročena štednja je najčešći korišteni oblik štednje, pri kojemu oročavate novac u

kreditnoj instituciji uz određenu kamatnu stopu (fiksnu ili promjenljivu) i pritom se

obvezujete da se njime nećete koristiti do isteka roka oročavanja. U većini slučajeva

postoji mogućnost i prijevremenog raskida ugovora, ali se u takvim situacijama obično

isplaćuje niža kamata.

Štednja s višekratnim uplatama ili otvorena štednja vrlo je poželjan oblik za potrošače

koji tek počinju štedjeti i u trenutku ugovaranja raspolažu manjim iznosom financijskih

sredstva. Nakon što se ugovori ovakav model štednje, potrošač ima mogućnost

naknadno uplaćivati sredstva ovisno o vlastitim željama i mogućnostima, a na dodatno

uplaćene iznose također se obračunava ugovorena kamatna stopa.

Štednja s premijom oblik je oročene štednje kod kojeg se, po isteku roka oročavanja,

glavnica uvećava za kamatu i premiju, čija visina u pravilu ovisi o ugovorenom roku

oročavanja.

Rentna štednja je oblik štednje koji se najčešće rabi kada se želi štedjeti na duži rok uz

mogućnost raspolaganja kamatom za vrijeme trajanja ugovornog odnosa (renta). Često

se rabi kada potrošač raspolaže većim iznosom sredstava na temelju kojeg se ostvaruje

znatan iznos kamate na godišnjoj razini. Kreditne institucije obično određuju minimalni

iznos sredstava koji je moguće ugovoriti kao rentnu štednju, a raspolaganje kamatom

(renta) može se ugovoriti da se isplaćuje mjesečno, tromjesečno, polugodišnje ili

godišnje.

Dječja štednja je oblik oročene štednje koji se otvara u ime maloljetnog djeteta, uz

jednog roditelja kao zakonskog zastupnika ili skrbnika bez prisutnosti maloljetnog

djeteta. Uplate i bezgotovinske prijenose sredstava na račun maloljetnog djeteta, osim

roditelja, mogu u pravilu obavljati i druge osobe, dok za raspolaganje tim sredstvima

postoje određena ograničenja. Minimalne novčane iznose kojima roditelji mjesečno

mogu raspolagati određuje Ministarstvo socijalne politike i mladih, a za raspolaganje

iznosima većima od minimalno određenih, potrebno je ishoditi odobrenje nadležnog

12

centra za socijalnu skrb. Stjecanjem punoljetnosti vlasnik računa (dijete) može

samostalno raspolagati sredstvima na svom računu.

Stambena štednja je posebna namjenska štednja s državnim poticajima uz koju je vezana

mogućnost dobivanja dugoročnoga stambenoga kredita po završetku štednje, ali i prije

isteka štednje putem kredita za među financiranje ili nenamjensko korištenje ušteđevine

po isteku pet godina štednje. Potrošačima se nudi i mogućnost obiteljske štednje, gdje

svaki član obitelji, bez obzira na dob, može imati vlastiti ugovor o stambenoj štednji i

na osnovi njega dobivati kamate i državna poticajna sredstva. Pri sklapanju takvih

ugovora roditelji trebaju imati na umu da za raspolaganje sredstvima na računu

maloljetne djece postoje određena ograničenja, koje je dobro znati unaprijed.

Je li oročena štedna sigurna?

Zakon o osiguranju depozita – Članak 7: .

“(1) Svaki deponent kreditne institucije koji je imatelj prihvatljivog depozita iz članka 5. stavka

1. ovoga Zakona, u trenutku kada nastupi osigurani slučaj u toj kreditnoj instituciji, ima pravo

na obeštećenje do uključivo visine od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem

tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan nastupa osiguranog slučaja.”

13

5.2 INVESTICIJSKI FONDOVI

Investicijski fondovi predstavljaju atraktivno ulaganje za iskusne članove financijskog svijeta,

ali i za početnike koji nemaju dovoljno vremena, iskustva ili znanja da bi sami upravljali svojim

ulaganjem.

Investicijske kompanije su financijski posrednici koji prikupljaju sredstva od individualnih

ulagača i ulažu ta sredstva u potencijalno široki spektar vrijednosnica ili druge imovine.12

Investicijski fond je imovina bez pravne osobnosti koja je nastala uplatama ulagača. Ta imovina

je pretvorena u portfelj vrijednosnih papira koji se kupuju ili prodaju sukladno politici ulaganja

navedenoj u prospektu i statutu fonda.

Fondovi kupuju strane i domaće vrijednosne papire, a koje vrijednosne papire pojedini fond

kupuje ovisi o njegovoj ulagačkoj politici.

Udjel je najmanja jedinica fonda. Cjelokupna imovina fonda je podijeljena na jednake dijelove

– udjele. Svaki udjel je u stvari proporcionalni dio u ukupnoj imovini otvorenog investicijskog

fonda. Vrijednost udjela se mijenja ovisno o promjeni cijena vrijednosnih papira koji su u

portfelju otvorenog investicijskog fonda, a njegova se vrijednost izračunava i objavljuje

dnevno.

Razlikujemo:13

Neupravljane investicijske fondove

Upravljane investicijske fondove

Neupravljani investicijski fondovi predstavljaju udružena sredstva više ulagača uložena u

portfelj koji je stalan do kraja života fonda.

Upravljani investicijski fondovi mogu biti otvoreni i zatvoreni. Otvoreni predstavlja fondove

koji izdaju ili otkupljuju svoje udjele po neto imovinskoj vrijednosti, a zatvoreni trguju po cijeni

koja se razlikuje od neto imovinske vrijednosti.

12 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb, str. 99 13 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb, str. 100

14

Osnovne prednosti ulaganja prema Mishkinu i Eakinsu14 su:

Diversifikacija ulaganja

Likvidnost

Profesionalno upravljanje fondom

Mogućnost ostvarenja većih prinosa u odnosu na klasične oblike štednje

Jednostavna kupnja i prodaja udjela

Zaštita investitora

Dostupnost informacija o fondovima

Povjerenje

Uz pozitivne strane postoje i negativne:

Obaveza plaćanja naknade

Nepostojanje garancije za uložena sredstva

5.3 DIONICE

Dionica je vrijednosnica koja predstavlja potraživanje prema zaradama i imovinama

korporacije, a dioničko društvo poduzeće koje izdaje dionice, a čiji je glavni cilj stvaranje

dobiti za dioničare.15 Dioničari posjeduju postotak udjela u poduzeću te povrat mogu zaraditi

na dva načina. Ili cijena dionice poraste tijekom vremena ili tvrtka isplaćuje dioničarima

dividende. U usporedbi sa obveznicama, dionice predstavljaju rizičniju imovinu budući da

dioničar imaju niži prioritet od vlasnika obveznice. Još jedna razlika između dionice i obveznice

je da dionica ne dospijeva.16

14 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb 15 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb 16 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, str. 258

15

Dionicama se trguje na uređenim tržištima- burzama, putem ovlaštenog posrednika ili izvan

organiziranog tržišta putem kupoprodajnog ugovora.17

Najbolji način za ocjenu dionica pogodnih za ulaganje subjekta je prethodna analiza ciljeva

ulaganja ( da li su ciljevi dugoročni ili kratkoročni), analiza sklonosti riziku te konzultacije sa

stručnjakom.

Primjerice za investitore s averzijom prema riziku poželjne su dionice kompanija koje su

ugledne i vodeće u svom području sa redovitom isplatom dividendi u prošlosti.

Razlikuju se:18

Obične dionice

Udjel običnih dionica u poduzeću predstavlja vlasnički udjel u tom poduzeću.

Obični dioničari glasuju i primaju dividende.

Vrijednost glasa ovisi o količini dionica koje dioničar posjeduje.

Preferencijalne dionice

Preferencijalne dionice su oblik temeljnog kapitala u pravnom i poreznom smislu.

Preferencijalni dioničari uglavnom ne glasuju, osim u slučaju kada poduzeće nije ---

. isplatilo obećanu dividendu.

Povlašteni dioničari imaju pravo prednosti u redoslijedu isplata u odnosu na obične .

. dioničare.

17 Zagrebačka burza česta pitanja 18 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, str. 259

16

5.4 OBVEZNICE

Obveznicama se smatraju vrijednosnice koje predstavljaju dug izdavatelja ulagaču. One

obvezuju izdavatelja da plati određeni iznos na određeni datum, uglavnom s periodičnom

isplatom kamata. Nominalna vrijednost obveznica je iznos koji izdavatelj mora platit po

dospijeću, a kuponska stopa je kamatna stopa koju izdavatelj mora platiti. Stopa se uglavnom

fiksira, a ako se ne udovolji uvjetima iz obveznice, vlasnik obveznice stječe prava na imovinu

izdavatelja.19

Financijske garancije

Financijski slabiji izdavatelji obveznica često kupuju financijske garancije da bi smanjili rizik

svojih obveznica. Ona osigurava da će se kreditoru isplatiti i glavnica i kamate u slučaju

neispunjavanja izdavateljevih obveza. Ova vrsta garancije ima smisla jedino kad je trošak

osiguranja manji od ušteda na kamatama.20

Ovisno o dospijeću obveznice se dijele na:

Kratkoročne

Rok dospijeća do jedne godine.

Srednjoročne

Rok dospijeća između jedne i deset godina.

Dugoročne

Rok dospijeća duži od deset godina.

Razlikuju se državne, municipalne i korporacijske:

Municipalne obveznice izdaju organi lokalne uprave. Njihov kamatni prihod je oslobođen

plaćanja saveznog poreza, državnog poreza i lokalnog poreza u državi izdanja. Postoje dva tipa

ovih obveznica, a to su: opće obveznice koje nemaju neka određena sredstva kao osiguranje,

19 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, str. 245 20 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, str. 257

17

niti je neki izvor prihoda određen za njihovu otplatu i prihodne obveznice koje podupire novčani

tijek određenog projekta koji stvara prihode. Prihodne obveznice izdaju se češće od općih.21

Municipalne obveznice nisu izuzete od rizika neplaćanja.

Korporacijske obveznice predstavljaju dugoročni dug koji izdaju privatne korporacije, koji

obično plaća polugodišnje kupone, a nominalnu vrijednost vraća na dan dospijeća obveznice.

Razlikujemo osigurane obveznice, koje imaju određenu garanciju za slučaj da poduzeće ode u

stečaj, neosigurane obveznice, koje se nazivaju zadužnice i nemaju nikakvu garanciju te

spekulativne, koje imaju potraživanje s nižim stupnjem prioriteta na imovinu poduzeća u

slučaju stečaja.22 Za korporacijske obveznice se veže pojam obvezničkog ugovora koji

objašnjava obveze, prava i povlastice koje pripadaju kreditoru i dužniku.

5.5 FINANCIJSKE IZVEDENICE

Posljednjih godina značajan rast je zabilježen na tržištu financijskih izvedenica koje pružaju

širok spektar mogućnosti.

Izvedena imovina ili ovisna imovina je vrijednosnica s isplatom koja ovisi o cijenama druge

imovine.23

Postoje službene izvedenice koje su uvrštene u ponudu burza čije je engleske nazive teško

prevesti (opcije, swaps – razmjene, futures- buduće terminske vrijednosti i dr.) i tzv. neslužbene

ili OTC izvedenice koje sadrže sporazum dviju ili više stranaka o postojećoj budućoj

vrijednosti. 24

21 Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb, str. 250 22 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb, str. 38 23 Rimac Smiljanić Ana (2019), Materijali za predavanja iz predmeta Burze i vrijednosnice 24 Santini, Karaica (2007), Vodič za razumijevanje investiranja u financijsku imovinu, RFIN, Zagreb str. 182

18

5.5.1 OPCIJE

Opcije predstavljaju najpopularnije i ujedno najstarije izvedenice ikad izmišljene. Idealne za

zauzimanje pozicija, hedgiranje već postojećih rizika, kreiranje potrebnog cash-flowa a sve uz

ogromnu dozu fleksibilnosti. Nalaze se svuda oko nas, skrivene u komercijalnim ugovorima i

kupoprodajnim transakcijama koje, naizgled, nemaju nikakve veze sa svijetom financija. One

su pravo, ali ne i obveza, kupca opcije da kupi ili proda dogovorenu količinu određene robe po

dogovorenoj cijeni na ili u razdoblju do određenog datuma u budućnosti. 25

Call opcija daje njenom vlasniku pravo na kupnju imovine po utvrđenoj cijeni, koja se naziva

cijena izravnanja, na utvrđeni datum dospijeća ili prije njega. Svaki se opcijski ugovor sklapa

za kupnju 100 dionica, s cijenom za jednu dionicu. Vlasnik call opcije nije obavezan izvršiti

opciju, on će to pravo iskoristiti samo ako tržišna vrijednost imovine koja se može kupiti

nadmašuje cijenu izravnanja.26

Put opcija daje vlasniku pravo na prodaju imovine po utvrđenoj izvršnoj cijeni na utvrđeni

datum dospijeća ili prije njega. Profit na opciju raste kada imovina gubi vrijednost. Put se

izvršava samo ako njezin vlasnik može isporučiti imovinu vrijednu manje od izvršne cijene u

zamjenu za izvršnu cijenu. 27

Razlikuju se termini:

Long call – duga opcija, kupljena Call opcija

Short call – kratka opcija, prodana Call opcija

Long put – duga opcija, kupljena Put opcija

Short put – kratka opcija, prodana Put opcija

25 Nevidal, InterCapital (2002), Seminar FOREX-a, Hrvatska 26 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb, str. 52 27 Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb, str. 53

19

Slika 1: Funkcija profita za kupca Call opcije

Izvor: Saunders and Cornett (2011), str. 730

S padom kamatnih stopa, raste cijena obveznice i kupac call opcije ima potencijal za profit. S

rastom kamatne stope, cijena obveznice pada i povećava se vjerojatnost gubitka za kupca call

opcije.28

Slika2: Funkcija profita za izdavatelja call opcije

Izvor: Saunders and Cornett (2011), str. 731

28 Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta, EFST

20

S povećanjem kamatnih stopa i smanjenjem cijena obveznica, povećava se potencijal

izdavatelja opcije za ostvarivanje profita. S padom kamatnih stopa i porastom cijena obveznica,

povećava se mogućnost gubitka za izdavatelja. 29

Slika 3: Funnkcija profita za put opciju

Izvor: Saunders and Cornett (2011), str. 732

S porastom kamatnih stopa i padom cijena obveznica, povećava se vjerojatnost ostvarenja

profita izvršenjem opcije za kupca put opcije. S padom kamatnih stopa i povećavanjem cijena

obveznica, povećava se vjerojatnost gubitka za kupca put opcije.30

29 Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta, EFST 30 Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta, EFST

21

Slika 4: Funkcija profita z izdavatelja put opcije

Izvor: Saunders and Cornett (2011), str. 732

S padom kamatnih stopa i povećavanjem cijene obveznice, izdavatelj ima veću vjerojatnost

ostvarenja profita. S povećanjem kamatnih stopa i smanjenjem cijene obveznice, izdavatelj put

opcije je izložen gubitku.31

5.5.2 FUTURES UGOVORI

Sporazum između kupca i prodavatelja u vrijeme 0 o zamjeni standardizirane, unaprijed

određene aktive za novac na neki kasniji datum i po određenoj cijeni. Cijena futures ugovora

svakodnevno se svodi na tržišnu cijenu. Računi vlasnika ugovora svakodnevno se usklađuju s

promjenom futures cijene za ugovor. Futures ugovori su standardizirani terminski ugovori. S

aspekta imovine koja je predmet ugovora razlikujemo: robne ugovore i financijske ugovore.32

U pravilu se trguju na terminskim burzama bez kreditnog rizika za kupca i prodavatelja jer ga

preuzima klirinška kuća.

31 Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta, EFST 32 Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta, EFST

22

Karakteristike futures ugovora su:33

Određivanje cijene je potpuno transparentno i svima dostupno

Nominalni iznos je standardiziran

Izvrsna likvidnost

Plaćanje margine je obavezno na svim burzama

Kreditni rizik ne postoji jer je margina obavezna

33 Nevidal, InterCapital (2002), Seminar FOREX-a, Hrvatska

23

6. ZAKLJUČAK

U današnjem svijetu nitko i ništa nije bez rizika. Hoće li sutra izbiti nova svjetska kriza, hoće li

doći do kraha financijskih institucija, što napraviti ako dođe do povećanja nezaposlenosti samo

su neka od brojnih pitanja koja se često postavljaju. Kako se oduprijeti i napredovati u

neočekivanim situacijama i kako pravovremeno planirati i ostvariti resurse potrebne za

normalan život upravo su pitanja na koja područje osobnih financija daje odgovor. Teorija

životnog ciklusa pokazuje nam kako čovjek ima potrebu za novcem i onda kada nije u stanju

samostalno zarađivati, ljudska psiha nalaže da uvijek težimo boljem, većem, višem i zato je

prirodno da svaki pojedinac ulaže. Bilo da ulažemo u obrazovanje, obitelj ili posao sve činimo

s ciljem boljeg života i napretka.

Za svako ulaganje i za život kao takav potreban je novac. Jedna od bitnih pretpostavki o novcu

je da ukoliko se ne uloži - gubi vrijednost, dok uloženi novac stvara vrijednost. Mogućnosti

ulaganja nikad nisu bile dostupnije i raznolikije. Svakodnevno se susrećemo s novim

mogućnostima ulaganja i potencijalnim prilikama.

Prije svakog investiranja potrebno je pravilno i pozorno proučiti trenutnu, ali i dugoročnu

situaciju koja će nastupiti jer o tome ovisi u koja je sredstva za subjekta najbolje uložiti. Npr.

ukoliko će osobi za 6 mjeseci biti potreban novac nema smisla da ulaže u nelikvidnu dugoročnu

vrijednosnicu. Sa svakim ulaganjem dolazi i rizik. Na stvarnom tržištu bez rizična ulaganja ne

postoje, a koliki je rizik osoba spremna prihvatiti ovisi samo o njoj.

Cilj ovog rada bio je prikazati važnost osobnih financija, što utječe na vrijednost uloga, ali i u

što se sve može uložiti.

24

LITERATURA

Knjige:

1. Bodie, Kane, Marcus (2006), Počela ulaganja, Mate, Zagreb

2. Santini, Karaica (2007), Vodič za razumijevanje investiranja u financijsku imovinu, RIFIN,

Zagreb

3. Mishkin, Eakins, (2005), Financijska tržišta i institucije, Mate, Zagreb

4. Zoran Ivanović(1997), Kapital i financijski menedžment, Opatija

5. Vaughan E, Vaughan T. (2000), Osnove osiguranja, upravljanje rizicima, Mate, Zagreb

6. Sharpe, Alexander, Bailey (1999), Investments, Prentice-Hall, Englewood Cliffs, New Jersey

7. Vidučić, Pepur, Šimić Šarić, (2015), Financijski menadžment, EFST

8. Nikolić Nikša (1999), Počela javnog financiranja, EFST

9. Zgombić (2001), Business dictionary, Zagreb

10. Saunders, Cornett (2011), Financial Institutions Management- A risk Management

Approach, McGrav –Hill, Irwin

Ostale publikacije:

1. Nevidal, InterCapital (2002), Seminar FOREX-a, Hrvatska

2. Ćurak Marijana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Financijske institucije i tržišta,

EFST

3. Rimac Smiljanić Ana (2019), Materijali za predavanje iz predmeta Burze i vrijednosnice,

EFST

25

Internet:

1. HNB, dostupno na <www.hnb.hr>

2. Zagrebačka burza česta pitanja, dostupno na <www.zse.hr>

3. Hrvatska enciklopedija, dostupno na <www.enciklopedija.hr>

4. Scribd, dostupno na <www.scribd.com>

5. Vrste kredita, dostupno na <www.hnb.hr>

26

PRILOZI

Tablica 1: Rezultati ankete pokazuju ponašanja ulagača kroz životni ciklus……………..7

Graf 1: Kamatne stope na oročenu štednju u eurima u Hrvatskoj…………………………10

Slika 1: Funkcija profita za kupca Call opcije……………………………………………..19

Slika 2: Funkcija profita za izdavatelja Call opcije………………………………………..19

Slika 3: Funkcija profita za kupca Put opcije……………………………………………...20

Slika 4: Funkcija profita za izdavatelja Put opcije…………………………………………21

27

SAŽETAK

Ulaganje u financijsku imovinu

Cilj rada bio je prikazati neke od brojnih mogućnosti ulaganja u financijsku imovinu.

Financijska pismenost postaje sve bitnija sastavnica života, a opće je poznato da je velik dio

stanovništva financijski nepismen. Ukoliko ne poznajemo financije i nismo svjesni što nam je

danas ponuđeno, nećemo znati kako ni gdje uložiti.

Prije samog ulaganja, osoba treba biti svjesna svojih ciljeva, ograničenja, ali i mogućnosti

ulaganja. Ukoliko nemamo novca za uložiti, nije bitno koliko znamo o tržištu jer na njemu ne

možemo sudjelovati. Ciljevi predstavljaju ono što osoba želi postići, a ako nemamo jasnu sliku

naših ciljeva kako ćemo znati jesmo li ih ostvarili? Ograničenja su sve prisutna, na dnevnoj bazi

se susrećemo s njima i ona nas usporavaju i onemogućuju. Mogućnosti su prilike s kojima se

susrećemo, koju ćemo prihvatiti i kada ovisi samo o nama. Jedan od većih izazova financijskog

ulaganja je odabrati pravu priliku (investiciju) i u pravo vrijeme.

Sastavni dio svakog financijskog ulaganja je i rizik. On predstavlja stanje u kojem postoji

mogućnost negativnog odstupanja od poželjnog ishoda koji očekujemo ili kome se nadamo.

Rizik i prinos su dvije varijable koje „idu jedna uz drugu“, što je veći rizik to je u pravilu

potencijalno veći i prinos. Preferencijalna ulaganja za svaku osobu su drugačija, npr. čovjek od

60 godina ne bi trebao ulagati u visoko rizične vrijednosnice jer mu njegov životni vijek ne daje

priliku da ispravi financijski minus ukoliko se ulaganje ne pokaže dobrim. S druge strane mlada,

uspješna poslovna osoba ima sve potrebne predispozicije da upravo ona uloži u visoko rizične

vrijednosnice.

Svakodnevno se na tržištu pojavljuju nove vrste ulaganja neke se pokažu uspješnim i dožive

razvitak, a druge nestanu. Financijske izvedenice predstavljaju novije razvojno područje

ulaganja koje svakim danom raste i proširuje se. Klasična ulaganja još uvijek čvrsto drže svoj

udio na tržištu pa tako postoje štednje - koje predstavljaju sigurno nisko rizično ulaganje s jako

malim prinosom, obveznice - koje predstavljaju manje rizičnu imovinu u odnosu na dionicu i

investicijski fondovi. Investicijski fondovi predstavljaju pojavu koja se u prošlosti pokazala kao

investicija s većim prinosom u odnosu na štednju i koja je bankama zadala „probleme“ manjka

depozita jer su štediše dizali svoje štednje i stavljali novce u fondove.

Jedan od problema s kojima se susreću ljudi koji žele uložiti je neznanje. Nisu svi u mogućnosti

dobiti financijsko obrazovanje iako su volji ulagati. Danas postoje brojni financijski savjetnici

28

koji predlažu svojim strankama gdje, kako i kada uložiti. Ukoliko osoba nije svjesna rizika i ne

poznaje sve mogućnosti za nju je najbolja opcija pronaći savjetnika i razmotriti ono što joj on

predloži.

Ključne riječi: financije, financijsko ulaganje, rizik i prinos, financijska imovina

29

SUMMARY

Investing in financial assets

The goal of this thesis was to show some of the many possibilities of investment in financial

assets. Financial literacy is gaining more and more importance every day and becoming a

standard part of person's life. If a person does not have the required knowledge,

they won't know where, how or when to invest.

Before the process of investment, subject should be aware of its goals, limitations and

possibilities. The goals represent what a person wants to acquire, and if they don't have a

clean picture of their goal, how will they know if they made it? Limitations are all around us,

we meet the obstacles every single day in life. The possibilities are the chances we meet, which

one are we going to accept and when depends on us. One of the biggest challenges of financial

assets is to pick a right investment and in right time.

One of the main components of financial investment is also risk. It represents a state in which

exists the possibility of negative income from the one we expect or hope to get. Risk and reward

go hand in hand. Bigger risk may brig bigger reward.

Every day on the market we can see new types of financial assets, some of which grow bigger

and some never see their peek and disappear. Financial derivatives represent a newer part of

the market, which shows the growth and expand movements. Classic investments still hold

their part of the market- we have savings, bonds, investment funds, stocks and many others.

Today there are many financial advisors whose work is to present the people with the best

options for their money.

. .

Key words: financial assets, risk and reward, investment