zavrŠni rad projektiranje kolekcije odjeĆe … · 2019. 5. 12. · kljuČne rijeČi: svijet...

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU TEKSTILNO- TEHNOLOŠKI FAKULTET

ZAGREB, 2018. RUJAN

ZAVRŠNI RAD

PROJEKTIRANJE KOLEKCIJE ODJEĆE INSPIRIRANE SVIJETOM GLJIVA

INES BAŠIĆ

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU TEKSTILNO- TEHNOLOŠKI FAKULTET

ZAVOD ZA DIZAJN TEKSTILA I ODJEĆE

ZAGREB, RUJAN 2018.

ZAVRŠNI RAD

PROJEKTIRANJE KOLEKCIJE ODJEĆE INSPIRIRANE SVIJETOM GLJIVA

DOC. DR. SC. IRENA ŠABARIĆ INES BAŠIĆ, 0067515764

II

I. TEMELJNA DOKUMENTACIJSKA KARTICA:

ZAVOD ZA DIZAJN TEKSTILA I ODJEĆE

Članovi povjerenstva:

1. doc. dr. sc. Ksenija Doležal – predsjednica povjerenstva

2. doc.dr.sc. Irena Šabarić - član

3. ak.slik. graf. Marin Sovar - član

4. doc.dr.sc Alica Grilec – zamjeni člana

Broj stranica: 48

Broj slika: 44

Broj literaturnih izvora: 8

Datum predaje završnog rada:

Datum obrane završnog rada:

III

II. SAŽETAK

Ovaj rad bavi se izradom kolekcije inspirirane svijetom gljiva (gdje i kako rastu, kolika je

rasprostranjenost, način razmnožavanja i dr.) i njihovim estetskim svojstvima (oblik, tekstura,

boje i sl.). Promatranjem tih elemenata gljiva nastoji se kreirati kvalitetan koncept za odjevnu

kolekciju za razdoblje proljeće/ljeto. Kroz promatranje i istraživanje svijeta gljiva promišljano

je kako bi razni oblici, teksture i boje mogle ne samo utjecati na vizualan izgled tj. kroj i oblik

modela već i na odabir materijala, sheme boja, a time i na godišnje doba za koje je kolekcija

namijenjena. Izradom moodboarda i podjelom istog na dijelove sistematizirani su važni

elementi za stvaranje kolekcije, od atmosfere iste, preko istraživanja oblika i boja do

konceptualnih skica modela.

KLJUČNE RIJEČI: svijet gljiva, estetska svojstva, koncept, kolekcija odjeće, materijal,

razdoblje, moodboard

II The summary

This paper focuses oncreating and designing a collection inspired by the world of fungus

(where and how it grows, how much they are spread, propagation, etc.) and their aesthetic

properties (shape, texture, colors, etc.). By observing these elements a quality concept is

created for a clothing collection for the spring / summer season. Through the observation and

exploration of the world of fungi it is observed how various shapes, textures and colors could

not only affect the visual appearance, ie the cut and shape of the model, but also the choice of

material, color schemes, and therefore the period for which the collection is intended. By

creating moodboards and dividing them in parts, important elements are systematized for

creating a collection, from the mood of the collection, exploration of shapes and colors to the

conceptual sketches of the garments.

KEY WORDS: collection, fungi, aesthetic properties, concept, garment, season, moodboard

IV

Sadržaj

1. UVOD ............................................................................................................................................. 5

2. RAZRADA TEME ......................................................................................................................... 5

2.1. Obilježja gljiva ....................................................................................................................... 5

2.2. Povezanost gljiva i kolekcije ................................................................................................. 6

2.2.2. Schizophyllum comunne ............................................................................................... 6

2.1.1. Favolaschia pustulosa ........................................................................................................ 7

2.2.3. Coprinellus disseminatus .............................................................................................. 9

2.2.4. Flammulina velupties .................................................................................................. 10

2.3. Svjetski dizajneri i inspiracija prirodom .......................................................................... 11

3. EKSPERIMENTALNIDIO ....................................................................................................... 13

3.1. Značajke kolekcije ...................................................................................................................... 13

3.2. Izrada koncepta kolekcije kroz slaganje moodboard-a .................................................... 13

3.3. Moodboard 1 ......................................................................................................................... 14

3.4. Moodboard 2 ......................................................................................................................... 16

3.5. Moodboard 3 ......................................................................................................................... 21

3.6. Projektni radovi ................................................................................................................... 25

3.7. Konstrukcija I. modela ....................................................................................................... 36

4. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 45

5. LITERATURA ............................................................................................................................. 46

6. POPIS SLIKA ............................................................................................................................... 46

5

1. UVOD

Izrada kolekcije zaista je kompleksan, ali zanimljiv i zabavan proces.On uključuje trenutak

inspiracije onime što je dizajneru značajno u tom trenutku. Inspiracija sama po sebi nije

dovoljna već ju je potrebno dalje istražiti. Element inspiracije, a u ovom slučaju su to gljive,

se može istraživati na razne načine, a jedan element se može interpretirati razno, ovisno o

karakteru dizajnera koji tu temu ili taj element obrađuje. Nakon što je odabran specifičan

element iz primarne inspiracije (gljive), taj element je potrebno podrobnije istražiti, bilo to

promatranje značajnih opisnih karakteristika (gdje i kako žive gljive), estetskih svojstava

(oblik, struktura, boje, tekstura gljiva), taktilnih svojstava i dr. Nakon što se prikupe podaci

(estetski, opisni i sl.) kreće se u izradu moodboarda1. Izrada moodboarda je u ovom slučaju

bila odrađena tehnikom kolažiranja i zapisivanja bilješki na određene elemente. Nakon što je

određen vizualan identitet kolekcije (boje, oblici) kreće se sa skiciranjem odjevnih predmeta

ili kombinacija. To može biti slobodno, strukturirano, promišljeno, spontano, kako god

dizajner u tom trenu osjeti da je prikladno. Nakon skiciranja potrebno je dublje promotriti

nastale skice i krenuti u razradu projekta svakog modela koji je temelj za realizaciju odjeće.

To ukljućuje razradu konstrukcijskih dijelova, konačan odabir materijala i boja kako bi izrada

samih modela bila jednostavnija i bliža skicama i konceptu kolekcije.

2. RAZRADA TEME

2.1. Obilježja gljiva

Među 6 postojećih carstava živoga svijeta (bakterije, biljke, životinje, protoza i chromista),

spadaju i gljive. One su organizmi koji se hrane heterotrofno, apsorpcijom. Iako su gljive

jedna od najslabije istraženih skupina organizama, poznato je oko 75 000 vrsta no procjena je

da zapravo ima oko 1 500 000 vrsta (Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica).

Razmnožavanje može biti spolno ili nespolno no većina vrsta se širi sporama nastalim u

spolnom ciklusu, a raznose se vjetrom (Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica). Postoje

razne hranidbene strategije. Kao sapotrofi razgrađuju mrtvu organsku tvar, najčešće

organskog podrijetla. Prisutne su i gljive simbioti ili mutualisti. One su povezane s

korjenovim sustavom biljaka tvoreći mikrozu. Neki simbioti žive u zajednici s algama ili

cijanobakterijama s kojima tvore lišajeve (Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica). Iako su

1 Moodboard – aranžman slika, materijala, dijelova teksta, bilješki i sličnih elemenata koji zajedno tvore

određen stil ili koncept

6

gljive većinom kopneni organizmi, može ih se naći i u slatkoj vodi, a rijeđe u moru. Gljive

pretežito (one kopnene) žive u šumskim ekološkim sustavima, ali su prisutne i na svim

kopnenim staništima. Velik značaj nose za razvoj naših ekoloških procesa u kopnenim

ekosustavima. Razgrađuju mrtvu organsku tvar i time omogućavaju kruženje materije, bez

koje život nije moguć. Bakterije razgrađuju životinjske ostatke dok biljne ostatke (celuloza,

hemiceluloza, pektin i lignin) razgrađuju gljive (Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica).

Gljive imaju također značajnu ulogu osim za ekosustav i u prirodnoj selekciji i životnim

ciklusima. Napadaju oslabljene i starije organizme, ubrzavaju kruženje tvari u prirodi,

povećavaju raznolikosti šumskih staništa. Također su i važna hrana velikomu broju životinja

(Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica). U životu čovjeka gljive se koriste kao hrana, za

fermentaciju (kruh, pivo). U biotehnološkim procesima proizvodi se alkohol, limunska

kiselina, mliječna kiselina, neki antibiotici, riboflavin i dr. Negativan učinak koji gljive

ostavljaju na ljude jest u obliku parazitskih gljiva koje su uzročnici bolesti nekih biljaka, a u

manjoj mjeri životinja i čovjeka. Također su glavni krivci kod propadanja uskladištenih

namirnica (Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica).

2.2. Povezanost gljiva i kolekcije

2.2.2. Schizophyllum comunne

Gljiva koja je inspirirala izradu kolekcije svojim oblikom, bojom i strukturom je definitivno

Schizophyllum comunne, u Hrvatskoj poznatija kao obična dvolisnica. Može se naći svugdje

u svijetu osim na Anktartici. Raste u šumama, na poljoprivrednim zemljištima, travnjacima i

na umjetnim staništima koje je stvorio čovjek. Pogodno stanište za razvoj su joj drvni ostaci

svih vrsta (debla, panjevi, cjepanice, grane, grančice, slamnatim balama i sl.). Najčešće rastu

u grupama, ali mogu se razvijati i zasebno. Jako je raširena vrsta gljiva i jestiva je (Roberts i

Evans,2011 :297). Ono što me prvo privuklo na toj gljivi je pokret koji ona sadrži u sebi.

Listići iliti lamele ove gljive navode oči na kretanje kroz njih, putovanje po njihovim

putanjama, ovisno o tome kako su se razvile. Dakle značajka ove gljive za kolekciju je pokret.

Pokret traži lagane, prozračne materijale koji su u stanju prilagoditi se raznim kretnjama.

Prema tome, laganiji i prozračniji materijali ukazuju na to da bi kolekcija mogla biti

namijenjena za sezonu proljeće/ljeto.

7

Slika 1 - Schizophyllum comunne, 2014, Axford, S.

2.1.1. Favolaschiapustulosa

Sljedeća gljiva od velikog značaja za kolekciju je Favolaschia pustulosa.Može se naći

uglavnom u jugoistočnoj Aziji i na Novom Zelandu te na otocima Pacifika u šumovitim

krajevima. Rastu najčešće na mrtvim deblima, panjevima i cjepanicama u malim grupama

(klasterima). Ova je gljiva djelomično providna. Favolaschia pustulosa je školjkolikog,

konveksnog oblika, gumenaste teksture. Površina je djelomično providna i bijela, glatka i

prekrivena nepravilnim kvržicama. Nisu jestive (Roberts i Evans,2011 :134). Kod ove gljive

je bilo zanimljivo promatrati ne vanjske estetske karakteristike tj. izbočine, glatku površinu i

gumenu teksturu već pore koje se nalaze u unutrašnjosti iste i čine te kvržice koje su vidljive

izvana. Upravo ti nedostatci prostora u gljivi su istisnule taj negativan prostor van i stvorile

novu dimenziju koja ne bi postojala da nije bilo te unutarnje šupljikave strukture. Značaj za

kolekciju ova gljiva ima u smislu istraživanja unutrašnje strukture odjevnih predmeta i kako

to može utjecati na njihov vanjski izgled.

8

Slika 2 - Favolaschia pustulosa, Axford, S.

Slika 3 - Favolaschia pustulosa, 2013., Lockwood, T. F.

9

2.2.3. Coprinellus disseminatus

Ova se gljiva, poput Schizophyllum comunne, može naći svugdje u svijetu osim na

Anktartici. Raste na šumovitim područjima, najčešće na deblima i trulom i često ukopanom

drveću. Rastu u gustim nakupinama. Jako su raširene tj. česte su i jestive. Izrazito su malene

no svoju veličinu nadomještaju rastom u enormnim brojevima. Zasebno su jako male, ali i

krhke pa ih se lako uništi. Nakon berbe mogu trajati do dva dana (Roberts i Evans,2011:87).

Promatrajuči ovu gljivu i njen način života u kolekciju sam odlučila uvrstiti element

zajedništva koji se u ovim malim gljivicama stvara. Zasebno su jako krhke, ali u velikim

količinama dobivaju na sigurnosti od uništavanja i propadanja. Na kolekciju se to može

prenijeti u smislu da mnogo malih konstrukcijskih dijelova mogu tvoriti jednu veću i snažniju

cijelinu poput npr. korzeta ili bilokakvog strukturiranijeg odjevnog predmeta. Krhkost

pojedine gljive se može očitavati u krhkom tj. lakom i mekom materijalu poput npr.tila (što je

dosljedno odabiru materijala za sezonu proljeće/ljeto) koji će kada se spoji zajedno sa ostalim

konstrukcijskim dijelovima od tila činiti jednu sigurniju cijelinu u obliku korzeta.

Slika 4 - Coprinellus disseminatus, First Nature

10

2.2.4. Flammulina velupties

Ova je gljiva svojstvena za područja Sjeverne Amerike, Europe i sjeverne Azije. Raste na

šumovitim područjima, uglavnom na brijestovima. Može je se naći na mrtvim deblima i

panjevima u gustim nakupinama. Česte su i jestive no ne sirove. Dobro podnosi mraz zbog

čega je se u Americi naziva i zimska gljiva. U njih, hladne temperature potiču rasplođivanje.

U Japanu se ta gljiva jako često koristi kao prehrambeni proizvod i poznata je pod nazivom

Enoki. Klobuk ove gljive je isprva konveksan no s vremenom postaje ravniji. Površina je

glatka, sjajna i sluzava. Blijedo do tamno narančasto-smeđe je boje. Rubovi klobuka su

izbrazdani i blijeđi od ostatka klobuka. Stručak ima baršunastu teksturu (Roberts i

Evans,2011:136). Specifičnost ove gljive za kolekciju jest stvaranje voluminoznosti kroz

nabiranje elemenata. Zanimljiv je također baršunast stručak i otpornost na hladnoću. To

kasnije u radu rezultira korištenjem laganog baršuna u odjevnoj kombinaciji u kojoj je glavna

karakteristika nabiranje kako bi se stvorila dimenzionalnost.

Slika 5– Flammulina velupties

11

2.3. Svjetski dizajneri i inspiracija prirodom

Inspiracija prirodom nije nepoznanica u modnome svijetu. Mnogi dizajneri pronalaze

inspiraciju za kolekcije u prirodi. Bilo to životinjski ili biljni svijet. Među poznatijim modnim

dizajnerima koji inspiraciju crpe iz prirode svakako je Iris van Herpen. Modna dizajnerica,

nizozemskog porijekla fokus svog rada stavlja na interdisciplinarnu kolaboraciju koja

uključuje arhitekturu, umjetnost, znanost kao takvu i razne tehnologije među kojima je bitno

spomenuti 3D printanje (Herpen, van I., 2018).

Ludi Naturae je kolekcija koju radi za tjedan visoke mode za proljeće 2018. Osnova te

kolekcije bila je inspiracija zamršenim prikazom krajolika svijeta kojeg su kroz zračnu

fotografiju zabilježili među ostalima Thierry Bornier i Andy Yeung.Osim same prirode koja

je bila primarna inspiracija, promatrala je kako kaos i red izgledaju u prirodi, kako civilizacija

i priroda zajedno rastu i funkcioniraju, koje su sile prirode i čovjeka koje dovode do raznih

oblika koji se u prirodi stvaraju. Kolekcija se sastoji od 21 modela, paleta boja ne izlazi iz

okvira prirodnih, zemljanih boja. To su desaturirane boje zelene, žute, plave i ljubičaste, boja

kože i crna. Neki konstrukcijski dijelovi koji su printani 3D printajem tanki su čak i do

0.8mm. Neki modeli su izrađeni direktnim printanjem na til koji je korišten kao podloga za te

printeve, ali kao i baza za nošenje modela (Herpen, van I., 2018). Priroda je oduvijek bila i

zauvijek će biti najveći izvor inspiracije, stvaranja i istraživanja. Nije neobično da se mnogi

dizajneri, a među kojima su i Alexander Mcqueen, Thierry Mugler, Dior, Iris van Herpen i

drugi njoj okreću u trenutcima traganja za inspiracijom. Od životinjskog i biljnog svijeta

preko prirodoslovnih grana znanosti do novih tehnologija razvoja materijala, sve je

upotrebljivo u izradi kolekcije. Bilo to kao inspiracija, bilo to kao sredstvo za postizanje

rezultata. Prirodu kao takvu, dizajneri ne bi smjeli odbaciti ili zanemariti već je naučiti

proučavati i u skladu s njom koristiti jene samo kao inspiraciju već i za daljnji razvoj

tehnoloških procesa razvoja i izrade odjeće.

12

Slika 6 - Iris van Herpen, Ludi Naturae, 2018.

Slika 7 - Thierry Bornier Slika 8 - Andy Yeung

13

3. EKSPERIMENTALNIDIO

3.1. Značajke kolekcije

Promatrajući odnos gljiva i elemenata kolekcije, glavne značajke su sljedeće:

Sezona proljeće/ljeto

Lagani i prozračni materijali poput tila, satena, plisea, lakog baršuna

Predimenzioniranje tj. predimenzionirani odjevni predmeti i prenaglašene siluete

Glavna tehnika izrade modela bila bi nabiranje, kako strukturirano („ruching“, plise)

tako i spontano tj. negeometrijsko nabiranje

Korištenje manjih krojnih dijelova od lakih materijala za stvaranje modela ili dijela

modela

Unutrašnje strukture modela kao temelj za vanjski izgled istog. Potencijalna tehnika bi

mogla biti oblikovanje tekstila vrućim zrakom.

3.2. Izrada koncepta kolekcije kroz slaganje moodboard-a

Najvažniji dio izrade kolekcije bila je izrada moodboarda. Moodboard je u ovom slučaju bio

isključivo estetsko iskustvo. To znači da je u izradi moodboarda prevagnula estetska

vrijednost gljiva u odnosu na njihovu značajnu vrijednost. Osim gljiva, korištene su slike

slikara Johna Williama Godwarda za stvaranje atmosfere kolekcije, ali i razne druge slike

koje uz slike gljiva i slikara J. W. Godwarda tvore cijelokupan dojam kolekcije. U izradi je

uglavnom korištena tehnika kolažiranja uz docrtavanje preko paus papira kako bi se stvorilo

više od jedne slike. Nerijetko se u moodboardu mogu naći kratke bilješke koje će biti

značajne za daljnje stvaranje kolekcije. Cijeli moodboard može se podijeliti u 3 dijela.

Prvi dio čini uhodavanje u izradu moodboarda, promišljanje o tehnikama koje dalje mogu biti

korisne i prepoznavanje osnovnih oblika i elemenata samih gljiva koje kasnije mogu biti

korisne.

Drugi dio moodboarda je više ambijentalan. Dakle uz slike J. W. Godwarda i slike gljiva

korištene su i druge slike (slike prirode, raznih tekstura, arhitekture i osobne fotografije) koje

stvaraju cijelokupni dojam kolekcije. Iz tog drugog dijela može se izvući shema boja koje će

se u kolekciji koristiti, osjećaji koji će prožimati kolekciju, a oni su eteričnost, lakoća,

pokretljivost, mladenaštvo, sreća i strast.

Treći dio moodboarda su 10 konceptualnih skica modela iz kojih se kasnije mogu izvući

konkretniji modeli.

Tu moodboard prestaje i ulazi se u razradu tri modela u programu Adobe Illustrator.

14

3.3. Moodboard1

Izrada kolekcije je složen i kompliciran proces koji započinje trenutkom inspiracije koja

pokreće sve ostale korake u izradi kolekcije. U ovom slučaju, iskra motivacije bila je gljiva

Schizophyllum comunne koja se nalazi na prvoj stranici moodboarda. Već na prvoj stranici se

na slici te gljive nalazi paus papir po kojem su izvučene linije unutarnje strukture

Schizophyllum comunne. Već je i na prvoj stranici zapisan glavni element cijele kolekcije, a

to je pokret. Druge dvije stranice se bave istraživanjem oblika gljiva i što se sve iz njih može

izvući. Ono što se izvuklo je predimenzioniranost, voluminoznost i pokret, a te karakteristike

su vidljive u konceptualnim skicama kolekcije. Na četvrtoj stranici se nalaze načini

oblikovanja tekstila koji podsjećaju na samu strukturu gljiva i korisno bi ih bilo uklopiti u

daljnji razvoj kolekcije. Peta i završna stranica prvog dijela moodboarda naznačava početak

drugog dijela moodboarda. Simbolično je korišten holografski presijavajući papir koji u sebi

sadrži većinu boja koje su specifične za kolekciju.

Slika 9 - Stranica 1 moodboarda

15

Slika 10 - Stranice 2 i 3 moodboarda

Slika 11 Stranice 4 i 5 moodboarda

16

3.4. Moodboard2

Početak drugog dijela moodboarda započinje slikom Johna Williama Godwarda, engleskog

slikara koji stvara krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Njegova djela nisu se mogla natjecati sa

djelima drugih, modernijih i avangardnih umjetnika.Slika je nastala 1902. godine pod

naslovom „When the heart is young“ (Swanson, 2000). Uzevši u obzir ne samo ime već i

kompoziciju slike, kombinaciju boja i stil, za kolekciju se izvlači bitan element, a to je

mladenaštvo, opuštenost. No na slici se osim mladosti i opuštenosti može osjetiti melankolija,

nostalgija. Pored te slike stoje četiri manje slike od kojih su dvije teksture, a dvije priroda i

arhitektura. Na tim slikama stoje riječi „saudade“ i „quarencia“. Saudade je portugalska riječ

koja savršeno odgovara Godwardovoj slici. Portugalska riječ saudade je maglovit pojam koji

u sebi sadrži konstantnu želju za nečime što ne postoji niti može postojati, za nečime drugim

osim sadašnjosti. Osvrtanje ka prošlosti ili gledanje u budućnost, ali ne kao aktivno

nezadovoljstvo trenutnim stanjem ili kao dirljiva tuga već kao lijeno i tromo sanjarenje (Bell,

1912:7). Iznad riječi saudade stoji riječ Querencia. Na španjolskom, riječ querencia se

referira na prizemljeno mjesto gdje se pojedinac osjeća sigurno, mjesto iz kojeg crpi snagu

svog karaktera. Dolazi od gladola htjeti, no taj glagol u sebi nosi misao prihvaćanja izazova,

kao u igri (Lopez, 1990:5). Te dvije riječi su ključne za drugi dio moodboarda. Provlače se

kroz njega u obliku kombinacija slika, boja i kratkih tekstova. Osim te dvije riječi, bitno je

naglasiti da se u ovom dijelu moodboarda spominje i osjećaj požude i uzbuđenja. Ovim

dijelom je cilj bio stvoriti osjećaj ili možda bolje atmosferu cijele kolekcije. Ona bi trebala biti

vesela i uzbudljiva uz povremeni trag melankolije. Po čemu je atmosferičnost kolekcije bitna?

Zanimljiv je i zabavan zadatak bio tragati za poveznicom između kolekcije i tih kombinacija

slika. Atmosferičnost može utjecati na odabir boja npr. melankoliju bih povezala

narančastom, sreću i mladost pastelnim nijansama roza i plave no i bijele koja može

simbolizirati čistoću. Duboka crvena i tamnije nijanse ljubičaste ukazuju na strast i požudu.

Osim utjecaja na boje što je dovoljno samo po sebi, atmosfera i osjećaji koji prožimaju drugi

dio moodboarda mogu se pretočiti i u odabir materijala, ali mogu utjecati i na sam kroj

modela. Materijali bi bili oni koji odaju dojam opuštenosti, ali u isto vrijeme i unutarnje

stabilnosti pojedinca. Na primjer, plise, til i saten su materijali koji se mogu povezati s

lakoćom, mladosti, radošću i veseljem, plišani materijali poput baršuna mogu izazivati želju

za dodirivanjem materijala što se može povezati sa senzualnošću, mekoćom., ali u sebi nose i

određenu težinu zbog čega bi se to moglo povezati sa stabilnosti i sigurnosti. Pored boja i

materijala, atmosfera može oblikovati i krojeve. Mladost, senzualnost, sreća, nostalgija su sve

17

osjećaji koji su spontani i pokadkad nepredvidivi. Tako se to može prenijeti i u oblikovanje

modela. Oni mogu biti također nepredvidivi i spontani tj. njihovo stvaranje može biti skup

spontanih odluka i nepravilnih razmišljanja. Malo konkretnije, odbacuje se promišljanje o

modelima kao o klasičnim odjevnim predmetima već se vođeni slikama i atmosferom

moodboarda dopušta ruci da sama donosi spontane odluke u skiciranju modela, ne

razmišljajući o tome da taj model ide na ljudsko tijelo i njemu se mora prilagođavati već da je

taj model skup iskustava stećenih kroz slaganje koncepta kolekcije.

Slika 12 Straica 6 moodboarda


18


Slika 15 - stranica 8 moodboarda

19

Slika 16 - stranica 9 moodboarda

20

Slika 17 - stranice 10 i 11 moodboarda


21

3.5. Moodboard 3


Treći dio moodboarda sastoji se od kombinacije inspiracija i konceptualnih skica modela

kolekcije. U ovom dijelu su korišteni i prijedlozi tekstilnih materijala za izradu kolekcije.

Ovaj treći i finalni dio moodboarda je spoj svih inspiracija, od raznih gljiva, povezanih slika,

primjera materijala, raznih tekstura i bilježaka koji završno utječu na najbitnije skice za

kolekciju. Skice su rađene na način da su nakon crtanja figure modela povlačene linije

odjevnih modela u potpunosti spontano, a vođene su mišlju i slikama prethodnih stranica

moodboarda. Nakon što je prvih nekoliko linija bilo povučeno spontano, u njima je bio cilj

nači smisao. To se postiglo doslovnim gledanjem u slike gljiva koje su najčešće korištene u

moodboardu, prateći ne samo oblike i strukture gljiva već i njihov način rasta (u grupi ili

zasebno), utjecaj unutarnje strukture na vanjski izgled i sl, Lijevo pored slika skica dodani su

elementi poput materijala koji su izabrani ovisno o tome kako je desna stranica pored skice

uređena. Za odabir materijala bilo je bitno promotriti siluetu koja je nastala na skici. U većini

slučajeva siluete su prenaglašene, predimenzionirane i jako voluminozne. Zato je bilo bitno

odabrati materijale koji se mogu lako prilagođavati raznim oblicima. Među češćim

22

materijalima se nalazi plise, bio tvrđi, bio mekši. Ne samo da odgovara unutarnjoj strukturi

gljive već odgovara i osjećaju iz drugog dijela moodboarda.



23



24



25



3.6. Projektni radovi

26

Od deset konceptualnih skica, za prikaz u Adobe Illustratoru su izabrana tri modela koja u

sebi nose najvidljivije elemente koncepta kolekcije, a oni su predimenzioniranost,

nabiranje i pokretnost. Ovi su modeli dovoljno vizualno jaki da se kroz variranje istih

može dobiti mnogo raznih, ali skladnih i povezanih modela.

Prvi model je model koji bi bio napravljen tehnikom nabiranja. Pri vrhu je jače i uže

nabiranje elastičnim koncem dok bi ostatak haljine bilo izrađeno istom tehnikom nabiranja

no u puno širem rasporedu, a bočni šavovi su zapravo spajani nabiranjem. Baza modela bi

bila izrađena od lakog satena a rukavi bi istom tehnikom bili izrađeni no od lakog baršuna.

U skladu s prvim modelom, osmišljene su dvije varijacije koje odgovaraju

karakteristikama tog modela.

Drugi model je izrađen od dva dijela. Gornji dio koji je predimenzioniran u području

ramena i oko glave bio bi izrađen od krutog plisea kako bi taj plise uopće mogao stajati.

Oblikovan je u obliku slova V, a na prednjem se dijelu spaja u predjelu struka. Plise bi se

učvrstio da stoji kako je namješten na području leđa, točnije oko kraja lopatica. Donji dio

napravio bi se preferabilno od mekog tila koji se može oblikovati i učvršćivati tokom

oblikovanja u nepravilne nabore kako bi se stvorio dojam predimenzioniranosti. U skladu

s drugim modelom, osmišljene su dvije varijacije koje odgovaraju karakteristikama tog

modela.

Treći model se također sastoji od dva dijela. Gornji je dio jednako kao i u drugom modelu

izrađen od krutog plisea, ali je ekstremno predimenzioniran, no taj dio stoji zapravo na

lakom korzetu koji pridržava cijelu konstrukciju. Plise se u ovom slučaju pretapa na

stražnji dio haljine gdje će biti pričvršćen u podrućju struka točnije tamo gdje se gornji i

donji dio modela spajaju. Donji dio se sastoji od suknje koja je izrađena od četiri puna

kruga spojenih u struku. Materijal bi za donji dio haljine morao biti neki laki materijal. U

slučaju kada bi to bio til, koristilo bi se i više od osnovna četiri kruga. Na svaki od ta četiri

kruga išlo bi barem po još deset slojeva tila. U skladu s trećim modelom, osmišljene su

dvije varijacije koje odgovaraju karakteristikama tog modela.

27

Slika 28 - illustrator model 1

28

Slika 29 – model 1, varijacija 1

29

Slika 30 - model 1, varijacija 2

30


31


32


33


34


35


36

3.7. Konstrukcija I. modela

Za izradu konstrukcije i modeliranje prvog modela korištena je knjiga Tehnike konstruiranja i

modeliranja odjeće. Temeljni kroj prednje strane je rješen na sljedeći način. Prsni ušitak

zatvoren je prorezivanjem kroz vratni izrez. Ušitak na vratnom izrezu se „kamuflira“

nabiranjem elastičnim koncem na gornjem dijelu. Prednji je dio skraćen tako da dolazi do

sredine bedara, a gornji dio prednjeg dijela je skraćen tako da dođe otprilike 5-7cm iznad

grudi. Nakon rješenih ušitaka i skračivanja, kroj se dijeli sa 12 linija koje tvore 12 nabora.

Temeljni kroj stražnjeg dijela je rješen tako da je gornji dio skraćen do visine bočnog ušitka, a

jednako kao i prednji dio, donji dio stražnjeg dijela skraćen je do sredine bedara. Po istom

principu kao i prednji dio, stražnji je dio proširen naborima. Rukav je skraćen do lakta, a

gornji dio rukava je skraćen da dođe do cca. 3 cm ispod ramena. Kao i prednji i stražnji dio

haljine, rukav je prorezan i proširen kako bi se napravili nabori.

Glavne tjelesnemjere:

Tv Tjelesna visina: 172cm

Og Opseg grudi 96cm

Os Opseg struka 78cm

Ob Opseg bokova 107cm

Konstrukcijskemjere:

Do Dubinaorukavlja 1/10Og+10.5cm 21,00cm +1cm

Dl Dubinaleđa 1/4Tv-1cm 41,00cm

Vb Visinabokova 3/8Tv 64,50cm

Dk Duljinakroja 5/8Tv 92,00cm

Švi Širinavratnogizreza 1/20Og+27,00cm 31,80cm

Vpd Visinaprednjegdijela Dl+1/20Og-0.5cm 45,30cm

Šl Širinaleđa 1/8Og+5.5cm 18,00 cm +1cm

Šo Širinaorukavlja 1/8Og-1.5cm 11,50 cm +2cm

Šg Širinagrudi 1/4Og-4cm 21,00cm+1,5cm

Šs Širina struka 1/4Os-1cm 18,50 cm

37

Mjere za rukav:

Vri

Oor

Visina rukavnog izreza

Opseg orukavlja

izmjereno nakroju

izmjereno nakroju

38,00cm

45,00cm

Dr Duljina rukava 3/8 Tv-3 cm 30,00 cm

Vro Visina rukavne okrugline 1/2 Vri-(2/10Šo+0.5 do 1 cm) 15,00 cm

Kšr Kosa širina rukava 1/2 Oor-0,5 do 1 cm 22,00 cm

Odr Opseg duljine rukav 26 do 30 cm

Slika 37 - temeljna konstrukcija haljine

38

Slika 38 - temeljna konstrukcija rukav

39

Slika 39 - prednji dio - ušitak i skraćenje

40

Slika 40 - prednji dio - skraćenje

41

Slika 41 - prednji dio i šavni dodaci

42

Slika 42 - stražnji dio - ušitak i skraćenje

43

Slika 43 - stražnji dio - skraćenje

44

Slika 44 - stražnji dio i šavni dodaci

45

4. ZAKLJUČAK

Gljive su zaista fascinantan izvor inspiracije. Svojim oblikom, strukturom, životom, bojama, teksturom i

generalno velikim brojem raznih vrsta može biti neiscrpno vrelo inspiracije. Koliko raznih gljiva ima toliko

se može napraviti i raznih kolekcija. Ono što je uočenobila je spontanost razvoja, izdržljivost u raznim

uvjetima, unutarnja struktura (lamele), lakoća razvoja i još štošta. Izrada moodboarda je po nekima ključan

element razvoja kolekcije i tome se treba posvetiti najviše vremena i najviše truda. Potrebno je uključiti

vizualne, taktilne i emotivne elemente. Sama inspiracija gljivama je nedovoljna za izradu cijele kolekcije.

Bitno je bilo iz samih gljiva izvući elemente i za te elemente pronaći dodatnu vizualnu stimulaciju, bilo to

slikarstvo, arhitektura, priroda, glazba, osjećaji ili bilošto drugo što je za pojedinca svojstveno.Za ovaj su rad

to bili slikarstvo i osjećaji. Fokus pri izradi kolekcije je bio stvoriti koncept iste, dakle dobar i konkretan

temelj za izradu nosive kolekcije.Primarnu inspiraciju treba promotriti i kroz nju kolekciji pridodati

najbitnije značajke, a one su godišnje doba za koje se radi, materijali koji će se koristiti, boje kolekcije i sl.

Tri modela su varirana i dalje produbljena i razvijena. Isto tako bi se moglo i planira se raditi sa drugim

modelima no to će se dogoditi nakon još više produbljivanja kako cijele kolekcije tako i samih modela. Ova

tri modela sa varijacijama su prototip cijele kolekcije i sama kolekcija nikako ne završava sa njima. Može se

očekivati daljnji razvoj iste, ali u smirenijem i usporenijem tempu.

46

5. LITERATURA

Roberts, P. i Evans, S. : The book of fungi, The university of Chicago press, Chicago & London, 2011

Lopez, B. : Rediscovery of North America (excerpt), University of Kentucky Press, 1990, str: 5.

Bell, A. F. G. : In Portugal, Lane, London, 1912., str: 7

Ujević, D., Rogale, D., Hrastinski, M.: Tehnike konstruiranje i modelrianja odjeće, Tekstilno- tehnološki

fakultet Sveučilišta u Zagrebu, ZRINSKI d.d., Čakovec, Zagreb, 2010., str. 104-109.

Hrvatska enciklopedija, gljive, natuknica, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, via

http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22411

Iris van Herpen službena web stranica: Biography, via

http://www.irisvanherpen.com/about

Iris van Herpen službena web stranica: Haute Couture; Ludi Naturae, 2018, via

https://www.irisvanherpen.com/haute-couture/ludi-naturae

Swanson, V.: Godward and the Death of Greco-Roman Painting, Art Renewal Center articles, New Jersey,

2000, via

https://www.artrenewal.org/Article/Title/godward-and-the-death-of-greco-roman-painting

6. POPIS SLIKA

Slika 1 - Schizophyllum comunne, 2014, Axford, S. ........................................................................................................ 7

Slika 2 - Favolaschia pustulosa, Axford, S. ...................................................................................................................... 8

Slika 3 - Favolaschia pustulosa, 2013., Lockwood, T. F. ................................................................................................. 8

Slika 4 - Coprinellus disseminatus, First Nature ............................................................................................................... 9

Slika 5 – Flammulina velupties ....................................................................................................................................... 10

Slika 6 - Iris van Herpen, Ludi Naturae, 2018. ............................................................................................................... 12

Slika 7 - Thierry Bornier Slika 8 - Andy Yeung ....................................................................................................... 12

Slika 9 - Stranica 1 moodboarda ..................................................................................................................................... 14

Slika 10 - Stranice 2 i 3 moodboarda ............................................................................................................................. 15

Slika 11 Stranice 4 i 5 moodboarda ................................................................................................................................ 15

Slika 12 Straica 6 moodboarda ....................................................................................................................................... 17

Slika 13 - Stranica 7 moodboarda ................................................................................................................................... 17

Slika 14 - Stranica 8 moodboarda ................................................................................................................................... 18

Slika 15 - stranica 8 moodboarda .................................................................................................................................... 18

Slika 16 - stranica 9 moodboarda .................................................................................................................................... 19

Slika 17 - stranice 10 i 11 moodboarda ........................................................................................................................... 20



http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=22411http://www.irisvanherpen.com/abouthttps://www.irisvanherpen.com/haute-couture/ludi-naturaehttps://www.artrenewal.org/Article/Title/godward-and-the-death-of-greco-roman-painting

47









Slika 28 - illustrator model 1........................................................................................................................................... 27

Slika 29 – model 1, varijacija 1 ....................................................................................................................................... 28

Slika 30 - model 1, varijacija 2 ....................................................................................................................................... 29







Slika 37 - temeljna konstrukcija haljine .......................................................................................................................... 37

Slika 38 - temeljna konstrukcija rukav ........................................................................................................................... 38

Slika 39 - prednji dio - ušitak i skraćenje ........................................................................................................................ 39

Slika 40 - prednji dio - skraćenje .................................................................................................................................... 40

Slika 41 - prednji dio i šavni dodaci ............................................................................................................................... 41

Slika 42 - stražnji dio - ušitak i skraćenje ....................................................................................................................... 42

Slika 43 - stražnji dio - skraćenje .................................................................................................................................... 43

Slika 44 - stražnji dio i šavni dodaci ............................................................................................................................... 44

1. UVOD2. RAZRADA TEME2.1. Obilježja gljiva2.2. Povezanost gljiva i kolekcije2.2.2. Schizophyllum comunne

1. Favolaschiapustulosa1. Coprinellus disseminatus2.2.4. Flammulina velupties

2.3. Svjetski dizajneri i inspiracija prirodom

3. EKSPERIMENTALNIDIO3.1. Značajke kolekcije3.2. Izrada koncepta kolekcije kroz slaganje moodboard-a3.3. Moodboard13.4. Moodboard23.5. Moodboard 33.6. Projektni radovi3.7. Konstrukcija I. modela

4. ZAKLJUČAK5. LITERATURA6. POPIS SLIKA

zavrŠni rad projektiranje kolekcije odjeĆe … · 2019. 5. 12. · kljuČne rijeČi: svijet...

Documents